Pcela Broj 3

ASOPIS SAVEZA PELARA KADULJA
Godite II Broj 1 Oujak 2013. Cijena 3 KM
Petteria
ramentacea
Tilovina - ukras
hercegovakoga
kra
RIJE UREDNIKA
Iz sadraja
www.spkadulja.com
APIMONDIA
Godite II. Broj 1 Oujak 2013.
Nakladnik:
Savez pelara "Kadulja"
Fra Matije Divkovia b. b.
88 320 Ljubuki
Tel/faks: 00 387 (0)39 831 703
E-mail: info@spkadulja.com
E-mail: pcela@spkadulja.com
www.spkadulja.com
Izdavaki savjet:
Zdravko Konjevod, Boras Kvesi,
Ante Bonjak, Milan Andrijani, dr. vet. med.,
dr. Zoran Karlovi, Zdenko Tomi, dipl. iur.,
Zoran Rai, dipl. oec., Ivan Turudi, prof.,
doc. dr. sc. Jozo Bagari
Urednitvo:
Glavni urednik: Dobro Zovko
Izvrni urednik: Nikica iljeg
lanovi:
Kreimir ego
Ante Vidovi
Antonela Kvesi
Lektura:
Dragan Naletili
Grafiko oblikovanje:
Miroslav ego
Tisak:
Suton d. o. o., iroki Brijeg
Odrane
godinje skuptine
pelarskih udruga
Tema
broja
Tilovina
Razgovor sa
Zdravkom
Konjevodom
Pelud lijek
21. stoljea
Praenje varoe
u pelinjoj
zajednici
Otrovanje
pela
pesticidima
Kako dobiti
kvalitetnu
maticu
POTOVANI
ITATELJI,
u proloj, 2012. godini izdali smo dva broja
naeg asopisa. Zaeljeli smo da naa, nadamo se jednako tako i vaa Pela, poleti. I
Bogu hvala, poletjela je. I stigla, evo i do treeg broja, koji je pred vama.
A njega smo u urednitvu pripremali s
jednakim entuzijazmom s kojim smo krenuli
i u pripremu prvog, pa onda i drugog broja.
Ta dva prva broja naeg lista popratila su
dogaanja iz svih podruja djelovanja Saveza
pelara Kadulja u proloj godini. Posebno
treba istaknuti prijam u Apimondiju, svjetsku
federaciju pelara, ali i sve ostale uspjehe koje
je Savez ostvario a Pela biljeila, kao godinje sajmove meda, zatim ve tradicionalne
Dane meda potkraj godine u Mostaru, radionice za obuku i proizvodnju rojeva i uzgoj
matica, kao i sajmove i struna okupljanja
pelara u regiji. Zakljuujemo kako, zapravo,
kontinuitet uspona u radu i djelovanju Saveza nastoji pratiti u istom smjeru i smislu
i na asopis. Nadamo se, jednako dobro i
uspjeno.
Nae trenutano opredjeljenje je da dosadanji intenzitet izlaenja s dva broja u pro-
tekloj godini poveamo na etiri broja godinje i tako ostvarimo 100-postotno poveanje,
to bi rekli statistiari. No, alu na stranu,
nadamo se da emo uspjeti u ovom naumu
i da e Pela svaka tri mjeseca biti pred
vama. Naravno, nee biti samo do nas, jer
pomo i svaki vid potpore oekujemo i od vas
i od elnika Saveza. A s etiri broja godinje
planiramo pokriti doista sve vane i znaajne
pelarske aktivnosti kroz jednu godinu, od
prvih proljetnih radova u pelinjaku, preko
pripreme za selidbu i same selidbe pela na
ispae, do zakljunih jesenskih i zimskih radova na pripremi pela za zimovanje.
Najbolji dokaz kontinuiteta naih opredjeljenja je injenica to smo za temu treeg
broja naeg asopisa uzeli, poslije kadulje i
vrijeska i nau treu plemenitu biljku tilovinu, kao jednu od etiri nae autohtone medonosne biljke. U sljedeem broju predstavit
emo i etvrtu, preostalu medonosnu biljku
drau.
Takoer, nastojat emo da u svakom broju
bude zastupljen i po jedan pelar iz opinske
udruge pelara koja je lanica Saveza, da se s
njim napravi razgovor u kojem se predstavlja udruga, ali i on sam. U ovom broju je to
predsjednik udruge pelara Kadulja iz Neuma, a ujedno i predsjednik Saveza pelara
Kadulja. Nastavljamo objavljivati i priloge
o razliitim pelinjim proizvodima. U ovom
broju je to pelud, koji inae skupa s propolisom nazivaju lijekovima 21. stoljea.
Tako smo, eto, s ovim treim brojem asopisa uli ne samo u drugu godinu izlaenja,
ve se nadamo kako smo uspjeno preboljeli
i sve djeje bolesti i poetne probleme (poroajne muke, reklo bi se uobiajenim novinarskim argonom) svojstvene svim novopokrenutim glasilima, te da stie oekivano vrijeme
sazrijevanja kako naeg asopisa, tako i naeg
Saveza. Jer, jedno bez drugoga ne ide. Savez i
Pela kao njegov vjerni i vjerodostojni pratitelj i izvjestitelj.
Va urednik
Pela Oujak 2013. I 3
SEDMI DANI MEDA U MOSTARU
SEDMI DANI MEDA U MOSTARU
NAJBOLJI MED IMAO JE

LJUBUAK MLADEN LEKO
Savez pelara Kadulja, u okviru priredbe Sedmi dani meda, organizirao je na Agronomsko-prehrambeno-tehnolokom fakultetu Sveuilita
u Mostaru dodjelu priznanja za ocijenjenu kvalitetu meda, te dva predavanja za hercegovake pelare. Od 35 pristiglih uzoraka meda, 18 je
zlatnih, 15 srebrnih i 2 bronana.
NIKICA ILJEG
avez pelara Kadulja i ove je godine u

Mostaru, uz suorganizaciju Agronomsko-prehrambeno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru, organizirao "ve
tradicionalnu priredbu" Sedmi dani meda.
Priredba se, zapravo, sastojala iz dva dijela. U
njezinu prvom dijelu odrana su dva struna predavanja, a u drugom, zavrnom dijelu
obznanjeni su rezultati i uruena priznanja
najbolje ocijenjenim ovdanjim proizvoaima meda.
Predavanja su odrala dvojica uglednih
profesora sa zagrebakog Agronomskog
fakulteta: dr. Dragan Bubalo o temi Medna rosa, te dr. Nikola Kezi o temi Pele i
sua. Posebice zanimljivo bilo je ovo drugo
predavanje, jer je izravno propitivalo uzrono-posljedinu vezu sue sa stanjem pelarstva, osobito zato jer postaje sve oitije kako
se velike klimatske promjene u posljednjem
desetljeu znaajno odraavaju na stanje pelarstva i nain pelarenja.
Potom se prelo na objavu rezultata ocjenjivanja predanih 35 uzoraka razliitih vrsta
meda, meu ostalima i cvjetnog meda, meda
od vriska, meda od tilovine, kestenova meda,
4 I Pela Oujak 2013.
livadskog meda, meda od drae, te medljikovca. U ocjenjivakom sudu bili su: dr.
Nikola Kezi, predsjednik, te lanovi Dragan
Bubalo i dr. Stanko Ivankovi, dekan mostarskog Agronomsko-prehrambeno-tehnolokog fakulteta.
Po rijeima predsjednika ocjenjivakog
suda, odluivale su zaista nijanse. Najvanije je da je svih 35 na ocjenjivanje pristiglih
uzoraka zadovoljilo standarde i kriterije

Europske unije. Jako dobri rezultati, a o pobjednicima su odluivale nijanse, ponovio je
dr. Kezi.
Na kraju, svih 35 pristiglih uzoraka je nagraeno, to nije udno s obzirom na to da
je doista bio teak posao izabrati najboljeg
meu najboljima. Ipak, valja istaknuti da je
najbolji med, i to medljikovac, imao pelar
Mladen Leko iz ljubukog sela Grljevii, koji
je za svoj med dobio zlatno odlije (statua i
plaketa).
Po rijeima predsjednika
ocjenjivakog suda, odluivale su zaista nijanse.
Najvanije je da je svih 35 na
ocjenjivanje pristiglih uzoraka zadovoljilo standarde i
kriterije Europske unije. Jako
dobri rezultati, a o pobjednicima su odluivale nijanse,
ponovio je dr. Kezi.
Uz Leku, jo je 17 pelara proizvelo med
zlatne kvalitete: Ivica Vui, Mirko Lui,
Toni Marki, Marin Kvesi i Dubravko
Vukojevi (Ljubuki), zatim Ante Bagari
(Tomislavgrad), Slaven Kordi, Boo Jakia
i Ljubo Pain (apljina), Mato Jogunica,
Grgo Raji i Ivan Krei (Neum), Dobro
Zovko (itluk), Branko ori (Posuje), Ivan
Landeka i Draenko Pulji (Mostar), te Pelarstvo Palac Grude. Srebrna priznanja dobila je 15 pelara, a bronana dvojica pelara.
U zakljuku prologodinjih Sedmih dana
meda, valja istaknuti kako je to bila dobro organizirana priredba i jo jedna nuna postaja
na putu brendiranja autohtonih vrsta hercegovakog meda (kadulja, vrijesak, tilovina,
draa) kao meda sa zatienim zemljopisnim
podrijetlom.
AKTUALNO
AKTUALNO
ODRANE GODINJE SKUPTINE

U IROKOM BRIJEGU, STOCU, MOSTARU,
LJUBUKOM, PROZORU, NEUMU,
APLJINI I POSUJU
Kraj godine i poetak novog ljeta kao vrijeme za odravanje godinjih
skuptina opinskih pelarskih udruga
DANIJEL ZORI / NIKICA ILJEG
Udruga pelara Vrisak iroki Brijeg
Prva u nizu redovitih godinjih skuptina
opinskih pelarskih udruga odrana je u
irokom Brijegu, gdje su se tamonji pelari
iz udruge Vrisak okupili 7. prosinca 2012.,
na blagdan Sv. Ambrozija. Nakon uvodnog
izlaganja predsjednika udruge Stjepana aria, podnijeto je financijsko izvjee i izvjee
o radu. Oba dokumenta jednoglasno su prihvaena.
Udruga pelara Zanovijet Stolac
U nazonosti 32 lana udruge, gostiju
iz Saveza pelara Kadulja i predsjednika
susjednih pelarskih udruga, u dvorani
restorana Ragusa, 21. prosinca 2012. odrana je redovita godinja skuptina Udruge pelara Zanovijet. Poslije uvodnog
izlaganja predsjednika Sreka Trninia i
jednoglasnog prihvaanja izvjea o radu
u protekloj godini i financijskog izvjea,
lanovima udruge ponuena je nabavka po
povoljnim cijenama opreme za pelarstvo
pogaa za prihranjivanje pela i sredstava
za tretiranje.
Udruga pelara Matica Mostar

Redovita godinja skuptina ove udruge
odrana je 13. sijenja 2013. u restoranu
Libro. Uvodno izlaganje podnio je predsjednik Matice Boras Kvesi, a nakon toga
i financijsko izvjee. Oba su izvjea jednoglasno usvojena, a s posebnom pozornou
je od strane nazonih skuptinara primljeno
izvjee o rezultatima rada Udruge u protekloj godini. Predsjednik Kvesi je izvijestio
lanstvo i o dobivanju novog prostora za potrebe Udruge, a to je odobrilo Vijee grada
Mostara.
Skuptini mostarske druge bili su nazoni
i gosti iz susjednih opinskih udruga, kao i
elnitvo Saveza pelara Kadulja, a poslije
zavretka sjednice Skuptine prireena je
veera za lanove Udruge i njihove goste.
Udruga pelara Kadulja Ljubuki
U restoranu Ohio, u nazonosti 87 od
ukupno 105 lanova ljubuke udruge pelara,
odrana je redovita godinja skuptina ove
udruge. Svi ponueni dokumenti (izvjee o
radu Upravnog odbora, financijsko izvjee,
izvjee Nadzornog odbora za 2012. te program rada Udruge za 2013. ) jednoglasno su

usvojeni, uz dvije napomene kojima bi trebalo upotpuniti program rada Udruge u tekuoj
godini. Rije je o programu mjera zdravstvene zatite pela, te o organizaciji Dana meda
u Ljubukom (u listopadu ili studenom), to
bi trebala postati redovita manifestacija u organizaciji ove najbrojnije i najstarije ovdanje
opinske udruge.
Skuptina je odluila i da, zbog pomoi
u radu udruge, posebnim priznanjima nagradi ljubukog opinskog naelnika Nevenka Barbaria, predsjednika Skuptine
ZH Antu Mietia i ministra gospodarstva u Vladi ZH Ivicu oria. U okviru
odravanja ove godinje skuptine, odrana
je prigodna izloba pelarskih proizvoda,
te posebno zanimljiva prezentacija rada i
funkcioniranja dvaju vozila (kamiona) za
podizanje i tovarenja konica prilikom selenja.
Udruga pelara Maslaak Prozor-Rama
U dvorani HE Rama, 23. sijenja 2013. odrana je skuptina Udruge pelara Maslaak.
Uvodno izlaganje podnio je predsjednik
Udruge Branko Ivanevi. Financijsko izvjee i izvjeu o radu Udruge u protekloj godini jednoglasno su prihvaeni. Predsjednik
Udruge takoer je izloio plan rada za 2013.,
u kojem se daje puna potpora listu Pela
i aktivnostima Saveza pelara Kadulja na
zatiti izvornoga hercegovakog meda.
Pod tekuim pitanjima razgovaralo se o
lanarini za 2013., nabavci pogaa za Udrugu
te topljenju voska i pravljenju satnih osnova.
Poslije skuptine uprilien je domjenak.
Udruga pelara Kadulja Neum
U dvorani motela Orka, 19. sijenja
2013. odrana je redovita i izborna skuptina
Udruge pelara Kadulja Neum. Uvodno
izlaganje predsjednika Zdravka Konjevoda,

izvjee o radu u 2012. godini te financijsko
izvjee prihvaeni su jednoglasno. Iskazana
je potpora pretplati na asopis Pela, kao i
potpora nastavku procesa zatite zemljopisnog podrijetla hercegovakog meda.
Udruga pelara Pela apljina
Redovita godinja skuptina Udruge pelara
Pela apljina upriliena je 24. veljae 2013. u
svadbenom salonu Astorija. Uvodno izlaganje
podnio je predsjednik Udruge Davor Milanovi. Podneseno je i izvjee o radu u protekloj
godini te financijsko izvjee. Dana je podrka
aktivnostima Saveza na zatiti zemljopisnog
podrijetla izvornoga hercegovakog meda kao
i izdavanju pelarskog lista Pela. Uz goste iz
susjednih lovakih udruga, sastanku je nazoio
i Donko Jovi, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva u Vladi HN, koji je takoer
dao potporu ovim vrijednim projektima Saveza
pelara Kadulja.
Udruga pelara Iva Posuje
U opinskoj dvorani, 24. veljae 2013. odrana je skuptina Udruge pelara Iva Posuje, uz nazonost 38 od ukupno 41 njezina
lana. K tome, udruzi je pristupilo 7 novih
lanova, a nazoni su bili i gosti iz susjednih
pelarskih opinskih udruga.
Predsjednik Udruge Ivan Budimir podnio
je izvjee o radu u 2012. godini, koje je zatim i usvojeno, kao i izvjee o radu, financijskom poslovanju i nadzoru Udruge u proloj
godini, te program rada Udruge za 2013.
godinu. Usvojena je i odluka o visini lanarine s pretplatom za list Pela.
lanovi udruge Iva dali su punu potporu
projektu Povratak pela na Blidinje kao i
aktivnostima Saveza pelara Kadulja na
promoviranju pelarstva i ekoloke svijesti i
zatiti neprocjenjive vrijednosti i bogate raznolikosti ovih prostora medonosnim biljem.
TEMA BROJA
TEMA BROJA
TILOVINA -
UKRAS HERCEGOVAKOGA KRA

TILOVINA (lat. Petteria ramentacea) ilirskobalkanska endemina vrsta
TILOVINA od Cetine, preko Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore do
Albanije i grkog Epira. Zato tilovinu u narodu zovu negnjil? Uz to
to je zanimljiva medonosna biljka, odlina je i za poumljavanje kra,
zatim kao krmna biljka i ak kao ogrjevna biljka.
dr. sc. DANIJELA PETROVI
Rasprostranjenost biljke
Tilovina, negnjil ili zanovijet je biljka s
arealom rasprostranjenosti u srednjoj i junoj
Dalmaciji, jugozapadnoj Bosni, Hercegovini,
u junoj i zapadnoj Crnoj Gori, sjevernoj i
zapadnoj Albaniju. Areal zavrava u sjevernom dijelu Epira (Grka). Znai da se biljka
nalazi u predjelima mediteranske i prijelazne
klime, na vapnenom stanitu kra. Prema
P. Fukareku (1912. 1983.), njezin se areal
protee u submediteranskom podruju, od
rijeke Cetine, kroz Dalmaciju, Hercegovinu i
Crnu Goru do srednje Albanije. Dolinama
rijeka prodire dosta duboko u kopno, te esto
nalazimo izolirana stanita izvan kompaktnoga areala.
Koristi se i kao parkovna vrsta na zatienim mjestima. Uspjeno se uzgaja u unutranjosti, a pojedini se primjerci nalaze i u vrtovima irom srednje Europe. Njezine sastojine
najbolje su sauvane na podrujima gdje je
pelarstvo dobro razvijeno. A zasluga za to,
naravno, pripada pelarima.
Karakteristike tilovine
To je listopadni grm visine oko 2-3 m, vitkih, gustih, uspravnih izbojaka. Kora starijih
granica prljavo je siva, stablo s vremenom
poprimi crnosivu boju kore, koja je uzduno
mreasto izbrazdana. Korijenov sustav jako
je razgranjen, odlino vee zemljite i titi ga
od erozije. Pupovi su sivkasto dlakavi, spiralni i pokriveni s dva tamnocrvena, mesnata
palistia, koji s gornje strane zavravaju jednim iljkom. Vrni pup esto izostane, a kada
je razvijen manji je od ostalih. Listovi su sloeni od tri listia koji su na oko 4 cm dugoj
peteljci. Na naliju su uz glavni nerv, dlakavi,
kasnije goli, cijeloga ruba, 2-2,5 cm dugi, a
srednji listi neto je vei od ostalih. Listovi
su slini listovima iz roda Laburnum, neto
manji od listova obine negnjile (Laburnum
vulgare), koja je poznata u kontinentalnim
umama ili u parkovima.
Cvjetovi do 2 cm dugi, skupljeni u jajolike i duguljaste, uspravne, vrne grozdaste
cvatove, duge do 8 cm. aka je cjevasta ili
zvonasta, gornja usna duboko usjeena, donja

trozuba. Plod je mahuna 4-5 cm duga i oko 1
cm iroka, plosnata, srpasto povijena, gola ili
malo dlakava, smee boje. Zrije u kolovozu
i rujnu. Mahuna ostaje na granama i preko
zime. Sjeme je oko 3-4 mm dugo, bubreasto, sjajno, utosmee do tamnosmee boje.
Razmnoava se sjemenom i reznicama.
Zato tilovinu u narodu zovu i negnjil
Bitno svojstvo tilovine je duboko i granato
korijenje, koje se provlai kroz kamenjar i
vrsto obuhvaa i vezuje zemljite na kojem
raste. To svojstvo zajedno s razgranatou
grmolike kronje, koja izravno titi zemljite
od nepovoljnih imbenika, ini tilovinu jednom od veoma vrijednih i poeljnih vrsta u
kulturama naega kra. Takav korijen je odgovoran i za narodni naziv negnjil (Trebinje). Naziv se moe objasniti iskustvom
koje je narod stekao glede tilovine, a osobito
s podzemnim dijelovima, koji dugo vremena
i nakon uginua biljke ostaju u zemlji jedri i
netaknuti. Ime negnjil je u svezi s trajnou
korijenja kada biljka ugine.
Znaenje tilovine za poumljavanje kra,

kao krmne, ali i medonosne biljke
Tilovina je znaajna za poumljavanje kra,
kao krmna biljka, ali i kao medonosna biljka
(obilje peludi i nektara). Tilovina, dakle, ima
veliko gospodarsko znaenje. U krajevima
gdje ona danas raste, ranije je bilo, a i sada je
jo veoma razvijeno pelarstvo. Hercegovaki
pelari dre tilovinu, uz vrijesak i kadulju,
jednom od najvrjednijih vrsta medonosnog
bilja. Vana je njezina korisnost za pelarstvo,
posebice u proljetnom razdoblju, kada nema
druge pae.
Pelud i nektar cvijeta tilovine u tom je
razdoblju nezamjenjiv za razvoj legla i jaanje
pelinjih drutava poslije zimskog mirovanja,
kada su ona brojano najslabija (erimagi,
1965.). Za Austro-Ugarske, cjelokupnu proizvodnju meda tilovine otkupljivali su beki
trgovci. Naalost, interes za ovaj izuzetno
ljekovit i kvalitetan med izgubio se kroz povijest na ovim naim prostorima.
Iako je poznata uloga tilovine kao krmne biljke, u strunoj literaturi ima dosta
kontradiktornih podataka o vrlo tetnom i
otrovnom djelovanju alkaloida citizina kao i
drugih glukozidnih tvari.
Odrasli primjerci tilovine (koja moe dostii visinu i preko 3 m) koriste se za izradbu sitnih tehnikih sortimenata (vinogradsko i drugo kolje, motke i sl.), koje se cijeni
zbog velike trajnosti (sinonim negnjil).
Zbog relativno visoke kalorine vrijednosti
i dobre gorivosti, drvo tilovine dragocjen je
ogrjevni materijal krnoga podruja. Stanovnitvo tog podruja nemilosrdno je unitava, zaboravljajui pritom njezinu vanost
kao vrlo dobre krmne i medonosne biljke.
Kao rezultat takva unitavanja ove biljke,
s vremenom nastaju u blizini naselja goli
krki kamenjari s oskudnom drvenastom i
travnom vegetacijom, naalost bez utoga
ukrasa kra. A tamo gdje je bilo svjesnih i
savjesnih pelara i do danas su se sauvali
nasadi tilovine.
TEMA BROJA
TEMA BROJA
EGULJA, DOMOVINA TILOVINE -
TAMO GDJE ZANOVIJET ESTO ZANOVIJETA

Tilovina na eguljikod Ljubinja domamila pelare iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske
Prvo pravo cvjetanje u ovom stoljeu
Posljednji put takvi su se prizori mogli vidjeti
u prolom stoljeu, tonije 1998. godine. Valovita
kraka visoravan oko egulje sliila je na more
medonosnog utog cvijeta, kome se ni po vedru
danu nije mogao nazrijeti kraj. Med s ovog cvijeta bio je jako cijenjen jo meu vlastelom u Dubrovakoj Republici. A i danas je prava rijetkost
na tritu. Zato su egulju pohodili i pelari iz
200 kilometara udaljenog Sarajeva...
Rascvjetalo endemino iblje tilovine na
egulji kod Ljubinja, osim domaih, privuklo
je pelare iz Stoca, Mostara, apljine, itluka, Ljubukog, Metkovia (Hrvatska), pa ak
i iz 200 kilometara udaljenog Sarajeva.
Vie od 1500 konica razmjeteno je po
dolinama i zavjetrinama krake zaravni, kuda
se rairio uti grozdasti cvijet, slian bagremovu, iz koga se lije blag i ugodan miris ove jedinstvene biljke to raste na relativno uskom
arealu od Splita do Nikia. Ni u ovom arealu
se ne pojavljuje ravnomjerno. A podruje egulje poznato je po njoj jo od srednjeg vijeka!
Ukusna janjetina i kozletina sa eguljske
zanovijeti
Kroniari, poput dr. Ljube J. Mihia u
monografiji Banii selo stogodinjaka,
zabiljeili su da je vlastela iz Dubrovake
Republike oboavala meso ovaca i koza koje
jedu list zanovijeti, smatrajui ga, kao i med
koji je nabavljala u tim podrujima Hercegovine pravim specijalitetom!
Kasnije se na podruju egulje i oblinjih

