Komunikologija

Fiske, John (2002) Introduction to Communication Studies, London:

Routledge (1.- 64.)

1. Communication Theory
Podrijetlo komunikacijske teorije
teorija Shannona i Weavera smatra se jednom od temeljnih teorija iz kojih se razvila
znanost o komunikaciji
glavni cilj im je bio poveati uinkovitost kanala komunikacije
Shannon and Weaver's model
osnovni model komunikacije prikazuje komunikaciju kao jednostavan linearni proces









otkrili su tri problema kod prouavanje komunikacije:
1. Razina A (tehniki problemi) Koliko tono se simboli komunikacije mogu
prenositi
2. Razina B (semantiki problemi) Koliko precizno preneseni simboli prenesu
eljeno znaenje?
3. Razina C (problemi uinkovitosti) Koliko uinkovito primljena znaenja utjeu na
provoenje na eljeni nain?

Smetnja
smetnjom se smatra sve to je dodano signalu u prijenosu do primatelja, a nije dio
izvorne poruke
s vremenom se definicija iri pa se smetnjom smatra sve to oteava deifriranje
poruke
semantike smetnje su sve promjene znaenja koje se pojavljuju u procesu
komunikacije, nisu izvorno postojale, ali utjeu na primatelja

Informacije: osnovni koncept
Shannon i Weaver su se najvie bavili tehnikim problemima
informacije na razini A su mjera predvidljivosti signala, odnosno izbor koji ima
poiljatelj
signal je fiziki oblik poruke








Informacije: daljnje implikacije
Bit mjera informacija
- rije nastala spajanjem rijei binary digit
- u praksi ima znaenje da/ne
mnogi psiholozi tvrde kako i ljudski mozak djeluje po binarnom principu, kao i
raunala
pojmovi predvidljivosti i izbora jedni su od kljunih za razumijevanje komunikacije

Redundancija
ono to je u poruci predvidivo, konvencionalno
nastaje kao rezultat visoke predvidivosti
redundantna poruka ne sadri puno informacija
u teoriji komunikacija bez redundancije moe postojati, ali u praksi su to rijetki
sluajevi
J. Fiske smatra redundanciju jednim od najplodnijih koncepata
dvije osnovne funkcije redundancije:
1. tehnika definirana od strane Shannona i Weavera
2. socijalna irenja koncepta na socijalnu dimenziju
vrlo bitna za odranje zajednice, drutva u cjelini
Redundancija kao tehnika pomo:
problemi koje redundancija rjeava mogu biti povezani s:
- tonosti i otkrivanjem pogreaka
- problemom zvunog kanala i buke
- publikom
- prirodom poruke
redundancija brine o uinkovitosti komuniciranja i nadilaenju problema u
komunikaciji
Redundancija i konvencija
konvencija je jedan od glavnih izvora redundancije
strukturiranje poruke prema konvenciji jedan je od naina na koji moemo uveati
redundanciju
umjetnici, propovjednici i politiari koji ele utjecati na to vie ljudi koriste se
redundancijskim porukama kako bi obuhvatili to vei dio drutva

Entropija
suprotno od redundancije
moe se razumjeti kao maksimum nepredvidivosti
entropina poruka je niske predvidivosti, ali sadri visoke razine informacija
tea za uinkovitu komunikaciju











Kanal, medium i kod
Kanal
- fiziki nain kojim je signal prenesen
- glavni kanal : svjetlosni, zvuni, radio valovi, telefonski kablovi
Medium
- tehniki ili fiziki nain pretvaranja poruke u signal kojeg je mogue prenijeti
putem kanala
tri kategorije medija
1. prezentacijski medij: glas, tijelo lice proizvode radnju/postupak
komunikacije
2. reprezentacijski mediji knjige, slike, fotografije - stvaraju djela
komunikacije
3. mehaniki mediji telefoni, radio, TV - najefektniji

Medium: daljnje implikacije
primjer za istraivanje o slinostima i razlikama medija je studija Katza, Gurevitcha i
Haasa
objasnili su meuodnose pet glavnih
masovnih medija s krunim modelom








koristili su publike velikih razmjera kako bi saznali zato se ljudi okreu odreenom
mediju a ne nekom drugom
ljudi koriste novine, radio i TV kako bi se povezali sa drutvom, dok knjige i filmove
koriste kako bi pobjegli od realnosti

Kod
sistem znaenja poznat lanovima
kultura ili supkulture
sastoji se od znakova i pravila ili konvencije
odnosi : kanal kod; sredstvo kod

Feedback (povratna veza)
prijelaz primateljeve reakcije natrag prema poiljatelju
radio, telefoni / licem u lice komunikacije
glavna funkcija : pomo komunikatoru u prilagodbi njegovih poruka i potrebama
njegovih primatelja








2. Other Models
George Gerbner
profesor i voditelj kole za komunikacije Annenberg na sveuilitu u Pennsylvanie
napravio model komunikacije po uzoru na Weavera i Shannona
sastoji se od tri faze
struktura-
- E (dogaaj)
- M (ovjek ili ureaj)
- E1 (poruka koji je M percipirao)
- S (forma)
- E2 (sadraj)
- M2 (ovjek ili ureaj)





Laswell's model
ameriki politiki znanstveni komunikacijski teoretiar
napravio model masovne komunikacije
verbalna verzija modela Shannona i Weavera
uinak je vaniji od
sadraja










Primjer:
Danas.hr - Snaan potres magnitude 7,2 stupnja po Richteru pogodio je
sredinji dio Filipina u 8.12 sati po lokalnom vremenu. Prema posljednjim
informacijama poginulo je 93 ljudi, a uniteni su brojni objekti, meu kojima
su i povijesne znamenitosti. Epicentar je bio ispod otoka Bohol. Izvijestio je
ameriki geoloki institut.
TKO ameriki geoloki institut
TO snaan potres pogodio sredinji dio Filipina
MEDIJ Danas.hr (portal)
KOME javnosti
EFEKT strah i panika mjetana Filipina








Newcomb's model
ameriki socijalni psiholog i profesor
model u obliku trokuta
struktura:
- A (poiljatelj)
- B (primatelj)
- X (okolina ili tema)

Westley and MacLean's model
The Basic commnuciation model:

The Basic communication model je model u
kojem osoba A ima sve informacije o pojedinoj temi ili
predmetu i prenosi ih do osobe B koja moe i ne mora
imati sve ili djelomine informacije o dotinoj temi ili
predmetu i namjerno ili ne namjerno vraa feedback
do osobe A.


The addition of an editorial function:


The addition of an editorial function je funkcija
objanjena na nain da osoba B nema pristup
nikakvim informacijama o dotinoj temi, a osoba C
ima znanje i sve potrebne informacije , te ovisno o
vlastitoj procjeni znanja i zanimanja osobe B dijeli
odreenu koliinu informacija do osobe B.



The mass-communication model
The mass-communication model objanjava
komuniciranje vee skupine ljudi i vie sudionika
ukljuenih u prijenos poruka. isti primjer ovakvog
naina prijenosa informacija su mediji.














Jakobson's model
uvodi poruku, kontekst i kod kao dio komunikacijskog procesa koji je i poiljatelju i
primaocu dostupan i poznat
govori o referencijskoj (diktirajuoj) funkciji koja se odnosi na zbilju, odnosno temu
prenesenu jezinim, glasovnim ili gramatikim znakovima.
tri funkcije koje su u odnosu na referencijsku pomone:
1. konotativna
2. faktika
3. metajezina










Poiljatelj emotivna funkcija
Primatelj kononativna funkcija
Kontekst referencijska funkcija
Kod metajezina funkcija, usmjerenost na jezik
Poruka pjesnika, poetska funkcija

modeli koji nam pomau u shvaanju i istraivanju komunikacije samo su BAZE koje
se kasnije oblikuju ovisno o temi, toku i ostalim imbenicima koje utjeu na proces
svaki model komunikacije shvaa se kao proces, svaki na svoj poseban nain, a opet
toliko slino i povezano
u meusobnoj razmjeni informacija, iskustava dogaaju se stvari koje modeli ne
mogu objasniti i obuhvatiti to zbog svoje raznovrsnosti, to zbog problematike i
odnosa meu sudionicima, te u tim situacijama moemo vidjeti koja je prava uloga i
znaenje modela kao takvih

3. Communication, meaning and signs
dosad razmatrani modeli temelj: sam proces komunikacije
proces prijenosa poruke od osobe A prema osobi B
medij, kanal, poiljatelj, primatelj, buka i povratna informacija
radikalno drugaiji pristup: komunikacija kao stvaranje znaenja
stvaranje poruke od znakova
bitno je stvaranje znaenja poruke
razmjena kodova u komunikaciji
ovi modeli se koncentriraju na analizu strukture veza koji omoguuju poruci da neto
znai: znak, znaenje, indeksi, denotacija, konotacija





Semiotika
prouavanje znakova i naina njihovog funkcioniranja
znanost o znakovima, o tome kako oni djeluju i kako se njima sluimo
semiologija: drugi naziv za istu znanost
tri glavna podruja prouavanja:
1. sami znak prouavanje razliitosti znaka, razliitih naina prenoenja poruka
putem znakova i nain na koji se vezuju uz ljude koji ih koriste jer su znakovi ljudska
tvorevina i oni mogu samo biti shvaeni u kontekstu u kojem ih ljudi koriste.
2. kodovi ili sistemi u koje su znakovi organizirani Ovo prouavanje pokriva
naina na koji se razliitost kodova razvija da bi ispunila potrebe drutva ili kulture, ili
da bi iskoristila kanale komunikacije dostupne za njihov prijenos.
3. kultura unutar koje se koriste kodovi i znakovi
semiotika se fokusira prvenstveno na tekst
itatelj ili primatelj ima vaniju ulogu nego u dosadanjim tumaenjima

Znakovi i znaenja
tri glavna elementa model znaenja:
1. znak neto fiziko, razumljivo i upuuje na neto drugo osim na sebe samo
2. ono na to se odnosi
3. korisnici znakova

C.S. Pierce
vidi znak kao jednu od tri toke trokuta koje su usko povezane
shvaanje u cjelini
znak je neto to nekome predstavlja neto
znak predstavlja objekt
semiotika ne pravi razliku izmeu onog koji kodira i dekodira
znakove

Ogden i Richards
razvili trokut slian Pierceovom
referent i misao, te simbol i misao su direktno
povezani
veza izmeu simbola i referenta je indirektna
simbol u kljunom poloaju; usmjerava i organizira
nae misli, a misli organiziraju nau percepciju stvarnosti






