Sadraj:

Struktura IASB
OKVIR i ouvanje kapitala
Materijalna i nematerijalna stalna sredstva
Dugorona finansijska ulaganja
Ulaganja u nekretnine
Zarada po dionici
Porez na dobit MRS 12
Rezervisanja
Konsolidacija
Tekua sredstva

ODBOR ZA MEUNARODNE RAUNOVODSTVENE

STANDARDE
14 LANOVA ODBORA

- Imenuju ih povjerenici IASC Fondacije (njih 22)

- 1 lan 1 glas, 5 godina, 1 reizbor
- geografija nije obavezan kriterij
- sastav: revizori praktiari, oni koji rade na pripremi FI, korisnici,
akademska zajednica
- PROCES: SAVJETODAVNO VIJEE - NACRT RASPRAVA
USVAJANJE
- KOMISIJA ZA INTERPRETACIJE 12 lanova, 3 godine,
tumae primjenu uz odobrenje IASB
2

OKVIR za sastavljanje i prezentaciju FI

- Utvruje koncepte, nije standard
- Kvalitativna obiljeja FI (razumljivost,
relevantnost, pouzdanost, uporedivost
- Elementi finansijskih izvjetaja sredstva,
obaveze, kapital, prihodi, rashodi
- Priznavanje elemenata vjerovatnoa priliva,
odliva, nastanak dogaaja, pouzdanost
mjerenja
- Vrednovanje elemenata historijski troak,
tekui troak, prodajna vrijednost, sadanja
vrijednost
3

Koncepti ouvanja kapitala

1) Ouvanje finansijskog kapitala
- mjerenje po nominalnoj monetarnoj jedinici
- mjerenje po jedinici stalne kupovne moi
2) Ouvanje fizikog kapitala
- zahtijeva tekui troak

STALNA MATERIJALNA SREDSTVA

- nekretnine, postrojenja, oprema
- Bioloka imovina
- ostala stalna materijalna sredstva

- resurs koji kontrolie pravno lice

- oekuje se priliv ekonomskih koristi
- za koritenje u poslovanju pravnog lica (nije ponovna prodaja)
-vijek upotrebe > 1 godine

Nekretnine, postrojenja, oprema MRS 16

Zemljite, zgrade, oprema

Nabavna vrijednost:
-kupovna cijena - PDV
- trokovi dovoenja na lokaciju i u radno stanje za namjeravanu
upotrebu
-Poetnu procjenu demontiranja, uklanjanja i obnavljanja mjesta

Rastavljanje u zavisnosti od vijeka upotrebe

Nekretnine, postrojenja, oprema MRS 16

Primjeri trokova koji se ne ukljuuju u nabavnu vrijednost:
a) trokovi otvaranja nove tvornice,
b) trokovi uvoenja novog proizvoda ili usluge (ukljuujui trokove
reklamiranja i promotivnih aktivnosti),
c) trokovi voenja poslova na novoj lokaciji ili s novom skupinom
kupaca (ukljuujui trokove obuke osoblja), i
d) administrativni i ostali opi trokovi

Nekretnine, postrojenja, oprema MRS 16

Vrednovanje nakon poetnog knjienja
a) Po nabavnoj

b) po revalorizovanoj vrijednosti

Revalorizacija
- fer vrijednost (zemljite, zgrade procjena strunjaka, oprema
trina vrijednost po procjeni amortizovani zamjenski troak
Amortizacija u revalorizaciji
a) bruto princip (indeksi)

b) neto princip (zgrade)

Nekretnine, postrojenja, oprema MRS 16

Vrednovanje nakon poetnog knjienja

Rezultat revalorizacije:
1) Poveanje a) u kapital kao revalorizacijska rezerva
b) prihod ako stornira prethodni rashod po
osnovu rev. smanjenja
2) Smanjenje -

a) rashod
b) na teret revalorizacijske rezerve

Nekretnine, postrojenja, oprema MRS 16

Amortizacija
Rastavljanje sredstva odvojena amortizacija; zemljite
Poinje kada je sredstvo raspoloivo za upotrebu
Prestaje kada je razvrstano kao sredstvo za prodaju (MSFI 5) ili kod
isknjiavanja
-vijek upotrebe procjena
Metode: a) linearna

b) degresivna (opadajue saldo)

c) funkcionalna
10

Nekretnine, postrojenja, oprema MRS 16

Testiranje nadoknadive vrijednosti (MRS 36 Smanjenje sredstava)
Nadoknadiva vrijednost sredstva ili jedinice koja stvara novac je vii
iznos izmeu neto prodajne vrijednosti sredstva i njegove vrijednosti u
upotrebi.