Bania isplela predaja prema kojoj je osobno Franjo Josip, austrijski car, zbog te iste
zanovijeti traio iste proizvode! Makar u
svemu tome bilo i pretjerivanja, injenica je
da i danas trgovci mesom znaju da se nigdje
na podruju Bosne i Hercegovine ne moe
podgojiti janje s kvalitetnijim mesom od
ljubinjskog, upravo zbog tog blagotvornog
djelovanja lista zanovijeti. Ljubinjci se odavno hvale da je i pokojni Gojko Jelai (rodom
iz Dabrice kod Berkovia) ba s takvim mesom otpoeo veliki posao u onom poznatom
restoranu kod Jablanice... Med s cvijeta zanovijeti cijenjen je i traen, ali ga proteklih
godina, jo od 1998., u istom obliku nije
bilo. Zato, objasnio nam je Rade Lugonja,
jedan od najpoznatijih ljubinjskih pelara:
Zato to od te godine pa do ovog proljea i
nije bilo obimne pelinje pae na tom cvijetu.
Zanovijet se nekako igrala s nama: nekad bi
procvjetalo samo 20 posto cvjetova, nekad i
50 posto, meutim, tada bi nam paa propala
zbog kia, vjetra, hladnijeg vremena. Vazda bi
se neto isprijeilo. I mi smo se mogli samo
sjeati da smo 1998. izvadili po 25 kilograma
takvog meda iz svake konice. Jer, uistinu je
to bila sezona za pamenje! Ova sad joj, barem u prvom dijelu, slii. Sve se lijepo sloilo:
temperature se kreu od 22 do 25 stupnjeva,
procvjetao je svaki cvijet na biljci, uz to medi,
nektar katkad ovlai kamenje ispod iblja,
pelinja drutva su nam dobra, zdrava, done-
su nekad tri i pol kilograma dnevno... Samo

jo da Boga molimo da se lijepo vrijeme nastavi i bit e opet meda sa zanovijeti, jer, vaenje i vrcanje planiramo sredinom svibnja.
Lanjski ljubinjski med prodavao se po
cijeni od 12 do 15 maraka po kilogramu.
Brzo je rasprodan. Ni ovaj s cvijeta zanovijeti
sigurno nee imati niu cijenu, ali za plasman
se, izgleda, nitko ne boji. To je jedna od najboljih vrsta meda to stiu s juga i u takvim
se sluajevima rijetko kad za cijenu pita.
Pelarska razmjena egulja-Hvar
Najstariji pelari se i sad sjeaju da su ezdesetih godina prologa stoljea na egulju,
zbog pae na cvijetu zanovijeti, dolazili pelari
s Hvara, a neki Ljubinjci bi, zauzvrat, ili k
njima na Hvar kad bi tamo poinjala paa na
cvijetu lavande. Ovakve razmjene poodavno
nema, ali ona je, ipak, dokaz vie kakav ugled
ima med sa zanovijeti. A i njezin cvijet je na
svoj nain ljekovit. Opisujui stogodinjake
iz sela Bania, dr. Mihi je podsjeao da i
on djeluje okrjepljujue: ...Miris zanovijeti
(latinski naziv joj je Cytisus ramentaceus)
djeluje osvjeavajue, organizam jaa, ovjek
se oslobaa umora. Miris istog vazduha ivce
umiruje, uspavljuje, organizam spava tvrdim
snom... Med sa zanovijeti je ljekovit. Cvjetanje
ove biljke traje mjesec dana. Tad pelari vade
ljekoviti med i prodaju ga zdravim da se hrane
i jaaju organizam, a bolesnima za lijek.
I Rade Lugonja, kao i ostali pelari, uiva
u njezinu mirisu i lijepim prizorima koje
prua cijela valovita povrina oko egulje,
koja se pretvorila u velianstveno uto more
kome ovjek ni usred bijela dana ne moe
sagledati kraj.
Pogledajte veli Rade sve isto, sto
posto isto, iskonsko, prirodno, bez ikakve
zloeste kemije. A cvijeta - ne samo da ga
ima za sve pele i pelare, nego e nam, evo,
pred oima propasti tone i tone meda koje
nee imati tko pokupiti. Jer, pela je malo za
ovoliko cvjetova!!! Ali barem emo uivati
u prizorima kakvi se na drugim mjestima ne

mogu vidjeti...
Kad proe zanovijet, stie kadulja
Tako nam je, zapravo, govorio spomenuti
ljubinjski pelar poetkom svibnja, oekujui
da e vrcanje obaviti sredinom mjeseca...
Meutim, vrijeme nije ba u potpunosti slijedilo Radine elje, pa njegova vrcaljka i sad,
dok potkraj mjeseca ispisujemo ove retke, i
dalje miruje. Sad se ve umnogome probudio
cvijet kadulje i sa utog se prelazi na ljubiasti cvijet. Kakav god bude, on ni njega ni
druge ljubinjske pelare nee tako velianstveno iznenaditi, jer su dobre pae na kadulji
ipak ee. Zato na sugovornik, koji je jedini
ljubinjski pelar koji seli sa svojim drutvima
odavde od egulje do Vite Bare na planini
Zelengori, s malo ala ipak kae:
teta, evo, kad napokon zanovijet nije
zanovijetala, zanovijetalo je vrijeme. Ali ne
spadam u pelare koji kukaju, optimist sam,
vjerujem u bolje dane... Vjerujem, takoer,
da i na samu zanovijet, u kakvoj sam uivao
ovog proljea, vie neu tako dugo ekati...
I JO, SLIICA NA KRAJU GRANICA U GRBU LJUBINJA
Nekoliko godina u grbu Opine Ljubinje,
kao simbol, bila su ucrtana tri lista duhana
velikog hercegovca. Kako je s vremenom
zapadni duh zapljuskivao i ovu opinu, prvo
je u uredima opinske zgrade zabranjeno puenje, a brzo potom iz grba su uklonjena ona,
sada ve nepopularna i nepoeljna tri lista
duhana. U prazninu nastalu tim brisanjem
ucrtana je granica zanovijeti, kao neto prepoznatljivo i karakteristino za ljubinjski kraj.
Asociralo se na to da je list ove biljke odlina
hrana, ponajprije za stoku sitnog zuba, ali i
na medonosni cvijet. Pa i na to da je nitko
drugi na svijetu u svom grbu nema!
(Uz intervencije u tekstu, preneseno s internetskoga portala Glas Trebinja www.glastb.com)
TEMA BROJA
SUSRET
TILOVINA, TILA,
NEGNJIL, ZANOVIJET...
Vie sinonima za isti prekrasni cvijet i viestruko korisnu biljku.
Tilovina je jedina vrsta roda Peteria. Kroz povijest je mijenjala ime i
taksonomske skupine. U pojedinim krajevima razliito se naziva. Korijen
ostaje u ivotu i nakon ugibanja nadzemnog dijela biljke, otud ime negnjil.
MATIJA BUAR, prof., pelar iz Petrinje
Endemska biljka Balkonskog poluotoka

Tilovina je endemska biljka Balkanskog
poluotoka. Rasprostranjena je u Hercegovini,
jugozapadnoj Bosni, u dolini rijeke Neretve i
Cetine, u srednjoj i junoj Dalmaciji, Dubrovakom primorju i na otocima. Zbog dopadljiva izgleda sadi se i u parkovima.
NE TREBA PELARU MNOGO DA BUDE

ZADOVOLJAN, A ZADOVOLJAN JE IM
MU DRAVA MALO POMOGNE
Predsjednikovi pelarski poetci. Hercegovako pelarstvo nekad i danas.
O projektu zatite zemljopisnog podrijetla etiri vrste meda. Nikakva
suradnja i pomo od federalnog ministarstva poljoprivrede: nisu problem
samo poticaji.
vijet je slian cvijetu utog bagrema

i zovu ga zanovijet. Neki je nazivaju
tila. Postoji vie srodnih rodova biljaka (Cytisus, Genista, Laburnum); sve su to
donekle sline biljke i zato nije udnovato to
postoje toliki sinonimi. I kod pelara postoji
dosta zabuna oko spomenutih biljaka.
to je to tilovina?
Tilovina (Petteria ramentacea) je listopadni grm koji naraste do 3 m visoko. Kora
je crnosiva, mreasto izbrazdana. Korijen je
izrazito razgranjen, tako da vee tlo titei ga
od osipanja i erozije. Lisna je plojka neparno
perasta. Sastoji se od 3 velika, eliptina do
obrnuto jajolika, pri osnovi klinasta listia.
Zalisci su vrlo mali. Cvjetovi su izrazito ute
boje, mirisni, skupljeni u uspravne, grozdaste
cvatove. Plodovi su 4 do 5 cm dugake plosnate mahune, poneto savijene, smee boje.
RAZGOVOR SA ZDRAVKOM KONJEVODOM,

PREDSJEDNIKOM SAVEZA PELARA KADULJA I PELAROM IZ NEUMA
NIKICA ILJEG
Med od tilovine
Poinje cvasti krajem oujka ili poetkom
travnja. Cvatnja traje 30 dana. Tamo gdje su
guste populacije tilovine, u povoljnim vremenskim uvjetima moe dati prinos od 4 kg
po konici, a tijekom cvatnje od 10 do 20 kg
meda po konici. Med je tamnocrvenkast,
mutna izgleda. Vrlo sporo i nejednako kristalizira.
Za Austro-Ugarske, cjelokupna proizvodnja meda od tilovine odlazila je u Carstvo.
Nakon politikih i gospodarskih previranja
u ovim podrujima, ovaj ljekoviti i kvalitetni
med izgubio se na tritu, zato bi trebalo
ponovno potaknuti pelare na njegovu proizvodnju. Neki su pelari slali uzorke meda
od tilovine na svjetske izlobe i ocjenjivanje
meda, gdje su postigli zapaene rezultate.
azgovor s predsjednikom Saveza pelara Kadulja (koji trenutano okuplja

11 ovdanjih hercegovakih pelarskih
opinskih udruga), a valjda se podrazumijeva
i aktivnim pelarom, vodili smo na njegovu
radnom mjestu, u uredu zapovjednika Granine policije u Neumu, gdje Zdravko radi i
ivi. Uvodno pitanje se u tom smislu i moralo
odnositi na Zdravkove pelarske poetke,
odnosno na to kakav je Zdravko pelar, veliki,
profesionalni ili pak mali, amaterski, kako se
poeo baviti ovim poslom, ima li u tom opredjeljenju i obiteljske tradicije.
Kakav je predsjednik pelar?
Pa, vjerojatno ima te tradicije, jer i pradjed
mi je bio pelar, a i oba djeda: oev otac ovdje iz Neuma i majin otac iz okolice Stoca.
Zato nije udo da sam ve kao dijete zavolio
pele, pa sam jo u sedmom razredu osnovne
kole imao svoju prvu dubinu. Te prve duPela Oujak 2013. I 13
SUSRET
bine se jako dobro sjeam, kao i toga da smo
nakon toga nabavili etiri prva ulita. Zvali
smo ih umjetna, a ja sam kao dijete ak mislio da su onda i te pele umjetne. To mi je
sve skupa bilo jako interesantno i djeaki zanimljivo. Neto kasnije smo od jednog pelara
iz Opuzena naruili etiri prava ulita, zatim
smo jo nabavili i dva nukleusa od drugog
pelara iz Hutova i tako smo malo-pomalo
krenuli u ozbiljnije bavljenje ovim poslom.
U svakom poslu, na prvom mjestu

zbilja mora biti ljubav prema njemu, da ovjek bude doista zainteresiran za taj posao, da ga stvarno
voli bez obzira na sve poetne
prepreke. Odmah potom dolazi
educiranje za bavljenje ovim poslom, to znai da se treba odmah
prihvatiti izuavanja pelarske
literature i koritenja iskustva
starijih, iskusnijih pelara.
Je li pelinjak i danas u Hutovu ili je preseljen u Neum i kakvo je brojano stanje u
njemu?
U Hutovu je. I danas sam svaki vikend
u Hutovu, svaki petak, subotu i nedjelju.
Trenutano imam oko 100 ulita, bolje reeno matica, jer uvijek neto i zima smanji
njihov broj, pa se onda opet obnove, tako da
zapravo tijekom godine imam izmeu 80 i
100 ulita, odnosno matica. Kad ste me pitali
kakav sam pelar, veliki ili mali, moe se rei
da sam srednji pelar. Danas se smatra da za
profesionalno bavljenje pelarstvomtreba
makar 150 konica i da je to granica njegova
opstanka. S druge strane za one koji imaju
do 50 konica smatra se da su mali pelari i
da se amaterski bave ovim poslom. Znai, ja
bih bio meu onim pelarima koji se mogu
SUSRET
nazvati srednjim, jer sam u kategoriji onih
izmeu 50, 60 do 100, 120 konica. Dakle,
ni mali ni veliki, ve doista srednji pelar.
To je za mene i najbolja varijanta, za vie i
nemam vremena, prije svega zbog obveza na
radnom mjestu.
Savjeti pelaru poetniku
to biste danas, na temelju svoga iskustva u bavljenju pelarstvom, savjetovali
pelaru poetniku i koji su preduvjeti,
izuzev elje i ljubavi prema pelarstvu za
bavljenje ovim poslom? to mlade ljude
oekuje u bavljenju pelarstvom u godinama koje slijede?
U svakom poslu, na prvom mjestu zbilja
mora biti ljubav prema njemu, da ovjek
bude doista zainteresiran za taj posao, da ga
stvarno voli bez obzira na sve poetne prepreke. Odmah potom dolazi educiranje za
bavljenje ovim poslom, to znai da se treba
odmah prihvatiti izuavanja pelarske literature i koritenja iskustva starijih, iskusnijih
pelara. Starinski nain pelarenja vie ne
dolazi u obzir i moraju se prihvatiti moderni
trendovi i u pelarstvu, jednako kao i u drugim dijelovima poljoprivrede i svega ostaloga.
A da bi taj mladi pelar bio uspjean, prije
svega mora imati jake, zdrave konice. Takoer, zbog trenutanih ekstremnih uvjeta u
prirodi, on obvezno mora biti selei pelar.
Jedino pod tim uvjetima on se moe baviti
pelarstvom na isplativ nain.
Dakle, bez ljubavi i stalnog uenja, te bez
selenja pela, danas nema uspjeha u ovome
poslu. Posebno zbog izmijenjenih klimatskih uvjeta privreivanja, mnogo gorih nego
nekada. Ne moe se vie ponoviti sluaj kao
kad sam bio dijete u Hutovu, 70-ih godina
prolog stoljea, kad je jedna konica u dva
vrcanja u jednoj sezoni davala 80 kg meda.
Nestalo je nekadanjih paa kadulje, vrijeska,
tilovine, sve je to prekrila uma. Pomagale su
i ovce i koze, pa je, dobro se sjeam, nekada
u Hutovu bilo 800 konica, a na kadulji se
vrcalo tri puta, jer je njezina sezona zbog razliitih nadmorskih visina ovih krajeva trajala
preko mjesec dana. Vie od mjesec dana sva
su se brda plavila od cvijeta kadulje. Preko
poljoprivredne zadruge iz Hutova ak se i
izvozila.
Mostarski dani meda
Potkraj prole godine imali smo u Mostaru manifestaciju Dani meda, dosta
uspjelu i solidno medijski popraenu. Ali,
to uiniti da ta manifestacija bude jo sadrajnija i zanimljivija, kako je obogatiti
novim i jo kvalitetnijim sadrajima, kako
bi i medijski bila jo bolje praena?
Ja stalno apeliram na mlade ljude, na mlade pelare, da se ukljuuju u sve manifestacije
koje organiziramo. Evo, i ovi Dani meda,
koje na Savez ve sedam godina uspjeno
organizira, to je manifestacija jedanaest opina i to je sve organizirano na jednoj prilino
visokoj razini. Ali, da bi sve to bilo jo bolje,
treba nam vie mladih ljudi, mladih pelara.
Dalje, jako mi je stalo da ovaj Savez ue u
institucije, da s njima surauje kao to sada

jako uspjeno suraujemo s Agronomskoprehrambeno-tehnolokim fakultetom u
Mostaru i njegovim dekanom Stankom
Ivankoviem u svezi s organizacijom upravo
ove manifestacije. Isto tako i s Agronomskim
fakultetom Sveuilita u Zagrebu, s Veterinarskim zavodom iz Mostara Jer bez povezanosti s institucijama, sa znanou, nema
uspjeha. Nae pelarsko iskustvo i znanost
(veterinarska, agronomska i ostale) moraju biti
usko povezani kako bismo mogli rjeavati probleme koji se javljaju u pelarskoj praksi.
Projekt zatite zemljopisnog podrijetla
etiri vrste meda
U tijeku je procedura provedbe projekta
zatite zemljopisnog, geografskog podrijetla etiri vrste naeg autohtonog, hercegovakog meda. Dokle se stiglo u tim nastojanjima i to je jo potrebno uiniti da se taj
projekt dovede do kraja i ostvari?
Mi smo odluno krenuli u taj projekt i
sve to inimo, pa i spomenuta manifestacija
SUSRET
Dani meda, posebice ocjenjivanje kvalitete
meda, na neki je nain korak u tom smjeru.
Dakle, nama je cilj zakonska zatita zemljopisnog podrijetla meda s podruja Hercegovine, ta naa etiri autohtona hercegovaka
meda: od kadulje, vrijeska, tilovine-zanovijeti
i drae. Da se tono zna to je med od kadulje i to on mora sadravati, to je med od
vrijeska i to on mora sadravati, i tako za sva
etiri naa domaa hercegovaka meda. Na
dobru smo putu da to uspjeno zavrimo, no
malo nas usporava ova sveukupno loa financijska situacija kakva je trenutano.
Taj projekt je zapoet prije nekoliko godina
i oekivali smo bolju suradnju i vei doprinos
Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva u njegovu ostvarenju. ak
smo oekivali i znatno veu podrku aktualnog federalnog ministra, mislei da je on kao
ovjek koji dolazi izravno iz poljoprivredne
proizvodnje pozvan dati nam veu podrku.
No, nita od toga. Nije bilo nikakva razumijevanja, dapae, doivjeli smo ak i kontriranje
naim nastojanjima. Pisali smo vie dopisa,
osobno razgovarali, no bez rezultata. Jednostavno, nije bilo razumijevanja i imamo dojam
da ti ljudi nee da nam pomognu.
Nerazumijevanja i nesporazumi s federalnim ministarstvom
Otkud ta nerazumijevanja s Federalnim
ministarstvom poljoprivrede, u emu je
problem, koja je to meusobna problematina toka? Jesu li to poticaji?
Pa, uvijek je problem u novcu. Zar nije
udno da ljudi koji nisu lanovi ni jedne
udruge, koji nemaju ni jedne konice, koji
nemaju ni metra poljoprivrednog zemljita,
koji nosaju nekakve torbice, dobivaju i po
500.000 KM pomoi? Ne predstavljaju nikoga izuzev samoga sebe. Znai, tu je u pitanju
isti kriminal, valjda po naelu uzmi puno,
pa emo podijeliti. A kad mi traimo za
naih 720 pelara po 1000 KM ili makar po
100 KM, to je onda veliki novac, a ne moe
SUSRET
se podijeliti i meetariti s tim jer je u pitanju
velik broj ljudi i ne mogu se od toga financirati nekakve nezakonite radnje. Znai, njima
pae da je to manji broj ljudi ukljuen u to.
Meni je i izravno reeno u Ministarstvu, to
e vas toliko, smanjite broj ljudi, pa emo se
dogovoriti i slino.
Zar nije udno da ljudi koji

nisu lanovi ni jedne udruge,
koji nemaju ni jedne konice,
koji nemaju ni metra poljoprivrednog zemljita, koji nosaju
nekakve torbice, dobivaju i po
500.000 KM pomoi? Ne predstavljaju nikoga izuzev samoga
sebe.
Praktino, to znai da nema kontinuiteta
u politici poticaja. to bi trebao biti temelj
politike poticaja, je li to broj konica, koliina predanog meda ili, moda, neka trea
kategorija?
Kontinuiteta nema. Mi smo se pokuali
dogovoriti u Federalnom ministarstvu na
nain da ako se potie govedarstvo, onda se
u uzgoju goveda potie broj junica, meso za
otkup i mlijeko, znai tri faktora. Isto tako,
mi smo traili da se i u poticanju pelarstva
odredi to se i koliko potie. Ako se potie
broj matica, onda u redu, koliko je po matici.
Ako se potie proizvodna zajednica, dobro,
koliko onda po zajednici. Ako je kilogram
meda osnova poticaja, onda koliko po kilogramu meda. Tako pie i u zakonu, ali toj
gospodi ne pae ni zakon, pa izdaju naputak
u suprotnosti sa zakonom. U zakonu pie da
je poticanje 10 KM po konici i da je 0,50
pfeninga po kilogramu meda. Ali, oni su to
u naputku spojili pa kau, da bi ostvario 10
KM po konici treba predati toliko i toliko
kilograma meda. Tako se uvjetuje jedno dru-
gim, kao da se ne zna kolika je vanost pela

za zajednicu zbog opraivanja i slino. Kolika
je to samo korist za cijelu zemlju, za poljoprivredu, za voke, za vinograde. To je opa
korist pelarstva za drutvo. I umjesto da
budemo nagraeni za to, mi smo kanjeni.
Loe pelarske godine
Protekla, 2012. godina bila je jako loa
za pelarstvo. to se moe poduzeti da se
loi rezultati za nae pelare bar donekle
poboljaju?
Ne samo ova prola, ve ni nekoliko prethodnih godina, odnosno tri-etiri posljednje,
nisu bile sjajne, jer se stvaraju nekakvi ekstremni klimatski uvjeti. Primjerice, cijeli prologodinji svibanj i poetkom lipnja puhala
je jaka bura, skoro 40 dana. Nai stari ljudi
su govorili kako u oujku imaju tri marane
bure, i to bi bilo sve od bure u proljee. No,
sada imamo suen kalendar medonosnih
dana i ako niste u tom trenutku spremni ili
nemate spremne i zdrave zajednice, za as
vam proe pelarska godina. Zna biti i predugo ljetno, suno razdoblje. Zato je teko
bez velika ulaganja imati u takvim uvjetima
korist od pelarstva. Jednostavno, morate
ulagati, morate se educirati, pratiti dogaanja,
pa onda eventualno moete neto oekivati.
Savez je traio da se ovakva loa 2012.
godina proglasi u dvije upanije (ZH i
HN) kao elementarna nepogoda za pelarstvo. to e biti od toga zahtjeva?
Mi smo to traili i za 2011. i za 2012. i
nismo, s izuzetkom Zapadnohercegovake
upanije, i to dijelom, naili na neko preveliko razumijevanje. U toj se upaniji makar
hoe razgovarati o naem problemu, a u
HN-u imamo problem to je plastenika
proizvodnja pretrpjela doista velike tete od
lanjskog leda, pa ni tu nismo mogli oekivati
neko vee financijsko razumijevanje. Ali, ja se
ponovno vraam na Federalno ministarstvo.
Ono nas treba financirati ili osloboditi dio
toga novca upanijama ili ak i opinama. Jer

