II

III
SADRAJ
I - OSNOVNE ODREDBE .................................................................................. 1
I I - ZAKLJ UI VANJ E UGOVORA O RADU .......................................................... 3
1. Probni rad .............................................................................................. 5
2. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrij eme ................................... 5
3. Sadraj zaklj uenog ugovora o radu ....................................................... 6
4. Podaci koj i se ne mogu traiti ............................................................... 7
I I I - OBRAZOVANJ E, OSPOSOBLJ AVANJ E I USAVRAVANJ E ZA RAD .................... 7
1. Prij em pripravnika ................................................................................... 8
2. Volonterski rad ....................................................................................... 8
I V - RADNO VRI J EME ........................................................................................... 8
V - ODMORI I ODSUSTVA ................................................................................... 12
1. Odmori ................................................................................................... 12
2. Odsustva sa rada ....................................................................................... 15
VI - ZATI TA ZAPOSLENI KA ............................................................................... 16
1. Zatita malolj etnika ............................................................................... 17
2. Zatita ena i materinstva ....................................................................... 17
3. Zatita zaposlenika privremeno ili traj no nesposobnog za rad ................ 21
VI I - PLAE I NAKNADE PLAA ........................................................................... 23
1. Plae ...................................................................................................... 23
2. Naknada plae ....................................................................................... 24
3. Zatita plae i naknade plae ............................................................... 24
VI I I - I ZUMI I TEHNI KA UNAPREENJ A ZAPOSLENI KA ........................................ 24
I X - ZABRANA TAKMI ENJ A ZAPOSLENI KA SA POSLODAVCEM ........................ 25
X - NAKNADE TETE ....................................................................................... 26
XI - PRESTANKA UGOVORA O RADU ................................................................... 27
1. Nain prestanka ugovora o radu ........................................................... 27
2. Otkaz ugovora o radu ........................................................................... 28
3. Forma i traj anj e otkaznog roka ............................................................... 30
4. Otkaz s ponudom izmj enj enog ugovora o radu .................................... 31
5. Program zbrinj avanj a vika zaposlenika ................................................ 31
6. Otpremnina ........................................................................................... 32
XI I - OSTVARI VANJ E PRAVA I OBAVEZA I Z RADNOG ODNOSA ............................ 33
1. Odluivanj e o pravima i obavezama iz radnog odnosa ............................ 33
2. Zatita prava iz radnog odnosa ............................................................... 33
XI I I - PRAVI LNI K O RADU ................................................................................... 34
XI V - SUDJ ELOVANJ E ZAPOSLENI KA U ODLUI VANJ U ........................................ 35
VI J EE ZAPOSLENI KA ............................................................................... 35
XV - KOLEKTI VNI UGOVORI ............................................................................... 35
XVI - MI RNO RJ EAVANJ E KOLEKTI VNI H RADNI H SPOROVA ............................ 38
1. Mirenj e ................................................................................................... 38
2. Arbitraa ............................................................................................... 39
XVI I - TRAJ K ....................................................................................................... 39
XVI I I - EKONOMSKO-SOCI J ALNO VI J EE ............................................................... 40
XI X - NADZOR NAD PRI MJ ENOM PROPI SA O RADU ............................................ 41
XX - POSEBNE ODREDBE ................................................................................... 41
1. Radna knj iica ........................................................................................ 41
2. Privremeni i povremeni poslovi ................................................................ 42
3. Utj ecaj voj ne slube na radni odnos ........................................................ 43
4. Prava zastupnika - poslanika i funkcionera ............................................ 44
XX - KAZNENE ODREDBE ........................................................................................ 44
XXI - PRI J ELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ................................................................ 46


- 1 -
ZAKON O RADU FBiH - SA KOMENTARI MA ( 24.12.2005.)
( Sl. novine F BiH br. 43/ 99, 32/ 00 i 29/ 03)


I - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuj e se zaklj uivanj e ugovora o radu, radno vrij eme, plae,
prestanak ugovora o radu, ostvarivanj e prava i obaveza iz radnog odnosa, zaklj uivanj e
kolektivnih ugovora, mirno rj eavanj e kolektivnih radnih sporova i druga pitanj a iz
radnog odnosa, ako drugim zakonom nij e drugaij e odreeno.
Do donoenja Zakona o radu radni odnosi u Bosni i Hercegovini bili su ureeni propisima
donesenim prije dravnog osamostaljenja nae zemlje.
S obzirom na to, kao i na transformaciju svojinskih odnosa u Bosni i Hercegovini, a to se ogleda
kroz pretvorbu drutvene svojine u privatnu, mjeovitu ili dravnu, neophodno je bilo izvriti i
promjene u radnom zakonodavstvu.
U lanu 1. dat je kratak pregled sadraja zakona odnosno najznaajnijih pitanja koja se ureuju
ovim zakonom, ako drugim (posebnim) zakonom nije drugaije odreeno.
Naime, prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine Federacije BiH" broj 1/94)
postoji podjela ovlatenja izmeu federalne i kantonalne vlasti, pa, izmeu ostalog, i u domenu
socijalne politike. Iz ovako definiranog pojma proizilazi da e drugi posebni zakon imati prednost
pred Zakonom o radu, ukoliko su neka pitanja tim zakonima
drugaije ureena.
lan 2.
Zaklj uivanj em ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni
odnos.
Radni odnos prema Zakonu o radu zasniva se iskljuivo zakljuivanjem ugovora o radu izmeu
poslodavca i zaposlenika. Ovo je sutinska novina u odnosu na dosadanje norme koje su
ureivale to pitanje. Naime, do sada se radni odnos zasnivao na osnovu odluke o izboru, odnosno
ugovora o zapoljavanju, te faktikim stupanjem radnika na rad.
Prema ovom zakonskom rjeenju radni odnos zasniva se iskljuivo ugovorom o radu koji je
obavezni pravni ugovor izmeu poslodavca i zaposlenika, a postaje pravno valjan sporazumom
stranaka o bitnim elementima tog ugovora. Jedan od bitnih elemenata ugovora o radu je i dan
stupanja zaposlenika na rad, jer se sa tim danom zasniva radni odnos. Ukoliko, naime, zaposlenik
ne stupi na rad odreenog dana ili poslodavac neopravdano odbije njegovo stupanje na rad,
ugovorne strane mogu zahtijevati raskid ugovora o radu sa pravom na naknadu tete.

lan 3.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, j e fiziko ili pravno lice koj e zaposleniku daj e
posao, te mu za obavlj eni rad isplauj e plau i izvrava druge obaveze prema
zaposleniku u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
U Zakonu o radu dat je pojam poslodavca, a karakterizira ga to da je on fiziko ili pravno lice koje
zaposleniku daje posao, te mu za obavljeni rad, prije svega, isplauje plau, a duan je da
izvrava i druge obaveze prema zaposleniku u skladu sa zakonom i drugim propisima.

lan 4.
Zaposlenik, u smislu ovog zakona, j e fiziko lice koj e u radnom odnosu lino obavlj a
odreene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruj e prava i obaveze u skladu sa
ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Pored definiranja pojma poslodavca u prethodnom lanu, u ovom lanu dat je pojam zaposlenika
koji je fiziko lice, a u radnom odnosu lino obavlja za poslodavca odreene poslove, te na osnovu
toga ostvaruje prava i obaveze u skladu sa zakonom i drugim propisima.

lan 5.
Lice koj e trai zaposlenj e, kao i lice koj e se zaposli ne moe biti stavlj eno u
nepovolj nij i poloaj zbog rase, boj e koe, pola, j ezika, vj ere, politikog ili drugog
milj enj a, nacionalnog ili socij alnog porij ekla, imovnog stanj a, roenj a ili kakve druge
okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili nelanstva u sindikatu,
te tj elesnih i duevnih potekoa u pogledu angairanj a, obrazovanj a, unapreenj a,
uvj eta i zahtj eva rada, otkazivanj a ugovora o radu ili drugih pitanj a koj a proistiu iz
radnog odnosa.
- 2 -
U smislu stava 1. ovog lana, ne isklj uuj u se razlike:
1. koj e se prave u dobroj vj eri, a zasnovane su na zahtj evima koj i se odnose na
odreeni posao;
2. koj e se prave u dobroj vj eri, a zasnovane su na nesposobnosti lica da obavlj a
poslove predviene za odreeno radno mj esto ili da savlada program potrebnog
strunog usavravanj a, pod uvj etom da j e poslodavac ili lice koj e osigurava
struno usavravanj e uloilo razumne napore za prilagoavanj e posla ili obuke u
koj oj se nalazi takvo lice ili za osiguravanj e odgovaraj ueg drugog zaposlenj a ili
usavravanj a, ukoliko j e to mogue;
3. aktivnosti koj e za svoj cilj imaj u pobolj anj e poloaj a lica koj a se nalaze u
nepovolj nom ekonomskom, socij alnom, obrazovnom ili fizikom poloaj u.

U sluaj evima krenj a odedaba iz st. 1. i 2. ovog lana:
1. lice ij a prava su povrij eena moe zbog povrede prava podnij eti tubu nadlenom
sudu;
2. ukoliko podnosilac tube podnese oigledan dokaz diskriminacij e koj a j e
zabranj ena odredbom ovog lana, tueni j e duan da podnese dokaz da takva
razlika nij e napravlj ena na osnovu diskriminacij e;
3. ukoliko utvrdi da su navodi tube osnovani, sud e naloiti, da bi se osigurala
primj ena odredaba ovog lana, uklj uuj ii zaposlenj e, vraanj e na prethodno radno
mj esto, osiguravanj a ili ponovno ustanovlj avanj e svih prava iz radnog odnosa koj a
proizilaze iz ugovora o radu.
Pored zabrane diskriminacije predviene u Ustavu Federacije BiH, zakonska zabrana
diskriminacije za lice koje trai zaposlenje, kao i za lice koje se zaposli, treba da obezbjedi
primjenu najvie razine meunarodno priznatih prava i sloboda, u skladu sa meunarodnim
instrumentima za zatitu ljudskih prava koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba.
Ovo veoma vano naelo mora se imati na umu u praktinoj primjeni ovog zakona, a naroito
kada se radi o zakljuivanju odnosno otkazu ugovora o radu.

lan 6.
Zaposlenik ima pravo na zdravstvenu zatitu i druga prava u sluaj u bolesti,
smanj enj a ili gubitka radne sposobnosti istarosti, kao i pravo na druge oblike socij alne
sigurnosti, u skladu sa zakonom.
Prema ovoj odredbi zaposleniku se osigurava zdravstvena zatita i druga prava u sluaju bolesti,
smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, odnosno drugi oblici socijalne sigurnosti, to e
se konkretnije urediti posebnim zakonima iz oblasti zdravstvene i socijalne zatite.


lan 7.
Zaposlenik - ena ima pravo i na posebnu zatitu za vrij eme trudnoe, poroaj a i
materinstva.
Zaposlenik starij i od 15, a mlai od 18 godina ( u dalj nj em tekstu: malolj etnik) , uiva
posebnu zatitu.
U ovoj odredbi govori se o posebnoj zatiti zaposlenika - ena za vrijeme trudnoe, poroaja i
materinstva, kao i zatiti zaposlenika starijih od 15, a mlaih od 18 godina (maloljetnika).


lan 8.
Zaposlenik kome prestane radni odnos, prij avom slubi za zapolj avanj e, ostvaruj e
pravo na zdravstvenu zatitu u sluaj u bolesti i invalidnosti, pravo na materij alno
osiguranj e i druga prava za vrij eme nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.
Zaposleniku kojem prestane radni odnos osigurava se socijalna sigurnost kroz pravo na
zdravstvenu zatitu, pravo na materijalno osiguranje i druga prava za vrijeme nezaposlenosti, u
skladu sa zakonom.
To znai da e se ova pitanja konkretnije urediti posebnim zakonima iz odreenih oblasti
(zapoljavanje, zdravstvena zatita i dr.).

lan 9.
Zaposlenici imaj u pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u
nj ega ulaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.
Poslodavci imaj u pravo, po svom slobodnom izboru, da formiraj u udruenj e
poslodavaca, te da se u nj ega ulane, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruenj a.
Sindikat i udruenj a poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog
odobrenj a.
- 3 -
Za razliku od dosadanjih propisa, u novom radnom zakonodavstvu sindikatu se daje daleko
znaajnija uloga u zatiti i ostvarivanja interesa zaposlenika. Zakon o radu garantira
zaposlenicima pravo na organiziranje sindikata, te ulanjivanje u sindikalnu organizaciju, pod
uvjetima koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima tog sindikata.
Isto tako, i poslodavci imaju pravo da formiraju udruenje poslodavaca i u njega se ulane pod
uvjetima koji se propisuju statutom ili pravilima tog udruenja.
Onemoguena je mogunost mijeanja federalne, odnosno kantonalne vlasti kod osnivanja
sindikata i udruenja poslodavaca, tako da se ova udruenja mogu osnovati bez ikakvog
prethodnog odobrenja.

lan 10.
Zaposlenici odnosno poslodavci slobodno odluuj u o svom stupanj u ili istupanj u iz
sindikata odnosno udruenj a poslodavaca.
Zaposlenik odnosno poslodavac ne moe biti stavlj en u nepovolj nij i poloaj zbog
lanstva ili nelanstva u sindikatu odnosno udruenj u poslodavaca.
Polazei od dobrovoljnosti kod osnivanja sindikata i udruenja poslodavaca, dobrovoljno je i
ulanjivanje u ta
udruenja. Takoer, zabranjuje se diskriminacija zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu odnosno
udruenju
poslodavaca.
Tako npr. ukoliko zaposlenik nije lan sindikata ne bi zbog toga mogao biti u nepovoljnijem
poloaju od lanova
sindikata u pogledu prava koja su garantirana zakonom i kolektivnim ugovorom. Isto vai i za
suprotan sluaj.
lan 10a.
Poslodavcima ili udruenj ima poslodavaca koj i dj eluj u u sopstveno ime ili putem
nekog drugog lica, lana ili zaposlenika zabranj uj e se:
1. mij eanj e u uspostavlj anj e, funkcioniranj e ili upravlj anj e sindikatom;
2. zagovaranj e ili pruanj e pomoi sindikatu sa cilj em kontroliranj a takvog sindikata.
Sindikatu koj i dj eluj e u sopstveno ime ili putem bilo koj eg lica, lana ili zaposlenika,
zabranj eno j e mj eanj e u uspostavlj anj e, funkcioniranj e ili upravlj anj eudruenj em
poslodavaca.

lan 11.
Dj elatnost sindikata odnosno udruenj a poslodavaca ne moe se traj no ni privremeno
zabraniti.
U ovom lanu predvieno je da se djelatnost sindikata odnosno udruenja poslodavaca ne moe
trajno ni privremeno
zabraniti. To znai da e bilo ija odluka u tom smislu biti nevaea.

lan 12.
Pitanj a iz oblasti radnih odnosa, ureuj u se i propisom kantona, u skladu sa ovim
zakonom.
Ova odredba upuuje i na kantonalnu nadlenost u ureivanju pitanja iz oblasti radnih odnosa.

lan 13.
Na sva pitanj a koj a su u vezi sa ugovorom o radu, a koj a nisu ureena ovim ili drugim
zakonom, primj enj uj u se opi propisi obligacionog prava.
Odredba o primjeni opih propisa obligacionog prava jasno ukazuje na graansko - pravni pristup
u shvaanju radnog odnosa.
Tako se na sva pitanja koja su u vezi sa ugovorom o radu, a koja nisu ureena Zakonom o radu ili
nekim drugim zakonom, primjenjuju opi propisi obligacionog prava.


I I - ZAKLJ UI VANJ E UGOVORA O RADU

lan 14.
Ugovor o radu zaklj uuj e se u pismenoj formi.
Ako poslodavac ne zaklj ui sa zaposlenikom ugovor o radu u pismenoj formi ili mu u
roku od 15 dana od dana poetka rada ne urui pismenu potvrdu o zaklj uenom
ugovoru, smatra se da j e sa zaposlenikom zaklj uio ugovor o radu na neodreeno
vrij eme.
- 4 -
Poslodavac moe u roku od j edne godine dokazati da ugovor o radu nij e zaklj uio sa
zaposlenikom, odnosno da zaposlenik u smislu stava 2. ovog lana nikad nij e radio kod
poslodavca.
Potvrda iz stava 2. ovog lana mora sadravati osnovne podatke iz ugovora o radu,
posebno one o stranama, poetku rada i plai.
Zakon o radu propisuje pismenu formu ugovora o radu kao pravilo, iako sama forma ugovora nije
bitna pretpostavka valjanosti tog ugovora. Ako ugovor o radu nije zakljuen u pismenoj formi,
poslodavac je duan najkasnije u roku od 15 dana od dana poetka rada izdati zaposleniku
potvrdu o zakljuenom ugovoru, koja mora sadravati osnovne podatke koje sadri pismeni
ugovor o radu. Naime, potvrda nije samo dokaz da je ugovor zakljuen, ve zamjenjuje sam
ugovor, pa mora sadravati sve ono to je propisano kao obavezni sadraj pismenog ugovora o
radu.
Meutim, ako ugovor o radu nije zakljuen u pismenoj formi, niti je poslodavac u predvienom
roku izdao potvrdu o radu, smatrat e se da je ugovor o radu zakljuen na neodreeno vrijeme.
Iz navedenog se moe zakljuiti da sama injenica to ne postoji pismeni ugovor o radu, a nije
izdata ni potvrda o zakljuenom ugovoru, ne moe imati za posljedicu gubitak prava zaposlenika
iz radnog odnosa, odnosno ostvarivanja sudske zatite u sluaju povrede bilo kojeg prava iz
radnog odnosa.
Predviena je, takoer i zatita poslodavca, tako to mu je data mogunost da u roku od jedne
godine moe dokazivati da sa zaposlenikom nije zakljuio ugovor o radu, odnosno da isti nikada
nije radio kod poslodavca. Ova zatita zaposlenika predviena je zbog prisutne prakse
zapoljavanja "na crno", jer je bilo sluajeva da zaposlenik godinama radi bez zasnovanog radnog
odnosa, te zbog toga ne moe ostvariti minimum prava iz radnog odnosa (pravo na doprinose za
penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje i dr.).


lan 15.
Ugovor o radu moe da zaklj ui lice koj e j e navrilo 15 godina ivota i koj e ima opu
zdravstvenu sposobnost utvrenu od nadlene zdravstvene ustanove.
Malolj etnik ne moe zaklj uiti ugovor o radu za obavlj anj e poslova koj i mogu ugroziti
nj egovo zdravlj e, moral ili razvoj .
Smatra se da invalidno lice koj e j e osposoblj eno za obnavlj anj e odreenih poslova,
ima zdravstvenu sposobnost za obavlj anj e tih poslova.
Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu, odnosno za zasnivanje radnog odnosa, mogu biti opi i
posebni. Ope uvjete za zakljuivanje ovog ugovora mora ispunjavati svako lice koje eli da se
zaposli. Zakon o radu, kao i dosad, propisuje dva opa uvjeta za zakljuivanje ugovora o radu, a
to su godine ivota (15 godina) i opa zdravstvena sposobnost. Pri utvrivanju opeg uvjeta od 15
godina kao minimalne starosne granice za zasnivanje radnog odnosa imala se u vidu Konvencija
broj 138. o minimalnim godinama starosti za prijem u radni odnos iz 1973. godine i
Preporuka broj 146. o minimalnim godina za zapoljavanje iz 1973. godine, te Deklaracija o
pravima djeteta iz 1959.
Ovim dokumentima je utvreno da se ne moe zasnovati radni odnos prije odgovarajue
minimalne starosti.
Iz navedenog se moe zakljuiti da je ugovor o radu sa djetetom mlaim od 15 godina
zakljuen suprotno navedenoj odredbi nitavan i ne proizvodi nikakve pravne posljedice.
Drugi opi uvjet za zakljuivanje ugovora o radu, odnosno zasnivanje radnog odnosa je opa
zdravstvena sposobnost. Zakonodavac nije preciznije razradio ovo pitanje, to u praksi moe
dovesti do nejasnoa u smislu pojma zdravstvene sposobnosti i kako istu dokazati. Zdravstvena
sposobnost moe biti opa ili djelimina sposobnost za pojedinu vrstu posla, potpuna
nesposobnost za bilo kakav rad, ili se pak za odreenu vrstu posla odnosno za odreeno radno
mjesto mogu traiti posebni zdravstveni uvjeti, to se mora periodino kontrolisati. Npr.
zaposlenici u saobraaju, ugostiteljstvu, ronioci i sl. moraju biti potpuno zdravi, s obzirom na
karakter posla koji treba da obavljaju.
U svakom sluaju, zaposlenik dokazuje zdravstvenu sposobnost ljekarskim uvjerenjem koje
izdaje nadlena zdravstvena ustanova.
Navedeni opi uvjeti su od bitnog utjecaja za zasnivanje radnog odnosa, jer lice koje ne bi
ispunjavalo bilo koji od ova dva uvjeta ne bi moglo zasnovati radni odnos. Ako bi takvo lice ipak
zakljuilo ugovor o radu, odnosno zasnovalo radni odnos, takav ugovor smatrao bi se nitavim tj.
ne bi proizvodio nikakve pravne posljedice.
Predviena je zatita maloljetnika od zakljuivanja ugovora o radu za vrenje poslova koji mogu
ugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvoj, to je u skladu sa Konvencijom MOR-a br. 138. o
najnioj dobnoj granici za zasnivanje radnog odnosa.

- 5 -
lan 16.
Ako su zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, odreeni posebni uvj eti
za zasnivanj e radnog odnosa, ugovor o radu moe zaklj uiti samo lice koj e ispunj ava te
uvj ete.
Posebni uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu su oni koji su utvreni zakonom, kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu, a odnose se na obavljanje konkretnih poslova. Za obavljanje
poslova potrebna je odreena kolska, odnosno struna sprema, znanje i sposobnost, to se
konkretizuje utvrivanjem uvjeta za obavljanje svakog konkretnog posla.Ti uvjeti odreuju se
unaprijed, s obzirom na objektivne potrebe za zasnivanje radnog odnosa, tako da posebni uvjeti
ne mogu biti predmet naknadnog sporazuma ili izmjene tih uvjeta izmeu lica koja zakljuuju
ugovor o radu.
Takoer, kao posebni uvjeti mogu se za odreene poslove utvrditi i godine ivota i posebne psiho
- fizike sposobnosti.
Iako vrijedi pravilo o slobodnom izboru zaposlenika od strane poslodavca, ugovor o radu moe se
zakljuiti samo sa zaposlenikom koji ispunjava posebne uvjete utvrene zakonom, kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu. Meutim, dok je u dosadanjim propisima bilo predvieno pravo
na zatitu zainteresiranih kandidata, ako je po oglasu ili konkursu izabran kandidat koji ne
ispunjava traene uvjete, Zakon o radu ne predvia nikakvu zatitu prava drugih zainteresiranih
lica za rad na tim poslovima.
Meutim, iako nema izriite odredbe miljenja smo da takva lica zatitu svojih prava mogu
ostvariti pred nadlenim sudom.

lan 17.
Strani dravlj ani mogu zaklj uiti ugovor o radu pod uvj etima utvrenim zakonom.
Ugovor o radu moe zakljuiti i strani dravljanin, s tim to pored opih uvjeta predvienih ovim
zakonom (15 godina ivota i opa zdravstvena sposobnost), mora ispunjavati i posebne uvjete
predviene Zakonom o zapoljavanju stranaca. ("Slubene novine Federacije BiH" broj 8/99).


1. Probni rad
lan 18.
Prilikom zaklj uivanj a ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe traj ati due od tri mj eseca.
Ako j e ugovoren probni rad, otkazani rok iznosi naj manj e sedam dana.
Svrha probnog rada jest u provjeri odnosno utvrivanju strunih i radnih sposobnosti zaposlenika.
Ovakva provjera sposobnosti moe se vriti samo ako je probni rad ugovoren izmeu poslodavca i
zaposlenika prilikom zakljuivanja ugovora o radu, to iskljuivo zavisi od toga da li poslodavac
eli provjeru ili ne. Zakonodavac je ograniio trajanje probnog rada na najdue tri mjeseca, jer
smatra da je to dovoljan period u kojem je mogue provjeriti zaposlenikove sposobnosti za
obavljanje odreenog posla. Ako zaposlenik dobije pozitivnu ocjenu poslodavca, ostaje u radnom
odnosu, u protivnom dobija otkaz uz otkazni rok koji iznosi najmanje sedam dana.


2. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrij eme

lan 19.
Ugovor o radu zaklj uuj e se:
1. na neodreeno vrij eme;
2. na odreeno vrij eme.
Ugovor o radu koj i ne sadri podatak u pogledu traj anj a smatrat e se ugovorom o
radu na neodreeno vrij eme.
Ugovor o radu na odreeno vrij eme ne moe se zaklj uiti na period duii od dvij e
godine.
Ako zaposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrij eme sa istim
poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zaklj ui sa istim poslodavcem uzastopne
ugovore na odreeno vrij eme na period dui od dvij e godine bez prekida, takav ugovor
smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrij eme, ako kolektivnim ugovorom nij e
drugaij e odreeno.
Pravilo je da se ugovor o radu zakljuuje na neodreeno vrijeme, mada u najveem broju zemalja
sa trinim uvjetima privreivanja, ugovor o radu najee se zakljuuje na odreeno vrijeme sa
mogunou produavanja ugovora o radu. Takvo rjeenje, zasada, u ovom zakonu nije
predvieno, jer zakonodavac smatra da za takvo to jo nije vrijeme, s obzirom na period
tranzicije u kojem se nalazi naa zemlja.
- 6 -
lan 20.
Ugovor o radu moe se zaklj uiti na odreeno vrij eme u sluaj evima:
- sezonskih poslova,
- zamj ene privremeno odsutnog zaposlenika,
- rad na odreenom proj ektu,
- privremeno poveavanj e obima poslova, i
- drugim sluaj evima utvrenim kolektivnim ugovorom.
Ugovor o radu zaklj uen na odreeno vrij eme, prestaj e istekom roka utvrenog tim
ugovorom za svaki poj edinani sluaj iz stava 1. ovog lana.
Polazei od pravila da se ugovor o radu zakljuuje na neodreeno vrijeme, zakljuivanje
ugovora o radu na odreeno vrijeme, predstavlja izuzetak za koji mora postojati stvaran i vaan
razlog, kao naprimjer:
- kad se radi o sezonskim poslovima;
- zamjeni privremeno odsutnog radnika;
- radu na odreenom projektu;
- privremenom poveanju obima posla, te
- drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom.
Sluajevi u kojima se moe zakljuiti ovaj ugovor o radu nisu navedeni taksativno, jer se takav
ugovor moe zakljuiti i u drugim sluajevima ako se to predvidi kolektivnim ugovorom.
Radni odnos koji je zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme prestaje istekom
roka za svaki pojedinani sluaj. Taj rok moe biti odreen kalendarski (tj. do odreenog datuma)
ili ispunjenjem odreenog uvjeta (npr. do zavretka odreenog posla ili povratkom odsutnog
zaposlenika i sl.)


