SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

DIOKLECIJANOVA PALAA U FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADA SPLITA

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2013.

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA

DIOKLECIJANOVA PALAA U FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADA SPLITA

SEMINARSKI RAD

Opatija, travanj 2013. Godina

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................................. 1
2. DIOKLECIJANOVA PALAA ..................................................................................................................... 2
2.1. PERISTIL I KATEDRALA ................................................................................................................................. 3
2.2. VRATA I PODRUMI PALAE ........................................................................................................................... 3
2.3. HRAMOVI I CRKVE U PALAI ......................................................................................................................... 4
2.4. MUZEJI I PALAE U PALAI ........................................................................................................................... 5
2.5. PROELJE PALAE LUKA ............................................................................................................................ 5
3. DIOKLECIJANOVA PALAA U FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADA SPLITA ........................ 6
3.1. MANIFESTACIJE U DIOKLECIJANOVOJ PALAI .............................................................................................. 6
3.2. VIZIJA RAZVOJA TURIZMA U GRADU SPLITU ................................................................................................. 8
4. ZAKLJUAK.................................................................................................................................................. 13
POPIS ILUSTRACIJA ....................................................................................................................................... 14
LITERATURA .................................................................................................................................................... 15

1. UVOD
Tema seminarskog rada je Dioklecijanova palaa u funkciji razvoja branda grada
Splita. Dioklecijanova palaa je simbol grada Splita i upravo zbog nje je grad Split
prepoznatljiv po bogatom kulurnoj batini. Svrha i cilj seminarskog rada je prikazati i
objasniti zato je ba Dioklecijanova palaa simbol grada Splita te kakvu ona ima ulogu u
razvoju branda grada Splita to je u nastavku seminara i objanjeno.
Seminar zapoinjemo s naslovom Dioklecijanova palaa gdje se poblie
upoznajemo s pojmom Palaa, s njenom katedralom i Peristilom, ulicama i vratima,
podrumima i hramovima, muzejima i proeljem palae, crkvama te palaama u
Dioklecijanovoj palai.
Zatim slijedi glavni dio seminarskog rada, naslov Dioklecijanova palaa u funkciji
razvoja branda grada Splita gdje objanjavamo ulogu Palae za grad Split, nabrajamo i
opisujemo manifestacije u Palai te analiziramo viziju razvoja u gradu Splitu.
Prilikom izrade seminarskog rada koritena je literatura iz knjiga, broura, internet
stranica. Tue spoznaje, stavove i zakljuke koji su izravno ili parafrazirajui navedeni u
seminarskom radu, povezani su fusnotama s koritenim bibliografskim jedinicama. Koritene
su metode komparacije, deskripcije te statistike metode

2. DIOKLECIJANOVA PALAA
Split, grad i luka u srednjoj Dalmaciji koji broji 189 388 stanovnika. Lei na
poluotoku izmeu istonoga dijela Katelanskoga zaljeva i Splitskoga kanala. Zapadni dio
poluotoka zauzima brdo Marjan (178 m). Bila Kozjak (780 m) i Mosor (1330 m) zatiuju
grad sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju ga od zalea. Split je ne samo glavno urbano,
kulturno i prometno sredite Dalmacije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojna
ljetovalita Dalmacije nego je i sam esti cilj turista i izletnika. Grad s 1700 godina postojanja
uz mnotvo arheolokih, povijesnih i kulturnih spomenika, meu kojima posebno mjesto
svakako zauzima uvena Dioklecijanova palaa. Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom
palaom ula je meu prvim urbanim cjelinama na listu svjetske batine UNESCO-a 1979.
Careva palaa je jedno od najznaajnijih djela kasnoantike athitekture ne samo zbog
ouvanosti svojih izvornih dijelova i cjeline, nego i originalnih arhitektonskih formi koje su
navjestile ranokransku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost.1
Dioklecijanova palaa ima pravokutni oblik prilagoen konfiguraciji terena, povrine
je 38 500 m2. Cjelokupni prostor palae je bio podijeljen na dva dijela, ali razliite namjene.
Sjeverni dio graen je kao utvrda ili vojni tabor (castrum) a juni dio palae proizlazi iz
ladanjskog tipa vile (villa i palatium). U sjevernom dijelu su bila smjetena boravita za
poslugu, vojsku te skladita., a u junom dijelu objekti namijenjeni carskoj obitelji. Vanjski su
zidovi gotovo pravokutni, a kule na uglovima palae slijede tradiciju vojne arhitekture.
Unutranji raspored palae takoer podsjea na vojni logor. dvije glavne ulice u palai: Cardo
i Decumanus odgovaraju dvjema glavnim ulicama svakog rimskog vojnog logora, Via
Praetoria i Via Principalis. Dioklecijanova palaa ima podrume, a imala je i trijem (etnicu).
U sredini junog proelja su Mjedena vrata (Porta Aenea), uz istoni zid su Srebrna vrata
(Porta Argentea), na sjeveru Zlatna vrata (Porta Aurea), a na zapadu eljezna vrata (Porta
Ferrea). Ispred Zlatnih vrata je impozantan kip Grgura Ninskog, rad Ivana Metrovia. Unutar
Dioklecijanove palae je pronaeno dvanaest sfingi, od kojih su dvije izloene ispred
krstionice i na Peristilu koja potjee iz vremena faraona Tutmozisa III. Na istonoj strani
Peristila je mauzolej cara Dioklecijana, danas katedrala Sv. Dujma, posjeduje atraktivnosti,
toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada.
Dioklecijanovom smru 316. godine ve poinju preobraaji palae. U VI. stoljeu
stanovnici oblinje Salone u bijegu pred Avarima i Slavenima, pronalaze utoite upravo
unutar zidina palae i zapoinju novi, organizirani gradski ivot. Postupno se luksuzna carska
rezidencija sve vie pretvara u grad, pa se upravo u tome procesu oituje postanak Splita.
Novo stanovnitvo drastino mijenja prostorni raspored unutar zidina, formulirajui grad
prema svojim potrebama. Preinauju se mnoge graevine, kue, ulice, dvorane te prizemni i
podrumski prostori.