i inae je dobar dio novca za poljoprivredu
centraliziran u Federaciji, pa bi ga svakako
trebalo spustiti na nie razine vlasti.
Ipak, ZH je 2011., po miljenju pelara,
isplatila dosta korektne poticaje.
Jest, i na taj su nain jednim dijelom ublaili ovakvu politiku poticaja Federalnog ministarstva, odnosno te su poticaje isplatili iz
upanijskog prorauna. No, druge upanije ili
nemaju mogunosti za isplatu poticaja ili ih
ne ele isplatiti. Moda e mogui ulazak nae
zemlje u Europsku uniju poboljati ukupan
odnos politike prema pelarima. Uostalom,
mi smo i utemeljili Savez kako bismo svojim
pelarima omoguili, olakali to laki susret
s europskim standardima. Preko Saveza e biti
mogue lake suraivati i sa susjednim zemljama, prije svega s Hrvatskom, sa Slovenijom,
pa evo uli smo i u Svjetsku pelarsku asocijaciju-Apimondiju, sve s ciljem bolje organizacije i vie koristi za nae pelare.
Med kao trini proizvod
Evo, Hrvatska je na vratima Europske
unije, vjerojatno e i na Bosnu i Hercegovinu doi red, ali to uiniti da med postane
trini proizvod, da ga ima na policama
trgovina i da bude zadovoljena potreba za
kvalitetnim domaim medom? Uz to i da taj
na med bude zakonski zatien, kroz njegovo brendiranje, pa i kroz politiku poticaja
o emu smo govorili?
U svim razgovorima o pelarstvu zahtijevali smo da u njima sudjeluju pelari, jer oni
najbolje znaju probleme u pelarstvu. Bitno
je da se ti problemi istaknu i u zakon uvrste.
To je i na pelarski cilj, da sve ide po zakonu. Nama nije cilj javaluk, jer smo za to
da se sve zakonski regulira. Zato i idemo na
zatitu zemljopisnog podrijetla meda, a ne
da nam se pojavljuju kojekakve krivotvorine i
tko zna to se sve pod imenom med prodaje
uz prometnice.
SUSRET
STRUNI PRILOZI
PELARSTVO
U NJEMAKOJ
Tako dolazimo i na teren borbe protiv

krivotvorenog meda. to se tu moe uiniti?
Institucije moraju raditi svoj posao. I
opinska i upanijska i federalna inspekcija
neka rade svoj posao. Za to su i plaene i
pozvane. Ja ih i pozivam da tako rade. Znai,
ako neto nije med ne moe se nazivati medom, jer nije problem ustanoviti to jest, a to
nije med.
Godinje skuptine pelarskih udruga
Vrijeme je godinjih skuptina pelarskih
udruga. S kojim oekivanjima i razmiljanjima, u kojem ozraju doekujete te skuptine?
Pa, neke od njih ve su odrane. U irokom Brijegu, Stocu, Mostaru, Ljubukom
eka nas i godinja skuptina Saveza, s
temeljnim ciljem razvijanja, proirivanja
Saveza, educiranja njegovih lanova i s nastojanjem da predstavnici naih pelara budu
svugdje gdje se donose bitne odluke za pelare. Uzet u za primjer kako se u svijetu, pa
i u Hrvatskoj, daju olakice za registriranje
kamiona za prijevoz pela, da se on oslobaa
dijela obveza prema dravi, a kod nas jo uvijek nita od toga ili je to neka mizerija koja
ne zasluuje ni da se spomene. Eto, za mijenjanje takvih odnosa treba se boriti i Savez i
njegovi lanovi. Jer, ne treba mnogo pelaru
da bude zadovoljan, a zadovoljan je im mu
drava malo pomogne. Nama je cilj i podizanje broja konica kod pojedinih pelara, a takoer i na skoro svim godinjim skuptinama
pokuavamo kroz predavanja educirati nae
pelare. Pritom, naravno, imamo i odreenih
problema s financiranjem tih naih aktivnosti. Dodue, neto dobijemo iz opinskih
prorauna, ali jo jednom ponavljam, glavni
bi nam financijer ipak trebalo biti Federalno
ministarstvo.
asopis kao pogodak u sridu"
Zavrno pitanje odnosi se na asopis za
koji i vodimo ovaj razgovor. to moete rei
o prva dva broja asopisa? Imate li primjedbi, sugestija, prijedloga, zadovoljstva ili
nezadovoljstva glede asopisa?
asopis je zaista pun pogodak, pogodak
u sridu. Jer, sve to radimo u Savezu bit e
uzalud ako se to ne zabiljei, a ovaj asopis
je najbolji nain za to. To e posebno doi do
izraaja nakon nekog vremena, kad se odmaknemo od dananjice i tada emo na temelju
zabiljeenog moi realnije ocijeniti to smo i
kako radili. I ne samo za asopis, mi pohvale
za rad Saveza dobivamo i od drugih pelarskih organizacija, i to ne samo iz Bosne i
Hercegovine. U tom emo smjeru i nastaviti, i
u Savezu i s asopisom, nastojei svakako zadrati sadanju kvalitetu, moda ak i s manje
brojeva godinje, ali bez gubitka kvalitete.
Ovaj prilog je predavanje predsjednika Pelarskog saveza Njemake i dopredsjednika Apimondije, dr. Ericha Schiefersteina. Gospodin Schieferstein je ve
dvadeset godina predsjednik Pelarskog saveza Njemake. Tekst ovoga predavanja bio je spremljen za pelare iz Srbije i Crne Gore, a potom ustupljen
za objavljivanje u asopisu Hrvatskog pelarskog saveza Hrvatska pela.
Njegova tema je "Povijest i organizacija pelarstva u Njemakoj" te "Njemaki
pelarski savez i trite meda u Njemakoj".
Pripremio: MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia
Prevela s njemakog: SANJA JAIMOVI
I. PELARSKE ORGANIZACIJE U
NJEMAKOJ
Struktura njemakih pelarskih organizacija moe se sagledati samo ukoliko se ujedno sagleda i njemaka povijest. Od Westfalskog mira (1648.) njemako carstvo jedva da
je i postojalo. Nije postojala ni jedinstvena
njemaka drava.
tovie, trgovina, gospodarstvo, poljodjelstvo i kultura razvijali su se u rascjepkanim
dravicama i kneevinama. Takvo stanje bilo
je jo naglaenije nakon propasti njemakog
Rajha 1815. godine.
Shodno tome njemaka pelarska organizacija razvijala se odozdo prema gore, pa
su najprije nastale mjesne, okrune i provincijske organizacije, od kojih su neke stare i
stotinu pedeset godina.
Ujedinjenje tih drutava u saveze na razini
drave uslijedilo je tek nakon svenjemakog
ujedinjenja 1872. godine, a Njemaki pelarski savez konano je bio utemeljen 1907.
godine u Frankfurtu na Majni.
Iz svega ovoga uoljivo je da tradicija podupiranja uzgoja pela prije svega poinje u
malom mjesnom podruju, a u skladu s tim ta
mjesna udruenja su prije svega imala zadau
podupiranja uzgoja pela u svojoj okolici. Tek
s osnivanjem pelarskih saveza na dravnoj
razini i Njemakog udruenja pelara, paleta
njihovih zadaa postala je raznovrsnija.
Rad tih udruenja ukratko se moe opisati
u sljedeim tokama:
1. Mjesna i oblasna udruenja
Njihove zadae lee u oblasti brige o pomlatku, brige za pelare poetnike i brige za
pelarstvo u njihovoj oblasti. Ta udruenja
organiziraju sve to jedan pelar kao pojedinac nije u stanju uiniti. U prolosti je to bila
nabavka eera za dohranjivanje, nabavka
tegli, odgovarajuih etiketa i slino.
2. Savezna pelarska udruenja
To su, zapravo, ujedinjena mjesna i oblasna
udruenja, i ona preuzimaju sve zadae koje
su i adekvatne za vee zajednice, a to su:
STRUNI PRILOZI
- predavanja za pelare, kako za poetnike,
tako i za naprednije pelare
- teajevi o medu, koji i poetnicima i
naprednijim pelarima pomau u dostizanju
vie kvalitete kod proizvodnje meda
- predavanja o osiguranju, koja pelarima
mogu pomoi u odabiru osiguranja i kod
situacija kad nastanu tete.
Ova djelatnost najvanija je spona izmeu
pelara i organizacija na dravnoj razini. Pelarsko osiguranje je specijalitet, kod kojeg se
za relativno male iznose dobiva sveobuhvatno osiguranje za pelarenje. U okviru njega,
razlikujemo:
a) tzv. globalno pelarsko osiguranje, kojim
se osiguravaju konice i pelinje zajednice
protiv poara, krae i unitavanja. Kod procjene tete sudjeluju i predsjednici mjesnih
pelarskih udruenja. Oni pregledaju oteenja, procjenjuju tetu i prosljeuju svoju
procjenu vioj razini pelarskog udruenja,
a koja ga opet prosljeuje osiguravajuem
drutvu, kao osnovu za obeteenje.
b) jo jedno bitno osiguranje je osiguranje
od tete koja nastaje kod pela kao posljedica
uporabe razliitih sredstava koja tite biljke
od tetoina. Pelar je nemoan kod takvih
teta i uglavnom ih ne moe izbjei. Ovdje je
ponajprije rije o gubitku pelinjih zajednica, pa treba znati da se kod ovakvih teta ne
nadoknauje samo vrijednost zajednica, nego
se dobiva i paualan iznos od pelarskog
udruenja za svaku konicu, sae, pelinju
zajednicu.
c) pelar moe sklopiti i dodatno osiguranje s osiguravajuom kuom koje pokriva
cjelokupnu tetu.
d) zanimljiva je jo jedna vrsta osiguranja:
za iznos od svega 12 , pelar je osiguran od
svih situacija koje mogu nastati kao posljedica njegova bavljenja pelarstvom.
Slino osiguranje s tim iznosom ne moe
nitko vie sklopiti i takvo osiguranje je posebno aktualno kod smrtnih sluajeva, koji
su, na svu sreu, rijetki.
STRUNI PRILOZI
makoj godinje treba 100.000 tona meda,
a proizvodi se 20.408 tona (2000. god.) ili
25.950 tona (2001. god.).
Ove brojke potkrepljujemo i sljedeim podacima: Godine 1999. EU je uvezla 151.233
tona, a od toga Njemaka 85.455 tona, iz
ega proizlazi da je Njemaka najvei svjetski
uvoznik meda.
II. STRUKTURA PELARENJA U

NJEMAKOJ
1. Proizvodnja meda
Samo mali broj pelara dri pele za vlastite potrebe. Prosjean prinos meda po pelinjoj zajednici, godine 2002., bio je 7,3 kg.
To znai da pelar koji ima vie od 5 drutava
moe proizvoditi med za trite, pa oko 95
posto njemakog meda izravno od pelara
dospijeva do potroaa.
Potronja meda je, rekosmo, 1,1 kg po
stanovniku, to znai da pri prosjenoj proizvodnji meda od 20 do 24 tone godinje, postoji deficit od okruglo 80 tona meda, a kao
to je ve reeno, Njemaka je najvei svjetski
uvoznik meda, to pojanjavaju aktualne
brojke za 2002. godinu.
Ukupan uvoz u EU iznosi 155.104 tone,
a od toga 92.754 tona otpada na Njemaku. Za usporedbu, panjolska uvozi 6.697
tona, Velika Britanija 23.522 tone, a Italija
12.683 tona. Iz ovih je brojki vidljivo da su
njemaki pelari izloeni najveem pritisku
uvoza meda iz cijelog svijeta. To to usprkos
velikom pritisku opstaju, i to s konkurentnim
cijenama, mogu zahvaliti dugu razvoju te,
u prvom redu, izravnu plasmanu meda na
trite.
Od ukupno 90.000 pelara u Njemakoj, po

podacima iz 2002., njih 83.454 bilo je organizirano u Njemaki pelarski savez. Oni imaju
802.658 pelinjih zajednica, iz ega proizlazi
brojka od 9,6 pelinjih zajednica po pelaru.
Razlikujemo etiri grupe pelara:
*hobisti, koji imaju manje od 20 pelinjih
zajednica
*pelari kojima je pelarenje usporedna
djelatnost i koji obino imaju izmeu 20 i 50
pelinjih zajednica
*pelari kojima je pelarenje glavna djelatnost,
a koji imaju izmeu 50 i 150 pelinjih zajednica
*pelari koji posjeduju vie od 150 zajednica.
Jedna pelarska obitelj moe imati i do 500
pelinjih zajednica. Takvih ima svega 0,3 do 0,4
posto. etrnaest posto pelara su ene, a prosjena dob pelara je izmeu 58 i 61 godine starosti.
2. Nain izravnog izlaska na trite

Sve do 1930. nije bilo zakonom ureeno
to se moe iznijeti na trite pod nazivom
med. To je dovodilo do najrazliitijih krivotvorina i prijevara potroaa. Pravljeni su
eerni med, umjetni med od sirupa, kao i
najrazliitije mjeavine. Prodavan je i uvozni
med kao njemaki.
Kad razni apeli nisu urodili plodom kod
zakonodavaca, njemaki su pelari pribjegli
akciji samopomoi te su napravili vlastitu
teglu i oznaku s jamstvom za podrijetlo njemakog meda. Stvorili su sustav kontrole i
provjere meda putem analize peludi, kako bi
se izbjegla najrazliitija krivotvorenja i mijeanja, posebno kod uvoznog meda.
Odluujua za noviji razvitak bila je injenica da su odgovarajuu teglu i jamstvo
Potronja meda je, rekosmo,

1,1 kg po stanovniku, to znai
da pri prosjenoj proizvodnji
meda od 20 do 24 tone godinje, postoji deficit od okruglo
80 tona meda, a kao to je ve
reeno, Njemaka je najvei
svjetski uvoznik meda, to
pojanjavaju aktualne brojke
za 2002. godinu.
3. Njemaki pelarski savez

To je savez dvadeset saveznih pelarskih
udruenja, a najvanije zadae njemakoga
pelarskog udruenja su:
*zastupanje interesa njemakoga pelarstva
kod savezne vlade
*zastupanje interesa njemakoga pelarstva
pri EU, sudjelovanje na sjednicama radne grupe
Honig (med) koja djeluje pri COPA/COGECA, savezu europskih seljakih udruenja
*osiguravanje kvalitete njemakog meda i
kontrola njegove kvalitete.
Na temelju ivotnih navika, osobito kod
doruka, Njemaka ima izuzetno visoku razinu potronje meda po glavi stanovnika: 1,1
kg po glavi stanovnika. U usporedbi s tim, u
Francuskoj se troi 0,6 kg po glavi stanovnika, a u Italiji 0,3 kg. Proizlazi, dakle, da Nje-
STRUNI PRILOZI
STRUNI PRILOZI
Med-VO
Nj. P. S. Odredbe
max. 21 % (DIN/AOAC)
max. 21,4 % (DIN/AOAC)
Invertaze/(=Sacharase)
trai se samo kod meda

posebno bogata enzimima
najmanja aktivnost 64.0 U/kg

(jedinica po Siegenthaleru)
(iznimka: med koji prirodno
nije obogaen enzimima 45 U/kg)
Diastoze/Amylase
najmanja aktivnost 8E odnosne

3E koji prirodno nije bogat
enzimima
nije utvrena vrijednost koja se

oekuje
Hydroxzmethyl-furfural
max. 40 mg/kg, odnosno

max. 15 mg/kg kod meda koji
prirodno nije bogat enzimima
max. 15 mg/kg, odnosno max

15 mg/kg kod meda koji prirodno nije obogaen enzimima
Sadraj vode
opi
med od djeteline
livadski med
mogli dobiti kako pelar pojedinac, tako i

punionica meda. Punionice meda osnivaju
poduzetnici koji od pelara otkupljuju med,
pakiraju ga u jedinstvenu teglu Njemakoga
pelarskog saveza i plasiraju na trite.
3. Visoki zahtjevi u pogledu kvalitete
Nakon to je stupila na snagu odredba o
medu iz godine 1939., utvreno je da zahtjevi u pogledu kvalitete meda u jedinstvenoj
tegli Njemakoga pelarskog saveza moraju
biti vii nego to su zakonom propisani.
Ta injenica vidljiva je iz priloene tablice.
Cjelokupni sustav samostalnog plasiranja
meda na trite upotpunjen je tako da Njemaki
pelarski savez prua mogunost reklame svojim
lanovima te omoguava pelarima da svoje
kupce uvjere u kvalitetu svoga proizvoda.
Takav sustav plasiranja na trite omoguio je stabilnost cijena, a za godinu 2002.
podaci su sljedei:
- med od repice
6,60
- med od cvjetae
6,76
- umski med
8,84
- livadski med
19,00
- med od jele
12,16
U usporedbi s tim, prema statistici EU prosjene cijene uvoznog meda za godinu 2002. su
izmeu 0,84 i 1,55 , dakle u prosjeku 1,11 .
UGROENOST PELINJIH
ZAJEDNICA U
HRVATSKOJ I SVIJETU
dr. vet. med. ZLATKO TOMLJANOVI
Hrvatska poljoprivredna komora
Struni savjetnik za pelarstvo
Pelarstvo, posredstvom opraivanja kao
jedan od etiri temelja suvremene poljoprivredne proizvodnje
Suvremena poljoprivredna proizvodnja
postavljena je na etiri temelja. Primjena
umjetnih gnojiva, navodnjavanje, rabljenje
pesticida te koritenje kukaca u opraivanju
ine skup nunih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pri tome, pelarstvo daje znaajan
doprinos u proizvodnji poljoprivrednih
kultura putem opraivanja. Procjenjuje se da
je ekonomska vrijednost opraivanja putem
pela nekoliko desetaka puta vea od pelinjih proizvoda. Godine 1992. u SAD-u je
objavljen podatak da su te godine ameriki
pelari zaradili oko 200 milijuna $ od prodaje meda. Meutim, posredna zarada koju su
ostvarili tamonji ratari od pela kao opraivaa njihovih poljoprivrednih kultura iznosila
je cca 10 milijardi $. Logino je stoga oekivati da farmeri u pelarski razvijenim zemljama poput SAD-a ili Australije nazivaju pele
anelima poljoprivrede.
Pele kao aneli poljoprivrede i znaenje opraivanja
Tijekom 2. konferencije iz Apidologije,
odrane u Pragu 2006., dr. J. Biesmeijer sa
sveuilita iz Leedsa odrao je prezentaciju
o usporednom nestanku prirodnih opraivaa i biljaka koje ovise o opraivanju u
sjeverozapadnoj Europi. Podaci koje je dr.

Biesmeijer obznanio bili su zabrinjavajui.
Primjerice, bez opraivanja bi se smanjio
urod badema oko 90 posto, jabuka oko 80
posto, treanja oko 60 posto, a citrusa oko
30 posto. Urod kave i kakaa smanjio bi se
za 50 posto, a vanilije gotovo 100 posto.
Vrijednost i znaenje opraivanja u engleskim plastenicima za rajicu i slatku papriku iznosi oko 45 milijuna eura, a za ostale
ratarske kulture oko 250 milijuna eura na
godinu.
Dr. Biesmeijer nas je podsjetio na podatak
da je vrijednost jedne pelinje zajednice u
Velikoj Britaniji oko 1200 eura (med, vosak
i opraivanje). No, od ukupnog iznosa svega
10 posto pripada pelaru, a 90 posto dobivaju
ratari i drutvena zajednica putem opraivanja. Takoer je citirao podatak od dr. Krella
iz 1998., koji je utvrdio da globalni uinak
opraivanja na svjetskoj razini iznosi vie od
100 milijardi eura. Razumljivo je da su se
europski znanstvenici ukljuili u istraivanje pod nazivom Alarm projekt (Assesing
large scale risks for biodiversity with tested
methods-GOCE-CT-2003-506675), u koje
je ukljueno 56 suradnika iz 26 zemalja. Vrijednost projekta je oko 16,7 milijuna eura,
a glavna su pitanja usmjerena na nestanak
opraivaa, klimatske promjene, utjecaj kemikalija iz okolia te na prisutnost novih vrsta
koje ugroavaju postojee opraivae.
STRUNI PRILOZI
Pele ne samo kao ekonomske ivotinje,
ve i kao ekoloke ivotinje
U okviru 3. konferencije iz Apidologije
(kolovoz 2008., Belfast) izreeni su zabrinjavajui podaci u svezi s daljnjim padom
prirodnih opraivaa u Europi. Stoga nas ne
treba zauditi podatak dr. Jaffe, koji je u svojim istraivanjima utvrdio da srednja Europa
postaje pustinja za pele jer dolaze svega 2-3
pelinje zajednice na 1 km, a u pustinjskim
dijelovima Afrike 4-6 pelinje zajednice na 1
km. Valja istaknuti da se ovjeanstvo hrani
sa stotinjak usjeva, a da pele oprauju preko
70 posto tih usjeva. Stoga bi nestanak pela
na odreenoj lokaciji uzrokovao ubrzani nestanak preko 20.000 biljnih vrsta, to bi se
negativno odrazilo na cjelokupnu ekoloku
ravnoteu. Bilo bi stoga nerazborito promatrati pele samo kao ekonomske ivotinje, ve
ih moramo promatrati kao ekoloke ivotinje
vane za cijelu biocenozu. To je bio razlog
zato je glavna tema posljednjeg pelarskog
kongresa u Montpellieru (rujan 2009.) bila
Pela uvarica prirode.
U Republici Hrvatskoj pele su nezaobilazni opraivai uljarica (uljane repice i
suncokreta) te mnogih vonih i ratarskih nasada. Nesporno je utvreno da je u Hrvatskoj
veoma teko nai pele koje samostalno, bez
pomoi pelara, ive u prirodnim stanitima.
Djelomice je uzrok tomu suvremena poljoprivredna proizvodnja, a ponajvie bolesti pela.
Problematika pelinjih bolesti vano je
mjesto u suvremenom komercijalnom pelarenju. Posebice se to odnosi na spoznaju
da se unatrag nekoliko desetljea znaajno
poveao broj uzronika bolesti. Takoer smo
svjedoci sve vee povezanosti izmeu pojedinih bolesti pela, koje u zajednikom nastupu
mogu uzrokovati velika uginua pelinjih
zajednica. Meunarodni transport pela i/
ili njihovih proizvoda poveao je mogunost
unoenja razliitih uzronika (nametnika,
bakterija, gljivica ili virusa) u pelinje zajednice, a pravilno i pravodobno utvrivanje bo24 I Pela Oujak 2013.
STRUNI PRILOZI
lesti pela omoguuje odgovarajue postupke
i mjere suzbijanja. Nesporno je utvreno
da su nove pelinje bolesti, novi trendovi u
suvremenoj dijagnostici, terapiji i preventivi
pelinjih bolesti izazov za znanstveno i praktino pelarstvo.
Meunarodni transport pela i/ili

njihovih proizvoda poveao je mogunost unoenja razliitih uzronika (nametnika, bakterija, gljivica
ili virusa) u pelinje zajednice, a
pravilno i pravodobno utvrivanje
bolesti pela omoguuje odgovarajue postupke i mjere suzbijanja.
Zimski gubici u hrvatskom i svjetskom
pelarstvu
Unatrag nekoliko godina pelari SAD-a
i Europe prijavljuju poveane gubitke pelinjih zajednica. Primjerice, tijekom zime
2006./2007. gubici u SAD-u iznosili su oko
36 posto, a u Republici Hrvatskoj tijekom
zime 2007./2008. oko 25 posto. Podaci iz
Hrvatskoga pelarskog saveza (HPS) upuivali su na 80.000 izgubljenih pelinjih zajednica, a neposredna teta za pelare u Hrvatskoj iznosila je oko 100 milijuna kuna. No,
posredna teta od gubitka pelinjih zajednica,
kao glavnih opraivaa poljoprivrednih kultura, u Hrvatskoj je mnogo vea.
Tijekom jeseni 2007. (rujan listopad)
stizali su zabrinjavajui pozivi mnogobrojnih
pelara irom Republike Hrvatske koji su
se tuili na velika uginua te na slabe zajednice. Uginua su se pojavljivala u ibeniku,
Pagu, Zagorju, Vrbovskom, Sinju, Slavoniji,
a vjerojatno ih je bilo i u drugim dijelovima
Hrvatske.
Posljedice uginua pelinjih zajednica
Klinika slika koja je pratila uginue zajednice bila je:
- brzo nestajanje radilica

