Filozofski fakultet

Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za istonoslavenske
jezike i knjievnosti
Kolegij: Uvod u rusku civilizaciju 1

Seminarski rad

Sergej Aleksandrovi Jesenjin

studentica: Petra Grebenac

mentorica: eljka eli
akad. god.: 2013./2014.

U Zagrebu, 20.12.2013.

Sadraj
Uvod...........................................................................................................................................3
Djetinjstvo..................................................................................................................................3
Moskva.......................................................................................................................................4
Petrograd...................................................................................................................................5
Prva faza stvaralatva.................................................................................................................6
Revolucije i odlazak u Moskvu...................................................................................................6
Druga faza stvaralatva..............................................................................................................7
Ljubav.........................................................................................................................................8
Trea faza stvaralatva...............................................................................................................9
Smrt..........................................................................................................................................10
Zakljuak..................................................................................................................................10
Literatura11
Kljune rijei.............................................................................................................................11

Uvod
Sergej Aleksandrovi Jesenjin jedan je od najznaajnijih ruskih pjesnika. Njegovo je
stvaralatvo bogato i zanimljivo, usko povezano sa stvarnim ivotom pjesnika. Iako je ivio
samo trideset godina, Jesenjin je ostavio neizbrisiv trag u ruskoj knjievnosti. Posebnost
njegovih pjesama lei u dubokim emocijama i povezanosti s rodnim krajem i djetinjstvom.
Jesenjinov je izraz jednostavan i pristupaan ljudima svih drutvenih slojeva. Poznat kao
pjesnik iz naroda, nikada nije teio visokom knjievnom stilu, pa tako ni visokom ivotnom
standardu. ivio je svoje ideale, ideje o srei, slobodi svoje zemlje, idealnom ivotu seljaka i
radnika. Svim je srcem prihvaao svaku novu ideju u promjeni, naivno je vjerovao svakom
ovjeku. Bio je hipersenzibilan, unosio je cijelo svoje bie u sve to je radio i za to se
zalagao. Zbog takve je naravi trpio mnoga razoaranja, shvativi naposljetku da svijet nije
onakvim kakvim ga je zamiljao. Bijeg od takvog svijeta esto je traio u alkoholu, ali i
enama. Ipak, ljubav nije shvaao olako i uvijek ju je doivljavao kao jedinu i najveu sreu.
elio je biti sretan u zagrljaju voljene ene i drutvu dragih i iskrenih prijatelja, elio je da
njegovo voljeno selo bude lieno iskoritavanja od strane vlasti, bila ona carska ili
komunistika. Ni jedna mu se tenja nije ostvarila i on pred svoju smrt ostaje potpuno sam i
iznevjeren. Zato trostrukim samoubojstvom tragino okonava svoj ivot.
Djetinjstvo
Sergej Aleksandrovi Jesenjin roen je 3. listopada 1895. godine u selu Konstantinovu, u
Rjazanjskoj oblasti nedaleko od Moskve. Bio je sin Aleksandra Nikitia i Tatjane Fjodrovne,
a imao je i dvije sestre, Katarinu i Aleksandru. Jesenjinova je obitelj bila prosjena siromana
seoska obitelj, ali malog Jesenjina ve s dvije godine poinju odgajati djed i baka zbog
neslaganja roditelja. Djed Fjodor Andrejevi Titov i baka Natalija Jevstajevna Titova bili su
prilino imuni, a Jesenjina su odgajali u religioznom i patrijarhalnom duhu. Mladome
Sergeju pruili su bezuvjetnu ljubav i bezbrino djetinjstvo. Jesenjin ga je proveo trei po
prostranim ruskim poljima i livadama, u igri s drugom djecom. Uvijek je bio poderan, bos i
izgreban, kao pravo seosko dijete. Jako je volio ivotinje i sve vezano uz selo: rijeke, potoke,
polja, seosku tradiciju vezanu uz zvuk harmonike i balalajke1 te pjesme djevojaka i mladia.
Stanje u cijelome svijetu krajem 19. i poetkom 20. stoljea obiljeile su velike promjene koje
su prethodile Prvom svjetskom ratu. Europa je podijeljena u dva saveza - Trojni savez i
Antantu, kojoj uz Veliku Britaniju i Francusku pripada i Rusija. Rusijom vladaju vjerski
metei, bune i graanski ratovi, stvaraju se revolucionarni pokreti protiv carske vlasti, koja
sve vie slabi. Jesenjin e s takvim dogaajima biti upoznat tek kada u mladosti zapone ivot
u Moskvi. Do tada se koluje u seoskim kolama, najprije u osnovnoj, a potom i srednjoj koli
za vjerouitelja. Jesenjinov je djed bio autoritativan i religiozan ovjek koji je elio da njegov
unuk poduava seosku djecu religiji. To se nee dogoditi jer Sergej nikada nije bio potpuno
siguran u svoju vjeru u Boga, to i sam govori u jednom od svojih pisama: " U mome
djetinjstvu bilo je neobino otrih prijelaza, as periodi kada sam se molio Bogu, as vrijeme
neobinih razuzdanosti, sve do elje da omalovaim svetinje i hulim na Boga". Upoznavi
1

