TAKTIKE BOJEVE GLAVE

UVOD

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Taktike bojeve glave

Pri dizajniranju oruja i municije, jedna od ciljeva je postizanje

maksimalnog efekta na cilju.
Potrebno je osigurati odgovarajui balans vie faktora radi ostvarivanja
tog cilja.
Najvaniji od tih faktora su:
Brzina udara projektila
Oblik, masa i materijal projektila ili podsistema
Tip i masa eksplozivnog punjenja i
Sistem upaljaa.
Terminal balistika je nauna oblast balistike koja se bavi kretanjem
projektila i podsistema ili fragmenta od projektila od trenutka udara ili
eksplozije.
Posebna oblast terminalne balistike je balistika rana koja razmatra
problem prodiranja projektila ili fragmenata kroz ljudsko tijelo.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Efekti na cilju

Sa stanovita analize efekata na cilju, projektili se klasificiraju u tri

kategorije:
HE projectiles,
Oklopno-probojni projektili
HEAT projektili
KE projektili
HESH projektili
Projektili nosai
Dimni projektili (obojeni dim, bijeli fosfor)
Osvjetljavajui projektilI (vidljivi i IR spektar)
Hemijski projektili
Projektili sa submunicijom dualnog dejstva
Propagandni projektili
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Sposobnost preivljavanja

Otkrij neprijatelja prvi primjenom vienamjenskih senzora, C3I ili C4ISR

sistema.
Uniti neprijatelja prije nego bude otkriven pomou topova i voenih
projektila veeg dometa, preciznosti, tanosti i smrtonosnog dejstva.
Ne budi detektovan smanjenjem svog odraza primjenom novih
materijala i prevlaka.
Ne budi otkriven primjenom obscuration, jammers i smanjenjem
odraza.
Ne budi pogoen primjenom aktivne zatite, jammers, decoys i
obscuration.
Ne budi probijen. Kod oklopnih sistema primjenom aktivne, pasivne,
reaktivne, EM i pametne zatite.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Sposobnost preivljavanja

Anon: Army Weapon Systems Survivability, The Survivability Lethality Analysis Directorate-SLAD, US
Army Research Laboratory, 2000.
Gary L. Guzie Integrated Survivability Assessment, Army Research Laboratory, White Sands Missile
Range, NM 88002-5513, ARL-TR-3186, 2004.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Preivljavanje

Preivljavanje kao prijetnja izbjegavanjem

Preivljavanje cilja je prvenstveno bazirano na sposobnosti
izbjegavanja tj. izbjegavanju da bude detektiran, ako je detektiran da
ne bude zahvaen kao cilj, ako je zahvaen kao cilj, izbjei da bude
pogoen, ako bude pogoen, izbjei d bude oteen, ako bude
oteen, izbjei da bude uniten.
Smanjiti osjetljivost
Izbjei detekciju

Izbjei oteenja
Smanjiti ranjivost

Izbjei pogodak

Izbjei unitenje

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Kategorije izbjegavanja na bojitu

Izbjegavanje detekcije. Izbjegavanje detekcije ukljuuje sve tehnologije i

metode koritene za priguivanje svjetlosti, zvuka i EM odraza, odnosno
onemoguavanja formiranja slike sa aviona ili bespilotne letjelice,
odnosno satelita. Veliki napredak u sposobnosti preivljavanja i
smanjenja smrtnosti s oekuju razvojem novih tehnologija za
izbjegavanje detekcije, ali ove tehnologije takoer zahtijevaju visoki
tehnoloki nivo, visoku cijenu razvoja, integracije i odravanja.
Izbjegavanje pogodaka. Izbjegavanje pogotka zahtijeva posjedovanje
tehnologija koje omoguavaju sistemu da izbjegne pogodak iz oruja
posle njegovog detektovanja od neprijatelja. Izbjegavanje pogotka
ukljuuje izbjegavanje zahvata i praenja od neprijateljskig sistema za
upravljanje vatrom i presretanja od neprijateljskih oruja. Najvei dio
tehnologija za izbjegavanje pogotka nisu pojedinane i stacionarne, one
su integrirane u okviru sistema za deflekciju, dezorjentaciju ili unitenje
prijetnje.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Kategorije izbjegavanja na bojitu

Izbjegavanje oteenja i tolerancija. Posle detektovanja i pogaanja,

sistem je moda nesposoban da onemogui probijanje. Umjesto toga on
treba da bude usmjeren na izbjegavanje oteenja. Izbjegavanje
oteenja moe biti postignuto koritenjem balistikih titova, filtera
(elektronski, nuklearni, bioloki, hemijski), nadpritiskom, odbacivanjem i
ojaanjem podsistema.
Izbjegavanje unitenja. Tehnologije za izbjegavanje unitenja
dozvoljavaju sistemu i osoblju da ivi i bori se dalje i posle detektovanja,
pogotka i oteenja. Ove tehnologije ukljuuju NBC zatitne sisteme,
izdvajanje municije i goriva u posebne odjeljke, ureaje za suzbijanje
vatre, titove protiv paraadi nuklearnog dejstva, optiku i elektronsku
otpornost, zatitu od balsitikih okova, smanjenje kritinih komponenti,
izdvajanje komponeneti (modularnost sistema) i tienje kritinih
komponenti sa manje kritinim komponentama.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Vjerovatnoa preivljavanja

Matematiki, vjerovatno preivljavanja o moe se izraziti kao:

Skup ovih uslova ini fundamentalne osnove za voenje borbenih

operacija. Izmjena svakog od ovih uslova tokom vremena utjee na
vjerovatnou. Ako se neki od elementa preivljavanja pobolja
(sposobnost izbjegavanja detekciji ili umanji mogunost zahvata,
pogaanja, probijanja i unitenja) tada se vjerovatnoa preivljavanja
poveava.

psurv 1 pdet pacq phit pdam pkil

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Sposobnost preivljavanja vojnika

Indivirualni vojnici i dalje ostaju u fokusu bliske borbe.