- malo ili nita mrtvih pela u konici
- zajednica uginula ostalo leglo
- mala klupka prisutna matica
- pelud i med nedirnuti
Uvidjeli smo da uginua ima i u Hrvatskoj,
te treba kazati da smo slian scenarij uginua
pela imali ve 1997., 1988. i 1982. godine.
Stoga je trebalo prvo razgovarati s pelarima
koji su imali gubitke, pokuati utvrditi je li rije o samostalnim ili povezanim sluajevima,
svakako otii na mjesto uginua i na temelju
svih podataka pokuati postaviti pretpostavku o razlozima uginua. Ovdje valja kazati da
strunjaci esto zanemaruju odlazak na teren
jer previe vjeruju telefonskim iskazima pelara. Takav pristup nije dobar jer panju esto
odvodi u pogrjenu smjeru. Stoga je veoma
bitno da strunjak iz patologije pela doe
na mjesto uginua, pregleda cijeli pelinjak i
uzme valjanu anamnezu (skup podataka koje
pelar daje strunjaku o zdravstvenom stanju
pelinjih zajednica prije oboljenja, odnosno
povijest bolesti).
Valja naglasiti da je pravilno uzeta anamneza pola obavljenog posla. Meutim,
pelari u strahu ili od srama ponekad ne ele
dati istinite podatke. Taj problem da pelari znaju gdje su pogrijeili ali ne mogu to
izbaciti iz sebe, dosta je est sluaj ne samo
u hrvatskom pelarstvu nego i mnogo ire.
Stoga Loa pelarska praksa nije samo
odlika hrvatskog, ve i europskog i svjetskog
pelarenja.
Loa pelarska praksa
Moemo je definirati kao praksu koju
bi pod svaku cijenu trebalo izbjegavati u
pelarenju. Nastaje kao posljedica neznanja,
pretjerane samouvjerenosti ili pak zbog nedostatne ljudske logistike, odnosno premalo
vremena.
- proirivanje pelinjih zajednica u srpnju i
kolovozu s prisilnim matinjacima
- sav med se u jesen izvrca
- slabe priuve meda za zimnicu

- pretjerana tedljivost u svezi s prehranom
- ne slijede se upute proizvoaa lijekova
- esto se prava istina uginua prikriva
- zamjena matice neredovita
- ulazak u zimu sa zajednicama za koje
znamo da nemaju ansu preivjeti...
Znanost & pelinji gubici
Zbog velike opasnosti od izumiranja pelinjeg fonda i zbog zatite bioraznolikosti,
europski i svjetski znanstvenici ukljuili su se
u zajedniki projekt Europske unije COST
Action FA 0803 (COLOSS) formirajui
radnu skupinu podijeljenu u 4 grupe:
- dijagnostika i monitoring pelinjih bolesti
- uzronici i patogeni u pelarstvu
- pelarska praksa i okoli
- uzgoj, selekcija i vitalnost pela
Glavni cilj radne skupine, koja broji 151
znanstvenika iz 39 zemalja, meusobna je
razmjena informacija, koordinacija pri uspostavi standardiziranog monitoringa, utvrivanje manjih i veih imbenika uginua pela
te razvoj odrivih alata za pelare i veterinare
kako bi se uklonili tetni uinci po pelarstvo i bioraznolikost. U spomenuti projekt
ukljuena je Hrvatska poljoprivredna komora
(HPK) te Veterinarski i Agronomski fakultet
iz Zagreba.
Pretpostavka uginua pelinjih zajednica
u Hrvatskoj
Nakon mnogih razgovora s pelarima i
obilaska pelinjaka, postavljena je pretpostavka o razlozima uginua pelinjih zajednica u
Hrvatskoj tijekom jeseni 2007. Ona bi glasila: Varroa + X . S time da pod faktorom X
podrazumijevamo:
- novu generaciju pesticida
- konvencionalne pesticide
- sinergiju izmeu pesticida
- akumulaciju anti-varroa lijekova u vosku
- varroe i viruse
- nove bolesti
STRUNI PRILOZI
- nove naine hranidbe pela
- mnogo stresa i selidbe pelinjih zajednica
- globalno zagrijavanje
- udnovato lijeenje pelinjih zajednica
- lou pelarsku praksu
Ovdje nikako ne smijemo zaboraviti na
mogunost regionalnih razlika, pa uzrok nekog uginua u sjevernoj Hrvatskoj ne mora
biti identian uzroku uginua u gorskoj ili
junoj Hrvatskoj. Takoer, varrou kao primarnog okidaa koji uzrokuje stres ne bismo
smjeli gledati izdvojeno u odnosu na pogrjeke u hranidbi i tehnologiji i u odnosu na
razna otrovanja. Razumljivo da stres dovodi
do aktiviranja razliitih sekundarnih uzronika (bakterije, virusi, gljivice, nozema), koji
sami ne bi mogli izazvati velika uginua, ali u
stresnim uvjetima postaju kobni za pelinju
zajednicu.
Stoga je logino oekivati da se kao jedan
od moguih uzroka uginua zajednica oznai kanjenje u provoenju prve ljetne zatite
pela od varroe, te loa pelarska praksa.
Tijekom zima 2008./2009., 2009./2010. i
2010./2011. gubici pela u Hrvatskoj bili su
neto manji (oko 15 posto), ali i dalje postoji velika opasnost od bolesti pela i uginua
pelinjih zajednica. Razlog za to pronalazi
se u dobroj suradnji izmeu HPK-a, HPS-a
i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Meutim, jo uvijek postoje nedostaci u naem
znanju o imbenicima i mehanizmima
uginua. Stoga je bitno da se znanstvena
istraivanja u patologiji pela usmjere ne
samo na pojedinanog uzronika, nego i na
meusobnu povezanost (interakciju) vie
uzronika (varroa & nozema, varroa & virusi, varroa & bakterije).
Pojmova zdrava pela i zdrava pelinja
zajednica
Takoer je bitno definirati pojam zdrava
pela. Naime, u humanoj i veterinarskoj
medicini postoje manje-vie poznati parametri koji mogu govoriti o relativnom zdravlju
ljudi, odnosno ivotinja, ali kako to definirati

kod pela? Moda bi se umjesto termina
zdrava pela trebalo razmiljati o terminu
zdrava pelinja zajednica. Naime, sa stanovita opstanka pela nije toliko bitno ako u
zajednici bude bolesno nekoliko stotina pela. One e, dodue, oslabiti zajednicu, ali nee
dovesti do uginua. Takoer, postoji potreba
utvrivanja infekcijske doze za nekog uzronika na razini pele, ali i na razini pelinje
zajednice. Pokusi koji se obavljaju u laboratoriju s testnim pelama nikako ne mogu
poluiti iste rezultate te zamijeniti terenska
istraivanja na jednoj pelinjoj zajednici koja
ivi u svom biolokom okruenju sa svim
prednostima i nedostacima super-organizma.
Posebice se to odnosi na odreivanje LD 50
nekog sredstva koji e vjerojatno biti drugaiji za kavezne pele u laboratoriju u usporedbi
s pelinjom zajednicom u pelinjaku. injenica je da mi danas ne znamo koji je toan
uzrok smrti pelinjih zajednica. Je li to varroa
samostalno, varroa u kombinaciji s nozemozom ili s virusima ili pak s bakterijama?
Valja naglasiti da je pravilno uzeta

anamneza pola obavljenog posla.
Meutim, pelari ponekad u strahu
ili od srama ne ele dati istinite podatke. Taj problem da pelari znaju
gdje su pogrijeili ali ne mogu to
izbaciti iz sebe, dosta je est sluaj
ne samo u hrvatskom pelarstvu
nego i mnogo ire.
KAD "MED"
POSTANE MED
STRUNI PRILOZI
to se nudi pod imenom med u meugorskim suvenirnicama?

DOBRO ZOVKO
Krivotvoreni med na policama meugorskih suvenirnica

Nedavni obiteljski posjet svetitu u Meugorju ostavio je na mene dvojake emocije.
Radosne i alosne, istodobno. Radosne, zbog
osjeaja zajednikog obiteljskog hodoaa u
ovo poznato Gospino svetite i zbog osjeaja
zajednitva sa svima koji su se ovdje doli
pomoliti Bogu i Gospi.
Naalost, osjeaj koji me jako raalostio bio
je kratki susret s hodoasnicima koji su kupovali neto to se prodavalo pod imenom med.
Kao pelara koji ima temeljna saznanja o tome
to je med, kako bi pravi med trebao izgledati i,

posebice, kolika bi mu trebala biti cijena, taj me
susret potaknuo na razmiljanje to se to doista
prodaje i nudi pod ovim imenom. Ujedno, taj
me drugi osjeaj, osjeaj neugode, natjerao malo
bolje pogledati ostale trgovine suvenirima
suvenirnice, kao i neprikladne stolove koji su
se nakitili uz prometnice. Zapazio sam kako
vei broj tih trgovina koje nude razliite suvenire na svojim policama ima i proizvod koji se
nudi pod imenom med. K tome, i cijena toga
meda bila je oigledno prevelika u odnosu na
ponueni proizvod.
Razumljivo da pela medarica u Hrvatskoj

postaje sve vie ugroenom pasminom, to bi
moglo dovesti do tekih problema u ouvanju
okolia i seoskog prostora. Tekoe s kojima
e se susretati hrvatski pelari nakon ulaska
u EU bit e velike i bit e izazov na koji se
nee moi odgovoriti bez odgovarajue suradnje svih aktera koji sudjeluju u pelarskoj
industriji.
STRUNI PRILOZI
Golema razlika izmeu pravog i krivotvorenog meda
Bolest, ta tjelesna ili duevna tjeskoba, jedan
je od znaajnijih razloga dolaska hodoasnika
u svetite u Meugorju. Svi oni ele pomoi
sebi ili svojima blinjima molitvama, postom
ili nekom drugom rtvom. Za uspomenu da
su bili u Meugorju i svoje molitve ostavili u
ovome marijanskom svetitu, mnogi ele ponijeti i neki suvenir u svoj dom. Mnogi poele
ponijeti i neto izvorno iz naeg kraja kao to
je med, a ono to im se nudi je krivotvorina
kojoj je mjesto u kanti za otpatke, a ne na policama bilo koje prodavaonice.
Za kilogram meda potrebno je 120.000 letova fascinantnog ivog bia - pele, koja opstaje vie od 150 milijuna godina zahvaljujui
dosad nedostignutoj organizaciji unutar svake
pelinje zajednice. Moe li se ovaj dar Bojeg
ivog bia bilo ime zamijeniti, nadomjestiti,
pa onda upakirati i prodati kao uspomena?!
Moemo li biti neutralni i zatvarati oi pred
istinom da se pod imenom med prodaje neto
to nema nikakve slinosti (i laboratorijski je
dokazano) s istinskim medom?!
Oekivati od hodoasnika da ponovno
dou i posjete nae Meugorje moemo jedino ako se rijeimo svih krivotvorina. A pelari udruge Broanska kadulja, zbog ovoga
problema, ve godinama trpe materijalnu i
moralnu tetu, i nadaju se da e mjerodavne

slube uiniti sve kako bi se ovaj problem
rijeio.
Napori Saveza pelara Kadulja na
zatiti zemljopisnog podrijetla izvornoga
hercegovakog meda
I krovna udruga pelara naega kraja, Savez pelara Kadulja, radi izmeu ostalog i
zato na institucionalnoj zatiti zemljopisnog
podrijetla izvornoga hercegovakog meda za
etiri autohtone vrste: kadulju, vrijesak, tilovinu i drau. Uostalom, zatita svih autohtonih proizvoda i naih vrijednosti uope, uvjet
je opstanka i prepoznatljivosti naega sveukupnog identiteta. A, kao to pela rtvujui
svoj ivot za opstanak svoje zajednice produuje i njezin opstanak, tako i mi trebamo
uiniti sve kako bi oni kojima je to dunost
(mjerodavne slube) konano zatitili istinski
i pravi hercegovaki med.
Oekivati od hodoasnika da
ponovno dou i posjete nae
Meugorje moemo jedino ako
se rijeimo svih krivotvorina.
A pelari udruge Broanska
kadulja, zbog ovoga problema,
ve godinama trpe materijalnu i
moralnu tetu, i nadaju se da e
mjerodavne slube uiniti sve
kako bi se ovaj problem rijeio.
Nama ostaje vjerovati kako je duhovno,
moralno i materijalno zdravlje svake zajednice bit njezina opstanka. Isto tako, i meugorsko svetita Kraljice Mira i hrvatskog naroda
moemo sauvati izvornim vrijednostima, a
ne falsifikatima i krivotvorinama. U svemu
i na svakom primjeru. Pa i u sluaju meda,
kako bi on ostao med a ne med na policama ovdanjih suvenirnica.
PELUD
- LIJEK 21. STOLJEA
STRUNI PRILOZI
Pelud je jedan od jedinstvenih biolokih proizvoda prirode. Odnos proizvodnje biljne peludi kao hrane za pele i procesa opraivanja biljaka kao
naina preivljavanja biljnog svijeta.
Odabrao i pripremio: DANIJEL ZORI
Apiterapija kao alternativna metodologija u lijeenju ljudi
Pelud se zajedno s propolisom popularno
naziva lijekom 21. stoljea. Naalost, dok su
mnoge zemlje svijeta apiterapiju uvrstile u
red alternativnih metodologija u lijeenju
ljudi, u nas je to jo na individualnoj razini.
STRUNI PRILOZI
Istodobno, pelud je zaista jedan od jedinstvenih biolokih proizvoda prirode. To nam
dokazuje pela, najinteresantnija harmonija
izmeu biljnog i ivotinjskog carstva. S jedne
strane bilje proizvodnjom peludi osigurava
ivot pelama, a s druge strane pele skupljajui nektar pridonose preivljavanju biljnog
svijeta kroz proces opraivanja.
Pele sakupljaju cvjetni pelud zato to
sadri bjelanevine, masti, eere, vitamine i
druge korisne tvari za njegovanje legla. Ukoliko nema dovoljno unosa cvjetnog praha
u konicu, pele zaostaju u razvoju. Peludi
raznih vrsta biljaka imaju odreene i stalne veliine, boju i oblik. Ako gledamo pod
mikroskopom pelud uzet s tijela pele ili iz
meda, po njegovoj veliini i obliku moemo
odrediti koje je cvjetove posjetila pela, odnosno od kojih biljaka potjee med.
Pelud ili cvjetni pelud ista je prakasta
tvar koju proizvode muke gamete na biljkama. Pelud se sastoji od mnotva mikrogametofita (peludnih zrnaca). Znanost koja
prouava pelud naziva se palinologija i vrlo je
korisna u paleoekologiji, palentologiji, arheologiji i forenzici.
Struktura peludi
Svako zrnce peludi sadri vegetativne stanice i generativne stanice s dvije jezgre. Zrnca dolaze u razliitim oblicima, veliinama
i povrinskim oznakama osobitim za vrstu
biljke. Veina zrnaca sferinog je oblika. Najmanje zrno peludi proizvode biljke iz roda
Myosotis (oko 6 m).
Kemijski sastav
U raznim uzorcima peludi pronaeni su
sljedei vitamini: tiamin (B1), riboflavin
(B2), piridoksin (B6), nikotinska kiselina,
pantotenska kiselina, folna kiselina, askorbinska kiselina (C), karotin, rutin i vitamini E
i D. Detaljnom analizom ustanovljeno je da
pelud mnogih biljaka sadri: silicij, sumpor,
bakar, kobalt, natrij, eljezo, aluminij, kalcij,
STRUNI PRILOZI
magnezij, mangan, fosfor, barij, srebro, cink,
krom, stroncij i druge mikroelemente.
U njegov sastav ulaze i razne bjelanevine
i slobodne aminokiseline, zatim za organizam vani fermenti katalaza, invertaza i
neke organske kiseline, kao jabuna, vinska i
mlijena. Djelovanjem fermenata koje pele
izluuju prilikom nabijanja peludi u sae,
u peludi dolazi nakon nekoliko tjedana do
znatne izmjene tvari. Kemijski sastav i hranjiva svojstva razlikuju se izmeu svjee peludi i peludi u sau.
Veliina
Veliine peludnih zrna razliitih biljaka
bitno se razlikuju. U veini sluajeva ta zrna
dostiu oko 0,015 do 0,050 mm u promjeru,
a kod samo malog broja biljaka, primjerice tikava, 0,15 do 0,20 mm. Po boji peludi moe
se raspoznati od kojih je biljaka sakupljen,
pa tako sljedee biljke daju pelud navedenih
boja:
ljenjak, ipak - uta
mak - crvena
breza - svijetlosiva
kruka - crvenkasta
malina - bijela
jabuka - svijetlouta
klen i hrast - utozelena
suncokret i kesten - zlatnouta
bijela djetelina - smea
lipa - svijetlozelena
facelija - ljubiasta
divlji kesten i breskva - crvena
sljez - plaviasta
ljeska - svijetlouta
razne vrste vrbe - sumporno uta
brijest - svijetloplava
ogrozd - blijedouta
javor - zelenouta
repica i slaica - limunuta
jela i smreka - bijela
maslaak - crvenouta
glog - svijetlosmea.
Graa peludi
Pelud nije pelinji proizvod koji pele
sintetiziraju u svom tijelu, ve je to vrlo sitni,
odvojivi i prijenosni biljni organ s mukim
genetskim naslijeem. Nastaje u peludnicama (anterama) pranika i sastoji se od
ivog sadraja i vanjskog omotaa. Vanjski je
omota graen od dva glavna sloja: vanjskog
(eksina) i unutarnjeg (intina).
Ljekovitost peludi
Dakle, pelud nije pelinji proizvod, ve su
to muke spolne stanice biljaka, koje skupljaju pele i pohranjuju u sae kao izvor proteina, vanih vitamina (A, B-kompleksa, C, D,
E, K i rutin) i 28 minerala, te brojnih minerala u tragovima. Toliko bogatstvo hranjivih
tvari nije pronaeno ni u jednom drugom
proizvodu. Primjerice, od 22 poznate aminokiseline u biokemiji, sve su naene u peludi,
brojni enzimi i ko-enzimi vani za dobru
probavu (ak 5000 enzima i ko-enzima). Sav
pelud nije iste hranjive vrijednosti, ali za 1 kg
peludi potrebno je 10.000 pela.
Povijesnih podataka o medicinskoj uporabi peludi vrlo je malo. U srednjem vijeku
pelud je rabljen kao sedativni tonik i afrodizijak. Od 1950. raste uporaba peludi u trgovini, pa se danas stotine tona peludi koristi u
svjetskoj trgovini. Kako pelud postaje interesantniji za uporabu, tako raste i broj literature i broj dokaza o njegovoj uinkovitosti.
Primjerice, poznat je njegov pozitivni uinak na rast i razvoj, na poveanje plodnosti,
na poveanje broja leukocita, eritrocita, na
poboljanje cirkulacije krvi, zatim njegova biostimulativna i regenerativna svojstva (jetra),
pa protubakterijski uinak (na gram negativne bakterije) kod eluano-crijevnih oboljenja i infekcija mokranih putova (Esherihia.
coli, Salmonella, Proteus vulgaris), a takoer
djeluje i na lipidni metabolizam (smanjenje
triglicerida), usporava starenje, pomae kod
probavnih smetnji, stimulira apetit, odrava
homeostazu organizma, poveava otpornost
na bolesti, jaa koronarne arterije i miino
tkivo srca, djelotvoran je kod iscrpljenosti,
poboljava vid, potie rast kose, i na kraju
uinkovit je u kozmetici.
uvanje i rok trajanja
Pelud je vrlo osjetljiv proizvod, te ga treba
vrlo paljivo skupljati, suiti i nakon toga
uvati. Neadekvatnim postupkom postaje
nedostupan za probavu i time se njegove vrijednosti gotovo u cijelosti gube.
Zato je svjei pelud najbolje uvati u zamrzivau, na to nioj temperaturi. Pelud
treba uvati i od svjetlosti i od sunca, jer pri
veoj izloenosti gubi hranjive vrijednosti. U
nemogunosti uvanja u zamrzivau, treba ga
pomijeati s medom u omjeru 1 : 1.
Svje pelud uvan u zamrzivau moe zadrati svoju kvalitetu dvije godine, a sueni
pelud nakon godine dana gubi hranjivu i
mineralnu vrijednost. Sueni pelud takoer je
preporuljivo uvati u zamrzivau ili ga mijeati s medom.
Ukratko, pelud sadri sve to je nuno za
ivot. Jede se sirov, suen ili pomijean s medom.
STRUNI PRILOZI
STRUNI PRILOZI
TO JE TO MED?
Sastav meda, njegova energetska i nutritivna
vrijednost. Razliite vrste meda i njegov kemijski
sastav. Od ega ovisi boja, okus i miris meda?
dipl. ing. agr. LEONA PULJI
ed je prirodno sladak, tekui, viskozni ili kristalizirani proizvod

koji proizvode medonosne pele
(Apis mellifera) iz nektara cvjetova medonosnih biljaka, iz sekreta sa ivih dijelova
biljaka ili iz ekskreta insekata roda Hemiptera
koji siu dijelove biljaka. Ovaj ekskret pele
sakupljaju, dodaju mu svoje specifine tvari
te ga transformiraju i odlau u stanice saa
da sazri. To je namirnica od davnina poznata
ovjeku, vrlo cijenjena zbog svoje hranjive
vrijednosti ali i ljekovitih svojstava. Med je
prirodno bogatstvo hranjivih tvari koje su
od znaenja za ljudski organizam, te je zbog
toga izvanredna ivotna namirnica, pogodna
za svakidanju ljudsku prehranu.
Cvjetni med
Med proizveden od nektara naziva se
cvjetni med. Prema vrstama biljaka od kojih se
dobiva, med se razvrstava u monoflorni(med
dobiven od jedne vrste biljke, primjerice,
kadulja, vrisak, bagrem...) ipoliflorni (med
dobiven sakupljanjem nektara s vie vrsta
biljaka, primjerice, livadski med, umski med
i dr.).Med proizveden od medljike (slatki sok
koji izluuju razne vrste lisnih ui medna
rosa) naziva se medljikovac.
Kemijski sastav meda
Med nije jednolian proizvod, sastav mu se
mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih
pela proizvodi med, te ovisno o godinjem dobu.