Neto prodajna vrijednost fer vrijednost manjena za trokove prodaje

Vrijednost u upotrebi je sadanja vrijednost procijenjenih buduih
novanih tokova koji se oekuju od upotrebe sredstva ili jedinice koja
stvara novac.
Gubitak od umanjenja rashod ili na teret revalorizacijskih rezervi
11

Nekretnine, postrojenja, oprema MRS 16

Isknjiavanje
a) U trenutku otuivanja
b) Kada se od upotrebe ili otuenja ne oekuju ekonomske koristi

Dobici ili gubici neto princip

12

Bioloka sredstva MRS 41

Bioloko sredstvo iva ivotinja ili biljka
Poljoprivredni proizvod ubrani proizvod biolokog sredstva
-

priznavanje biolokih sredstava:

a) Kada pravno lice kontrolie sredstvo kao rezultat prolih dogaaja

b) Kada je vjerovatno da e ekonomske koristi priticati u pravno lice

c) Kada se fer vrijednost ili nabavna vrijednost moe pouzdano
izmjeriti

13

Bioloka sredstva MRS 41

Vrednovanje sredstva
-

poetno i na svaki datum bilansiranja

Po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove prodaje, osim

kada se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti

Vrednovanje proizvoda
-

Po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove prodaje u

trenutku ubiranja nabavna za Zalihe ili drugi standard

Aktivno trite (predmeti su homogeni, kupci i prodavai se mogu

nai u svako vrijeme, cijene dostupne javnosti

Nema aktivnog trita: Cijenu iz zadnje transakcije, slina sredstva,

osnovni pokazatelji
14

Bioloka sredstva MRS 41

Dobici i gubici
-

ukljuuje se u neto dobit ili gubitak perioda u kojem se pojavljuje

Nemogunost pouzdanog mjerenja

-

Samo kod poetnog priznavanja, nema trinih cijena, nema

alternativa za fer vrijednost

Vrednovanje sredstva po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za

akumuliranu amortizaciju i umanjenj od gubitaka vrijednosti

Kad fer vrijednost postane pouzdano mjerljiva prelazak na fer

vrijednost minus trokovi prodaje

15

Bioloka sredstva MRS 41

Dravne subvencije
Bezuslovne subvencije treba priznati kao prihod kada dospiju (postanu
potraivanje)
Uslovne subvencije prihod kada se ispune uslovi

16

Nematerijalna stalna sredstva

-Prepoznatljivo sredstvo bez fizike supstance odvojivo i nastaje iz
ugovornih ili drugih zakonskih prava
-Poetno vrednovanje po nabavnoj vrijednosti
- naknadno vrednovanje nabavna vrijednost ili revalorizacija
(aktivno trite)
-Vijek upotrebe odreen ili neodreen, ugovorno ili zakonsko pravo,
ekonom korist) - amortizacija
-Istraivanje (nova znanja, ispitivanje alternativa...) rashod
- Razvoj MRS 38 lan 57 svih 6 uslova
- prethodno priznati rashodi ne mogu se uvrstiti u nabavnu vrijednost
17

Stalna sredstva namijenjena prodaji MSFI 5

Stalna sredstva koja se ne koriste za namjene za koje su nabavljena a
postoje namjera i mogunost njihove prodaje u periodu koji nije dui od
12 mjeseci
Pravna osoba treba mjeriti stalno sredstvo (ili grupu za otuenje)
klasificirano kao sredstvo namijenjeno za prodaju po iznosu niem od
knjigovodstvenog iznosa i iznosa fer vrijednosti umanjenog za trokove
prodaje.