Vojnici na zemlji i posade oruja su centar za postizanje efikasnih
performansi svih oruja sa posadom.
Dramatina sposobnost za poveanje sposobnosti voenju borbe
moe biti ostvarena poboljanjem ili poveanjem sposobnosti vojnika
da preivi na dva naina; dizajniranjem boljih sistema za vojnike i
osiguravajui inkoporiranje u svim oruanim sistemima takve
dizajnerske karakteristike koje poveaju sposobnost preivljavanja
vojnika.
Sve vie se uvodi koncept Vojnik kao sistem-SAAS koji zahtijeva da
borbeni potencijal svakog vojnika bude u potpunosti realiziran.
Ovaj termin ne podrazumijeva vojnika kao mainu.
Glavni oruani sistemi se karakteriziraju integracijom, centraliziranim
menadmentom i sposobnou za proirenje.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

10

Sposobnost preivljavanja vojnika

Glavni oruani sistemi se karakteriziraju integracijom, centraliziranim

menadmentom i sposobnou za proirenje.
Pojedinani vojnik i dalje sotaje u fokusu interesa za blisku borbu,
dramatino poveavajui njegove borbene sposobnosti koje se postiu
poboljavajui sposobnost preivljavanja Vojnik sistema.
Ovi sistemi su dizajnirani sa ciljem da preivljavanje vojnika ukljuuje
smanjenje povreivanja od sopstvenih snaga, detektibilnosti,
oteenja i medicinskih povreda tijela tokom napada i fizikog i
mentalnog umora.
Drugi izlaz u preivljavanju je smanjenje borbenog tereta kojeg nosi
vojnik.
Vee opetreenje uzrokuje sporije kretanje vojnika i veu zamorenost
nego to je poeljno.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

11

Sposobnost preivljavanja vojnika

Sistemi za akviziciju moraju biti integrirani kod vojnika jer su oni

kritina komponenta kod vojnika sa stanovita sigurnosti i sposobnosti
preivljavanja.
Stvaranje uvjerenja da povrede nastale od prijateljske vatre su
znaajno smanjenje primjenom savremene tehnologije.
Stvaranje uvjerenja da su posade potpuno zatiene koristei NBC
zatitne mjere.
Medicinska istraivanja za zatitu protiv svih prijetnji prema
pojedinanom vojniku, posadi i vojnim jedinicama u pravcu
poboljavanja tehnologije evakuacije ranjenika.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

12

Analiza sposobnosti preivljavanja

Mogue je smanjiti ranjivost oruanih sistema na jednu ili vie specifinih

prijetnji, ali nije preporuljivo poveavati ranjivost raun jedne ili vie
prijetnji.
Od izuzetne vanosti je da se efekti svih prijetnji posmatraju integrativno.
Proces analize sistema sposobnosti preivljavanja, smrtonosnog
djelovanja i ranjivosti (Survivability, Lethality and Vulnerability-SLV) je
obuhvatan, integrativni proces koji treba odrediti ako se planira razvoj
novog oruanog sistema, modifikacija postojeeg sistema ili ako se
razmatra prijedlog za izmjenu opreme u cilju poveanja sposobnosti
preivljavanja ili smanjenja ranjivosti ili osjetljivosti.
Sposobnost preivljavanja je komponenta, subsistem ili cio sistem koji se
moe mijenjati tokom razliitih faza ivotnog ciklusa sistema.
Sve te izmjene su rezultata izmjena u dizajnu, izmjenama u
tehnologijama proizvodnje ili izmjenama u primijenjenim materijalima
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

13

Analiza sposobnosti preivljavanja

Napr. Efekti protivnikih KE penetratora u obliku duge ipke (KE

subprojektil sa krilcima) protiv oklopnih vozila mogu biti smanjeni sa
dodatnim pojedinanim oblogama za zatitu od paradi.
Ovi naini mogu biti iskoriteni za preuzimanje prednosti u poboljanju
sposobnosti preivljavanja oklopnih vozila.
Ako stavimo u stranu da lajneri za zatitu od paradi emitiraju toksine
supstance ili vjerovatna pojava katastrofalne vatre kada kumulativni
mlaz probije oklop, sposobnost preivljavanja oklopnih vozila moe biti
poveana ako se uzme u obzir (tj. kod KE subprojektila) samo jedna
opasnost na raun smanjenja zatite od drugih opasnosti.
Pravilno voenje analize integrativne sposobnosti preivljavanja sadri
u sebi dileme o tome kako korigirati akcije da bi mogli primijenjeni prije
nego se povea vrijednost originalnog sredstva.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

14

Definicije preivljavanja

Preivljavanje se definira kao Sposobnost sistema i posade da

izbjegne ili izdri od neprijateljski nastrojenog ovjeka okruenja bez
patnje, odustajanja ili pogoranja sposobnosti dovrenja odreene
misije .
Sistem. Karakteristike sistema je da smanji povrede od prijateljske
vatre, da smanji detektibilnost vojnika, sprijei napada ako je
detektiran, sprijei oteenja ako je napadnut, minimizira medicinske
povrede ako je ranjen ili druge povrede i smanjiti fiziki i mentalni
zamor.
Vojnik. Karakteristike vojnika je da omogui da izdre (ili izbjegnu)
neprijateljske vojne akcije ili da smanji efekte prirodnih fenomena koji
mogu utjecati na slabljenje sposobnosti da nastave efektivno provoditi
propisanu misiju.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

15

Definicije preivljavanja

Osjetljivost je definirana kao stepen do kojeg je oruani sistem

otvoren na efektivan napad zbog postojanja jedne ili vie prisutne
slabosti.
Osjetljivost je funkcija borbene taktike, kontra mjera, vjerovatnoe
postojanja neprijateljskog polja prijetnji itd.
Osjetljivost opada sa rastom sposobnosti preivljavanja.
Osjetljivost se dijeli na tri generalne kategorije u zavisnosti od
aktivnosti prijetnje:
Detektovanje, identificiranje, zahvat i praenje
Lansiranje ili ispaljenje
Pogodak municije ili detonacije

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

16

Definicije preivljavanja

Osjetljivost oruanog sistema je utjecaj karakteristika sistema kao

rezultat njegovog dizajna (tj. njegov odraz prema okruenju i
manevarska sposobnost), primijenjena taktika (tj. maskiranje na terenu
u smislu izbjegavanja detektiranja) i sposobnost preivljavanja opreme
i nosaa oruja (tj. elektronske protivmjere).
Ranjivost je definirana kao karakteristika sistema prouzrokovane
degradirajuim gubitcima (smanjenje ili slabljenje sposobnosti da
izvede projektovanu misiju) kao rezultat neprijateljskog djelovanja
efektima izazvanim ljudskim djelovanjima na subjekt koji ima definiran
nivo pouzdanosti.
Ranjivost raste sa porastom sposobnosti preivljavanja.
Ranjivost je odreena tokom dizajniranja sistema i to je karakteristika
koja pokazuje koliko e se smanjiti vrijednost i kakve e biti posljedice
oteenja kada je sistem pogoen sa jednim ili vie hitaca.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

