VRNJACI I SLOBODNO VRIJEME MLADIH

Vei broj autora istie da vrnjaci-grupa djece ili mladia i djevojaka

priblino istog doba i sa slinim interesima a koja meusobno druguju
imaju u djetinjstvu i mladalakom dobu veliki uticaj na formiranje linosti
(Rot, 1983 navedeno u Tomi&Hasanovi, 2007:42).
Vrnjaka grupa utjee na socijalizaciju i razvoj identiteta adolescenta na
nain da omoguava mladoj osobi da istrai osobne interese i nesigurnosti,
a zadravajui pritom osjeaj pripadnosti i kontinuiteta s grupom prijatelja.
Eder (1995) kako je navedeno u Forko&Lotar (2012) istie kako vrnjaci
slue kao referentni okvir koji definira, odrava, objanjava i provodi norme
u dijadnim i grupnim okruenjima. Vrnjake grupe kao okruenje i
pojedinci s kojima se ostvaruju znaajni odnosi mogu imati izrazito
pozitivan utjecaj na razvoj osobe, one omoguavaju vjebanje socijalnih
ponaanja koja vode ka kognitivnoj i socijalnoj kompetentnosti, kao i
eksperimentiranje s ulogama to rezultira razvojem identiteta.
Poseban znaaj za mlade grupe vrnjaka imaju u periodu adolescencije.
Adolescencija je doba odrastanja u kojem osoba uspostavlja ravnoteu
izmeu djetinjstva i zrelosti, to je razdoblje, kako ga neki nazivaju,
samoodgoja, kad mlada osoba odbacuje autoritete, odbija roditeljsku
kontrolu i zbliava se s vrnjacima.

U adolescenciji vrnjaci postaju vanijima od obitelji, stoga se u krugu

vrnjaka poinju zadovoljavati potrebe koje su se prije zadovoljavale u
obitelji. U vrnjakoj skupini mladi nalaze potrebnu podrku za svoje
stavove, interese, motive, poglede na ivot. Zbog tih, ali i drugih razloga,
savremena literatura koja se bavi djecom i mladima s poremeajima u
ponaanju i onima u riziku, slobodno vrijeme procjenjuje kao znaajno
podruje u kojem se pojavljuju mnogi rizici za razvoj poremeaja u
ponaanju, ali i snage za prevenciju, rano otkrivanje i djelovanje strunjaka
(Jeu&Novak, 2005).
1

http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/trebamo-li-brinuti/

Spominju se dva osnovna razloga nastajanja socijalnih sistema mladih:

1. tenja za druenjem kroz igru, prijateljstvo i traenje odgovora za
probleme

ivota,

2. opi i zajedniki protesti roditelja i kole, protiv drutva ili bijeg od

neposredne kontrole obitelji, kole i drutva u novi vlastiti svijet (L.Pehar,
2004 navedeno u Tomi&Hasanovi, 2007:42).
Rot (1983) prema Jeu&Novak (2005) definira vrnjaku grupu kao
posebnu malu grupu u kojoj su lanovi, kao i u obiteljskoj grupi,
meusobno emocionalno povezani. Najvanijim vrnjakim grupama
smatra adolescentne (12 do 18 godina) vrnjake grupe u kojima
dominiraju

osjeaj

simpatije

meusobnim

odnosima

lanova

te

zajednika iskustva na temelju zajednikih aktivnosti. Te se aktivnosti

uglavnom ubrajaju u sferu slobodnog vremena.
Rot navodi sljedee karakteristike vrnjakih adolescentnih grupa:
1. postojanje zajednikih aktivnosti koje se ponajprije odnose na
nain koritenja slobodnog vremena (pojavljuju se i odreene vrste
adolescentnih potkultura), ali i razgovor o tome to autor naziva tekuim
drutvenim problemima, a moe se nazvati i temama aktualnim za mlade
poput odnosa sa odraslima, odnosa meu spolovima, odnosa prema
drutvenim normama i dr.
2. adolescentna grupa kao mjesto odnosno prostor za zadovoljenje
odreenih

potreba

elja

(potreba za pripadanjem, druenjem,

kontaktom sa suprotnim spolom, udruivanjem). Jedna od vanijih je tenja

za samostalnou.
3.

adolescentne

grupe

se

formiraju

na

temelju

uzajamne

privlanosti lanova, te su uspostavljene veze vrlo vrste.