Med sadri vie od sto vanih sastojaka. To su
prije svega eeri, kojih ima i do 75 posto (fruktoza 38 posto, glukoza 30 posto, saharoza 1-2 posto,
a ostatak ine maltoza i ostali disaharidi).
Voda u medu
Sadraj vode kree se od 15 do 20 posto,
to ovisi o vrsti meda, u prosjeku oko 18
posto (neto manje od petine ukupnog sadraja je voda). Koliinavodeu medu utjee
na njegovu viskoznost, teinu i kristalizaciju.
Zastupljenost vode mijenja se prilikom kristalizacije meda. Aktivitet vode (broj kojim
se izraava sposobnost vode za sudjelovanjem
u kemijskim, biokemijskim i mikrobiolokim
reakcijama) za med iznosi od 0,5 do 0,7, to
ga ini nepovoljnim medijem za mikrobioloku aktivnost. Zbog toga se dri da med
ima neogranien rok trajanja.
Organske kiseline u medu
Organske kiseline u medu su jabuna, vinska, limunska, glukozna, metanska i druge,
a sadraj im se kree oko 3 posto. Kiseline
doprinose mirisu i okusu meda. Zastupljenost
kiselina i njihova pH vrijednost ovisi o vrsti
meda, ali i o mjestu ispae. Kiselostmeda izraena pHvrijednou kree se izmeu 3,2 i 4,5.
Kemijski sastav meda ine jo i enzimi,
minerali eljezo, bakar, mangan, silicij, klor,
kalcij, kalij, natrij, magnezij i dr., vitamini C
to su za okus i aromu zasluna eterina ulja,

koja lako nestaju iz meda. Uz utjecaj ostalih
biljaka koje cvatu u vrijeme glavne pae, boja
i okus meda mogu varirati od godine do godine ak i na istoj lokaciji. Boja, okus i miris
najvaniji su parametri za ocjenu organoleptikih svojstva meda, a time su znaajni i za
kontrolu kvalitete meda.
i B kompleksa te fitokemikalije (flavonoidi i

fenoli) koje imaju oksidativna svojstva. Prisutnost peludnih zrnaca u medu predstavlja
bjelanevinasti sastav.
Boja, okus i miris meda
Boja, okus, aroma i tekstura meda usko
su povezani iovise o cvjetnom nektaru iz
kojeg je dobiven. Svjetlije vrste meda obino
su blaeg okusa i blae arome u odnosu na
tamnije vrste, kod kojih je miris izraeniji.
Pelarima je poznato da je med neposredno
nakon vrcanja najukusniji, a razlog tomu je
Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g meda iznosi
304 kcal / 1271 kJ, a od toga je 82,4 posto
ugljikohidrata i 0,3 posto proteina.
Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g

Nutrijent
Mjerna jedinica
jed.
Koliina
Energetska vrijednost
kcal / kJ
304 / 1271
Ukupno bjelanevina
0,27
Ukupno ugljikohidrata
- eeri
- dijetalna vlakna
g
g
g
82,4
82.12
0.2
Ukupno masti
0,00
Voda
17,00
Riboflavin (vit. B2)
mg
0,038
Niacin (vit. B3)
mg
0,121
Vitamin B6
mg
0,024
Folati (vit. B9)
mcg
2,00
Vitamin C
mg
0,5
Kalcij (Ca)
mg
6,00
eljezo (Fe)
mg
0,42
Magnezij (Mg)
mg
2,00
Fosfor (P)
mg
4,00
Kalij (K)
mg
52,00
Natrij (Na)
0,004
Cink (Zn)
mg
0,22
Zakljuak: Uivajte u blagodatima meda!

Medje pravo bogatstvo prirodnih eera,
vitamina, minerala, esencijalnih aminokiselina,
enzima, bjelanevina, eterinih ulja i biljnih an-
tibiotika. Prirodno je skladite energije koja se

lako probavlja. Ima i antioksidacijska svojstva.
to jo rei na kraju, osim: Uivajte u blagodatima meda!
STRUNI PRILOZI
TROVANJE
PELA PELUDI
Zato je Albert Einstein rekao: Kada bi nestalo pela, ovjeanstvo bi

izumrlo za etiri godine? Kako o pelama, opraivanju i peludi ovisi
mnogo toga, a mogue i ivot na zemlji!
doc. dr. sc. JOZO BAGARI
Trovanje pela kao nezarazna bolest
Trovanje pela peludi nezarazna je bolest
medonosnih pela uzrokovana zaepljenjem
crijeva peludi. Najee se javlja u svibnju,
kada je i prinos peludi najvei, pa se ova
bolest esto naziva i svibanjska bolest pela.
Kod ove bolesti ili jo tonije otrovanja peludi, uz mlade pele koje ga troe u veim
koliinama radi proizvodnje matine mlijei
moe doi i do trovanja pelinjih liinki. Bolest je obino kratkotrajna i oituje se poveanim zatkom i nadutosti pela.
Znaenje peludi i opraivanja
Pelud je idealno izbalansirana hrana za pele.
Jedinstven je bioloki proizvod biljaka, odnosno
prirode i znai najinteresantniju harmoniju
izmeu biljnoga i ivotinjskoga svijeta. Biljke
proizvodnjom peludi osiguravaju ivot pelama,
a pele skupljajui pelud i nektar pridonose
opstanku biljnoga svijeta kroz opraivanje.
A to bi bilo bez opraivanja, moemo
samo zamisliti. Moda bi nam u tim razmiljanjima pomogla tvrdnja jednog od najpoznatijih znanstvenika dvadesetog stoljea,
velikog Alberta Ensteina, koji je rekao: Kada

bi nestalo pela, ovjeanstvo bi izumrlo za
etiri godine. Neupitno je da o opraivanju,
pelama i ovom malom biljnom proizvodu
ovisi mnogo toga, a mogue i ivot na zemlji,
pa je dobro podsjetiti na ono osnovno.
to je pelud?
Rije je o proteinsko-mineralno-vitaminskoj komponenti koja je neizostavna
sastavnica u obroku pela. Uz med kao ugljikohidratnu komponentu obroka, pelud ini
ravnoteu-balans obroka kod odraslih pela i
pogotovo je bitan tijekom razvojnog ciklusa
pela. Ovaj ciklus i zapoinje s prvim unosom
peludi. A prvi unos peludi u Hercegovini je od
lijeske, jaglaca, ljubiice, visibabe, afrana itd.
Najintenzivniji unos peludi dogaa se tijekom
svibnja, kada cvjeta najvei dio medonosnih
biljaka: ljiva, jabuka, kruka, trenja, vinja,
tilovina, kadulja, smilje, draa i livadne trave.
Kako i zato nastaje trovanje pela peludi?
U praktinom pogledu to znai da obilna
paa doprinosi poveanom unosu peludi, a
STRUNI PRILOZI
povean unos pele koriste za proizvodnju
matine mlijei nune za razvoj legla. Ako
u to vrijeme nema dovoljno vode, pelud se u
crijevu stvrdne i nastaje zaepljenje. Nastavno
na ovaj metaboliki poremeaj javlja se nadam. Mlade pele izlaze na polijetaljku, grevito se kreu, a zadak im je povean nadut.
Pelud je idealno izbalansirana hrana

za pele. Jedinstven je bioloki proizvod biljaka, odnosno prirode i znai
najinteresantniju harmoniju izmeu
biljnoga i ivotinjskoga svijeta. Biljke
proizvodnjom peludi osiguravaju
ivot pelama, a pele skupljajui
pelud i nektar pridonose opstanku
biljnoga svijeta kroz opraivanje.
Cvjetni pelud je ista prakasta tvar koju
proizvode muke spolne stanice (gamete) biljaka. Sastoji se od mnotva peludnih zrnaca,
odnosno mikrogametofita. Po strukturi, zrnce
peludi sadri vegetativne stanice i generativne stanice s dvije jezgre. Zrnca dolaze u
razliitim oblicima, veliinama i povrinskim
oznakama osobitim za vrstu biljke. Veina
zrnaca je okrugla oblika, a veliina se obino
kree oko 0,015-0,050 mm u promjeru.
Kemijski sastav peludi
Po kemijskom sastavu pelud sadri: proteine, minerale, vitamine, masti i eere. Od
vitamina u peludi se nalaze: tiamin (B1),
riboflavin (B2), piridoksin (B6), nikotinska,
pantotenska, folna i askorbinska kiselina (vitamin C), karotin i vitamin A. Od minerala
pelud sadrava: silicij, sumpor, bakar, kobalt,
natrij, eljezo, aluminij, kalcij, magnezij,
mangan, fosfor, barij, srebro, cink, krom,
stroncij i druge mikroelemente. U sastavu
peludi nalaze se proteini i slobodne aminokiseline: katalaza, invertaza, a od organskih
jabuna, vinska i mlijena kiselina.
Iz navedenog se moe zakljuiti da je rije

o zaista vrijednu izvoru bjelanevina, vitamina, minerala, masti i eera koji u odreenim
situacijama mogu izazvati metabolike i probavne smetnje, zastoj u razvoju legla, slabljenje i propadanje pelinjih zajednica. Bolest se
jo moe javiti kada pele koriste prethodno
smrznut ili pljesniv pelud iz saa tijekom zimovanja. Postoje, takoer, neke vrste peludi,
poput divljeg kestena, dijelom lipe, luka, duhana koje sadre otrove za pele, ponajprije
alkaloide, te mogu izazvati trovanje peludi.
Kako se sprjeava bolest?

Bolest se moe sprijeiti osiguranjem
dovoljnih koliina iste vode. Kada se bolest
pojavi dovoljno je dva do tri dana pele prihranjivati eernim sirupom u omjeru 1 : 1
ili 2 : 1. Dodavanje meda nije preporuljivo
zbog irenja bolesti, a i manje je uinkovito.
STRUNI PRILOZI
PRAENJE VAROE
U PELINJOJ
ZAJEDNICI
Zato je vano praenje varoe u pelinjoj zajednici? Ako nita drugo,

onda i poradi utvrivanja praga zaraenosti i izbjegavanja nepotrebnog
tretiranja lijekovima. Nekoliko metoda zapaanja prisutnosti varoe u
pelinjim zajednicama.
STRUNI PRILOZI
nametnici. Zna se dogoditi da se enke varoe
uvuku pod trbune prstene starijih radilica, a
onda ih teko zapaamo. No, dobro izvjebano oko i to moe zapaziti. Isto tako na pelama izmeu grudi i trbuha ima varoe koje
se jo nisu uspjele zavui ispod prstena kako
bi zapoele sisanje hemolimfe (krv). Kako bi
se nametnici bolje zapazili s trbune strane,
dobro je posluiti se staklenom ploom koja
se privremeno stavi preko okvira umjesto
poklopne daske. Svako zapaanje varoe treba
upisati s nadnevkom i brojem varoa u neku
biljenicu, koju pelar vodi s drugim podatcima o pelinjim drutvima.
dr. vet. med. ANTE VIDOVI

Velika prisutnost varoe
Poznato nam je da je u svim pelinjim
drutvima na prostoru Bosne i Hercegovine
esto prisutan nametnik varoa destructor.
Bez obzira na sve pokuaje da se irenje ovoga nametnika sprijei ili uspori, to uglavnom
zavrava neuspjehom, kako u nas tako i u
svijetu.
Isto tako, veinu pelara koji su imali
gubitke na svom pelinjaku, nitko ne mora
upozoravati da se osiguraju od neugodnih
iznenaenja, jer oni budno prate stanje nametnika u svojoj konici i tretiraju ak i ee
nego to je to inae potrebno. Takoer, ni
intenzitet zaraenosti nije isti u svim pelinjacima, jer se nisu stekli isti uvjeti za osjetljivost zajednice prema varoi.
protiv varoe ima smisla samo utoliko ukoliko

omoguuje sprjeavanje tete na pelinjim
drutvima.
Selei pelari imaju velike dodatne tekoe, jer se sa svakim seljenjem mijenjaju uvjeti
i prisutnost varoe u okruenju. Kad pelinje
drutvo postavimo u blizini zaraena pelinjaka, za samo nekoliko dana na tisue varoa
nai e se u konicama koje su prethodno
bile manje zaraene. Ovo se u nas osobito
dogaa na pai tilovine, vrijeska i livade.
Zbog toga poseban savjet pelarima: Pratite varou u svojim konicama tijekom cijele
godine i utvrujte stupanj zaraenosti te poduzimajte mjere lijeenja kad je to potrebno.
Sve ovo moemo raditi sljedeim metodama
zapaanja:
Bez obzira na broj tretiranja, varoa se ne

moe unititi u cijelosti
Moramo znati da, bez obzira na to koliko
puta tretirali pelinja drutva, varou ne moemo unititi u cijelosti. Kad bismo to uspjeli
u svome pelinjaku, nitko nam ne jami da je
tako neto uinjeno na pelinjacima u okolini
doleta pela radilica i trutova. Znai, borba
a) Zapaanje nazonosti varoe pri pregledu pelinjih drutava

Kako bismo imali uvida u stupanj zaraenosti treba koristiti svako otvaranje konice
i pregled okvira s pelama i leglom. Treba se
navikavati s pregledom pela i saa zapaati
varou. To moemo dobro vidjeti kad traimo
maticu, jer se tu nalaze pele s kojima su i
b) Zapaanje varoe na tek izleenim mladim pelama

Prilikom pregleda okvira s leglom naa
pozornost treba biti usmjerena prema tek
izleenim pelama, koje lako prepoznajemo
jer imaju meke i svijetle dlaice i sporo se
kreu po sau. Na tim se pelama na leima
(toraxu) nalaze enke varoe koje su iz legla
izale s mladim pelama. Pri ovom promatranju moramo nai barem 20 mladih pela,
kako bismo utvrdili jesu li im krila oteena i
trbuh normalan. Ako primijetimo zakrljala
i deformirana krila te nepravilno razvijen
zadak, s velikom vjerojatnou moemo rau-
nati na to da u konici imamo visok stupanj

zaraenosti, a time i ugroenosti pelinjeg
drutva. Ako zapaamo na okvirima vei broj
varoa i vei broj oteenih pela, a u isto vrijeme na uloku mreaste podnice bude dnevno otpalih 40 varoa, onda takvo drutvo treba
odmah unititi. Ovdje treba voditi rauna
o tome kako da otpale varoe ne kupe drugi
nametnici (mravi i sl.). Pele s takvom zaraenou treba odmah uguiti sumporom, a
leglo sa saem pretopiti. Na ovaj nain sprjeavamo jo veu zaraenost drutva na svom
ili susjednom pelinjaku. Tretiranje ovako
zaraenih drutava ne pomae.
c) Zapaanje varoe u trutovskom leglu
Jedan od naina stjecanja uvida u intenzitet zaraenosti varoom je i pregled poklopljenog trutovskog legla. To moemo uraditi
kod isijecanja graevnjaka ili dijelova saa
koje se lomljenjem otvara i omoguava pregled 20 do 50 stanica legla. To se isto moe
postii skidanjem poklopca trutovskog
legla s pomou noa za otklapanje mednih
poklopaca, a potom istresanjem trutovskih
liinki u neku pripremljenu posudu. Dio varoa nakon istresanja ostaje u stanicama gdje
je bila liinka i njih treba takoer pregledati
i na kraju izbrojiti naene nametnike. Ove
podatke treba ubiljeiti da bi posluili u
procjeni praga zaraenosti i eventualnog
tretiranja sredstvima za suzbijanje. Pelar
treba na vrijeme procijeniti jainu nazonosti varoe, mnogo ranije nego se izlegu
oteene pele ili dok se ne pojavi velik broj
varoa na pelama, kako bi se izbjegao kolaps
pelinje zajednice.
d) Zapaanje broja varoa na podnjai
ispod mree
Prvo razdoblje:
- U drugoj polovici ljeta, kad proe glavna
paa i pela ima vei intenzitet tednje hrane, zajednica slabi, nestaje trutovskog legla i
trutova, a varoa prelazi u radiliko leglo i na
STRUNI PRILOZI
pele. Odnos nametnika i pela se mijenja u
korist varoe i stupanj zaraenosti se poveava.
U tom vremenu, a osobito u rujnu, raaju se
dugovjene enke varoe koje mogu ivjeti do
osam mjeseci i sposobne su polagati jaja vie
puta, a uz to su otporne i na lijekove. Zato, u
to vrijeme brojimo otpale varoe na podnjai,
a u isto to vrijeme na pelinjaku moramo
brojiti vie pelinjih drutava kako bismo
dobili realnu sliku zaraenosti varoom. Kako
bi se izbjegle posljedice, pelar na vrijeme
treba procijeniti jainu napada nametnika na
zajednicu.
Prilikom pregleda okvira s leglom naa pozornost treba biti

usmjerena prema tek izleenim
pelama, koje lako prepoznajemo
jer imaju meke i svijetle dlaice i
sporo se kreu po sau. Na tim se
pelama na leima (toraxu) nalaze enke varoe koje su iz legla
izale s mladim pelama.
Drugo razdoblje:
- Pada u proljee, u vrijeme proisnih
letova i veeg unosa peludi i nektara, te
ulaenja enki varoe u trutovsko leglo. U
proljee i tijekom ljeta raaju se generacije varoe koje ive krae i reproduciraju se
samo jedanput. U ovom razdoblju, ako je
zaraenost ispod praga, porast pela je vei
od porasta varoe i stupanj zaraenosti se
smanjuje. Neki su znanstvenici utvrdili da bi
bilo najbolje da pelinje drutvo ue u proljetni razvoj sa stupnjem zaraenosti od 0,5
posto, koji je prihvatljiv, a u svim prilikama
iznad ovoga postotka treba poeti pele tretirati. Prema nekim njemakim i austrijskim
znanstvenicima, u listopadu i studenom
trebalo bi na podnjau otpasti u prosjeku
0,5 varoa da bi prag zaraenosti bio prihvat38 I Pela Oujak 2013.
ljiv. Ako u listopadu ispod iane podnjae

otpadne kroz nekoliko dana u prosjeku po
jedna varoa, znai da ih u konici ima oko
500, koje, ako prezime, vrlo rano u proljee mogu dovesti do propasti zajednice. U
svijetu se koristi vie metoda za utvrivanje
prosjene zaraenosti na pelinjaku iznad ili
ispod praga.
Ovdje emo iznijeti jednu od njih: Odaberemo 5 do 10 drutava na pelinjaku i od
svakog uzmemo 50 do 70 pela. U posudu
s vrelom vodom dodamo 1 gram praka za
pranje, a u to stavimo pele samo jednog
pelinjeg drutva. Mrtve pele prebrojimo
i pokupimo otpale varoe koje su pale na
dno i iste prebrojimo, a stupanj zaraenosti
izraunamo po formuli: broj naenih varoa
podijeljen s brojem mrtvih pela, i iznos
pomnoimo sa 100 (broj varoa / broj pela
x 100 = stupanj zaraenosti). Pojedinane
iznose zbrojimo i podijelimo s ukupnim brojem drutava i dobijemo stupanj zaraenosti
cijelog pelinjaka.
Treba znati da ovo radimo zato jer podnoljiv broj varoe u konici potie pele da
razvijaju i jaaju svoje imunogene i obrambene sposobnosti u borbi protiv varoe i postiu
otpornost na nju, a u isto vrijeme utvrujemo stupanj, odnosno prag zaraenosti i
odluujemo hoemo li ili ne tretirati svoje
pele. U isto vrijeme doprinijet emo manjoj
zagaenosti, prije svega voska koji je tada
najugroeniji. Preko voska ostaci kemikalija
dospijevaju u med i zagauju ga i takav je
vosak onda upitan za izradbu satnih osnova,
u kozmetikoj i farmaceutskoj industriji.
Kad donosimo odluku o tretiranju moramo znati koja je uinkovitost preparata
koji primjenjujemo. U ovome i jest najvei
problem, jer je dosta raznih lijekova koji se
proizvode a da prethodno nisu ispitani, niti
su proli postupak registracije kod ovlatenih
laboratorija, to je zabrinjavajue za pelarstvo u Bosni i Hercegovini, o emu emo
nekom drugom prigodom.
OTROVANJE PELA
STRUNI PRILOZI
PESTICIDIMA
esti sluajevi otrovanja pela pesticidima u rano proljee. Interes svih

nas je da se pesticidi koriste na nain da ne ugroavaju pele.
dr. sc. MILAN ANDRIJANI
Veterinarski zavod HN/K Mostar
esti ranoproljetni sluajevi otrovanja
pela pesticidima
Kao i ranijih godina, u rano proljee, poveana je pojava otrovanja pela pesticidima,
posebice kada zapone i sezona primjene
sredstava za zatitu nasada vinove loze (u
Hercegovini), vonjaka i bilja. Mnoga od tih
sredstava opasna su za pele, te stoga treba
voditi rauna da se sprijei otrovanje pela.
Preduvjet za to je poznavanje opasnosti i
primjena tih sredstava na nain kojim e se
izbjei tetne posljedice po pele.
Pele su nune za opraivanje mnogobrojnih poljoprivrednih kultura voaka, krmnog
bilja, uljane repice, suncokreta i dr., i one
prave mnogostruku veu korist opraivanjem

nego proizvodnjom meda i ostalih proizvoda.
Postupci pri primjeni pesticida i te kako ugroavaju pele te se time smanjuje uloga pela u
opraivanju i posljedino tome prinosi. Zato
je u interesu svih nas da se pesticidi koriste na
nain kojim se ne bi ugrozili pele.
Otrovniji i manje otrovni pesticidi
Posebno se to odnosi na insekticide, koji
su i najopasniji. Dodue, imamo i izvanredno
otrovnih insekticida, ali i onih manje otrovnih, pa i takvih koji nisu ni otrovni ni opasni.
Veina insekticida koji se koriste za suzbijanje tetnika na nasadima voaka i vinove loze
STRUNI PRILOZI
vrlo su otrovni i opasni za pele. To su, izmeu ostaloga, lindan, karbaril, kvinalfos
i drugi, a neki su manje opasni, primjerice:
fosalon, endosulfan, dialifos, triklofon,
deltametrin i drugi.
Iako i ovi insekticidi u laboratoriju iskazuju
visoku otrovnost na pele, kod primjene, iz
razliitih razloga (npr. odbijanja), posljedice
nisu kao u laboratoriju. Jednako tako, postoje
i visokootrovni insekticidi za pele koji, zbog
naina primjene, nisu opasni (granulirani insekticidi za suzbijanje tetnika u tlu ili neka
sredstva za zimsko tretiranje voaka), jer s
njima kod normalne primjene pele ne mogu
doi u dodir. No, sva navedena sredstva, odnosno praktiki svi insekticidi koji se u nas nalaze u prometu, prema postojeim zakonskim
propisima ipak moraju nositi natpis Otrovno
za pele, te stoga za njihovu primjenu, bez
obzira na to jesu li vie ili manje otrovni, vrijede propisi kao za sve pesticide.
Razliita otrovnost insekticida, fungicida i herbicida
Nasuprot insekticidima, fungicidi su daleko manje otrovni i opasni za pele. Samo
nekoliko njih mora nositi natpis Otrovno
za pele, a to su preparati na bazi dinokapa
(karatan), aluminijeva fosetila (aliette),
hinometionata (morestan), metalaksila
(ridomil), triadimenola (bayfidan) i binapakrila (acricid).
Herbicidi su pak neto opasniji, no esto
izazivaju tete pelarima ne izravnim djelovanjem na pelu, nego smanjenjem njihove
ispae. Natpis Otrovno za pele moraju nositi sljedei herbicidi: difenzokvat (avenge),
divkat (reglon), parakvat (gramoxone,
galokson), dinoseb-acetat (aretit), izoproturon-dinoterb (tolkan-S), joksinil-oktanoat (totril, oksytril-M), joksinil+MCCP
(actril-M), te herbicidi koji sadre 2, 4-D,
MCPA i MCPP (uz napomenu da se to
odnosi na njihovu primjenu uz utroak vode
nii od 200 l/ha, odnosno u vioj koncen40 I Pela Oujak 2013.
STRUNI PRILOZI
traciji). Ova sredstva ne smiju se koristiti za
biljke koje cvatu, ako na njih idu pele.
Kojih se pravila valja pridravati kod
primjene pesticida
Pesticidima koji imaju natpis Otrovno za
pele ne smiju se tretirati voke ili uljana repica u cvatu, ali ni krumpir u kojem su korovi na
koje idu pele u cvatu. Prilikom svake vee primjene ovih sredstava provoditelj primjene duan je najmanje 48 sati prije primjene o terminu, lokaciji i sredstvu obavijestiti sve pelare u
krugu od najmanje 5 km od mjesta primjene, a
to se odnosi i na organizirano suzbijanje komaraca iz zraka. Treba izbjegavati primjenu svih
sredstava za zatitu bilja na biljkama koje cvatu
a koje posjeuju pele, odnosno takvu primjenu
treba vriti kasno naveer ili rano ujutro.
Postoje i visokootrovni insekticidi za pele koji, zbog naina