J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005. Godina, str. 15.

2.1. Peristil i katedrala

Glavne ulice spajaju se u sreditu Palae. Juno od njih, u produetku Carda, nalazi se
Peristil, otvoreni prostor uokviren s istone i zapadne strane monumentalnim stupovljem s
lukovima, usmjeren prema Protironu, odnosno Vestibulu careva stana. Peristil je bio
namijenjen kultu Dioklecijana koji je prisvojio naslov Jovius i zahtijevao da ga se po
kompliciranoj dvorskoj etiketi tuje kao ivog sina Jupiterova. Arhitektura je u korelaciji sa
zahtjevima novog ceremonijala adoracije. Protiron, na koji je car izlazio kroz Vestibul iz
svojih apartmana, okvir je u kojemu se svojim podanicima prikazivao dok bi oni pred njim
padali u proskinezu, klanjajui mu se. Nakon to se u 13./14. Stoljeu oblikovao novi
komunalni trg, s novom Vijenicom u zapadnom dijelu grada, Peristil ostaje vjersko sredite.
Carev mauzolej je izvana oktogonalnog, iznutra krunog oblika, s niama izmeu
kojih se die osam korintskih stupova od crvenog granita, a nad njima osam manjih. Na
vijencu s reljefnim prikazima uokolo prvog i drugog reda stupova osobito su zanimljiva dva
medaljona. Arheolozi i splitska tradicija u njima prepoznaju portrete cara Dioklecijana i
njegove ene Priske. Carev mauzolej konvertiran je u kransku crkvu poetkom 5. stoljea a
od sredine 7. stoljea postaje katedrala. Liturgijskim inventarom jedan je od najsugestivnijih i
najvrijednijih sakralnih prostora uope. To potvruje i katedralna riznica. Obnovom
nekadanje solinske metropolije u Splitu, nakon pada Salone, splitski nadbiskup postaje
crkveni prvak cijele Dalmacije i Hrvatske, pa je odatle krenulo i pokrtavanje novopridolih
Hrvata. Tu su se odravali glasoviti crkveni sabori u vrijeme hrvatskih narodnih vladara
poetkom 9. stoljea i tijekom srednjeg vijeka. Meutim, antika u Splitu nije nikad do kraja
pokopana. Tako se sredinom 13. stoljea poeo graditi zvonik katedrale na mjestu prostaze
nekadanjeg mauzoleja. Njegovo je prizemlje zapravo obnavljanje ideje antikog slavoluka, a
usto se u elevaciji u vijencima, kapitelnoj zoni, u formatu otvora i lukova akordira s
arkadama Peristila i mauzoleja. Zvonik katedrale Sv. Dujma je danas simbol Splita, izgraen
je izmeu 13-16. stoljea. Meu najstarije spomenike u mauzoleju - katedrali spadaju
monumentalna drvena vrata, rad Andije Buvine, i kamena propovijedaonica iz 13. stoljea.

2.2. Vrata i podrumi palae

Palaa je izvorno bila utvrena sa esnaest kula na proeljima prema kopnu, doim se
proelje prema jugu, rastvoreno monumentalnim arkadama i loama, dizalo izravno iz mora.
Tri kopnena portala branili su parovi osmerostranih kula. Smatra se da su tek u
humanistikom 16. stoljeu ta vrata dobila zvuna imena: Porta Aurea (sjeverna), Porta
Argentea (istona), Porta Ferrea (zapadna), Porta Aenea (juna). Dakle: Zlatna, Srebrna,
eljezna i Mjedena. Zlatna vrata su meu najsauvanijim primjerima svoje vrste u antici:
nedostaju samo stupovi koji su uokvirivali nie te kipovi u njima. 2 Zapadnja (eljezna) vrata
Dioklecijanove palae u srednjem vijeku su se zvala Porta franche, slobodna vrata, moda
stoga to su bila jedina koja se nisu zatvarala nakon to je grad utvrdio novu jezgru prema
zapadu u srednjem vijeku. Po sredini sauvanog nadvratnika prvotno bijae uklesan reljefni
krilati prikaz Viktorije, boice pobjede, koji je naknadno preklesan i zamijenjen reljefom
2

J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005., str. 51.