17

U.S. Department of Defense Regulation, Mandatory Procedures for Major Defense Acquisition Programs (MDAP) and Major Automated
Information System (MAIS) Acquisition Programs (DOD 5000.2-R), Washington, DC, 11 May 1999.
U.S. Code. Major Systems and Munitions Programs: Survivability Testing and Lethality Testing Before Full-Scale Production, Title 10, Section
2366, Washington, DC.
U.S. Department of the Army. Manpower and Personnel Integration (MANPRINT) in the System Acquisition Process, AR 602-2,
Washington, DC, 10 January 1995.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

18

Predvianje oteenja

Kada bojeva glava detonira blizu cilja za oekivat je da e cilj biti

oteen u odreenom stepenu.
Pri tome nije sigurno da je cilj uniten ili onesposobljen.
Jako mnogo faktora je ukljueno i mogu promijeniti efekt djelovanja
bojeve glave.
Kada govorimo o oteenju mi mislimo o terminu vjerovatnoa,
Vjerovatnoa unitenja pk
U zavisnosti od stepena shvaanja spektra parametara koji utjeu na
ishod poeljno je pri posmatarnju potencijalnih oteenja na cilju
koristiti crno-bijele pojmove.
Za mnoga vojna angaovanja, od velikog znaaja je informacija da li
se cilj kree tokom procesa djelovanja i to mora biti uzeto u obzir pri
procijeni mogunosti ubijanja.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

19

Predvianje oteenja

Vjerovatnoa unitenja pk je statistika mjera vjerovatnoe da e cilj

biti onesposobljen.
Za bojeve glave, pk zavisi od prirode cilja, posebno kako je on ranjiv
na efekte bojeve glave (tj. da li je utjecaj bojeve glave udarni talas ili
kinetika energija paradi) i udaljenost dejstva bojeve glave od cilja.
(obratiti panju na vjerovatnou pogaanja, funkcioniranja oruja itd,)
Vjerovatnoa ubijanja moe biti uslovno definirana.
Za primjer, moemo rei da je pk ako je fragment pogodio cilj.
Za razjanjenje situacije, sljedea notacija moe biti koritena kada je
nuno brzo procijeniti uslovnu pk ako je fragment pogodio cilj p k hit
U optem sluaju pk se sastoji iz produkta dva faktora:
pk phit pk hit

gdje je phit vjerovatnoa da fragment pogodi cilj.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

20

10

Predvianje oteenja

U praksi, vei broj faktora utjee na pk .

Naprimjer, cilj mora biti detektiran, projektil mora biti lansiran iz oruja,
stii do cilja i u susretu sa njim mora djelovati pouzdano.
Svaki od ovih faktora mora biti pridodat kao uvjetni lan ukupne
vjerovatnoe unitenja pk .

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

21

Kriterij 30 s odbrane

Veoma strog kriterijum zahtijeva onesposobljavanje unutar 30 sekundi

tokom napada na dobro zatiene ciljeve prije nego preu u dobru
defanzivnu poziciju i on se zove kriterij 30 s odbrane.
On treba da omogui biljeenja situacije kada postoji mala ansa da
se pogodi cilj i sluajni pogodak je vjerovatniji u glavu i rame koji su
zatieni elinim ljemom, vizirom i oklopnim prslukom.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

22

11

Kriterij 5 minutog juria

Drugi kriteriju je Kriterij 5 minutog juria koji definira zahtjeve nune

za onesposobljavanje visoko motivirane jurine jedinice ljudi u pet
minuta.
U ovom sluaju anse da se pogodi su vee i globalno anse da se
uniti su takoer vee.
Postoje 14 kriterija, ali se sada koriste samo etiri za procjenu.
Procijena je kompleksan i zahtijeva vrijeme i upotrebu raunara.
Vjerovatnoa unitenja cilja je direktno zavisna od:
Mase pareta
Brzine pareta,
Gustine paraeta po steradijanu,
Ugla distribucije parad u prostoru i
Uvjeta eksplozije bojeve glave (upadni ugao, rotacija, tip terena itd.).
23
U
S
M
E
F
D
T
D
www.dtd.ba
.
NIVERSITY OF ARAJEVO

ECHANICAL NGINEERING ACULTY

EFENSE ECHNOLOGIES EPARTMENT

Vjerovatnoa pogaanja sa fragmentom

esto se koristi veza izmeu vjerovatnoe unitenja i mase i brzine

pareta:
n

p k hits 1 e amv

3/ 2

gdje su:
m-masa pareta,
v-brzina pareta i
a, b i n konstante povezane sa situacijom stresa vojnika i vremena
ranjavanja.
Goad K. And Hasley D.: Ammunition (include grenades and mines),
Brassey's publishers limited, Pergamon Group, 1982.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

24

12

Vjerovatna kruna greka CEP

U prirodi udaljenost djelovanja bojeve glave od cilja je statistika

veliina.
Mi esto govorimo o srednjoj udaljenosti od take udara i/ili detonacije
od cilja ako se prema cilju lansiralo vie bojevih glava.
Alternativno, mi vie govorimo o vjerovatnom rezultatu ako je lansirana
jedinina bojeva glava.
Mjera najvee vjerovatne udaljenosti od take udara i/ili detonacije od
cilja je vjerovatna kruna greka CEP.
Ona je definirana kao radijus kruga unutar koga je toka cilja sa
ansom od 50% da e projektil udariti ili/i detonirati.
Za procjenu oekivane vjerovatnoe unitenja.
CEP se podrazumijeva kao udaljenost od take detonacije bojeve
glave do cilja,
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

25

Vjerovatna kruna greka CEP

Richard J. Mason, Jr.: U.S. Army Munitions HQ DA G-3/5/7, AMERICAS ARMY: THE STRENGTH OF THE
NATION 2011UMES
Agenda,
26
NIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

13

Vjerovatna kruna greka CEP

Richard J. Mason, Jr.: U.S. Army Munitions HQ DA G-3/5/7, AMERICAS ARMY: THE STRENGTH OF THE
NATION 2011UMES
Agenda,
27
NIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Vjerovatna kruna greka CEP

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

28

14

Nivoi oteenja ciljeva

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

29

Nivoi oteenja

Postoje dva puta za realiziranje tog procesa.