Ferdinand De Saussure
zanima ga na koji su nain znakovi povezani s drugim znakovima
znak je za njega fiziki objekt sa znaenjem koji se sastoji od oznaitelja i oznaenog
oznaitelj je slika znaka koji spoznajemo (oznaka na papiru ili zvuk u zraku)
oznaeno je mentalni koncept na koji se znak odnosi
veza oznaitelja i oznaenog se naziva oznaavanje
povezanost s Pierceovim modelom


Peirce i znak
Peirce: 3 kategorije znakova:
IKONA znak slii objektu, zvui ili izgleda kao on
INDEKS direktna veza izmeu znaka i objekta
SIMBOL nema slinosti, dogovorno

Saussure: znak i mentalni koncept - ikonski i proizvoljni odnos









Analiza

lice - ikona
fiziko dranje indeks
trbuh i brada ikonski indeksi, kombinacija, ukazivanje na
karakter
Implikacije -> Slika govori vie od tisuu rijei
Nema prethodnog dogovora u odnosu izmeu znaka i
objekta koritenje drugih simbola -> rijei





Saussure i znak
izrazi bitni za uenje o odnosu izmeu oznaitelja (signifier) i oznaenog (signified):
Proizvoljni odreeni konvencijom ili sporazumom = Peirceovi simboli; najvanija
kategorija
Ikonski znak gdje je forma oznaitelja odreena od odreenog opsega od strane
oznaenog; jednako Peirceovom smislu
Motivirani i Ogranieni izrazi koji se koriste kako bi opisali opseg do kojeg
oznaeni odreuje oznaitelja jako motivirani znaci = jako ikonski












Proizvoljna priroda znaka je za Saussurea srce ljudskog jezika jer je odnos izmeu oznaivaa
i oznaenog odreen sporazumom meu korisnicima. Ovakav proizvoljan znak odgovara
Pierceovom simbolu.
Termin 'ikonski' se definira kao onaj gdje je forma oznaivaa determinirana do nekog opsega
od strane oznaavanoga.
Visoko motivirani znak je ujedno i vrlo ikonian. Fotografija je motiviranija od cestovnog
znaka. Proizvoljan znak je nemotiviran. Termin ogranienje ukazuje na utjecaj koji oznaeno
vri na oznaivaa. to je znak motiviraniji, to je oznaiva ogranien oznaavanim.
Uzmimo za primjer fotografiju mukarca. Ona je visoko motivirana zato to je fotografija
(oznaiva) odreena time kako sam mukarac izgleda, dok su utjecaji fotografa kao to su
okvir, fokus, osvjetljenje, kut kamere i sl. proizvoljni elementi u finalnom znaku. S druge
strane, crta crtanog filma ima veu slobodu da napravi subjekt onako kako je on to sam
zamislio; on je manje ogranien. Nemotiviran znak je sama rije 'mukarac' tj. simbol .
to je znak manje motiviran, to je vanije za nas da nauimo sporazume dogovorene izmeu
korisnika: bez njih znak ostaje besmislen ili podloan irokom pogrenom dekodiranju

Konvencija
u Pierceovim pojmovima igra vanost u raznolikosti uloga u komunikaciji i njenom
smislu
na najformalnijoj razini moe opisivati pravila po kojima arbitrarni znakovi djeluju
formalna konvencija (znak MAKA se odnosi na everononu ivotinju)
manje formalne konvencije (slow motion na televiziji analiziranje vjetine, pogreke
ili razumijevanje ljepote, posebno u sportskom programu)
iskustvo glede slinih znakova je nae iskustvo konvencije i osposobljava nas da
prikladno odgovorimo
konvencija je nuna za razumijevanje bilo kojeg znaka
konvencija je socijalna dimenzija znakova, ugovor izmeu korisnika oko odgovarajue
upotrebe i odaziva na znak
znakovi bez konvencionalne dimenzije su iskljuivo privatni i ne komuniciraju

Organizacija znaka
Saussure definirao 2 naina na koji su znakovi organizirani u kodove: PARADIGME i
SINTAGME
PARADIGMA skup znakova od kojih biramo jedan koji emo koristi
SINTAGMA poruka u kojoj se kombiniraju odabrani znakovi
SVE PORUKE UKLJUUJU SELEKCIJU OD PARADIGME I KOMBINACIJU U
SINTAGMU!
Saussure inzistirao da je znaenje znaka uglavnom determinirano njegovom vezom s
ostalim znakovima!

Paradigma
skup iz kojega se vri izbor i moe biti odabrana samo jedna jedinica
primjeri paradigme: slova u abecedi, rijei, vokabular nekog jezika, tip auta koji
vozimo, stil stolice na kojem sjedimo, boja naih vrata itd.
dvije osnovne karakteristike paradigme:
1. sve jedinice u paradigmi moraju imati neto zajedniko i moraju dijeliti
karakteristike koje odreuju njihovo lanstvo u paradigmi
2. svaka jedinica mora biti jasno odvojena od svih ostalih u paradigmi, moramo biti
sposobni uoiti razliku izmeu znakova u paradigmi u pojmovima, ukljuujui
oznaeno i oznaitelje (razlikovati jednog oznaitelja od drugog)
Sintagme
kombinacija jedinica koje odabiremo iz paradigme (npr. pisana rije je vizualna
sintagma koja se sastoji od niza paradigmatskih izbora slova iz abecede)
vaan aspekt su pravila ili konvencija po kojima je raena kombinacija jedinica (u
jeziku je to gramatika, u glazbi melodija)

Semafor
slika prikazuje kako je Edmund Leach
modelirao strukturalne veze izmeu
semafora
semafor- paradigma










































Bignell, Jonathan (1997) Media Semiotics: An Introduction.
Manchester: Manchester University Press. Poglavlje 2. Advertisements
(str. 30-56)

Reklamiranje
Posao reklamiranja
uestalo, te moe biti pronaeno u razliitim medijima
oglaavanje mogue i plakatima
reklamne industrije ekonomski jako vane u modernim razvijajuim drutvima
sredinji ured za statistiku britanske Vlade provelo je istraivanje 1994. godine te su
doli do sljedeih rezultata:
- u drugom tromjeseju 1994. godine godinji prihod oglaavanja u VB iznosio je 770
milijuna funti
- ukupno radi 45.000 ljudi u oglaavajuoj britanskoj industriji
- oglaavanje je jedno od etiriju najbre rastuih industrija 1994. godine
- veina ljudi koji rade u oglaavanju su studirali semiotiku
- takoer postoji i britanska oglaavajua agencija The Semiotic Alliance
semiotike metode su se prije koristile za kritiziranje reklama; danas pomau
reklamama biti efektnije
vladine agencije se takoer oglaavaju; npr. protiv puenja, koritenja droga
oglaavajue kampanje

Analiziranje reklamiranja
Barthes u naslovnici Paris-Matcha ukazuje na znakove i ifre koji predstavljaju mo
Francuske (ideoloka funkcija)
J. Williamson smatra da reklame ele nama prodati stvari, ali i trae od nas da
sudjelujemo u ideolokom nainu vienja svijeta i nas
analiza reklama u semiotikim uvjetima ukljuuje mnogo neprirodnih zadataka
- razdvojiti reklame od stvarnog okruenja
- identificirati vizualne i jezine znakove
- na koje se socijalne mitove reklame oslanjaju
razlikujemo dva ograniavajua imbenika s obzirom na to kako su reklame shvaene
od strane ljudi - dvosmislenost znaenja znakova i mogunost razliitih deifriranja
znakova

Semiotika kritika reklama
postoje razliiti znakovi u samoj reklami
jezini (rijei) i kultni (vizualni prikazi) znakovi
iako ti znakovi oznaavaju stvari ili ljude koje slike predstavljaju; oni takoer imaju
konotacije ili znaenja koja dolaze iz nae kulture
hipotetski primjer: slika predivnog enskog modela (mitsko znaenje enstvene
ljepote)
nije vano tko je model ili fotograf; vano je da taj model predstavlja fizike atribute
koji joj omoguuju da prikazuje tu enstvenu ljepotu
mitsko znaenje enstvene ljepote koje dolazi od modela je prenoeno preko imena
parfema (jezinog znaka)
stoga ime parfema postaje jezini znak koji sugerira enstvenu ljepotu
zakljuak je da je produkt obdaren mitskim znaenjem
ovaj primjer nam je pokazao djelovanje semiotike analize na osnovnom nivou

naa hipotetska reklama nas poziva da prepoznajemo konotacije znakova u reklami
parfem postaje znak enstvene ljepote pa se ini da kupnja produkta nudi nosiocu
parfema udio u znaenju enstvene ljepote
Williamson tvrdi: Tehnika oglaavanja je da usporeuje osjeaje, raspoloenje i
atribute odreenih objekata, povezujui mogue nedostine stvari sa onim koje su
dostine
kupnja i koritene produkata (dostine stvari) daju pristup enstvenoj ljepoti
(drutveno znaenje)
dakle, posjedovati produkt znai vjerovati u mit

Ideologija u oglasima
konstrukcija oglasa: slikovni znak + jezini znak = stvorena veza/odnos
konotacija-preneseno tumaenje znaka; npr. rua simbolizira strast
denotacija- doslovno tumaenje znaka; npr. rua simbolizira strast
model:
- mlada/ stara
- pothranjena/ pretila
- ispod prosjene visine/ iznad prosjene visine
percepcija mistinog znaenja enske ljepote
oglas se poziva na predrasude drutva (ljepota u vidu mlade, vitke, visoke ene)
Oglas
- poziva se na pozitivne drutvene vrijednosti
- podupire dominanti ideoloki mit to je enska ljepota
pogled na ensku ljepotu je kulturni/drutveni
Indeksialni znakovi znakovi gdje je oznaitelj uzrokovan oznaenim: npr. dim
uzrokovan vatrom
Marxova analiza kapitalistikog drutva-drutvo organizirano na razlikama
individualaca i klasnog drutva
Oglas
- daje znaenje proizvodu, potroaima, drutvenom svijetu
- proizvodu daje drutveno znaenje, govori o kupcu tog proizvoda
- imaju ideoloku funkciju; promoviraju potronju kao aktivnost

Problematika ideologije oglasa
kritika ideologije udaljuje se od teme analize zbog objektivnosti
semiotika disciplina- ulazi dublje u istinu prikazanu na povrini
promatra znakove oglasa neovisno o njegovom kontekstu