kria. Kroz kopnena vrata, preko obrambenih dvorita, pristupalo se irokim, meusobno
ukrtenim ulicama (Cardo i Decumanes), zasjenjenim s obje strane trijemovima, to se spajaju
u sreditu palae.
Kroz Mjedena vrata koja su sluila za carev pristup moru, ulazi se u prizemne
dvorane. Podrumi Palae omoguuju da na temelju njihovih konstrukcijskih elemenata i
tlocrtnih rjeenja donekle rekonstruiramo izgled gornjih odaja te shvatimo izvornu namjenu
nekih od njih. U ranom se srednjem vijeku u dijelu podruma stanovalo, a u jednoj su dvorani
pronaeni dijelovi turnjaice za proizvodnju ulja i vina. U srednjem vijeku pretvoreni su u
golemu otpadnu jamu. Osim niza dvorana, hodnika i dvorita, prezentirana je i izvrsno
ouvana dvorana nad kojom je bila careva blagavaonica. Podrumi Dioklecijanove palae
svojevrsna su enciklopedija kasnoantikih prostornih rjeenja, a svojom su ouvanou
jedinstveni. Njihovo ienje i prezentiranje bilo je opsesijom generacija konzervatora i ljudi
koji su bili na elu grada, pa su, osobito tijekom zadnjih nekoliko desetljea, nakon iznimnih
napora otvoreni primjerenoj javnoj funkciji.

2.3. Hramovi i crkve u palai

Jupiterov hram jedan je od najbolje ouvanih antikih hramova europske batine. Lei
na povienom podiju koji skriva djelomice ukopanu kriptu. Kripta ima svod od sedre koji nosi
pod celle. Pred cellom hrama stajao je trijem sa est stupova koji je davno nestao zajedno sa
zabatom i kasetiranim stropom od kamenih ploa, koji su ti stupovi podravali. Zidovi
pravokutne celle zidani su velikim kamenim blokovima u najboljoj rimskoj tehnici. Iznad
bogatog vijenca unutranjost je presvoena bavastim svodom koji je sastavljen od osam
pojasa velikih kamenih ploa od kojih je svaka ukraena parom reljefnih kaseta. Poetkom 13.
stoljea u unutranjosti Krstionice postavljen je krsni zdenac sastavljen od pluteja oltarne
pregrade koja se izvorno nalazila u katedrali. Krtenje se tada obavljalo uranjanjem vjernika.
Na jednoj od ploa krsnog zdenca nalazi se prikaz hrvatskog kralja Kreimira IV. ili
Zvonimira, najraniji prikaz jednog europskog kralja u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi. U
zapadnom su dvoritu izmeu Peristila i Jupiterovog hrama bila jos dva hrama, Venerin i
Kibelin. U prizemlju zgrade u jugozapadnom uglu Peristila pronaeni su 1957. ostaci hrama
sa sredinjom krunom cellom oko koje su stupovi obrubljivali vanjski hodnik. Prema opisu
splitskog kancelira Antonia Proculiana, bio je posveen Kibeli, boici plodnosti, to potvruju
i skulpturalni nalazi s motivikom karakteristinom za njezin kult.
Kranstvo bijae ivo u carevoj Palai od samog njenog osnutka 300-tih godina.
Osobito su zanimljive crkvice sv. Teodora i sv. Martina u eljeznim odnosno Zlatnim vratima
koje valja datirati u kasnoantiko doba 6. stoljea. Nad najivljom gradskom ulicom,
nekadanjim Decumanosom, vjerojatno ve u 6. stoljeu, podignuta je crkvica sv. Teodoru,
posveena zatitniku bizantske vojske, od srednjeg vijeka poznatija kao Gospe od Zvonika.
Na glavnom oltaru je kopija (original je u katedralnoj riznici) najljepe dalmatinske ikone,
udotvorne gospe od Zvonika koju su pohodile Splianke pred porodom.

2.4. Muzeji i palae u palai

Muzej grada osnovan je 1946., a danas je u sklopu srednjovjekovnih zgrada, meu
kojima sredinje mjesto zauzima kasnogotika palaa obitelji Papali, projekt i djelo majstora
Juraja Dalmatinca i njegova klesarsko-graditeljskog kruga. U stalnoj muzejskoj postavi
izloen je ulomak povijesti grada iz razdoblja autonomne gradske komune. Istie se gradski
Statut, grbovi i novac, te romanika skulptura sa zvonika katedrale. Prikazano je i razdoblje
mletake uprave gdje sredinje mjesto priprada knjievnom krugu Marka Marulia, te oruje
koje se koristilo u bitkama za obranu Splita. Etnografski muzej u sklopu je nekadanjega
samostana sv. Klare u jugoistonom dijelu Dioklecijanove palae. Muzej je osnovan 1910.
godine. Meu nonjama bogatstvom veza istiu se one iz Ravnih kotara, Knina, Vrlike,
Imotskog, Poljica, po bijelom vezu one iz Sinja i Dalmatinske zagore, po ipki one iz
Primotena, Novigrada i Paga.3 Prikazani su razliiti zanati: lonarstvo, pletarstvo, te
rukotvorine (drvorezbarstvo, prerada vune, izrada opanaka). Dan je i prikaz osnovnih oblika
gospodarstva. Prikazani su raznovrsni instrumenti, srebrni nakit te tipovi oruja.
Meu srednjovjekovnim kuama koje su podignute na mjestu antikih trijemova Carda
istie se palaa d'Augubio trgovca doseljenog u 15. stoljeu iz talijanskog Gubbia s
dvorinim portalom koji je isklesala radionica Jurja Dalmatinca. U oblinjoj je arkovoj ulici,
istono od Carda, Papalieva palaa u kojoj je sjedite obnovljenog Muzeja grada. To je
kompleks zgrada koji je u jedinstvenu cjelinu povezao projekt Jurja Dalmatinca sredinom 15.
stoljea. Poetkom 16. stoljea u toj se kui, to je tada pripadala splitskom plemiu Dmini
Papaliu nalazila zbirka antikih kamenih natpisa iz Salone koje u jednom traktatu opisuje
njegov prijatelj pjesnik Marko Maruli. Ljepotom arhitektonske izvedbe istie se zatvoreno
dvorite s bogato ukraenim portalom i loom, te dvorana prvog kata s reprezentativnom
kvadriforom i obnovljenim drvenim stropom. Uz Zlatna vrata nalazi se lijepa romanika
palaa s elegantnom biforom na drugom katu. Ona je na proelju veeg sklopa zgrada koje je
u njegovom sjeverozapadnom dijelu preuredio Juraj Dalmatinac ostvarivi tu jedno od ljepih
ranorenesansnih dvorita u Dalmaciji, s vrlo zanimljivom otvorenom loom nad njim. U
tijesnoj Kreimirovoj ulici, koja vodi prema eljeznim vratima Palae, nalazi se s desne strane
lijepa barokna palaa stare plemike obitelji Cindro, s proeljem koje se moe usporediti s
reprezentativnim proeljima venecijanskih palaa istog doba.

