Professional Documents
Culture Documents
MR Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić
MR Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
REZIME:
Primena novih informacionih tehnologija kao što su: multimedijalni računarski sistemi, Internet, školska televizija,
virtuelna realnost i ekspertni sistemi zatim digitalizacija i trend rastuće minijaturizacije je dovela do inoviranja nastave
muzike na svim nivoima. U radu su izloženi uticaji, mogućnosti i pregled tehnologija koje se mogu koristiti u praksi, dati
određeni primeri i istaknuti pedagoški efekti njihove primene.
Ključne reči: hipermediji, softver, Internet, informacioni sistemi, nastava muzike, video, televizija, obrazovanje
1. UVOD
Brojni univerziteti, instituti i pojedinci, među kojima značajno mesto zauzimaju kompozitori,
su doprineli razvoju modernih tehnologija i njene primene u muzici. Danas gotovo svaki uvaženi
1
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
svetski univerzitet ima katedru za kompjutersku muziku ili primenu računara u muzici, akustici i
srodnim umetničkim naučnim oblastima.
Termin “kompjumediji” (eng. Compumedia) koji je prvi uveo Ras Braun (Russ Brownn)
podrazumeva, pored klasičnog, i multimedijalni pristup podržan savremenom informacionom i
telekomunikacionom tehnologijom u poučavanju, upravljanu i praćenju rada učenika u oblasti
nastavemuzike. "Komjumediji" uključuju savremen multimedijalni informacioni sistem, video i zvučnu
1
opremu koja je u funkciji potreba učenika i nastavnika.
"Komjumediji" omogućavaju kako individualan tako i grupni rad koji podrazumeva obradu
novog gradiva, vežbanje i praćenje.
Ova svojevrsna fuzija klasičnog načina rada uz podršku savremene informacione tehnologije
omogućava da učenici napreduju individualno u zavisnosti od njihovih predznanja i interesovanja.
Zahvaljujući Internetu ukida se prostor i vreme kao ograničavajući faktor.
1
Innovation in Educations Resource Manual, Canadian Teacher’s Federation, Canada 2000.
2
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
velikog značaja kako za nastavnike tako i za studente. Ključni resurs za podršku ovog projekta je
muzička informatička laboratorija koja sadrži 30 računarskih stanica koje podržavaju sve standarde i
mužičke softvere. Čas muzičke teorije uključuje tekstualnu i muzičku prezentaciju, muzičku notaciju i
grafički muzički prikaz. Implementiran aplikativni softver omogućava prikaz svih elemenata koji se
obrađuju u muzičkoj teoriji kao što je priroda zvuka, melodija, ritam, harmonija, tonaliteti, forma,
notacija, i stil. "Kompjumediji" omogućavaju i interaktivni pristup obradi zvuka.
2
Jens Arnspang, Kristoffer Jensen, The music Informatics Laboratoty, DIKU, September 2000.
3
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
Slušanje muzike, koje je od velikog značaja, je dobilo na kvalitetu koji omogućavaju savremeni
muzički instrukcioni sistemi sa različitim tehnologijama reprodukcije (MIDI, CD, semplovi,
digitalizacija). Analiza i obrada zvuka kao i njegovo grafičko predstavljanje omogućavaju ilustraciju
muzičke strukture. Zahvaljujući CAI (Computer Assisted Instruction) CMI (Copmputer Managed
Instruction) i CMC (Computer Mediated Communication) sistemima tj. kompjuterski podržanom
učenju , upravljanju i komunikaciji je omogućen pristup interaktivnim muzičkim aplikacijama.
Trend rastuće minijaturizacije i pad cena računarskih sistema je doveo do povećanja broja
informatičkih muzičkih laboratorija koje su omogućile potpuno drugačiji pristup u pogledu virtuelnih
instrukcija, simulacija, komunikacija i podsticanja kreativnosti. Sve je više učenika koji imaju
sopstvene računarske sisteme (PC ili laptop računare). Obrazovne ustanove svih nivoa, u razvijenim
zemljama, koriste resurse Interneta i Interneta2, deleći globalne podatke kojima učenici i studenti
mogu pristupati sa bilo kog mesta i u bilo koje vreme.