Volkswagen Golf Estate
lingvistiki znakovi (natpis)
- Weve doctored the Golf. The new Estate is 41 percent bigger on the inside than
the hatchback version.
- naglaavaju razliita znaenja slike
grafiki znakovi (logotip)
- daje do znanja da se rije Golf odnosi na model VW
intertekstualnost:
- natpis posuuje dijelove drugog teksta pa se time mijenja znaenje
- vremenski kontekst povezuje rije doctored sa serijom Doctor Who


VW Golf Estate; kontekst reklame i itatelji
reklama se pojavljuje u asopisima Golf Monthly, Motor Boat & Yachting, Horse &
Hound, Country life ...
nekoliko funkcija reklame:
1) najavljivanje novog modela automobila
2) povezivanje VW s relativno skupim hobijima
3) upuuje potencijalne kupce da saznaju vie (tel. broj)
unusualness
- povezivanja klasinog dosadnog auta s neim neobinim kako bi se stvorila razlika
s ostalim automobilima te klase
ideologija
- za tono razumijevanje potrebno je odgonetnuti zagonetku te je staviti u socioloki
kontekst

Wonderbra
primjer i analiza oglasa u knjizi

Kontekst i itatelji Wonderbra oglasa
1994. zapoeta kampanja na Valentinovo
potroeno je 330 000 funti na postere i reklame u asopisa diljem Velike Britanije
uspjenost je dovela do stvaranja jo 15 slinih oglasa (preko 41% vea prodaja u
narednoj godini)
do travnja 1995. kampanja se proirila na 10 drava
efekt oglasa je teko procijeniti iako semiotiki moemo tvrditi da razumijemo oglas
on nema zasebno/samostalno znaenje
znaenje se mijenja (reklame koje ga okruuju, intertekstulanost, trenutna medijska
dogaanja u drutvu)
znaenja oglasa su uvijek viestruka ili vieznana, poneki oglasi suavaju koliinu
znakova, ali ne eliminiraju ih u potpunosti






















- Croteau, David i Hoynes, William () Media Socitey: Industries,
Images and Audiences. Poglavlje 6. Social inequality and media
representation (str. 195-229)

ispitivanje medijskog sadraja je postao uobiajeni tip medijske analize, zbog
dostupnosti medijskih proizvoda
postavlja se pitanje kakav je medijski prikaz drutvenog svijeta u usporedbi sa
stvarnim svijetom
fokus rasprave je drutvena nejednakost

Usporedba medijskog sadraja sa stvarnim svijetom
utjecaj medija je ak mnogo znaajni kada prikazuje neto to se razilazi od stvarnosti
literatura u medijima i ne prikazuje stvarnost i ne pokuavaju reflektirati stvarni svijet
svaki proizvod medija nosi odreeni drutveni znaaj
zakljuak je da su realni medijski produkti nevani veini ljudi

Znaajnost sadraja
- 1. Sadraj kao odraz producenata
- 2. Sadraj kao odraz prioriteta publike
- 3. Sadraj kao odraz drutva openito
- 4. Sadraj kao utjecaj na publiku
- 5. Sadraj kao samo-ograen tekst
zakljuak je da je sadraj nemogue ispitati bez spominjanja uloge producenata,
publike ili veih drutvenih normi

Rase i medijski sadraj-ukljuivanje, uloge i kontrola
rasne razlike imaju veliko znaenje i povezane su s posljedicama apsolutno realnog
svijeta
s obzirom da su rase ideoloki i kulturalno izgraene, ne iznenauje zanimanje za
istraivanje rasnih poruka u medijima.
sporna pitanja koja se pojavljuju kada se govori o rasnim razlikama u medijima:
- pitanje ukljuivanja
- briga vezana u ulozi u medijima
- kontrola produkcije je kljuna
rasna raznolikost u medijskom sadraju
ukljuivanje drugih rasa u medijima se s vremenom dramatino promijenilo
- ne prije kraja 2.svj. rata afro-amerikanci nisu se pojavljivali na ekranima.
- nakon toga se pojavljuju s ogranienim brojem uloga (stereotipi)
- u povijesti SAD-a veina produciranih slika bijelaca prema drugim rasnim
grupama bile su rasistike
- rasistiki stereotipi bili su zasuti kroz popularne kulture u 19. stoljeu

Spora promjena i moderni rasizam
nakon Drugog svjetskog rata i 1960-ih promjene -> diskriminacija crnaca postaje
tema raznih filmova
krivnja bijelaca nad amerikim Indijancima -> tema u filmovima i serijama
Robert Entman razliku dvije vrste rasizma: tradicionalni i moderni
Wilson i Gutiarez problemi manjina fokusirani na negativnosti (bande, ilegalni
imigranti, )
manjine kao problematini ljudi
Rasa i klasa
Entman kontrastira crne voditelje iz vie srednje klase sa siromanim i radnikom
klasom
afroamerike obitelji koje tee amerikom snu <-> podklasa
otpor afroamerikanaca
prve afroa-merikanske novine Friedoms Journal 1827. g
prve Latino novine El Misisipi 1808. g
prve novine amerikih domorodaca Cherokee Phoenix 1828. g
prve azijsko-amerike novine The Golden Hills News 1851. g

Rod i medijski sadraj
ene esto marginizirane u svim vrstama medija
ene imaju sekundarne uloge
mukarci su oslikani kao osobe koje imaju vie- rangirane poslove- muka
zanimanja , te su u medijima prikazivani u krupnom planu (veinom samo lice)
enama su dodijeljene uloge majki, kuanica i seksualnih objekata, te su one
prikazivane cijele
ene su manje zastupljene u medijima, pogotovo enski sportovi, a kada su prikazane,
prikazane su na trivijalan i seksualan nain

Drutveni slojevi
manja zastupljenost
manji broj istraivanja
povezanost s medijskom industrijom
Some People Are More Valuable Than The Others.
- razmatranje drutvenih slojeva
- ekonomski status medijskih potroaa
- oglaavanje

- Strategije poveanja profita:
sadraj ukljuuje vee poslovne profile s opsenim izvjeima s burze i lanke koji
istiu modu, kulturu i ostale potroake aktivnosti
ograniena novinska distribucija u siromanim podrujima ili poveanje cijene novina
( Los Angeles Times, ABC )

Medijski sadraj
neistinita slika Amerikog drutva
radnika klasa
srednji sloj najzastupljeniji u medijima
zabavni sadraj; Butch (1992.)
- prouavao 262 obiteljske komedije (1946.-1990.)
- usmjerenost na zanimanja glavnih likova
- pripadnici radnike klase: 11 %
- obitelji srednjeg sloja: > 70 %
- cijenjene profesije/elitna zanimanja: 44.5 %
- lijenici, medicinske sestre (9:1)
- profesori, uitelji (3:1)
- odvjetnici, raunovoe (9:1)
- Archie Bunker luki radnik (All In The Family)
- Roseanne radnica u tvornici, konobarica, asistentica u kozmetikom salonu
negativna slika oeva u radnikoj klasi
- nesposoban, sredstvo ismijavanja
- Ralph Kramden, Fred Flinston, Al Bundy, Homer Simpson
- ene glave kue, djeca pametnija od oeva
- Butch tvrdi da se oevi radnike klase bore zbog nesposobnosti i manjka
inteligencije dok oevi srednjeg sloja uspijevaju zbog sposobnosti i inteligencije

News Media
drutveni slojevi ulaze direktno u medijski sadraj
burza istaknuta znaajka vijesti i novina
veina Amerikanaca ne razumije burzovna izvjea i dionike oglase
neka izvjea mogu uvrijediti oglaivae
- The San Jose Mercury News
- reportaa o kupnji novih automobila
- lokalni trgovci automobila otkazali 52 stranice oglaavanja
(1 000 000 $ gubitka )
- Federal Trade Commission
crnci = siromatvo?
- 2/3 stanovnitva bijele rase ive ispod granice siromatva
- crnci ine manje od 30 % siromane populacije
- podaci u medijima:
Novine: 62 %
Televizija: 65 %
zastupljenost gay populacije u medijima:
istraivanje Fejes i Petrih (1993.) :
sredstvo ismijavanja
1930.-1960. cenzura i zabrana u medijima
1961.-1976. glavna uloga u filmu,32 filma u tome razdoblju
1970.-1980. znaajna epizoda serije Marcus Welby
do 90-ih godina realniji i ozbiljniji kontekst (AIDS)

Drutveni svijet utjee na medijske producente i medijske proizvode. Mediji utjeu na nae
razumijevanje drutva. Moramo istraiti naine gdje su mediji dio politikog ivota kao i
svakidanje socijalne interakcije.















Gillespie, Marie i Toynbee, Jason (2009) Analysing Media Texts.
Berkshire: Open University Press. Poglavlje: The Politics of
Representation (str. 157-185)

Uvod
Konstrukcionalistiki i realistini pristup analizi teksta
2 pristupa prema kojima tekst:
1.) konstruira sliku, identitet ili razumijevanje svijeta
2.) prikazuje ve postojei svijet

Istraivaki realizam
realistini tekstovi zaokupljeni prikazom naina ivota i drutvene organizacije
pokuaj prikazivanja psihike stvarnosti
Georg Lukacs maarski kritiar realistikih novela
prikazivanje prirode ivota u kapitalizmu kroz pojedince i situacije tipovi
debata sa Bertolom Brechtom
istodobno sa teorijskom debatom o formi realistikih tekstova razvija se pragmatski
pristup britanska kinematografija
British New Wave, kraj 50-ih
- pod anr the social media film
- I Believe in You (VB, direktor Dearde, 1952.)
- obveza reprezentacije radnike klase i njihovog ivota
- utjecaj talijanske neo-realistine kinematografije
- A Kind of Loving (UK, dir. Schlesinger, 1962.)
- Kitchen sink drame

Ideologija
skup ideja i vjerovanja
Louis Althusser
Jean-Louis Baudry-teorija kinematografskog aparata
Colin McCabe-
- klasini realistini tekst, novele 19.st.
- hijerarhija govora
- Klute (1971.)
Ideologija u praksi
Imitation of life. 1959.
snimljen je prema noveli Funnie Hurst istog naziva
prikazuje suivot dviju majka i keri: Annie Johnson i njezina ker Sarah Jane; Lora
Meredith i njezina ker Susie
2 tvrdnje:
- film je duboko ideoloki-prisutan element nadmoi bijele rase nad crnom
- film je pun kontradikcija i dvosmislenosti