2.5. Proelje palae luka

Juno proelje Palae razlikovalo se od njezinih kopnenih proelja ralanjenou
arhitektonske kompozicije. Izmeu dvije kule razvija se proelje dugako 180 metara, s
neprekinutom arkadom. Izvrsno je sauvana, jugoistona ugaona kula koja se u ranom
srednjem vijeku nala unutar sklopa nadbiskupijske palae. Dvorane su bile povezane
dugakim trijemom iz kojeg se kroz 42 luna prozora i tri poviene loe pruao pogled na
mora. Bila je to careva etnica. Mala Mjedena vrata, kojima se izlazilo k moru, imala su samo
funkcionalni karakter, bez reprezentativnosti ostalih portala Palae. Koloristiki ugoaj
splitske luke, neko razgledniki arene od jedara galije, trabakula i gajeta usidrenih pod
zidinama carske Palae, pred neorenesansnim Prokurativama, uz barokne lazarete (u koje su
se slijevale robe to su karavanama stizale iz turskih zemalja), oarava putnike i slikare.
Ugoaj luke prenosi danas u grad stara splitska Ribarnica na kojoj ribari prodaju ono to su
prethodne noi ulovili. Splitska Riva je najupadljiviji dio gradske slike.
3

J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005., str. 81.

3. DIOKLECIJANOVA PALAA U FUNKCIJI RAZVOJA BRANDA GRADA

SPLITA
Turizam danas mnogi shvaaju kao sociokulturnu pojavu i kao najbre rastuu
industriju novoga doba. Neki strunjaci vide kroz turistiko gospodarsku valorizaciju
kulturne batine promociju ukupnog turizma i njegovu veu uinkovitost na svjetskom tritu.
To dovodi i do razvijenijeg lokalnog i regionalnog turizma u ijoj ponudi se nalazi batina.
Turist prilikom odlaska u inozemnu dravu eli vidjeti ono najljepe to ta destinacija prua.
Svaki grad je poznat turistima bilo po nekoj kulturnoj manifestaciji, znaajnoj ustanovi, crkvi
areni, ulici, plai ili spomeniku. Uloga Dioklecijanove palae za razvoj branda grada Splita je
vrlo bitna. Za nju moemo rei da je simbol grada Splita. Veina gostiju koji dolaze u Split,
najvie ele posjetiti palau u kojoj je ivio car Dioklecijan. Dioklecijanova palaa prema
miljenju Financial Timesa smatra da je poeljnije imati stan u Dioklecijanovoj palai nego u
centru Venecije, Marakea ili Macaoa. Financial Times (FT) proglasio je Split, odnosno
jezgru Dioklecijanovu palau, najboljim mjestom za ivot na svijetu kada je rije o starim
gradskim jezgrama. Split predvodi FT-ovu listu deset gradova ije su starogradske jezgre ili
znamenitosti nale mjesto na popisu UNESCO-ove zatiene Svjetske kulturne batine. FT
napominje kako jo nitko nije egzaktno pokuao izraunati koju su cijenu ljudi voljni platiti za
ivot na lokalitetima koji se nalaze na ovoj UNESCO-ovoj listi, ili ak i na mjestima koja bar
imaju pogled na zatienu batinu, ali navode kako je ekonomska prednost tih lokaliteta u
smislu turizma nedostina. Taj podatak definitivno je veliko priznanje za Split, ali i
dobrodola reklama.