U jednom sluaja, mogu se varirati nivoi oteenja cilja. Naprimjer, cilj
moe pretrpjeti manja oteenja koja nee utjecati na njegovu
operativnost ili cilj moe biti kompletno uniten.
U drugom sluaju, postoji samo vjerovatnoa da e cilj biti uklonjen iz
operativne upotrebe sa nekom pk.
Ova dva puta su meusobno zavisna.
Nivoi oteenja i vjerovatnoa unitenja
Nivo oteenja

Opis

pk

Lako

Manja oteenja, neke funkcije su

izgubljene, ali sistem je jo operativan

0,1

Srednje

Obimna oteenja, mnoge funkcije su

izgubljene. Sistem je mogue jo
operativan sa smanjenom efikasnou

0,5

Sistem nije operativan

0,9

Teko

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

30

15

Kinetika energija za neutralizaciju cilja

Za osobe se pretpostavlja minimalna kinetika energija od 100 J za

neutralizaciju osoba.
U prvom priblienju to je energija sa kojom raspolae projektil kalibra
5,56 mm, ispaljen iz puke brzinom od 300 m/s.
Sljedei nivo oteenja je 1.000 J, koji korespondira sa energijom sa
kojom raspolae projektil sa mekim omotaem, kalibra 9 mm ispaljen
sa brzinom 425 m/s.
Ovi projektili su prilino smrtonosni za nezatiene osobe (zavisno od
udaljenosti sa koje su ispaljeni).
Projektili sa kinetikom energijom od 4.000 J imaju viak energije za
probijanje zatitnih prsluka za tijelo osoba.
Ova energija je ekvivalentna energiji koju imaju projektili 7,62 mm sa
metalnim omotaem ili oklopno probojni projektili 7,62 mm sa brzinom
ispaljena od 900 m/s.
31

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Kinetika energija za neutralizaciju cilja

U skladu sa takvim pristupom, izvrena je podjela ciljeva na:

Lako otporne ciljeve za ije oteenje je potrebna kinetika energija
od 100 J,
Srednje otporne ciljeve sa potrebnom energijom oteenja od 1,000
Teke otporne ciljeve sa potrebnom energijom oteenja od 4,000 J.
Energija paradi, kJ
Laka oteenja

Srednja oteenja

Teka oteenja

( pk hit 0,1 )

pk hit 0,5

pk hit 0,9

Osobe

0,1

Avioni

10

20

Oklopna vozila

10

500

1.000

Ciljevi

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

32

16

Kriteriji oteenja pri efektu udarnog talasa

Postoje dva glavna naina kada cilj moe biti oteen od efekta
detonacije bojeve glave, a to su:
Difrakciono optereenjem i
Optereenje otpora sredine.
Difrakciono optereenje je brzo djelovanje pritiska na cilj sa svih strana
kao rezultat udarnog talasa koji prolazi iznad njega.
On je povezan sa difrakcijom jer front udarni talas e se saviti oko i
okruiti cilj tokom prolaza preko njega.
Difrakciono optereenje nastaje zbog nadpritiska udarnog talasa na
nekoliko strana objekta skoro istovremeno. Naprimjer, na omota
kockastu zgrade udarni talas stie gotovo istovremeno na prednju i
gornju stranu zgrade. Elastian cilj koji su obino od metala e biti
zgnjeeni, dok krti ciljevi kao beton e biti smrvljeni. Optereenje na
zgradu zavisi od intenziteta pika nadpritiska.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

33

Otpor sredine

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

34

17

Kriteriji oteenja pri efektu udarnog talasa

Optereenje uslijed otpora sredine, nastaje usljed djelovanja

dinamikog pritiska.
To je aerodinamina sila koja nastaje kada na odreenu povrinu
djeluje front udarnog talasa.
Uopteno, optereenje uslijed otpora strukture je manje od
difrakcionog optereenja.
Meutim, optereenje uslijed otpora sredine takoer mijenja pravac,
tako da treba voditi rauna da se objekt ne razori.
Neki ciljevi koji su relativno fleksibilni nee biti uniteni od difrekcionog
optereenja.
Drugi ciljevi mogu biti ranjivi i oteeni na djelovanje optereenje
uslijed otpora sredine.
Ciljevi koji nisu kruto uvreni mogu pod djelovanjem sile pomaknuti
vie metara.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

35

Kriteriji oteenja pri efektu udarnog talasa

Osobe su veoma ranjive na ovaj tip oteenja iako je izvor sekundarna

prijetnja kao posljedica djelovanja na druge objekte i ostatci od
djelovanja efekata detonacije bojeve glave.
Avioni i laka oprema takoer vjerovatno osjetljivi na oteenja od
optereenja uslijed otpora sredine,

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

36

18

Kriteriji oteenja pri efektu udarnog talasa

Tabela 2 Kriteriji oteenja za efekt detonacije (prostorno djelovanje eksploziva)
Ciljevi

Tip oteenja

Mehanizam
oteenja
Lako [Pa]

Srednje [Pa]

Teko [Pa]

Industrijske zgrade

Difracioni

20684,27

34473,79

103421,4

Putevi i mostovi

Difracioni

34473,79

55158,06

82737,09

Laki oklop

Otpor
strukture

6894,757

27579,03

48263,3

Teki oklop

Difracioni

68947,57

689475,7

1378951

Trupe na otvorenom
polju

Otpor
strukture

6894,757

20684,27

34473,79

Trupe u bunkeru

Difracioni

34473,79

206842,7

689475,7

Plitko ukopane
strukture

Difracioni
206842,7

1206583

2068427

Parkirani avioni

Otpor
strukture

4826,33

10342,14

20684,27

Brodovi

Otpor
strukture

13789,51

34473,79

48263,3

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

37

CILJEVI

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

38

19

Ciljevi

Osnovna funkcija svakog oruja je da isporui destruktivnu

energiju na neprijateljske ciljeve.
Danas ciljevi ukljuuju vojne baze, fabrike, mostove,
brodove, tenkove, lansirna mjesta voenih projektila,
koncentraciju artiljerijskih oruja, utvrenja i koncentracije
trupa.
Svaki tip cilja prestavlja razliit problem fizikog unitenja.
To iziskuje potrebu posjedovanja bojevih glava opte i
posebne namjene u skladu sa raspoloivim finansijskim i
logistikim mogunostima.
Generalno, svaki cilj bi trebao da se napada sa
maksimalnom efektivnou.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Tipovi ciljeva

Da bi se odredio raspon ubojnog djelovanja municije za sve

karakteristike ciljeva, dizajner mora identificirati ranjivosti ciljeva za
razliite oblike napada.
Postoji vie tipova ciljeva i obino se mogu podijeliti na:
Ljude,
Oklopna vozila,
Strukture,
Oprema i
Avioni.
Ova podjela nije univerzalna, ali daje neke prednosti dizajneru tokom
razmatranja veze bojna glava-karakteristike cilja.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

40

20

Spektar ciljeva

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Tipovi ciljeva

Pored toga postoji podijela na zemaljske, vazdune i

pomorske ciljeve.
Koliina municije koja biva lansirana na svaki pojedinani
cilj zavisi od sljedeih parametara:
Traenog efekta na cilju
Veliine cilja (povrinski i takasti ciljevi)
Dometa do cilja.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