ruska i ukrajinska tambura trokutasta oblika, slui za pratnju pjesme i plesa, rus.

svog kasnije velikog prijatelja Griu Panfilova, Sergej postaje jako zainteresiran za poeziju jer
ju dvojica mladia zajedno itaju i prouavaju. Iako sa samo sedamnaest godina naputa selo,
ono nikada ne izlazi iz njegovih misli i due. U velikim gradovima, meu ljudima upitnoga
morala i iskrivljenih vrijednosti, Jesenjin ostaje seosko dijete ija je dua puna seoskih motiva
koje prenosi u svoje pjesme.
Moskva
Jesenjin dolazi u Moskvu 1912. godine i zapoljava se u mesarnici u kojoj je radio i njegov
otac, no brzo na istome poslu dobiva otkaz zbog neodgovornosti prema radu. Otac mu ne
doputa da ivi kod njega ako novano ne pridonosi, stoga Sergej zavrava na ulici.
Moskovske su ulice bile prepune seljaka i radnika koji su prosvjedovali protiv carske vlasti i
sukobljavali se s policijom. Sergej je odluio krenuti knjievnim putem, stoga dolazi u
kontakt s moskovskim knjievno-glazbenim krugom Surikov. lanovi ovog kruga pomau
mu da se zaposli u jednoj od najpoznatijih ruskih tiskara tog vremena. Jesenjin tamo radi kao
pomonik lektora i upoznaje mnoge znamenite i ugledne knjievnike. ivio je meu knjigama,
pratio kako nastaju i sa strau i zanimanjem itao otiske koje je trebalo korigirati.2 Uskoro
ista izdavaka kua poinje izdavati Jesenjinove pjesme u asopisima Dobro jutro i Djeji
svijet. U asopisu Narodni prijatelj objavljuje se njegova prva antiratna poema avke. U
Moskvi Jesenjin radi na osobnom obrazovanju sluajui predavanja na Moskovskom
gradskom narodnom sveuilitu anjavskoga, jednom od najuglednijih i najboljih sveuilita
u Rusiji prije revolucije. Sudjelovanja u radnikim prosvjedima uzrokuju Jesenjinu probleme
s policijom, pod ijim e nadzorom biti ostatak svoga ivota. On prvi put sudjeluje u
prosvjedu vozaa tramvaja, nakon ega mu policajci dva puta pretresaju stan, poinju mu
otvarati i itati sva pisma, a njegove su pjesme podvrgnute cenzuri. Iako zna da je pod budnim
okom policije, to ga ne spreava da redovito pie pisma svome prijatelju Grii. U jednome
pismu iz 1913. godine govori o svojim neprijateljima koji ga smatraju sumanutim. Mnogi od
njega zaziru i on u to vrijeme ivi mirno i povueno. Altruistiki je nastrojen prema svima, pa
tako i prema onima koji ga ugnjetavaju: Da, Gria, voli i ali ljude, i prijestupnike, i
podlace, i laove, i stradalnike, i pravednike. Ti si mogao i moe biti bilo koji od njih. Ne
susprei se da sie s visina, jer nee osjetiti nizine niti e imati predstave o njoj.2 Jesenjin
izjednauje sve ljude. Smatra da je malodunost i prividna mudrost malog broja izabranih
kriva za nejednakost ljudi. U pismima esto spominje bogati sloj graanstva koji podcjenjuje
obine ljude, seljake i radnike, ali i policiju koja iste te ljude nasilno mie s ulica, ne
doputajui im da izraze svoje tenje i probleme. Sergej tvrdi da je svaki ovjek mudar na
svoj nain i da su svi ljudi jednaki. ...i za svakog je jedna istina: Ja sam ti. Tko moe to
shvatiti, odgonetnuo je sve tajne.2 Kada bi ljudi to razumjeli, tvrdi Jesenjin, prestali bi
nemiri, nasilje i ugnjetavanja. Boravak u Moskvi na Jesenjina je ostavio dubok trag. Tamo se
prvi put susreo s pravim, okrutnim gradskim svijetom. Njegovi stihovi odraavaju put
pjesnika do revolucije. Oni su pisani u narodnom stilu i prikazuju slobodnog ovjeka
bezemljaa.