3.1. Manifestacije u Dioklecijanovoj palai

Dioklecijanova palaa nije samo antiki spomenik, nego je zajedno s kasnijom

srednjovjekovnom dogradnjom iznimno vrijedan arheoloki i povijesno-umjetniki kompleks
i zato je od 1979.g. pod zatitom UNESCO-a. Palaa slui kao prostor gdje se odravaju razne
manifestacije, slikarske izlobe, koncerti, te razni sajmovi poljoprivrede, cvijea.
Manifestijacija koje se odravaju u Dioklecijanovoj palai zaista ima mnogo ali izdvojit emo
najzanimljivije: Dioklecijanovi dani, blagdan sv. Dujma, Croatia boat show, Festival ulinih
zabavljaa, izloba slika Mersad Berber, Meunarodni sajam autohtonih poljoprivrednih
proizvoda.
Dioklecijanovi dani se odravaju sredinom ili krajem kolovoza. Iako je Dioklecijanova
palaa znak velianstvene splitske povijesti, Spliani ovom raskonom manifestacijom svojim
gostima ele jo znakovitije ukazati na 1700 godina svoga Grada vraanjem u svoju antiku
prolost. Ulicama nekadanje palae eu prolaznici u togama i tunikama, rivom prolazi
povorka starinskih koija, koja cara Dioklecijana i njegovu svitu prevozi do Peristila gdje se
Car ba kao nekad obraa graanima. Uskim prolazima ire se zamamni mirisi mediteranske
kuhinje, a u isto vrijeme ivopisni tandovi obiluje delicijima, rukotvorinama, prolosti i
sadanjosti. Dani Dioklecijana su postali nezaobilazni sadraj u turistikoj ponudi grada Splita
i ta manifestacija privlai sve vie turista. Ova manifestacija dokazuje veliki potencijal
koritenja motiva Dioklecijana u turistike svrhe, to otvara mogunost da se taj turistiki
proizvod prodaje tijekom cijele godine, a ne samo u kratkom ljetnom periodu. Dani
Dioklecijana predstavljaju tradiciju grada Splita to e biti brendirano kao prepoznatljivost

splitske upanije. elni ljudi grada Splita uz potporu predsjednika te ministra turizma se
trude od ove manifestacije napraviti gradski brand.
Blagdan sv. Dujma Sudamja je tradicionalni blagdan grada Splita koji se odava 7.
svibnja. Sveti Dujam je bio sveenik i salonitanski biskup koji je ivio i djelovao u doba
vladavine rimskog cara Dioklecijana. Pogubljen je 304. godine za vrijeme progona krana.
Dujma su pokopali vojnici izvan gradskih zidina, na sjevernom groblju tj. u Solinu. Danas se
zemni ostaci sv. Dujma nalaze u katedrali. Ulomak nadgrobne ploe sv. Dujma uva se u
arheolokom muzeju u Splitu. Bivi Dioklecijanov mauzolej u Splitu, u meuvremenu je
postao kranska crkva i uskoro se poeo nazivati njegovim imenom. Datum odravanja, 7.
svibnja je ujedno i dan grada Splita. Osim vjerske sveanosti, odravaju se mnoge druge
kulturne, gospodarske, sportske i zabavne manifestacije, kao npr. tradicionalna Splitska
tombula. Lik sv. Dujma nalazi se na kovanom srebrnom novcu poetkom 15. stoljea a dan
danas se nalazi na grbu grada Splita.
Croatia boat show je meunarodni nautiki sajam za inozemnu i hrvatsku nautiku
industriju. Povezuje brodograditelje i klijente, mami zaljubljenike u brodove i ljubitelje mora i
plovidbe te takoer privlai veliku medijsku pozornost koja pozorno prati sva zbivanja vezana
uz ovaj nautiki sajam. Sajam se odrava jednom godinje, krajem oujka ili poetkom
travnja u mediteranskom ambijentu splitske gradske luke, na vratima prekrasne
Dioklecijanove palae. Nautiki sajam sadrava sve, brodsku opremu, brodske motore,
nautiarsku odjeu i obuu, rekviziti i pribor za sport i rekreaciju na moru, luksuzne jahte te
skupocjene brodove. Posebno je zanimljiv Croatia boat show u brojkama. Vie od 1500
izlagaa/proizvoaa na povrini od 140.000 m , cca 400 plovila, cca 35.000 posjetitelja i sve
to tijekom 9 dana trajanja sajma. Cijena ulaznice je cca 50 kn.
U splitskoj palai Milesi i u Galeriji Kula otvorena je izloba 40-ak slika Mersada
Berbera koje je ovaj bosanskohercegovaki akademski slikar stvarao u posljednje dvije
godine svojeg ivota od 2010. do 2012. godine. Mersad Berber je roen 1. sijenja 1940.
godine u Bosanskom Petrovcu, a umro je 7. listopada 2012. u Zagrebu i poznat je u svijetu
kao jedan od najpoznatijh suvremenih grafiara. Njegovo djelo uvrteno je 1984. godine u
prestinu kolekciju Tate Gallery. Imao je niz samostalnih izlobi diljem svijeta, a dobitnik je
vie od 50 nagrada i priznanja za svoj umjetniki angaman.
Sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda je gospodarsko-turistika i kulturna
priredba, gdje svoje proizvode izlau proizvoai iz opina i gradova diljem Hrvatske, koja
privlai vie tisua posjetitelja i gostiju iz dalekih zemalja. Sajam autohtonih poljoprivrednih
proizvoda obuhvaa predstavljanje dalmatinskih gradova i opina, turistikih zajednica i
tvrtka, na ijim tandovima posjetitelji mogu degustirati maslinovo ulje, soparnik, kolae,
dimljenu i suenu ribu, sireve, vina, rakije, likere, demove, povrtlarske proizvode poput
svjeih paprika, bajama, smokava, oraha, rogaa, mandarina, koljaka, razliitih zaina,
slavonski kulen te dalmatinsku pancetu. Sajam je konkretan primjer kako Hrvatska ima to
ponuditi, a u Dioklecijanovim podrumima i na Rivi je i tada prometno ba kao u srcu
turistike sezone. Ovdje su i dalmatinske klape takoer sastavni dio tog programa to
predstavlja gotovo cjelovitu ponudu i seoskog turizma.
Festival ulinih zabavljaa je meunarodni festival ulinih zabavljaa u trajanju od 15
dana, sa po tri veernje predstave i performance. Festival ulinih zabavljaa odrava se u
Splitu 7 godina. Umjetnici, ulini zabavljai, performeri neformalnog umjetnikog
izraavanja iz 16 zemalja uveseljavaju goste i graane na 6 lokacija u Gradu Splitu. Gradski

