kola, razred i odjeljenje: O Harmani II, Biha, VIII A

Mentor: Nermina Deli, mr.

Nastavna jedinica: Apozicijske reenice
Datum realizacije: 15.4.2014.
Tip nastavnog sata: Obrada
Mastavne metode: Ind.-ded., metode ive rijei, metoda teksta
Nastavna sredstva: Projektor, laptop, nastavni listii
Socioloki oblici rada: Individualni i frontalni
Odgojno-obrazovni zadaci:
Obrazovni: izricanje apozicije apozicijskom reenicom, pisanje zareza u ap. R;
Odgojni: razvijati svijest o vanosti maternjeg jezika, razvijanje ustrajnosti i temeljitosti u
radu;
Funkcionalni: razvijanje osjeaja za prihvaanje jezikih sadraja;

UVODNI DIO SATA: Motivacija se izvodi ponavljanjem prethodnog gradiva o reenicama,

njihovim podjelama itd.- ta je apozicija? (Apozicija je nesamostalan reenini lan koja je
posebna vrsta neke imenike dopune, odnosno na neki nain kazuje ono to znai ta imenica u
irem znaenju) Tano. Obratite panju na tekst koji emo vidjeti u prezentaciji. Osjenene
rijei u tekstu imaju neku slubu, koju slubu one vre? (Osjenene rijei su: mamina maza,
lukav svevidei enski stvor, vre apozicijsku slubu u reenicama). Apozicija se moe izrei
i jednom vrstom zavisnih reenica o kojima ete danas uiti.

GLAVNI DIO SATA: Usmeno i pismeno najavljuje se cilj asa, a to su apozicijske reenice.
U. Dijelim nastavne listie na kojima s enalaze tri primjera reenica sa apozicijom i njihov je
zadatak da prepoznaju i podvuku apoziciju. Nakon toga, ispisujem iste primjere na tabli, ali
apoziciju zamjenjujem predikatnom sureenicom:
1. Dogovorili smo se s Dinom, koji je predsjednik odjeljenske zajednice.
2. Sastanku nije prisustvovao Nino, koji je blagajnik odjeljenske zajednice.
3. Prisutna je i moja prijateljica, koja je uenica drugoga odjeljenja.
-Primjeujete li razliku izmeu prethodno ispisanih reenica i ovih reenica? (Da,
primjeujemo.)-Koja je razlika meu njima? (U prvom pr.R imamo jedan P, a u drugom pr. R

imamo dva P.)- O kakvim je onda reenicama rije? (Rije je o sloenim reenicama, odnosno
zavisnosloenim reenicama.) Ono to trebamo naglasiti jeste da se apozicijsko znaenje
moe iskazati i zavisnom sureenicom, ako apoziciju zamijenimo predikatnom jedinicom.
Npr. Znam pjesnika Sidrana, koji je napisao mnoge pjesme. Kao to smo rekli, apozicijom se
iznosi neki naknadni podatak, objanjenje, o ve odreenom imenikom pojmu. Takvo
znaenje moe se izrei i zavisnim apozicijskim reenicama. Npr. u reenici: Jutros sam sreo
Seniju, koja je moja prva simpatija, zavisna reenica koja je moja prva simpatija, ne suava
znaenje imenikog pojma Senija na koji se odnosi.-kako prepoznajete atributske zavisne
reenice? (One se ne odvajaju zarezom i suavaju znaenje imenikog pojma.) Pa bi onda
atributska reenica bila npr. Jutros sam sreo djevojku koja je etala kroz park.
-Kakva je upotreba zareza kod apozicije? (Ona se odvaja sa obje strane zarezom.) tano, ali
imamo i jo neka pravila. Pokazujem primjere koji se nalaze u prezentaciji. Kada iza imena
nekog lica piemo njihova zanimanja i zvanja onda ih odvajamo zarezom. Ako su zanimanja i
zvanja napisana ispred imena, onda se piu bez zareza. A ako se apozicija nalazi u sredini
reenice sa obje strane odvaja se zarezom. Kada govorimo o apozicijskim reenicama, onda
trebamo znati da, ako glavna reenica moe biti bez zavisne, smije se odvajati zarezom kao da
je naknadno dodana. Ispisujem primjer na tabli: Mea Selimovi, veliki bh pisac, roen je u
Tuzli. Dijelim nastavne listie na kojima se nalazi zadatak br.2, a uenici treba da podvuku
apozicijske reenice i stave zarez gdje mu je mjesto. Zajedno sa uenicima dolazim do
rjeenja zadatka tako to ih izvodim ispred table, a samim tim ih navodim na vjebu lijepog
pisanja i izraajnog itanja.
Pokazujem uenicima nove primjere koje mogu vidjeti u prezentaciji: Stari Jusuf, moj susjed,
jutros je kupio novine. Obratite panju na osjenene rijei moj susjed.- Ko je u ovom
sluaju Jusuf? (Susjed.) dakle, imenica uz imenicu esto stoji da obiljei na drugi nain isti
pojam, da ga proiri: Jusuf-susjed.-Napravite apozicijsku reenicu od ove reenice. (Stari
Jusuf, koji je moj susjed, jutros je kupio novine.) razliku izmeu atributske i apozicijske
reenice moete vidjeti iz primjera koji se nalaze u prezentaciji:
1. On je zavolio djevojku Azru, koja se toliko oko njega trudila. AP
2. On je zavolio djevojku koja se toliko trudila. AT
-Koja je razlika izmeu atributskih i apozicijskih reenica? (Apozicijska reenica nam tano
objanjava koju djevojku je on zavio, Azru, te se odvaja zarezom od glavne reenice.) dijelim
nastavne listie na kojima se nalazi zadatak br.3, a uenici treba da preoblikuju apoziciju u
apozicijsku reenicu. Primjeri su: 1. Jutros sam sreo Senu, svoju prvu simpatiju.
2. Pisac Krlea napisao je mnoga djela.
3. Bila je to Ana, moj anajbolja prijateljica.

ZAVRNI DIO SATA: Ponavljamo ta je to apozicijska reenica, kako je najee

prepoznajemo, te u emu se razlikuje od atributske reenice. Izvodim dva uenika ispred table
da ispiu reenice i pronau sve to smo danas nauili.
Za zadau naisti nain treba da urade slijedee reenice:
1. Otputovao je u beograd, gdje je upoznao svoju prvu ljubav.
2. Nala sam papue koje sam ostavila na plai.

KRATKA ANALIZA I KOMENTAR: Ciljevi asa su globalno ostvareni. Moj lini stav je da
je as djelomino uspio i da su uenici usvojili odreeno znanje o nastavnoj jedinki koju smo
obraivali.

KORITENA LITERATURA:
Gramatika bosanskoga jezika, Devad Jahi, Senahid Halilovi i Smail Pali, Zenica, 2000.