18

MRS 20 Dravne donacije i objavljivanje dravne pomoi

Priznavanje
Dravne donacije, ukljuujui i nenovane donacije
iskazane po fer vrijednosti, ne priznaju se sve dok ne
postoji razumno uvjerenje da e:
(a) pravna osoba udovoljiti uvjetima uz koje se daju
potpore; i
(b) potpora biti primljena.
Dravne donacije se priznaju kao prihodi tokom
razdoblja nuni za sueljavanje s povezanim
trokovima koje je potrebno ssistematski pokriti iz tog
prihoda.
Dravna donacija, koja se prima kao naknada za rashode
ili gubitke koji su ve nastali, ili radi pruanja trenutne
finansijske potpore subjektu bez buduih trokova po
toj osnovi, priznaje se kao prihod u razdoblju u kojem

19

Dravne donacije povezane sa sredstvima, ukljuujui nenovane donacije po

fer vrijednosti, trebaju se prezentirati se u bilansu stanja iskazivanjem
razgranienog (odgoenog) prihoda ili tretiranjem kao odbitne stavke pri
izraunavanju knjigovodstvenog iznosa tog sredstva
Dvije metode:
a) odgoeni prihod koji se priznaje kao prihod na sistematskoj i racionalnoj
osnovi tokom korisnog vijeka upotrebe sredstava.
b) vrijednost sredstva umanjuje se za iznos donacije. Donacija se priznaje
kao prihod tokom vijeka upotrebe sredstva koje se amortizuje,
smanjenjem troka amortizacije.

Dravna donacija koja dospijeva za otplatu - ispravak raunovodstvene

procjene (vidjeti MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene u
raunovodstvenim procjenama i pogreke).
Otplata donacija povezanih s prihodima - prvo na teret neamortizovanog
razgranienog prihoda proisteklog iz donacija, ostatak se odmah priznaje
kao rashod.
Otplata donacija povezanih s nekim sredstvom iskazuje se kao poveanje
iskazane vrijednosti sredstva ili kao smanjenje iskazanog razgranienog
prihoda za iznos koji treba otplatiti.

Ukupnu dodatnu amortizaciju, koja bi do tog datuma bila priznata kao

troak da nije bilo donacije, treba odmah priznati kao rashod.

20

Dugorona finansijska ulaganja

Povezane stranke:
-kontrola preko 50%
-Znaajan uticaj
-Zajednika kontrola (MRS 31 Udjeli u zajednikim poduhvatima)

- zajedniko poslovanje
- zajednika sredstva
- zajedniko pravno lice
Pridruena pravna lica ulaga ima znaajan uticaj

21

Dugorona finansijska ulaganja

Finansijski instrument je svaki ugovor koji uzrokuje nastanak
finansijskog sredstva za jednu pravnu osobu i finansijske obaveze ili
vlasnikog instrumenta za drugu pravnu osobu.
Vlasniki instrument je svaki ugovor kojim se dokazuje preostali
udjel u sredstvima pravne osobe nakon oduzimanja svih njezinih
obveza.
Trezorske dionice - Ako pravna osoba ponovo otkupi vlastite
vlasnike instrumente, ti se instrumenti(trezorske dionice)
oduzimaju od kapitala. Ne priznaje se nikakva dobit niti gubitaku
bilanci uspjeha pri kupnji, prodaji, izdavanju ili ponitavanju
vlastitih vlasnikihinstrumenata pravne osobe.

22

Dugorona finansijska ulaganja

MRS 39 Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje
etiri kategorije finansijskih instrumenata:

1) Finansijsko sredstvo ili finansijska obaveza po fer vrijednosti kroz

dobit ili gubitak u bilansu uspjeha, ako je:
a) klasifikovano kao namijenjeno trgovanju ( za prodaju u vrlo kratkom
roku, dio je portfelja instrumenata kojima se zajedniki upravlja, ako
je derivat)
b) U poetnom knjienju je oznaen kao instrument po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak.
Svako fin instrument moe se pri poetnom knjienju definisati ovako,
osim ulaganja u vlasnike instrumente ije cijene ne kotiraju na
aktivnom tritu i fer vrijednost se ne moe pouzdano utvrditi
23

Dugorona finansijska ulaganja

2) Ulaganja koja se dre do dospjea
Ulaganja sa fiksnim ili utvrenim plaanjima i fiksnim rokom dospjea,
koje lice ima namjeru i mogunost drati do dospjea osim:
-ulaganja koje subjekt pri poetnom priznavanja definie po fer
vrijednosti kroz bilans uspjeha

- ulaganja koje subjekt definie kao raspoloive za prodaju; i

-ulaganja koja udovoljavaju definiciji zajmova i potraivanja.