trgovi i kalete/ uliice oive sa ugodnim zvukovima udnih instrumenata, akrobatikom koja
granii s vjetinama nadnaravne snage, zabavljaima koji do besvijesti nasmijavaju sluajne
prolaznike. Kontakt izmeu izvoaa i gostiju se oituje i u direktnim kontaktima, animaciji
i zabavi samih gledaoca, pa i sudjelovanju gledatelja u programima izvoaa. S obzirom na
intenciju, irenja Festivala u velikom broju zemalja koje gostuju unutar Europe, a od ove
godine i s drugih kontinenata, snaga Festivala je u povezivanju, upoznavanju i
multikulturalnosti koje Grad Split njeguje, to je jedan od osnova da Grad postigne status
pravog grada domaina.

3.2. Vizija razvoja turizma u gradu Splitu

Do 2015. godine grad Split transformirat e se iz tranzitnog centra neiskoritenih

razvojnih resursa u prepoznatljivu destinaciju urbanog turizma mediteranskog stila koju e
karakterizirati cjelogodinje poslovanje, jedinstveni urbanistiki, arhitektonski i hortikulturni
izgled, prepoznatljivih vizura nad kojima e dominirati Dioklecijanova palaa te turistiki
komplementarno razvijena prigradska podruja.4 Turistiki razvoj grada u konanici treba
posluiti podizanju kvalitete ivota stanovnika grada ne samo kroz poveane ekonomske
prihode ostvarene od turistikih aktivnosti ve i kroz poboljanje komunalne infrastrukture i
vizualnog izgleda grada, poveanje vrijednosti nekretnina, njegovanje kulturno povijesne
batine, izgradnja dodatno sportskih i zabavnih sadraja kojima e se sluiti i domae
stanovnitvo, produljiti turistiku sezonu, poboljati stanje smjetajne infrastrukture.
Pri definiranju strategije za razvoj turizma grada Splita posebnu panju treba posvetiti
primarnim atrakcijama pod koje spada kulturno povijesno nasljee, mediteranska klima te
povoljan poloaj. Kulturnu povijesnu batinu treba uvati te konstantno ureivati kako bi
resurs to dulje zadrao svoju prvobitnu formu i ljepotu. Trebalo bi poveati broj smjetajnih
jedinica u centru grada unutar Dioklecijanove palae kako bi turistima atrakcije grada bile to
pristupanije. Podii kvalitetu uslunog i trgovakog sektora, otvaranjem restorana sa
lokalnom autohtonom gastronomskom ponudom te nizom ugostiteljskih objekata tipa self
service sa irokim asortmanom ponude za turiste izletnike. Vlasnici restorana mogu
organizirati Dane dalmatinske kuhinje, lokalni umjetnici i obrtnici u suradnji sa turistikom
zajednicom grada Splita mogu osmislit programe kojima se evocira ivot u rimsko doba ili u
srednjovjekovnom Splitu.
Uvaavajui injenicu da konkurencija na Mediteranu i Jadranu nudi sunce i plae,
stare lijepe gradove, Split mora objasniti turistima razloge dolaska u grad Split. Naglasak je
upravo u upuivanju na specifinosti i raznolikosti kako bi se izbjegla meusobna
konkurencija sa ostalim hrvatskim i mediteranskim gradovima. Za ispravno pozicioniranje
splitskog turizma potrebno je poi od proizvoda koji se nudi, trita i klijentele kojima se
nudi, atmosfere koja se producira po splitskoj destinaciji. Za Split moemo rei da je:

Razvojno marketinki plan turizma grada Splita 2005.-2015. godine, Turistika zajednica grada Splita, str. 54.

1700. godina stari povijesni grad grad spomenik

Split je grad sa najvie spomenika na Jadranu
Split - grad s najveom kulturnom batinom na Jadranu
Split grad izvornog mediteranskog stila ivota
Split grad porta i zabave