Umanjivanje prisutnosti ideologije
Stuart Hall socioloki nain
John Thompson povijesni nain
kulturan kontekst filma:
- 1950-e su godine kada je crnaka muzika postajala cijenjenija i poela stizati na
glazbeno trite
- naslovnu pjesmu filma otpjevali su Earl Grant i Nate King Cole
- u nonom klubu Sarah Jane plee na crnaki jazz
- na Annienom sprovodu Mahalia Jackson izvodi tradicionalnu svetu pjesmu
Trouble of the World
- spajanjem socijalnog i povijesnog konteksta moemo poistovjetiti realizam sa
ideologijom
- Imitation of life moemo klasificirati kao melodramu, ali i kao film koji pokuava
rijeiti socijalni problem
- tekstovi u medijima biti e vie ili manje ideoloki, ovisno o politikim silama u tom
povijesnom trenutku

Konstruktivizam i mediji
semiotika teorija kljuna inovacija je prijedlog da znakovni sistemi funkcioniraju
na proizvoljan nain
u jeziku nema nune povezanosti izmeu rijei (oznaitelj) i koncepta koji joj je
priloen (oznaenog)
povezanost je utemeljena sporazumno
takav stav je u medijima i kulturnim studijama postao neto poput zdravog razuma i
njegov opseg je proiren i na produkciju ostalih znaenja u znakovnim sistemima
John Tagg kodiranje fotografija odreuje njihovo znaenje, dok sama injenica da
fotografija prikazuje neto je manje ili vie bitna
Barthes se dri ideje o dualnom pogledu na fotografiju (kodirana i nekodirana strana)
Medijski natpisi u postmodernizmu i poslije
semiotika je bazirana na konceptu strukture (i to strukture razlike izmeu oznaitelja)
Derrida, Lacan, Baudrillard i Barthes struktura oznaavanja je mit (znaenje se
mijenja)
taj pristup se naziva post-modernim
primjer: Jim Collins Televizija i postmodernizam
on raspravlja o dramskoj seriji iz kasnih 80tih (Twin Peaks)
parodiki diskurs
razlika izmeu Collinsova post-modernog pristupa televiziji i filmske teorije
parodija, intertekstualnost i hibridnost naini na koji se tekstovi meusobno
referiraju jedan na drugog, mnogo su ei danas nego prije











- kiljan, Dubravko (2000) Javni jezik. Zagreb: Antibarbarus

Dubravko kiljan, Temeljni pojmovi
20. stoljee

Ferdinand de Saussure (1916.)
22.11.1857. eneva (vicarska)
lingvist
utemeljio modernu lingvistiku (jezikoslovlje)
temelj europskom strukturalizmu
(pravcu koji se razvio 20. i 30. godina 20. st.)
latinski, grki i sanskrt
predavao gotski i starovisokonjemaki, sanskrt i indoeuropeistiku, ope
lingvistike i povijest usporeivanja indoeuropskih jezika
najznaajnije djelo Cours de linguistique gnrale (Teaj ope lingvistike)
U tom djelu postoji pet temeljnih dihotomija ili dijada:
jezina djelatnost (langage): jezik (langue) - govor (parole)
jezini znak: oznaitelj (signifi) - oznaenik (signifiant)
pristup: interna lingvistika - eksterna lingvistika
perspektiva: sinkronija - dijakronija
odnosi: sintagmatski odnosi - asocijativni odnosi
forma - supstancija.
umro je 22.2.1913.
revolucionarne promjene
prevrat teorijskog pristupa
teko razluivanje pripadnosti pravaca uenja
napredak u jeziku
mo strukturalizma
orijentacije, kole, kritike
strukturalistika vs. ne strukturalistika uenja


moderna lingvistika obiljeava dva fundamentalna pristupa
1. objekt (jezik) se promatra nezavisno = IZVANKONTEKSTUALNA
2. objekt (jezik) promatra povezano s pojavama iz njegova okruenja = KONTEKSTUALNA
strukturalisti spadaju u izvan kontekstualnu lingvistiku
ne strukturalisti spadaju u kontekstualnu lingvistiku


Izvan kontekstualna lingvistika
cjelina relevantni element (nezavisan) objekt opisuje se po njemu
od pojave strukturalizma u lingvistici objekt je jezik (jezini sistem)
prednost:
odgovara osnovnim zahtjevima moderne racionalistiki utemeljene znanosti
jasno odreena domena istraivanja
ostaje isti u razliitim uvjetima
mane:
ne odgovara na brojna laboratorijska pitanja realne upotrebe jezika


Kontekstualna lingvistika
jezik cjelina kontekst
jezik promatra u relaciji prema nekim elementima njegova konteksta
prednosti:
obuhvatnija od izvan kontekstualne
bavi se istodobno sistemskim karakteristikama jezika i analizira ih u trenutku
nastajanja
mane:
zanemarivanje osnovne pretpostavke moderne znanosti
problem izbora relevantnih elemenata
nemogunost opisa faktora jezine djelatnosti

Kontekst
skup konkretnih okolnosti u kojima se odvija jezina djelatnost
kontekstualna lingvistika: skup konkretnih nejezinih fenomena povezanih s jezinom
djelatnou
prouavanje konteksta razluivanje rijei jezik gubi apstraktnost
promatran kroz govor
najefikasnij model konteksta sadrava opsean popis (najadekvatnijih) virtualnih
odrednica
identificikacija s komunikacijom

Komunikacija
najiri kontekstualni okvir jezine djelatnosti
jednako teko odrediti kao i kontekst
dvije osnovne orijentacije u lingvistici:
1. povezanost komunikacije s informacijom nuno javljanje nove informacije u
sadraju koji primaoc prima
2. razmjena poruka bez informacija, komunikacijskog karaktera ljudska
djelatnost = oblik ovjekove socijalno determinirane prakse
pojedinano ostvarivanje komunikacije prakse realizira komunikacijski akt sfera
javnosti
komunikacija i komunikacijski akt drutvena dimenzija meuljudskog odnosa
mrea pojedine zajednice komunikacijski procesi

Socijalni aspekt komunikacije
Dva osnovna oblika:
- sfera javnosti
- domena privatnosti
Javnost - komunikacijska sfera u kojoj se pripadnici nekog drutva bave pitanjima
od zajednikog interesa
- djelomino institucionalizirana implicitnim i eksplicitnim drutvenim normama
Privatnost sudionici zajednice zadovoljavaju svoje vlastite ivotne potrebe i
interese







Kako funkcionira jezik u kontekstu javne komunikacije?
Jezina istraivanja od antike do modernih vremena - opisuju jezine sisteme
onakvima kakvi su se upotrebljavali u nekim formama javne komunikacije: literarnoj,
znanstvenoj produkciji, administrativnom i dravno-politikom diskursu
Tradicionalno uenje jezika- okrenuto prema jeziku
osposobljenom za upotrebu u sferi javnog komuniciranja
Tek susreti s egzotinim jezicima unose jezike upotrebljene u domeni privatnost
Diferenciranje jezika
Normativna lingvistika uvijek e ostati osjetljiva na kontekst jezine upotrebe
- objekt jezik u javnoj komunikaciji
Deskriptivna lingvistika - zanemarivati e kontekst i podjednako opisivati jezik iz
domene javnog i privatnog
Jezik u javnom komuniciranju fundamentalan drutveni fenomen; formalno
funkcionalno razliit od jezika iz privatne sfere
- ne postoji lingvistika disciplina u kojoj bi bio jedini objekt izuavnja

Lanac komunikacijskog procesa:

POILJALAC PRIMALAC KOD KANAL PORUKA
REFERENCIJALNI KONTEKST

REF. KONTEKST- distinktivni element prema kojem se prepoznaje javna
komunikacija
O zajednikim i opim temama ljudi mogu komunicirati i u privatnoj sferi

Jezina forma
- jezik javne komunikacije formalno se razlikuje od jezika privatne
- nita ne prijei sudionike privatne komunikacije da u njoj upotrijebe poruku koja
formalno spada u sferu javne komunikacije
Ako ni sadraj ni forma jezine poruke ne determiniraju traenu razliku, to znai da i
poruka u cjelini nije nosilac traene distinkcije

Dell Hymes uveo pojam kontekstualno odreene komunikacijske kompetencije
- svaki govornik raspolae veim brojem pod-kodova: familijarni, ulini, profesionalni
standardne forme
-Pretspostavljamo da su neki od tih kodova sprecifino upotrebljivi u javnoj komunikaciji, a
neki u privatnoj

Komunikacijska dananjica obiljeena je tehnolokim promjenama koje su zahvatile
dio komunikaijskog lanca- KANAL
Kanal materije u kojoj se jezina poruka ostvaruje
- materijalnog karaktera
- izravno ili neizravno pod izvjesnom vrstom kontrole
Kontrola povezana s vlasnitvom: osobno, kolektivno, javno, privatno , zajedniko

Fenomeni:
1. otvaranje kanala pismenosti
2. mogunost da se poruke prenesu umnoene
- preduvjeti za stvaranje domene administrativne komunikacije
3. izum tiskarske tehnike
4. nova globalizacija

Statusi i uloge
Razlika mogua jo u sudionicima poiljatelju i primatelju poruka
Bitni pojmovi- status i uloga
Definicije uloge i statusa sadrane su u pojmu ponaanja
Statusi i uloge u toku komunikacijskog akta mogu se promijeniti
Komunikacijom se uspostavlja mrea relacija iz koje proizlaze uloge i statusi
Uloge i statusi mogu pripadati domeni javnosti i domeni privatnog
- prethode svakom pojedinanom komunikacijskom aktu
- usko vezani uz komunikaciju

Podruje javne komunikacije
Moderno demokratsko drutvo pristupanost uloge ili statusa svakom lanu
zajednice
Ogranienja za pristup javnim ulogama i statusima
Prepreke koje pojedincu ne dozvoljavaju da preuzme uloge ili odreene statuse
Bioloki faktori :
Djeca
ene
Stariji ljudi
Rasa
Pripadnost drugom kolektivu
Socijalni faktori:
Odreen tip i stupanj obrazovanja
Zadovoljeni ekonomski uvjeti

Uloge i statusi nejednako pristupani svim sudionicima drutva
Ono to govornik govori ne mora se realizirati potvrivanje statusa i uloga u
meusobnom obraanju
Obostrana afirmacija ili negacija
Moraju li oba sudionika imati ulogu i status koji su smjeteni u sferu javnosti?
uvjet mora biti ispunjen
poiljalac otvara javnu ulogu za njene primaoce
Socijalna uloga afirmira se u statusu ako se komunikacija odvija prema odreenim
pravilima koja obuhvaaju norme
Granica izmeu javne i privatne komunikacije je promjenjiva
Nepostojanje granice odnos izmeu javne i privatne komunikacije konstruiranje
drutvenog prostora komuniciranja
4 temeljna sluaja:
1. Sva komunikacija odvija se u sferi javnosti
2. Artikuliraju se u dvama zasebnim prostorima
3. Javna komunikacija uope ne postoji
4. Mjeoviti model