3. Sadraj zaklj uenog ugovora o radu

lan 21.
Ugovor o radu zaklj uuj e se u pismenoj ili usmenoj formi.
Ugovor o radu u pismenoj formi sadri, naroito, podatke o:
1. nazivu i sj editu poslodavca;
2. imenu, prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu zaposlenika;
3. traj anj u ugovora o radu;
4. danu odpoinj anj a rada;
5. mj estu rada;
6. radnom mj estu na koj em se zaposlenik zapolj ava i kratak opis poslova;
7. duini i rasporedu radnog vremena;
8. plai, dodacima na plau, naknadama, te periodima isplate;
9. traj anj u godinj eg odmora;
10. otkazanim rokovima koj ih se mora pridravati zaposlenik i poslodavac;
11. druge podatke u vezi sa uvj etima rada utvrenim kolektivnim ugovorom.


Umj esto podataka iz stava 1. ta. 7. do 11. ovog lana, moe se u ugovoru o radu
naznaiti odgovaraj ui zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, koj im su ureena ta
pitanj a.
Kao to je ve naprijed naglaeno bitni sastojci ugovora o radu su plaa, lini rad (lino obavljanje
preuzetih poslova) i radno mjesto, a sva ostala prava proizilaze iz odredaba zakona, kolektivnog
ugovora ili pravilnika o radu, tako da ih nije obavezno utvrivati ugovorom, ve je dovoljno uputiti
na odgovarajue propise kojim se ta pitanja ureuju.

lan 21a.
Ako poslodavac ne zaklj ui ugovor o radu sa zaposlenikom u pismenoj formi iz lana
21. ovog zakona, duan j e da zaposleniku urui pismenu izj avu koj a sadri podatke iz
lana 21. stav 2. ovog zakona.
Pismenu izj avu iz stava 1. ovog lana poslodavac j e duan uruiti zaposleniku:
1. u roku od j ednog mj eseca od dana kada zaposlenik otpone da radi kod poslodavca
kada se radi o ugovoru o radu na neodreeno vrij eme;
2. naj kasnij e na dan kada zaposlenik otpone da radi za poslodavca kada se radi o
ugovoru o radu na odreeno vrij eme.
Ako poslodavac ne urui pismenu izj avu o ugovoru o radu na odreeno vrij eme, takav
ugovor smatrat e se ugovorom zaklj uenim na neodreeno vrij eme, ako to nij e
drugaij e utvr| eno kolektivnim ugovorom, ili ako poslodavac dokae da j e ugovor o radu
bio zaklj uen na odreeno vrij eme.
- 7 -
lan 22.
Ako se zaposlenik upuuj e na rad u inozemstvo zaklj uuj e se pismeni ugovor o radu
prij e odlaska zaposlenika u inozemstvo.
Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri, pored podatka iz lana 21. ovog zakona, i
podatke o:
1. traj anj a rada u inozemstvu;
2.valuti u koj oj e se isplaivati plaa i drugim primanj ima u novcu i naturi na koj a
zaposlenik ima pravo za vrij eme rada u inozemstvu;
3. uvj etima vraanj a u zemlj u.
Sve to je reeno u prethodnom komentaru vai i za ovu odredbu, s tim to se u sluaju
upuivanja zaposlenika na rad u inozemstvo obavezno unose i podaci o trajanju rada u
inozemstvu, valuti u kojoj e se isplaivati plaa, drugim primanjima u novcu i naturi na koju
zaposlenik ima pravo, kao i uvjete pod kojim e se zaposlenik vratiti u zemlju.



4. Podaci koj i se ne mogu traiti

lan 23.
Prilikom zaklj uivanj a ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od zaposlenika
podatke koj i nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnih aktivnosti koj e zaposlenik
obavlj a.
Privatnost ovjeka predstavlja jedno od temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina to proizlazi
i iz odredaba Ustava Federacije BiH. Ovim lanom predvia se tajnost linih podataka koji se
odnose na zaposlenikov lini i porodini ivot, dostojanstvo i ugled, ukoliko ti podaci nisu u
neposrednoj vezi sa prirodom njegovog posla odnosno njegovih radnih aktivnosti.

lan 24.
Lini podaci zaposlenika ne mogu se prikuplj ati, obraivati, koristiti ili dostavlj ati
treim licima, osim ako j e to odreeno zakonom ili ako j e to potrebno radi ostvarivanj e
prava i obaveza iz radnog odnosa.
Ova odredba naslanja se na prethodnu, tako to iz nje proizlazi poslodaveva obaveza da nadzire
da li se prikupljaju,
obrauju, koriste i dostavljaju lini podaci treim licima, u skladu sa zakonom.




I I I - OBRAZOVANJ E, OSPOSOBLJ AVANJ E I USAVRAVANJ E ZA RAD

lan 25.
Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omoguiti zaposleniku obrazovanj e,
osposoblj avanj e i usavravanj e za rad.
Zaposlenik j e obavezan, u skladu sa svoj im sposobnostima i potrebama rada,
obrazovati se, osposoblj avati i usavravati za rad.
Poslodavac j e obavezan prilikom promj ena ili uvoenj a novog naina ili organiziranj a
rada, omoguiti zaposleniku obrazovanj e, osposoblj avanj e ili usavravanj e za rad.
Uvj eti i nain obrazovanj a, osposoblj avanj a i usavravanj a za rad iz st. 1. i 2. ovog
lana ureuj u se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Poslodavac moe omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, u
skladu sa potrebama
rada, kako bi to vie dola do izraaja radna sposobnost i znanja zaposlenika.
Meutim, poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja
rada, omoguiti
zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad.
Takoer, ova obaveza se odnosi i na zaposlenika, koji je duan da se, u skladu sa svojim
sposobnostima i
potrebama rada, obrazuje, osposobljava i usavrava za rad.
Konkretni uvjeti za obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, u smislu ovog lana,
ureuje se kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu.
- 8 -
1. Prij em pripravnika
lan 26.
Poslodavac moe zaklj uiti ugovor o obavlj anj u pripravnikog staa sa pripravnikom
na onoliko vremena koliko traj e pripravniki sta propisan za zanimanj e na koj e se
odnosi.
Ugovor se zaklj uuj e u pisanoj formi.
Kopij u ugovora poslodavac dostavlj a nadlenoj slubi za zapolj avanj e u roku od pet
dana od dana nj egovog zaklj uivanj a radi evidencij e i kontrole.
Pripravnikom se smatra lice sa zavrenom srednj om ili viom kolom, odnosno
fakultetom koj e prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanj u, a koj e j e, prema Zakonu,
obavezno poloiti struni ispit ili mu j e za rad u zanimanj u potrebno predhodno radno
iskustvo.
U toku obavlj anj a pripravnikog staa pripravnik ima pravo na novanu naknadu u
iznosu naj manj e 80% od naj nie plae. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o
veem iznosu novane naknade, ovisno od strune spreme pripravnika.
Poslodavac osigurava pripravnika za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a
zdravstveno osiguranj e osigurava nadlena sluba za zapolj avanj e.
Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmeu dva
uzastopna radna dana i sedmini odmor.

lan 27.
Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, u skladu sa
zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.
Kod odreivanja duine pripravnikog staa trebalo bi da se polazi od sloenosti poslova radnog
mjesta, za koje se pripravnik osposobljava, kao i predhodnog znanja lica koje se prima u svojstvu
pripravnika (npr. u toku kolovanja bilo je, u znatnoj mjeri, zastupljeno i praktino uenje).
U utvreno vrijeme pripravnikog staa ne ulazi vrijeme opravdane odsutnosti pripravnika (bolest,
poroajno odsustvo i drugo odsustvo koje se uraunava u sta osiguranja), pa se, za toliko
vremena, produava trajanje pripravnikog staa.

2. Volonterski rad
lan 28.
Ako j e struni ispit ili radno iskustvo utvreno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvj et
za obavlj anj e poslova odreenog zanimanj a, poslodavac moe lice koj e zavri
kolovanj e za takvo zanimanj e primiti na struno osposoblj avanj e za samostalni rad,
bez zasnivanj a radnog odnosa ( volonterski rad) .
Ugovor sa volonterom zaklj uuj e se u pisanoj formi. Kopij u ugovora poslodavac
dostavlj a nadlenoj slubi za zapolj avanj e u roku od pet dana od dana zaklj uenj a
ugovora radi evidencij e i kontrole.
Volonterski rad moe traj ati onoliko vremena koliko j e propisano traj anj e
osposoblj avanj a prema Zakonu, za odreeno zanimanj e.
Traj anj e volonterskog rada iz stava 3 ovog lana rauna se u pripravniki sta i radno
iskustvo kao uvj et za rad na odreenim radnim mj estima ili za polaganj e strunog
ispita.
Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranj e kako j e to utvreno propisima za
nezaposlena lica.
Radi osiguranj a za sluaj povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaa
nadlenoj slubi za
zapolj avanj e 35% od naj nie plae za svakog volontera.
Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmeu dva
uzastopna radna dana i sedmini odmor.


I V - RADNO VRI J EME
lan 29.
Puno radno vrij eme zaposlenika traj e naj due 40 sati sedmino.
Puno radno vrijeme moe biti utvreno u trajanju od sedam ili osam sati, u jednokratnom ili
dvokratnom trajanju, zavisno od rasporeda radnog vremena u toku radne sedmice.
U okviru ove zakonske norme, kao ope, posebnim propisom, odnosno opim aktom mogu se blie
urediti neka specifina pitanja u vezi sa punim radnim vremenom (npr. radno vrijeme nastavnika
u kolama, koje obuhvata i izvoenje nastave i vrijeme potrebno za pripremanje nastave odnosno
druge vannastavne aktivnosti).
- 9 -
lan 30.
Ugovor o radu moe se zaklj uiti i za rad sa nepunim radnim vremenom.
Zaposlenik koj i j e zaklj uio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe
zaklj uiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrij eme.
Zaposlenik koj i radi sa nepunim radnom vremenom ostvaruj e sva prava iz radnog
odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koj e zavisi od duine
radnog vremena ( plaa, naknada i sl.) , u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu.

Pravilo je da zaposlenik ugovor o radu zakljuuje sa punim radnim vremenom.
Meutim, Zakonom o radu predviena je mogunost da se ugovor o radu moe zakljuiti i sa
nepunim radnim vremenom.
Naime, rad sa nepunim radnim vremenom praktikovat e se u sluajevima kada organizacija ili
karakter procesa rad, odnosno obim poslova radnog mjesta ne zahtijeva puno radno vrijeme (npr.
u manjim privrednim drutvima i ustanovama poslovi ekonomiste ili pravnika).
Zakonom o radu nije predvien nijedan izuzetak u pogledu radnog mjesta za koje se ne bi moglo
utvrditi nepuno radno vrijeme.
Ugovor o radu za rad sa nepunim radnim vremenom, zakljuuje se na isti nain kao i za rad sa
punim radnim vremenom.
Zaposlenik moe ugovor o radu zakljuiti sa punim radnim vremenom samo sa jednim
poslodavcem.
Meutim, ukoliko ugovor o radu zakljuuje sa nepunim radnim vremenom, zaposlenik moe
zakljuiti vie takvih ugovora i na taj nain ostvariti puno radno vrijeme.
Kod svakog poslodavca zaposlenik ostvaruje prava srazmjerno duini radnog vremena koje kod
njega provede (npr. plau, naknadu plae), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu. Plaa zaposlenika zavisie od duine radnog vremena, postignutih rezultata
na radu i drugih mjerila koja se utvruju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o
radu.
Neka prava ne zavise od duine radnog vremena, npr. pravo na godinji odmor i on se
istovremeno koristi kod svih poslodavaca, o emu se, kao i o drugim nekim pitanjima, poslodavci
treba da prethodno dogovore sa zaposlenikom.
Ovdje emo napomenuti najkarakteristinije sluajeve kada zaposlenik, koji je zakljuio ugovor o
radu sa nepunim radnim vremenom, ima prava kao i zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu sa
punim radnim vremenom. To je, na primjer, pravo na godinji odmor od najmanje 18 radnih dana
(uz ispunjenje zakonskog uvjeta u pogledu neprekidnog radnog staa), pravo na trajk i drugo.
Prava iz zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja ostvaruju se u skladu sa posebnim
propisima. Zaposlenik nema pravo na odmor u toku radnog dana od namjanje 30 minuta, ako je
zakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, jer pravo na ovaj odmor ima samo
zaposlenik koji radi sa punim radnim vremenom.



lan 31.
Na poslovima na koj ima, uz primj enu mj era zatite na radu, nij e mogue zatititi
zaposlenika od tetnih uticaj a, radno vrij eme se skrauj e srazmj erno tetnom uticaj u
uvj eta rada na zdravlj e i radnu sposobnost zaposlenika.
Poslovi iz stava 1. ovog lana i traj anj e radnog vremena utvruj u se pravilnikom o
radu i ugovorom o radu, u skladu sa zakonom.
Pri ostvarivanj u prava na plau i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom,
skraeno radno vrij eme u smislu st. 1. i 2. ovog lana izj ednaava se sa punim radnim
vremenom.

Odredbama ovog lana regulirano je skraeno radno vrijeme. Koji se poslovi smatraju poslovima
na kojima se, uz primjenu mjera zatite na radu, zaposlenik ne moe zatititi od tetnih utjecaja,
utvruju se posebnim zakonom - Zakonom o zatiti na radu.
Zaposlenici koji rade skraeno radno vrijeme, ostvaruju sva prava po osnovu rada i u vezi sa
radom kao da rade puno radno vrijeme (npr. pravo na plau), to nije sluaj sa radnicima koji
rade sa nepunim radnim vremenom.
Zaposlenicima, koji rade skraeno radno vrijeme, dnevno radno vrijeme ne bi se moglo poveati,
bez obzira na raspored radnog vremena u toku sedmice. Ovim se zapolenicima ne bi moglo
odrediti da rade due od punog radnog vremena (prekovremeni rad).



- 10 -
lan 32.
U sluaj u vie sile ( poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanj a obima posla, kao i
u drugim slinim sluaj evima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtj ev poslodavca,
obavezan j e da radi due od punog radnog vremena ( prekovremeni rad) , a naj vie do 10
sati sedmino.
Ako prekovremeni rad zaposlenika traj e due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10
sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavij etava
organ nadlean za poslove inspekcij e rada kantona ( u dalj em tekstu: inspekcij a rada
kantona) .
Nij e dozvolj en prekovremeni rad malolj etnih zaposlenika.
Trudnica, maj ka, odnosno usvoj ilac sa dj etetom do tri godine ivota i samohrani
roditelj odnosno usvoj ilac sa dj etetom do est godina ivota, moe raditi prekovremeno,
ako d pismenu izj avu o dobrovolj nom pristanku na takav rad.
I nspekcij a rada kantona zabranit e prekovremeni rad, uveden suprotno st. 1, 2, 3. i
4. ovog lana.
Ovom odredbom odreeno je kada je zaposlenik obavezan da radi due od punog radnog
vremena (prekovremeni rad).
Zakonom o radu blie su odreeni sluajevi prekovremenog rada - sluaj vie sile, iznenadno
poveanje obima posla i drugi slini sluajevi neophodne potrebe.
U skladu sa ovima sluajevima, poslodavac odreuje prekovremeni rad, a zaposlenik je obavezan
da radi prekovremeno.
Iz navedenog proizilazi da se, kao prekovremeni rad, ne mogu tretirati sluajevi koji pokazuju
potrebu trajnog obavljanja rada odreenih zaposlenika iznad punog radnog vremena, npr. rad
vozaa, deurstvo i drugo to treba da se rijei u okviru drugih zakonskih instituta - preraspodjela
radnog vremena, ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme i drugo.
Prema tome, ako se odreeni redovan rad u toku kalendarske godine znatno povea, za njegovo
izvrenje se ne bi mogao, prema Zakonu o radu, uvesti prekovremeni rad. U ovom sluaju bi se
mogao zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme.
Zakonom je odreeno ogranienje trajanja prekovremenog rada - najvie do 10 sati sedmino.
Ako ovaj rad traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica u toku kalndarske godine,
o prekovremenom radu poslodavac
je obavezan da obavijesti organ nadlean za poslove inspekcije rada kantona.
Zakonsko ogranienje prekovremenog rada je opravdano, posebno sa stanovita zatite
zaposlenika i njegove zdravstvene i radne sposobnosti.
U tom smislu zabranjuje se prekovremeni rad maloljetnim zaposlenicima.
Odreene kategorije zaposlenika mogu raditi prekovremeno, samo ako su dali pismenu izjavu da
pristaju na takav rad. To su trudnice, majke odnosno usvojitelj sa djetetom do tri godine ivota i
samohrani roditelj odnosno usvojitelj sa djetetom do est godina ivota.

lan 33.
Ako priroda posla to zahtj eva, puno radno vrij eme moe se preraspodj eliti tako da
tokom j edog perioda traj e due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog
vremena, s tim da prosj eno radno vrij eme ne moe biti due od 52 sata sedmino, a za
sezonske poslove naj due 60 sati sedmino.
Ako j e uvedena preraspodj ela radnog vremena, prosj eno radno vrij eme tokom
kalendarske godine ili drugog perioda odreenog kolektivnim ugovorom, ne moe biti
due od 40 sati u sedmici.
Ako j e uvedena preraspodj ela radnog vremena, takvo radno vrij eme ne smatra se
prekovremenim radom.
Ovom zakonskom odredbom uveden je institut preraspodjele radnog vremena.
Zakonom o radu nisu blie navedeni sluajevi kada se moe uvesti preraspodjela radnog
vremena, nego je utvreno da to zavisi od prirode posla.
Takoer, odreeno je ogranienje duine prosjenog radnog vremena u toku kalendarske godine
ili drugog perioda koje ne moe trajati due od 40 sati u sedmici (prosjebno). Puno radno vrijeme
se prerasporeuje tako da tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od
punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata sedmino.
Izuzetno, za sezonske poslove prosjeno radno vrijeme traje najdue 60 sati sedmino.
Dakle, i ova ogranienja su data, sa stanovita ouvanja zdravlja i radnih sposobnosti
zaposlenika.
Nain uvoenja preraspodjele radnog vremena moe biti razliit, tako da radno vrijeme u toku
jedne sedmice bude due od punog radnog vremena, a u toku druge sedmice krae od punog
radnog vremena, ili da se isto odnosi na mjesec odnosno drugi neki period u toku godine.
- 11 -
U sluaju preraspodjele radnog vremena, zaposleniku se mora obezbjediti odmor u toku rada,
najmanji zakonom odreeni odmor izmeu dva radna dana i sedmini odmor.
Preraspodjelom radnog vremena ne bi se moglo produiti skraeno radno vrijeme zaposleniku
kome je odreeno skraeno radno vrijeme, u skladu sa zakonom.
Preraspodjela radnog vremena ne mora se odnositi na kalendarsku godinu, nego i na odreeni
period u toku godine.
Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.

lan 34.
Rad u vremenu od 22 sata uveer i 6 sati uj utro idueg dana, a u polj oprivredi izmeu
22 sata uveer i 5 sati uj utro, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj
zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nij e drugaij e odreeno.
Ako j e rad organiziran u smj enama, osigurava se izmj ena smj ena, tako da zaposlenik
radi nou uzastopno nj vie j ednu sedmicu.
Odredbama ovog lana odreeno je ta se smatra nonim radom. To je vrijeme izmeu 22 sata
uveer i 6 sati ujutro
idueg dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5 sati ujutro.
Zakonom je imperativno odreeno da se, ako je rad organiziran u smjenama, obezbjeuje
izmjena smjena, tako da
zaposlenik radi nou, uzastopno najvie jednu sedmicu.


lan 35.
Zabranj en j e noni rad ena u industrij i.
Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ene koj e obavlj aj u rukovodee i
tehnike poslove i ene zaposlene u zdravstvenoj ili socij alnoj slubi, kao i na
poslodavce koj i zapolj avaj u samo lanove svoj e porodice.
Zaposlenici - eni moe se narediti noni rad u industrij i u sluaj u zatite interesa
Federacij e Bosne i Hercegovine ( u dalj em tekstu: Federacij a) , ako j e dobij ena
saglasnost federalnog ministra nadlenog za rad ( u dalj em tekstu: federalni ministar) ,
nakon prethodnog konsultiranj a sa sindikatom, poslodavcem ili vie poslodavaca
odnosno udruenj em poslodavaca.
eni se moe narediti noni rad i bez prethodne saglasnosti, ako j e takav rada
neophodan zbog vie sile ili sprj eavanj a kvara na sirovinama.
O nonom radu iz stava 4. ovog lana obavj etavaj u se nadleni organ kantona i
inspekcij a rada kantona u roku od 24 sata od uvoenj a ovog rada.
Ako inspekcij a rada kantona ocij eni da noni rad iz stava 4. ovog lana nij e
neophodan, odnosno da ne postoj i via sila ili opasnost od kvara na sirovinama, zabranit
e noni rad.

Generalno je zabranjen noni rad ena u industriji.
Izuzetak od ove zabrane odnosi se na ene koje obavljaju odreene poslove - rukovodee i
tehnike, zatim ene zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj slubi i poslodavce koji zapoljavaju
samo lanove svoje porodice.
Takoer, u odreenim sluajevima noni rad se moe narediti i svakoj drugoj zaposlenici, a to su:
sluaj zatite interesa Federacije Bosne i Hercegovine, a radi se o djelatnosti industrije. U ovom
sluaju potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra nadlenog za rad.
Meutim, ako je noni rad neophodan zbog vie sile ili sprjeavanja kvarova na sirovinama,
navedena saglasnost nije potrebna, s tim da je obaveza poslodavca da obavijesti nadleni organ
kantona i inspekciju rada kantona u roku od 24 sata od njegovog uvoenja. Imperativno je
odreeno da e se, ako nadlena inspekcija rada kantona ocjeni da nisu ispunjeni uvjeti iz stava 4.
ovog lana, zabraniti ovaj rad.


lan 36.
Zabranj en j e noni rad malolj etnih zaposlenika.
Za malolj etne zaposlenike u industrij i, rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati
uj utro idueg dana, smatra se nonim radom.
Za malolj etne zaposlenike koj i nisu zaposleni u industrij i, rad u vremenu izmeu 20
sati uveer i 6 sati uj utro idueg dana, smatra se nonim radom.
I zuzetno, malolj etni zaposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada
u sluaj u havarij a, vie sile i zatite interesa Federacij e, na osnovu saglasnosti
nadlenog organa kantona.
- 12 -
Za maloljetne zaposlenike, generalno, je zabranjen noni rad.
Meutim, i maloljetnici mogu biti izuzeti iz zabrane nonog rada u odreenim sluajevima, kao
to su: havarija, via sila i zatita interesa Federacije Bosne i Hercegovine, o emu saglasnost
daje nadleni organ kantona.
Za maloljetne zaposlenike, zavisno u kojim djelatnostima rade, odreeno je razliito vrijeme koje
se smatra nonim radom. Napr. to je vrijeme izmeu 19. sati uveer i 7. sati ujutro idueg dana
ako su zaposleni u industriji, a ako nisu zaposleni u industriji, to je vrijeme od 20. sati uveer i 6.
sati ujutro.
Ovako ire vremensko odreenje nonog rada za maloljetne zaposlenike opravdano je i
razumljivo, s obzirom na njihove psihofizike osobine i potrebu to zdravijeg razvoja ove
populacije.