4. ne postoji formalizirana hijerarhija vodstva i moi; postoji vie
pojedinaca od kojih svaki ima vei udio u nekoj aktivnosti. Karakteristino
je stvaranje podgrupa.
5. oito konformiranje s normama grupe uz istodoban rigidni
antikonformizam u odnosu

na norme odraslih (Jeu&Novak,

2005:79)

Razlikuju se tri tipa socijalnih sistema i prijateljske i interesne grupe,

gangovi, klike i formalni socijali sustavi kao to su djeije i omladinske
organizacije

pokreti.

U kolama i na fakultetima postoje uvjeti za neposredniji kontakt omladine,

pa

tu zapoinje

grupama

socijalizacija
u

sudjelovanjem

okviru

u razliitim

svoje

socijalnim
generacije.

Grupe djece mlaeg uzrasta do devet godina su male, labilne, spontane i

odreene su blizinom i sluajem. Nakon ovog perioda djeije grupe se
konstituiraju prema afinitetu i razvijanju svijesti o zajednikim ciljevima, a
dolazi i do internalizacije grupnih vrijednosti i pravila ponaanja. Na
poetku srednje

kole osnivaju

se prijateljske

grupe

mladih istog

heteroseksualnog sustava. Grupe vrnjaka odlaze zajedniki u kafie, na

koncerte, u klubove, kinopredstave, izlete, ples, organiziraju "urke",
"sjedeljke", a javlja se i ozbiljno "zabavljanje". Dolazi i do pojave pokreta
praenja

iste

mode,

sluanja

iste

muzike,

ponekad

stranakih

demonstracija, konzumiranja opojnih sredstava itd. Mlade naroito privlae

formalne organizacije kao to su razni klubovi, turistike i sline agencije.
Jedan broj adolescenata teko se uklapa u grupu vrnjaka, pa ostaju po
strani

to

ostavlja traga na njihovu linost. Razlozi tome su neke crte linosti,

obiteljski stil ivota koji oteava kontakte s vrnjacima ili protivljenje
roditelja

druenjima

djece.

Bliskost meu vrnjacima je umjerena, a rjea ja pretjerana bliskost.

Mladima je druenje s vrnjacima neophodno, a najee se odvijaju u
okviru

aktivnosti

slobodnog

vremena.

Vrnjaci imaju znaajnu ulogu, jer mladi koji pripadaju istoj grupi,
poprimaju odlike grupe kojoj pripadaju, bave se istim aktivnostima, slini
su im stavovi, ciljevi i vrijednosti. (Tomi&Hasanovi 2007:42-43).
Prema zakljucima 4. svjetskog foruma mladih Ujedinjenih naroda (2001)
svi mladi ljudi trebaju imati pravo i mogunost sudjelovati u socijalnim,
kulturnim i sportskim aktivnostima bez obzira na spol, rasu, religiju,
socioekonomski status ili mjesto gdje ive. Slobodno vrijeme trebalo bi
omoguiti razliite vidove zadovoljavanja potreba kroz individualni ili
3

timski rad. Sami mladi, od slobodnog vremena oekuju da im osigura

zabavu, druenje, uenje novih vjetina te priliku da budu aktivni u ivotu
svoje lokalne zajednice. Aktivnosti i prostor slobodnog vremena tako
postaju vano sredstvo za osnaivanje mladih kao i sfera realizacije
interesa svakog pojedinca ili grupe.
Irby i Tolman (2002) prema Jeu i Novak (2005) o slobodnom vremenu
govore

kao

prilici

za

samoizraavanje,

relaksaciju,

vjebanje

samokontrole te razvoj i uenje u drukijim uvjetima manje kritizerskim

nego u kolskom okruenju. Pozitivni uinci aktivnosti slobodnog vremena
na djecu i mlade prema njima su:
-

Socioemocionalni razvoj i angaman ukljuujui i odravanje

prijateljstava te angaman u zabavi i druenju kao i sposobnost da
se nosimo sa razliitim situacijama;

Profesionalni razvoj/orijentacija i angaman vjetine nune za

zapoljavanje,

razumijevanje

profesionalne

karijere

naina

ostvarivanja iste;
-

Fiziki razvoj i angaman bioloka maturacija i zdravlje;

Kognitivni razvoj i angaman kritiko miljenje, kreativnost,

rjeavanje problema;

Civilni razvoj i angaman vlastiti utjecaj na socijalnu okolinu te

odgovornost prema drugima uz priliku da se zajedniki radi na
postizanju nekog cilja.