Kaurin Alduk (2006: 353)

Petrograd
Zbog sve eeg i intenzivnijeg pritiska vlasti i policije, Jesenjin naputa Moskvu i odlazi u
Petrograd. Tamo nailazi na teku knjievnu atmosferu. Petrogradski saloni predstavljali su
knjievna sredita. U njima su se okupljali imuni graani koji su smatrali da je poezija
namijenjena ljudima iz visokog drutva, a ne narodu. Buroazijsko drutvo njegovalo je
poeziju poze i gesta. Prezasienost otmjenom rijeju, zamor i klonulost, bili su glavna
karakteristika
vremena
u
kojem
se
naao
mladi
Jesenjin.3
Dvije glavne karakteristike Jesenjinova vremena bile su prividna otmjenost bogatog i
revolucionarno raspoloenje, bune i trajkovi siromanog sloja drutva. Dok je bogato
graanstvo uivalo svoj povlateni poloaj, podcjenjujui tako sve ostale graane, kod
radnika se javljao sve vei otpor i nezadovoljstvo stanjem u dravi.
Jesenjin je u takvoj okolini ostao zamijeen jer se potpuno razlikovao od obaju slojeva. On je
bio odraz seoske nevinosti i sirovosti. U njemu je bila sadrana sva dra ruskog sela - miris
rai i tamjana, svjeina polja, rumenilo seoskih zora. Dua mu je bila puna narodnih motiva.
esto su ga drugi knjievnici nazivali pastirom, ovjekom koji je iz zvijezda i zore uio
kolu3.
Doavi u Petrograd, Jesenjin prilazi ve ranije formiranoj grupi pjesnika iz naroda te
pokretima novih seoskih pjesnika. Grupa pjesnika iz naroda bila je osnovana jo 1912.
godine, a pjesnici koji su pripadali toj grupi teili su ostvarenju poezije koja e izai iz okvira
buroazije i postati dostupna svim ljudima. Polako ulazi u umjetnike krugove, a meu
prvima koji ga je zamijetio bio je Aleksandar Blok, jedan od najznaajnijih predstavnika
ruskog simbolizma, kojemu se Jesenjin jako divio. Blok je njegove stihove opisao kao svjee,
iste i zvune. Preporuuje ga tada utjecajnom pjesniku Grodeckom, koji je bio predvodnik
novih seoskih pjesnika. On Sergeja dovodi u vezu s mnogim poznatim asopisima. Od tada su
Jesenjinu objavljivali sve to je ponudio, ukoliko bi to dopustila cenzura. Postaje poznat i
pozivaju ga u knjievne salone te sklapa prijateljstva s poznatim knjievnicima svog vremena.
Jesenjin nije osobito volio knjievne salone zbog njihove prisutne doze snobizma. Zato je
njegovao svoj stil priprostog i neukog ovjeka sa sela. Odijevao se u bijele koulje, opanke i
izme s naborima. Svoje je prve pjesme Grodeckom donio zamotane u seljako platno. Ipak,
Jesenjin je bio daleko od neukog seljaka. On je bio obrazovan i naitan ovjek ija se veza sa
selom temeljila na tradiciji i duhovnim vrijednostima. Maksim Gorki, koji je pomagao mnoge
nove mlade pjesnike, za Jesenjina kae da je ve po njegovoj prvoj pjesmi osjetio snagu
tvorca. Zato ga je brzo zavolio i odluio mu pomoi u ostvarivanju sebe kao knjievnika i
afirmaciji u knjievnim krugovima. Jesenjina je zamijetio i poznati futurist Vladimir
Majakovski. U Petrogradu Jesenjin poinje pisati i izdavati vie no ikad prije i pjesme nastale
u tom razdoblju pripadaju prvoj fazi njegova stvaralatva. Ubrzo poinje Prvi svjetski rat, ali
Jesenjin ne odlazi u vojsku, nego ostaje u Carskom selu.