V - ODMORI I ODSUSTVA

1. Odmori
lan 37.
Zaposlenik koj i radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog
dana u traj anj u od naj manj e 30 minuta.
I zuzetno, poslodavac j e duan zaposleniku, na nj egov zahtj ev, omoguiti odmor iz
stava 1. ovog lana u traj anj u od j ednog sata za j edan dan u toku radne sedmice.
Vrij eme odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ne uraunava se u radno vrij eme.
Nain i vrij eme koritenj a odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ureuj e se kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Samo zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima prvo na odmor u toku radnog dana u trajanju
od najmanje 30 minuta. Konkretnu duinu ovog odmora odreuje poslodavac, ali ne manje od 30
minuta (znai moe biti odreeno samo due trajanje ovog odmora).
Bez obzira na prirodu procesa rada, zaposleniku se mora osigurati ovaj odmor i u najmanje
zakonom odreenom trajanju. Pravo na odmor u toku radnog dana ne bi se moglo zamjeniti
nekim drugim pravom (npr. novana naknada).
Znaajna novina u odnosu na dosadanje propise je da se ovaj odmor ne uraunava u radno
vrijeme i shodno tome nije ni plaeno. Ovakvo rjeenje predvieno je u veini zapadno-evropskih
zemalja. Polazei od toga, radno vrijeme e se produiti za onoliko vremena koliko se utvrdi
duina trajanja ovog odmora. Pored toga, zakonska novina je da zaposlenik ima prvo na odmor od
jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice, koji se, takoer, ne uraunava u radno vrijeme.
Ovaj odmor od jednog sata poslodavac je duan omoguiti zaposleniku na njegov zahtjev.
Nain i koritenje odmora od najmanje 30 minuta, odnosno u trajanju od jednog sata, ureuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Pravo na ovaj odmor ima i zaposlenik koji radi skraeno radno vrijeme, s obzirom da se skraeno
radno vrijeme ovih zaposlenika smatra punim radnim vremenom. Na koritenje ovog prava za
navedene zaposlenike nema uticaja da li utvreni raspored odmora ostalih zaposlenika obuhvata i
njihovo skraeno radno vrijeme.

lan 38.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u traj anj u
od naj manj e 12 sati neprekidno.
I zuzetno, za vrij eme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor iz
stava 1. ovog lana u traj anj u od naj manj e 10 sati neprekidno, a za malolj etne
zaposlenike u traj anj u od naj manj e 12 sati neprekidno.
Dnevni odmor je odmor izmeu dva uzastopna radna dana.
Odreeno je najmanje trajanje dnevnog odmora, a to je, u pravilu, 12 sati neprekidno za sve
zaposlenike.
Izuzetak je dat za zaposlenike koji obavljaju sezonske poslove, pa je za njih predvieno 10 sati
neprekidno, a za maloljetne zaposlenike od najmanje 12 sati neprekidno.
U praksi se, esto, pod pojmom "dnevni odmor" pogreno podrazumjeva odmor u toku radnog
dana, iako su to dva potpuno razliita i odvojena zakonska instituta.

lan 39.
Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor u traj anj u od naj manj e 24 sata neprekidno,
a ako j e neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se j edan dan
u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.
Utvreno je pravo zaposlenika na sedmini odmor, u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.
Meutim, ako je neophodno da zaposlenik radi na dan svog sedminog odmora, mora mu se
osigurati jedan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.
- 13 -
Takoer, i u ovom sluaju, sedmini odmor koristit e se poslije isteka vremena koje je odreeno
za dnevni odmor.
Dani ovog odmora ne bi se mogli kumulirati i naknadno koristiti (npr. 15 dana neprekidno), nego
samo u periodu koji bude odreen dogovorom poslodavca i zaposlenika.
Naime, drugaijim shvatanjem ove odredbe, izgubila bi se svrha njegovog koritenja, a to je
rekreacija zaposlenika nakon odreenog vremenskog perioda rada i to, upavo, u trajanju od
najmanje 24 sata neprekidno.

lan 40.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i
sedmini odmor.
Izriito je propisano da se zaposleniku ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni
odmor i sedmini odmor.
Zaposlenik, koji radi nepuno radno vrijeme, ne ostvaruje pravo na odmor u toku radnog dana, jer
je to pravo vezano za rad sa punim radnim vremenom. Meutim, ovi zaposlenici koriste dnevni i
sedmini odmor kao i zaposlenici koji rade sa punim radnim vremenom.
Zaposlenici, koji rade skraeno radno vrijeme, ostvaruju i pravo na odmor u toku radnog dana,
kao i zaposlenici koji rade u punom radnom vremenu, s obzirom da se njihovo skraeno radno
vrijeme izjednaava sa punim radnim vremenom (npomena: ire objanjenje dato je uz
odgovarajue odredbe u vezi sa radnim vremenom u ovom komentaru). Svakako, ovi zaposlenici
ostvaruju i pravo na dnevni i sedmini odmor.

lan 41.
Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni godinj i odmor u
traj anj u od naj manj e 18 radnih dana.
Malolj etni zaposlenik ima pravo na godinj i odmor u traj anj u od naj manj e 24 radna
dana.
Zaposlenik, koj i radi na poslovima na koj ima se, uz primj enu mj era zatite na radu,
nij e mogue zatititi od tetnih uticaj a, ima pravo na godinj i odmor u traj anj u od
naj manj e 30 radnih dana.
Poslovi i traj anj e odmora iz stava 3. ovog lana ureuj u se zakonom, propisom
kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Ovom odredbom odreeno je najmanje trajanje godinjeg odmora u toku jedne kalendarske
godine.
Zaposlenik, koji je stekao pravo na godinji odmor, ima pravo da ga koristi u najmanjem trajanju
od 18 radnih dana.
Odreena kategorija zaposlenika ima pravo na dui godinji odmor od zakonom odreenog
njkraeg trajanja godinjeg odmora. To su: maloljetni zaposlenik i to najmanje 24 radna dana
godinjeg odmora i zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite na
radu, ne moe zatiti od tetnih utjecaja i ima pravo na najkrae trajanje godinjeg odmora od
30 radnih dana. Iznad zakonom utvrenog minimuma trajanja godinjeg odmora, njegovo
konkretno odreivanje vri se u skladu sa posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu. U pravilniku o radu treba utvrditi konkretne kriterije za odreivanje duine
godinjeg odmora, s tim da se uvijek polazi od zakonom utvrenog najmanjeg trajanja godinjeg
odmora, tj. 18, 24 ili 30 radnih dana, zavisno o kojem se zakonskom sluaju radi.
Navedeni osnovi i mjerila treba da polaze, prije svega, od teine i sloenosti poslova, psihike i
fizike napregnutosti na radu, uticaja radne okoline na zaposlenika, to se ureuje zakonom,
propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Kako je to naprijed navedeno, i zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ima pravo na
godinji odmor prema kriterijima utvrenim pravilnikom o radu, ali ne manje od 18 radnih dana,
osim u slulaju da nije ispunio pravo na "puni godinji odmor"u smislu odredaba Zakona o radu
(nema est mjeseci neprekidnog rada).

lan 42.
Zaposlenik koj i se prvi put zaposli ili koj i ima prekid rada izmeu dva radna odnosa
dui od osam dana, stie pravo na godinj i odmor nakon est mj eseci neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nij e stekao pravo na godinj i odmor u smislu stava 1. ovog lana, ima
pravo na naj manj e j edan dan godinj eg odmora za svaki navreni mj esec dana rada, u
skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, voj ne slube i
drugog odsustva koj e nij e uvj etovano volj om zaposlenika, ne smatra se prekidom rada
iz stava 1. ovog lana.
- 14 -
Pravilo je da zaposlenik stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.
Pod neprekidnim radom, u smislu ove odredbe, podrazumjeva se vrijeme u kojem je zaposlenik
neprekidno radio.
Ako je zaposlenik u tom vremenu bio na bolovanju, poroajnom odsustvu i u drugim slinim
sluajevima (vrijeme koje se priznaje u sta osiguranja), i to se vrijeme, takoer, uraunava u
neprekidan rad.
Zaposlenik, koji je stekao pravo na godinji odmor u smislu ove zakonske odredbe (ispunjen je
uvjet u pogledu vremena od est mjeseci neprekidnog rada), ima pravo da ga koristi u svakoj
daljnoj kalendarskoj godini prije isteka vremena od est mjeseci neprekidnog rada.Ovo pod
uvjetom da nije dolo do prekida u kontinuitetu neprekidnog rada, izmeu dva radna odnosa due
od osam dana.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili ako ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam
dana, ima pravo najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada.
Konkretna duina ovog godinjeg odmora (znai polazei od najmanje jednog dana godinjeg
odmora za svaki navreni mjesec dana rada) ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu i ugovorom o radu.
Ovdje treba razlikovati sluajeve odsustva, koja nisu uvjetovana voljom zaposlenika (bolovanje,
materinstvo, vojna sluba i drugo odsustvo koje nije uvjetovano voljom zaposlenika), sluajeve
plaenog i neplaenog odsustva (ire objanjenje dato je uz ove zakonske institute), kada stvarni,
faktiki prekid rada, ne prestavlja prekid neprekidnog rada, u smislu ove zakonske odredbe.
U navedenim sluajevima, i vrijeme provedeno na radu prije nastupanja ovih sluajeva, raunat
e se u vrijeme neprekidnog rada, kao uvjeta za sticanje prava na godinji odmor.
I zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme stie pravo na godinji odmor
pod istim uvjetima kao i zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
Ako zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme, do kraja kalendarske godine,
ne ispuni uvjet neprekidnog rada od est mjeseci, ima pravo na godinji odmor u smislu stava 2.
ovog lana, tj. srazmjerno vremenu rada, a u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
i ugovorom o radu.
U praksi ima sluajeva da zaposlenik do kraja kalendarske godine zbog bolovanja nije koristio
godinji odmor za tu kalendarsku godinu i nakon toga mu je prestao ugovor o radu zbog potpune
nesposobnosti za rad, pa zahtjeva naknadu za neiskoriteni godinji odmor. Meutim, u ovom
sluaju nije krivica na poslodavcu to zaposlenik nije iskoristio godinji odmor, odnosno sluaj,
koji se desio zaposleniku, pogaa njega. Poslodavac nije objektivno mogao osigurati koritenje
godinjeg odmora zaposleniku za tu kalendarsku godinu, prije prestanka radnog odnosa.
Prekidi u radu do osam dana, u smislu ove zakonske odredbe, nemaju uticaja na kontinuitet
vremena neprekidnog rada za sticanje prava na godinji odmor.
to se tie godinjeg odmora za zaposlenike koji nisu ispunili uvjet u pogledu neprekidnog rada
od est mjeseci, broj dana tog odmora odreuje se, u skladu sa kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu, s tim da se polazi od zakonskog minimuma - najmanje
jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada. Ovako odreen godinji odmor,
u pravilu, iznosit e manje od 18 radnih dana i koristit e ga, uglavnom, zaposlenici koji su
zakljuili ugovor o radu u drugoj polovini kalendarske godine i koji su zakljuivali ugovor o radu na
odreeno vrijeme za krai period.

lan 43.
Traj anj e godinj eg odmora due od naj krae propisanog ovim ili drugim zakonom,
utvruj e se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
U traj anj e godinj eg odmora ne uraunava se vrij eme privremene nesposobnosti za
rad, vrij eme praznika u koj e se ne radi, kao i drugo vrij eme odsustvovanj a sa rada koj e
se zaposleniku priznaj e u sta osiguranj a.
Ako j e rad organiziran u manj e od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanj u traj anj a
godinj eg odmora smatra se da j e radno vrij eme rasporeeno na est radnih dana, ako
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nij e drugaij e ureeno.
Konkretna duina godinjeg odmora odreuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu, s tim da se polazi od zakonom utvrenog najmanjeg trajanja godinjg odmora
od 18 radnih dana, pod predpostavkom da je zaposlenik ve stekao pravo na godinji odmor (ima
est mjeseci neprekidnog rada). Kriteriji za odreivnje duine godinjeg odmora trebalo bi da
polaze od teine i sloenosti konkretnih poslova, psihike i fizike npregnutosti pri radu
zaposlenika prilikom obavljanja tih poslova, utjecaja radne okoline na zaposlenika i drugo.
Odredbama ovog lana blie su navedeni sluajevi koji se ne uraunavaju u godinji odmor. To je
privremena nesposobnost za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi (to je odreeno posebnim
zakonima koji reguliraju praznike), te drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se priznaje u sta
osiguranja (npr. poroajno odsustvo, plaeno odsustvo).
- 15 -
Takoer, u godinji odmor ne uraunava se ni dan sedminog odmora.
Ako se vri "pomjeranje" prazninih dana, u skladu sa propisima o praznicima, kao praznik
smatra i prvi naredni dan poslije prazninih dana i isti se, takoer, ne uraunava u godinji odmor.
Da bi zaposlenik ostvario pravo da mu se u godinji odmor ne uraunava vrijeme privremene
nesposobnosti za rad, isto mora na odgovarajui nain dokazati, u skladu sa posebnim zakonom iz
oblasti zdravstvene zatite i pravilnikom o radu.
Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, ti dani, za koliko je skraena radna
sedmica (u pravilu, to je subota), uraunavaju se u godinji odmor.
Meutim, kolektivim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe biti odreeno da se ti
dani ne uraunavaju u godinji odmor, pa e njegovo trajanje, u ovim sluajevima biti due.

lan 44.
Godinj i odmor moe se koristiti u dva dij ela.
Ako zaposlenik koristi godinj i odmor u dij elovima, prvi dio koristi bez prekida u
traj anj u od naj manj e 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio naj kasnij e
do 30. j una naredne godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti j edan dan godinj eg odmora kad on to eli, uz obavezu
da o tom obavij esti poslodavca naj manj e tri dana prij e nj egovog koritenj a.
Ovom zakonskom odredbom predviena je mogunost koritenja godinjeg odmora u dva
dijela.Ako se radi o koritenju godinjeg odmora u dva dijela, u rjeenju o koritenju godinjeg
odmora treba naznaiti kada e se koristiti prvi, a kada drugi dio godinjeg odmora.
Zakonom o radu predvieno je da, ako zaposlenik koristi godiji odmor u dva dijela, jedan dio i to
prvi, moe koristiti najmanje 12 radnih dana, a drugi dio se obavezno koristi najkasnije do 30.
juna naredne godine, to je u skladu sa Konvencijom MOR-a o plaenom godinjem odmoru.
Takoer, ovom odredbom osigurano je pravo zaposlenika da jedan dan godinjeg odmora koristi
kad on to eli, uz obavezu da u roku od njmanje tri dana prije koritenja tog dana godinjeg
odmora obavijesti poslodavca.
Prema tome, kada e zaposlenik koristiti godinji odmor, zavisit e, prvenstveno, od potreba
rada, a ne od njegove line elje.

lan 45.
Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinj i odmor.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinj i odmor, niti mu se izvriti isplata
naknade umj esto koritenj a godinj eg odmora.
U skladu sa Konvencijom MOR-a o plaenom godinjm omoru, zaposlenik se ne moe odrei
prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti to pravo, niti izvriti isplata naknade za
neiskoriteni godinji odmor.
Koritenje godinjeg odmora ima svoju svrhu, prvenstveno, sa medicinskog stanovita.
Pravilnim koritenjem godinjeg odmora osigurava se zatita zdravlja i ivota zaposlenika i
kvalitetnije obavljanje poslova, zato je predpostavka odgovarajua rekreacija, a to se postie
izmeu ostalog, pravilnim koritenjem godinjeg odmora.

2. Odsustva sa rada
lan 46.
Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u
j ednoj kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaj u: stupanj a u brak, poroaj a
supruge, tee bolesti ili smrti lana ue obitelj i, odnosno domainstva.
lanom ue obitelj i u smislu stava 1. ovog lana, smatraj u se: suprunici, odnosno
vanbrani suprunici, dij ete ( brano, vanbrano, usvoj eno, pastore i dij ete bez
roditelj a uzeto na izdravanj e) , otac, maj ka, ouh, maeha, usvoj ilac, dedo i nana ( po
ocu i maj ci) , braa i sestre.
Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo i u drugim sluaj evima i za vrij eme
utvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Odredbom stava 1. ovog lana blie su navedeni sluajevi kad zaposlenik ima pravo da
odsustvuje sa rada uz naknadu plae. Odsustvo u smislu ove odredbe moe da traje najdue
sedam radnih dana u toku jedne kalendarske godine, bez obzira na broj sluajeva koji se
zaposleniku dese u toj godini i ovo odsustvo se koristi u vrijeme kada se
sluaj dogodi, a ne naknadno.
Decidno je odreeno koji se lanovi obitelji, u smislu ovog lana, smatraju lanom ue obitelji.
Propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi sluajevi
odsustva uz naknadu plae i u duem trajanju nego to je to predvieno ovom odredbom (stav 1).
Kod utvrivanja ovih sluajeva trebalo bi cijeniti interese zaposlenika, kao i interese poslodavca.
- 16 -
Kako je to navedeno, blii sluajevi, uvjeti i trajanje ovog odsustva ureuju se propisom kantona,
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ako se isto ne uredi, zaposlenik ne bi mogao koristiti
odsustvo u smislu stava 3. ovog lana, nego samo u smislu stava 1. ovog lana.


lan 47.
Poslodavac moe zaposleniku, na nj egov zahtj ev, odobriti odsustvo sa rada bez
naknade plae - neplaeno odsustvo.
I zuzetno, poslodavac j e duan omoguiti zaposleniku odsustvo do etiri radna dana u
j ednoj kalendarskoj godini, radi zadovolj avanj a nj egovih vj erskih odnosno tradicij skih
potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo.
Za vrij eme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obaveze zaposlenika koj i se stiu
na radu i po osnovu rada, miruj u.
Poslodavac odluuje da li e zaposleniku odobriti da odsustvuje sa rada bez naknade plae, pa
ako ga ne odobri, zaposlenik ne bi mogao da koristi ovo odsustvo.
Meutim, od ovog pravila predvien je izuzetak kada je poslodavac duan omoguiti zaposleniku
odsustvo u trajanju do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja
njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Ako zaposlenik iskoristi sva etiri radna dana u
kalendarskoj godini, dva dana se koriste uz naknadu plae, a dva dana kao neplaeno odsustvo.
Za vrijeme odsustvovanja sa rada bez naknade plae zaposleniku miruju prava i obaveze koje se
stiu na radu i po osnovu rada.



VI ZATI TA ZAPOSLENI KA

lan 48.
Poslodavac j e duan omoguiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim
odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanj a
zaposlenika na rad.
Poslodavac j e duan osposobiti zaposlenika za rad na nain koj i osigurava zatitu
ivota i zdravlj a zaposlenika, te sprj eava nastanak nesree.
Predviena je obaveza poslodavca da omogui zapoleniku da se upozna sa propisima o radnim
odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu, u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika
na rad. To se moe postii tako da se propisi iz stava 1. ovog lana daju poslodavcima, lanovima
zaposlenikih vijea, sindikalnim povjerenicima, da su dostupni na oglasnoj ploi, da se,
eventualno, tampaju u glasilu koje izdaje poslodavac, da se daju zaposleniku
na uvid na njegov zahtjev i sl.
Pored toga, predviena je i obaveza poslodavca da osigura zatitu ivota i zdravlja zaposlenika,
odnosno sprijei nastanak nesree putem osposobljavanja zaposlenika za rad.
Oblici edukacije zaposlenika u cilju njihove zatite su razni (putem kurseva, seminara i sl.), a
bitno je da ta edukacija mora biti stalna. Ovu obvezu osposobljavanja zaposlenika ne treba
shvatiti iskljuivo kao obavezu poslodavca, jer i sami zaposlenici dosta mogu uiniti na zatiti
svoga ivota i i zdravlja. Zaposlenik je, naime, duan da poslove radnog mjesta obavlja sa
potrebnom panjom kako bi zatitio ne samo sebe, ve i ostale zaposlenike i graane.


lan 49.
Poslodavac j e duan da osigura potrebne uvj ete za zatitu na radu koj ima se
osigurava zatita ivota i zdravlj a uposlenika, u skladu sa zakonom.
Izriito je propisana obaveza poslodavca da osigura potrebne uvjete za zatitu na radu kako bi se
osigurala zatita ivota i zdravlja zaposlenika, to e se urediti posebnim zakonom.


lan 50.
Zaposlenik ima pravo da odbij e da radi ako mu neposredno prij eti opasnost po ivot i
zdravlj e zbog toga to nisu provedene propisane mj ere zatite na radu i o tome j e duan
odmah obavij estiti inspekcij u rada kantona.
Utvreno je pravo zaposlenika da odbije da radi na poslovima na kojima mu neposredno prijeti
opasnost po ivot i zdravlje, ako nisu provedene propisane mjere zatite na radu. U ovom sluaju
zaposlenik ima obavezu da o navedenom obavijesti odmah, inspekciju rada.
Pitanja u vezi sa propisanim mjerama zatite na radu blie se ureuju propisima o zatiti na radu.

- 17 -
1. Zatita malolj etnika

lan 51.
Malolj etnik ne moe da radi na naroito tekim fizikim poslovima, radovima pod
zemlj om ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koj i bi mogli tetno i sa poveanim
rizikom da utiu na nj egov ivot i zdravlj e, razvoj i moral, s obzirom na nj egove
psihofizike osobine.
Federalni ministar posebnim propisom e utvrditi poslove iz stava 1. ovog lana.
I nspektor rada kantona zabranit e rad malolj etnika na poslovima u smislu stava 1.
ovog lana.
Meu kategorijom zaposlenika, koji su posebno zatieni, su mloljetnici (lica starija od 15, a
mlaa od 18 godina).
Ovom odredbom su predvieni neki od poslova, na kojima je zabranjeno da rade maloljetnici.
Meutim, blie odreivanje tih poslova, uredit e se podzakonskim aktom koji e donijeti federalni
ministar rada.
Inspektoru rada kantona izriito je naloeno da zabrani rad maloljetnim zaposlenicima na
poslovima na kojima je propisima zabranjeno da rade.



2. Zatita ena i materinstva

lan 52.
eni se ne moe narediti, niti se ena moe rasporediti da obavlj a naroito teke
fizike poslove, radove pod zemlj om ili pod vodom, te druge poslove koj i, s obzirom na
nj ene psihofizike osobine, ugroavaj u nj en ivot i zdravlj e.
I zuzetno, zabrana rada iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ene koj e obavlj aj u
rukovodee poslove i poslove zdravstvene i socij alne zatite, studente, pripravnike i
volontere koj i tokom kolovanj a ili strunog osposoblj avanj a moraj u dio vremena
provesti u podzemnim dij elovima rudnika, te na ene koj e povremeno moraj u ulaziti u
podzemne dij elove rudnika radi obavlj anj a poslova koj i nisu fizike prirode.
Prema propisima o radu i zatiti na radu, kao kategorija zaposlenika, koja uiva posebnu ztitu na
radu, su i ene - zaposlenice, a to proizilazi i iz odgovarajuih meunarodnih konvencija
(Konvencija broj 103. o zatiti materinstva - 1952. godina; Konvencija broj 100 o jednakosti
nagraivanja muke i enske radne snage za rad jednake vrijednosti - 1951. godine).
U tom smislu, ovim odredbama blie su navedeni poslovi koji se eni ne mogu narediti, niti se na
iste moe ena rasporediti.
Meutim, izuzetno, od ove zabrane izuzeta je odreena kategorija ena, kao to su: ene koje
obavljaju rukovodee poslove, poslove zdravstvene i socijalne zatite, studentice, zaposlenice koje
tokom kolovanja moraju provesti neko vrijeme u rudnicima i drugo.


lan 53.
Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog nj ene trudnoe, ili j oj zbog toga
stanj a otkazati ugovor o radu, ili j e, osim u sluaj evima iz lana 54. stav 1. ovog zakona,
rasporediti na druge poslove.
Ovom odredbom izriito je odreeno poslodavcu da ne moe da odbije zaposliti enu samo iz
razloga njene trudnoe. Takoer, zbog tog stanja, poslodavac ne moe eni - zaposlenici otkazati
ugovor o radu. Ne moe je ni rasporediti na druge poslove, izuzev sluaja kada je to u interesu
njenog zdravstvenog stanja, to utvruje ovlateni lijenik.
Ovu odredbu treba povezati i sa osnovnom odredbom iz ovog zakona (lan 5.) tj. da se lice koje
trai zaposlenje i lice koje se zaposli, ne moe biti stavljeno u nepovoljniji poloaj, izmeu ostalog,
i zbog pola, kao i sa odredbom da zaposlenica ima pravo na posebnu zatitu za vrijeme trudnoe,
poroaja i materinstva (lan 7.).
Meutim, u odreenim sluajevima, s obzirom na psihofizike osobine ene, pol ili odreeno
stanje ene, mogu biti prepreka za njeno zaposlenje, odnosno rasporeivanje na odreeno radno
mjesto (naroito teki radovi, radovi pod zemljom i slino), dakle samo onda kada je to potrebno
u cilju njene zatite. Ovo nalae i Konvencija MOR-a o zaposlenju ena na podzemnim radovima u
rudnicima.
Inae, pogreno je shvatanje u praksi da je trudnoa bolest i da sa tog stanovita predstavlja
prepreku za zakljuivanje ugovora o radu. To je jedno prirodno stanje ene, a ne bolest.

- 18 -
lan 54.
ena za vrij eme trudnoe, odnosno doj enj a dj eteta moe biti rasporeena na druge
poslove ako j e to u interesu nj enog zdravstvenog stanj a koj e j e utvrdio ovlateni
lij enik.
Ako poslodavac nij e u mogunosti da osigura rasporeivanj e ene u smislu stava 1.
ovog lana, ena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae, u skladu sa
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za poslj edicu smanj enj e
plae ene.
enu, iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe premj estiti u drugo mj esto rada, samo
uz nj en pismeni pristanak.
U sluajevima trudnoe i dojenja djeteta, pod uvjetom da je to u interesu zdravlja zaposlenice i
da je to utvrdio ovlateni lijenik, zaposlenica se privremeno rasporeuje na druge poslove, ili joj
se omoguuje plaeno odsustvo, ako poslodavac nije u mogunosti da osigura privremeno
rasporeivanje.
Ako se radi o privremenom rasporeivanju, upravo, u cilju zatite zaposlenice, njena plaa se ne
moe za to vrijeme smanjivati.
Ako se radi o rasporeivanju u drugo mjesto rada, ono se moe izvriti samo uz njen pristanak,
koji mora da se d u pismenoj formi.

lan 55.
Za vrij eme trudnoe, poroj a i nj ege dj eteta, ena ima pravo na poroaj no odsustvo
od j edne godine neprekidno, a za blizance, tree i svako slij edee dij ete, ena ima pravo
na poroaj no odsustvo od 18 mj eseci neprekidno.
Na osnovu nalaza ovlatenog lij enika ena moe da otpone poroaj no odsustvo 45
dana prij e poroaj a, a obavezno 28 dana prij e poroaj a.
Ako ena bez svoj e krivice, na osnovu nalaza ovlatenog lij enika, ne koristi
poroaj no odsustvo 28 dana prij e poroaj a, ima pravo da te dane iskoristi poslij e
poroaj a.
I zuzetno, ena, na osnovu svog pismenog zahtj eva, moe koristiti krae poroaj no
odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslij e poroaj a.
Ovom odredbom utvreno je poroajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
Pravo zposlenice na poroajno odsustvo nije uvjetovano duinom prethodnog staa osiguranja,
niti vremenom rada, provedenog kod tog poslodavca.
Poroajno odsustvo rauna se u kalendarskim, a ne u radnim danima. Ono se koristi bez prekida
(neprekidno) i tu ne moe biti dispozicije, niti od strane zaposlenice, niti od strane poslodavca, niti
se sporazumom poslodavca i zaposlenice moe poroajno odsustvo prekinuti u namjeri da se
koristi godinji odmor, plaeno odsustvo i slino.
Na osnovu nalaza ovlatenog lijenika, zaposlenica je obavezna da koristi 28 dana prije poroaja,
a moe da ga otpone i 45 dana prije poroaja, ali uz ovaj nalaz.
Zavisno od toga kada je poela koristiti poroajno odsustvo (28 odnosno 45 dana), zaposlenica
koristi due odnosno krae vrijeme poroajnog odsustva poslije poroaja (od godine dana odbija
se 28 odnosno 45 dana).
Najdue trajanje poroajnog odsustva, poslije poroaja, bie u sluaju ako zaposlenica, prije
poroaja, ne iskoristi ovih 28 dana obaveznog poroajnog odsustva.
U tom sluaju zaposlenica e, cjelokupno poroajno odsustvo, u zakonom utvrenom trajanju od
jedne godine, koristiti poslije poroaja.
Meutim, da bi zaposlenica iskoristila navedeno pravo, potrebno je da ona nije "skrivila" ovaj
sluaj, tj. da nije u pitanju njena krivica odnosno elja, pa nije iskoritila obavezno 28 dana prije
poroaja. Znai, potrebno je da budu ispunjeni kumulativno slijedei uslovi:
- da za navedeni sluaj nema krivice ene,
- da je pogrena ocjena termina poroaja dola krivicom nadlenog ljekara,
- da nije iskoriteno 28 dana prije poroaja,
- da postoji nalaz ovlatenog ljekara o terminu poroaja.
Inae, ako bi do ove situacije dolo voljom zaposlenice, odnosno zbog neispunjenja jednog od
navedenih uvjeta, zaposlenica ne bi mogla, u smislu ove odredbe, da iskoristi te dane poroajnog
odsustva poslije poroaja.
Zakonom je izriito odreeno da u sluaju roenja blizanaca i treeg i svakog sljedeeg djeteta
poroajno odsustvo traje 18 mjeseci neprekidno.
Zakonom je data mogunost da ena moe koristiti krae porodiljsko odsustvo, ali ne krae od
42. dana poslije poroda, na osnovu pismenog zahrijeva.