Sva komunikacija odvija se u sferi javnosti
Totalitarna drutva
Svi kanali privatne komunikacije pod kontrolom drave
Dosad ni jedna vlast nije uspjela podvri kontroli sve kanale privatne komunikacije
Suvremene tehnologije



Potpuna odvojenost javne i privatne sfere
Ostvariva samo u nekim dijelovima drutva
Antiki robovi i srednjovjekovni kmetovi
Uporaba dvaju jezinih sistema
Srednjovjekovna Europa latinski jezik je primaran jezik javne komunikacije (tko ga
ne poznaje ne moe sudjelovati u javnim raspravama)
Granica izmeu javne i privatne komunikacije to manja to je drutvo u cjelini
statinije
Drutvo bez javnosti i javne komunikacije
Sve javne uloge funkcioniraju kao privatne i obratno
Prvobitne zajednice prije prvih podjela rada
Ostvarenje javne komunikacije bez domene privatnosti
Mjeoviti model zajednika granica
Sva drutva od povijesti do danas
Temeljna shema komunikacijskog funkcioniranja
Dvostrana
Feed-back
Mehanizmi odgovora
Sfera privatnosti fundamentalnija od domene javnosti
Javna komunikacija jednako bitna kao privatna zajednici daje karakter
strukturiranog i cjelovitog drutva
Dinamika relacija
Granica izmeu privatne i javne komunikacije postala je osjetljiva i nejasna
Javni privatni kanali i poruke pomijeali su se dolaskom Interneta
Svatko se moe ukljuiti u javnu komunikaciju
Uspostavljanje novih pravila i normi

Lingvistika javne komunikacije
Disciplina unutar kontekstualne lingvistike koja prouava domenu javnog
komuniciranja
Dva objekta izuavanja: kontekst javne komunikacije i jezik javne komunikacije
Kontekst javne komunikacije u najirem je smislu sama javnost

Idiomi i diskursi
Diskurs je nerijetko definiran kao jezina jedinica najvie razine koja se sastoji u
pravilu od vie reenica
Idiomi su zapravo pod-kodovi koji obiljeavaju pojedine socijalne uloge
Slijedei neke od suvremenih lingvistikih teorija, idiome karakteristine za pojedine
tipove komunikacije u sferi javne komunikacije nazivamo diskursima

Domene
Proizlaze iz razliitosti ljudskog djelovanja u sferi javnosti
Okarakterizirane su pojedinim diskursima javne komunikacije
Broj relevantnih domena zavisi od sinkronijskog odnosa stvorenog izmeu razliitih
oblika ljudske prakse





Komunikacijski kolektivi
Raspoznatljivi su po svojim jezinim upotrebama, no to nije dostatan kriterij
Preko uloga svojih lanova aktivno sudjeluju u sferi javnog komuniciranja
Moniji komunikacijski kolektivi snanije participiraju u formiranju jezika javne
komunikacije

Predloeni model javne komunikacije
Morao bi sadravati vie nivoa, od kojih najvii odgovara drutvu u cjelini, a nie
razine diskursima pojedinih domena
Zadaa bi bila preispitivanje klasifikacije (tradicionalne lingvistike) sa stajalita
funkcionalnosti i efikasnosti pojedinog idioma u sferi javnog saobraanja

Zadaci predloenog modela lingvistike javne komunikacije
1. Ispitati na koje se domene moe podijeliti javna komunikacija kao kontekst jezine
djelatnosti
2. Istraiti koje su drutvene grupe relevantne
3. Spoznati kojim se sve instrumentima slue drutvo i drutvene grupe za regulaciju
odnosa
4. Razmotriti kako se u komunikacijskom i simbolikom prostoru jezika kreiraju
identiteti

































Dubravko kiljan, Domene i diskursi

- u traenju modelskih elemenata (za opisivanje javnog saobraanja) usmjerit emo se prema
modernim drutvima takav pristup na teorijskoj razini opravdavamo globalnim
karakterom, te suvremenim i postindustrijskim drutvima (koja obuhvaaju vie razlilitih
fenomena vezanih za javnu komunikaciju); u njima je uloga javnosti veoma istaknuta (ne
postoji nijedan oblik socijalno relevantnih aktivnosti u kojima javnost na neki nain ne
sudjeluje)
* model javne komunikacije nije sveobuhvatan

- domene javne komunikacije su rezultat:
1) sinkronijskih promatranih silnica koje proizlaze iz socijalnih odnosa i rasporeda
statusa i uloga
2) dijakronijskih faktora koji pripadaju kulturnoj, civilizacijskoj i drutvenoj
tradiciji odreene zajednice

- na podruju javne komunikacije prevladavaju nj modaliteti kojama je u osnovi
`zapadna/`(zapadno)evropska tradicija koja se (od 16.st.) poela nametati kao
najsavreniji model proizvodne i roba, i drutvenih odnosa, i pol. shematizama, i
komunikacijskih obrazaca
* u njoj je sadran nedosegnuti `ideal konstituiranja javnosti i nj relacije prema sferi
privatnosti koji se u globalnoj (premda evropocentrinoj) projekciji sagledava kao opeljudski

povijest konstituiranja domena javne komunikacije
- izvorina toka nalazi se u 1. mezopotamijskoj org. Sumeru nejasna granica izmeu
privatne i javne kom.; u konstituiranju `prave javnosti bitnu ulogu ima pismenost 1.
jasno definirani oblici javne komunikacije org. gradskog naselja, u seoskim sredinama
velik dio poruka je kolektivnog karaktera (ivot u cjelini zajednice) svaki se komunikacijski
akt dogaa u prisutnosti svih lanova
... grad donosi patikulaciju elemenata socijalne strukture + omoguava jasno izdvajanje sfere
privatnog... potrebno je uvesti formalizirane i institucionalizirane razmjene poruka, takva
razmjena pripada javnoj komunikaciji
- pronalazak pisma omoguuje meusobno povezivanje sudionika u komunikacijskih akata
na veim razdaljinama, te organiziranje gradova u dravne cjeline + razlikovanje poruka u
javnoj kom. od poruka u podruju privatnosti + pridodala je javnom saobraanju
dijakronijsku dimenziju u kojoj se poruke mogu prenositi kroz vrijeme i transformirati se u
virtualne poruke broj poruka se viestruko poveao
-pojam javnosti ogranien uloge i statusi bili su visoko institucionalizirani (ogranien
broj pojedinaca) + velik dio drutva nije mogao participirati u javnoj kom., niti su imali jasan
pojam o nj postojanju
-`vladarsko-boanski model
- socijalne uloge i statuse svoj poloaj u drutvu stjeu odailjanjem i primanjem javnih
poruka
- rano razdoblje unutar ope domene javne komunikacije pojavljuju se 1.
specijalizacije, razlikujemo: umjetnike, religijske, znanstvene i trgovake (iako su te
razlike tada jo veoma malene)
- antika Grka atenska demokracija (uzroci zato je grko dr. strukturirano drugaije:
prirodne i zemljopisne karakteristike podruja, prethistorijskim kult.), polisi, odn. gradovi-
drave kolektivne i individualne pripadnosti zajednice grade na pojmu aktivnog zajednitva
sudjelovanje lanova zajednice u svim oblicima javnog ivota, u njoj su se mogli oblikovati
razliiti, meusobno suprotstavljeni interesi
klasini period (8.st.) postojanje i urbane kulture i pismenosti
- agora prostor predvien za okupljanje cjelokupne javnosti svi graani koji su aktivno,
virtualno, realno participirali u javnoj kom.
- znanje itanja i pisanja imali su pripadnici marginalnih i dr. nerelevantnih grupa (robovi,
seljaci, ene...); pismo je izgubilo mistini karakter jednostavnije
- iz sfere javnosti bili su iskljueni zbog socijalnog statusa, na osnovi biolokih obiljeja
(djeca, ene)

-Homer: Ilijada i Odiseja 1. potvrene realizacije jezika javnog saobraanja; predloak za
sve iskaze u sferi javnosti
- 5.st. u javnoj se komunikaciji pojavljuju profesionalni jezici pojedini `specijalizirani
dijelovi drutvene strukture se poinju razlikovati i prepoznavati po svojoj upotrebi jezika
-od 7.st. meusobno povezane ali razluive domene razvijaju se paralelno sa izgraivanjem
teorije upotrebe jezika u javnoj kom.
- jezik i govor, smjeteni u sferu javnosti, promatraju se u funkcionalnom aspektu:
o 1. faza funkcija mogue komunikacijske spoznaje kozmikog poretka
o od pojave sofista nadalje fja aktivnog uspostavljanja zajednitva unutar
pojedinih socijalnih grupa ili u cjelini drutva
- Aristotelova klasifikacija diskursa javne kom. temelji se na domenama koje su se u
njoj mogle sagledati unato pretpostavljenoj uskoj meusobnoj povezanosti i
uvjetovanosti domena i diskursa javne komunikacije moemo pretpostaviti da je `grananje
diskursa sporo u poetku 1 tip diskursa mora biti multifunkcionalan i zadovoljiti potrebe u
veem broju domena
- diskurs znanstvene spoznaje potpunije od vieznanog umjetnikog iskaza, primjeren
efikasnoj komunikaciji nj spoznaja
u uvjetima poetka stvaranja nove drutvene i politike org. pojavljuju se i zaetci diskursa
koji se tie zajednice diskursa koji se tie zajednice, polisa POLITIKI DISKURS u nj se
oblikuju poruke koje govore o svim oblicima socijalno relevantnog ivota u zajednici, nj
moraju ovladati svi punopravni lanovi zajednice cjelokupna javnost
- neto kasnije diskurs umjetnosti, znanosti, filozofije

-najstariji grki potvreni oblici jezika javne kom. pripadaju dijelom sferi umjetnosti, dok se
1. nj teorijska razmatranja pojavljuju u filozofiji