Pei (1957:23-27)

Prva faza stvaralatva

Prva faza pjesnikova stvaralatva temelji se na dvije zbirke pjesama, Radunjica () i
Plavetnilo (). Pjesme su vezane uz prirodu, selo i domovinu, ali i uz svijet mitova,
bajki i religije. On opisuje likove svetaca i narodnih junaka, ivotinje i biljke. U pjesmama, ali
i u pjesnikovu ivotu openito, prevladava plava boja. To je boja njegovih oiju i njegove
iste, nevine due. S druge strane, njegova je voljena domovina crveno polje, tiho, smireno i
sanjivo. Pie ciklus pjesama pod nazivom Rusija, u kojem prevladava patriotska tematika. U
svakom je stihu izraena ljubav prema rodnoj zemlji:
Al volim te, zemljo krotka, slatka!
Zato - ne znam rei, da me kolju.
Vesela je tvoja radost kratka
S gromkom pjesmom proljea u polju.4
Jesenjin je svoju zemlju volio na poseban nain, doivljavao ju je kao brinu majku kravljih
oiju, umornu od loeg stanja koje ju je zateklo. Gledao je na Rusiju kao zemlju seljaka u
kojoj e jednog dana svi ljudi biti jednaki i sretni, trei prostranim poljima i upijajui svaki
djeli ljepote svoje domovine. Jesenjin njeguje psihologiju seljaka koji netaknute due dolazi
u grad. Prvi period Jesenjinova stvaralatva ima mnoga simbolistika obiljeja. Sunce,
mjesec i zvijezde, i ovjekov ivot u Jesenjinovoj poeziji ispreplitali su se kao zlatne niti i
izlazile pred nas u bezbroj likova, govori jedan knjievni kritiar. Svaka je Jesenjinova rije
zapravo slika, zbog ega je vrlo blizak simbolistima, od kojih su na njega najvei utjecaj imali
Andrej Beli i Aleksandar Blok.
Revolucije i odlazak u Moskvu
Samo dvije godine nakon poetka rata dolazi do revolucija koje e iz korijena promijeniti
ivot u Rusiji. 23. veljae po starom kalendaru, a 8. oujka po novom, izbija Februarska
revolucija kojom je sruena carska vlast u Rusiji. Nekoliko mjeseci kasnije, 25. listopada po
starom, 7. studenog po novom kalendaru, izbila je Oktobarska revolucija kojom su boljevici
preuzeli vlast u zemlji. Bio je to poetak povijesti komunizma u svjetskoj civilizaciji. Jesenjin
je bio oduevljen Februarskom revolucijom i svim idejama koje je ona nosila. Opisao ju je
kao buru iznad zlatne rai. On prilazi revolucionarima vjerujui u svoju i opu sreu,
oboavajui sve oko sebe. Ushien je novim dogaanjima, bezuvjetno prihvaa sve
revolucionarne ideje. U tom zanosu pie pjesme posveene probuenome narodu, objedinjene
u zbirkama Preobraenje () i Trerjadnjica (). Oktobarska je
revolucija u Jesenjinu probudila osjeaj zajednitva meu ljudima cijelog svijeta. On naivno
vjeruje da je revolucija seljaka, da nasilja i nepravde vie nee biti, da e zavladati mir,
ljubav i pravda.
1918. godine ponovno odlazi u Moskvu. Tamo upoznaje pjesnika futurista Anatolija
Mariengofa koji e mu ostati veliki prijatelj do smrti. Jesenjin u Moskvi ivi boemski. Veinu
vremena provodi u kavanama na Kuznjeckom mostu gdje su se okupljali pisci, slikari i glumci
4

strofa iz jedne od pjesama ciklusa Rusija.