21

Kategorija cilja

Tactics, Techniques, and Procedures for FIELD ARTILLERY MANUAL CANNON GUNNERY, FM 640/MCWP 3-16.4, HEADQUARTERS DEPARTMENT OF THE ARMY U.S. MARINE CORPS,
Washington, DC, 23 April 1996
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

43

Analiza cilja

Analiza cilja zahtijeva poznavanje sljedeih parametara:

Informacije o cilju
Podatke o raspoloivim orujima i municijom raspoloivih za napad
na cilj
Stepen prijetnje od cilja

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

44

22

Izbor oruje-municija

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

45

Izbor oruje-municija, komparacija

smrtonsih efekata

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

46

23

Parametri koji utjeu na metod napada

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

47

Opisi ciljeva

Cilje je definiran sa:

Strukturom komponenti
Komponenti reaktivnog eksplozivnog oklopa
Vitalnih dijelova
Zapremine
Podataka o mehanizmu oteenja i kriterija
Kriterija sistemskog oteenja
Razliiti ciljevi mogu biti opisani preko osnovnih komponenti koje se
sastoje od 3-D elemenata ili 2-D elemenata i oni se koriste za
definiranje geometrije, zatite protiv probijanja i uvjeta pri kojima se
stvaraju sekundarni fragmenti.
Glavni zadatak je procijeniti to uzrokuje oteenja i definirnaje
mehanizme oteenja strukture.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

24

Ciljevi i operativni modovi napada

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Tenkovska municija za razliite ciljeve

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

25

Opisi ciljeva

Volumen se predstavlja od jedne ili vie upljih polihedronskih

komponenti strukture.
Volumenu se koriste za modeliranje fenomena oteenja kao to su
pritisak, vatra i voda.
Krietriji oteenja definirjau osjetljivost vitalnih dijelova kada je cilj
izloen efektima prodiranja projektila, udarnom talasu i nadpritisku,
toploti i dimu, itd.
Kriteriji oteenja sistema definiraju posljedice oteenja vitalnih
dijelova na cilj u cjelini.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

JMEM Weapons Effects Process

Ronald A. Thompson: Test Data Supporting Training and Combat Operations, Joint Technical
Coordinating Group for Munitions Effectiveness, NDIA Testing and Training Conference, 2002.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

52

26

Ljudski ciljevi

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

53

Ljudi

Veoma velik broj projektila namijenjen je za djelovanje protiv ljudi, sa

ciljem da se unite ili onesposobe za borbu.
Pri tome se koriste bojne glave paradnog djelovanja, bojne glave sa
hemijskim materijama itd.
ovjeije tijelo je veoma osjetljivo na vanjske utjecaje, koji mogu biti
zasnovani na mehanikom djelovanju (udar, spoljne i unutranje
povrede itd), toplotnom djelovanju, hemijskom djelovanju na pojedine
organe, biolokom djelovanju, radioaktivnom zraenju itd.
Mehaniko djelovanje na ovjeje tijelo se izuava veoma dugo i
dosadanja istraivanja ponaanja ovjejeg tijela prilikom prodora
pareta u tkivo pokazuju sljedee:
Oblik i masa paradi veoma mnogo utie na karakter povreda
ovjeje tijelo se mora posmatrati kao sloen nehomogen cilj, jer
nije svejedno u koji e dio tijela ovjek biti pogoen i kakav e
uinak pogodak izazvati.
Brzina projektila u trenutku udara utie na karakter povrede.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

54

27

Ljudi

Prilikom prodora pareta u tkivo dolazi do pojave udarnog talasa koji

se iri ispred pareta i u stranu i izaziva efekt slian podvodnoj
eksploziji.
Pri daljem prodiranju pare prenosi ostatak kinetike energije na tkivo
savlaujui kohezione i inercione sile estica tkiva, kidajui ih i
odbacujui dalje u smjeru kretanja i bono. Iza pareta se stvara
trenutno upljina konusnog oblika koja se skuplja i iri sa frekvencijom
od 500 Hz.
Daljim kretanjem pareta, upljina se smanjuje i pulsiranje tkiva
prestaje ubrzo poto projektil napusti tkivo.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

55

Balistika rane

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

56

28

Wounding criteria: Wound profile

PD

Objective:
Ensure
that
vulnerable
anatomical structures (CNS) are disrupted

FPL
FD

NL

Neck length (NL)

- 25 mm or less, maximum 76 mm
Fracture Profile Length (FPL)
- As long as possible within the first 300 mm
Maximum Fracture Diameter (FD)
- Bigger is better in the first 300 mm
Maximum Fracture Diameter Location
(FDL)
- Typically 100 to 150 mm

FDL

Maximum Penetration Depth (PD)

- Less then 300 mm
- More then 450 mm not ideal.
Maximum weight of residual projectile
relative to original weight

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

57

Ljudi

Amerika iskustva iz Drugog svjetskog rata, rata u Koreji i

Vijetnamu, pokazuju da meu vojnicima je 75% ranjenih ili ubijenih
od paradi, dok na ranjavanje ili ubijanje zrnima malokalibarskog
naoruanja otpada samo 25%.
U cilju zatite od paradi preduzete su mjere za uvoenje ljema i
prsluka izraenih od materijala na bazi kevlara.
ljem i prsluk namjenjeni su da zaustave 75% paradi na bojitu i
25% zrna ispaljenih iz lakog pjeadijskog naoruanja. Za ocjenu
stepena predviene zatite prsluka koriteno je standardno
ameriko pare.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

58

29

Uzroci povreda u ratnom sukobu

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Ljudi

U zavisnosti od padnog ugla projektila i visine djelovanja stvarna sila

raspodjele paradi u prostoru se bitno mijenja, a time i zona unitenja
nezatienih ljudi.
Udarni talas nastao transformacijom hemijske energije eksploziva izaziva
pojavu veoma velikih vrijednosti natpritiska od 3 do 4 bara su
smrtonosne zbog fiziolokog efekta na upljine u ovjejem tijelu.
Intenzitet ruenih projektila opada sa rastojanjem, tako da je njihova
efikasnost manja od projektila paradnog djelovanja istog kalibra.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