Isti autori takoer napominju da je slobodno vrijeme ujedno i prostor za

oitovanje

problematinog

ponaanja

mladih

(puenje,

pijenje,

delinkvencija, nasilje, lutanje, rizina seksualna ponaanja do pretjeranog

gledanja televizije).
Nuno je, dakle, u svakoj raspravi ili pokuaju unapreivanja slobodnog
vremena mladih
voditi rauna o svim njegovim socijalizacijskim faktorima i efektima.
U istraivanju u Danskoj pokazalo se da je jedna od glavnih aktivnosti
slobodnog vremena bavljenje sportom. Govorei o svojim interesima i
eljama u sferi provoenja slobodnog vremena, dio djece i mladih istie da

su odreene aktivnosti i interesi uvjetovani i ogranieni njihovom cijenom.

(Mehlbye i Jensen, 2003 navedeno u Jeu&Novak, 2005)
Larson i Verma su proveli istraivanje o slobodnom vremenu mladih
diljem svijeta. Izdvajaju se tri glavna pitanja: Koliko slobodnog vremena,
to se radi (aktivnosti) u slobodno vrijeme i s kime ga se provodi? Koliko
vremena:

Larson

Velma

navode

razliku

izmeu

neindustrijskih

postindustrijskih nacija. Tako se, na primjer, u Keniji 10% tzv. budnog

vremena djece i mladih moe shvatiti kao slobodno vrijeme, dok je u SADu taj udio otprilike 50%. Takoer, u neindustrijskim nacijama, djeaci imaju
znatno vie slobodnog vremena od djevojica koje su zaduene za vie
kuanskih obaveza. Aktivnosti slobodnog vremena: u postindustrijskim
drutvima kao znaajni faktor provoenja slobodnog vremena spominje se
media use (gledanje tv, sluanje glazbe). Takoer mladi iz ovih drutava
slobodno vrijeme znaajnije vie provode u aktivnim i strukturiranim
aktivnostima (poput sporta, umjetnosti itd.). U terminima nestrukturiranog
provoenja slobodnog vremena to je u djejoj dobi period igre, u
neindustrijskim drutvima se u adolescenciji taj period odnosi uglavnom na
rad a u europskom i amerikom drutvu taj dio vremena otpada na
razgovor (esto vie od dva sata dnevno). Vrijeme provedeno u tome da se
ne radi nita (ekanje, razmiljanje, hanging out) uglavnom se odnosi
na mlade iz postindustrijskih drutava. S kime se provodi slobodno
vrijeme: U neindustrijskim drutvima veina slobodnog vremena se
provodi unutar obitelji i kue, s time da djeaci ee slobodno vrijeme
provode s vrnjacima. U postindustrijskim drutvima mladi slobodno
vrijeme uglavnom provode s vrnjacima (prema Irby&Tolman, 2002
navedeno u Jeu&Novak, 2005:80).

Litertura:
1. Tomi, R., Hasanovi, I. (2007), Mladi i slobodno vrijeme, Tuzla; Off
set

2. Jeu, I., Novak, T.,(2005), Provoenje slobodnog vremena djece i

mladih s poremeajima u ponaanju kvalitativna metoda: Revija za
sociologiju, [Online], Vol XXXVII. (2006), No 12: 7790, raspoloivo
na : http://hrcak.srce.hr/file/20347, pristupljeno: 15.03.2013.
3. Forko, M., Lotar, M., (2012), Izlaganje adolescenata riziku na
nagovor vrnjaka - vanost percepcije sebe i drugih: Kriminologija i
socijalna integracija, [Online], Vol. 20 (2012) Br. 1, 1-132, raspoloivo
na: http://hrcak.srce.hr/85001 pristupljeno: 15.03.2013.
4.

Web: http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/trebamo-li-brinuti/
pristupljeno: 15.03.2013.