- fja jezika u javnoj kom. nije jedinstvena, njen cilj ostvarenje zajednitva sa svrhom
postizanja opeg dobra polifunkcionalnost jezika proizlazi iz podjele javne kom. na nj
temeljne domene koje u Aristotelovo vrijeme postoje u Grkoj kao osnovni konteksti javnog
saobraanja domena politike (ureenje ivota u polisu), domena znanosti (racionalna
spoznaja univerzuma), domena umjetnosti (nad racionalno, emotivno i estetsko spoznavanje
svijeta u svakoj od domena oblikuju se posebni diskursi koje se razlikuju po fji i po
temelju (na kojem se zasniva ilokucijska mo) i po znanosti koja izlae nj specifinu teoriju
-Aristotel retorika, logika, poetska domena primarni princip klasifikacije konteksta
javne kom. i nj diskursa
- znaajna je bila i pojava gramatike i filoloke kritike teksta tada se u okviru nj
prouavanja prvi put jezik kao sistem pojavio kao objekt znanstvene analize
- pojedinac ima mogunost da se trajno ili privremeno, po vlastitoj odluci a ne po volji
kolektiva povue u sferu privatnosti time se uveava vanosti privatnog saobraanja u ijoj
se sferi mogu iskazivati i rjeavati opi problemi + bavljenje javnom komunikacijom se vie
pretvara u pravu profesiju sistem reprezentacije interesa postaje dominantan u javnom i
politikom ivotu
* izvorni politiki diskurs u retorikoj domeni zamjenjuje se diskursom administracije ija
uloga i mo proizlazi iz vladareve moi
- osnovne promjene u kontekstu jezika javne komunikacije dogaale su se u prostornim
determinantama sfere javnosti i javnog saobraanja i u distribuciji kolektivnih i individualnih
statusa i uloga nj sudionika
jedna od bitnih kontekstualnih odrednica takvih komunikacijskih procesa skup je opih
normi i pravila kojima je regulirano njihovo odvijanje
- kontekstualne norme i pravila javnog komuniciranja determinirane su u odreenom
vremenu i u odreenom prostoru
- RC teritorijalni princip prevladava, a norme i pravila javnog kom. imaju globalni karakter
- normativni okviri javnosti (srednji vijek) lokalne granice grada ili posjeda nerijetko
predstavljaju i konaan doseg javnog komuniciranja; drava, definiranja vladarom na vrhu
feudalne hierarhije vie nego prostorom, takoer se ukazuje kao prostor javne komunikacije;
globalni, naddravni nivo koji odrava i crkva i koji je bio obiljeen malobrojnim kanalima
(na globalnom nivou latinski jezik)
- dravni teritorij materijalna determinanta javne kom., u sebi pokuava sub sumirati i
globalni nivo, konkurirajui propusnost svojih komunikacijskih granica, i lokalnu razinu,
odreujui u osnovi pravila i norme za bilo koji akt javne kom. `transdravna globalna
kom. u novom vijeku do recentnog uzmaka kom. tehnologije, imala je esto karakter
meudravnog saobraanja koji nije oblikovalo javnost u pravom smislu te rijei
- drava - temeljna prostorna jedinica u kojoj se formiraju javnost, javna komunikacija i nj
domene i diskursi unutar modernih drava i na globalnoj razini socijalne su strukture vrlo
sloene, a modaliteti u kojima se manifestira jezik javne komunikacije izuzetno su brojni i
uvjetovani razliitim kontekstualnim okolnostima

DOMENA RETORIKE
- obuhvaa nekoliko pot podruja i nj diskursa
- najvanijeg zauzima diskurs politike opseg mu je manji nego u antici (grka) tada je
svaka tema od zajednikog interesa bila nj predmet , bila je otvorena svima
danas ima obiljeje pravog profesionalno odreenog sociolekta on nije namijenjen samo
prevoenju pol. poruka nego i iskazivanju pripadnosti grupi `politikih govornika i nj
raspoznavanju u odnosu prema dr. socijalnim skupinama
- virtualna jednakost svih lanova drutva realno se pretvara u izdvajanje politikog
djelovanja kao posebnog oblika socijalno relevantne djelatnosti iji aktivni sudionici imaju
vie moi od drugih tako naelna ravnopravnost proizvodi novu socijalnu podjelu iji se
osnovni instrumenti nalaze upravo u komunikacijskim procesima
- domena je politike i danas namijenjena definiranju opih drutvenih interesa, uz
pretpostavku da e ih aktivni sudionici politike artikulirati, a pasivni prepoznati kao svoje
vlastite interese
- artikulacija interesa i sukobi razliitih artikulacija i interesa odvijaju se u kom. aktima u
jezinim znakovima
- uspjeni `artikulatori - oblikujui pol. javnost mogu, dio svojih vl. specifinih interesa
mogu prezentirati kao ope (manipulacija i ideologizacija) mogunost da se s pomou
jezika osvoje vlast i mo dovodi ovaj diskurs vrlo visoko u hijerarhiji dr., pa i pojedinci koji ne
sudjeluju aktivno u sferi politike tee da ga ovladaju za druge domene javne kom. ili ak
privatne
! iz raznolikosti pol. diskursa moe se iitavati i jedan aspekt demokratinosti nekog dr., a
pokazatelji koje na taj nain dobivamo ponekad tonije ukazuju na raznolikost pol. interesa
od nominalne brojnosti pol. partija koje djeluju u odreenoj pol. domeni
- ako je poiljaocima doista stalo do toga da primaoce uvjere u opravdanost svojih tvrdnji
ako postoji vie konkurentnih artikulacija interesa koji se meusobno sukobljavaju na pol.
sceni diskurs koji ih iznosi tei da bude argumentiran
vs. u drutvima kojima je mogu samo jedan ideoloki tip pol. diskursa, on svoju mo crpi iz
govornika, tako da argumentacija moe izostati: takav diskurs esto postaje samosvojan
konstrukt koji gubi semantiku vezu s izvan znakovnim svijetom
- najvanija `sadrajna fja pol. diskursa u demokratski dr. oblikovanje viestruko
artikuliranje pol. javnosti u kojoj se formiraju kolektivna mnijenja i stavovi i koja slui kao
kontrolna instanca i regulator djelovanja aktivnih sudionika pol. domene
- ovladavanje formalnim i sadrajnim osobinama pol. diskursa u principu predstavlja jedan
od preduvjeta za aktivnu participaciju u pol. domeni i za dobivanje statusa i uloge u nj.
- pol. govornici koji namjerno unose inovacije u dominantni tip pol. iskaza moraju zadrati
neke karakteristike prethodne uporabe jezika kako bi bili prepoznati kao sudionici pol. iskaza
- P. Lafargue francuska revolucija i tada idiom politike zadrava izvjesnu distancu u
odnosu prema dr. diskursima javne kom. kako bi se od njih jasno razlikovao
- sloenost modernih procesa iskazivanja zajednikih interesa i kompleksnost tih interesa, te
koliina drutvene mo francuska revolucija i tada idiom politike zadrava izvjesnu
distancu u odnosu prema dr. diskursima javne kom. kako bi se od njih jasno razlikovao
- sloenost modernih procesa iskazivanja zajednikih interesa i kompleksnost tih interesa, te
koliina drutvene mo francuska revolucija i tada idiom politike zadrava izvjesnu
distancu u odnosu prema dr. diskursima javne kom. kako bi se od njih jasno razlikovao
- sloenost modernih procesa iskazivanja zajednikih interesa i kompleksnost tih interesa, te
koliina drutvene moi koja proizlazi iz pol. domene ne dozvoljavaju da zamislimo
znaajne promjene u poloaju i funkcioniranju pol. diskursa
- kanali kojima se odailjaju pol. poruke aukustini ili vizualni (mogu se iriti ivom rijeju i
pismom) danas znaajnu ulogu imaju tehnoloka usavravanja kanala (novine, radio,
televizija) pokuaj da aktivno djelovanje bude podjednako rasporeeno na cijelom
dravnom teritoriju, te da ima globalni karakter

- administrativni diskurs blizak diskursu politike; redovito predstavlja nj `produetak,
slui prije svega za operativno normiranje i provoenje prihvaenih politikih poruka nj se
iskazuju konkretni modaliti ostvarivanja interesa artikuliranih u domeni pol.
- administrativne uloge su ne samo redovito profesionalnog nego i trajnog karaktera to se
odraava i u specifinostima nj diskursa i naina kom.
- politiki i administrativni diskurs se meusobno pribliavaju ondje gdje i politike uloge
postaju u percepciji samih politiara, trajne i neovisne o transformacijama stavova u javnosti
- manje je podlijean promjenama nego politiki
- kod pol. diskursa aktivni sudionici komuniciraju meusobno i trae povratnu inf. od
pasivnih sudionika, dok je administrativni diskurs u veem stupnju jednosmjeran
velikim je djelom zadan samim porukama, tako da povratna inf. nema stvarnog utjecaja
- velikim se djelom odvija u pisanoj formi jezini je oblik ablonski (sastoji se od gotovih
obrazaca ija je glavna fja potvrivanje statusa od administrativnog diskursa, a zatim i
prenoenje inf.) zbog toga je udaljeniji od svakodnevne jezine upotrebe (nego pol.)
- paradoksalna dimenzija: iako je administrativni diskurs neophodan za funkcioniranje
zajednice malo kad se pojavljuje kao priznati jezini i komunikacijski uzor
- ono to administracija nalae, bilo u komunikaciji meu svojim lanovima ili u saobraanju
s ostalim lanovima zajednice, u naelu se mora izvriti



- pravni diskurs predstavlja neke od najstarijih svjedoanstava o javnoj komunikaciji
(pravni spomenici Hamurabijev), tekstovi rimskog prava; u modernim dravama vlada
princip trodiobe vlasti gdje zakonodavna i sudska vlast u osnovi progovaraju pravnim
diskursom; i u jezinom i u komunikacijskom smislu pravni diskurs posjeduje itav niz
specifinosti koje su u dananjoj teoriji prava detaljno opisane
- s pol. i admin. diskursom pravni dijeli svoju eksplicitnu sadrajnu usmjerenost prema
zajednikim interesima
- administrativnom diskursu, diskurs prava slian i po visokom stupnju formalizacije plana
jezinog izraza, a razlikuje se po tome to se nj komunikacijski akti odvijaju u ivoj rijei (iako
redovito zadobivaju i pisani oblik)
- pravni diskurs pripada visoko specijaliziranim idiomima za koje je potrebno proi formalan
proces obrazovanja
- PD moe se smatrati i profesionalnim argonom i sociolektom, unutar kolektiva pravnika,
funkcionira kao jasno sredstvo nj msb raspoznavanja
- razlikuje strune i laike uloge i statuse autoritet i socijalni znaaj strunih uloga i statusa
nadilazi drutvenu vrijednost takvih adekvatnih laikih pojava ta se razlika podrava i
strunou diskursa kojim laiki sudionici pravnih komunikacijskih akata zapravo nikada ne
ovladaju u potpunosti
- fenomen: razliite vrste posrednika izmeu strunih i laikih sudionika javne komunikacije
koji prevode iskaze s pravnog diskursa na obini svakodnevni idiom i obrnuto
- podloniji promjenama od administrativnog
- nj autoritet potjee iz mjesta u socijalnoj strukturi i drutvene moi kojima raspolae, a u
javnoj kom. pravne poruke imaju izrazito veliku ilokucijsku snagu i visok stupanj nj
podudaranja s perlokucijskim efektom pravni iskazi se esto smanjuju pravim primjerima
performantivna (iskaza koji predstavlja izravno jezino djelovanje, iskaz koji direktno izaziva
djelatne posljedice