60

30

Distribucija pogodaka u dijelove tijela

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Udio smrtonosnih povreda s obzirom

na dio tijela

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

31

Pozicija i poloaj cilja pri napadu

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Vejrovatnoa pogaanja cilja pri djelovanju

rune bombe

Runa bombs proizvodi relativno sfernu ili cilindrinu distribuciju

fragmenata.
Pri toj distribuciji fragmenata u prostoru maksimalna vjerovatnoa
pogaanaj ovjeka je direktna funkcija udaljenosti od cmjesta
eksplozije i izloene povrine cilja.
P= Broj fragmenata x Povrina siluete ovjeka / Povrinu
distribucije fragmenata

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

32

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

65

Zatitni sistemi savremenog vojnika

LCol Mike Bodner: Land Capability Group 1 On Dismounted Soldier, Update to Soldier Technology USA 2011
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

66

33

Energija municije malog kalibra

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

67

Probability of Hit

1.00

bench
0.80
0.60
0.40
0.20

qualification

0.00

stress
0

200

400

Range
(meters)

600

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

68

34

Distribucija ljudskih ciljeva u borbi

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Efektivna povrina pri djelovanju bojeve glave

za razliite uglove upada i kriterije

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

35

Karakteristike cilja-vojnika
Poloaj tijela osobe
Stojei

Sjedei

Leei

Dio tijela
Izloena
povrina,
[m2]

Udio
povrine,

Udio
povrine,

[%]

Izloena
povrina,
[m2]

Glava

0.024788

29,27

Grudni
ko

0.037642

Stomak

[%]

Izloena
povrina,
[m2]

Udio
povrine,
%

0.025707

9,50

0.025707

9,16

43,21

0.037642

14,04

0.037642

22,72

0.003672

4,74

0.003672

1,54

0.003672

17,23

Gornji
udovi

0.008263

9,42

0.008263

3,06

0.008263

20,69

Donji
udovi

0.011935

13,36

0.190963

71,86

0.190963

30,20

Ukupna
povrina,
[m2]

0.0863

0.266246

0.266246

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

71

Meusobna udaljenost vojnika u borbi se

skrauje!

Per G. Arvidsson: The Swedish Squad Support Weapon Program, NDIA 50thJoint Services Small Arms
Symposium, 2004.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

72

36

Kriteriji komparacije efikasnosti projektila

Dva glavna kriterija su:

Vjerojatnoa onesposobljavanja (Pi)
Srednja povrina efikasnosti bojeve glave (MAE) = P x dA
JMEM (joint munitions effectiveness manuals) kriteriji za
onesposobljavanja je slian Kokinakis i Sperrazza kriterijima.
JMEM kriterij napada od 30 sekundi i odbrane za 30 sekundi se koristili
protiv ciljeva opskrbe.
Veoma strog kriterijum zahtijeva onesposobljavanje unutar 30 sekundi
tokom napada na dobro zatiene ciljeve prije nego preu u dobru
defanzivnu poziciju i on se zove kriterij 30 s odbrane.
On treba da omogui biljeenja situacije kada postoji mala ansa da se
pogodi cilj i sluajni pogodak je vjerovatniji u glavu i rame koji su
zatieni elinim ljemom, vizirom i oklopnim prslukom.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

73

Kriteriji komparacije efikasnosti projektila

Srednja povrina efikasnosti bojeve glave

Povrina ovjeka nije definirana u JMEM, samo je definirana relativna
povrina dijelova tijela.
Standard STANAG 4512 definira podruje predstavio cilj osoblje: na
primjer, po CRISAT ovjek u ueem poloaju, frontalno izloen ima
povrinu od 0,37m2.
Postoji vie poloaja ovjeka sa izrazitim razlikama u izloenoj povrini
tijela u odnosu na cilj.
JMEM pruiti efektivne podatake za mnoge kombinacije upalja /
projektil, veliina cilja, poloaj vojnika na bojitu, karakteristike
utvrenja i terena.
Preporuke se mogu koristiti za procijenu koliko projektila treba lansirati
na cilj tokom svake misije za unaprijed oekivani stepen
onesposobljavanja neprijatelja.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

74

37

Vodi za izbor koliine municije u

zavisnosti od cilja

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

75

Vodi za izbor koliine municije u

zavisnosti od karakteristika cilja

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

76

38

Povrina efekata pritiska minobacake municije

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

77

Lina zatita vojnika

Iz dostupnih analiza napoznatijih vojnih operacija u dvadesetom

stoljeu poznato je da je razlog 75-80% svih smrtonosnih povreda od
paradi, dok 20-25% od povreda nastalih ranjavanjem projektilima iz
pjeadijskog oruja.
Eksperimentalnim istraivanjima prirodne fragmentaciej HE projektila,
uoeno je znaajan broje paradi mase oko 1 g.
Znaajna opasnost od direktnog pogaanja sa projektilim visoke
brzine iz puke postaje veoma vano.
Veina vojnika ima izloen samo jedna dio tijela opasnostima tokom
borbenih operacija (45 % svih povreda vojnika su povred glave), tako
da taj dio treba posebno zatititi.
TEIJIN TWARON GmbH, Ballistics Departmen, Germany: Ballistic Helmets

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

78

39

Struktura zona pogaanja

Steve Knott: Ground System Survivability Overview, US Army RDECOM-TARDEC, 21299, 2011.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

79

Izloene i ranjive povrine standardnog vojnika

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

80

40

Lina zatita vojnika

Uloga oklopa je da zatiti tijelo osoba ili opremu.

To se postie apsorpcijom konetike energije projektila ili pareta.
Absorpija energije se ostvaruje plastinom deformacijom ili procesom
razaranja.
Poeljno je da se desi proces razaranja strukture oklopa, da paradi
nastali od oklopa i/ili paradi od projektila ne izazovu oteenja osobe
ili predmeta koji se titi.
Ovo je posebno vano s obzirom da se tokom procesa proboja oklopa
na njegovoj zadnjoj strani javlaju parad os strukture oklopa, a to
moe izazvati dodatna oteenja.
Hogg J. P.: Composites for Ballistic Applications, Department of Materials, Queen Mary, University of
London

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

81

Prodiranje projektila kroz

blok balistikiog elatina

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

41

Balistika rana

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Sekvence djelovanja projektila

kroz oklopnu zatitu

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

42

Mod napada u zavisnosti od poloaja i

izloenosti cilja

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Osnovni mod napada za razliite ciljeve

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

43

Literatura

STANAG 4498 Un-armoured Vehicles, Helicopters & Field Fortification Targets

STANAG 4512 Dismounted Personnel Targets
STANAG 4513 Incapacitation & Suppression
STANAG 4536 Representative Building Targets
TACTICAL EMPLOYMENT OF MORTARS, Field Manual No. 7-90, HEADQUARTERS DEPARTMENT OF THE ARMY, Washington, DC, 9
October 1992