- 19 -
lan 56.
Otac dj eteta, odnosno usvoj ilac moe da koristi pravo iz lana 55. st. 1. i. 3. ovog
zakona u sluaj u smrti maj ke, ako maj ka napusti dij ete ili ako j e iz opravdanih razloga
sprj eena da koristi to pravo.
Otac djeteta odnosno usvojila, takoer, moe da koristi poroajno odsustvo, u sluajevima:
- smrti majke,
- ako majka napusti dijete,
- iz opravdanih razloga majka je sprijeena da koristi poroajno odsustvo.
Intencija ove zakonske odredbe je zatita djeteta. Pravo na poroajno odsustvo otac i usvojitelji
djeteta ostvaruju poslije poroaja zaposlenice. Vrijeme koje je iskoristila zaposlenica prije
poroaja, a koje ulazi u poroajno odsustvo, uraunava se, shodno prethodnoj zakonskoj odredbi,
i u poroajno odsustvo koje koristi otac, odnosno usvojitelj djeteta umjesto majke.
Najei sluaj bit e da ovo odsustvo koristi otac djeteta nakon smrti majke zaposlenice.

lan 57.
Nakon isteka poroaj nog odsustva, ena sa dj etetom naj manj e do j edne godine
ivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako
slj edee dij ete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navrene dvij e
godine ivota dj eteta, ako propisom kantona nij e predvieno due traj anj e ovog prava.
Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i zaposlenik - otac dj eteta, ako ena za to
vrij eme radi u punom radnom vremenu.
Ovom odredbom utvreno je pravo na skraeno radno vrijeme - polovinu punog radnog vremena
za zaposlenicu i oca, - zaposlenika, nakon isteka poroajnog odsustva. Uvjet da bi otac -
zaposlenik koristio ovo pravo je da zaposlenica, za to vrijeme radi puno radno vrijeme.
Zakon o radu predvidjeo je pravo da zaposlenica radi polovinu punog radnog vremena do jedne
godine ivota djeteta. Meutim, propisom kantona moe se predvidjeti due vrijeme koritenja
ovog prava, to e zavisiti prvenstveno od ekonomske moi kantona i potrebe za boljim zatitom
materinstva i boljom njegom djeteta.
Predvieno je, takoer, da za blizance, zatim tree i svako slijedee dijete zaposlenica ima pravo
da radi polovinu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, to ima za cilj
zatitu djeteta i stimulisanje raanja veeg broja djece.
Skraeno radno vrijeme, takoer, u ovim sluajevima nije uvjetovano rasporedom radnog
vremena kod poslodavca - da li je ono rasporeeno na pet ili est radnih dana i da li je u pitanju
preraspodjela radnog vremena. U svakom od ovih sluajeva zaposlenici se ne moe poveavati
njeno skraeno radno vrijeme.
to se tie ostalih prava i obaveza iz radnog odnosa, za vrijeme skraenog radnog vremena,
zaposlenica ih koristi, odnosno ima pravo kao i ostali zaposlenici (npr. primjena instituta
rasporeivanja, godinjeg odmora, odgovornosti i drugo). Tu nema izuzetka u odnosu na ovaj
sluaj.

lan 58.
Nakon isteka godine dana ivota dj eteta, j edan od roditelj a ima pravo da radi
polovinu punog radnog vremena do tri godine ivota dj eteta, ako j e dj etetu, prema
nalazu nadlene zdravstvene ustanove, potrebna poj aana briga i nj ega.
Pravo iz stava 1. ovog lana moe da koristi i usvoj ilac, odnosno lice koj e se stara o
dj etetu, u sluaj u smrti oba roditelj a, ako roditelj i napuste dij ete ili ako ne mogu da se
brinu o dj etetu.
Zaposlenica ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena i do tri godine ivota djeteta.
Meutim, zakonski uvjet za koritenje ovog prava je da je djetetu, prema nalazu nadlene
zdravstvene ustanove, potrebna briga i njega to ocjenjuje ova zdravstvena ustanova.
Isti su uvjeti za koritenje ovog prava i za zaposlenika - oca djeteta.
Takoer, ovo pravo moe da koristi i usvojilac ili drugo lice, koje se stvarno brine o djetetu, u
slijedeim sluajevima:
- da su oba roditelja umrla,
- da su oba roditelja napustila dijete,
- da se nijedno od roditelja ne moe da brine o djetetu.

lan 59.
ena, koj a nakon koritenj a poroaj nog odsustva radi puno radno vrij eme, ima pravo
da odsustvuj e s posla dva puta dnevno u traj anj u po sat vremena radi doj enj a dj eteta,
na osnovu nalaza ovlatenog lij enika.
Pravo iz stava 1. ovog lana ena moe koristiti do navrene j edne godine ivota
dj eteta.
Vrij eme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno radno vrij eme.
- 20 -
Takoer, u cilju zatite djeteta, kao zakonska novina, utvreno je pravo zaposlenice da
odsustvuje sa posla dva puta dnevno (u toku radnog dana), u trajanju po sat vremena (znai
ukupno dva sata u toku radnog dana), radi dojenja djeteta. Ovo svoje pravo zaposlenica koristi
polije poroajnog odsustva, pod uvjetom:
- da radi puno radno vrijeme,
- da o tome ima nalaz ovlatenog lijenika.
Navedeno pravo zaposlenica koristi najdue do navrene jedne godine ivota djeteta. Njena je
dispozicija da li e koristiti ovo svoje pravo, a ako eli da ga koristi, poslodavac je duan da joj ga
omogui pod navedenim zakonskim uvjetima.
Vrijeme za koje zaposlenica odsustvuje, u smislu ove odredbe, smatra se kao da je provedeno na
radu i zaposlenica ne moe, zbog toga, biti oteena u plai, odnosno naknadi plae. Naime,
Zakonom o radu je predvieno da se to vrijeme rauna u puno radno vrijeme.


lan 60.
Ako ena rodi mrtvo dij ete ili ako dij ete umre prij e isteka poroaj nog odsustva, ima
pravo da produi poroaj no odsustvo za onoliko vremena koliko j e, prema nalazu
ovlatenog lij enika, potrebno da se oporavi od poroaj a i psihikog stanj a
prouzrokovanog gubitkom dj eteta, a naj manj e 45 dana od poroaj a, odnosno od smrti
dj eteta, za koj e vrij eme j oj pripadaj u prava po osnovu poroaj nog odsustva.
Cilj ove zakonske odredbe je zatita zdravlja majke nakon poroaja, ako rodi mrtvo dijete ili ako
je dijete umrlo, prije isteka poroajnog odsustva. Zbog fizikih i psihikih tegoba omoguuje se
zaposlenici da produi poroajno odsustvo, koliko je to, prema nalazu ovlatenog ljekara
potrebno, ali ne moe biti manje od 45 dana. To vrijeme se rauna od poroaja odnosno od smrti
djeteta.
Za to vrijeme zaposlenici pripadaju sva prava po osovu poroajnog odsustva.
Prema tome, poroajno odsustvo, koje je zakonom odreeno u duini od jedne godine, moe, u
ovom sluaju, trajati due, odnosno krae, zavisno od toga kada se desila smrt djeteta - na
poetku odnosno kraju koritenja poroajnog odsustva. Tako npr. ako je dijete umrlo posljednjeg
dana poroajnog odsustva (jedna godina dana), ono e se produiti, najmanje za 45 dana,
raunajui od toga dana (jedna godina + 45 dana).

lan 61.
J edan od roditelj a moe da odusustvuj e sa rada do tri godine ivota dj eteta, ukoliko
j e to predvieno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Za vrij eme odsustvovanj a sa rada u smislu stava 1. ovog lana, prava i obaveze iz
radnog odnosa miruj u.
Pravo jednog od roditelja da odsustvuje sa rada do tri godine ivota djeteta, uvjetovano je
reguliranjem ovog prava u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu. Ako takva mogunost nije
predviena na navedeni nain, otac, odnosno majka ne bi mogli ostvariti ovo pravo.
Meutim, ako je predviena ova mogunost, jedan od roditelja je moe koristiti, ne oba, i u tom
sluaju treba da podnesu zahtjev poslodavcu. Poslodavac je obavezan da udovolji tom zahtjevu,
svakako polazei od injenice da je isto, prethodno, utvreno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom
o radu. U tom sluaju on ne bi mogao odbiti zahtjev jednog od roditelja.
Za vrijeme odustvovanja sa rada, u smislu ove zakonske odredbe, prava i obaveze koje
zaposlenik stie na radu i po osnovu rada, miruju. Znai ne ostvaruje za to vrijeme ni plau, ni
naknadu plae.

lan 62.
Za vrij eme koritenj a poroaj nog odsustva, kao i odsustva iz lana 59. ovog zakona,
zaposlenik ima pravo na naknadu plae, u skladu sa zakonom.
Za vrij eme rada sa polovinom punog radnog vremena iz l. 57. i 58. ovog zakona,
zaposlenik ima za polovinu punog radnog vremena za koj e ne radi, pravo na naknadu
plae, u skladu sa zakonom.
Odredbama ovog lana regulirano je pitanje naknade plae za vrijeme poroajnog odsustva,
odnosno rada sa polovinom punog radnog vremena sa djetetom do jedne godine ivota, odnosno
do tri godine ivota djeteta, u skladu sa ovim zakonom. Kako se ova naknada ne ureuje ovim,
nego posebnim zakonom, to se ta prava ostvaruju u skladu sa tim zakonom.
Naime, Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Slubene novine Federacije BiH", broj 30/97),
predvieno je da se pravo na naknadu plae po osnovu poroajnog odsustva, do donoenja
propisa iz oblasti djeije zatite, koji e regulirati poroajno odsustvo, ostvaruje u oblasti
zdravstvenog osiguranja.
- 21 -
Do donoenja tog zakona, u prijelaznom periodu, u citiranom zakonu propisano je da se sredstva
za naknadu plae po osnovu poroajnog odsustva ostvaruju u budetu kantona i da se isplauju u
visini i na nain kako to odredi zakonodavno tijelo kantona.
to se tie prava rada sa skraenim radnim vremenom do jedne godine ivota, odnosno do tri
godine ivota djeteta,
Zakon o zdravstvenom osiguranju ne ureuje pitanje naknade plae za vrijeme za koje
zaposlenica ne radi, kao to se to ureuje za poroajno odsustvo.
Znai, zaposlenica koja radi skraeno radno vrijeme, u smislu ove zakonske odredbe, za vrijeme
za koje radi dobiva plau, a za vrijme za koje ne radi do punog radnog vremena (polovina punog
radnog vremena), zaposlenica ostvaruje naknadu-plae prema posebnom zakonu.
Za vrijeme poroajnog odsustva, kada zaposlenica ne radi, ostvaruje naknadu plae, prema
posebnom zakonu - Zakonu o osnovama socijalne zatite, civilnih rtava rata i zatite porodice sa
djecom. ("Slubene novine Federacije BiH", broj 36/99). Ovim zakonom je propisano da se
propisom kantona blie ureuju uslovi, nain, postupak, organi i finansiranje ovog prava.
Takoe, ovim zakonom je predviena novana pomo i za enu-majku koja nije u radnom odnosu
za vrijeme trudnoe i poroaja, a to se konkretno ureuje propisom kantona.
Isto tako ovim zakonom je predviena jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta u
skladu sa propisom kantona.
lan 63.
J edan od roditelj a dj eteta sa teim smetnj ama u razvoj u ( tee hendikepiranog
dj eteta) ima prvo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluaj u da se radi o
samohranom roditelj u ili da su oba roditelj a zaposlena, pod uvj etom da dij ete nij e
smj eteno u ustanovu socij alno- zdravstvenog zbrinj avanj a, na osnovu nalaza nadlene
zdravstvene ustanove.
Roditelj u, koj i koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada pravo na naknadu plae, u
skladu sa zakonom.
Roditelj u koj i koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe se narediti da radi nou,
prekovremeno i ne moe mu se promij eniti mj esto rada, ako za to nij e dao svoj pismeni
pristanak.
Ovim odredbama regulirana su prava roditelja koji imaju tee hendikepirano dijete.
Jedan od roditelja, u ovom sluaju, ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena. Za vrijme
za koje ne radi ima pravo na naknadu plae, prema posebnom zakonu.
Da bi ostvario ovo svoje pravo, jedan od roditelja tee hendikepiranog djeteta, potrebno je da su
ispunjeni ovi uvjeti:
- da se radi o samohranom roditelju, ili
- da su oba roditelja zaposlena,
- da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja,
- da postoji nalaz nadlene zdravstvene ustanove.
Ako su ispunjeni ovi uvjeti, poslodavac je obavezan omoguiti ovo pravo jednom od roditelja.
Ako zaposlenik-ca koristi ovo pravo, znai da radi polovinu punog radnog vremena, ne moe mu
se, odnosno njoj narediti da radi nou i prekovremeno, ili da ide u drugo mjesto rada. Jedino, ako
su ova lica dala svoju saglasnost, a to mora biti u pismenom obliku, mogu da rade nou i
prekovremeno i da rade u drugom mjestu rada, kako je to Zakonom o radu izriito propisano.
Zakonom o radu nije predvien uvjet u pogledu godina ivota djeteta da bi se koristilo pravo
predvieno ovom odredbom.

3. Zatita zaposlenika privremeno ili traj no nesposobnog za rad

lan 64.
Zaposleniku koj i j e pretrpio povredu na radu ili j e obolio od profesionalne bolesti, za
vrij eme dok j e privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o
radu.
U sluaj evima i za vrij eme iz stava 1. ovog lana, poslodavac ne moe zaposleniku
otkazati ugovor o radu koj i j e u skladu sa ovim zakonom zaklj uen i na odreeno
vrij eme.
U ovom poglavlju date su blie odredbe o zatiti jedne kategorije zaposlenika, a to su zaposlenici
koji su privremeno nesposobni za rad. U sluaju da je zaposlenik pretrpio povredu na radu ili da
je obolio od profesionalne bolesti, za sve vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad,
poslodavac mu ne moe otkazati ugovor o radu. Ova odredba odnosi se i na zaposlenika koji je
zasnovao radni odnos na odreeno vrijeme. U navedenim sluajevima, zaposleniku se produava
radni odnos, koji je zasnovan na odreeno vrijeme.
Cilj ove odredbe je maksimalna zatita zaposlenika u sluajevima povreda koje su se desile na
radu odnosno u vezi sa radom.
- 22 -
lan 65.
Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno uticati na
ostvarivanj e prava zaposlenika iz radnog odnosa.
Zaposlenik koj i j e privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na
radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lij eenj a i oporavka nadlena
zdravstvena ustanova ili ovlateni lij enik utvrdi da j e sposoban za rad, ima pravo da se
vrati na poslove na koj ima j e radio prij e nastupanj a privremene nesposobnosti za rad ili
na druge odgovaraj ue poslove.
Zaposlenik j e duan u roku od tri dana od dana nastupanj a nesposobnosti za rad
obavij estiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

Cilj i ove zakonske odredbe, takoer, je zatita zaposlenika u sluaju povrede na radu, bolesti ili
profesionalne bolesti.
U navedenim sluajevima, nakon ljeenja, ako nadlena zdravstvena ustanova ili ovlateni lijenik
utvrdi da je zaposlenik sposoban za rad, poslodavac je duan da mu obezbijedi obavljanje poslova
koje je obavljao prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad, a ako to nije mogue, da ga
raspordi na druge odgovarajue poslove.
Da ne bi trpio proces rada, zaposlenik, pored prava, ima i odreene obaveze u sluaju da je
privremeno nesposban za rad. Jedna od tih obaveza, koja je ovim zakonom izriito propisana, je
da zaposlenik poslodavca o tome pravovremeno obavijesti, a najkasnije tri dana od dana
nastupanja nesposobnosti za rad.



lan 66.
Ako nadlena ustanova ocij eni da kod zaposlenika postoj i smanj ena radna
sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu j e duan u
pismenoj formi ponuditi druge poslove za koj e j e zaposlenik sposoban.
Zaposlenik, koj i j e pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima
prednost pri strunom obrazovanj u, osposoblj avanj u i usavravanj u koj e organizira
poslodavac.

Cilj i ove zakonske odredbe je zatita zaposlenika.
Utvrena je decidna obaveza poslodavca u odnosu na zaposlenika kod koga je smanjena radna
sposobnost ili postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. U tom sluaju poslodavac je
obavezan da zaposleniku ponudi druge odgovarajue poslove, za koje je zaposlenik sposoban.
Zakon je odredio i pismenu formu u kojoj poslodavac daje ponudu zaposleniku da obavlja druge
poslove.
Takoer, data je jo jedna pogodnost za ovog zaposlenika, a to je da ima prednost pri strunom
obrazovanju, osposobljavanju i usavravanju, u odnosu na druge zaposlenike, koje organizira
poslodavac.
Za poslodavca, koji ne organizira struno obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje, ne postoji
ova zakonska obaveza.


lan 67.
Poslodavac moe, samo uz predhodnu saglasnost vij ea zaposlenika, otkazati ugovor
o radu zaposleniku kod koj ega postoj i smanj ena radna sposobnost ili neposredna
opasnost od nastanka invalidnosti.

I posljednjom odredbom ovog poglavlja, utvrena je zatita zaposlenika kod koga je ve
nastupila smanjena radna sposobnost ili kod koga postoji neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti, i to u vezi sa institutom otkaza ugovora o radu.
Tako je predvieno da se zaposleniku, kod koga postoji smanjena radna sposobnost ili postoji
neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, moe otkazati ugovor o radu, samo uz prethodnu
saglasnost vijea zaposlenika (ire objanjenje o vijeu zaposlenika dato je uz odgovarajue
odredbe u ovom komentaru).
Prema tome, moe se zakljuiti da, prema Zakonu o radu, zaposlenici koji su privremeno ili trajno
nesposobni za rad, uivaju posebnu zatitu u radnom odnosu, npr. u vezi sa rasporeivanjem na
druge odgovarajue poslove, strunim obrazovanjem, osposobljava-njem i usavravanjem i
otkazivanjem ugovora o radu.


- 23 -
VI I - PLAE I NAKNADE PLAA

1. Plae
lan 68.
Plae zaposlenika utvruj u se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom
o radu.
Polazei od osnovnih prava i obaveza iz radnog odnosa da poslodavac zaposleniku za obavljeni
posao isplauje plau, utvreno je da se plae ureuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Pravilnik o radu mora biti usklaen sa kolektivnim ugovorom koji obavezuje poslodavca, odnosno
plae zaposlenika ne mogu biti manje od plaa utvrenih kolektivnim ugovorom.
Ako plae nisu utvrene kolektivnim ugovorom, a poslodavac zapoljava vie od 15 zaposlenika,
poslodavac je obavezan utvrditi plae pravilnikom o radu. Pravilnik o radu kojim se, pored ostalog,
ureuju plae zaposlenika, donosi sam poslodavac, uz prethodnu konsultiranje vrijea
zaposlenika. Konsultiranje je obavezujue, jer se radi o odluci koja je znaajna za prava i interese
zaposlenika. Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, konsultiranje se obavlja sa
sindikatom.
Ako poslodavac zapoljava manje od 15 zaposlenika, plae se obavezno utvruju ugovorom o
radu, s obzirom da poslodavac u ovom sluaju nije duan donositi pravilnik o radu, a time ni
ureivati plae ovim aktom.
lan 69.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruj e se naj nia plaa, te uvj eti i nain
nj enog usklaivanj a.
Poslodavac koj eg obavezuj e kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe
zaposleniku obraunati i isplatiti plau manj u od plae utvrene kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa. Pored utvrivanja visine
najnie plae, obavezno se utvruju uvjeti i nain njenog usklaivanja. Svakako da e visina
najnie plae bit i rezultat pregovaranja strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora, a to su
poslodavci i sindikat kao predstavnik zaposlenika.
Ako je zakljuen kolektivni ugovor koji obavezuje poslodavca, pravilnikom o radu utvruje se
takoer najnia plaa i to najmanje u visini koja je utvrena kolektivnim ugovorom. Ako, pak, nije
zakljuen kolektivni ugovor, poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika, obavezan je
utvrditi najniu plau, kao i uslove i nain njenog usklaivanja.
Utvrivanjem najnie plae osigurava se cijena rada za najjednostavnije poslove koja ujedno
predstavlja osnovicu za utvrivanje plae zaposlenika za obavljeni rad, uzimajui u obzir stepen
sloenosti poslova i drugih elemenata koji su od bitnog uticaja za utvrivanje plae.
Poslodavac je duan obraunati i isplatiti plau zaposleniku i to u iznosu koji ne moe biti manji
od iznosa utvrenog kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, pod uvjetom
da je zaposlenik izvrio sve poslove koji se nalaze u opisu radnog mjesta na koje je rasporeen.
Pri utvrivanju plae kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu potrebno se
pridravati i Konvencija Mor-a, kao to je Konvencija 100 o jednakosti nagraivanja muke i
enske radne snage za rad jednake vrijednosti, Konvencije 131. o utvrivanju minimalnih plaa sa
posebnim osvrtom na zemlje u razvoju i dr.

lan 70.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreuj u se periodi
isplate plae, koj i ne mogu biti dui od 30 dana.
Prilikom isplate plae poslodavac j e duan zaposleniku uruiti pismeni obraun plae.
Poj edinane isplate plae nisu j avne.
Utvreno je da periodi isplata plaa ne mogu biti dui od 30 dana, a isti se utvruju kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ovakvim rjeenjem daje se mogunost da se
plae mogu isplaivati i u kraim periodima, kao to je, npr. petnaestodnevni ili sedmodnevni
period i tome slino. Poslodavac je obavezan zaposleniku prilikom isplate plae uruiti pismeni
obraun iz kojeg e zaposlenik moi zakljuiti da li je njegova plaa obraunata ispravno, jesu li
plaeni odgovarajui doprinosi i dr.
Pojedinane isplate nisu javne, ime se zatiuje pravo zaposlenika na tajnost njegove plae
ostvarene prema obavljenim poslovima. Poslodavac, prema mjerilima utvrenim u kolektivnom
ugovoru, pravilniku o radu ili ugovorom o radu, utvruje da li su ili ne poslovi izvreni uspjeno i u
skladu s tim utvruje plau zaposlenika. Time se daje mogunost da poslodavac, zavisno od
obavljenog posla, moe poveati plau zaposlenika za doprinos u izvravanju
poslova ili obratno, to sutinski odgovara naelu da zaposlenik za obavljeni posao ostvari
odgovarajuu plau.
- 24 -
lan 71.
Zaposlenik ima pravo na poveanu plau za oteane uvj ete rada, prekovremeni rad i
noni rad, te za rad nedj elj om ili praznikom ili nekim drugim danom za koj i j e zakonom
odreeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Utvreno je pravo zaposlenika na poveanu plau za odreene sluajeve. Osnovna plaa moe se
poveati u sluaju rada nou, prekovremenog rada, oteanih uvjeta rada, rada nedeljom i
praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi. Konkretno
poveavanje osnovne plae za navedene sluajeve utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom
o radu ili ugovorom o radu.


2. Naknada plae
lan 72
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u koj em ne radi zbog opravdanih
sluaj eva predvienih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom
o radu ( godinj i odmor, privremena nesposobnost za rad, poroaj no odsustvo, plaeno
odsustvo i sl.) .
Period iz stava 1. ovog lana za koj i se naknada isplauj e na teret poslodavca,
utvruj e se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za vrij eme prekida rada do koj eg j e dolo
zbog okolnosti za koj e zaposlenik nij e kriv ( via sila, privremeni zastoj i u proizvodnj i i
sl.) , u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Zaposlenik koj i odbij e da radi, j er nisu provedene propisne mj ere zatite na radu, ima
pravo na naknadu plae u visini kao da j e radio, za vrij eme dok se ne provedu propisane
mj ere zatite na radu, ako za to vrij eme nij e rasporeen na druge odgovaraj ue
poslove.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme za koje ne radi. Utvreni su sluajevi za koje
se isplauje naknada plae, bilo da tu naknadu isplauje poslodavac ili se naknada plae isplauje
iz sredstva drugog pravnog subjekta, u skladu sa zakonom, propisom kantona, kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu.


3. Zatita plae i naknade plae
lan 73.
Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenika, svoj e potraivanj e prema nj emu
naplatiti uskraivanj em isplate plae ili nekog nj enog dij ela, odnosno uskraivanj em
isplate naknade plae ili dij ela naknade plae.
Poslodavac ne moe svoje ptraivanje naplatiti, ako za takvu naplatu ne dobije saglasnost
zaposlenika. To znai da prilikom isplate plae ili naknade plae poslodavac ne moe zaposleniku
obustaviti isplatu plae odnosno naknadu plae bez saglasnosti zaposlenika. Isto tako, iz sutine
ove odredbe proizilazi da zaposlenik ne moe dati pristanak na uskraivanje isplate plae ili
naknade plae prije nego to nastane potraivanje.

lan 74.
Naj vie polovica plae ili naknade plae zaposlenika moe se prisilno obustaviti radi
ispunj enj a obaveze zakonskog izdravanj a, a za ostale obaveze moe se prisilno
obustaviti naj vie j edna treina plae zaposlenika.
U sluaju prisilne obustave utvren je najnii iznos plae ili naknade plae koji se moe
obustaviti.
Najvie polovica plae ili naknade plae zaposlenika, moe se prisilno obustaviti radi ispunjenja
obaveza zakonskog izdravanja, odnosno za sve ostale obaveze moe se prisilno obustaviti jedna
treina plae ili naknade plae zaposlenika.


VI I I - I ZUMI I TEHNI KA UNAPREENJ A ZAPOSLENI KA
lan 75.
Zaposlenik j e duan da obavj esti poslodavca o izumu odnosno tehnikom
unapreenj u koj eg j e ostvario na radu ili u vezi sa radom.
I zumi odnosno tehnika unapreenj a u smislu stava 1. ovog lana, su izumi odnosno
tehnika unapreenj a, odreena zakonom.
- 25 -
Podatke o izumu odnosno tehnikom unapreenj u zaposlenik j e duan da uva kao
poslovnu taj nu koj u ne moe saopiti treem licu bez odobrenj a poslodavca.
Poslodavac ima pravo preeg otkupa izuma, odnosno tehnikog unapreenj a iz stava
1. ovog lana, pod uvj etom da se u roku od 30 dana od dana obavj etenj a iz stava 1.
ovog lana, izj asni o ponudi zaposlenika.
Ovom odredbom utvruje se status izuma koji je ostvaren na radu ili u vezi sa radom.
Zaposlenik je duan obavjestiti poslodavca o izumu odnosno tehnikom unapreenju koji je
ostvario na radu ili u vezi sa radom. Podatke o svom izumu zaposlenik je duan uvati kao
poslovnu tajnu, odnosno ne moe je priopavati treem licu bez posebnog odobrenja poslodavca.
Ako je zaposlenik, u smislu ove odredbe obavjestio poslodavca o izumu, poslodavac ima pravo
preeg otkupa, ali pod uvjetom da se u roku od 30 dana izjasni o ponudi zaposlenika. Ako se
poslodavac ne izjasni o ponudi zaposlenika, zaposlenik slobodno raspolae sa svojim izumom
odnosno tehnikim unapreenjem.

lan 76.
O svoj em izumu koj i nij e ostvaren na radu ili u vezi sa radom, zaposlenik j e duan da
obavj esti poslodavca, ako j e izum u vezi sa dj elatnou poslodavca, te da mu pismeno
ponudi ustupanj e prava u vezi sa tim izumom.
Poslodavac j e duan da se u roku od mj esec dana od dana obavj etenj a iz stava 1.
ovog lana izj asni o ponudi zaposlenika.
Na ustupanj e prava na izum iz stava 1. ovog lana na odgovaraj ui nain primj enj uj u
se odredbe obligacionog prava.
Ako izum nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, ali je u vezi sa djelatnou poslodavca,
zaposlenik je duan o tome pismeno obavjestiti poslodavca i ponuditi mu prava u vezi sa izumom.
Poslodavac je duan da se u roku od mjesec dana izjasni o ponudi zaposlenika. Za ustupanje
prava na izum poslodavcu, primjenjuju se odredbe obligacionog prava.