koji su zaraivali za ivot prireujui razne izlobe i knjievne veeri po cijeloj zemlji.
Umjetnici luduju po ulicama, skidaju natpise s nazivima ulica i trgova te stavljaju ploe s
vlastitim imenima. Tako je nekoliko dana Kuznjecki most nosio Jesenjinovo ime. Jesenjin je u
to vrijeme organizirao dvoboje, nudio je brak nepoznatim enama, proglaavao se mrtvim,
opijao se i stvarao sliku o sebi kao huliganu. Zajedno s Mariengofom i jo nekolicinom
pjesnika osniva imainistiki knjievni pokret. Imainizam kao cilj umjetnosti uzima sliku,
figuru i lik, to nije nimalo nepoznato prethodnim knjievnim pravcima. Sam Jesenjin u
svojoj poeziji ne stavlja sliku iznad sadraja, nego upravo njome iznosi sadraj i razne ideje.
Zato se Jesenjina ne vee izravno uz imainistiki pokret, kao ni uz bilo koji drugi knjievni
pravac. Njegova je najvea veza s imainistma bila odraena u njegovom karakteristinom
boemskom ponaanju. Za vrijeme suradnje s imainistima Jesenjin u zajednikoj zbirci
objavljuje jednu od svojih najpoznatijih pjesama, Pjesmu o kuji. Treba naglasiti da su zbog
velikog pritiska cenzure uvjeti objavljivanja pjesama bili jako teki. Sve su institucije bile
nacionalizirane, pa tako i samo izdavatvo. Imainisti su esto naputali Moskvu kako bi se
sklonili od oiju vlasti i policije kojoj su se zamjerili zbog estih ulinih skandala. Jesenjin se
u takvim uvjetima poinje osjeati kao posljednji pjesnik sela koji sve vie postaje gradski
pjesnik. On ivi u velikoj neimatini i bijedi, ali najvie ga mui patnja zbog nedaa koje su
zatekle njegovu zemlju. Sve dogaaje upija u sebe i pati. Tako je na jednom putovanju
eljeznicom vidio epizodu koja je za njega bila jako vana. Gledajui kroz prozor, iz vlaka je
primijetio mladog vranca koji je poeo trati usporedno sa eljeznicom i pokuavao ju
prestii. Taj se dogaaj urezao Jesenjinu u pamenje jer je u mladome konju vidio svoje selo
koje unitava eljezna groznica, ba kao to je vranac na kraju odustao od utrke sa
eljeznicom: elini konj pobijedio je konja ivog. I to maleno drijebe bilo je za mene
oigledna slika umirueg dragoga sela. Tu je epizodu opisao i u stihovima:
Dragi, dragi, smijena ludo kriva,
zato, zato trka bezgranina?
Zar ti ne zna da je konja iva
Pobijedila konjica elina?
Druga faza stvaralatva
Jesenjin ulazi u svoju drugu, najplodniju fazu stvaralatva. Njegova poezija postaje tragina i
huliganska, vezana je uz besane pijane noi provedene u Moskvi. Bilo je to vrijeme pijanstva,
ena, boemstva, poroka, raznih ispada, avantura i stranih duevnih sukoba. Vrijeme
razoaranja evolucijama, potpunog moralnog pada i gubitka ideala. S druge strane, njegova je
poezija doivjela vrhunac. Objavljene su zbirke pjesama Krmarska Moskva (
) i Ispovijest mangupa ( ), pisane u beskrajnim pijanim noima. U
pjesmama ovih zbirki izmjenjuju se razoaranje, jad, tuga i enja za domom, kao i u
sljedeim stihovima Krmarske Moskve:
Bije srce i ja blijeda lica
Govorim i pijano se klatim:
ja sam, kao i vi, propalica,
ni ja nemam kamo da se vratim.
7