primjene, nisu opasni (granulirani
insekticidi za suzbijanje tetnika
u tlu ili neka sredstva za zimsko
tretiranje voaka), jer s njima
kod normalne primjene pele ne
mogu doi u dodir.
Utvrivanje otrovanja pela
Kod sluaja otrovanja pela nuno je to
prije utvrditi trovanje da bi se mogle poduzeti hitne mjere pomoi pelama radi smanjivanja gubitaka, i to prije ustanoviti krivca
koji je prouzroio trovanje. Inae, utvrivanje
razloga i nositelja trovanja provodi se na
samom pelinjaku i u specijaliziranim laboratorijima koji posjeduju odreenu aparaturu i
specijalistiki kadar (toksikolozi i drugi). Kod
otrovanja pela pesticidima konstatira se njihovo masovno ugibanje, a mrtve pele se vide
svugdje, kao da su razbacane. Osobito ih je
mnogo ispred leta konica, jer su kod otrovanja zahvaene sve konice odjednom, te mr-
tvih pela ima ispred svih konica. Kod jaih

pelinjih zajednica, koje imaju vie skupljaica,
bit e i vie mrtvih pela pred konicom.
No, ako je mjesto otrovanja dosta udaljeno
od pelinjih zajednica, veina e skupljaica
uginuti putem, pa nee biti mnogo mrtvih
pred letom i znaci e se otrovanja tee zamijetiti i u tim sluajevima e se zamijetiti na
letovima naglo smanjenje aktivnosti jer su
nestale pele skupljaice. No, ukoliko je mjesto
otrovanja blizu konica, esto se dogodi da
skupljaice ne uginu na putu do konica ve
donesu u konicu zatrovani nektar i pelud, pa
se nastavlja produeno trovanje pela i matice,
a otrovane pele padaju na podnjau, izmile
pred konicu, vrte se u krugu, zuje, padaju na
lea kao da su paralizirane i tako ugibaju.
Pele koje su otrovane insekticidima na bazi
kloriranih ugljikovodika i organofosfornih spojeva, poslije ugibanja poinju crnjeti, a zatrovane pele postaju agresivne, razdraljive, sklonije
napadanju, iako su prije toga bile mirne.
Potreba utvrivanja iscrpnih podataka o
ugibanju pela
Nakon utvrivanja znakova otrovanja
pela treba urno ustanoviti sve relevantne
podatke jer samo iscrpni podaci mogu pomoi u postupku laboratorijskog utvrivanja
otrovanja. Bitno je, na licu mjesta, prikupiti
materijalne dokaze koji e pomoi laborato-
rijskom utvrivanju otrovanja, kao to su podaci gdje i kada je obavljeno tretiranje, koji je
pesticid upotrijebljen i u kakvu je obliku bio,
kako se provodilo tretiranje (prskanje, rasprivanje, zapraivanje i dr.), u koje doba dana
je obavljeno tretiranje, kakvi su bili vremenski uvjeti (vjetar, temperatura, vlaga), zatim
podaci o tome je li dolo do ugibanja na susjednim pelinjacima, jesu li pele skupljaice
trenutno uginule u polju ili je trovanje bilo
produenog djelovanja u konicama, kao i
podatak o udaljenosti tretiranih povrina od
pelinjaka, jesu li tretirane povrine bile u
cvjetanju ili ne, kako je bila obraena povrina na kojoj je obavljeno tretiranje, i drugo.
Jako je bitno obavijestiti i mjerodavnu inspekcijsku slubu u smislu potvrivanja dokaza, te odmah uzeti uzorke pela za laboratorijsku analizu, na koju se alje 400-500 uginulih
pela skupljenih s vie mjesta, ali se mogu uzeti i one koje daju znakove ivota a vidi se da su
otrovane i da su u gru. Njih je potrebno slati
u toksikoloki laboratorij to prije jer dolazi do
razgradnje otrovnih komponenti.
U sluajevima uginua cijele pelinje
zajednice, na laboratorijsku analizu alje se
i med (cca 200 g i cvjetni prah), a uginule
pele i med treba odvojeno pakirati. Uzimanje uzoraka za toksikoloku analizu, njihova
priprema i postupci kod transporta i pohranjivanja vrlo su znaajni, nekada i kljuni u
toksikolokoj analizi. Uzorak uzet na pogrenom mjestu i u pogreno vrijeme, te uzorak
s kojim se postupalo na lo nain, mogu biti
neupotrebljivi za toksikoloku analizu, ali je
mnogo gore ako se na temelju analize u loem uzorku izvlae bilo kakvi zakljuci.
Takoer je bitno imati podatke i o toksikinetici otrova zbog kojih se obavlja analiza,
a podaci o njima mogu se nai u literaturi, ali
i u posebnim zakonima ili preporukama meunarodnih organizacija. U sluaju kada takvih podataka nema, postupa se prema iskustvu i temeljnim znanjima o strukturi otrova,
odnosno njihovoj moguoj toksikinetici.
STRUNI PRILOZI
STRUNI PRILOZI
ZAMJENA
STAROG SAA
U PLODITU
tiniji od voska. Postoje, naravno, i poteni

proizvoai osnova, oni koji u vosak ne dodaju nikakve dodatke. Meutim, i u njihovim
osnovama postoji parafin koji potjee iz saa
koje je ranije izgraeno na osnovama koje su
bile zagaene parafinom. Dakle, na vosak
kao sirovina za proizvodnju osnova ve sadri
vie ili manje parafina. isti vosak ne postoji
na naem tritu. Pelari koji ga imaju, uvaju
ga samo za svoje pele.
Uobiajeno je miljenje da se tu nita ne
moe uiniti, odnosno da ne postoji tehnologija
kojom bi se razdvojili vosak i parafin. U to mi je
teko vjerovati, s obzirom na to da vosak i parafin imaju razliite specifine teine i razliite
temperature topljenja. Mislim da je opet u pitanju samo zatita mogunosti dobre zarade.
Potreba primjene tehnologije odstranjivanja parafina iz voska pobjeda

savjesti nad logikom profita.
RAJKO RADIVOJAC, pelar iz Petrova Gaja kod Prijedora
Potreba i nain zamjene starog saa novim
Pelarski znalci odavno znaju da je mlado sae od presudnog znaenja za zdravlje
pelinje zajednice. U literaturi se mogu nai
mnogi lanci koji obrauju ovu temu, ali i
odgovorna znanstvena istraivanja koja nude
ozbiljne argumente u prilog ovoj tvrdnji.
Pelarima se preporuuje svake godine zamijeniti to vie saa u ploditu, a najmanje
treinu. Istina, neka istraivanja su vrena u
nekim zemljama koje moda imaju drugaije
klimatske i druge uvjete i moda drugu rasu
medonosnih pela, pa je kritiarima to esto
argument da pobijaju ukupne rezultate istraivanja.
Nesporna je, meutim, injenica da je i
naa pelarska praksa potvrdila vanost zamjene starog saa u ploditu. Staro se sae
moe zamijeniti novim tijekom aktivne
pelarske sezone, odnosno samo u vrijeme
kad pele lue vosak i izgrauju novo sae.
Zamjena je jednostavna. Na mjesto rama u
ploditu sa starim, nepravilnim, tamnim saem stavi se pravilno oien ram u koji smo
ugradili satnu osnovu. Ukoliko u starom sau
ima legla, privremeno ga stavimo iznad matine reetke, u medite. Kad leglo izae, ram
odstranjujemo, isijecamo sae i pretapamo ga.

Na ramu sa satnom osnovom koji smo dodali
u plodite, u povoljnim uvjetima pele veoma
brzo izvuku pravilne radilike stanice u koje
matica moe poloiti jaja. Postupak ponavljamo sve dok ne zamijenimo potreban broj
ramova.
Meu pelarima postoji dvojba, je li bolje
koristiti tanje ili deblje satne osnove, odnosno to se vie financijski isplati. Ekonomska
raunica jest bitna. Je li bolje od kilograma
voska napraviti 12, 13, 14 ili vie satnih osnova? Ovo je, naravno, pogreno pitanje, koje
je posljedica pogrena naina razmiljanja.
Pravo pitanje je, to je bolje za pele. Moje
iskustvo kae da su deblje satne osnove bolje
za pele. Deblje osnove imaju vie slobodnog
voska koji pele iskoriste pri izvlaenju stanica saa. Gradnja saa na debljim osnovama
je bra, sae se manje krivi zbog ega se smanjuje broj tzv. prijelaznih i broj trutovskih
stanica na radilikom sau. Prijelazne stanice
su nepravilne, deformirane stanice, veliinom
izmeu radilikih i trutovskih. U takve stanice matica nikada ne polae jaja. Pelari su
esto u dvojbi i kad moraju odluiti od kojeg
proizvoaa kupiti satne osnove.
Okvir s deformiranim starim saem

Postojanje parafina u vosku
Tu dolazimo do moda najznaajnijeg pitanja u naem pelarstvu, pitanja postojanja
parafina i drugih dodataka u vosku od kojeg se
prave satne osnove. Prisutnost parafina u pelinjem sau veoma nepovoljno djeluje na pelinju
zajednicu. Pele koje se izlegu iz stanica iji
zidovi sadre parafin dolaze na svijet sa smanjenim imunitetom. Zbog neprirodne sredine
i neprirodne mikrovodljivosti zidova stanice
saa, zaista stoji konstatacija iz starih pelarskih knjiga da je leglo u parafinskom sau kao
novoroene na smetlitu. Smanjeni imunitet
legla i pela odluujui je imbenik u nastanku
i razvoju opakih pelinjih bolesti koje pustoe
nae pelinjake. Lijeei te bolesti mi se bavimo
samo posljedicama, a prave uzroke ne uviamo.
Pojedini proizvoai satnih osnova pravdaju dodavanje parafina zahtjevima tehnolokog postupka proizvodnje. Ta tvrdnja nikako
ne stoji, ona je motivirana samo eljom za
dobrom zaradom, jer parafin je daleko jef-
Posljedice postojanja parafina u satnim

osnovama
Da bi izbjegli posljedice parafina u satnim
osnovama, pelari se snalaze na razliite naine. Jedni, umjesto ramova sa satnom osnovom
pelama na izgradnju dodaju ramove u koje su
ugradili samo uske trakice osnove. Na te trakice pele nadograde sae koje naprave od istog
voska. Na ovaj se nain moe posve eliminirati
parafin iz voska, ali to zahtijeva mnogo pelarskih sezona. Drugi pelari od svog voska sami
prave satne osnove. Na ovaj se nain svake
godine smanjuje postotak parafina u vosku, ali
se on nikada posve ne eliminira.
Cjelovito bi se rjeenje postiglo samo donoenjem pravilnika o kvaliteti satnih osnova
i stavljanjem pogona za njihovu proizvodnju
pod stalni inspekcijski nadzor. Na ovaj bi se
nain, zbog propisanih kazni, sigurno primijenila tehnologija odstranjivanja parafina
iz voska. Satne bi osnove moda bile neto
skuplje, ali dugorona korist bila bi sigurno
vea. Pokretanje ovih aktivnosti zadaa je
pelarskih organizacija, ali i strunih i znanstvenih djelatnika u pelarstvu. Dok savjest
ne pobijedi logiku profita, ostaje nam snalaziti se kako znamo.
STRUNI PRILOZI
KAKO DOBITI
KVALITETNU MATICU
Problem velikog i malog jajeta nije postavio pelar, nego same pele. Veliina-masa jajeta prvi je uvjet za dobivanje kvalitetnih matica.
MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia
rvi uvjet, koji se esto zapostavlja a

moda je jedan od najvanijih, jest veliina, odnosno masa jajeta iz kojeg e
se odgajati matica. Poznato je (i u literaturi
je dosta pisano o tome) kako tijekom godine,
u ovisnosti od intenziteta leenja matice, i
jaja mijenjaju svoju veliinu. U vrijeme manje
nosivosti matice, jaja su vea (krupnija), odnosno neto su sitnija u vrijeme njezine maksimalne nosivosti. Razlog je u tome to due
vrijeme izmeu polaganja dva jajeta omoguuje da jaje dostigne veu masu (Hajtmanek,
1961.). Prema nekim istraivanjima, masa
jaja se tijekom godine kree od 0,082 mg do
0,212 mg, to iznosi 158 posto razlike.
Sada se postavlja pitanje zato se iz krupnijih jaja izvode kvalitetnije matice, a odgovor daje biologija: i sitno i krupno jaje ima
istu koliinu genetskog materijala, to znai
da tu nema razlike. Razlika je ipak u hranjivim i graevnim tvarima (aminokiseline),
koje utjeu na razvoj svih organa, u smislu da
se organi ponu razvijati u idealnim uvjetima,
gdje nita ne nedostaje, a u takvim uvjetima,
koliina i kvaliteta e uvijek pretegnuti u
korist veeg jajeta. Poetak razvoja larve najosjetljivije je razdoblje rasta larve, to kasnije
presudno utjee na kvalitetu matica.
U veem jajetu s veom zalihom hranjivih
tvari larva se bolje razvija i postaje za ivot spo44 I Pela Oujak 2013.
sobnija. Razvoj pela u jajetu potanko je opisao

Sondgrass (1956.). Kako velik utjecaj ima masa
jajeta na masu i kvalitetu matice pokazale su u
svom radu B. T. Borodeva i A. E. Timoinova
(1979.), gdje stoji da uveanje jajeta za 0,01 mg
poveava masu izleenih matica do 2,7 mg, a
broj jajnih cjevica vei je za 2,6, to nije zanemarivo. U literaturi se nailazi i na podatke da su
matice dobivene iz krupnijih jaja bile tee i za
9,2 mg i imale 7,1 jajnih cjevica vie po jajniku
nego one od sitnijih jaja.
Jajne cjevice su dio jajnika i u njima se
formiraju i razvijaju jaja. U jednom jajniku
ima od 120 do 200, pa i 225 jajnih cjevica
(Tomain). Vee i krupnije jaje ne samo da
poveava broj jajnih cjevica, nego one postaju i neto ire (B. A. Gubin, 1984.), a jaja
iz irih cjevica su vea. Tu je bitno napomenuti kako je broj jaja koja dnevno sazriju za
polaganje najvei kod matica koje potjeu iz
veeg, krupnijeg jajeta.
Uvaavajui ostale uvjete (koji nisu predmet ovog teksta), u odgajanju matica definitivno je utvreno da vee (krupnije) jaje daje
veu (krupniju) maticu, koja je uz to i visokokvalitetna. Isto tako, zapostavljanjem ostalih,
pelarima dobro poznatih uvjeta, moe se
dobiti krupna, ali nekvalitetna matica. U
nizu strunih istraivanja dokazano je da su
pelinje zajednice s maticama dobivenim od
STRUNI PRILOZI
krupnih jaja u istom vremenskom intervalu
uspjele odnjegovati 0,7 do 1 kg pela vie i da
na pai donesu do 30 posto meda vie nego
zajednice s maticama sestrama dobivenim od
iste matice majke, ali u vrijeme njezine najvee nosivosti kad je polagala sitnija jaja.
Vano je ne zaboraviti kako problem velikog i malog jajeta nije postavio pelar, nego
same pele. Ovdje se treba prisjetiti razdoblja
kad se pelinje zajednice spremaju za rojenje
ili za tihu zamjenu matice, a to je ujedno i
vrijeme najvee nosivosti matice, kad su jaja
najsitnija, a ipak u matinjacima je i krupno
jaje. Ovdje pele svojim mehanizmima uspiju
smanjiti nosivost matice za to razdoblje, te
matica u matinjake poloi vea jaja iz kojih
se izvode visokokvalitetne matice.
Sve ovo potkrepljuje rad koji su objavile
Borodeva i Timoinova god. 1979., gdje se
prikazuje kako su kod pela nae kranjske
rase poslije etiri dana ogranienja polaganja jaja matice dobile vea, krupnija jaja za
5,8 17,3 posto, a zatim su ram s tim jajima
izvadile, dodale drugi i kroz sedam dana jaja
su bila vea za 35,6 posto.
Matice odgojene iz jajeta od 0,183 mg bile
su tee od matica uzgojenih iz jaja od 0,114
mg za 13,79 mg, to je vie za 7,1 posto. Iz
svega ovoga proistjee kako je izuzetno znaajno za pelare, kako proizvoae matica
tako i za one koji matice proizvode za vlastite
potrebe, ograniiti zalijeganje matica-majki (na 660 do 990 jaja dnevno, to je posve
zadovoljavajui broj) iz kojih e se koristiti
jaja-larve za presaivanje i odgajanje mladih
visokokvalitetnih matica.
Zakljuno, neprestano se mora imati na
umu kako je krupnije jaje vea matica, a uz
ostale uvjete, visokokvalitetna matica. Jer, sama
veliina jajeta nije presudan imbenik kvalitete, ve su to optimalno razvijeni organi, osobito organi za reprodukciju kod matica.
Tako se jo jednom potvruje velika istina
kako je najbolji pelar onaj koji uspije prepoznati
i oponaati prirodne nagone i potrebe pela.
STRUNI PRILOZI
RANO PROLJEE
NA PELINJAKU
Ponekad mi se ini kako nema poljoprivredne grane s toliko raznolikih

tehnika i tehnologija kao to je pelarstvo. Iako isprva izgleda da su pelari
posebna skupina inventivnih ljudi, vjerojatnijim se ini da je do pela ilavih i otpornih bia koja nam doputaju toliko razliitih pristupa. Valjda
pele u pelaru pobude interes za varijacijama, pa svatko tko se znaajnije
pone baviti njima, neizbjeno postane jednim dijelom i inovator.
BORIS BUAR
ako i sam imam svoj pristup, koji

za osnovu ima obiteljsku tradiciju
pelarenja, a s vremenom sam naao
vlastiti put koji obogaujem iskustvima drugih pelara i znanjem iz literature.
Evo to se dogaa u Petrinji, na mojem
pelinjaku, krajem zime i u rano proljee.
Rani Radovi
Kraj sijenja i poetak veljae je ove 2013.
godine bio snjean i hladan. Jutra su bila s
temperaturom oko 10 C, ali i do 20 C. I
to ne bi bio problem, kada bi se dnevne temperature, barem za kratko, pribliavale nuli,
meutim, bilo je puno dana kada temperatura nije bila via od 10 C.
Svake godine potrudim se ostaviti to vie
zaliha pelama, ali uz ovakvu hladnou ipak
sam osjeao nelagodu, pogotovo to je prije
ovog zahlaenja ve poeo unos lijeske u
konicu, a time vjerojatno i zalega.
Na kraju hladne fronte jednoga sunanog dana,
komadom crijeva za vodu posluao sam konice i
utvrdio da su sve ive i uglavnom smireno zuje.
Proljetna prihrana
Svojim pelama ostavljam obilje prirodne
hrane koja je dovoljna za prezimljavanje dugotrajnih hladnoa kakve su bile i ove godine.
Pele su bile bez legla i mogle su se u klupku
pomicati za zalihama. Stoga, kako ne bih
prerano aktivirao zalegu matice, prvu pogau
stavljam sredinom veljae, kada se smanji
mogunost dugotrajnih hladnoa. Pogae
koje dodajem obvezno su s proteinima.
Onima koji proizvode pogae kod kue,
savjetujem da svakako dodaju nekakav izvor
proteina; najbolje, ako ima peludi, ali i kvasac,
mlijeko u prahu i odmaeno sojino brano
u koncentraciji 2-3 % dobro e doi. Ako se
dodaje svjei kvasac, preporuam ga prokuhati
kako bi se inaktivirao. Stoni kvasac se uglavnom proizvodi suenjem na valjcima, pa je ve
inaktivan. Ipak, dobro ga je prokuhati kako
bi se raspuknula stanina stjenka i proteinski
STRUNI PRILOZI
sadraj kvaeve stanice bio bolje dostupan
pelama. Dodani se kvasac neko vrijeme pjeni,
pa ga treba dodavati polako, uz mijeanje.
Ako se dodaje mlijeko u prahu, treba paziti
da se mlijena mast u smjesi ne uegne. Prema
mnogim autorima, sojino brano bi trebalo
biti vrlo korisno jer sadri aminokiselinu
izoleucin koju pele ne mogu stvoriti u svojem
tijelu, a i pelud je deficitaran njome.
Zimske pele svoje proteinske zalihe koje
su nagomilale u kasno ljeto i ranu jesen troe
za hranjenje prvog legla, pa tako doslovce
daju sebe za nastavak ivotnog ciklusa. Neki
ih nazivaju kravama muzarama kako bi
naglasili njihovu vanost za proljetni razvoj
pelinje zajednice. Pele dodani eer prerauju luenjem vlastitih enzima, dakle potronjom zalihe proteina iz svojeg tijela, pa tako
manje ostaje za hranjenje prvog legla.
Zato su proteini u eernoj pogai ili sirupu vani, jer se njihov nedostatak manifestira
kao proljetni zastoj u razvoju, a u kritinim
sluajevima i kao intenzivan proljev kojim
bude zagaena cijela konica.
Procjenjuje se da za odgoj 10.000 liinki (priblino 1 kg pela) treba oko 0,13 kg
meda i oko 1,09 kg peludi! Utoliko obilje
proteina u danima dok ne postoji unos iz
prirode postaje jo vanije.
iste eerne pogae ima smisla dodavati
samo kada pelar znade da u konici postoje
znatne zalihe peludi, uglavnom kako bi se
premostila kina razdoblja tijekom sezone.
Mnogi pelari, u dobroj namjeri, u smjesu za pogae dodaju organske kiseline (npr.
limunsku ili vinsku). Meutim, te kiseline
mijenjaju pH hrane, na koje je promjene
probavni sustav pele vrlo osjetljiv. Nadalje,
dodatak organskih kiselina blokira luenje
glukonske kiseline najvanije i najzastupljenije kiseline (oko 70 %) u pelinjoj
prehrani. Naime, osim njezine sposobnosti da stabilizira pH, glukonska kiseline je
kelatizirajua tvar, ime se znatno poboljava
probavljivost i iskoristivost hrane.
STRUNI PRILOZI
Voda
Za pravilnu hranidbu legla, pele trebaju
mnogo higijenski ispravne vode. Pelari su
smislili razliite izvedbe pojilica i uglavnom
su funkcionalne. Za navikavanje na mjesto s
pojilicom, dodajem 2-3 june lice eera na
3 litre vode te pola ajne liice soli. Pele
vole vodu s mineralima, pa ih se stoga moe
vidjeti i po seoskim gnojnicama (koje su
bogate solju). No, sa solju treba biti oprezan
i ne smije se dodati vie od 5 g/L otopine. Tijekom proljea 2011. svjedoio sam
pomoru na stotine pela koje su dolazile na
automobilski pjeani ulaz u susjedstvu, koji
je ostao slan od zimskog posipanja solju. Tu
su dolazile skoro mjesec dana, dok kie nisu
isprale svu sol.
Dio vode pele dobiju i iz meda, pa kada
vrijeme dopusti, ostruem poklopljene zalihe
na okvirima sa strane. S otklapanjem treba
biti umjeren, pogotovo kod slabijih zajednica,
kako ne bi dolo do curenja na podnjau.
Pelud
Rani proljetni pelud, kao izvor proteina,
vrlo je vaan za brzi razvoj pelinje zajednice.
No, odavna kolega Tomljanovi, a i drugi
autori lanaka i predavanja, spominju kako
svaki pelud nije jednako koristan pelama.
Primjerice, lijeska daje manje hranjiv pelud od maslaka i/ili visibabe, zbog ega
je peludna raznolikost tako vana. Naime,
pela (kao i ovjek) svojim metabolizmom ne
moe stvoriti sve aminokiseline (sastavnice
proteina) potrebne za izgradnju njezina tijela.
Te aminokiseline se nazivaju esencijalnima i
pele ih moraju dobaviti iz prirode.
Meutim, svaki pelud ne sadri sve esencijalne aminokiseline. Stoga je mjeovitost
proljetnica jednako vrijedna kao i njihova
obilnost u prirodi. Za potvrdu navodim
istraivanje Pechhackera o sastavu peludne
koarice, koje je pokazalo da je na vonokrukovoj pai taj pelud zastupljen oko 77 %,
dok je 23 % ipak pelud s udaljenih biljaka.
STRUNI PRILOZI
Nedostatak monoflorne peludi najbolje se
oituje na amerikim pelinjacima, gdje na
desetke kilometara ne postoji niti jedan drugi
cvijet, doli onaj s plantae badema ili citrusa.
Takve pelinje zajednice znaajno oslabe, jer
im peludna prehrana nije izbalansirana svim
aminokiselinama.
Cvatnja peludonosnih biljaka nije stalnog
intenziteta tijekom cijele pane sezone, za
vrijeme koje pele potroe oko 18 kg peludi
za prehranu legla. Osim toga u travnju znade
zaredati dosta kinih dana i pele, zbog velike
koliine legla, mogu potroiti sve to su skupile u toplim danima oujka. Zato su najsretniji oni pelari ije pelinje zajednice bivaju
gotovo blokirane peludi. O vrijednosti bogate
proljetne pae svjedoe oni koji se sele na
uljanu repicu ili im je pelinjak u blizini vrba.
Od svih vrba najranije cvate Salix carpea, u
narodu poznata kao cica-maca i pele s nje
mogu skupiti obilje hrane.
Jo je Taranov utvrdio, da pelinje zajednice s veim zalihama bolje hrane leglo, pa liinke imaju veu masu, a tako hranjene pele
su dugovjenije. Osim toga, takve zajednice
skupe i vie meda. Zato bi bilo dobro da u
danima bez izlijetanja, potronja hrane bude
nadomjetena pogaom ili jo bolje sirupom.
I na kraju, koristim priliku spomenuti da
jo uvijek nije kasno posaditi barem jednu
medonosnu biljku. Naime, pelari su skloni
uloiti silan trud u pronalaenje lokacija s
obiljem medonosnih biljaka, ali drim da
ulaemo premalo truda u njihovo nastanjivanje. Svjedoci smo stalnog smanjenja
biljnih zajednice i pelari bi trebali biti oni
koji su jako zainteresirani za zatitu i obnovu postojeih biljnih medonosnih zajednica
te njihovo irenje. Na gradskoj ili dravnoj
razini to je prilino kompleksna aktivnost,
ali zato barem svatko moe u blizini svojeg
pelinjaka posaditi pokoju medonosnu biljku.
Mnoge od njih i lijepo izgledaju, pogotovo u
cvatu, pa mogu biti i ukras dvorita.
FARRAROVA KONICA
KAO IDEALAN TIP KONICE