I X - ZABRANA TAKMI ENJ A ZAPOSLENI KA SA POSLODAVCEM

lan 77.
Zaposlenik ne moe, bez odobrenj a poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove
iz dj elatnosti koj u obavlj a poslodavac.
Prema ovoj odredbi zaposlenik ne moe obavljati poslove iste djelatnosti koju obavlja poslodavac,
jer bi u suprotnom bio u konkurenciji sa poslodavcem i uticao na poslovanje poslodavca odnosno
na ekonomske efekte poslovanja poslodavca. Zbog toga je utvrena zabrana da zaposlenik bez
odobrenja poslodavca za svoj ili tui raun moe sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja
poslodavac.

lan 78.
Poslodavac i zaposlenik mogu ugovarati da se odreeno vrij eme, nakon prestanka
ugovora o radu, a naj due dvij e godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne
moe zaposliti kod drugog lica koj i j e u trinoj utakmici sa poslodavcem i da ne moe
za svoj ili za raun treeg lica, sklapati poslove koj ima se takmii sa poslodavcem.
Ugovor iz stava 1. ovog lana moe biti sastavni dio ugovora o radu.
Utvren je postupak ugovorne zabrane takmienja izmeu zaposlenika i poslodavca. Poslodavac i
zaposlenik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme i nakon prestanka ugovora o radu, odnosno
prestanka radnog odnoga, zaposlenik ne moe zaposliti kod drugog lica koje je u trinoj utakmici
sa poslodavcem.
Ako je takav ugovor postignut, za to vrijeme zaposlenik ne moe za svoj ili za raun treeg lica
sklapati poslove kojima se takmii sa poslodavcem. Ovaj ugovor moe se zakljuiti najdue za
vrijeme od dvije godine od dana prestanka ugovora o radu odnosno radnog odnosa. Ugovor o
zabrani takmienja moe biti sastavni dio ugovora o radu.

lan 79.
Ugovorena zabrana takmienj a obavezuj e zaposlenika samo ako j e ugovorom
poslodavac preuzeo obavezu da e zaposleniku za vrij eme traj anj a zabrane isplaivati
naknadu naj manj e u iznosu polovine prosj ene plae isplaene
zaposleniku u periodu od tri mj eseca prij e prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac j e duan isplatiti zaposleniku kraj em
svakog kalendarskog mj eseca.
Visinu naknade iz stava 1. ovog lana usklauj e se na nain i pod uvj etima utvrenim
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
- 26 -
Ugovorna zabrana takmienja obavezuje zaposlenika samo ako je poslodavac preuzeo obavezu
da e zaposleniku isplaivati naknadu plae.
Ako je poslodavac preuzeo takvu obavezu, za utvreno vrijeme poslodavac je duan zaposleniku
isplaivati naknadu plae. Iznos naknade plae ne moe biti manji od polovice prosjene plae
isplaene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Iz tog proizilazi da
naknada plae moe biti i vea, to je predmet ugovora izmeu poslodavca i zaposlenika. Naknada
plae obavezno se isplauje krajem kalendarskog mjeseca, a njena visina usklauje se na nain i
pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

lan 80.
Uvj eti i nain prestanka zabrane takmienj a ureuj e se ugovorom izmeu poslodavca
i zaposlenika.
Zabrana takmienja moe prestati na nain i pod uvjetima, utvrenim ugovorom izmeu
poslodavca i zaposlenika.
Ugovorom, na primjer, moe biti predvieno da se poslodavac oslobaa plaanja naknade plae,
pod uvjetom da pismeno obavijesti zaposlenika da odustaje od ugovorne zabrane takmienja.


X NAKNADE TETE
lan 81.
Zaposlenik koj i na radu ili u vezi sa radom namj erno ili zbog kraj nj e nepanj e
prouzrokuj e tetu poslodavcu, duan j e tetu naknaditi.
Ako tetu prouzrokuj e vie zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio tete koj u
j e prouzrokovao.
Ako se za svakog zaposlenika ne moe utvrditi dio tete koj u j e on prouzrokovao,
smatra se da su svi zaposlenici podj ednako odgovorni i tetu nadoknauj u u j ednakim
dij elovima.
Ako j e vie zaposlenika prouzrokovalo tetu krivinim dj elom sa umilj aj em, za tetu
odgovaraj u solidarno.
Odgovornost za tetu openito je materija koja je ureena obligacionim pravom. Meutim,
polazei od toga da je materijalna odgovornost za tetu koju uzrokuje ili pretrpi zaposlenik na
radu i u vezi sa radom, prvenstveno je obavezna primjena odredaba ovog zakona, dok je primjena
odredaba obligacionog prava, supsidijarna.
Odgovornost za tetu koja nastaje na radu ili u vezi sa radom moe se posmatrati sa tri aspekta,
i to kao:
odgovornost zaposlenika za tetu koju uzrokuje poslodavcu, odgovornost poslodavca za tetu
koju zaposlenik pretrpi na radu i regresna odgovornost zaposlenika za tetu koju je na radu i u
vezi sa radom uzrokovao treem licu.
Zaposlenik je odgovoran za tetu uinjenu poslodavcu pod uvjetom da je poslodavcu nastala
teta, da je ta teta nastala na radu i u vezi sa radom i da je teta nastala krivnjom zaposlenika.
Pod ovim uvjetima zaposlenik je duan nadoknaditi tetu poslodavcu.
Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio tete koju je
prouzrokovao, a ako se za svakog zaposlenika ne moe utvrditi teta koju je on prouzrokovao,
smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni za nastalu tetu i istu nadoknauju u
jednakim djelovima.
to se pak tie solidarne odgovornosti, ona nastaje tek onda kada vie zaposlenika prouzrokuje
tetu krivinim djelom umiljajem.
U ovom sluaju svaki pojedini zaposlenik odgovara poslodavcu za cjelokupnu tetu. Poslodavac
moe traiti naknadu tete od svih zaposlenika i od svakog posebno, bilo u cjelini ili djelimino.
U sluaju da tetu nadoknadi jedan zaposlenik, obaveza ostalih zaposlenika prestaje, a zaposlenik
koji je tetu nadoknadio ima pravo da se od ostalih regresira u visini njihovih obaveza.


lan 82.
Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanj e nj enog
iznosa prouzrokovalo nesrazmj erne trokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o
radu moe se predvidj eti da se visina naknade tete utvruj e u paualnom iznosu, kao i
nain utvrivanj a paualnog iznosa i organ koj i tu visinu utvruj e i druga pitanj a u vezi
sa ovom naknadom.
Ako j e prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknade
tete, poslodavac moe zahtij evati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.
Ovom odredbom utvruje se pretpostavke i pravila za utvrivanje unaprijed odreenog iznosa
(pauala) naknade tete koju je zaposlenik uinio poslodavcu na radu i u vezi sa radom.
- 27 -
Da bi poslodavac mogao ostvariti tu tetu potrebno je da su ispunjene odreene pretpostavke
odnosno da je poslodavcu stvarno nastala teta, da su kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o
radu odreene tetne radnje za koje se utvruje naknada tete u paualnom iznosu, kao i visina
te naknade i da se visina tete ne moe utvrditi.

lan 83.
Zaposlenik koj i na radu ili u vezi sa radom namj erno ili zbog kraj nj e nepanj e
prouzrokuj e tetu treem licu, a tetu j e naknadio poslodavac, duan j e poslodavcu
naknaditi iznos naknade isplaene treem licu.
Poslodavac ima pravo na regres kad je zaposlenik treem licu uzrokovao tetu, a koju je
poslodavac naknadio. Za pravo regresa, osim injenice da je zaposlenik treem licu prouzrokovao
tetu, ona treba biti prouzrokovana od strane zaposlenika namjerno ili krajnjom nepanjom.
Regresno pravo moe postajati i prema vie zaposlenika, pod uvjetom da je teta nastala kao
posljedica skrivljenim ponaanjem vie zaposlenika. Poslodavac stjee pravo regresa prema
zaposleniku od trenutka kad je treem licu naknadio tetu.

lan 84.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruj u se uvj eti i nain smanj enj a ili
oslobaanj e zaposlenika od obaveze naknade tete.
Ovom odredbom daje se mogunost da se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju
uvjeti, sluajevi i kriteriji za smanjenje visine tete koju je zaposlenik duan naknaditi, odnosno
oslobaanje od plaanja naknade tete.
Ako takva mogunost nije utvrena kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, zaposlenik se
nee moi osloboditi od plaanja naknade tete, niti e se moi smanjiti visina njegove obaveze.

lan 85.
Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac j e duan
zaposleniku naknaditi tetu po opim propisima obligacionog prava.
Poslodavac je duan organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenika.
U suprotnom poslodavac odgovara za tetu koju je pretrpio zaposlenik na radu i u vezi sa radom i
duan je istom naknaditi tetu po opim propisima obligacionog prava.

XI - PRESTANKA UGOVORA O RADU

1. Nain prestanka ugovora o radu

lan 86.
Ugovor o radu prestaj e:
1. smru zaposlenika;
2. sporazumom poslodavca i zaposlenika;
3. kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranj a, ako
poslodavac i zaposlenik drugaij e ne dogovore;
4. danom dostavlj anj a pravosnanog rj eenj a o utvrivanj u gubitka radne
sposobnosti;
5. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika;
6. istekom vremena na koj e j e skloplj en ugovor o radu na odreeno vrij eme;
7. ako zaposlenik bude osuen na izdravanj e kazne zatvora u traj anj u duem od tri
mj eseca - danom stupanj a na izdravanj e kazne;
8. ako zaposleniku bude izreena mj era bezbj ednosti, vaspitna ili zatitna mj era u
traj anj u duem od tri mj eseca - poetkom primj ene te mj ere;
9. odlukom nadlenog suda koj a ima za poslj edicu prestanak radnog odnosa.

Pravilo je da zaposlenik po svojoj volji zakljuuje ugovor o radu odnosno stupa u radni odnos.
Meutim, raskid ugovora o radu moe biti po volji zaposlenika, a moe biti i protiv njegove
volje, zavisno od toga koji je sluaj u pitanju:
1. Smrt zaposlenika sluaj je vie sile kada automatski prestaje ugovor o radu, to nije sluaj
kada se radi o smrti poslodavca, jer se po tom sluaju ugovor o radu prenosi na novog
poslodavca;
2. Ugovor o radu, kao i svaki drugi graansko-pravni ugovor, moe prestati na osnovu
sporazuma poslodavca i zaposlenika. Da bi bio pravno valjan sporazum o prestanku ugovora
o radu mora biti u pismenoj formi u kojem se obavezno utvruje datum prestanka radnog
odnosa, kao i obaveze zaposlenika i poslodavca (npr. u vezi sa koritenjem godinjeg
odmora i sl.); Pismena forma sporazuma bitna je za dokazivanja sporazumnog raskida
radnog odnosa, jer usmeni sporazum o tome ne moe proizvesti pravno dejstvo.
- 28 -
3. Nakon to navri 65. godina ivota i 20 godina penzijskog staa (dakle kumulativno ispunjenje
uvjeta) zaposleniku e prestati ugovor o radu, ako se sa poslodavcem drugaije ne dogovori.
Naime, prema novoj zakonskoj koncepciji, ugovor o radu je prije svega graansko-pravni
ugovor i treba da titi podjednako interese i poslodavca i zaposlenika. Stoga je predviena
mogunost da zaposlenik i nakon ispunjenja pomenutih uvjeta i dalje ostane u radnom odnosu,
ali o tome treba da se dogovori sa poslodavcem. Ukoliko ne postoji volja poslodavca da sa
zaposlenikom produi ugovor o radu, dotadanji ugovor e prestati, bez obzira to postoji volja
zaposlenika da se taj ugovor produi;
4. Kada nastupi ovaj osnov prestanka ugovora o radu dolazi do njegovog prestanka po sili zakona,
to znai da isti vie ne zavisi ni od volje poslodavca ni od volje zaposlenika. Postupak
utvrivanja gubitka radne sposobnosti utvren je propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog
osiguranja. Pod gubitkom radne sposobnosti podrazumjeva se invalidnost prve kategorije za
razliku od privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koja ne moe biti osnov za prestanak
ugovora o radu;
5. Ugovor o radu prestaje otkazom jedne od ugovornih strana (poslodavca ili zaposlenika), te s
tim u vezi moe se ustvrditi da je poloaj zaposlenika bitno izmjenjen, s obzirom na dosadanje
propise iz oblasti radnih odnosa, jer ovaj zakon daleko vie daje mogunost poslodavcu da
otkae zaposleniku ugovor o radu. U novoj situaciji naroito e biti znaajna uloga sudova koji
bi trebali biti stvarno nezavisni i efikasni, jer u suprotnom nee biti mogue ostvarenje zatite
svih onih prava koja su propisana ovim zakonom. U tom smislu naroito e biti znaajno
uspostaviti ravnoteu izmeu prava poslodavca da zapoljava samo zaposlenike koji su mu
stvarno potrebni i prava zaposlenika na zatitu od neopravdanog otkaza.
6. Prilikom zasnivanja radnog odnosa na odreeno vrijeme u ugovoru mora biti naznaen rok do
kojeg e zaposlenik raditi, istekom utvrenog roka automatski prestaje i ugovor o radu.
7. Pod odreenim uvjetima zaposleniku moe prestati ugovor o radu i u sluaju odsustva sa rada
zbog izdravanja kazne zatvora. Ukoliko zaposlenik treba da odsustvoje sa rada zbog
izdravanja kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca, ugovor o radu e mu prestati sa
danom stupanja na izdravanje kazne.
Ukoliko, naprimjer zaposlenik bude osuen na kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci, a bio
je u pritvoru etiri mjeseca bie odsutan sa rada zbog izdravanja kazne dva mjeseca, jer se
pritvor uraunava u trajanje kazne. U tom sluaju nee mu prestati ugovor o radu, jer e
zaposlenik biti odsutan sa rada zbog izdravanja kazne zatvora manje od tri mjeseca. Ranije
putanje zaposlenika iz zatvora, bez obzira na razloge, nema uticaja na prestanak ugovora o
radu, jer su te okolnosti nastupile nakon njegovog stupanja na izdravanje kazne.
8. Izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera, takoer, mogu biti osnov za prestanak
ugovora o radu, ako zaposlenik zbog toga mora biti odsutan sa rada due od tri mjeseca, a rok
se rauna od poetka primjene te mjere.
Takve mjere mogu biti: obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi,
obavezno lijeenje od alkoholizma i sl.
9. Prestanak ugovora o radu na osnovu odluke nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak
radnog odnosa naroito e biti izraen u prijelaznom periodu nakon prestanka ranijih propisa iz
ove oblasti i na poetku primjene Zakona o radu. Poslodavac je, naime, duan u roku od tri
mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ponuditi zaposleniku zakljuivanje ugovora o
radu, u skladu sa ovim zakonom. Taj ugovor ne moe biti nepovoljniji za zaposlenika od uvjeta
pod kojim je radni odnos zasnovan, a to se, prije svega, odnosi na trajanje radnog odnosa,
radno vrijeme, poslove koje zaposlenik obavlja, plau i druge uvjete. Ako zaposlenik ne prihvati
ponudu da zakljui sa poslodavcem ugovor, prestaje mu radni odnos, a ako prihvati ponudu
poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponuen nije u skladu sa Zakonom o radu, moe
pred nadlenim sudom osporavati valjanost te ponude.

2. Otkaz ugovora o radu
lan 87.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, u sluaj u prestanka
potrebe za obavlj anj em odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacij skih
razloga iz lana 98. ovog zakona, kao i u sluaj u kada zaposlenik nij e u mogunosti da
izvrava svoj e obaveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti za obavlj anj e
tih poslova.
Otkaz zbog gubitka radne sposobnosti iz stava 1. ovog lana, mogu je samo ako poslodavac ne
moe zaposliti zaposlenika na druge poslove ili ga ne moe obrazovati odnosno osposobiti za rad
na drugim poslovima.
U komentaru na prethodnu odredbu konstatirano je da je jedan od razloga za prestanak ugovora
o radu otkaz poslodavca, odnosno zaposlenika.
- 29 -
Propisana su dva sluaja kada poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz otkazni rok. Prvi sluaj
otkaza odnosi se na prestanak potrebe za obavljanje odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih
ili organizacijskih razloga (otkaz koji je poslovno uslovljen - tehnoloki viak), a prelaskom na
trine uvjete privreivanja ovaj sluaj otkaza bit e relativno est, naroito u prvoj fazi
provoenja ovog zakona.
Drugi sluaj kada poslodavac moe zaposleniku dati otkaz uz propisani otkazni rok je kada
zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne
sposobnosti za obavljanje odreenih poslova. Ovaj sluaj otkaza mogu je samo ako poslodavac
ne moe zaposlenika zaposliti na druge poslove ili ga ne moe osposobiti za rad na drugim
poslovima.


lan 88.
Poslodavac odnosno zaposlenik moe otkazati ugovor o radu, bez obaveze potivanj a
propisanog otkaznog roka, kada, zbog krenj a obaveza iz radnog odnosa ili zbog
neispunj avanj a obaveza iz ugovora o radu, nastavak radnog odnosa nij e mogu.
Prij e otkazivanj a ugovora o radu iz stava 1. ovog lana, poslodavac j e obavezan
zaposlenika pismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost
otkaza za sluaj nastavka krenj a tih obaveza.
Zakon o radu, za razliku od dosadanjih propisa, ne sadri izriite odredbe o disciplinkoj
odgovornosti zaposlenika, jer to nije u skladu sa privatnopravnom i trinom prirodom radnog
odnosa. To, meutim, ne znai da uope ne postoji odgovornost zaposlenika za krenje obaveza iz
radnog odnosa.
Naprimjer, ako zaposlenik ne obavlja uredno i na vrijeme svoje obaveze preuzete ugovorom o
radu, poslodavac mu moe dati otkaz uz prethodno ispunjenje odreenih uvjeta. Tako je
poslodavac obavezan prije otkazivanja ugovora o radu zaposlenika pismeno upozoriti na njegove
obaveze iz radnog odnosa, odnosno obavijestiti ga da e, u sluaju daljeg krenja radnih obaveza,
dobiti otkaz. Ako i pored pismenog upozorenja doe do otkaza, poslodavac nije obavezan potivati
propisani otkazni rok.
U sluaju da poslodavac kri ili ne ispunjava svoje ugovorom utvrene obaveze prema
zaposleniku, zaposlenik takoer moe dati otkaz, bez obaveze potivanja propisanog otkaznog
roka. Ovo moe biti i svojevrsna sankcija za poslodavca ako time gubi uspjenog zaposlenika.
Sama injenica da za otkaz mora postojati opravdan razlog zahtjevat e od sudova mnogo veu
aurnost i efikasnost nego do sada, jer e se, najvjerovatnije, radni sporovi voditi o zakonitosti
otkaza odnosno opravdanosti razloga za otkaz.

lan 89.
Ugovor o radu, u sluaj u iz lana 88. stav 1. ovog zakona, moe se otkazati u roku od
15 dana od dana saznanj a za inj enicu zbog koj e se daj e otkaz.
Ugovorna strana koja u sluaju iz lana 88. stava 1. ovog zakona, otkae ugovor o radu, ima
pravo od strane koja je kriva za otkaz da trai naknadu tete koja je nastala neizvravanjem
preuzetih obaveza iz ugovora o radu.
Rok za otkaz ugovora o radu prouzrokovan krenjem obaveza iz radnog odnosa (bilo zaposlenika
bilo poslodavca) mogu je u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje
otkaz. Predvieno je pravo na naknadu tete od strane koja je kriva za otkaz ugovornoj strani
koja je otkazala ugovor o radu, a koja je, eventualno, nastala neizvravanjem preuzetih obaveza
iz ugovora o radu.


lan 90.
Ako poslodavac otkazuj e ugovor o radu zbog ponaanj a ili rada zaposlenika,
obavezan j e omoguiti zaposleniku da iznese svoj u odbranu, osim ako postoj e okolnosti
zbog koj ih nij e opravdano oekivati od poslodavca da to uini.
Predviena je zatita zaposlenika od nezakonitog otkaza tako to je poslodavac obavezan da mu
omogui da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati
od poslodavca da to uini (naprimjer: zaposlenik je fiziki napao poslodavca ili drugog
zaposlenika).
Iako to nije izriito reeno bilo bi uputno, radi dokazivanja u sudskom sporu, da se omogui
zaposleniku da odbranu iznese pismeno ili usmeno na zapisnik kod poslodavca. Kakvo e znaenje
imati propust poslodavca da zaposleniku omogui odbranu cjenit e sud, imajui u vidu sve
injenice i dokaze u konkretnom sluaju.

- 30 -
lan 91.
Ako zaposlenik odnosno poslodavac otkazuj e ugovor o radu iz razloga navedenih u
lanu 88. stav 1. ovog zakona, obavezan j e da dokae postoj anj e opravdanog razloga za
otkaz.
U sluaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu zbog krenja obaveza iz radnog odnosa ili
neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane poslodavca, na njemu je obaveza da dokae
postojanje opravdanog razloga za otkaz. S obzirom da otkaz inae daje u pismenoj formi i razloge
otkaza u smislu ove odredbe treba pismeno obrazloiti.

lan 92.
Ako poslodavac namj erava da otkae ugovor o radu, u smislu ovog zakona, obavezan
j e da o tome pribavi milj enj e vij ea zaposlenika.
Ako poslodavac nij e pribavio milj enj e vij ea zaposlenika, odluka o otkazu ugovora o
radu j e nitavan.
Zaposleni kod poslodavca, koji zapoljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju
vijee zaposlenika koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.
Kada se radi o prestanku radnog odnosa, kao jednog od najosjetljivih instituta radnog prava,
predviena je obaveza poslodavca da prije davanja otkaza u smislu ovog zakona, pribavi miljenje
vijea zaposlenika o opravdanosti takvog otkaza. Ako poslodavac to ne uini, zaposleniko vijee
ima opravdan razlog da se protivi odluci o otkazu, jer nije potovan postupak otkazivanja.

lan 93.
Poslodavac, samo uz predhodnu saglasnost sindikata, moe otkazati ugovor o radu
sindikalnom povj ereniku za vrij eme obavlj anj a nj egove dunosti i est mj eseci nakon
obavlj anj a te dunosti.
Sindikalni povjerenik zastupa lanove sindikata kod poslodavca. S obzirom da sindikalni
povjerenik pred poslodavcem zastupa i titi prava i interese zaposlenika koji su uglavnom lanovi
sindikata (ako nema vijea zaposlenika onda se moe raditi i o ostalim zaposlenicima), tada je
potrebno zakonom uspostaviti posebnu zatitu ovih zaposlenika od mogueg ikaniranja od strane
poslodavca. Stoga je predvieno da poslodavac moe sindikalnom povjereniku za vrijeme
obavljanja dunosti i est mjeseci nakon obavljanja dunosti, otkazati ugovor o radu, samo uz
prethodnu saglasnost sindikata.
Meutim, u cilju sprijeavanja neopravdanog odbijanja saglasnosti na odluku poslodavca u
sluaju zakonitog otkaza, prema naem miljenju, poslodavac bi mogao tuiti sindikat zahtjevajui
od suda donoenje odluke koja bi nadomjestila saglasnost sindikata.

3. Forma i traj anj e otkaznog roka
lan 94.
Otkaz se daj e u pismenoj formi.
Poslodavac j e obavezan, u pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposleniku.
Otkaz se dostavlj a zaposleniku koj em se otkazuj e.
Da u praksi ne bi bilo nedoumice u pogledu forme otkaza, ovom odredbom propisana je obavezna
pismena forma otkaza koji mora biti pismeno i obrazloen. Bilo bi uputno to potpunije obrazloiti
opravdanost razloga za otkaz, jer e to biti jedna od vanih okolnosti koje e sud cijeniti u sluaju
spora.
Otkaz se obavezno dostavlja zaposleniku na kojeg se isti odnosi, a jedna od mogunosti dostave
otkaza je da zaposlenik na otkazu potvrdi da mu je isti dostavljen. Inae, nain dostavljanja
pismena ureen je Zakonom o upravnom postupku ("Slubene novine Federacije", broj 2/98).

lan 95.
Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana niti dui od est mj eseci, s tim da se
konkretna duina otkaznog roka ureuj e kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Otkazni rok poinj e da tee od dana uruenj a otkaza zaposleniku odnosno
poslodavcu.
U odreenim sluajevima prestanka ugovora o radu propisan je otkazni rok koji, prema ovom
zakonu, ne moe biti krai od 15 dana ni dui od est mjeseci. Pri utvrivanju otkaznog roka
potrebno je voditi rauna o konkretnim poslovima, te uvjetima i potrebama procesa rada i drugim
okolnostima. Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza zaposlenika odnosno
poslodavca.
Kada zaposlenik otkazuje ugovor o radu, on bi trebao ostati kod poslodavca odreeni vremenski
period u kojem bi poslodavac mogao zaposliti novog zaposlenika.
Konkretna duina otkaznog roka ugovara se prilikom zasnivanja radnog odnosa, s tim to se
obavezno polazi od kriterija utvrenih kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
- 31 -
lan 96.
Ako zaposlenik, na zahtj ev poslodavca, prestane sa radom prij e isteka propisanog
otkaznog roka, poslodavac j e obavezan da mu isplati naknadu plae i prizna sva ostala
prava kao da j e radio do isteka otkaznog roka.
Ako sud utvrdi da j e otkaz poslodavca nezakonit, poslodavac e vratiti zaposlenika na
rad i isplatiti naknadu plae u visini plae koj u bi zaposlenik ostvario da j e radio.
Zaposlenik koj i osporava dati otkaz, moe traiti da sud donese privremenu mj eru o
nj egovom vraanj u na rad, do okonanj a sudskog spora.
U nekim sluajevima poslodavcu (a i zaposleniku) e odgovarati da zaposlenik prestane sa radom
i prije isteka otkaznog roka. O tome se mogu dogovoriti, s tim to je poslodavac u obavezi da
zaposleniku isplati naknadu plae i prizna mu sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog
roka.
S obzirom da prava i obaveze prijanjih disciplinskih organa u preduzeima, prema Zakonu o
radu, preuzima poslodavac, daleko veu ulogu dobijaju i nadleni sudovi. U sklopu toga, sudovi su
ovlateni da narede vraanje zaposlenika na posao, ako se u sudskom postupku utvrdi da je otkaz
poslodavca bio nezakonit.
Iako to ovim zakonom nije izriito propisano, mogao bi se izvesti zakljuak da bi tubenim
zahtjevom trebalo zahtjevati da sud naredi vraanje zaposlenika na posao uz obavezu poslodavca
da zaposleniku nadoknadi plau i druga primanja koja bi ostvario da je radio.
Zaposlenik koji osporava doputenost odluke o otkazu, moe traiti da sud, privremeno, do
okonanja spora, naredi njegovo vraanje na posao.


