Postovani, Listopad 2014, Cdluzio sam napisati ovo otvoreno pismo - informaciju o Brodarskom institutu obzirom da se zbog Joseg upravijanja, Institut rapidno wraSava. Imovina Insttuta je par stotina miljuna kuna « jedini vlasnik je Republika Hrvatska Skupitina. Nadzomni odbor, Dréavni ured za upravljanje deZavnom imovinom, a ni bilo tho érugi. ne poduzima nista da bi se stanje promijenilo i popravilo, Ne mogu zanemariti ni vasttu cgzistencijaine tigroenost i ugrozenost oko stogetrdeset zaposlenih kolewica Kolega, Dr2ava kao vlasatk mora nesto poduzeti da se agonija Insttuta zaustavi (ako vee nije prekasno?) U SkupStini drustva su tri ministra (MG, MORH } MZOS), Predsjednik je ministar MZOS. Nije sigumo da ti oni uopée znaju da su élanovi te Skupstine!? SkupStina imenuje Nadzorni odbor @ potvrduje ox Vlada RH. Predsjednik NO je nezainteresiran | neodgovoran profesor iz Rijeke. Ime mu je Roko Nethalla Say, Predsiednik jednoélane Uprave je wiedno i glavni direktor, prof. dr. Vladimir ‘Koroman, penzionirani biigadir HV 1 offeir bivSe vojske. lina preko 70 godina, z0v4 ga oDet to) je duanosti vise od deset godina { ima mandat bez ogranivenja Pod upravijanjem dr, Koromana (strugnjak za automatiku i hidrauliku, menader ~ satuvaj Boze) Institut je uSao u nevidene dubioze. njegov je tace i propada samo zabvaljuju erealnim ambicijama, naivnosti, pogreSnim procijenama, tosim odlukama, neadlénost ali | privitegijama i Koristojubliu dr Koromana, koji naprosto nezna kako sii" s funkeije, # nikom u ovo} DrZavi nije stalo do Brodarskog instituta i ne primjeguje da problem postoji U zadnjhnekoliko godina dr. Koroman je zaduzio Institut za nevidene miliune, sve stevie pod hipoteku da bi isplacivao mizerne plage da ne ojata radniki bunt ine dode u javnost 10 Sto dink. Za 10 vrijeme .potrosio~ je nekolike Passata i putnikih kombija, vise manje za privatne potrebe. abiseo svijet nekoliko puta, od Alzira, Aljaske, Amerika, Australie, Azerbajdzana, cijele Europe, Filipina, Indonevije, Indije, Irana, Japana, JAR-e. Kine, Koreje, Libije, Malezije, Nigerije, Sudana, Tunis Turske, Venezucle do... Pozivaju se .potencijalni* partneri iz inozemstva, plaéaju im se zrakoplovi, smjeStaj, vorika ih se po Hrvatskoj zajedno s direktorovim prijatelfime { nekim bivsim Institutskim direktorima i pomoénicima, éasti na racun radnika Instituta, sve pod obraztozenjem ‘ugovaranja novih postova. Narayno, godinama sve to nije donijelo NI JEDAN POSAO. Uz pomoé bivsih pomoénika .rasturio™ je Sindikat (10 nije bio ncki problem) i potkupio Radnicko vijeée, raskinuo Kolektivni ugovor i dijeli plage po padabnosti a pokriva se nebuloznim Pravilnikom. Otjerao je gotovo 30 kljucnih judi. Strunu i uspjesnu ekipu za ventilacijw i protupozarmu Zastite nedavno eijelu ekipu brodskib projektanata, mlade vrlo stragne pojedince iz. upravljanja sustavima. fautomatike, akustike, financijskog direktora, voditeljieu ragunovodstva {to} doduse treba strutna pomoé, naime struénija je u mobingu nego u radunovodstvu), voditeljieu knjiznice... ali | druge statijeiskusne hadrove. Institut je kedrovski osakagen a kadrovska devastaejia se nastavija, Doveo je svog éovjeka, protivmo stavur Komistje za prijem, na mjesto pomoénika za korporativno upravhianje (komercijala, financije, sluébe,..), koji svima prijeti otkazima, trenira strogost, izbjewava razgovor o preblemima, nedorastao stuaeji s neuspjeSnom poslovnom prosloséu a glumata velikog direktors Daje lazna obecanja, otkazuje.strpljive dobavljade i dovedi .svoje". zaobilazi struéne zapostenthe pokusava dilati s odvjetnigkim kancelarijama, vanjskim suradnicima { novim dobavtiagima, koji mu naivno vjeruju, zaduiuje se bez ikakvox postovnog