Proljetni razvoj pelinje zajednice u Farrarovoj konici
JOSIP KRI, pelar iz Hrvatske
Dogaanja u pelinjim zajednicama u Farrarovim konicama
potkraj zime i poetkom proljea
Nije dobro prerano poticati pelinju zajednicu na razvoj. Zbog
ega? Matica poinje polagati jaja, a kad jako zahladi, pele ne naputaju leglo, a potroile su puno hrane hranei liinke. Bez obzira
na to koliko meda ima u konici, ako samo nekoliko dana temperatura padne ispod 5 C, pele tada vie nisu u kontaktu s hranom i
zajednica propada od gladi. Ovdje moram naglasiti da je to posebno jako opasno kod Farrarove konice.
Zato? Odgovor je: pele nikada ne naputaju leglo pa makar to
bilo i stotinjak zaleenih elija. Pele se povuku prema leglu radi
grijanja, a samim time se i izgubi kontakt s hranom, odnosno s medom i nakon nekoliko dana dolazi do umiranja cijele zajednice, ako
niske temperature potraju 5-6 dana.
S pojavom prvih cvjetova lijeske, visibabe, drijena i drugih biljaka
koje rano cvatu, matica poinje intenzivno polagati jaja i tada se u
zajednici dogaaju znaajne promjene u podjeli rada. To je najbolje
vidljivo u Fararrovoj konici, jer su niski okviri i vidljiva je svaka i
najmanja promjena kako napretka, tako i drugih nepredvienih situacija. Kad je zima ve pri kraju i poinje se nazirati proljee, u prirodi
se pojavi mnotvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar na neto
niim temperaturama, a od tih treba istaknuti prije svega vrbu ivu i
sve ostale vrbe.
Ako je pelinja zajednica zdrava i uspjeno je prezimila, ona je priblino iste veliine kakva je bila kad smo je uzimili. Ako su
zalihe meda 7-8 kg i k tome jo dobro rasporeena, mlada i zdrava matica svakim e danom polagati sve vie jaja,
prosjeno 800 do 1000, pa i vie. Zimske e pele postupno biti zamijenjene mladim pelama i zajednice e
svakim danom biti sve brojnije. To emo vidjeti tako
da lagano odvojimo gornje nastavke i vidimo da
su se pele poele same polako sputati u donje
nastavke gdje je prazno sae. To je jo jedna
STRUNI PRILOZI
velika prednost Farrarove konice. Zato?
Jednostavno, radi niska okvira mlada i zdrava matica brzo zanese takve okvire i na taj
nain zajednica zauzima prazan prostor bez
intervencije ovjeka, to nije uvijek sluaj u
drugim tipovima konica. Nije naodmet, ako
imamo okvira s poklopljenim medom, staviti
ih u donje prazne nastavke ukoliko nam to
vrijeme dopusti. Na ovaj emo nain jo vie
stimulirati maticu na polaganje jaja.
Ako nemamo takvih okvira, a nema ni pae,
moramo pele stimulativno prihranjivati pogaama. Ne smijemo dopustiti da nam matice
prekinu zalijeganje, jer je vrijeme intenzivnog
razvoja pelinje zajednice, poglavito u Farrarovoj konici. Moramo biti jako oprezni da nam
zajednica ne padne u rojevni nagon jer ve je tu
i cvatnja voaka, upravo je to vrijeme kad se jake
zajednice moraju proiriti. Oduvijek je poznato
da pele najbolje i najljepe grade sae upravo za
vone pae i to moramo iskoristiti.
Kad i kako proiriti Farrarovu konicu?
Sad kad u konici imamo jako mnogo
mladih pela (zimskih gotovo i nema) a unosi
peludi i nektara sve su vei, u konici ima i
mnogo legla svih uzrasnih struktura. Dobro
znamo da votane lijezde najvie izluuju
vosak kod pela starosti od 5 do 8 dana. to
nam je tada initi? Upravo je to vrijeme za
dodavanje satnih osnova, jer to je najbolje
vrijeme za gradnju saa. U Farrarovoj konici
je to vrlo jednostavno napraviti, pa dodajemo
cijeli nastavak izmeu dva nastavka s leglom,
s tim da u taj nastavak u sredinu stavljamo
jedan okvir poklopljenog legla. Nije vano iz
kojeg nastavka, vanije je da leglo bude povezano, bolje rei da ne bude presjeeno.
Kad to napravimo moramo dobro paziti
da ne doe do prestanka unosa. Ako do toga i
doe, tog trenutka moramo intervenirati s pogaom kako ne bi dolo do zastoja u gradnji i
do prestanka noenja matice. Ovakvo proirivanje moemo napraviti samo kod zajednica koje
imaju legla u sva tri Farrarova nastavka i bu-
STRUNI PRILOZI
dimo sigurni da smo na neko vrijeme odgodili
rojevni nagon, a s time i samo rojenje.
Samo sprjeavanje rojenja mnogo je lake
nego u bilo kojem drugom tipu konica, jer
nije toliko bitno samo dodavanje satnih osnova
koliko je bitno na vrijeme zarotirati nastavke i
na taj nain stvoriti jo prazna prostora da matica ima gdje zalijegati a pele prenositi med,
i na taj nain dodatno zapoljavamo velik broj
mladih pela. Ako razvoj bude jako buran, ako
se pelar koji pelari s Farrarovom konicom
imalo potrudi, imat e izuzetno jake zajednice
za glavnu pau, koje ni tada nee imati gotovo
nikakav nagon za rojenje, iako uvijek bude
izuzetaka, ali oni ne ine pravilo.
Sad kad u konici imamo jako

mnogo mladih pela (zimskih
gotovo i nema), a unosi peludi i
nektara sve su vei, u konici ima
i mnogo legla svih uzrasnih struktura. Dobro znamo da votane
lijezde najvie izluuju vosak kod
pela starosti od 5 do 8 dana.
Jako je bitno, i to uvijek, imati mlade i
zdrave matice, bez obzira na to kojim se tipom konice pelari. Treba rei da se matica
mijenja svake godine jer se matice isforsiraju
i idue proljee ne kreu kako treba ili, jednostavno, zaostaju u razvoju.
Kakav je, zapravo, razvoj u Farrarovoj
konici?
Kao to smo ve mnogo puta rekli, nije
vaan tip konice kojim pelarimo, ve je najvanije kakvu zajednicu imamo u toj konici.
Ponovno treba spomenuti ono to je napisao i
izrekao prvi uitelj pelarstva u svijetu Anton
Jana i to prije 250 godina, kako je idealna
visina saa u konici 13 do 18 cm. Tvrdimo
da je to tono, samo ako pogledamo tradicionalne slovenske konice Kranjae. Znai da
je u Farrarovoj konici, u odreenim uvjetima, proljetni razvoj jako buran, to pelara

obvezuje da sve na vrijeme odradi. Farrarova
konica nije za vikend-pelare, nego iskljuivo za one koji mogu i hoe sve napraviti kad
to pela zahtijeva, jer i najmanje zakanjenje
bude kanjeno. Ovdje treba jasno rei kako
je Farrarova konica, konica mate svakoga
pelara koji imalo poznaje biologiju i fiziologiju pela, a isto tako i botaniku medonosnog
bilja tamo gdje pelari.
Kako prijei s tipa konice LR na tip
Farrar konice?
Vie sam puta sluao pelare kako komentiraju prelazak s jednog tipa konice na drugi i
kako je to jako lagano. Meutim, kad se krene
to raditi u praksi, pokae se da to i nije tako
lako kako se u teoriji prikazuje. Mnogi su se
razoarali i vratili na prvobitno stanje jer nisu
imali strpljenja ili su radili naopako i napamet,
ili po neijoj teoriji koju niti sam taj teoretiar
nikad i nigdje nije isprobao. Nedavno sam
negdje sluao kako jedan novopeeni pelar
s Farrarovim konicama govori da na malom
prostoru dri 50 dvomatinih superzajednica,
a u svakoj ima 200.000 pela i vrca 200 kg
godinji prosjek po zajednici i jo sve to stacionarno. Da nije neozbiljno, to bi bilo jako smijeno, a kad nije ni smijeno, onda je alosno.
No, vratimo se na nain kako prijei s
tipa LR na tip Farrar konice. Nastojat u to
opisati to jasnije i jednostavnije iako sam
se s pelama nadmudrivao cijele tri sezone u
jednom kontejneru, a u drugom sam preao
samo u jednoj sezoni. Najprije sam i sam posluao razliite teorije, no na kraju sam ipak
morao sam napraviti svoju tehnologiju i, naravno, uspio. Kako sam to radio?
Nadmudrivanje i muenje neu opisivati,
objasnit u samo kako je meni bilo najlake i
najbre prijei s jednog tipa konice na drugi.
U LR konici, kad je krenula repica, dignuto
je poklopljeno leglo u drugi i trei nastavak,
znai u ploditu je ostalo nepoklopljeno leglo i
matica. Na plodite sam stavio Farrarov nastavak i na njega matinu reetku i zatvorio leto
na reetki. Nakon osam dana pregledao sam
sve nastavke iznad matine reetke, poruio sve
povuene matinjake i otvorio leto da trutovi
mogu izlijetati. Sve su osnove bile izgraene
prije bagremove pae, tako da sam prije poetka bagrema dodao novi Farrarov nastavak
na mjesto prethodnog, a izgraeni sam stavio
iznad matine reetke. to je bilo vrlo zanimljivo, ni jedan ili u postotcima reeno svega 5
posto bilo je zaleenih Farrarovih okvira i svi
su bili puni meda, a kasnije i peludi.
Ako tijekom pae repice ili bilo koje druge
proljetne pae bude nekoliko kinih ili hladnih
dana, tog trenutka moramo reagirati i pogaama poticajno prihranjivati pele, a ako je to
manji broj konica, moe i sirupom, barem u
omjeru 1 : 1 i to svaku veer kako ne bi dolo
do zastoja u gradnji saa. Kad je zavrila bagremova paa, jedan LR nastavak sam maknuo
i sae pretopio, a pele preselio na kestenovu
pau. Tada sam Farrarov nastavak koji je bio
ispod matine reetke spustio na podnicu, na
njega stavio drugi Farrarov nastavak sa satnom osnovom, a plodite koje je u bilo u LR
nastavku stavio iznad matine reetke. U tom
Farrarovu nastavku koji je sada na podnici bilo
je neto legla, tako da sam iz plodinog nastavka LR-a stresao sve pele ispod matine reetke zajedno s maticom. Kad je sve to obavljeno
okrenuo sam matinu reetku kako matice
ne bi prela nazad u LR nastavak po vanjskoj
stjenci, jer mi se i to dogaalo.
Nakon nekoliko dana ovaj Farrarov nastavak bio je potpuno izgraen i zaneen i
to tako pravilno, bez i jedne trutovske elije.
Nakon kestenove pae preselio sam na livadu,
dola je, naravno, i jesen, tada sam imao pele
u tri Farrarova nastavka i jednom LR-u, koji
sam maknuo i pele uzimio u tri Farrarova
nastavka. Bilo je to mnogo posla, ali kad u
pelarstvu nema posla. Tko se imalo ozbiljno
bavi pelarstvom, uvijek ima posla i dan od
24 sata bude mu kratak.
DOGAAJI
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
HERCEGOVAKI PELARI
NA PELARSKOM SAJMU DALMATINA
U nedjelju 11. studenoga 2012., Udruga pelara Maslaak iz ProzoraRame u suradnji s opinom Prozor-Rama, a Matica Mostar vlastitim
sredstvima, organizirale su za svoje lanove odlazak u Split na poznati i
priznati pelarski sajam Dalmatina.
a sajmu su pelari imali priliku sluati predavanja pelarskih

strunjaka o aktualnim pelarskim
temama. Matteo Giusti iz Italije govorio je
o temi Senotiana i tringulin trebamo li se
bojati tih nametnika?, Rajko Radivojac iz
Bosne i Hercegovine o temi Stvaranje jakih
pelinjih zajednica, a dvojica predavaa iz
Hrvatske, Igor Petrovi i Zlatko Tomljanovi,
o temama Proizvodi dodane vrijednosti u
pelarstvu i Varooza dobivena utakmica
ili smo tek na poluvremenu.
Vrijedni hercegovaki pelari imali su
priliku vidjeti kako drugi pelari ive, s
kojim se problemima susreu te na koji

nain pospjeuju svoju proizvodnju. Sajam je
isto tako pruio i mogunost nabavke nove
pelarske opreme i literature.
PROSLAVA 140 GODINA ORGANIZIRANOG

PELARSTVA U SLOVENIJI
Otprije je poznato da Savez pelara Kadulja ima jako dobre odnose sa
slovenskom pelarskom udrugom, preciznije sa Savezom pelara Slovenije.
otvrda toga stigla je ovih dana u obliku poziva naem Savezu da njegovi
predstavnici budu gosti slovenskih
pelara na proslavi 140. obljetnice od poetka organiziranog pelarstva u ovoj zemlji.
Proslava ovog lijepog i rijetkog jubileja bit e
organizirana u okviru tradicionalnog celjskog
sajma na kome ve godinama sudjeluju kako
domai, slovenski, tako i inozemni pelari,
esto i izlagai na sajmu. Ove godine, u okviru sajma u Celju bit e prireeno i 36. dravno savjetovanje pelara, kao i meunarodna
pelarska izloba. Termin njihova odravanja
su subota 16. i nedjelja 17. oujka. Proslava
140. obljetnice organiziranog pelarstva u
Sloveniji, skupa s kratkim kulturnim programom, bit e prireena prvog dana sajma, u
subotu 16. oujka.
130 GODINA
HRVATSKE PELE (III. DIO)
Monografija 130 godina Hrvatske pele, prva je monografija napisana

u 130 godina izlaenja asopisa Hrvatskoga pelarskog saveza, jednoga od
pet najstarijih pelarskih asopisa u svijetu s kontinuiranim izlaenjem.
Za nas u Bosni i Hercegovini obljetnica ovoga asopisa jo je znaajnija s
razloga to je on dugo godina bio zajedniko izdanje hrvatskoga i bh. pelarskoga saveza, pa se na neki nain i ovaj na novopokrenuti asopis moe
smatrati izdankom asopisa kojeg 130 obljetnicu postojanja slavimo.
prof. dr. STJEPAN SRAN
STIPAN KOVAEVI, dr. med.
MARIO FIER, prof.
Monografiju su napisala trojica autora:
prof. dr. sc. Stjepan Sran, Stipan Kovai, dr.
med. i Mario Fier, prof. Urednik monografije
je Vedran Lesjak, dipl. ing. agr., recenzent je
doc. dr. sc. Zlatko Pukadija, nakladnik je Hrvatski pelarski savez, za nakladnika je potpi-
san Martin Kranjec, predsjednik HPS-a. Tiskana je u 500 primjeraka, u Grafici Markulin
u Zagrebu.
U ovome broju naega asopisa objavljujemo trei nastavak, koji obrauje razdoblje od
1945. do 2011. godine.
Hrvatska pela 1945. 2011.

Odmah po zavretku Drugoga svjetskog
rata ujedinjuju se Hrvatsko-slavonsko pelarsko drutvo i Pelarska zadruga u Osijeku.
Tim inom Drutvo zapravo prestaje postojati i ostaje Zadruga kao moderan i prihvatljiv
oblik unaprjeenja pelarstva. Dakako, ona
preuzima i daljnje izdavanje asopisa, ali sada
kao svoga slubenog glasila. Meutim, ratna
pustoenja koja su uvjetovala teko gospodarsko stanje poslije rata nisu omoguila Zadruzi
da brzo nastavi s izdavanjem asopisa.
Tako je prvi, ogledni primjerak izaao 1.

prosinca 1947. u 2000 primjeraka. Pretplata
za cijelu godinu iznosila je 100 dinara, list je
tiskala tampa Osijek, format lista bio je
140x200 mm. Urednik je Dragutin imuni,
a formiran je i redakcijski odbor u koji su uli
i Josip enberger i Gligorije Dunda.
Treba napomenuti da je taj broj asopisa, kao
i svi daljnji brojevi izaao pod imenom Pela,
glasilo Pelarske zadruge u Osijeku. U uvodniku tog broja napominje se da e asopis Pela

nastaviti svijetlu tradiciju Hrvatske pele, ali
se nigdje ne spominje to je razlog naputanja
povijesnog imena asopisa. Naime, taj podatak
nije registriran u asopisu, a pisci ovih redaka
nisu to mogli doznati iz drugih izvora. Inae
je taj broj imao ogledno znaenje i izdan je sa
svrhom da se ponovno okupe pretplatnici.
List izlazi mjeseno i donosi uobiajeni redoslijed priloga. Zapoinje lankom za

pelare poetnike, u prvom redu o najnunijim radovima u tom mjesecu. Sljedei prilog
donosi opis i razvoj pele, a u treem prilogu
izlaze radovi iz svih podruja pelarske prakse,
kako za pelare poetnike tako i za napredne.
U etvrtom dijelu donose se lanci o izboru
i selekcioniranju u pelarstvu, potom slijede
prilozi o konicama, pa o medu i vosku. Na
kraju, slijede dopisi i vijesti iz svih naprednih
zemalja na polju pelarstva, te o radu na naim
pelinjacima i u pelarskim organizacijama i
zadrugama, kao i mjeseni izvjetaji o tritu
medom i voskom, cjenik robe na skladitu, o
pelarskoj literaturi i novim knjigama, voe54 I Pela Oujak 2013.

nju pelarskih zabiljeaka, odgovori urednitva na razliite upite, o pelinjim bolestima i
uporabi meda u kuanstvu.
Moramo istaknuti da je asopis poeo izlaziti redovito i na

veem broju stranica, te postao mnogo interesantniji za
pelare, to se uglavnom moe
zahvaliti zdunom i savjesnom
radu urednika.
Koncem 1966., na sastanku Upravnog odbora Pelarskog saveza SR Hrvatske i Savjeta
pelarske zadruge u Osijeku, jednoglasno je
zakljueno da se asopis Pelarstvo, glasilo Pelarskog saveza i asopis Pela, glasilo
Pelarske zadruge u Osijeku, spoje u jedan asopis. Novi asopis izlazit e od poetka 1967.
pod imenom Pela, kao glasilo Pelarskog
saveza SR Hrvatske. Za urednika asopisa
izabran je mr. Ljubo Kunst, asistent na Zavodu za biologiju i patologiju pela i riba Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a u urednitvu su bili: Vladimir Brajdi, Josip Katalini,
Dragutin Loc, Josip enberger, Janko Tompa,
Matija Varga i Dragan Vinkler. Tiskalo ga je
poduzee Ognjen Prica u Daruvaru.
Tom odlukom ostvarila se elja svih pelara SR Hrvatske, jer je na najstariji asopis
Pela opet dobio ire znaenje. Moramo
istaknuti da je asopis poeo izlaziti redovito i
na veem broju stranica, te postao mnogo interesantniji za pelare, to se uglavnom moe
zahvaliti zdunom i savjesnom radu urednika. Takav rad odraava se u poveanju broja
suradnika i pretplatnika. Naime, na koncu
1966. na Pelarstvo je bilo pretplaeno 1700
pelara, a na koncu 1967. taj se broj poveao
na 2500 pretplatnika. Treba jo istaknuti da
asopis nije dobivao ni onda, a ni danas ne dobiva nikakve dotacije od strane vlasti.
Pelari Bosne i Hercegovine, na osnivakoj skuptini svoga Saveza odranoj 5. travnja