4. Otkaz s ponudom izmj enj enog ugovora o radu

lan 97.
Odredbe ovog zakona koj e se odnose na otkaz, primj enj uj u se i u sluaj u kada
poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi zaposleniku zaklj uivanj e ugovora o
radu pod izmj enj enim uvj etima.
Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog lana, zadrava pravo da
pred nadlenim sudom osporava doputenost takve izmj ene ugovora.
Polazei od toga da Zakon o radu ne poznaje institut rasporeda na drugo radno mjesto, umjesto
toga predviena je mogunost otkaza sa istovremenom ponudom ugovora pod izmjenjenim
uvjetima.
Ako zaposlenik prihvati takvu ponudu poslodavca, pred nadlenim sudom moe osporavati
doputenost izmjene prvobitno zakljuenog ugovora o radu.
Ranijim propisima iz ove oblasti bilo je predvieno da se, radi potrebe procesa rada, radnik moe
rasporediti na svako radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi odreene vrste
zanimanja, znanju i sposobnostima.
Smatramo da bi ovako iroka ovlatenja poslodavca bila suprotna intenciji ugovornog odnosa o
radu, odnosno ne bi bila u skladu sa injenicom da su strane (poslodavac i zaposlenik) zakljuile
ugovor s ciljem da zaposlenik lino obavlja odreene poslove. Imajui sve to u vidu sudovi e od
sluaja do sluaja morati cijeniti da li je ponuda poslodavca za izmjenu ugovora osnovana. Pri
tome e trebati da imaju u vidu pravo poslodavca da tako uredi proces rada, a da mu u isto
vrijeme ne bude omogueno da ikanira zaposlenika.
Postavlja se takoer pitanje da li u sluaju izuzetnih okolnosti, kao to su: via sila, iznenadno
poveanje obima posla, iznenadna potreba zamjene otsutnog zaposlenika, poslodavac moe
premjestiti zaposlenika i na poslove koji ne odgovaraju njegovoj strunoj spremi. Iako, za razliku
od dosadanjeg radnog zakonodavstva, o tome nema izriite odredbe, moe se konstatirati da
vanredne okolnosti i bez izriite zakonske odredbe, nalau zaposleniku da prihvati privremeno
(dok te okolnosti traju) obavljanje poslova koje inae prema ugovoru o radu ne bi radio.
Neosnovano odbijanje zaposlenika da u tim sluajevima prihvati obavljanje takvih poslova moglo
bi biti razlog za otkaz ugovora o radu. Pri ocijeni da li je poslodavac imao pravo da zahtjeva od
zaposlenika takvo ponaanje, sud bi trebao cijeniti sve konkretne okolnosti sluaja, odnosno
cijeniti poslovne interese poslodavca, kao i dostojanstvo zaposlenika.


5. Program zbrinj avanj a vika zaposlenika

lan 98.
Poslodavac koj i zapolj ava vie od 15 zaposlenika, a koj i u periodu od est mj eseci
ima namj eru da zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacij skih razloga otkae ugovor o
radu naj manj e petorici zaposlenika, duan j e izraditi program zbrinj avanj a vika
zaposlenika.
- 32 -
Ako kod poslodavca doe do odreenih promjena usljed ekonomskih, organizacijskih ili tehniko-
tehnolokih razloga, to e imati za posljedicu viak zaposlenih, poslodavac je obavezan da izradi
program zbrinjavanja vika zaposlenika.
Ova obaveza odnosi se na poslodavca koji zapoljava vie od 15 zaposlenika i koji u roku od est
mjeseci ima namjeru zbog ekonomskih, organizacijskih ili tehnikih razloga otkazati ugovor o radu
najmanje petorici zaposlenika.

lan 99.
Program iz lana 98. ovog zakona sadri, naroito:
- razloge nastanka vika zaposlenika,
- broj i kategorij u zaposlenika koj i e se poj aviti kao viak,
- mogunost promj ene u tehnologij i i organizacij i rada u cilj u zbrinj avanj a vika
zaposlenika,
- mogunost zapolj avanj a zaposlenika na druge poslova,
- mogunost pronalaenj a zaposlenj a kod drugog poslodavca,
- mogunost prekvalifikacij e ili dokvalifikacij e zaposlenka,
- mogunost skraivanj a radnog vremena.
Program iz stava 1. ovog lana poslodavac j e obavezan dostaviti na konsultiranj e
vij eu zaposlenika i obavezan j e izj asniti se vij eu zaposlenika o nj egovim milj enj ima i
prij edlozima.
Ako kod poslodavca nij e formirano vij ee zaposlenika, o programu iz stava 1. ovog
lana poslodavac se konsultira sa sindikatom i obavezan j e da se izj asni o milj enj ima i
prij edlozima sindikata.
Ako programom iz stava 1. ovog lana nij e mogue zaposlenicima osigurati
zaposlenj e, moe im se otkazati ugovor o radu.
U sluaj u otkaza iz stava 4. ovog lana, poslodavac ne moe u roku od dvij e godine
zaposliti drugo lice koj e ima istu kvalifikacij u ili isti stepen strune spreme, osim lica iz
stava 4. ovog lana, ako j e to lice nezaposleno.
Utvren je obavezni sadraj programa vika zaposlenika i to od razloga nastanka vika
zaposlenika, njihovog broja, kategorije zaposlenika, do mogunosti njihovog zbrinjavanja.
Da bi poslodavac mogao donijeti program vika zaposlenika, odnosno da bi takav program bio
valjan, duan se prethodno konsultirati sa vijeem zaposlenika i izjasniti se o njegovom miljenju i
prijedlozima. U suprotnom, program vika zaposlenika nebi bio valjan i po tom osnovu ne bi
moglo doi do otkazivanja ugovora o radu.
Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, njegovu funkciju ima sindikat.
Ako je program vika zaposlenika donesen i po tom osnovu odreenom broju zaposlenika
poslodavac otkazuje ugovor o radu, poslodavac u roku od dvije godine ne moe zaposliti drugo
lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen strune spreme, osim lica kojem je otkazan ugovor o
radu, pod uvjetom da je to lice nezaposleno.



6. Otpremnina
lan 100.
Zaposlenik koj i j e sa poslodavcem zaklj uio ugovor o radu na neodreeno vrij eme, a
koj em poslodavac otkazuj e ugovor o radu nakon naj manj e dvij e godine neprekidnog
rada, osim ako se ugovor otkazuj e zbog krenj a obaveza iz radnog odnosa ili zbog
neispunj avanj a obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na
otpremninu u iznosu koj i se odreuj e u zavisnosti od duine predhodnog neprekidnog
traj anj a radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Otpremnina iz stava 1. ovog lana utvruj e se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o
radu, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu manj em od j edne treine prosj ene mj esene
plae isplaene zaposleniku u poslj ednj a tri mj eseca prij e prestanka ugovora o radu, za
svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.
I zuzetno, umj esto otpremnine iz stava 2. ovog lana, poslodavac i zaposlenik mogu
se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Nain, uvj eti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovog lana, utvruj u se pismenim
ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem
poslodavac otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu. U ovom sluaju pravo na
otpremninu ima zaposlenik koji kod poslodavca ima najmanje dvije godine neprekidnog rada.
Otpremnina se utvruje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu i to u zavisnosti od duine
prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod tog poslodavca.
- 33 -
Otpremnina ne moe biti manja od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene zaposleniku
u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa i to za svaku navrenu godinu rada kod
tog poslodavca. Pravo na otpremninu ne moe ostvariti zaposlenik kojem je poslodavac otkazao
ugovor o radu zbog krenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjenja obaveza iz ugovora o
radu.
Otpremnina koja se utvruje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, moe biti i vea od
utvrene ovom odredbom, odnosno moe biti i vea od jedne treine isplaene plae, to e
zavisiti od ekonomske moi poslodavca i postignutog dogovora strana u pregovaranju i
zakljuivanju kolektivnog ugovora.
Otpremnina se izuzetno, moe utvrditi ne samo u novanom iznosu nego i u nekom drugom vidu
naknade (npr. u naturi).
Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine, bilo u novanom vidu ili na drugi nain, utvruje se
pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca.


XI I - OSTVARI VANJ E PRAVA I OBAVEZA I Z RADNOG ODNOSA

1. Odluivanj e o pravima i obavezama iz radnog odnosa

lan 101.
O pravima i obavezama zaposlenika iz radnog odnosa odluuj e, u skladu sa ovim
zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlateno lice
odreeno statutom ili aktom o osnivanj u.
Ako j e poslodavac fiziko lice moe pismenom punomoi ovlastiti drugo poslovno
sposobno punolj etno lice da ga zastupa u ostvarivanj u prava i obaveza iz radnog odnosa
ili u vezi sa radnim odnosima.
U ovoj odredbi propisano je da je poslodavac (bilo da je pravno ili fiziko lice) ovlateno lice za
odluivanje o pravima i obavezama zaposlenika, u skladu sa statutom ili aktom o osnivanju.
Poslodavac svoje ovlatenje za donoenje odluka moe, u skladu sa odgovarajuim aktima,
prenijeti na drugo lice.

lan 102.
U ostvarivanj u poj edinanih prava iz radnog odnosa zaposlenik moe zahtij evati
ostvarivanj e tih prava kod poslodavca, pred nadlenim sudom i drugim organima, u
skladu sa ovim zakonom.
Prema ovoj odredbi zaposlenik moe svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati kod poslodavca,
pred nadlenim sudom i drugim organima o emu e biti rijei u komentaru na slijedee odredbe.
Za razliku od dosadanjih propisa, Zakon o radu vie ne propisuje pravo na zatitu onih lica koja
smatraju da je povrijeen postupak za izbor prijavljenih kandidata po oglasu, odnosno konkursu.
Miljenja smo da iako nema izriite odredbe, takva lica zatitu svojih prava mogu ostvariti pred
nadlenim sudom.

2. Zatita prava iz radnog odnosa
lan 103.
Zaposlenik koj i smatra da mu j e poslodavac povrij edio neko pravo iz radnog odnosa,
moe u roku od 15 dana od dana dostave odluke koj om j e povrij eeno nj egovo pravo,
odnosno od dana saznanj a za povredu prava, zahtij evati od poslodavca ostvarivanj e tog
prava.
Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana dostavlj anj a zahtj eva zaposlenika iz stava
1. ovog lana ne udovolj i tom zahtj evu, zaposlenik moe u dalj em roku od 15 dana
traiti zatitu povrij eenog prava pred nadlenim sudom.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, moe se
predvidj eti postupak mirnog rj eavanj a radnog spora, u kom sluaj u rok od 15 dana za
podnoenj e zahtj eva sudu, tee od dana okonanj a tog postupka.
Propust zaposlenika da zahtij eva naknadu tete ili drugo novano potraivanj e iz
radnog odnosa u rokovima iz st. 1. do 3. ovog lana, nema za poslj edicu gubitak prava
na to potraivanj e.
Za razliku od dosadanjih propisa iz ove oblasti kada se protiv odluke nadlenog organa u
preduzeu mogao uloiti i prigovor, na donesenu odluku, sada zaposlenik poslodavcu upuuje
samo zahtjev za ostvarivanje odreenog prava.
To znai da Zakon o radu vie ne predvia prigovor kao pravni lijek protiv odluke poslodavca. Iako
o tome nema izriite odredbe, smatramo da zahtjev za zatitu prava ima suspenzivno djelovanje,
odnosno da zadrava izvrenje poslodaveve odluke do donoenja konane odluke.
- 34 -
Ukoliko u odreenom roku zaposlenik ne uputi zahtjev poslodavcu, odluka e biti konana nakon
isteka tog roka.
Rok za podnoenje zahtjeva poslodavcu je 15 dana od dana dostavljanja odluke kojom je
povrijeeno zaposlenikovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava. Poslodavac je
obavezan u roku od 15 dana odluiti o tom zahtjevu. Ako zahtjev ne udovolji, zaposlenik moe u
daljem roku od 15 dana zatitu povrijeenog prava traiti pred nadlenim sudom.
Ako je predvien postupak mirnog rjeavanja nastalog spora, rok od 15 dana za sudsku zatitu
tee od dana okonanja tog postupka.
Svi navedeni rokovi su prekluzivni i njihovim proputanjem zaposlenik gubi pravo na ostvarivanje
prava iz radnog odnosa, osim prava na naknadu tete ili neko drugo novano potraivanje koje je
u vezi sa radnim odnosom.

lan 104.
Rj eavanj e nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povj eriti
arbitrai.
Kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom ureuj e se sastav, postupak i druga
pitanj a znaaj na za rad arbitrae.
Umjesto sudskog spora stranke u sporu mogu se sporazumjeti da rjeavanje nastalog spora
povjere arbitrai. Na taj nain prestaje iskljuiva nadlenost suda za suenje u radnim sporovima,
to je veoma znaajna novina.
Kolektivnim ugovorom uredit e se sva znaajna pitanja za donoenje arbitrae odluke, kao to
su njen sastav, postupak pred arbitraom, te druga znaajna pitanja.
Ako to ne bi bilo ureeno kolektivnim ugovorom, smatramo da sva navedena pitanja u cijelosti
trebaju biti ureena sporazumom izmeu stranaka.
Arbitrana odluka je konana i protiv nje se ne moe izjaviti alba.

lan 105.
U sluaj u promj ene poslodavca ili nj egovog pravnog poloaj a ( npr. zbog
naslj eivanj a, prodaj e, spaj anj a, pripaj anj a, podj ele, promj ene oblika drutva i dr.) ,
ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Ovom odredbom predviena je zatita zaposlenika u sluaju promjene poslodavca ili promjene
njegovog pravnog poloaja, tako to e se bez obzira na to ugovori o radu prenositi na novog
poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

lan 106.
Apsolutna zastara potraivanj a iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana
nastanka potraivanj a, ako zakonom nij e drugaij e odreeno.
U ovoj odredbi predvia se prekluzivni rok ijim protekom nastupa zastara za sva potraivanja iz
radnog odnosa. Taj rok je tri godine od dana nastanka potraivanja iz radnog odnosa.


XI I I PRAVI LNI K O RADU
lan 107.
Poslodavac koj i zapolj ava vie od 15 zaposlenika donosi i obj avlj uj e pravilnik o radu,
koj im se ureuj u plae, organizacij a rada i druga pitanj a znaaj na za zaposlenika i
poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
O donoenj u pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa vij eem
zaposlenika odnosno sindikatom.
Pravilnik iz stava 1. ovog lana obj avlj uj e se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na
snagu osmog dana od dana obj avlj ivanj a.
Vij ee zaposlenika odnosno sindikalni povj erenik moe od nadlenog suda zatraiti
da nezakonit pravilnik o radu ili neke nj egove odredbe oglasi nevaeim.
Izriita obaveza donoenja pravilnika o radu propisana je za poslodavca koji zapoljava vie od
15 zaposlenika. U pravilniku je poslodavac obavezan urediti plae, organizaciju rada i druga
pitanja koja su znaajna za zaposlenika i poslodavca. Pravilnik o radu mora biti usklaen sa ovim i
drugim zakonima i kolektivnim ugovarima.
Predmet ureivanja u pravilniku o radu naroito mogu biti:
- plaa, dodaci na plau, periodi isplate plaa; - radno vrijeme i raspored radnog vremena;
- trajanje godinjeg odmora, odnosno nain odreivanja trajanja godinjeg odmora;
- nain ureivanja otkaznih rokova;
- posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa;
- nain osposobljavanja pripravnika za samostalan rad i polaganje strunog ispita;
- 35 -
- poslovi na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika od
tetnih uticaja, te trajanje radnog vremena na tim poslovima;
- naknada plae za period u kojem zaposlenik ne radi zbog opravdanih razloga;
- tete i iznosi naknade tete i dr.
Polazei od utvrene potpune slobode u kolektivnom pregovaranju i zakljuivanju kolektivnih
ugovora, mogue je da kolektivni ugovori ne budu zakljueni, stoga smatramo znaajnom
utvrenu obavezu donoenja pravilnika o radu.
Poslodavac je duan da se o donoenju pravilnika konsultira sa vijeem zaposlenika, a ako vijee
zaposlenika nije formirano, sa sindikatom, koji u tom sluaju ima pravo i obavezu vijea
zaposlenika.
Pravilnik o radu mora se uiniti dostupnim zaposlenicima kako bi se isti upoznali sa njegovom
sadrinom, a da bi se
to obezbjedilo predviena je obaveza objavljivanja pravilnika na oglasnoj ploi poslodavca.
Pravilnik o radu stupie na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Radi zatite zakonitosti propisano je pravo vijea zaposlenika odnosno sindikata, ako vijee
zaposlenika nije formirano, da od nadlenog suda zatrai da nezakonit pravilnik o radu ili neke
njegove odredbe oglasi nevaeim.


XI V SUDJ ELOVANJ E ZAPOSLENI KA U ODLUI VANJ U

VI J EE ZAPOSLENI KA

lan 108.
Zaposlenici kod poslodavca koj i redovno zapolj ava naj manj e 15 zaposlenika, imaj u
pravo da formiraj u vij ee zaposlenika, koj e e ih zastupati kod poslodavca u zatiti
nj ihovih prava i interesa.
Ako kod poslodavca nij e formirano vij ee zaposlenika, sindikat ima obaveze i
ovlatenj a koj a se odnose na ovlatenj a vij ea zaposlenika, u skladu sa zakonom.
Sudjelovanje zaposlenika u rjeavanju pitanja vezanih za njihova ekonomska i socijalna prava i
interese koja proizilaze iz radnog odnosa kod poslodavca, novina je u sistemu radnih odnosa. Ovaj
institut je iroko rasprostranjen u zemljama Zapadne Evrope.
Glavni oblici sudjelovanja vijea zaposlenika u odluivanju su: informiranje zaposlenika o
pitanjima koja utiu na njihove interese iz radnih odnosa, konsultiranje poslodavca sa vijeem
zaposlenicima o odreenim vanim socijalnim i ekonomskim pitanjima i s tim u vezi pribavljanje
miljenja vijea zaposlenika na namjeravane odluke poslodavca.
Uvjet za formiranje vijea zaposlenika je da poslodavac u radnom odnosu ima najmanje 15
zaposlenika.

lan 109.
Vij ee zaposlenika formira se na zahtij ev naj manj e 20% zaposlenika ili sindikata.
Vijee zaposlenika formira se na zahtjev najmanje 20% zaposlenika, a ako nema takvog zahtjeva
zaposlenika, onda sindikat moe podnijeti taj zahtjev.

lan 110.
Nain i postupak formiranj a vij ea zaposlenika, kao i druga pitanj a vezana za rad i
dj elovanj e vij ea zaposlenika, ureuj u se zakonom.
Sva pitanja koja se odnose na postupak formiranja vijea zaposlenika, izbor lanova vijea
zaposlenika, obaveze poslodavca prema vijeu zaposlenika i druga pitanja koja se odnose na
obaveze i ovlatenja vijea zaposlenika uredit e se posebnim zakonom, odnosno Zakonom o
vijeu zaposlenika.

XV KOLEKTI VNI UGOVORI

lan 111.
Kolektivni ugovor moe se zaklj uiti za teritorij u Federacij e, za podruj e j ednog ili
vie kantona, odreenu dj elatnost, j ednog ili vie poslodavaca.
U odnosu na dosadanja rjeenja o kolektivnim ugovorima, Zakonom o radu nastojalo se u
cjelosti izgraditi sistem dobrovoljnog pregovaranja i zakljuivanja kolektivnih ugovora i time uticaj
drave u reguliranju prava i obaveza poslodavaca i zaposlenika svesti na onu mjeru koja nee
onemoguavati djelovanje trita i trinih zakonitosti.
Dobrovoljnost je temelj na kojem se zasniva sistem kolektivnih ugovora, odnosno na
dobrovoljnost strana u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnih ugovora.
Polazei od dobrovoljnosti u zakljuivanju kolektivnih ugovora, strane u njihovom zakljuivanju
slobodno odluuju na kojem nivou e zakljuiti kolektivni ugovor.
- 36 -
lan 112.
Na strani zaposlenika kod zaklj uivanj a kolektivnog ugovora moe biti sindikat ili vie
sindikata, a na strani poslodavca moe biti poslodavac, vie poslodavaca ili udruenj e
poslodavaca.
Ako j e u pregovaranj u i zaklj uivanj u kolektivnog ugovora zastuplj eno vie sindikata
odnosno vie poslodavaca, o zaklj uivanj u kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo
oni sindikati odnosno poslodavci koj i imaj u punomo od svakog poj edinanog sindikata
odnosno poslodavca, u skladu sa nj ihovim statutom.
Do formiranj a udruenj a poslodavaca, na strani poslodavca kod zaklj uivanj a
kolektivnog ugovora iz lana 111. ovog zakona, moe biti Vlada Federacij e, odnosno
vlada kantona.
Ako doe do pregovaranja i zakljuivanja kolektivnog ugovora, utvreno je ko su strane u
njegovom zakljuivanju. Na strani zaposlenika to moe biti sindikat ili vie sindikata, a na strani
poslodavca - poslodavac, vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca.
Da bi se moglo pristupiti pregovaranju odnosno zakljuivanju kolektivnog ugovora sindikat
odnosno vie sindikata i poslodavac, odnosno vie poslodavaca moraju imati punomo od svakog
pojedinanog sindikata, odnosno poslodavca, u skladu sa njihovim statutom.
Isto tako, utvreno je da do formiranja, udruenja poslodavca, na strani poslodavca u
pregovaranju i zakjuivanju kolektivnog ugovora moe biti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,
odnosno vlada kantona, s obzirom da je proces privatizacije tek u zaetku i da se najveim
dijelom radi o dravnom kapitalu.

lan 113.
Kolektivni ugovor moe se zaklj uiti na neodreeno ili odreeno vrij eme.
Kolektivni ugovor zaklj uuj e se u pismenoj formi.
Ako kolektivnim ugovorom nij e drugaij e odreeno, nakon isteka roka na koj i j e
zaklj uen, kolektivni ugovor primj enj ivat e se do zaklj uivanj a novog kolektivnog
ugovora.
Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Ako je kolektivni ugovor
zakljuen na neodreeno vrijeme takav ugovor moe se otkazati. Zbog toga svaki kolektivni
ugovor zakljuen na neodreeno vrijeme mora sadravati odredbe o otkaznom roku, postupak
otkazivanja i nain vrenja izmjena i dopuna. Kolektivni ugovor zakljuen na odreeno vrijeme
moe se otkazati samo ako je mogunost otkazivanja predviena kolektivnim ugovorom.
Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenoj formi, jer samo zakljuen u pismenoj formi moe
imati pravno djelovanje.
Utvrena je produena primjena pravnih pravila sadranih u kolektivnom ugovoru nakon isteka
roka na koji je zakljuen, ali samo pod uvjetom da to istim nije drugaije utvreno.


lan 114.
Kolektivnim ugovorom ureuj u se prava i obaveze strana koj e su ga zaklj uile, te
prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosima, u skladu sa zakonom i
drugim propisima.
Kolektivnim ugovorom ureuj u se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranj a,
sastav i nain postupanj a tij ela ovlatenih za mirno rj eavanj e kolektivnih radnih
sporova.
Ureeno je ta moe biti predmet kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor treba da sadri prava i
obaveze strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora, te prava i obaveze zaposlenika po osnovu
radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom (prava i obaveze sindikata, prava i obaveze
poslodavca, otkazivanje kolektivnog ugovora, mirno rjeavanje individualnih i interesnih sporova,
pravila kolektivnog pregovaranja, sastav i nain postupanja tijela ovlaenih za mirno rjeavanje
kolektivnih radnih sporova, pitanja u vezi sa zakljuivanjem i sadrajem ugovora o radu,
prestanak radnog odnosa, plae, trajk i dr.).

lan 115.
Kolektivni ugovor j e obavezan za strane koj e su ga zaklj uile, kao i za strane koj e su
mu naknadno pristupile.
Ako poslodavac nije sudjelovao u zakljuivnju kolektivnog ugovora ili nije lan udruenja
poslodavca koji je zakljuio kolektivni ugovor, takvog poslodavca kolektivni ugovor ne obavezuje.
Postoji izuzetak i to u sluaju da federalni ministar nadlean za oblast rada proiri primjenu
kolektivnog ugovora i na poslodavce koji nisu uestvovali u njegovom zakljuivanju, to je
ureeno lanom 116. ovog zakona.

- 37 -
lan 116.
Ako postoj i interes Federacij e, federalni ministar moe proiriti primj enu kolektivnog
ugovora i na druga pravna lica za koj a se ocj eni da j e potrebno, a koj a nisu uestvovala
u nj egovom zaklj uivanj u ili mu nisu naknadno pristupila.
Prij e donoenj a odluke o proirenj u vanosti kolektivnog ugovora, federalni ministar
j e obavezan zatraiti milj enj e sindikata, poslodavca ili vie poslodavaca, odnosno
udruenj a poslodavaca, na koj e se kolektivni ugovor proiruj e.
Odluka o proirenj u vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain utvren
za nj ezino donoenj e.
Odluka o proirenj u vanosti kolektivnog ugovora obj avlj uj e se u "Slubenim
novinama Federacij e BiH".
Ovo je sluaj kojim se predvia odstupanje od dobrovoljnog sistema kolektivnih ugovora. Samo u
sluaju interesa Federacije Bosne i Hercegovine dolazi do "prisilnog" proirenja kolektivnog
ugovora na lica koja nisu zakljuila taj ugovor. Odluka o proirenju primjene kolektivnog ugovora
je odluka izvrne vlasti-federalnog ministra nadlenog za rad. Kako se radi o "mijeanju" izvrne
vlasti u kolektivne radne odnose, pa i time i u trine odnose, do proirenja kolektivnog ugovora
treba da dolazi samo iznimno, odnosno ako za to postoji javni interes na nivou Federacije Bosne
i Hercegovine (npr. otklanjanje poremeaja u konkurenciji zbog koritenja jeftine radne snage na
koju se ne primjenjuje kolektivni ugovor, otklanjanje veih socijalnih nestabilnosti i sl). Meutim,
proirenje primjene kolektivnog ugovora nije preputeno samo odluci izvrne vlasti, ve je vezano
obavezom traenja miljenja strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora (sindikata i poslodavaca).
Kao akt izvrne vlasti, odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora obavezno se objavljuje u
"Slubenim novinama Federacije BiH". Odluka o proirenju primjene kolektivnog ugovora moe se
opozvati i to na isti nain koji je utvren za njeno donoenje.

lan 117.
Na izmj ene i dopune kolektivnog ugovora primj enj uj e se odredbe ovog zakona koj e
vae i za nj ihovo donoenj e.
Izmjene i dopune kolektivnog ugovora vre se na nain i po istom postupku utvreni i za njegovo
donoenje.

lan 118.
Zaklj ueni kolektivni ugovori te nj egove izmj ene i dopune, za teritorij u Federacij e ili
podruj e dva ili vie kantona dostavlj aj u se federalnom ministarstvu nadlenom za rad
( u dalj em tekstu: federalno ministarstvo) , a svi ostali kolektivni ugovori dostavlj aj u se
nadlenom organu kantona.
Postupak dostave kolektivnog ugovora iz stava 1. ovog lana federalnom ministarstvu
odnosno nadlenom organu kantona, pravilnikkom e propisati federalni ministar,
odnosno nadleni kantonalni ministar.
Umjesto dosadanjeg registriranja, kao preduslova primjene kolektivnog ugovora, utvrena je
obaveza samo dostavljanja kolektivnog ugovora nadlenom organu u Federaciji BiH, odnosno
nadlenom organu kantona. Iz toga se moe zakljuiti da organ kome se dostavlja, odnosno kod
koga se deponuje kolektivni ugovor, nije ovlaten da kontrolira sadraj kolektivnog ugovora, niti
je uvjet za poetak njegove primjene.
Ako je kolektivni ugovor zakljuen za teritoriju Federacije BiH, ili za podruje dva ili vie kantona,
dostavlja se federalnom ministarstvu nadlenom za rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju
se nadlenom organu kantona.
Isto se odnosi i na izmjene-dopune kolektivnih ugovora.
Obaveza je federalnog ministra nadlenog za rad, odnosno nadlenog kantonalnog ministra da
donese propis kojim e urediti postupak dostave zakljuenih kolektivnih ugovora, odnosno
njihovih izmjena i dopuna.

lan 119.
Kolektivni ugovor zaklj uen za teritorij u Federacij e, obj avlj uj e se u "Slubenim
novinama Federacij e BiH", a za podruj e j ednog ili vie kantona u slubenom glasilu
kantona.
S obzirom da kolektivni ugovor proizvodi pravno djelovanje i na lica koja nisu neposredno
uestvovala pri njegovom zakljuivanju, predvieno je objavljivanje kolektivnog ugovora, kako bi i
ta lica bila upoznata sa svojim pravima i obavezama. Kako se kolektivni ugovori mogu zakljuivati
na vie nivoa, utvreno je da se kolektivni ugovor zakljuen za teritoriju Federacije BiH objavljuje
u "Slubenim novinama Federacije BiH", a za podruje jednog ili vie kantona u slubenom glasilu
kantona.