24

Dugorona finansijska ulaganja

3) Zajmovi i potraivanja
Nederivirana finansijska sredstva s fiksnim ili utvrenim plaanjima
koja ne kotiraju na aktivnom tritu osim
a) onih koje subjekt namjerava prodati odmah ili u vrlo kratkom roku,
koja e biti klasifikovana kao sredstva s kojima se trguje i ona koja
nakon poetnog priznavanja, subjekt priznaje po fer vrijednosti u
bilansu uspjeha
b) onih koje subjekt nakon poetnog priznavanja oznai kao
raspoloiva za prodaju;

c) onih za koja imatelj u znatnoj mjeri ne moe nadoknaditi kompletno

poetno ulaganje, osim onog nastalog zbog pogoranja kvalitete
kredita koja e biti klasifikovana kao raspoloiva za prodaju.
25

Dugorona finansijska ulaganja

4) Finansijska sredstva raspoloiva za prodaju
Nederivirana finansijska sredstva koja su klasifikovana za prodaju ili
nisu klasifikovana kao neki drugi od prethodnih tri vrste finansijskih
instrumenata

Poetno vrednovanje
Po fer vrijednosti plus (za finansijske instrumente po fer vrijednosti u
bilansu uspjeha) direktni transakcijski trokovi

26

Dugorona finansijska ulaganja

Naknadno vrednovanje
-

po fer vrijednosti osim za:

a) Zajmove i potraivanja (koji se vrednuju po amortizovanom troku

uz metodu efektivne kamatne stope)
b) Ulaganja koja se dre do dospjea (koji se vrednuju po
amortizovanom troku uz metodu efektivne kamatne stope)
c) Ulaganja u vlasnike instrumente koji nemaju kotiranu trinu cijenu
na aktivnom tritu i ija se fer vrijednost ne moe pouzdano
izmjeriti i odreeni derivati (koji se vrednuju po troku sticanja)

27

Dugorona finansijska ulaganja

Dobici i gubici
Promjena fer vrijednosti se knjii na sljedei nain:

a) Za fin instrumente klasifikovane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha

kao dobit ili gubitak u BU
b) Za fin instrumente raspoloive za prodaju direktno u kapital, a kada
se prestanu priznavati (npr. prodaju) u bilans uspjeha. (dividende od
vlasnikih instrumenata raspoloivih za prodaju priznaju se kada se u BU
kada se utvrdi pravo na plaanje)
c) Za sredstva koja se vode po amortizovanom troku (zajmovi,
potraivanja, ulaganja koja se dre do dospjea) dobitak ili gubitak se
priznaju u bilansu uspjeha kada se fin instrumenti prestanu priznavati
ili je njihova vrijednost umanjena kroz proces amortizacije.

28

Dugorona finansijska ulaganja

Derivativ je finansijski instrument ili drugi ugovor iz djelokruga MRS 39 koji ima sva
tri obiljeja:

a) njegova vrijednost se mijenja prema promjeni utvrene kamatne stope, cijene

finansijskog instrumenta, cijene robe, kursa stranih valuta, indeksa cijena,
kreditnog rejtinga ili kreditnog indeksa, ili druge varijable, pod uvjetom da se,
kada je rije o nefinansijskoj varijabli, ta varijabla ne odnosi na neku od ugovornih
strana (ponekad zvana osnovna varijabla).
b) ne zahtijeva nikakvo poetno neto ulaganje, ili poetno neto ulaganje koje je
manje od onoga koje bi bilo potrebno za sve vrste ugovora od kojih se oekuje da
na slian nain reagiraju na promjene trinih uslova; i
(c) podmiruje se na neki budui datum.