- diskurs medija - sredstva javne komunikacije (novine, radio, televizija)
- mediji formiraju `mjeovitu sub domenu u kojoj se pojavljuju svi diskursi javne
komunikacije
-u suvremenim drutvima: nj. je temeljna fja: oblikovanje javnosti, a prije svega
politike j. u nekom drutvu nerijetko u medijima sreemo politiki diskurs
- `mjeovitost medijskog diskursa uvjetovana je time to su mediji posrednici koji poruke
nastale u drugim domenama javne komunikacije distrubiraju meu irokim krugom
primalaca, prilagoavajui ih na planu jezinog sadraja izraza i na planu jezinog sadraja
jezinim i komunikacijskim kompetencijama tih primalaca
- diskurs medija ima i informativnu fju koja se odnosi na neke pojave u izvanj ezinom
univerzumu, pretvarajui ih u vijesti
- mediji su definirani tehnoloki obraenim kanalom u kojem se realiziraju, pojedine vrste
kanala u velikoj mjeri odreuju formu diskursa koji se u njima upotrebljava, svaki kanal
omoguuje kombiniranje sistema jezinih znakova s dr. znakovnim sustavom novine sa
sustavom statikih slika, radio sa sistemom muzike i razl. ne jezikih akustinih efekata,
televizija i film jo i sa sistemom dinamikih, pokretnih slika
- mcluhanovska znamenita deviza smatra da je medij sam po sebi poruka, medij je kanal
- zavisnost medija o tehnologiji kanala odreuje medijsko podruje kao jedan od konteksta
javne komunikacije
- povezanost medija sa kanalima ima posljedice koje obiljeavaju nj. sferu i djelomino nj.
diskurs
1)dns klasini mediji (novine, radio, televizija) sudjeluju u komunikacijskim aktima u
kojima se pojavljuje malen broj poiljalaca poruka (novinara) i relativno velik broj primalaca
poruka
- komunikacijski su akti u sferi javne komunikacije jednosmjerni, dok su elementi
dvosmjerenosti u pismima novinskih italaca, u kontakt-emisijama na radiju i televiziji
imaju mali udio u medijskoj produkciji zbog malenog broja itatelja, slualaca, gledatelja
2)tehnoloki `obraeni kanali uvijek su u neijem vlasnitvu i pod nekom vrstom
kontrole vlasnika, a poruke se formuliraju u skladu s njegovim interesima

- posrednika uloga ini ih ovisnima o statusima i ulogama onih ije se poruke prenose, a
potencijalni utjecaj medija na oblikovanje javnosti daje im i neku vrstu samostalne moi, koja
ovisi o itanosti, sluanosti, gledanosti
- socijalni status i uloga medijskih poiljalaca poruka proizlazi iz pozicije cijele subdomene u
odreenom drutvu i samo rijetki uspjevaju stvoriti jasno individualiziran poloaj u srtukturi
javne komunikacije
- dolazi do pojave novih medija, uglavnom utemeljenih na kompjutorskim tehnologijama:
Internet, elektronske poruke ali i klasini se mediji pod ujecajem novih mijenjaju (kabelska,
digitalne televizije)
- u teoriji javne komunikacije postoje tri fenomena koji, direktno i indirektno, utjeu na
stvaranje novog medijskog diskursa: interaktivnost, virtualnost i opa pristupanost kanala
- novi su mediji zamiljeni tako da se uloga poiljaca i primalaca poruka u njima lako
zamjenjuju, pa postaju suvremena agora na kojem svaki sudionik drutva slobodno prima i
odailje inf. u tzv. virtualnom prostoru
- metafora agore kao javnog mjesta ukazuje na intencija da se u novim medijima ukloni ili
oslabi granica izmeu javne i privatne komunikacije gdje svaki pojedinac nastupa u sojoj
privatnoj ulozi to pridonosi demokratizaciji ali donosi i mogunost razlikovanja opih i
pojedinanih interesa
- virtualna agora (prije svega globalna) doputa da njezini `posjetioci imaju bilo koju ulogu i
da ih mjenjaju stalno mjenjanje uloga i statusa moglo bi utjecati na redefiniranje
drutvenih odnosa, a posljedica mogle bi biti da relacije izmeu javne i privatne komunikacije
izgube svoje sadanje znaenje, a dns je sfera javnosti jo uvijek neophodna za tumaenje i
ureivanje odnosa unutar socijalnih kolektiva
- u virtualnom javnom prostoru novih medija njegovi sudionici se meusobno saobraaju
iskljuivo pismenim putem, a u pisanu formu unose oblike karakteristine za usmenu
izmjenu poruka na taj nain diskurs novih medija prestaje biti razliit od privatnog iskaza
- manipulacija jezikom javne komunikacije - postupak kojim se vlastiti interesi
pokuavaju prikazati kao opi i zajedniki, popraena nizom suptilnih i grubljih
komunikacijskih i jezikih postupaka direktno laganje, uporaba semantikih pomaka koji
primaocima poruka ostaju skriveni... ako je uspjena moe usmjeriti stavove i mijenja
javnosti u odreenom pracu diskurs politike i medija u tome ima vanu ulogu
- mogunost manipulacije zaniva se na kontekstualnim okolnostima i na ideologizaciji jezika
javne komunikacije jezik kao apstraktan sistem je neutralan, ali im ga stavimo u
kontekst uporabe postaje objektom procesa ideologizacije iiji je konaan cilj osvajanje
drutvene moi
- struktura jezika u konkretnom kontekstu uspostavlja odnos sa strukturom drutva i
djelovanje u svakoj od tih domena izaziva promjene i u drugoj strukturi
- jezik: -mjesto konstituiranja subjekta kao individuuma i kao lana kolektiva, te mjesto
`usklaivanja pojedinca s kolektivom
-socijalna konstrukcija javnosti, povezan sa ideologijom (sistematski skup ideja i
kriterija za prezentaciju realnosti)



- veliko podruje konteksta u kojima se odvija javna komunikacija prema aristotelovskoj
podjeli predstavlja DOMENA POETIKE, kojoj odgovara poetski diskurs - svi oblici
uporabe jezika u umjetnosti (literatura, proza, kazalite, film) u fji je emotivne i estetske
spoznaje svijeta
bio je visoko smjeten u vrijednosnoj hijerarhiji javnih idioma kao simbolika veza s dr.
lanovima zajednice, sve do modernih razdoblja, kada se nj fja u percepciji primalaca i
poiljalaca poruka individualizirala, njegova se relacija javne komunikacije izmijenila
(ravnopravan s ostalima ili ak i manje utjecajan od njih)
- u poetskoj domeni razlikujemo aktivne poiljaoce poruka i nj pasivne primaoce, u
modernim drutvima vie su orijentirani prema sferi privatnosti

- pod nadnacionalnom argumentacijom u fji prenoenja spoznaje o svijetu slian je
religijski diskurs velikim djelom strogo formaliziran
poiljaoci religijskih poruka izvlae mo iz institucija kojima pripadaju i iz pretpostavke da
postoji neki nadnaravni originalni poiljalac dok su oni samo posrednici u prenoenju
u domeni javne komunikacije slui za konstituiranje sekularnog zajednitva pa i javnosti u
kojoj promovira specifinu spoznaju univerzuma koja postoji paralelno s drugim spoznajama
i konstruktima
religijske institucije oblikuju i svoje vlastite interese, autoritet i mo

- 3. Aristotelova domena javne komunikacije je LOGIKA DOMENA u kojoj dominantnu
ulogu ima znanstveni diskurs proglaen jedinim javnim stvarnim putem do istine o
univerzumu i garantom drutvenog progresa
ali nije preuzeo ulogu `uzornog idioma javne komunikacije
dns se formira kao visoko specijalizirani profesionalni argon
- u oblikovanju javnosti i u stvaranju nj mnijenja i stavova pa i u procesu nj ideolokog
konstruiranja vaniju ulogu ima iz znanstvenog diskursa izvedeni obrazovni diskurs
trebao bi sauvati tip potpune logine argumentacije i istinosnu kvalitetu koju posjeduje iskaz
nauke; trebao bi imati jezini izraz blizak jeziku svakodnevne komunikacije ta se simbioza
esto ne uspjeva ostvariti

- konstruiranje i razlikovanje pojedinih domena i diskursa javne komunikacije i nj prostora
uvelike je povezana s trima revolucijama pismenosti, od kojih je posljednja, kompjutorska
pojaala sumnje u optimalnost socijalne strukture modernih drutava i zajedno sa post
modernom upozorila na krizu javne komunikacije i javnosti uope





















Dubravko kiljan, Pravila i norme

suvremena lingvistika za jezik karakteristina neka vrsta norme
jezina kompetencija
jezina norma skup pravila o jezinim jedinicama i njihovoj sistemom odreenoj
upotrebi; dvije vrsti jezinih normi:
Implicitna jezina norma preduvjet komunikacijske efikasnosti bilo kojeg
idioma

Eksplicitna jezina norma skup izriito iskazanih pravila o jezinim
zajednicama i njihovoj upotrebi koji, na osnovi nekog autoriteta, obavezuje vei broj
govornika da ih u izvjesnim prilikama primjenjuju
standardizacija jezike proces stvaranja standardnog jezika
komunikacijska kompetencija sposobnost govornika da izmeu vie jezinih pod-
kodova i kodova koje poznaje odabere onaj koji je najprimjereniji konkretnom
komunikacijskom aktu i njegovom kontekstu
komunikacijska norma pravila prema kojima se odabire najadekvatniji idiom
pragmatika kompetencija znanje o tome kako se govornik mora ponaati da bi
ostvario komunikacijski cilj
pragmatika norma
da bi pojedinac stvarno efikasno sudjelovao u jezinoj komunikaciji mora ovladati
svim trima meusobno usko povezanim normama
realne situacije su mnogo sloenije stvarna kompetencija pojedinca koji zauzima
ulogu ili status ne mora se podudarati s idealnom
jezine, komunikacijske i pragmatike norme egzistiraju samo na nivou kolektiva
svaka drutvena konvencija moe biti prekrena -> posljedica samog postojanja
norme
naruavanje norme opasnost za trenutano stanje drutvenih odnosa i struktura
sankcije od obinog upozorenja do najteih zakonskih kazni