Neobino vrijedni i originalni kulturni sadraji Grada mogu biti jedan od temeljnih
privlaenja i zadravanja turista u Gradu. Takoer, ovakav bi pristup ukljuivao smiljenu
animaciju turista prezentacijom i aktualizacijom nekih autohtonih i tradicionalno dalmatinskih
djetatnosti kakvo je primjerice kamenoklesarstvo, ribarstvo. Razvijanje kulturnih aktivnosti s
naglaskom na povijest Splita muzeji, kazalita, predstave u zatvorenom i otvorenom
prostoru, Splitske igre, cjelogodinja kulturna dogaanja po uzoru na sadanje Ljetnje igre.5
Turisti koji posjeuju kulturne znamenitosti grada Splita su mladi i preteno visoko
obrazovani ljudi. Putuju uglavnom dva do tri puta godinje i to najradije u paru, s prijateljima
i obitelji, te najee bez djece. Na putovanje idu uglavnom vlastitim automobilom i javnim
prijevozom, a odsjedaju u privatnom smjetaju. Kulturna motivacija je uglavnom primarna ili
sekundarna, a interes za kulturu im je nespecifian, odnosno zanima ih ire podruje kulture.
Uglavnom posjeuju samo najistaknutije kulturne znamenitosti, te ih najee zanima
spomenika batina, a vrlo malo muzeji, galerije i kazalita. Najposjeenije su kulturne
znamenitosti one koje se nalaze unutar zidina Dioklecijanove palae, a one koje su udaljene
od gradske jezgre su slabije posjeene. Turisti se u Splitu zadravaju uglavnom jedan dan to
potvruje injenicu da je on jo uvijek tranzitni grad. Kulturna ponuda treba turistima pruiti
odreeni doivljaj i oni bi trebali biti zadovoljni posjetom. Upravo je zbog toga potrebno
poraditi na marketingu kulturnih znamenitosti i na njihovoj prezentaciji i interpretaciji.
Graani kulturne destinacije trebaju biti srdani i gostoljubivi kako bi gosti bili zadovoljni
posjetom i ponovo posjetili grad. Potrebno je poboljati slube za istou grada kao i za
kontrolu ilegalnih iznajmljivaa, jer to sveukupno utjee na doivljaj turista i mogunost
ponovog posjeta. Split jo uvijek ne koristi u potpunosti potencijal zbog kojeg privlae turiste
u najveem broju. Upravo zbog toga treba podupirati ideje istraivakih projekata u
meunarodnim okvirima unutar kojih bi se afirmirala i intenzivnije razvijala jo i kulturna
suradnja. Razvoj kulturnog turizma je taj koji omoguuje aktiviranje tradicionalne i
suvremene kulturne batine. U tom smjeru bi se trebao kretati i razvoj splitskog turizma
budui da je Split jedan od kulturnih centara Dalmacije i biser svjetske kulturne batine
U nastavku emo prikazati ukupan broj tranzitnih putnika u Splitu u razdoblju od 2001.2012. godine, ukupan broj posjetitelja muzeja, galerija i Dioklecijanovih podruma 2001.2012. godine., te broj turista i broj noenja prema zemljama porijekla za razdoblje 2012/2011.
u Splitu.
5

Razvojno marketinki plan turizma grada Splita 2005.-2015. godine, Turistika zajednica grada Splita, str. 95.

10

Tablica 1. SPLIT - UKUPAN BROJ TRANZITNIH PUTNIKA

2001.-2012.
Godina

Zrana luka

Autobusni
kolodvor

Luka Split

2001

568.625

263.901

2.286.898

2002

617.005

366.445

2.562.694

2003

698.128

393.314

2004

795.000

2005

Kruzeri

eljezniki
kolodvor

Ukupno

357.090

3.476.514

20.616

407.953

3.954.097

2.891.271

46.105

321.325

4.304.038

412.659

3.173.117

34.134

215.170

4.595.946

934.049

405.937

3.482.567

47.315

270.608

5.093.161

2006

1.095.852

460.535

3.440.094

46.999

337.800

5.334.281

2007

1.190.551

440.000

3.744.322

99.281

371.000

5.745.873

2008.

1.203.778

450.000

4.096.469

121.525

411.184

6.161.431

2009.

1.115.099

450.000

3.955.846

131.833

360.500

5.881.445

2010

1.219.741

397.000

4.109.879

172.376

369.800

6.096.420

2011

1.300.381

404.224

4.085.531

181.963

393.800

6.183.936

2012

1.425.749

436.000

4.088.957

228.450

366.459

6.317.165

Izvor: Turistika zajednica grada Splita

Iz tablice moemo vidjeti da je u 2012. godini najvei broj tranzitnih putnika doao iz
Luke Split sa 4. 088.957 putnika zatim slijedi Zrana luka s 1. 425.749 putnika, autobusni
kolodvor sa 436.000 putnika, eljezniki kolodvor sa 366.459 putnika a najmanji broj putnika
sa kruzera, 228.450 putnika. Ukupan broj tranzitnih putnika 2012. godine iznosi 6. 317.165.

11

Tablica 2. Ukupan broj posjetitelja muzeja, galerija i Dioklecijanovih podruma

2001. - 2012.

Godina

Dioklecijanovi

Arheoloki
muzej

Muzej
grada

Etnografski
muzej

Galerija
umjetnina

Prirodoslovni
muzej

ZOO

Galerija
Metrovi

Muzej
HAS

Ukupno

Podrumi
2001

60977

3350

3640

3530

5600

Zatvoren

17625

8525

1250

106927

2002

76887

3700

3766

2563

4200

532

20393

11667

1250

129158

2003

108097

3100

5650

3151

4500

350

19483

9187

1250

160393

2004

133297

4150

7713

5381

4300

3036

22153

14115

1250

199224

2005

180919

4573

12314

5907

3400

1920

22972

14804

4217

256001

2006

198000

4868

8553

5745

6600

1151

20314

16949

5157

270701

2007

260000

4776

23459

7476

630

1704

24349

20710

4143

351103

2008

230000

3654

33648

24400

2500

1759

27533

25817

5668

357986

2009

188000

6107

34119

15900

5000

2215

20874

24307

4227

304483

2010

220000

8404

45408

16351

24428

3140

21238

31477

8270

386509

2011

206000

7966

50615

19161

12786

6206

20852

25754

7988

369591

2012

218000

7768

44002

18551

8335

1435

20961

28274

10525

366416

Izvor: Turistika zajednica grada Splita

Iz tablice moemo vidjeti da su u 2012. godini upravo podrumi Dioklecijanove palae