pokriéa, visoko placa upitne fakioringe, polusaye siimajive prodavati drzavnu imovinu da bi isplatio place. lijepo govori ali daje vrlo Sure j nejasne informacije i prezentira netransparentna financijska izxjeSéa i v biti omalovazava kolege i raduike Logistighi i financijski ne uspjeva pratiti poslovanje ne poznaje ratunovodstve. ne vrnéa dugove,bine o vlastitim privilegiiama, radi po svom.... Naravno, sve to uz blagosloy ili nemoc glaynog direktora, Luleda da revizija svoj upitnim izxjeScima ,pokriva™ postovane, a Nadzorai odbor je weodlisan | neodgovoran, odnosno zavedem friziranim izxjescima i priticama glavnog direktor o svijetoi taducnost [nstituta, Minhauzenove priée u odnost na prige dr. Koromana, totalni su amaterizam, Ne poduzima se nia razumno i aginkovito za restrukturiranje i novi poslovni iskorah. lnstiny je prezadaven, u formalnim i neformalnim gubicima je godinama. im ogromnu imovinn Koja propada i fit Kojo} nema ostvarenja nikakve dobit,fizicki je zapusten, struéni kadrovi nam odlaze Uplate A svoju buduénost ili su perfidno otjerani, jednotiana Uprava je upitno riesenje, dio srednjeg renad?menta nam je na velo nisko} razini, rascjepkanost djelatnosti | nendekvatna organizacijske forma uzrokuju visoke trogkove 1 newtinkovitost, Skupa i nepotrebna infrastruktura nije isplativa a zahtjeva zat jne resurse za odrzavanje. Drzavna revizija rijetko dolazi § vjerojamo piSe uyjetna misljenja ili ne poducima nist, ali do kad? Drzava je pokuSala porosi zajmom Syjetske banke za znanstvent i tehnoloski razvitak « rezaltat poruzni, Ulozeno 4-5 mil, eura ili dotara (2) koristi nikakve, izbateni smo iz projekts @ koliko znam, ni ne vragamo zajam. U Institutu je strahovlada, nitko ne smije niSta reéi ni predo7iti, Dr. Keroman je w potpunost) unistio upravliacki sustav, prvenstveno nepostivanjem propisanog alii _svojom neprincipijelnoséu, samovoljom, slabosti, neznanjem i brojnim iznimkama, Pojedinci koji sti poslusni i ne stvarau “probleme”, prosperiaju na svojoj prodano} Sun ili uejenama, a neki naprosto rade Sto im je voll Primjera radi, tv. prodaju i marketing vodi na svoju ruku, nikom odgovorna diclatnica | saxjetnk Cini propaste od Koj bolt glava, No kod dircktora slovi kao vrlo uspjeSna, sto se moda mora | prihvatiti ako se raéuna da se u etrdesetim konatno uspjels dat No poseban je ,biser*, nazovimo ju. osoba od posebnog direktorovog povjerenja (a nije mt tak ni tanica a zovu ju ,Ditektoriea), koja je uspjela na trosak Instituta zavesith VERN uw pedesetiy odinama, da bi unatoé Sto nema nikakvog ishustva na poslovima visoke struéne spreme, postala avjetnica (najvii ana. v administracifiInsitta), Prvo takvih Kadrova ima na burzi po izborw a studi je zavrsile uceéi na posta, 2a vrijeme radnog vremena, Direktora se godinama nesmije Piatt $0 is aba radi za vide nego pristojau placu. Znalo se da brine o direktorovim unucima kad su u Hrvatskoj sjegovim putovanjima i njemu osobno, iznisija prige ttrageve, Sei i ostuskuje reakslje pa ih prenosi direktoru. On jo} bezrezervno vjeruje i temeljem rekla - kazala informacija poduzima miere* Vijerujte, ove je za6udujuce ali istinito. Kad glavni direKtor nekog proziva s uvedom: .Navod prifa po Instituru®,svima je jasno tho je ta} narod”. Postalaje savjtnica za plan, kontroling, analiza i stratesh raavitak (atuirata je internu Komunikaciu ili tako neSto), pa naravno da ne radi nist, jer @ podeusie fia kojem danas kao radi pojma nema, a nista nine uéi. Pitanje {od Koga da uti, Videns Je kako Institutskom American posiovnom karticom kupuje. valjda poklone koje direktor nosi na putovanls Zasto inate da takva osoba wopée fina sluzhenu Kartieu w dréavnoj fimi? Svi je se boje pa