- 38 -
lan 120.
Kolektivni ugovor moe se otkazati na nain i pod uvj etima predvienim tim
kolektivnim ugovorom.
Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlj a svim ugovorenim stranama.
Svaki kolektivni ugovor zakljuen na neodreeno vrijeme moe se otkazati i to na nain i pod
uvjetima utvrenim tim ugovorom. Kolektivni ugovor zakljuen na odreeno vrijeme takoer se
moe otkazati, ali samo pod uvjetima da je takva mogunost predviena kolektivnim ugovorom.
Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim ugovorenim stranama.

lan 121.
Strane kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom zahtij evati zatitu prava iz
kolektivnog ugovora.
Strane kolektivnog ugovora i lica na koja se primjenjuje dune su ispunjavati obaveze koje za
njih proizilaze iz tog ugovora. Stoga je predviena sudska zatita prava iz kolektivnog ugovora.
Ako jedna strana povrijedi pravo druge strane, opteena strana kolektivnog ugovora ima pravo
na sudsku zatitu povrijeenog prava. Sudska zatita prava moe se odnositi na individualno
pravo i kolektivno pravo (pravo strana koje su zakljuile kolektivni ugovor), kao to je spor u vezi
otkazivanja kolektivnog ugovora, primjena kolektivnim ugovorom utvrenih odredaba mirnog
rjeavanja spora i sl.


XVI MI RNO RJ EAVANJ E KOLEKTI VNI H RADNI H SPOROVA

1. Mirenj e
lan 122.
U sluaj u spora o zaklj uivanj u, primj eni, izmj eni ili dopuni odnosno otkazivanj u
kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora vezanog za kolektivni ugovor ( kolektivni
radni spor) , ako strane nisu dogovorile nain mirnog rj eavanj a spora, sprovodi se
postupak mirenj a, u skladu sa ovim zakonom.
Mirenj e iz stava 1. ovog lana provodi mirovno vij ee.
S obzirom da je utemeljen sistem dobrovoljnosti u zakljuivanju kolektivnih ugovora, sindikat kao
predstavnik zaposlenika, moe samo primjenom industrijske akcije (npr. trajkom) prisiliti
poslodavca na zakljuivanje kolektivnog ugovora, njegovoj izmjeni i dopunu i drugog slinog
ekonomskog spora vezano za kolektivni ugovor. Meutim, kako trajkovi i ostale industrijeske
akcije imaju najee tetne posljedice za odnose izmeu zaposlenika i poslodavca, odnosno iz
njih mogu proizii i velike tete za strane u sporu, pa i ire, predvieno je mirenje strana u sporu.
Ako nije zakljuen kolektivni ugovor ili u njemu nije predvien nain mirnog rjeavanja spora, ili
se strane u sporu nisu dogovorile o nainu mirnog rjeavanja spora, utvren je postupak mirenja.

lan 123.
Mirovno vij ee moe biti formirano za teritorij u Federacij e, odnosno za podruj e
kantona.
Mirovno vij ee za teritorij u Federacij e sastoj i se od tri lana, i to: predstavnika
poslodavaca, sindikata i predstavnika koj eg izaberu strane u sporu sa liste koj u
utvruj e federalni ministar, a formira se za period od dvij e godine.
Mirovno vij ee iz stava 2. ovog lana donosi pravila o postupku pred tim vij eem.
Administrativne poslove za mirovno vij ee formirano za teritorij u federacij e, vri
federalno ministarstvo.
Trokove za lana mirovnog vij ea sa liste koj u utvruj e federalni ministar, snosi
federalno ministarstvo.
Postupak mirenja ima sve znaajke postupka posredovanja, jer predpostavlja vrlo aktivnu ulogu
mirovnog vijea u rjeavanju nastalog sora. S tim u vezi predvieno je formiranje mirovnog vijea
za teritoriju Federacije BiH, odnosno za podruje kantona. Mirovno vijee koje se formira za
teritoriju Federacije BiH sastoji se od tri lana, i to od predstavnika poslodavaca, sindikata i
predstavnika izabranog od strane u sporu sa liste koju utvruje federalni ministar nadlean za rad,
ime se omoguava da trea nepristrana strana i u sporu nezainteresirana strana nastoji da se
sukobljene strane sastanu, rasprave nastali spor i same utvrde nain njegovog rjeavanja.
Mirovno vijee za teritoriju Federacije BiH formira se za period od dvije godine.
Utvreno je da administrativne poslove za mirovno vijee formirano za teritoriju Federacije BiH
obavlja federalno ministarstvo nadleno za rad, kao i da snosi trokove lana mirovnog vijea koji
se bira sa liste koju utvruje federalni ministar nadlean za rad.


- 39 -
lan 124.
Formiranj e mirovnog vij ea za podruj e kantona, nj egov sastav, nain rada i druga
pitanj a koj a se odnose na rad tog mirovnog vij ea ureuj u se propisom kantona.
Propisom kantona ureuje se formiranje mirovnog vijea za podruje kantona. Ovim propisom,
takoer, ureuje se sastav, nain rada i druga pitanja vezano za rad mirovnih vijea kantona.

lan 125.
Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prij edlog mirovnog vij ea, a ako ga prihvate,
prij edlog ima pravnu snagu i dej stvo kolektivnog ugovora.
O ishodu i rezultatima mirenj a strane u sporu obavj etavaj u u roku od tri dana od
dana zavretka mirenj a federalno ministarstvo, odnosno nadleni organ kantona, u
skladu sa propisom kantona.
Odluka o sporu u potpunosti je preputena stranama u sporu. Strane u sporu mogu prihvatiti ili
odbiti prijedlog mirovnog vijea. Meutim, ako strane u sporu prihvate prijedlog mirovnog vijea,
taj prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.
Bilo da se radi o prihvatanju ili neprihvatanju prijedloga mirovnog vijea od strane u sporu,
obaveza je da se o tome u roku od tri dana od zavretka mirenja obavijesti federalno ministarstvo
nadleno za rad, odnosno nadleni organ kantona odreen propisom kantona.


2. Arbitraa
lan 126.
Strane u sporu mogu rj eavanj e kolektivnog radnog spora sporazumno povj eriti
arbitrai.
I menovanj e arbitara i arbitranog vij ea i druga pitanj a u vezi sa arbitranim
postupkom ureuj u se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.
Rjeavanje kolektivnog radnog spora moe se povjeriti i arbitrai. To je, meutim, samo
mogunost, ali ne i obaveza.
U suprotnom rjeavanje spora putem trajka ili drugom industrijskom akcijom, bilo bi
onemogueno.
To znai da se arbitrano rjeavanje spora moe provesti samo u sluaju da se strane u sporu
dobrovoljno na to odlue.
Kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana ureuje se imenovanje arbitraa i arbitranog
vijea, kao i druga pitanja u vezi sa arbitraom.

lan 127.
Arbitraa temelj i svoj u odluku na zakonu, drugom propisu kolektivnom ugovoru i na
pravinosti.
Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue
drugaij e.
Protiv arbitrane odluke alba nij e doputena.
Arbitrana odluka ima pravnu snagu i dej stvo kolektivnog ugovora.
Ako je rjeavanje spora povjereno arbitrai, odluka arbitrae mora se temeljiti na zakonu,
kolektivnom ugovoru i na pravinosti. Odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne
odlue drugaije. Protiv odluke ne moe se
uloiti alba i ona ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.



XVI I TRAJ K
lan 128.
Sindikat ima pravo pozvati na traj k i provesti ga sa svrhom zatite i ostvarivanj a
ekonomskih i socij alnih prava i interesa svoj ih lanova.
traj k se moe organizirati samo u skladu sa Zakonom o traj ku, pravilima sindikata
o traj ku i kolektivnim ugovorom.
traj k ne moe zapoeti prij e okonanj a postupka mirenj a predvienog ovim
zakonom, odnosno prij e provoenj a drugog postupka mirnog rj eavanj a spora o koj em
su se strane sporazumj ele.
Ovim zakonom ureene su samo osnove trajka, koji se temelji na naelu slobode pripadanja
sindikatu i naelu slobode odlluivanja o ueu u trajku.
trajkom se, kao krajnjim sredstvom, zatiuju naela na kojima se temelje prava i obaveze iz
radnog odnosa.
- 40 -
Samo sindikat ima pravo pozvati na trajk koji ne moe zapoeti dok se ne okona postupak
mirenja.
Posebnim zakonom - Zakonom o trajku - uredit e se pravo na trajk, pravo sindikata da
pozove na trajk, pravo poslodavca da iskljui zaposlenika sa rada za vrijeme trajka i druga
pitanja u vezi sa trajkom.


lan 129.
Zaposlenik ne moe biti stavlj en u nepovolj nij i poloaj od drugih zaposlenika zbog
organiziranj a ili sudj elovanj a u traj ku, u smislu lana 128. stav 2. ovog zakona.
Zaposlenik ne moe biti ni na koj i nain prisilj avan da sudj eluj e u traj ku.
Ako se zaposlenik ponaa suprotno lanu 128. stav 2. ovog zakona ili ako za vrij eme
traj ka namj erno nanese tetu poslodavcu, moe mu se dati otkaz, u skladu sa
zakonom.
Ako je trajk organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata,
zaposlenik koji sudjeluje u trajku, ne moe imati nikakve tetne posljedice, ne moe biti
diskriminiran, odnosno ne moe biti stavljen u nepovoljni poloaj od drugih zaposlenika.
Sudjelovanje zaposlenika u trajku je dobrovoljno, pa je utvreno da zaposlenik ne moe ni na
koji nain prisiljavati da sudjeluje u trajku. Znai da se trajk orgnizira i provodi na nain koji
svakom zaposleniku omoguava slobodno donoenje individualne odluke o sudjelovanju ili
nesudjelovanju u trajku. trajk koji bi onemoguavao takvu slobodu odlluivanja bio bi
nedoputen.



XVI I I EKONOMSKO- SOCI J ALNO VI J EE

lan 130.
U cilj u ostvarivanj a i usklaivanj a ekonomske i socij alne politike, odnosno interesa
zaposlenika i poslodavaca, te podsticanj a zaklj uivanj a i primj ene kolektivnih ugovora i
nj ihovog usklaivanj a sa mj erama ekonomske i socij alne politike, moe se formirati
Ekonomsko-socij alno vij ee.
Ekonomsko-socij alno vij ee moe se formirati za teritorij u Federacij e, odnosno
podruj e kantona.
Ekonomsko-socij alno vij ee temelj i se na trostranoj saradnj i Vlade Federacij e,
odnosno vlade kantona, sindikata i poslodavca.
Ekonomsko-socij alno vij ee iz stava 2. ovog lana osniva se sporazumom
zainteresiranih strana koj ima se ureuj e sastav, ovlatenj a i druga pitanj a od znaaj a
za rad ovog vij ea.
Ekonomsko-socij alno vij ee iz stava 2. ovog lana donosi poslovnik o radu, koj im e
urediti nain donoenj a odluka iz svog dj elokruga rada.
U novom radnom zakonodavstvu ugraena je ideja trostrane saradnje vlade, sindikata i
poslodavaca. Ideja trostrane saradnje u svijetu je danas jedan od preovladajuih koncepcija
radnih odnosa, koja je posebno znaenje dobila u zemljama tzv. tranzicije koje se prvi put susreu
s trinim ureenjem radnih odnosa. Radi se, dakle, o odnosima kojima se istodobno ravnopravno
i ravnomjerno nastoji ostvariti ideja privatnog vlasnitva i slobode poduzetnitva, s jedne strane,
te socijalne pravde, jednakih mogunosti i humanosti, s druge strane.
Ekonomsko-socijalno vijee bi trebalo, prije svega, biti mjesto gdje e se sastajati predstavnici
razliitih interesa, s ciljem dogovora o usklaivanju rjeavanja odreenih ekonomski i socijalnih
pitanja.
Osnovna zadaa ekonomsko-socijalnog vijea bila bi, dakle, zatita i unapreenje ekonomskih i
socijalnih prava, voenje usklaene ekonomske i razvojne politike, podsticanje zakljuivanja i
primjene kolektivih ugovora i njihovo usklaivanje sa mjerama ekonomske, socijalne i razvojne
politike.
Zbog toga je utvreno da se djelatnost ekonomsk-socijalnog vijea temelji na ideji trostranosti tj.
na ideji trostrane saradnje vlade, sindikata i poslodavaca, u cilju ostvarivanja i usklaivanja
ekonomske i socijalne politike. Polazei od Ustava Federacije BiH, prema kojem su federalna
vlast i kantoni nadleni za socijalnu politiku, utvreno je da se ekonomsko-socijalna vijea mogu
formirati za teritoriju Federacije BiH i za podruje kantona.
Ako doe do formiranja ekonomsko-socijalnog vijea, ono se osniva sporazumom kojim se
ureuje sastav, ovlatenje i druga pitanja od znaaja za rad ovog vijea. Ekonomsko-socijalno
vijee donosi poslovnik o radu, kojim se ureuje i nain donoenja odluka.

- 41 -
XI X NADZOR NAD PRI MJ ENOM PROPI SA O RADU

lan 131.
Nadzor nad primj enom ovog zakona i na osnovu nj ega donesenih federalnih propisa,
obavlj a federalni odnosno kantonalni inspektor rada.
Ako se radi o preduzeu ili ustanovi od interesa za Federacij u, nadzor iz stava 1. ovog
lana obavlj a federalni inspektor rada, u skladu sa zakonom.
Ovom odredbom utvreno je da primjenu Zakona o radu i federalnih propisa koji su doneseni na
osnovu ovog zakona, obavlja federalni inspektor rada.
Federalni inspektor rada bit e iskljuivo nadlean za vrenje nadzora ako se radi o preduzeu ili
ustanovi od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Ovo e se konkretnije urediti posebnim
zakonom.
lan 132.
U provoenj u nadzora inspektor rada ima ovlatenj a utvrena zakonom i na osnovu
zakona donesenih propisa.
Zaposlenik, sindikat, poslodavac i vij ee zaposlenika mogu zahtij evati od inspektora
rada provoenj e inspekcij skog nadzora.
Utvrena su ovlatenja inspektora rada. Provoenje nadzora inspektor rada temelji na zakonu i
na osnovu zakona donesenih propisa.
Utvrena je mogunost da zaposlenik, sindikat, vijee zaposlenika i poslodavac mogu zahtjevati
od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora. Inspekcijski nadzor, u ovom sluaju, odnosi
se, kako na inspekcijski nadzor od strane federalnog inspektora, tako i na inspekcijski nadzor
inspektora rada kantona.


XX POSEBNE ODREDBE

1. Radna knj iica
lan 133.
Zaposlenik ima radnu knj iicu.
Radna knj iica j e j avna isprava.
Radnu knj iicu izdaj e opinski organ uprave nadlean za poslove rada.
Federalni ministar e donij eti propis o radnoj knj iici, koj im e se urediti: sadraj ,
postupak izdavanj a, nain upisivanj a podataka, postupak zamj ene i izdavanj a novih
radnih knj iica, nain voenj a registra izdatih radnih knj iica, oblik i nain izrade, kao i
druga pitanj a predviena propisom o radnoj knj iici.
Ovom odredbom predvieno je da zaposlenik ima radnu knjiicu. Na lica sa kojim je zakljuen
ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova (nisu u radnom odnosu) ne odnosi se ova
zakonska odredba. Iz navedene zakonske odredbe proizilazi da uslov za zakljuivanje ugovora o
radu nije posjedovanje radne knjiice od strane zaposlenika.
Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu utvreni su odgovarajuim odredbama Zakona o radu, a
odnose se na godine ivota i zdravstvenu sposobnost. Svakako da je posjedovanje radne knjiice
znaajno sa stanovita ostvarivanja odreenih prava zaposlenika, jer se radi o evidenciji svih
vanih injenica iz radnog odnosa, ali isto tako to ne predstavlja uvjet za ostvarenje tih prava.
Zakonom o radu izriito je predvieno da je radna knjiica javna isprava. ta se smatra javnom
ispravom propisano je Zakonom o upravnom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", broj
2/98). Prema lanu 169. stav 3. tog zakona propisano je da se pod javnom ispravom
podrazumijevaju uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija.
Predpostavlja se da podaci, upisani u radnu knjiicu, istinito potvruju injenice na koje se
odnose, dok se suprotno ne dokae. Zakon o radu sadri osnovne odredbe o radnoj knjiici, s tim
da se na osnovu ovog zakona, posebnim propisom blie ureuju odreena pitanja u vezi radne
knjiice, kao to su: njen sadraj, postupak izdavanja radne knjiice, nain upisivanja podataka,
postupak zamjene radne knjiice i drugo.
Sada su navedena pitanja ureena Uputstvom o radnoj knjiici ("Slubeni list SRBiH", broj 41/90),
koje se primjenjuju do donoenja novog propisa o radnoj knjiici, na osnovu Zakona o radu.

lan 134.
Na dan kada pone da radi, zaposlenik predaj e radnu knj iicu poslodavcu, o emu
poslodavac izdaj e zaposleniku pismenu potvrdu.
Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac j e duan vratiti zaposleniku radnu
knj iicu, a zaposlenik vraa poslodavcu potvrdu iz stava 1. ovog lana.
Vraanj e radne knj iice iz stava 2. ovog lana ne moe se uvj etovati potraivanj em
koj e poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.
- 42 -
Ovim odredbama izriito je utvreno da se, na dan kada zaposlenik pone da radi, radna knjiica
predaje poslodavcu, a na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac vraa radnu knjiicu
zaposleniku, to se ne moe uslovljavati ni, eventualnim, potraivanjem koje bi ovaj imao prema
zaposleniku. Meutim, nepravilnosti su se esto deavale u praksi, pa je poslodavac, neopravdano
zadravao radnju knjiicu, ako je imao neko potraivanje prema zaposleniku, sve dok se ne bi od
njega namirio.
Radna knjiica se, u sluaju prestanka ugovora o radu u skladu sa odgovarajuim odredbama
ovog zakona koje se odnose na prestanak ugovora o radu (otkaz), pa i u sluaju kada se
zaposlenik ne pridrava tih odredaba, mora vratiti zaposleniku. Eventualna potraivanja
poslodavac ostvaruje na drugi zakonom predvien nain - putem nadlenog
suda.
O predaji radne knjiice poslodavcu, izdaje se pismena potvrda (izdaje je poslodavac), a
zaposlenik je vraa poslodavcu na dan prestanka ugovora o radu, dakle kada je dobio radnu
knjiicu od poslodavca.
lan 135.
Pored radne knj iice iz lana 134. stav 2. ovog zakona, poslodavac j e duan
zaposleniku vratiti i druge dokumente i na nj egov zahtj ev izdati potvrdu o poslovima
koj e j e obavlj ao u traj anj u radnog odnosa.
U potvrdi iz stava 1. ovog lana ne mogu se unositi podaci koj i bi zaposleniku
oteavali zaklj uivanj e novog ugovora o radu.
Kao novina u odnosu na dosadanje zakonsko regulisanje, predviena je i obaveza poslodavca da
zaposleniku vrati i druge isprave i dokumente (diplomu, uvjerenje o dravaljanstvu, o poloenom
strunom ispitu i drugo), a ako, to trai
zaposlenik, poslodavac mu izdaje i potvrdu o poslovima koje je obavljao kod njega u trajanju
radnog odnosa, to moe biti znaajno za zaposlenika prilikom zakljuivanja novog ugovora o
radu.
Imperativno je odreeno da se u navedenu potvrdu ne mogu unositi negativni podaci o
zaposleniku, dakle, sve ono to bi oteavalo zakljuivanje novog ugovora o radu (npr. izreena
disciplinska kazna zaposlenika).

2. Privremeni i povremeni poslovi
lan 136.
Za obavlj anj e privremenih i povremenih poslova moe se zaklj uiti ugovor o
obavlj anj u privremenih i povremenih poslova, pod uvj etima:
1. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili u
pravilniku o radu,
2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavlj aj u poslove za koj e se zaklj uuj e
ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrij eme, sa punim ili nepunim radnim
vremenom i da ne traj u due od 60 dana u toku kalendarske godine.

Licu koj e obavlj a privremene i povremene poslove osiguranj a se odmor u toku rada pod
istim uvj etima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa
propisima o penzij skom i invalidskom osiguranj u.
Poslovi za koje se zakljuuje ugovor, smislu ove odredbe, moraju biti privremeni i povremeni, tj.
ovaj ugovor se zakljuuje za poslove za koje se ne zakljuuje ugovor o radu. U suprotnom, ako se
radi o poslovima ije obavljanje zahtjeva stalnost, treba da se, u skladu sa Zakonom o radu
zakljui ugovor o radu na neodreeno odnosno odreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim
vremenom. Poslovi za koje se zakljuuje ugovor moraju biti utvreni kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu i njihovo trajanje ne moe biti due od 60 dana u toku jedne kalendarske
godine.
Prema tome, za primjenu ovog zakonskog institta potrebno je da se ispune sljedei uvjeti:
- da su privremeni i povremeni poslovi utvreni kolektivnim ugovorom ili u pravilniku o radu.
- da su privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o
radu,
- da ne traje due od 60 dana u toku kalendarske godine.
Rok od 60 dana rauna se u kalendarskim danima, tako da u rok ulazi i nedelja, dani dravnih
praznika i drugi dani u koje se ne radi.
Prema navedenim uvjetima, ugovor se moe zakljuiti sa svakim licem, koje ispunjava uvjete za
obavljanje poslova, za koje se zakljuuje ugovor (nezaposleno, ve zaposleno lice, penzioner,
zaposlenik koji je zaposlen kod tog poslodavca i slino).
U cilju zatite lica koja obavljaju privremene i povremene poslove, Zakonom je imperativno
odreeno da im se osigurava odmor u toku radnog dana, kao i za zaposlenike koji su zakljuili
ugovor o radu.
- 43 -
Prema tome, lice e ostvariti pravo na odmor u toku radnog dana ako radi jednokratno puno
radno vrijeme, i u trajanju od najmanje 30 minuta, a koristit e ga na nain kako je to navedeno u
ugovoru, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Takoer, ovo lice ostvaruje i
druga prava u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.


lan 137.
Za obavlj anj e poslova iz lana 136. ovog zakona zaklj uuj e se ugovor u pismenoj
formi.
Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri: vrstu, nain, rok izvrenj a poslova i iznos
naknade za izvreni posao.
Sa licem koje e obavljati privremene i povremene poslove, zakljuuje se ugovor u pismenoj
formi, u kome treba da se navedu konkretni poslovi, vrijeme njihovog trajanja, nain izvrenja
poslova, nain koritenja odmora u toku radnog dana, iznos naknade koje e lice ostvariti za
izvreni posao i drugo.
Ovaj ugovor nema karakter ugovora o radu, koji se zakljuuje u skladu sa Zakonom o radu i na
osnovu koga se zasniva radni odnos. Ovo je sui generis graansko-pravni ugovor, koje regulie
Zakon o radu i koji se razlikuje i od ugovora o djelu, kao obligacionog ugovora(npr. unoenje
uglja, namjetaja i slino), a to se ne predvia propisima o radu.




3. Utj ecaj voj ne slube na radni odnos

lan 138.
Zaposleniku za vrij eme sluenj a voj nog roka i sluenj a u rezervnom sastavu ( u
dalj em tekstu: voj na sluba) prava i obaveze iz radnog odnosa miruj u.
Zaposlenik koj i nakon zavretka voj ne slube eli da nastavi rad kod istog
poslodavca, duan ga j e o tome obavij estiti u roku od 30 dana od dana prestanka voj ne
slube, a poslodavac j e duan primiti zaposlenika na rad u roku od 30 dana od dana
obavij esti zaposlenika.
Zaposlenika, koj i j e obavij estio poslodavca u smislu stava 2. ovog lana, poslodavac
j e duan rasporediti na poslove na koj ima j e radio prij e stupanj a u voj nu slubu ili na
druge odgovaraj ue poslove, osim ako j e prestala potreba za obavlj anj em tih poslova
zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacij skih razloga u smislu lana 98. ovog zakona.
Ako poslodavac ne moe vratiti zaposlenika na rad, zbog prestanka potreba za
obavlj anj e poslova u smislu stava 3. ovog lana, duan mu j e isplatiti otpremninu
utvrenu u lanu 100. ovog zakona, s tim da se prosj ena plaa dovede na nivo plae
koj u bi zaposlenik ostvario da j e radio.
Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 3. ovog lana, poslodavac ne
moe u roku od godinu dana zaposliti drugo lice koj e ima istu kvalifikacij u ili isti stepen
strune spreme osim lica iz stava 1. ovog lana.
Prava utvrena ovim zakonom u vezi sa voj nom slubom imaj u i lica na slubi u
rezervnom sastavu policij e.