29

Dugorona potraivanja
Finansijski lizing
Ako se njime prenose gotovo svi rizici i koristi od vlasnitva

-prenos vlasnitva po zavretku lizinga,

-opcija kupovine po cijeni znatno nioj iskoristie se,
-razdoblje lizinga vei dio ekonomskog vijeka sredstva,
-sadanja vrijednost minimalnih plaanja vea ili jednaka ukupnoj fer
vrijednosti sredstva,
-Sredstvo takve prirode da ga bez izmjena moe koristiti samo
najmoprimac)

30

Dugorona potraivanja
Finansijski lizing
kod davaoca lizinga

-Vodi se kao potraivanje jednako neto ulaganju u lizing

-Kamata kao prihod odraava konstantnu periodinu stopu prinosa na
neto ulaganje najmodavca u fin lizing

Prodajni lizing kod proizvoaa ili posrednika dvije vrste prihoda:

a)dobit ili gubitak koji je jednak dobiti ili gubitku od direktne prodaje
sredstva po normalnim prodajnim cijenama

b)Finansijski prihod

31

Ulaganja u nekretnine MRS 40

Imovina (zemljite ili graevina ili oboje) koju posjeduje ili
vlasnik ili najmoprimac iz finansijskog lizinga u cilju
ostvarivanja prihoda od najma ili porasta vrijednosti
nekretnine ili oboje, a ne za koritenje u redovnom poslovanju
ili prodaju
-Nekretnina koju koristi vlasnik

- ako je oboje (ulaganje i koristi vlasnik):

- moe li se razdvojiti i tako posebno voditi
- ako ne, kriterij beznaajan dio

32

Ulaganja u nekretnine MRS 40

Priznaje se (knjii) kada:

a) je vjerovatno da e subjekt ostvariti ekonomske koristi u

budunosti od tog ulaganja
b) se cijena ulaganja moe tano utvrditi

Poetno vrednovanje
- po nabavnoj vrijednosti ili po MRS 17 Lizing

33

Ulaganja u nekretnine MRS 40

Naknadno vrednovanje dvije metode:
a)Fer vrijednost
b)Nabavna vrijednost
Primjenjuje ih na sva svoja ulaganja u nekretnine
Fer vrijednost
- odraava aktuelno stanje na tritu na dan bilansiranja
- najbolji dokaz su trenutne cijene na aktivnom tritu za sline
nekretnine na istoj lokaciji i pod istim uslovima
Ako se ne moe pouzdano utvrditi fer vrijednost na
kontinuiranoj osnovi (samo i iskljuivo onda kada uporedive
trine transakcije nisu este i nisu dostupni alternativni metodi)
metod nabavne vrijednosti do prodaje
34

Ulaganja u nekretnine MRS 40

Fer vrijednost - nastavak
-

promjena fer vrijednosti je dobit ili gubitak u BU u razdoblju u kojem je

nastao (Nema amortizacije)

Nabavna vrijednost umkanjena za ispravke vrijednosti MRS 16

Prenos sa i na nekretnine promjena namjene
a) Poetkom koritenja od strane vlasnika vlastita NPO
b) Poetkom dodatnog ulaganja s namjerom prodaje zalihe
c) Zavretkom koritenja kao vlastite NPO prenos na nekretnine
d) Operativni najam sa zaliha na nakretnine
e) Zavretak izgradnje ili dodat ulaganja sa pripreme (16) na nekretnine
Otuenje
Prihod ili rashod neto princip razlika izmeu primitaka i knjigovodstvene
vrijednosti
35

Zarada po dionici MRS 33

Osnovna zarada po dionici
-

Neto dobit koja pripada redovnim dioniarima / ponderisani

prosjeni broj redovnih dionica u opticaju u periodu

- Osnovna zarada = neto dobit dobit povlatenim dioniarima

- ponderisani prosjek
period

mjeseci

1.1 30.4.

1.000

4.000

30.4 -30.10.

1.200

7.200

30.10-31.12.