najvie posjeeni sa 218 000 posjetitelja, zatim slijedi Muzej grada sa 44 002 posjetitelja te
Galerija Metrovi sa 28 274 posjetitelja a najmanje posjeen je Prirodoslovni muzej sa 1 435
posjetitelja.
Procjenjuje se da e 2013. godine i dalje na prvom mjestu posjeenosti ostati
Dioklecijanovi podrumi sa otprilike 220 000 posjetitelja a najmanje posjeen da e ostati
Prirodoslovni muzej sa prosjeno 2000 posjetitelja. Ukupan broj posjetitelja u 2012. godini
iznosi 366 416.

12

Grafikon 1. Broj turista prema zemljama porijekla za razdoblje 2012./2011. u Splitu

Izvor: Turistika zajednica grada Splita

Iz grafikona moemo vidjeti da je u 2011. godini najvei broj turista doao iz

panjolske (20 000) a najmanji iz Norveke (5 000). U 2012. godini najvei broj turista je bio
iz Njemake ( 19 000) dok najmanji iz Poljske te Norveke ( 6 500).

Grafikon 2. Broj noenja prema zemljama porijekla za razdoblje 2012./2011. u Splitu

Izvor: Turistika zajednica grada Splita

Iz prikazanog grafikona moemo vidjeti da je najvei broj noenja u 2011. godini
ostvaren u Njemakoj (59 000) a najmanji u Norvekoj (15 000). U 2012. godini najvei broj
noenja ostvaren je takoer u Njemakoj (75 000) a najmanji u ekoj i Norvekoj (22 000).

13

4. ZAKLJUAK

Split je glavno urbano, kulturno i prometno sredite Dalmacije te grad s 1700 godina
postojanja uz mnotvo arheolokih, povijesnih i kulturnih spomenika, meu kojima posebno
mjesto svakako zauzima uvena Dioklecijanova palaa. Povijesna jezgra Splita s
Dioklecijanovom palaom ula je meu prvim urbanim cjelinama na listu svjetske batine
UNESCO-a 1979. Careva palaa je jedno od najznaajnijih djela kasnoantike athitekture ne
samo zbog ouvanosti svojih izvornih dijelova i cjeline, nego i originalnih arhitektonskih
formi koje su navjestile ranokransku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost.
Uvaavajui injenicu da konkurencija na Mediteranu i Jadranu nudi sunce i plae,
stare lijepe gradove, Split mora objasniti turistima razloge dolaska u grad Split. Naglasak je
upravo u upuivanju na specifinosti i raznolikosti kako bi se izbjegla meusobna
konkurencija sa ostalim hrvatskim i mediteranskim gradovima. Za ispravno pozicioniranje
splitskog turizma potrebno je poi od proizvoda koji se nudi, trita i klijentele kojima se
nudi, atmosfere koja se producira po splitskoj destinaciji
Kao to smo ve spomenuli, Dioklecijanova palaa ima vrlo bitnu ulogu pri razvoju
branda grada Splita. Njena ljepota i ar starih zidina, podruma, ulica, hramova, muzeja te
palaa ini grad Split biserom svjetske kulturne batine. Upravo manifestacije poput
Dioklecijanovi dani, blagdan sv. Dujma, Croatia boat show, Festival ulinih zabavljaa,
Meunarodni sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda se odravaju na prostorima
Dioklecijanove palae to posjetiteljima daje posebnu dra te mogunost ostvarenja ponude
kulture, zabave, animacije, gastronomije u jednom.
Do 2015. godine grad Split transformirat e se iz tranzitnog centra neiskoritenih
razvojnih resursa u prepoznatljivu destinaciju urbanog turizma mediteranskog stila koju e
karakterizirati cjelogodinje poslovanje, jedinstveni urbanistiki, arhitektonski i hortikulturni
izgled, prepoznatljivih vizura nad kojima e dominirati Dioklecijanova palaa te turistiki
komplementarno razvijena prigradska podruja.

14

POPIS ILUSTRACIJA

TABLICA 1. SPLIT - UKUPAN BROJ TRANZITNIH PUTNIKA ........................................................................ 10

2001.-2012. ........................................................................................................................................................... 10
TABLICA 2. UKUPAN BROJ POSJETITELJA MUZEJA, GALERIJA I DIOKLECIJANOVIH PODRUMA ................................ 11
2001. - 2012. .......................................................................................................................................................... 11
GRAFIKON 1. BROJ TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA ZA RAZDOBLJE 2012./2011. U SPLITU ........................ 12
GRAFIKON 2. BROJ NOENJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA ZA RAZDOBLJE 2012./2011. U SPLITU ....................... 12

15

LITERATURA

J. Belamari, Palaa, Slobodna Dalmacija d.d. Split, 2005.

Razvojno marketinki plan turizma grada Splita 2005.-2015. godine, Turistika zajednica
grada Splita
www.visitsplit.com
arhiv.slobodnadalmacija.hr
croatia.hr
croatiaboatshow.com