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

87

Oklopna vozila

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

88

44

Oklopna vozila

Oklopna vozila su ciljevi od izvanredne vanosti u buduim ratnim

sukobima.
Savremeni tenk, kao najistaknutiji predstavnik oklopnih vozila, je
najsloenije i najskuplje sredstvo sa izrazito kompleksnom logikom
podrkom.
Kupola tenka sa naoruanjem je vrlo vitalan i sloen podsistem, pored
sistema za upravljanje vatrom, oklopnog tijela, hodnog tijela, pogonske
grupe i prenosnik snage.
Ne mogu se izdvojeno posmatrati pojedini podsistemi zbog sloenosti
savremenih tenkova, iako se kupoli mora posvetiti posebna panja iz
sljedeih razloga:
Ona je sloeniji dio koji prima oko 70% ukupnog broja pogodaka
tenka,
Ona nosi kompletno naoruanje savremenog tenka,
U njoj je smjetena kompletna posada izuzev vozaa,
Zbog isturenosti predstavlja pogodnu taku za osmatranje.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

89

Oklopna vozila

Nagli razvoj protivoklopnih sredstava uslovio je potrebu iznalaenja

novih oblika oklopne zatite.
Oklopni omota tenka ini 46% ukupne mase tenka, od ega 75% mase
otpada na kupolu.
Klasini materijali za oklop su razne vrste pancirnih elika legiranih
hromom i nilkom.
Kupola tenka je uraena obino od livenog elika zbog sloenosti
konfiguracije.
Karakteristike materijala odlivka su neto slabije u odnosu na valjane
ploe.
Tanke ploe debljine do 25 mm su visoke tvrdoe (350-400 HB) i
veoma teko se obrauju i vare.
Deblje ploe imaju tvrdou 275-325 HB i zavaruju se specijalnim
postupcima.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

90

45

Zone osjetljivosti komponenti oklopnih vozila

na oteenja

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

91

Oklopna vozila

Kod lakih oklopnih vozila se kao materijal za oklop koriste legure

aluminija sa magnezijumom, odnosno sa magnezijumom i cinkom.
Idealan materijal za oklop treba da je to laki i efikasniji protiv razliitih
vrsta napada. Vana karakteristika materijala je mogunost
oblikovanja.
Razliite vrste elika legirane sa manganom, nilkom, hromom,
molibdenom i vanadijumom imaju vrlo visok nivo zatite pri djelovanju
projektila sa kinetikom energijom (KE) i na bazi Hopkins-ovog efekta
(HESH), ali im je zatita protiv projektila sa kumulativnim efektom
(HEAT) znatno nia.
U posljednje vrijeme primjenjuju se sloeni oklopi izraeni iz vie
slojeva razliitih metalnih i nemetalnih materijala sa zadatkom da
poveaju nivo zatite pri svim vrstama napada.
Kod njih je karakteristian pad zatitnih sposobnosti protiv djelovanja
KE projektila, dok je porasla zatitna sposobnost protiv HEAT
projektila zbog nehomogenosti strukture vieslojnog oklopa.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

92

46

Oklopna vozila

Tipian predstavnik sloenog oklopa je oklop CHOBHAM koji

omoguava veoma dobru zatitu protiv HEAT i HESH projektila i
odgovarajui nivo protiv KE projektila.
Masa ovakvog oklopa je znatno manja i na taj nain se kompenzira
poveana cijena i sloenost izrade.
Oklop CHOBHAM je vieslojni oklop od elika velike vrstoe,
aluminijuma i keramikog materijala (slinog karbidu bora).
Po probijanju prve eline ploe naredni sloj keramike oduzima toliko
energije projektila da vie ne moe da probije zadnju elinu plou.
Zbog specifinih mehanikih osobina keramike pri djelovanju
kumulativnog mlaza ne dolazi do hidrodinamikog istiskivanja i isticanja
keramike unazad kao kod elika.
Velika udarna brzina mlaza izaziva otvrdnjavanje sloja keramike i do
odbijanja estica mlaza i slabljenja kumulativnog efekta.
Kao keramiki materijal se koristi: aluminijumoksid, silicijumkarbid,
borkarbid, berilijumoksid i sl.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

93

Oklopna vozila

Za francuski tenk LECRERC primjenjen je kompozitni oklop

sastavljen od slojeva elika razliite tvrdoe.
Postoje dvije verzije: troslojni i dvoslojni elini oklop. Povean je
stepen zatite protiv KE projektila za dva puta u odnosu na klasine
homogene oklope.
Pored vieslojnih oklopa sa nemetalnim i keramikim slojevima i
praznim meu prostorom, pojavio se i aktivni ili BLAZER oklop.
Aktivni oklop se razrauje u vidu kutija od elinog lima ispunjenih
eksplozivnom materijom.
Pode djelovanjem kumulativnog mlaza aktivira se eksplozivno
punjenje i svojim udarnim talasom destabilizuje mlaz.
Nedostatak aktivnog oklopa je u osjetljivosti na djelovanje municije
malog kalibra.
Kod tenka T-64 ploe su povrine oko 0.6 m2 i udaljene su 23 cm od
osnovnog oklopa.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

94

47

Oklopna vozila

Raspored oklopa na tenku je veoma vaan parametar i vri se na

osnovu analize vjerovatnoe pravca pogotka.
Najvea debljina oklopa je na eonoj povrini i ona je ograniena
eonim uglom od 60 stepeni.
Teoretska analize, potvrene u ratnim sukobima, pokazuju da e pri
napadu PT orua na izdvojen tenk 33% svih pogodaka bit unutar
eonog ugla 45, a 45% pogodaka e biti unutar eonog ugla 600.
Zatitu koju prua data debljina oklopa, poveava se naginjanjem
oklopa i time se poveava efektivna debljina.
Vei uglovi zakoenja poveavaju i anse za rikoet projektila pri
njegovom udaru u oklop.
Konstruktor protivoklopnih projektila mora sagledati niz faktora koji
utiu na efikasnost i mora da prati tendencije razvoja tenkova i oklopne
zatite kako se ne bi desilo da efikasnost projektila ne odgovara
stepenu zatite tenka.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

95

Zone ranjivosti tenkova

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

48

Zone napada siluete tenka

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Pravac azimut napada na tenkove