Nestat e i niske moje kue,

nee vie biti ni psa mog.
Na moskovskom trgu, u svanue,
izdahnut u, sudio mi Bog.
Mnogi su govorili da je krma progutala Jesenjina, ali ne i njegov talent, te da su iz krme
proizali njegovi najbolji stihovi. Osim u alkoholu, Jesenjin je utjehu najee traio u
enama.
Ljubav
U Jesenjinovu ivotu ene su igrale velik ulogu. On je uvijek za sobom vukao bezbroj sitnih
avantura, ali najvie su ga obiljeile prave i velike ljubavi.
Prva prava Jesenjinova ljubav bila je Anna Izrjadnovna, koju je sa samo devetnaest godina
upoznao u moskovskoj tiskari. S njom je imao sina Georgija koji je imao dvadeset i dvije
godine kada je poginuo u Staljinovim istkama. Sa svojom drugom enom Zinaidom Reich
Jesenjin je najdue bio u braku i imao s njom dvoje djece, ker Tatjanu i sina Konstantina.
Najblii Jesenjinovi prijatelji voljeli su Zinaidinu produhovljenu ljepotu i tvrdili su da ju
Sergej nikada nije prebolio. Zinaida je takoer ubijena za vrijeme Staljinovih istki.
1921. godine u jednom slikarskom ateljeu Jesenjin upoznaje slavnu ameriku plesaicu irskog
podrijetla Isidoru Duncan, koja je u Moskvi htjela osnovati plesnu kolu. Vjenali su se 1922.
godine i ubrzo otputovali u Njemaku. Putovali su i u Francusku, Belgiju i Italiju. etiri
mjeseca boravili su u Americi, gdje je Isidori oduzeto ameriko dravljanstvo jer je optuena
za promidbu komunizma kada je plesala na glazbu Internacionale. Otputovali su u Pariz, a
Jesenjin je napustio Isidoru. Mediji su pomno pratili njihov brak, to im nikako nije ilo u
prilog. Jesenjin se izvan Rusije nije dobro osjeao. Borio se s emigracijom i imao je svakojake
skandalozne ispade kojima je odgovarao na medijske provokacije. Sve je to u njemu budilo
enju za domovinom. Mariengofu se u pismima alio na ljude i strani nain ivota. to da
vam priam o tom uasnom carstvu malograantine koja granii s idiotizmom? Osim
folkstrota, ovdje gotovo nieg nema, samo deru i piju, i opet folkstrot. ovjeka za sad jo
nisam sreo i ne znam gdje da ga traim. Jesenjin nije znao ni jedan jezik osim ruskog, a
Isidora je znala samo nekoliko ruskih rijei. Isidora je bila sedamnaest godina starija od
Jesenjina. On je bio seoski pjesnik pun talenta i eljan slave, a ona je bila olienje zapadne
kulture. Nakon poetnog zanosa dolaze nesporazumi i sukobi pretvoreni u medijske skandale.
Sam Jesenjin kae: traio sam u toj eni sreu, a propast sam naao sluajno. Isidora je u
svoje vrijeme pomicala granice. Na pozornicu je izlazila bosa i oskudno odjevena jer je tvrdila
da klasini balet ne doputa eni da se potpuno izrazi. Ples je inae bio njezin jedini put do
sree, u ostalim je aspektima ivota bila jako nesretna. Nikada nije pronala svoju pravu
ljubav. Nakon Jesenjina, ostala je potpuno slomljena. Jesenjin ju je stalno naputao, a ona ga
je preklinjala da se vrati. Njemu je u inozemstvu smetao status mua slavne plesaice jer
nikako nije mogao doi do izraaja kao pjesnik. Padao je u sve veu depresiju, ak je i tukao
Isidoru. Navodno ju je ostavio preko telegramske poruke koja je glasila: Ja volim drugu, stop;
8

enim se njome, stop; sretan sam, stop. Nakon veze s Isidorom Jesenjin je bio u sve gorem

psihikom stanju. Stalno je oko vrata nosio njezin al i bio je uvjeren da e mu se Isidora
vratiti. Pred smrt je esto odlazio u hotel Angelter, gdje je esto dolazio s njom i tamo je, u
njihovoj sobi broj 5, izvrio trostruko samoubojstvo. Isidora se povukla iz javnog ivota, a
1927. godine i ona je umrla u neobinoj nesrei, kada joj je al zapeo za kota automobila u
pokretu i udavio je.
Nakon Isidore, Jesenjin je bio u braku s jo dvije ene. Brak sa Sofijom Tolstoj trajao je samo
sedam mjeseci. Brzo se ispostavilo da su njih dvoje potpuno razliiti ljudi, ali je se Jesenjinovi
prijatelji sjeaju kao ozbiljne, pametne i obrazovane ene irokog ruskog srca. Druga ena,
Galina Benislavska, bila je uz Jesenjina u doba njegove najvee depresije. Ona mu je bila
oslonac, odmor i sigurna luka nakon burne veze s Isidorom. Oboavala ga je i nije mogla
ivjeti bez njega. Poinila je samoubojstvo na njegovom grobu godinu dana nakon njegove
smrti.
Trea faza stvaralatva
Treu fazu Jesenjinova stvaralatva obiljeava melankolija i rezignacija, pomirenost s
neostvarenim snovima i enja za domom, majkom i rodim selom. Sve to se godinama
gomilalo u njemu, sada izlazi na povrinu, rijei kao da kljuaju iz njega. Pie svoje
najrealistinije ostvarenje, poemu Ana Snjegina, u kojoj opisuje miran i idilian ivot seljaka
prije rata, te dogaaje na selu za vrijeme i nakon rata i revolucija. U ovoj fazi nastaje i pjesma
Pismo majci, u kojoj pjesnik izraava svoje duboko razoarenje i duevnu slabost koju je ono
prouzroilo.
Nemoj budit odsanjane snove,
nek miruje ono ega ne bi:
odve rano zamoren ivotom,
samo emer osjeam u sebi.
Poema Crni ovjek takoer nastaje u treoj fazi, a od ostalih se Jesenjinovih djela razlikuje po
elementima podsvjesnog stvaranja prouzroenog raznim halucinacijama pod kojima je pjesnik
stvarao ovu poemu.
Crni ovjek prstom
po odvratnoj knjizi vue
i, mrmljajui nada mnom
kao nad umrlim monah
ita mi ivot
nekoga raspikue,
u dui budei tjeskobu i strah.
Crni ovjek,
crni, crni!