900

1.800

12

Br dionica

Umno

13.000
1.083,33
36

POREZ NA DOBIT MRS 12

-

Raunovodstena dobit i oporeziva dobit

Tekui porez iznos poreza koji se odnosi na oporezivu dobit

perioda

Odgoeni porez (sredstva i obaveze)

Porezni rashod ukupan iznos ukljuen u odreivanje neto dobiti,

u vezi sa tekuim i odgoenim porezom

Stalne razlike izmeu raunovodstvene i oporezive dobiti

Privremene razlike oporezive i odbitne

37

POREZ NA DOBIT MRS 12

ra dobit = oporeziva dobit = 100.000
God

Ra. Am

Porez Am

Pr. razlika

Por na RD

Por na OD

Porez na
razliku

20.000

25.000

-5.000

24.000

22.500

-1.500

20.000

25.000

-5.000

24.000

22.500

-1.500

20.000

25.000

-5.000

24.000

22.500

-1.500

20.000

25.000

-5.000

24.000

22.500

-1.500

20.000

20.000

24.000

30.000

6.000

100.000

100.000

120.000

120.000

1.

Godina

Porezni rashod = tekui + odloeni

24.000

= 22.500 + 1.500

38

POREZ NA DOBIT MRS 12

ra dobit = oporeziva dobit = 100.000
God

Ra. Am

Porez Am

stopa 30%

Pr. razlika

Por na RD

Por na OD

Porez na
razliku

30.000

25.000

5.000

21.000

22.500

1.500

30.000

25.000

5.000

21.000

22.500

1.500

20.000

25.000

-5.000

24.000

22.500

-1.500

20.000

25.000

-5.000

24.000

22.500

-1.500

90.000

90.000

100.000

1.

Godina

100.000

Porezni rashod = tekui + odloeni

21.000

= 22.500 - 1.500

39

REZERVISANJA MRS 37
Obaveza neizvjesna u pogledu roka i iznosa
Priznaje se:
a) Kada pravno lice ima sadanju obavezu nastalu kao rezultat
prolih dogaaja
b) Vjerovatan je odliv ekonomskih koristi za podmirenje obaveze
c) Iznos se moe pouzdano izmjeriti
-

Samo za pokrie izdataka za koje je i rezervisano

Nadoknada od drugih kada je gotovo sigurno da e biti

primljena ako pravno lice podmiri obavezu
posebno sredstvo i u BU umanjuje rashod
40

KONSOLIDACIJA
Konsolidovani fin izvjetaji izvjetaji grupe prezentirani kao izvjetaji
jedinstvenog pravnog lica
Grupa matino drutvo sa svim svojim zavisnim drutvima

Matino drutvo pravno lice koje ima jedno ili vie zavisnih drutava
Zavisno drutvo lice pod kontrolom nekog drugog pravnog lica (matino drutvo)
Kontrola mo upravljanja finansijskim i poslovnim politikama pravnog lica tako da se
ostvari korist od njegovog poslovanja
preko 50% glasova
manje od 50% ali ima mo upravljanja na osnovu statuta ili sporazuma, imenuje veinu
lanova NO
Konsolidacija obuhvata sva zavisna drutva

41

KONSOLIDACIJA
Matica ne mora sastavljati konsolidovani fin izvjetaj ako i samo ako:
a) je i samo matino drutvo zavisno drutvo koje je u cijelosti ili djelomino u
vlasnitvu neke druge pravne osobe, i njegovi ostali vlasnici, ukljuujui i one
koji inae nemaju pravo glasa, su bili informirani i nemaju nita protiv da
matino drutvo ne sastavlja konsolidirane finansijske izvjetaje;
b) se dunikim ili vlasnikim instrumentima matinog drutva ne trguje na javnom
tritu (domaa ili strana burza ili kupoprodaja dionica na tritu izvan burze, ukljuujui
lokalna i regionalna trita);
c) matino drutvo nije podnijelo, niti je u procesu podnoenja, svojih financijskih
izvjetaja komisiji za vrijednosne papire ili drugom regulatornom tijelu u cilju izdavanja
nove vrste instrumenata na javnom tritu; i
d) krajnje ili bilo koje posredno matino drutvo u lancu sastavlja konsolidirane
finansijske izvjetaje koji e biti raspoloivi za javnu upotrebu i koji su u skladu
s Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja.
42

KONSOLIDACIJA
Kada se sastavljaju odvojeni finansijski izvjetaji, ulaganja u zavisna, pridruena i
zajednika kontrolirana drutva potrebno je raunovodstveno evidentirati:
(a) po nabavnoj vrijednosti, ili
(b) u skladu s MRS-om 39.