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

49

Oklopna vozila

Prema podacima firme HUNTING pri slaboj protiavionskoj zatiti

vjerovatnoa da avion u obruavanju ili briuem letu uniti tenk je
najvea pri upotrebi salve od 36 raketa kalibra 70 mm.
Meutim, kada je PA odbrana jaka, rakete se ne mogu koristiti i
primjenjuju se bombe u briuem letu.
Firma Aerospatiale je uporeujui vjerovatnou pogaanja voene
rakete malog dometa i nevoene protivoklopne rakete pokazala da pri
dometima do 600 m nevoene raketa sa sistemom za upravljanje
vatrom ima vjerovatnou pogaanja od oko 84 %, a voena 99%.
Pri tome treba uzeti u obzir da samo lansiranje rakete na dometu od
600 m i sa sistemom za upravljanje vatre predstavlja problem.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

99

Dejstvo sistema Bill na tenk

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

100

50

Bill

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

101

Tetsiranje probojnosti vozila

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

51

Ugroene zone oklopnih vozila

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Emisija oklopnih vozila (parametri otkrivanja)

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

52

Kriteriji oteenja vozila

Pojam mobilnost unitena ili M-ubiti u sukobu oklopnih vozila

podarazumijeva tetu nastalu od oruja pri kojoj je vozilo nepokretno,
ali nije potpuno uniteno i posada moe d akoristi oruje.
Obino taj termin se odnosi na tenkove i druga oklopna borbena vozila
koja imaju oteene svoje motore, gusjenice ili podvozje.
Pojam vatrenu mo unitena ili F-ubiti se odnosi na stanje kada je
teta nanesena oruju na vozilo ili je znaajno smanjena sposobnost
oruja da dejstvuje tano.
Obino taj termin se odnosi na tenkove i druga oklopna vozila koja
imaju oteeno oruje ili raketni sistem.
Pojam Katastrofalno unitenje ili K-Kill odnosi se na tete
nanesene od strane oruja pri emu je vozilo neupotrebljivo i bez
mogunosti reparacije.
Obino katastrofalno unitenje rezultira paljenjem goriva u vozilu, a to
obino izaziva detonaciju municije.
Pojam katastrofalno unitenej ne znai unitenej posade, jer kod
aviona posada moe iskoiti ili biti katapultirana.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Katastrofalno unitenje tenka

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

106

53

Oklopna vozila

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Zatita tenka i pogoci

Protect from HEAT ammunition

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

54

Napad voene rakete Bill na tenk

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Napad KE penetratorom na tenk

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

55

Unitenje tenka

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Dejstvo HEAT municije

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

56

Vjerovatnoa pogaanaj u zavisnosti od tipa

projektila i udaljenosti

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Zone unitenja tenka

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

57

Oteenaj na tenku

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Uniteni tenkovis sa DU municijom

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

58

Strukture

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

117

Strukture

Pod strukturom se podrazumijeva veoma velik broj ciljeva i najpogodnija

je podjela prema otpornosti ciljeva na lake, srednje i ojaane strukture.
Grupa lakih struktura ukljuuje avionske hangare, lake fortifikacije i
zemljane radove, skladite itd.
Srednje strukture su vee konvencionalne zgrade i zemljane radove
namijenjene za defanzivne svrhe.
Ojaane strukture su zakloni, ojaane take odbrane, mostovi, brodovi,
piste i druge konstrukcije. Ovu vrstu ciljeva je tee unititi nego tenk i
esto je potrebno razviti specijalna sredstva.
Sve te skupine ciljeva onemoguavaju definiranje optih kriterija za
efikasnost projektila u odnosu na unitenje takvih ciljeva i izbor
odgovarajueg tipa bojne glave projektila je otean jer zahtjeva
poznavanje niz podataka o cilju napada.
Protiv tekih meta kao to su most, bunker, tunel, eljezniki nasip,
pruga ili brod neefikasne su nevoene rakete i topovi i dolazi do
izraaja tee bombe sa ili bez koenja u zavisnosti od jaine PA
odbrane.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

118

59

Bunker

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

119

Bunker

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

120

60

Djelovanje na bunker

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

121

Efekti napada na bunkere

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

61

"Bunker" Target
Heavy Bunker" Target

"Ship" Target
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Tipovi bunkera

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

62

Probojnost bunkera sa HEAT municijom

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Oprema

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

126

63

Oprema

Pod opremom podrazumijevamo pokretne i stacionarne objekte u zoni borbenih

djelovanja.
Obino se dijele na:
Neoklopljena vozila,
Skladita
Parkirane letjelice
Druge logistike instalacija i objekati,
Sve vrste artiljerijske, elektronike i komunikacijske opreme itd.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Oprema

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

64

Napad na parkiranu letjelicu

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Letjelice

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

130

65

Avioni

Avioni u letu su posebna kategorija ciljeva. Oni predstavljaju

pojedinane probleme sa osobitim karakteristikama kao cilj i
vjerovatnoom unitenja.
Za razliite tipove aviona, konstruktor municije mora unaprijed
projektovati municiju za njihovo unitenje.
Unitenje brzo pokretnih aviona kao taktiki jurini avioni, lovci
presretai ili izviaki avioni trae sasvim druga sredstva za unitenje
u odnosu na spore avione kao to su transportni ili drugi podzvuni
avioni.
Poseban problem je unitenje savremenih helikoptera.
Avioni u letu se unitavaju projektilima rueeg, paradnog ili
kombinovanog djelovanja i posebnim izvedbama paradnog
djelovanja.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

131

Avioni

Projektili rueeg djelovanja imaju veu efikasnost na manjim visinama, jer je

gustoa vazduha vea.
Kod ovih projektila nije vaan poloaj bojeve glave u odnosu na cilj, jer se
udarni talas ravnomjerno prostire u svim pravcima od centra eksplozije.
Projektili paradnog djelovanja su pogodni za veu visinu gdje je otpor
vazduha manji, a domet paradi vei.
Poloaj projektila u odnosu na cilj u trenutku djelovanja igra znaajnu ulogu jer
parad djeluje u relativno uskom snopu.
Efikasni radijus djelovanja paradi nekoliko puta je vei od efektivnog
djelovanja udarnog talasa pri istoj masi bojne glave. Udarni talas svojim
nadpritiskom prouzrokuje preoptereenje i lom elemenata konstrukcije aviona,
dok parad unitavaju cilj tako da probijaju oplatu, prekidaju veze izmeu
agregata i ubijaju posadu.
Letjelice su specifian nehomogen cilj i nije svejedno koji dio letilice e bii
oteen i koji tip bojne glave e se primijeniti.

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

132

66

Analiza djelovanja na vazduni cilj

Ms. Judy Stokley: Winning Todays FightPreparing for Tomorrows Challenges,

2008 Armament Symposium Air

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

133

Napada na avion u letu

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

67

Modovi napada na letjelice

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

Testiranje municije

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

68

Napad na helikopter

UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba

69