1969. u Sarajevu, prihvatili su asopis Pela za svoje slubeno glasilo, i to za onaj dio
lanstva koji za to izrazi elju, s obzirom na
jezino podruje. Ovom prilikom treba napomenuti da su pelari s podruja SR Bosne i
Hercegovine, od poetka izlaenja Hrvatske
pele bili njezini pretplatnici. Njihov se broj
kretao izmeu 20 i 100 pretplatnika na godinu, to je ovisilo o politikim prilikama.
Godine 1991., 17. listopada, na sjednici

Predsjednitva Pelarskog saveza Hrvatske
donesena je Odluka o istupanju Pelarskog
saveza Hrvatske iz lanstva Saveza pelarskih
organizacija Jugoslavije. S dananjim danom
povlaimo nae delegate iz Skuptine i Predsjednitva Saveza pelarskih organizacija Jugoslavije. Prema tome, mi smo se osamostalili kao
nacionalni savez pelara Republike Hrvatske,
odnosno oduzeli smo pravo SPOJ-u o zastupanju hrvatskog pelarstva u meunarodnim
odnosima, kae se izrijekom u toj Odluci.
A asopis koji je 1884. tiskan u Osijeku pod
nazivom Hrvatska pela, od tada se, nakon
110 godina, ponovno zove Hrvatska pela,
jer je odluka o tome donesena na sjednici
Upravnog odbor Pelarskog saveza Hrvatske
odranoj 9. veljae 1994. godine.
Od prvog broja izlaenja asopisa Hrvatska pela cilj je bilo unaprjeenje pelarstva,
a na tom zadatku radili su praktino svi znameniti pelari iz Hrvatske i inozemstva piui
u asopisu. A nakon 130 godina moemo sa
sigurnou rei da smo uspjeli na tom putu, i
da nas sada eka iduih 130 godina napretka.
Treba istaknuti i to da se asopis ve na

poetku izlaenja, godine 1882., afirmirao u
svijetu i na njega su bili pretplaeni pelari iz
Austrije, Njemake, eke, Poljske, Bugarske,
Italije i Engleske. Tridesetih godina prolog
stoljea taj je broj iznosio oko 100 pretplatnika.
Posebno valja skrenuti pozornost na to da
je broj suradnika bio velik, i oni su potjecali iz
svih drutvenih slojeva i iz svih krajeva nae
domovine, kao i to da nije bilo ni jednog znamenitog pelara, bez obzira na vrijeme u kojem je ivio, a da nije suraivao u ovom naem
najstarijem asopisu.
PREUZETO IZ ASOPISA "PELA" BROJ 3 IZ 1976. GODINE

S obzirom na to da u ovome broju imamo prilog Milana Andrijania o otrovanju pela pesticidima, bilo je zanimljivo posegnuti u stare, predratne primjerke
asopisa Pela u kojima su se vrlo esto objavljivali upravo prilozi o konkretnim problemima hercegovakih pelara vezanim uz uporabu pesticida od strane
mostarskog poljoprivrednog kombinata HEPOK. Meu autorima koji su podosta pisali o ovoj temi pojavljuje se i pelar M. Karabeg iz apljine, koji u svom
prilogu nudi pokuaj rjeenja ili makar ublaavanja ovog oito akutnog problema ne samo tada, nego vjerojatno i danas, a mogue i ubudue.
Tekst koji slijedi preuzet je iz asopisa Pela broj 3 iz 1976. godine.
TROVANJE PELA
U HERCEGOVINI
P
rimjena pesticida u suvremenoj agrotehnici sve vie ugroava pelarstvo.

Mnogi od njih, posebno insekticidi,
namijenjeni unitavanju biljnih tetoina,
smrtonosni su i za pele. Stoga je tema ovog
napisa vrlo aktualna i postavlja se pitanje kako
zatititi pele u sluaju njihove primjene.
Postoji nekoliko metoda i postupaka zatite pela u takvim situacijama, a to su:
A. Preseljenje pelinjaka s ugroenog podruja najefikasniji je nain zatite pela. Mi
u Hercegovini selimo ih u kraka brda, gdje
nema nikakvih nasada, a tu povremeno nalazimo i neku pelinju pau. Samo ovaj nain
zatite je najskuplji i skopan s mnogo truda.
B. Zatvaranje pela je jednostavnije, ali
zato manje efikasno. Ono se radi kritinog
dana zatvaranjem konica da bi se sprijeilo
izlijetanje pela. Ovo je samo djelomina zatita, jer se pele truju i iduih nekoliko dana
nakon prskanja, zavisno od jaine otrova, a
mi ih moemo drati zatvorene samo jedan
dan. Godine 1967. moje pele masovno su
se trovale na ekonomiji Hutovo blato tjedan
dana nakon prskanja bresaka.
Ukoliko se odluimo na zatvaranje pela
radi zatite od trovanja ne smijemo zaboraviti da ih zatitimo od izravna sunevog
zraenja i da im osiguramo dobre mrane
ventilacije. Radi zatite konica od zagrijavanja najbolje je pokriti ih slamom ili nekim
drugim toplotnim izolatorom, a povremeno
ih treba poprskati hladnom vodom.
C. Upuivanje pela na odabranu biljku
otkrio sam sluajno i to je jednostavan, a
siguran nain zatite. Jedne godine, ne sje-
am se vie koje, obavijeten sam, kako e se

vriti prskanje uma radi unitenja gubara.
Moj pelinjak bio je lociran u selu Struge,
pored apljine u neposrednoj blizini Ade na
Neretvi, inae obrasle umom i bogate livadom. Na suprotnoj, zapadnoj strani uzdiu
se breuljci i brda, obrasla draom i drugim
medonosnim biljem kra. Bio je mjesec lipanj i pele su masovno posjeivale drau.
Kontrolna konica na vagi registrirala je na
dan uoi prskanja prinos od 1,5 kg. To me
je ohrabrilo, pa sam preuzeo rizik i nisam
poduzimao nikakve mjere zatite. Nisam
pogrijeio! Sutradan, dok je Ada bila prekrivena gustom maglom rasprskanog insekticida
namijenjenog unitavanju gubara, moje pele
i nadalje su letjele u brda na drau. Taj dan
unos je bio 2 kg, a sljedeih nekoliko dana
popeo se do 3 kg. Pele nisu letjele na Adu i
nije bilo uginulih.
To iskustvo sugeriralo mi je indikaciju:
zato prenositi konice sa pelama u udaljena
brda kada konice mogu ostati na mjestu,
a same pele moemo uputiti, da bez naeg truda i troka lete tamo gdje im sami
odredimo. U naem kru imamo veliki izbor
manje-vie medonosnih biljaka, od kojih se
od poetka veljae do konca listopada uvijek
moe nai neka u cvatu i na koju po vlastitom izboru moemo uputiti pele. Tu su:
drijen, kljen, jasen, zanovijet, kadulja, draa,
ovje smilje, vrijesak, i jo mnoge kojima ni
imena ne znamo.
Nakon toga, kada god bi se pojavila opasnost od trovanja pela u polju, dresirao sam
pele da lete u brdo i redovito sam u tome
uspijevao.
D. Upuivanje pela na odabranu biljku
vri se na sljedei nain: nabere se cvjetova
dotine biljke, pootkidaju se samo latice s
krunice bez ijednog zelenog listia ili aice
s cvijeta. To se ostavi 5 do 6 sati potopljeno
u mlaku vodu, da voda poprimi miris cvijeta.
Zatim se voda iscijedi i pomijea s gustim
eernim sirupom u omjeru 2 : 1.
Pripremljenim aromatinim sirupom prihrane se pele dva dana uzastopce uoi kritinog dana i to manjim koliinama sirupa,
najvie do 1 dcl po konici. Kritinog dana
treba ujutro, prije nego to pele ponu izlijetati, svaku konicu poprskati po satonoama
manjom koliinom ovog sirupa. Prihrana
pela, o kojoj je naprijed bilo rijei, vri se
naveer, kada su sve pele u konicama.
Prilikom prihranjivanja valja izbjegavati
uporabu dima. Ako u danom vremenu cvate
neka medonosna biljka, moemo pele uputiti na istu medom od dotine biljke, koji se
prethodno rastvori u vodi bez zagrijavanja u
omjeru 1 : 1. Ovaj nain dresiranja primjenjuje se takoer, kada elimo uputiti pele na
oplodnju neke voke ili druge poljoprivredne
kulture, s tom razlikom da tada neemo uputiti cio pelinjak na dotinu kulturu, ve zavisno od veliine nasada, jednu ili vie konica.
Sluaj trovanja pela u Popovu polju
Najezda skakavaca za posljednje dvije godine dovela je u pitanje pelarstvo pokraj Popova polja. Skakavci brste livade i nasade u P.
polju, ostavljajui iza sebe golu crnu zemlju.
To ipak nije ugrozilo pele, jer na okolnim
brdima ima obilje medonosnog bilja, posebno
kadulje i drae, koje u ovoj regiji predstavljaju glavnu pelinju pau. Pele su unitavane
ljudskom rukom, insekticidima, kojima su
unitavana legla skakavaca, a koji su smrtonosni i za pele. Na pelinjacima su napravljene
neprocjenjive tete, pa je teko odrediti to je
vie otrovano: skakavci ili pele.
U svibnju 1975. godine, Tomo Oberan iz
Velje Mee (selo u Popovu polju) promijenio
je izloenu metodu pod C. i D. radi zatite
svojih pela u vrijeme prskanja skakavaca. On
je upuivao pele na kadulju. Sve njegove pele preorijentirale su se s livade u P. polju na kadulju u brdo. Njegove pele dolijetale su bijele
od peludi s kaduljina cvijeta i nije bilo uginua, dok su na susjednim pelinjacima dolijetale
iz P. polja i bilo je masovnog uginua.
KORISNO
KORISNO
to se prolog ljeta dogodilo Z. K. iz apljine? Kako mu je medvjed
negdje na podruju izmeu Glamoa i Bosanskog Grahova unitio 17
konica? Koje su zakonske mogunosti stajale navedenom pelaru na raspolaganju za nadoknadu poinjene tete i to u takvu sluaju predvia
zakon? Koje procedure treba potovati i kako postupiti da naplatite tetu?
NIKICA ILJEG
TO UINITI
KADA VAM
MEDVJED
POINI TETU
NA PELINJAKU
ovod ovom prilogu bilo je ipak jedno

pismo itatelja. Naime, potkraj prole
godine, negdje po izlasku drugog broja
Pele, iz apljine je u urednitvo asopisa
stiglo pismo potpisano inicijalima Z. K. U
njemu nas kolega pelar ukratko izvjetava
kako mu je tijekom prologodinje ljetne
ispae na podruju izmeu Glamoa i Bosanskog Grahova ozbiljno nastradao pelinjak,
jer mu je medvjed razbio 17 konica, nainivi mu tako ne ba malu tetu.
Ovo zanimljivo pismo potaknulo nas je
na razmiljanje, dogaaju li se i koliko esto takvi i slini incidenti u kojima pelari
doivljavaju ozbiljne tete, a uzronici budu
zatiene divlje ivotinje, najee medvjedi, ali i ostali zakonom zatieni stanovnici
naih uma. I to je jo vanije, to i kojim
redoslijedom uiniti u takvu sluaju? Koja je
procedura zakonom predviena i propisana u
takvim sluajevima?
Dakle, tjerani motivom pomoi pelarima
u takvim situacijama, ponajprije smo konzultirali zakonske propise u ovoj oblasti, a prije
svega aktualni Zakon o lovstvu Federacije
Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 4/06 i 8/10). U tom zakonu,
za nas su najvaniji lanci 70., 73. i 74., koji
se izravno odnose na ovu problematiku.
Konkretno, lanak 70. u svom prvom
stavku precizira kako je za tetu koju poini
lovostajem zatiena divlja odgovoran korisnik lovita u ijem je lovitu teta poinjena,
ukoliko je oteeni poduzeo propisane mjere
zatite, te u nastavku teta koju poini div-
lja za koju je propisana stalna ili privremena

zabrana lova duan je nadoknaditi onaj tko
je propisao zabranu. Izuzetno, za tetu koju
poini medvjed na utvrenim uzgojnim podrujima naknadu plaa Federacija u visini
od 45 %, upanije u visini od 25 % i korisnik
lovita u visini od 30 % od procjene tete
(stavci 2. i 3. istog lanka).
Takoer, u preostalim stavcima lanka 70.
ovog zakona (4. i 5.) precizira se kako nema
odgovornosti za tetu koju je poinio medvjed na stoci bez pastira kao i u podrujima
gdje je paa zabranjena, te da je obveza
oteenog sauvati sve tragove koji ukazuju
na poinjenu tetu. Upravo ovaj posljednji,
peti stavak lanka 70. i jest najvaniji za
eventualno oteene pelare kojima se dogodi
takav sluaj. ZNAI, NA SVAKI NAIN
SAUVATI SVE TRAGOVE TETE
KOJU JE MEDVJED POINIO NA
PELINJAKU!
Sljedei zanimljivi lanak, onaj 73. ovoga
zakona, regulira nain i proceduru prijave
poinjene tete. Izrijekom se veli kako prijava o poinjenoj teti od divljai podnosi se
upanijskom ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je teta
nastala. I ovo je takoer vrlo vano znati:
NAJDUE U ROKU OD TRI DANA OD
DANA POINJENJA TETE, TETA
SE MORA PRIJAVITI UPANIJSKOM
MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE,
UMARSTVA I VODOPRIVREDE!
U nastavku ovoga lanka u tanine se razrauje nain i postupak po prijavi tete od
KORISNO
strane oteenog pelara. Tako se u stavku 2.
veli kako je upanijsko ministarstvo duno
odmah, a najkasnije tri dana po prijemu prijave tete, odrediti komisiju za utvrivanje
uzroka tete i procjenu njezine vrijednosti,
potom kako komisiju sainjavaju tri lana:
predstavnik upanijskog ministarstva predsjednik komisije, struna osoba za procjenu
vrijednosti tete (poljoprivredni ili veterinarski strunjak) i struna osoba za utvrivanje
uzroka tete (vjetak za lovstvo), umarske,
veterinarske, poljoprivredne ili bioloke struke s iskustvom na tim poslovima (stavak 3.),
te kako je komisija duna odmah izvriti
uviaj i o svom radu sainiti zapisnik. Na
uviaj se poziva i oteeni korisnik lovita
(stavak 4.) i konano kako zapisnik komisije posebno treba sadravati: mjesto i nain
nastanka tete, znakove koji upuuju na
odreenu vrstu divljai, obujam i vrstu tete,
kao i poduzete mjere oteenog prije i poslije
poinjene tete (stavak 5.).
Tako se u stavku 2. veli kako je

upanijsko ministarstvo duno odmah, a najkasnije tri dana
po prijemu obavijesti o teti,
odrediti komisiju za utvrivanje
uzroka tete i procjenu njezine
vrijednosti, potom kako komisiju sainjavaju tri lana.
Posljednji relevantni lanak, onaj 74. istoga zakona, istie kako po prijmu zapisnika
iz lanka 73., stavak 4. ovoga Zakona, upanijsko ministarstvo pokuat e sporazumno
utvrditi tetu izmeu oteenoga i korisnika,
odnosno tijela odgovornog za nadoknadu
tete, zatim kako sporazum o nadoknadi
tete posebno sadri visinu nadoknade i rok
njezine isplate, potom kako sporazum o
nadoknadi tete ima snagu izvrnog naslova,
KORISNO
TABLICA OKSALNE KISELINE

Jednako kao i u sluaju pisma itatelja Z. K. iz apljine koji nam je pisao o svom problemu unitenih konica od strane medvjeda, te savjetom
kako postupiti u takvu sluaju koji smo dali, povod objavi sljedee tablice oksalne kiseline bile su takoer mnogobrojne zamolbe naih itatelja,
ponukanih prilogom o Primjeni oksalne kiseline za unitavanje varoe
(autor: Rajko Radivojac) objavljenom u prolom broju naega asopisa, a
prenesenom iz asopisa Hrvatska pela:
te kako ako ne doe do sporazuma, oteeni

e se pravno uputiti za podnoenje tube
nadlenom sudu u pogledu utvrivanja tete i
njezine visine (stavci 1 4 istoga lanka).
Najvaniji i zapravo neizostavni naglasci
o kojima svakako treba obvezno voditi rauna u ovakvim neugodnim i nikako eljenim
situacijama, a potvreni uvidom i u jedan
ogledni primjerak zapisnika o utvrivanju
uzroka tete i procjenu njezine vrijednosti,
odnose se na OBVEZU OTEENOG
DA NAZOI UVIAJU I SASTAVLJANJU ZAPISNIKA S OEVIDA, zatim da
za svaki sluaj OSIGURA ZAMJENSKI
FOTOAPARAT (jer, vrlo je bitno posjedovati fotodokumentaciju o poinjenoj teti),
te INZISTIRATI NA UTVRIVANJU
IZVRITELJA TETE (jednako tako je
takoer jako bitno na licu mjesta temeljem
vidljivih dokaza utvrditi vrstu ivotinje-poinitelja tete).
Zakljuno! Nikako ne bismo voljeli da
budete morali primjenjivati napisano i preneseno iz zakonskih akata, ali ako vam se neto
slino ipak dogodi, svakako ponovno proitajte ove prethodne retke.
Potrebna koliina dihidrata za koncentraciju
Potrebna
koliina
otopine (L)
Voda
0,5
300 ml
eer
2,6 %
3,2 %
3,6 %
4,2 %
300 g
18 g
22 g
25 g
29,5 g
600 ml
600 g
37 g
45 g
50 g
59 g
1,5
900 ml
900 g
55 g
67 g
75 g
88 g
1,2 l
1,2 kg
73 g
90 g
100 g
117 g
1,8 l
1,8 kg
109 g
134 g
151 g
176 g
2,4 l
2,4 kg
145 g
179 g
202 g
235 g
3l
3 kg
182 g
224 g
252 g
294 g
4,2 l
4,2 kg
255 g
314 g
353 g
412 g
OBAVIJESTI
OBAVIJEST PELARIMA
Molimo pelare, pretplatnike koji ele predati tekst za mali oglas neka to poalju na
e-mail: pcela@spkadulja.com. Broj rijei nije ogranien. Cijena pojedinog oglasa je 10 KM
po objavljivanju. Sve informacije vezane uz objavljivanje oglasa i za pretplatu mogu se
dobiti na e-mail: info@spkadulja.com, kao i na telefon: 063 804 029.
OBAVIJEST OGLAIVAIMA
Obavijetavamo pojedince kao i tvrtke proizvoae opreme za pelare, otkupljivae meda
i pelinjih proizvoda, proizvoae farmaceutskih sredstava za zatitu pela te sve ostale
proizvoae u gospodarstvu koji su vezani za pelarstvo, da e se moi oglaavati u naem
asopisu po dolje navedenim cijenama. Komercijalni oglasi moraju biti grafiki pripremljeni
u PDF formatu.
Cijene oglasa:
1/1 - (druga i zadnja stranica) - (16x24 cm) - 400,00 KM
1/1 - (predzadnja stranica) - (16x24 cm) - 350,00 KM
1/2 - (8x12 cm) - 200,00 KM
1/3 - (5x7 cm) - 100,00 KM
1/4 - (4x6 cm) - 50,00 KM
Popusti na komercijalne oglase: objava oglasa 4 puta - 10 posto

objava oglasa 8 puta - 20 posto
Za sadraj oglasa odgovaraju oglaivai
Samostalna zanatska radnja

"Pela" - ipovo, BiH
Cjenovnik:
Nastavak LR (cink) - 12,00km
Podnjaa sa mreom (varoa) - 10,00km
Podnjaa sa mrezom i plastikom - 12,00km
Podnjaa obina - 7,00km
Poklopac sa limom - 10,00km
Hranilica sa mreom i plastikom - 10,00km
Hranilica (Milerova) - 7,00km
Bjezalica - 10,00km
Ram (jela i smra) - 0,65km
Nukleus sa 5 ramova - 30,00km
Sakuplja polena - 35,00km
Komplet konica LR - od 82,50km do 87,50km
Proizvodimo LR konice, kompletne i u pozicijama. Naa prepoznatljivost je ekstra kvalitet.

Kontakt: Rakita Milo (vlasnik), Brae Jugovia bb, 70270 ipovo, BiH
Telefoni: 050 372 209; 065 915 690

Pcela Broj 3

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pcela Broj 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ASOPIS SAVEZA PELARA KADULJA

Godite II Broj 1 Oujak 2013. Cijena 3 KM

SEDMI DANI MEDA U MOSTARU

SEDMI DANI MEDA U MOSTARU

NAJBOLJI MED IMAO JE

avez pelara Kadulja i ove je godine u

uzoraka zadovoljilo standarde i kriterije

ODRANE GODINJE SKUPTINE

Udruga pelara Matica Mostar

izvjee Nadzornog odbora za 2012. te program rada Udruge za 2013. ) jednoglasno su

izlaganje predsjednika Zdravka Konjevoda,

UKRAS HERCEGOVAKOGA KRA

zvonasta, gornja usna duboko usjeena, donja

Znaenje tilovine za poumljavanje kra,

EGULJA, DOMOVINA TILOVINE -

TAMO GDJE ZANOVIJET ESTO ZANOVIJETA

Kasnije se na podruju egulje i oblinjih

su nekad tri i pol kilograma dnevno... Samo

u prizorima kakvi se na drugim mjestima ne

Endemska biljka Balkonskog poluotoka

NE TREBA PELARU MNOGO DA BUDE

vijet je slian cvijetu utog bagrema

RAZGOVOR SA ZDRAVKOM KONJEVODOM,

azgovor s predsjednikom Saveza pelara Kadulja (koji trenutano okuplja

U svakom poslu, na prvom mjestu

institucije, da s njima surauje kao to sada

Zar nije udno da ljudi koji

gim, kao da se ne zna kolika je vanost pela

toga novca upanijama ili ak i opinama. Jer

Tako dolazimo i na teren borbe protiv

II. STRUKTURA PELARENJA U

Od ukupno 90.000 pelara u Njemakoj, po

2. Nain izravnog izlaska na trite

Potronja meda je, rekosmo,

3. Njemaki pelarski savez

Pela Oujak 2013. I 21

trai se samo kod meda

najmanja aktivnost 64.0 U/kg

najmanja aktivnost 8E odnosne

nije utvrena vrijednost koja se

max. 40 mg/kg, odnosno

max. 15 mg/kg, odnosno max

mogli dobiti kako pelar pojedinac, tako i

sjeverozapadnoj Europi. Podaci koje je dr.

Meunarodni transport pela i/ili

- brzo nestajanje radilica

- slabe priuve meda za zimnicu

ljudi, odnosno ivotinja, ali kako to definirati

Valja naglasiti da je pravilno uzeta

to se nudi pod imenom med u meugorskim suvenirnicama?

Krivotvoreni med na policama meugorskih suvenirnica

to je med, kako bi pravi med trebao izgledati i,

Razumljivo da pela medarica u Hrvatskoj

moralnu tetu, i nadaju se da e mjerodavne

ed je prirodno sladak, tekui, viskozni ili kristalizirani proizvod

32 I Pela Oujak 2013.

pela proizvodi med, te ovisno o godinjem dobu.

to su za okus i aromu zasluna eterina ulja,

i B kompleksa te fitokemikalije (flavonoidi i

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g

Riboflavin (vit. B2)

Niacin (vit. B3)