Konsolidacijski postupci
Finansijski izvjetaji matinog drutva i njegovih zavisnih drutava koji se koriste pri
sastavljanju konsolidiranih finansijskih izvjetaja trebaju se sastaviti na isti datum
izvjetavanja. Kada su datumi izvjetavanja matice i ovisnog drutva razliiti, ovisno drutvo
sastavlja, za potrebe konsolidacije, dodatne finansijske izvjetaje na isti datum kao i
finansijski izvjetaji matinog drutva, osim ako je to neizvedivo.
Konsolidirane finansijske izvjetaje treba sastavljati koritenjem jednoobraznih
raunovodstvenih politika za sline transakcije i druge dogaaje u slinim okolnostima.
Manjinski udjeli trebaju se iskazati u konsolidiranom bilansu stanja u okviru kapitala,
odvojeno od vlastitog kapitala matinog drutva. Manjinske udjele u dobiti ili gubitku grupe
treba takoer odvojeno objaviti.

43

KONSOLIDACIJA
Konsolidacijski postupci
FI matinog drutva i izvjetaji njegovih zavisnih drutava spajaju se zbrajanjem stavka po
stavka istih stavki imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Kako bi konsolidirani FI
prezentirali finansijske informacije o grupi tako kao da se radi o jedinstvenoj pravnoj osobi,
poduzimaju se sljedei koraci:
a) knjigovodstveni iznos ulaganja matinog drutva u svako od zavisnih drutava
i udjel matinog drutva u kapitalu svakog zavisnog drutva se eliminiu
b) utvruju se manjinski udjeli u dobiti ili gubitku konsolidiranih zavisnih drutava
za izvjetajni period; i
(c) utvruju se manjinski udjeli u neto imovini konsolidiranih zavisnih drutava, odvojeno
od vlastitog kapitala matinog drutva u tim zavisnim drutvima.
Unutargrupna salda, transakcije, prihodi i rashodi eliminiu se u cjelosti.

44

KONSOLIDACIJA
Pravno lice A je kupilo u gotovom novcu 100% dionica od dioniara pravnog lica B po
troku od 140.000 KM (trina vrijednost dionica pravnog lica B na dan kupovine). Pozicije
bilansa stanja pravnih lica A i B su sljedee:
Pravno lice A

Pravno lice B

B. Stalna sredstva

250.000

90.000

021 Zgrade

150.000

60.000

022 Oprema

100.000

30.000

C. Tekua sredstva

260.000

60.000

100 Zalihe

50.000

30.000

210 Potraivanja

60.000

20.000

200 Gotovina

150.000

10.000

Ukupno sredstva (B+C)

510.000

150.000

A. Kapital

400.000

100.000

400 Dioniarski kapital

300.000

70.000

410 Dioniarska premija

100.000

30.000

B. Obaveze

110.000

50.000

500 Dugoroni krediti

60,000

30.000

540 Dobavljai

50.000

20.000

510.000

150.000

Ukupno obaveze i kapital (A+B)

45

KONSOLIDACIJA
Na datum stjecanja fer vrijednost sredstava i obaveza pravnog lica B je iznosila:
Knjigovodstvena
vrijednost
pravnog lica B

Fer vrijednost
pravnog lica B

Razlika izmeu
KV i FV

021 Zgrade

60.000

70.000

10.000

022 Oprema

30.000

35.000

5.000

100 Zalihe

30.000

40.000

10.000

210 Potraivanja

20.000

20.000

200 Gotovina

10.000

10.000

500 Dugoroni krediti

(30.000)

(30.000)

540 Dobavljai

(20.000)

(20.000)