Smrt
Pred smrt Jesenjin se najvie sjea ljubavi, koja je za njega najvea srea i udo na svijetu.
Mui ga njezina prolaznost. Prijatelji ga opisuju kao izgubljenog, opasnog i mahnitog
ovjeka. 23. prosinca 1925. godine odlazi u posjet sestrama, vraa se u Petrograd 24. prosinca
i odsjeda u Angleteru te juri po gradu obavljajui poslove. Boravi u sobi broj 5, gdje
atmosfera postaje sve tea. 27. prosinca, nemajui tinte, presijeca si vene i pie vlastitom
krvlju svoju zadnju pjesmu. Bili su to stihovi Do vienja, prijatelju, dovienja, a naveer ih
je predao jednom mladom pjesniku koji je zaboravio na njih. Iste veeri Jesenjin dolazi u sobu
broj 5, umoran, duevno bolestan i oajan. Pui i pije, tri hodnicima, kuca na vrata ljudima,
ali nitko ga ne puta. Usamljen, bez obitelji, prijatelja i voljene ene odlazi u sobu, radi nered,
sijee vene, prebacuje ue preko cijevi za parno grijanje i vri trostruko samoubojstvo:
rezanjem vena, vjeanjem i spaljivanjem uz cijev za parno grijanje. Pokopan je u Moskvi 30.
prosinca 1925. godine na Vaganjkovskom groblju.
Zakljuak
Jesenjinova je pjesnika veliina neupitna, on je sasvim sigurno jedan od najveih pjesnika
svih vremena. Ipak, posebno je bitno njegovo djelovanje u tekim okolnostima koje su vladale
u vrijeme njegova stvaralatva. On je tada pokazao veliki prkos, enju za idealima, hrabrost i
duh koji rijetko koji ovjek posjeduje. uvi za Jesenjinovu smrt, Maksim Gorki rekao je: I
ovdje, jedne noi, kada je meava bila najstranija, iz due je sve otilo, kao s bijelih jabuka
dim. Ostala je samo uspomena na jednu burnu mladost, krvavu no i velikog pjesnika.5
Istina je da tuga i bol piu najljepe stihove, a sam je Jesenjin moda najbolji primjer koji
potkrepljuje ovu tvrdnju.

Pei ( 1957: 28)

10

Literatura:
Pei, Miodrag: Sergej Jesenjin: ivot i delo, Beograd : Srpska knjievna zadruga, 1957.
Kaurin Alduk, Kristina Pisma slavnih, Zagreb: ABC naklada, 2006.
http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.303.html:455532-Najvece-ljubavi-Isidora-Dankan-iSergej-Jesenjin(9.12.2013.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Velja%C4%8Dka_revolucija_u_Rusiji(9.12.2013.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Oktobarska_revolucija(9.12.2013.)
http://wwwbloggercomprofile1704280558878634.blogspot.com/2010/08/sergej-jesenjin.html
Kljune rijei:
pjesnik iz naroda
pastir
posljednji pjesnik sela
hipersenzibilnost
selo
djetinjstvo
ljubav prema Rusiji
prosvjedi i revolucije
pritisak vlasti i policije
cenzura
simbolizam
imainizam
boemstvo
veza s Isidorom Duncan
rezignacija
samoubojstvo

11