Ovom odredbom ureena su prava i obaveze zaposlenika za vrijeme sluenja vojnog roka i
sluenja u rezervnom sastavu.
Zaposlenik poslije zavrene vojne slube, ako eli da nastavi da radi kod istog poslodavca, duan
je o tome obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od dana prestanka vojne slube, a poslodavac
je duan primiti zaposlenika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti zaposlenika.
Poslodavac, kojeg je zaposlenik obavijestio da se eli vratiti na rad, rasporeuje ga na poslove na
kojima je radio prije stupanja u vojnu slubu ili na druge odgovarajue poslove.
Ova obaveza poslodavca prestaje samo u sluaju ako ne moe zaposlenika vratiti na rad zbog
prestanka potrebe obavljanja poslova zbog ekonomskih, tehnikih i organizacijskih razloga u
smislu lana 98. ovog zakona. U ovom sluaju poslodavac je obavezan isplatiti zaposleniku
otpremninu utvrenu u lanu 100. ovog zakona (vidi komentar lana 100.), s tim to je obavezan
da prosjenu plau dovede na nivo plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio. Utvrena je i
odreena zatita zaposlenika kome je prestao radni odnos zbog ekonomskih, tehnikih ili
organizacijskih razloga u smislu obaveze poslodavca da u roku od godine dana ne moe zaposliti
drugo lice koje ima istu kvalifikaciju odnosno isti stepen strune spreme, osim lica kome je
prestao radni odnos iz naprijed navedenih razloga.
U skladu sa ovom odredbom, ista prava imaju i lica na slubi u rezervnom sastavu policije
- 44 -
4. Prava zastupnika - poslanika i funkcionera

lan 139.
Zaposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od j avnih dunosti, u organe
Bosne i Hercegovine, Federacij e Bosne i Hercegovine, organa kantona, grada i opine i
zaposleniku izabranom na profesionalnu funkcij u u sindikatu,
prava i obaveze iz radnog odnosa, na nj egov zahtj ev, miruj u, a naj due etiri godine od
dana izbora odnosno imenovanj a.
Na zaposlenika iz stava 1. ovog lana shodno se primj enj uj u odredbe iz lana 138. st. 2.
do 5. ovog zakona.
Ovom odredbom utvreno je da zaposleniku koji je izabran odnosno imenovan na neku od javnih
dunosti u organe organe Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, organa kantona,
grada i opine, kako i izabrane zaposlenike na profesionalnu funkciju u sindikatu, moe zahtjevati
da mu prava i obaveze iz radnog odnosa miruju i to najdue etri godine od dana izbora odnosno
imenovanja.
To znai da zaposlenik izabran odnosno imenovan na neku od javnih dunosti, ima pravo da se
vrati na rad kod poslodavca kod kojeg je radio prije, pod uvjetima utvrenim u odredbama lana
138. st. 2. do 5. ovog zakona.
Navedenim odredbama lana 138. utvreno je da zaposlenik koji je izabran odnosno imenovan na
neku od javnih dunosti, a koji eli nastaviti da radi kod istog poslodavca, duan je obavijestiti
poslodavca u roku od mjesec dana od
dana prestanka mandata. U ovom sluaju poslodavac je duan primiti zaposlenika na rad i to u
roku od 30 dana od dana njegove obavijesti.
Zaposlenik ima pravo da ga poslodavac rasporedi na poslove na kojim je radio prije izbora,
odnosno imenovanja, osim u sluaju prestanka potrebe obavljanja tih poslova zbog ekonomskih,
tehnikih ili organizacijskih razloga prema odredbama lana 98. ovog zakona, odnosno ako je po
tom osnovu dolo do otkaza ugovora o radu.
Ako je otkazan ugovor o radu poslodavac je duan zaposleniku isplatiti otpremninu u visini
utvrenoj odredbama lana 100. ovog zakona (vidi komentar lana 100.), s tim to je obaveza da
se prosjena plaa zaposlenika dovede na nivo plae kao da je radio.
Osim toga, ovaj zaposlenik ima prednost pri zapoljavanju kod poslodavca kod kojeg je radio, jer
poslodavac ne moe u roku od godine dana zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti
stepen strune spreme u odnosu na zaposlenika kojem su prava i obaveze iz radnog odnosa po
osnovu izbora odnosno imenovanja na neku odjavnih dunosti mirovala.


XX KAZNENE ODREDBE
lan 140.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj
poslodavac- pravno lice, ako:
1. sa zaposlenikom ne zaklj ui ugovor o radu ( lan 2.) ,
2. lice koj e trai zaposlenj e,kao i lice koj e zaposli stavlj a u nepovolj nij i poloaj ( l.5) ,
3. zaposleniku ne urui pismenu potvrdu u skladu sa lanom 14. ovog zakona,
4. zaklj ui ugovor o radu na odreeno vrij eme suprotno lanu 20. ovog zakona,
5. zaklj ui ugovor o radu koj i ne sadri podatke propisane ovim zakonom ( lan 21.) ,
6. ugovor o obavlj anj u pripravnikog staa ne zaklj ui u pisanoj formi ili ne dostavi
kopij u ugovora nadlenoj slubi za zapolj avanj e u roku od pet dana od dana
zaklj uenj a ugovora ( lan 26) ,
7. ugovor o volonterskom radu ne zaklj ui u pisanoj formi ili ne dostavi kopij u
ugovora nadlenoj slubi za zapolj avanj e u roku od pet dana od dana zaklj uenj a
ugovora ( lan 28) ,
8. prikuplj a,obrauj e, koristi ili dostavlj a treim licima podatke o zaposleniku ( l. 24)
9. zaklj ui ugovor o radu koj im j e ugovoreno traj anj e pripravnikog staa due od
zakonom predvienog ( lan 26.) ,
10. ugovor o volonterskom radu ne zaklj ui u pismenoj formi ( lan 28.) ,
11. sklopi ugovor o radu u koj em j e puno radno vrij eme ugovoreno u traj anj u duem
od zakonom propisanog ( lan 29.) ,
12. od zaposlenika zahtij eva da na poslovima, na koj im se uz primj enu mj era zatite
na radu nij e mogue zatiti od tetnih uticaj a, radi due od skraenog radnog
vremena ( lan 31.) ,
13. od zaposlenika zahtj eva da radi due od punog radnog vremena ( prekovremeni
rad) suprotno lanu 32. stav 1. ovog zakona,
- 45 -
14. ne obavij esti inspektora rada kantona o prekovremenom radu o koj em ga j e duan
obavij estiti ( lan 32. stav 2.) ,
15. ne postupi po zabrani inspektora rada kantona koj im se zabranj uj e prekovremeni
rad ( lan 32. stav 3.) ,
16. malolj etnom zaposleniku naredi prekovremeni rad ( lan 32. stav 4.) ,
17. trudnici, maj ci sa dj etetom do tri godine starosti ili samohranom roditelj u sa
dj etetom do est godina ivota, bez nj egovog pismenog pristanka, naredi
prekovremeni rad ( lan 32. stav 5.) ,
18. eni zaposlenoj u industrij i naredi noni rad suprotno lanu 35. ovog zakona,
19. malolj etniku naredi noni rad ( lan 36.) ,
20. zaposleniku ne omogui koritenj e odmora u toku rada ( lan 37.) ,
21. zaposleniku ne omogui koritenj e dnevnog i sedminog odmora ( l. 38. i 39.) ,
22. zaposleniku ne omogui koritenj e godinj eg odmora u naj kraem traj anj u
odreenom ovim zakonom ( lan 41. stav 1.) ,
23. ako zaposleniku uskrati pravo na godinj i odmor, odnosno isplati mu naknadu
umj esto koritenj a godinj eg odmora ( lan 45.) ,
24. zaposleniku ne omogui koritenj e plaenog odsustva ( lan 46. stav 1.) ,
25. rasporedi malolj etnika da radi na poslovima suprotno lanu 51. stav 1. ovog
zakona,
26. zaposli enu na poslovima na koj ima j e enama zabranj en rad ( lan 52.) ,
27. zbog trudnoe odbij e zaposliti enu, otkae j oj ugovor o radu, ili j e suprotno
odredbama ovog zakona, premj esti na druge poslove ( lan 53.) ,
28. ne omogui eni odsustvo sa rada uz naknadu plae ( lan 54. stav 2.) ,
29. premj esti enu suprotno lanu 54. stav 4. ovog zakona,
30. ne omogui eni da koristi poroaj no odsustvo ( lan 55.) ,
31. ocu dj eteta odnosno usvoj iocu ne omogui koritenj e prava iz lana 55. ovog
zakona ( lan 56.) ,
32. eni odnosno ocu dj eteta ne omogui da radi polovinu punog radnog vremena
( lan 57.) ,
33. j ednom od roditelj a odnosno usvoj iocu ne omogui koristiti pravo pod uvj etima
propisanim lanom 58. ovog zakona,
34. onemogui eni da odsustvuj e sa posla radi doj enj a dj eteta ( lan 59.) ,
35. j ednom od roditelj a dj eteta sa teim smetnj ama u razvoj u ( tee hendikepiranog
dj eteta) odnosno usvoj iocu onemogui da koristi pravo iz lana 63. stav 1. ovog
zakona,
36. otkae zaposleniku koj i j e pretrpio povredu na radu ili j e obolio od profesionalne
bolesti, uslj ed ega j e privremeno nesposoban za rad ( lan 64.) ,
37. ne vrati zaposlenika na poslove na koj ima j e prij e radio ili na druge odgovaraj ue
poslove ( lan 65. stav 2.) ,
38. poslodavac ne ponudi zaposleniku druge poslove ( lan 66. stav 1.) ,
39. poslodavac ne da prednost zaposleniku pri strunom obrazovanj u, osposoblj avanj u
i usavravanj u ( lan 66. stav 2.) ,
40. poslodavac otkae ugovor o radu zaposleniku kod koj eg postoj i smanj ena radna
sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti suprotno lanu 67.
ovog zakona,
41. isplati plau manj u od utvrene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ( lan
69. stav 2.) ,
42. ne isplati plau u roku utvrenom u lanu 70. stav 1. ovog zakona,
43. poslodavac svoj e potraivanj e prema zaposleniku naplati suprotno lanu 74. ovog
zakona,
44. ugovor o radu prestane suproto lanu 87. ovog zakona,
45. poslodavac postupi suprotno lanu 88. stav 2. ovog zakona,
46. ne omogui zaposleniku da iznese svoj u odbranu ( lan 90.) ,
47. postupi suprotno lanu 93. stav 1. ovog zakona,
48. ne urui otkaz zaposleniku u pismenoj formi ( lan 94.) ,
49. ne ispuni obavezu prema zaposleniku iz lana 96. stav 1. ovog zakona,
50. ne izradi program zbrinj avanj a vika zaposlenika u skladu sa lanom 98. ovog
zakona,
51. pri izradi programa vika zaposlenika ne konsultira vij ee zaposlenika odnosno
sindikat ( lan 99. st. 2. i 3.) ,
52. zaklj ui ugovor o radu sa drugim zaposlenikom ( lan 99. stav 5.) ,
53. poslodavac stavi u nepovolj nij i poloaj zaposlenika zbog organiziranj a ili
sudj elovanj a u traj ku ( lan 129. stav 1.) ,
- 46 -
54. onemogui li pokua onemoguiti federalnog odnosno kantonalnog inspektora rada
u provoenj u nadzora ( lan 131.) ,
55. odbij e zaposleniku vratiti radnu knj iicu ( lan 134. stav 2.) ,
56. postupi suprotno odredbama l. 136. i 137. ovog zakona,
57. u roku od est mj eseci od dana stupanj a na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik
o radu ( lan 141.) ,
58. u roku od tri mj eseca iz lana 142. ovog zakona ne zaklj ui sa zaposlenikom
ugovor o radu,
59. zaposli drugo lice suprotno lanu 143. stav 6. ovog zakona, Ako j e prekraj iz
stava 1. ovog lana uinj en prema malolj etnom zaposleniku naj nii i naj vii iznos
novane kazne uveava se dvostruko.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se poslodavac - fiziko lice novanom
kaznom od 500,00 do 2.500,00 KM.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovoro lice kod poslodavca koj i j e
pravno lice, novanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

Utvrene su novane kazne za prekraj u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM poslodavcu-
pravnom licu, ako postupa suprotno odredbama ovog zakona koje su navedene u taki 1. do 59.
Posebno je utvreno da se novane kazne od najnie do najvie uveavaju dvostruko, ako
poslodavac-pravno lice uini prekraj prema maloljetnom zaposleniku.
Za postupanje suprotno odredbama navedenim u taki 1. do 59. utvrene su novane kazne za
prekraj fizikog lica i to u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM.
Za odgovorno lice kod poslodavca-pravno lice, novane kazne utvrene su u iznosu od 200,00 KM
do 1.000,00 KM.


XXI PRI J ELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 141.
Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog zakona, u roku od
est mj eseci od dana nj egovog stupanj a na snagu.
Ovom odredbom utvrena je obaveza poslodavca da uskladi pravilnike o radu sa odredbama
Zakona o radu, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kako je Zakon
stupio na snagu ___________1999. godine, to je krajnji rok za usklaivanje pravilnika o radu
_________1999. godine.
Pod usklaivanjem, u smislu ove zakonske odredbe, podrazumijeva se usklaivanje (izmjene i
dopune) postojeih akata odnosno donoenje novih, u skladu sa Zakonom o radu. S obzirom na
sutinski novi nain ureivanja radnih odnosa, u skladu sa trinim uslovima privreivanja, u
pravilu, trebalo bi donijeti nove akte, a ne ii na izmjene i dopune postojeih, ako bi to, uope,
bilo i izvodljivo.

lan 142.
Poslodavci su duni u roku od tri mj eseca od dana stupanj a na snagu ovog zakona
ponuditi zaposleniku zaklj uivanj e ugovora o radu, u skladu sa ovim zakonom.
Zaposlenik, koj em poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava 1. ovog lana, ostaj e
u radnom odnosu na neodreeno odnosno odreeno vrij eme.
Ugovor iz stava 1. ovog lana ne moe biti nepovolj nij i od uvj eta pod koj ima j e radni
odnos zasnovan, odnosno pod koj ima su bili ureeni radni odnosi zaposlenika i
poslodavca do dana zaklj uivanj a ugovora iz stava 1. ovog lana, ako odredbama ovog
zakona ta pitanj a nisu drugaij e ureena.
Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zaklj ui ugovor o radu u skladu sa
stavom 1. ovog lana, prestaj e mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave
ugovora o radu na zaklj uivanj e.
Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koj i mu j e ponudio
poslodavac nij e u skladu sa stavom 3. ovog lana, moe pred nadlenim sudom da
ospori valj anost ponude poslodavca u roku od 15 dana od dana prihvatanj a ponude.
S obzirom da se zakljuenjem ugovora o radu zasniva radni odnos, u skladu sa Zakonom o radu,
to je postojei radni odnos, koji je ve zasnovan, potrebno usaglasiti sa ovim zakonom.
Zakonom je odreen i rok - od tri mjeseca za zakljuivanje ugovora o radu, raunajui od dana
stupanja na snagu Zakona o radu.
Prezumpcija je da zaposlenik ostaje u radnom odnosu i ako mu poslodavac ne ponudi
zakljuivanje ugovora o radu, i to na neodreeno odnosno odreeno vrijeme.
- 47 -
U cilju zatite zateenih zaposlenika, ovom odredbom imperativno je predvieno da ugovor o
radu ne moe sadravati odredbe koje bi bile nepovoljnije od uvjeta pod kojima je radni odnos
zasnovan, odnosno pod kojim su ureeni radni odnosi zaposlenika i poslodavca do dana
zakljuivanja ugovora o radu. Izuzetak je, ako se radi o pitanjima koja su drugaije ureena, u
odnosu na propise o radnim odnosima, koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Zakonske odredbe imaju veu pravnu snagu od odredaba unutranjih akata poslodavca.
Takoer, ovim odredbama data je i obaveza za zaposlenika, a to je da se, u odreenom roku,
mora izjasniti o tom ugovoru. Ako ga ne prihvati, prestaje mu radni odnos i to u roku od 30 dana
od dana dostave ugovora o radu. Na ovaj nain se osigurava i poslodavac, tj. da moe
blagovremeno osigurati obavljanje poslova sa drugim zaposlenikom.
Meutim, ako zaposlenik prihvati ponueni ugovor o radu, ali smatra da on sadri nepovoljnije
uvjete od uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan ili da nisu ispunjeni drugi uvjeti iz ovog lana
(stav 3.), moe da ospori valjanost ugovora o radu pred nadlenim sudom, u roku od 15 dana od
dana prihvatanja ponude. Znai u ovom sluaju zaposlenik e poeti da radi i, ujedno, traiti
zatitu svog prava pred nadlenim sudom.


lan 143.
Zaposlenik koj i se na dan stupanj a ovog zakona zatekao na ekanj u posla, ostat e u
tom statusu naj due est mj eseci, od dana stupanj a na snagu ovog zakona, ako
poslodavac, prij e isteka ovog roka, zaposlenika ne pozove na rad.
Za vrij eme ekanj a posla zaposlenik ima pravo na naknadu plae u visini koj u odredi
poslodavac.
Ako zaposlenik ne bude pozvan na rad u roku iz stava 1. ovog lana,prestaj e mu radni
odnos, uz pravo na otpremninu naj manj e u visini tri prosj ene plae isplaene na nivou
Federacij e u predhodna tri mj eseca koj u obj avlj uj e Federalni zavod za statistiku, do
navrenih pet godina staa osiguranj a,a za svaku narednu godinu staa osiguranj a, j o
naj manj e j ednu polovinu prosj ene plae.
I zuzetno, umj esto otpremnine poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom
vidu naknade.
Nain, uvj eti i rokovi isplate otpremnine iz st. 3. i 4. ovog lana, utvruj e se
pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca.
Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 3. ovog lana, poslodavac ne
moe u roku od dvij e godine zaposliti drugo lice koj e ima istu kvalifikacij u ili isti stepen
strune spreme, osim lica iz stava 1. ovog lana, ako j e to lice nezaposleno.
Ovom prelaznom odredbom reguliran je institut ekanja, koji je bio predvien propisima o radnim
odnosima za vrijeme ratnog stanja odnosno neposredene ratne opasnosti.
Ratni uvjeti uzrokovali su da se u mnogim preduzeima i drugim pravnim licima znatno smanjio
obim poslova, to je imalo za posljedicu da privremeno prestane potreba za radom radnika. U
ovom sluaju radnik se, prema Uredbi sa zakonskom snagom o radnim odnosima za vrijeme
ratnog stanja ili u sluaju neposredne ratne opasnosti ("Slubeni list RBiH", br. 21/92., 16/93. i
13/94), mogao uputiti na ekanje, a najdue do prestanka navedenih okolnosti. Za to vrijeme
radnik je imao pravo na novanu naknadu u iznosu koju je odlukom utvrivao direktor, u skladu
sa materijalnim mogunostima preduzea ili drugog pravnog lica, ako radnik plau odnosno
novanu naknadu nije ostvario po drugom osnovu.
Meutim, ovaj zakonski institut nije u skladu sa novim ustavnim poretkom i novim drutvenim
odnosima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. Socijalni elemenat mora,
konano, da se odvoji od radno - pravnog
odnosa i socijalna zatita mora se odrediti na odgovarajui nain (drugim propisima).
Zbog toga je novi konceptualni pristup ureivanja radnih odnosa sada tako postavljen da
odgovara savremenim radnim zakonodavstvima, uz puno potivanje radno pravnih standarda iz
meunarodnih konvencija.
U prijelaznom periodu, ovom zakonskom odredbom, dat je rok od est mjeseci, raunajui od
dana stupanja na snagu Zakona o radu, da zaposlenik koji se na dan stupanja na snagu Zakona o
radu, zatekao na ekanju, moe ostati na ekanju. Znai, ovi zaposlenici mogu ostati na ekanju
najdue do ______2000. godine. U ovom roku poslodavac moe preuzeti zaposlenika na rad, od
kada se smatra da on vie nije na ekanju posla.
Za vrijeme ekanja posla poslodavac zaposleniku slobodno, po svojoj ocjeni, odreuje naknadu
plae.
Ako zaposlenik na ekanju ne bude pozvan na rad u zakonom predvienom roku, prestaje mu
radni odnos, u kom sluaju ima pravo na otpremninu.
- 48 -
Otpremnina ne moe biti manja od tri prosjene plae isplaene na nivou Federacije BiH u
predhodna tri mjeseca i to od navrenih pet godina staa osiguranja, a za svaku sljedeu godinu
staa osiguranja jo najmanje jednu polovinu prosjene plae.
S obzirom da je ovom odredbom utvrena najmanja visina otpremnine, znai da ista moe biti i
vea, to je predmet dogovora poslodavca i zaposlenika.
Data je, takoer, mogunost da se poslodavac i zaposlenik mogu dogovoriti i o drugom vidu
naknade, odnosno umjesto isplate otpremnine u novcu, otpremnina se moe isplatiti i u
naturalnom obliku, to se utvruje pismenim ugovorom izmeu poslodavca i zaposlenika.
Pismenim ugovorom izmeu poslodavca i zaposlenika u cjelini utvruje se nain, uvjeti i rokovi
isplate otpremnine.
Pored prava na otpremninu, zaposlenik ima pravo prvenstva da se zaposli kod istog poslodavca.
Naime, poslodavac u roku od dvije godine ne moe zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili
isti stepen strune spreme, osim zaposlenika kojem je prestao radni odnos po osnovu ekanja,
pod uvjetom da je to lice jo nezaposleno.


lan 144.
Zaposlenici, ij i radni odnos miruj e u skladu sa propisima koj i su vaili do dana
stupanj a na snagu ovog zakona, a koj i po ovom zakonu nemaj u pravo na mirovanj e
radnog odnosa, imaj u pravo da se vrate na poslove koj e su prij e obavlj ali ili na druge
odgovaraj ue poslove u roku od est mj eseci od dana stupanj a na snagu ovog zakona.
Ovom prelaznom odredbom reguliraju se i sluajevi zaposlenika koji su se na dan stupanja na
snagu Zakona o radu, zatekli da im miruju prava i obaveze iz radnog odnosa, a po ovom, novom
zakonu, ne ostvaruju vie to pravo (nisu predvieni ti sluajevi mirovanja).
U cilju njihove zatite, predvieno je da se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
Zakona,dakle najkasnije do _______2000. godine, vrate na poslove. Ako tako ne bi postupili,
prestao bi im radni odnos.

lan 145.
Postupci ostvarivanj a i zatite prava zaposlenika, zapoeti prij e stupanj a na snagu
ovog zakona, zavrit e se po odredbama propisa koj i su se primj enj ivali na teritorij i
Federacij e do dana stupanj a na snagu ovog zakona, ako j e to za zaposlenika povolj nij e.
Ovakva zakonska odredba esto se predvia u zakonima, a cilj joj je zatita korisnika prava. To
znai, ako je postupak ostvarivanja i zatite prava zaposlenika zapoet prije stupanja na snagu
Zakona o radu, oni e zavriti po starim propisima iz oblasti radnih odnosa, koji su se
promjenjivali na teriroriji Federacije BiH, kao to je Zakon o radnim odnosima - ("Slubeni list
RBiH", broj 20/90), ako je to prihvatljivije za zaposlenika.
Stvar je dispozicije zaposlenika da li e u ovim sluajevima u postupcima pred nadlenim
organima, npr. sudovima, zahtijevati zatitu svog prava iz radnog odnosa po novom ili starom
propisu, koji regulie radni odnos.


lan 146.
Do ureivanj a plaa klektivnim ugovorom, a naj due za vrij eme od j edne godine od
dana stupanj a na snagu ovog zakona, Vlada Federacij e utvrdi e, uz predhodno
konsultiranj e strana u zaklj uivanj u kolektivnog ugovora, visinu, nain i uvj ete
usklaivanj a naj nie plae.
Odluka o visini naj nie plae iz stava 1. ovog lana obavlj uj e se u "Slubenim
novinama Federacij e BiH".
Prema Zakonu o radu, plae se ureuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o
radu (odredbe l. 69 do 75. ovog zakona.)
Meutim, imajui u vidu da je za pregovaranje i zakljuivanje klektivnog ugovora potrebno
odreeno vrijeme, utvreno je da Vlada Federacije BiH, uz predhodno konsultiranje strana u
zakljuivanju kolektivnog ugovora, utvruje i nain i uvjete usklaivanja najnie plae.
Odluka o najnioj plai obavezno se objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH", ime se
osigurava informiranost svih pravnih i fizikih lica o najnioj plai.


lan 147.
Propisi, koj i su predvieni za sprovoenj e ovog zakona, donij et e se u roku od tri
mj eseca od dana stupanj a na snagu ovog zakona.
Ovim zakonom predvieni su brojni propisi, kao sprovedeni, koji se moraju donijeti u roku tri
mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o radu, dakle najkasnije do______ 2000. godine.
- 49 -
lan 148.
Do donoenj a propisa iz lana 147. ovog zakona, primj enj ivat e se propisi koj i su se
primj enj ivali do dana stupanj a na snagu ovog zakona.
Odredbe ovog lana vezane su za odredbe predhodnog lana. Naime, dok se ne donesu novi
podzakonski propisi, vait e postojei propisi (npr. Uputstvo o radnoj knjiici "Slubeni list
SRBiH", broj 41/90).
Na ovaj nain osigurava se kontinuitet propisa i onemoguuje se nastajanje pravne praznine u
ovoj oblasti.

lan 149.
Nadleni organi kantona donj et e propise, u skladu sa ovim zakonom, u roku od tri
mj eseca od dana stupanj a na snagu ovog zakona.
S obzirom da se veliki broj pitanja iz oblasti radnih odnosa ureuje i propisom kantona, jer se
radi o zajednikoj nadlenosti federalne i kantonalne vlasti, potrebno je blagovremeno donoenje
propisa i od strane njihovih nadlenih organa. Rok za donoenje ovih propisa je tri mjeseca od
dana stupanja na snagu Zakona o radu, tj. taj rok tee do ______ 2000. godine.

lan 150.
Danom stupanj a na snagu ovog zakona, na teritorij i Federacij e prestaj e primj ena
propisa o radnim odnosima i plaama koj i su se primj enj ivali na teritorij i Federacij e, do
dana stupanj a na snagu ovog zakona, osim propisa iz lana 148. ovog zakona.
Svi propisi o radnim odnosima i plaama, koji su se peimjenjivali do dana stupanja na snagu
Zakona o radu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, prestaju da se primjenjuju na dan
stupanja na snagu Zakona o radu, osim podzakonskih propisa (lan 148), koji e se i dalje
primjenjivati, do donoenja novih.

lan 151.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana obj avlj ivanj a u "Slubenim novinama
Federacij e BiH".
Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, zakoni stupaju na snagu, kako je u njima
utvreno, ali ne ranije nego to budu objavljeni u "Slubenom novinama Federacije BiH".
U skladu sa ovom odredbom predvino je i stupanje na snagu Zakona o radu.