Jezina norma
najranije faze vezane uz teritorijalno lokalizirane jezine zajednice koje istovremeno
funkcioniraju kao drutvene zajednice
potreba za promoviranjem jo openitije proirenog zajednikog idioma koja e
prevladati razlike koje postoje meu lokalnim idiomima
opi jezik javne komunikacije mora zadovoljiti sve potrebe javnog komuniciranja
proces standardizacije
elastina stabilnost
ortografska norma
oralna norma pod utjecajem ortografske
standardizacija jezika u Europi povezana s javljanjem samosvijesti nove graanske
klase u nastajanju
Velika Britanija, Francuska ve postoji razvijena tradicija javnog komuniciranja,
graanski sloj ga prihvaa kao svoj vlastiti idiom
sredinja/istona Europa javna komunikacija na neautohtonom idiomu, graanski
sloj stvara standardni jezik na osnovi knjievne jezine produkcije
jezina politika uspostavlja institucije koje obavljaju radnje potrebne za
standardizaciju jezika selekcija, deskripcija, kodifikacija i elaboracija norme
prvu kategoriju ine institucije formalnog karaktera, primjerice akademija, jezini
instituti i sl. (formalno ovlatene da se bave postupcima jezinog standardiziranja i
osposobljavanja jezika za sve funkcije u javnom komuniciranju)
s druge strane, postoje jezini kolektivi i njihove elite bez formalne autorizacije
razlika izmeu rezultata ovih dviju politika nije velika pa su ove etikete zapravo
naznake stupnja formalne institucionalizacije
uspostavljanje standardiziranog idioma na nekom teritoriju - jezik nije samo sredstvo
komunikacije nego i simbol pripadanja nekoj zajednici
stvaranjem standardnog idioma dolazi do stava da se upotrebom bilo kojeg
dijalekatskog ili sociolekatskog odstupanja od standardiziranih pravila kre norme u
javom komuniciranju
dravne se granice redovito ne podudaraju s prostornom distribucijom jezinih
zajednica
zbog toga se u najveem broju suvremenih drava javlja vie jezika, a dogaa se i da
jedan jezik bude temelj idioma javne komunikacije u vie drava
postavlja se pitanje na temelju ijeg autoriteta se uspostavlja opi standardni jezik
mogue je da onda kad standard nastaje, povlateni drutveni slojevi govore nekim
drugim jezikom, tada mala drutvena elita kreira standard na temelju neke tradicije
koja je dotad bila samo djelomino prisutna u javnom komuniciranju
drugo se pitanje tie sankcija za krenje jezinih normi i pravila u javnoj komunikaciji
nepotivanje jezinih formi skree panju primaoca poruke na greku, te tako
proizvodi buku u kanalu koja umanjuje komunikacijsku efikasnost poruke
ono se iitava kao nepripadanje onim govornicima koji su njome ovladali, a u naelu
i kao nepripadanje odreenom drutvenom sloju i neosposobljenost za obavljanje
izvjesnih drutvenih statusa i uloga
opi idiom javne komunikacije ima i bitnu socijalnu ulogu koja se oituje u dvjema
dimenzijama
standard osigurava drutvenu koheziju omoguujui postojanje jedinstvenog
komunikacijskog prostora i protok poruka kroz taj prostor
s druge strane, on slui i kao sredstvo komunikacije prema onima kojima nisu nauili
jezina pravila njegove upotrebe
novi mediji na prvi pogled uklanjaju diskriminatorsko djelovanje standardnog jezika i
normi
komunikacija u novim medijima obiljeena je paradoksom istovremenog
uspostavljanja i neuspostavljanja kohezivne jezine norme
virtualne zajednice svoje zajednitvo realiziraju prije svega kroz najee privremeni
boravak svojih lanova u istom prostoru
u suvremenim se drutvima i dravama jezinim normiranjem i standardizacijom bavi
jezina politika, a u okviru sociolingvistike ona je predmet posebne discipline , teorije
jezine politike ili teorije standardizacije
konstituiranje jezine norme i planiranje statusa jezika
planiranje statusa jezika povezano je i s komunikacijskom normom te uvodi
eksplicitnu regulaciju izbora moguih jezinih kodova u podruje javne komunikacije
statusi i uloge su bitne odrednice prema kojima se prepoznaje javna komunikacija
pojedinac koji ulazi u prostor javne komunikacije pomou svoje komunikacijske
kompetencije odabire meu javnim idiomima kojima raspolae onaj idiom za koji
smatra da je najprimjereniji njegovu statusu ili ulozi i statusima ili ulogama drugih
sudionika


u veini drutava sfera javnosti slui upravo tome da se u njoj artikuliraju i
komunikacijski sukobljavaju razliiti interesi
onoga trenutka kada se uspostavi opi idiom javne komunikacije, svi idiomi koji su
mu u hijerarhiji podreeni, a pripadaju istom jezinom sistemu, u naelu prestaju biti
primjereni javnom komuniciranju
formiranje drave prati i proces standardizacije
standardni jezik simbol zajednitva nacije
simbolika snaga nacionalnog jezika i zajednitva umanjuje komunikacijsku
vrijednost dijalekata i nestandardnih sociolekata u zajednikom prostoru javnosti pa
se oni iz njega iskljuuju
planiranje statusa jezika - reguliranje odnosa meu etnikim kolektivima
planiranje statusa jezika danas se redovito formulira u terminima relacija veinskih i
manjinskih zajednica
da li je manjinsku zajednicu mogue definirati samo kvantitativno?
lingvistkinja Skutnabb-Kangas zakljuuje kako je primjerenije jezinu manjinu
odrediti kao onaj kolektiv koji (osim razliitog jezika) ima i manje drutvene moi
drugi problem javlja se kad elimo odrediti koje uvjete osim osnovnog uvjeta
razliitosti jezika, neka manjina mora ispuniti da bi se uope smatrala kolektivom koji
moe pretendirati na sudjelovanje u javnoj komunikaciji vlastitim idiomom
Autohtonost manjine, odreeni udio u ukupnoj populaciji drave ili u nekom
njezinu dijelu, te teritorijalna kohezija kolektiva te razna kulturoloka, etnika i
lingvistika obiljeja
autohtonost - potrebno je odrediti terminus post quem non, period nakon kojeg se
novo-pridoli kolektivi poimaju kao imigrantski
udio - rezultati dobiveni za cjelinu dravnog teritorija bitno su drugaiji od rezultata
za pojedine njegove dijelove, u rukama veine
lingvistike karakteristike - da li manjina ve posjeduje idiom osposobljen za javnu
komunikaciju
i onda kada zadovoljavaju veinu kriterija koji ih kvalificiraju za upotrebu vlastitog
idioma u javnoj komunikaciji, manjine esto ne ostvaruju tu mogunost (nije
predviena komunikacijskom normom javnog saobraanja)
jednojezine drave stroge norme od strane veine, svako krenje sankcionirano
zbog prijetnje simbolikom zajednitvu
Europa samo pet drava viejezino
Jenkins - pojavljuje se globalna tendencija uvanja kulture i etnike raznolikosti i
zatite marginaliziranih grupa i manjina
uz izuzetak novostvorenih tranzicijskih drava na podruju bivih federacija koje svoje
politike grade na regresivnom traenju simbolikih nacionalnih 'korijena' te tee
umanjivanju manjinskih prava
jezina politika nailazi na probleme prilikom formiranja jezinog statusa u dravama
koje su bile kolonije ponajvie jer jezikom bivih kolonizatora, koji ostaje osnovni a
esto i jedini opi idiom javne komunikacije, vlada tek mala socijalna elita
Cobarrubias navodi nekoliko mogunosti tretiranja manjinskog jezika
potpuno 'unitenje' manjinskog jezika (baskijski jezik u panjolskoj)
radikalna zabrana jezika u privatnoj sferi (kurdski jezik u Turskoj)
toleriranje upotrebe manjinskog jezika u javnosti u nekim domenama (briga o
upotrebi se preputa manjinskoj zajednici)
prihvaanje manjinskog jezika te omoguavanje da jezik postane sluben makar na
jednom dijelu drave

namjera suvremenih demokratskih drutava jest da se autohtonim jezinim
manjinama, ukoliko zadovoljavaju spomenute kriterije, omogui da njihov idiom,
funkcionalno osposobljen za sve vidove javne komunikacije, ima status
(polu)slubenog jezika
veinski jezik uvijek ima vei komunikacijski doseg, omoguuje odailjanje poruka
veem auditoriju i svojim govornicima omoguava veu komunikacijsku i socijalnu
pokretljivost
strah od komunikacijske getoizacije oblikovanje zatvorenog prostora 'manjinske
javnosti' te gubitak korespondencije s 'veinskom javnou'
Bugarski navodi 4 mogunosti u izboru posrednikog idioma:
- 1. paradigma diskontinuiteta - jezine zajednice uope ne komuniciraju u javnosti
(rani periodi kolonizacije)
- 2. paradigma izbora dogovorni kodificirani izbor izmeu nekoliko idioma
izbor se moe vriti ad hoc (posebno za svaki komunikacijski akt) ili a priori
(zajednice se unaprijed dogovore kojim e se jezikom koristiti ve postojei jezik ili
neki neutralni idiom npr. engleski u Indiji)
- 3. paradigma prilagoavanja manjina prihvaa da veinski idiom bude lingua
communis (najei sluaj bez obzira da li je rezultat slobodnog izbora ili je nametnut)
- 4. paradigma asimilacije radikalna verzija paradigme prilagoavanja
svi problemi pojavljuju se i u meunarodnoj komunikaciji
bira se posredniki idiom, a izbor je normiran raznim protokolima, konvencijama ili
dokumentima
norma ne postoji, izbor idioma reguliran samo uzusom (zapravo ekonomskom i
socijalnom moi) engleski jezik
pragmatina norma:
- obuhvaa sociokulturne obrasce i strategije u komunikacijskim aktima, pripada
osnovnim specifinim oznakama kulture i civilizacije te se najjae odupire
univerzalnim tendencijama koje se ire iz zapadnih tradicija na svijet
- izrazito kontekstualna norma
- djelovanje ove norme u prostoru javnog saobraanja je izriito naglaeno, a njeno
krenje podlijee ozbiljnim sankcijama, ponekad i trajnom iskljuenju prekrilaca iz
javnog kanala
- norme se najbre i najradikalnije mijenjaju u trenucima radikalnih promjena
socijalne strukturiranosti drutva (u toku i nakon revolucija)