i dt Koroman, Naravno, i sin joj je zaposten w Insticuta ~ opet mimo najetaja ai potreba. Bila je ima | drugih slignih 2aposlenja bliske rodbine radnika Insttuta, Trenutno je u tana} »kadrowsko akyizie ddolazak jednog braénog para, on potreban i na njega se eka, a ona veé stigla, u joS ne zapakiranom paket Kroz Institut su .prosetali ii su jo8 uvijek prisutni bezbrojni sayjetniei, vanjski Konzulianti agenti 2a strana tr2ista,... ali od posla nista, bez obzira na silae honorare, Ugasen je vrlo vrijedan struéni Gasopis Hivatska brodogradnja, ei je izdavaé Institut, zaposteni Kojekaksi ud bez pravow cbrazlozenjanatjevaja, ali najbitnije — bez potrebe. Ali sve to moraju formalno pokrivati voditelji sektora i odjela, da bi zadrzali svoje visoke place. LU. Institutu postoji Kolegij kao savjetodavno tijelo glavnog direktora, Tu se kao odlucuje o financijama, poslovanju, perspektivama, planovima, ....... A kako 10 funkeionira najbolje ilustrira nedavni mail kolegice koja je voditeljiea najelitnijeg dijela Instituta, w kojem obayjestava direktora i Glanove Kolegija da neée vise sudjelovati u radu tog tijela, navodeéi razioge i sve direktorove inozemne projekte (putovanja) od Koji ni jedan nije realiziran w nekoliko zadnjih godina. Upitno je zaprava tko uopée i upravlja Instituto, ako radi tko Sto hoée a dr. Koroman je ionako stalno na put Glavnu rijeé na Kolegiju vise vodi .Direktorica” nego glavni direktor. On se tesko koncentrira, govori nepovezano, smusen i izgubljen, nervozno reagira na svaki upit ili supromo misljenje, dr2i prodike i podive glas bez rarloga, a ona mu stalno upada u rije Moida i nije tako lose rjesenje da se u zadnje vrijeme Kok i sugerira, makar je 1u samo kao zapisnigarka odrzava veto rijetko. LU cijeloj problematic’ Brodarskog instituta postoji i niz objektivnih problema. vanjskih uvijeta Slabosti sustava u Sirem smislu i sl spasa. Vodeéi Institut za svoje podrutje. prepun iskustava, bogate tradicije, saéuvan u rat & kojem je dao znatajan doprinos obrani, vlasnik vrijedne opreme i objekata a ponajvise vrhunskoih kadrova, Sadi tu vriljaju Kojekakvi upitni strani judi, vodi ih se po ruckovima, navedno se tajnopriprema privatizacijea a cilj je uzeti najviSe Sto se moze od velike imovine Instituta, Narayno da insideri ogekuju svoj dio. no uz ovakvu Upravw i ponaganje, izgleda kao dé nam nema ‘Ovo bi se moglo nabrajati u nedogled, no nema nikakvog smisla. Navedeni su neki primjeri, ilustracije radi. Za skretanje paznje nadle2nima, ali i javnosti ~ dovoljnc. Samo .povrSinskim pregiedom™ se moze naéi puno vide od ovog. Mozda ovo izgleda kao pamflet, usmjereno na pojedince, no radi se 0 puno ozbiljnijem problemu, trazi se pomoé. Slitna se pisma obicno potpisuju. kao w ime grape radnika ili neke skupine nezadovoljnika, Za tim nema potrebe, jet ako bi se radnici doista imali priliku anonimno izjasniti o ovom pismu, misljenja sam da bi ga podrZalo preko 90 % svih zaposlenih. Neki je dan osvanulo jedno sliéno pismo na koje je dr. Koroman reagirao nia naéin da je zahtjevao od sindikalista da prikupe potpise na tzv. .demanti pismu™, Trebalo se porpisati da ti nisi radnik Instituta a kojeg se anonimni autori pisma pozivaju. Tko se javno usudi ne potpisati takvo pismo? Svi potpisuju kao da su pijani, Boje se da ne izgube posao, To se posebno odnosi na radnike w sluzbama kojih i tako ima preko svake potrebe, Na nesrecu dr. Koromana, gore napisano se ne moze demantirat Ukoliko Zelite pomosi (a neki bi i morali po duznosti), na vaina je Dostavija se Ministar prof. dr. V. Mornar Ministar 1. Vedoljakk Ministar A. Kotromanovie Prof. dr. R. Dejhalla Gosp. M. Pejnovigé Portal Dnevno Portal Index tari ist Vetermnji list ween