Ukupno

100.000

125.000

25.000

Plaeno 140.000, fer vrijednost 125.000, razlika je

46

KONSOLIDACIJA
Usklaivanja
i eliminacije
Pravno lice A

B.Stalna sredstva

390.000

Pravno lice B

Duguje

Potrauje

90.000

Goodwill

Konsolidovana salda

370.000
15.000

15.000

Zgrade

150.000

60.000

10.000

220.000

Oprema

100.000

30.000

5.000

135.000

Ulaganje u pr.lice B

140.000

C.Tekua sredstva

120.000

60.000

Zalihe

50.000

30.000

Potraivanja

60.000

20.000

80.000

Gotovina

10.000

10.000

20.000

Ukupno aktiva

510.000

150.000

560.000

A. Kapital

400.000

100.000

400.000

Dioniarski kapital

300.000

70.000

70.000

300.000

dioniarska premija

100.000

30.000

30.000

100.000

B. Obaveze

110.000

50.000

160.000

Dugoroni krediti

60.000

30.000

90.000

Dobavljai

50.000

20.000

70.000

Ukupno pasiva

510.000

150.000

140.000
190.000
10.000

140.000

90.000

140.000

560.000
47

Usklaivanja
i eliminacije
Pravno A
B.Stalna sredstva

390.000

Pravno B

Duguje

Potrauje

90.000

Goodwill

Konsolidovana salda
370.000

1) 15.000

15.000

Zgrade

150.000

60.000

1) 10.000

220.000

Oprema

100.000

30.000

1) 5.000

135.000

Ulaganje u pr.lice B

140.000

C.Tekua sredstva

220.000

80.000

Zalihe

150.000

30.000

Potraivanja

60.000

40.000

100.000

Gotovina

10.000

10.000

20.000

Ukupno aktiva

610.000

170.000

660.000

A. Kapital

500.000

120.000

500.000

Dioniarski kapital

300.000

70.000

1) 70.000

300.000

dioniarska premija

100.000

30.000

1) 30.000

100.000

Dobit

100.000

20.000

3) 20.000

100.000

B. Obaveze

110.000

50.000

160.000

Dugoroni krediti

60.000

30.000

90.000

Dobavljai

50.000

20.000

70.000

610.000

170.000

Prihodi

500.000

100.000

Rashodi

400.000

80.000

2) 80.000

400.000

Dobit

100.000

20.000

3) 20.000

100.000

Ukupno pasiva

1) 140.000
290.000
1) 10.000

140.000

2) 20.000

140.000

170.000

660.000

Bilans uspjeha
2)100.000

500.000

48

Plaeno 100 za 80% dionica

Manjinski interes je 20%
fer vrijednost 90 KM, pripada A-u 90 x 80% = 72,
goodwill = 28
Poveanje fer vrijednosti je na opremi 10, pripada A-u 8
Usklaivanje I eliminacija
Pravno A
B.Stalna sredstva

360

Pravno B

Duguje

Potrauje

Manjinski

Konsolid.

100

Goodwill
100

396
1) 28

28

1) 8

368

Oprema

260

Ulaganje u pr.lice B

100

C.Tekua sredstva

140

80

220

Zalihe

80

50

130

Gotovina

60

30

90

Ukupno aktiva

500

180

616

A. Kapital

400

80

416

Dioniarski kapital

300

50

1) 40

Dobit

100

30

1) 24

1) 100

Manjinski udio

10
6

300
100
16

B. Obaveze

100

100

200

Dugoroni krediti

100

100

200

Ukupno pasiva

500

180

100

616

49

TEKUA SREDSTVA
Zalihe materijal, proizvodnja u toku, gotovi proizvodi, trgovaka
roba, sitan inventar...

Vrednuju se po niem od nabavne ili neto prodajne vrijednosti

Neto prodajna vrijednost je procijenjena prodajna cijena tijekom
redovitog poslovanja umanjena za procijenjene trokove dovrenja i
procijenjene trokove neophodne
da se obavi prodaja.
Nabavna vrijednost / cijena kotanja zaliha obuhvaa sve trokove
nabave, trokove konverzije (proizvodnje) i druge trokove koji su
nastali u procesu dovoenja zaliha
na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
FIFO i ponderisani prosjek, LIFO nije doputena
50

TEKUA SREDSTVA
Novac obuhvaa novac u blagajni i depozite po vienju.

Novani ekvivalenti su kratkorona, visoko likvidna ulaganja koja se

mogu brzo konvertirati u poznate iznose novca, uz beznaajan rizik od
promjene vrijednosti.
-Poslovne aktivnosti
-Investicijske aktivnosti
-Finansijske aktivnosti
Direktna i indirektna metoda izvjetaja
51