Struktura kurseva ili oblasti koje se obrađuju su u potpunosti projektno orjentisani. Učenici i
studenti se ohrabruju da definišu i razviju oblasti interesovanja u kojima će se specijalizovati. U muzici
3
Eric J. Isaacson, The Multimedia Music Theory Teaching Project, Indiana University, 2001.
4
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
se posebno naglašava kreativnost kao što je u kompoziciji ili u projektima koji uključuju nove tehnike
izvođenja.
Pregled novih tehnologija koje se mogu koristiti u nastavi muzike (pretežno za srednje, više i
visoko obrazovanje) je dat u tabeli 1.
Hipermedijalne aplikacije za
muzičko obrazovanje
Audio CDTools (Voyager), AudioShop (Opcode), SoundEdit
(Macromedia) SoundMate (Motion Works)
Aplikacije za različite vrste
medija
MULTIMEDIJALNE APLIKACIJE Music Ace 2, Music Time, Kid Music, Clef Notes, Early Music Skills,
Music LAB, Musicware
Nelinearni formati: Music History Review
Slušanje muzike: Multimedia Strauss
MIDI ZA NASTAVU MUZIKE Teorija muzike
GUIDO, MiBAC Nusic Lessons, Practica Musica
Vodič za komponovanje
Band-in- a-Box, Music Mause
Vodič za komponovanje
Band-in- a-Box, Music Mause
Softver za muzičku notaciju
Music Printer Plus, Personal Composer, Music Time, Finale,
Concertware Pro, Desktop Sheet Music
Sekventor Softver (Software Sequences)
Cubase/Cubase audio, NusicShop, Vision, Cakwalk
INTERNET Servisi Interneta: e-mail, world wide web, diskusione grupe, Telnet i FTP
TV I VIDEO Školska televizija, Jednosmerni i dvosmerni video
5
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
Pod aplikacijama za različite vrste medija podrazumevamo aplikacije koje nam omogućavaju
kreiranje i manipulisanje slikom, zvukom i videom koji su uključeni u hipermedijalni sadržaj.
Multimedijalne aplikacije integrišu više medija istovremeno kao što su tekst, grafika, slika,
animacija, video i muzika. Interaktivne multimedijalne aplikacije u hipermedijalnom okruženju daju
velike mogućnosti učenicima. Computer-Assisted Instructuion (CAI) – učenje uz pomoć kompjutera
omogućava prezentovanje materijala i određenih lekcija radi postizanja ciljeva nastave. Mogući su
različiti pristupi kao što su: učenje i vežbanje, simulacije i igre.
6
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
MIDI u nastavi muzike- Digitalni interfejs muzičkih instrumenata – MIDI akronim za ''Musical
Instrument Digital Interface'' ili komunikacioni protokol koji propisuje tehničke detalje o načinima
spajanja elektronskih instrumenata se može koristiti i u učionici i van nje. On nam omogućava
poučavanje, izvođenje, notaciju, komponovanje itd. SMF akronim za ''Standard MIDI file'' je format
koji nam omogućava rad na svim platformama. Korišćenjem MIDI sofisticiranih i raznolikih aplikacija
postičemo individualno razvijanje muzičkih sposobnosti. Aplikacije ovoga tipa omogućavaju povratnu
informaciju. MIDI aplikacije za komponovanje omogućavaju lakše izražavanje muzičke kreativnosti.
Softverski alati za muzičku notaciju imaju zadatak pre svega da omogućavaju štampanje notnog
teksta ali imaju i druge mogućnosti. Oni primaju ulaze iz različitih MIDI uređaja kao što je
kompjuterska tastatura. Softver ovaga tipa omogućava sviranje, manipulaciju i štampanje notnog
teksta. Sekventor Softver (Software Sequences) paketi su dizajnirani pre svega za snimanje,
miksovanje i obradu MIDI ulaza. U kombinaciji sa programom za muzičku notaciju kao što je Personal
Composer nastavnici i učenici mogu kreirati, svirati i štampati MIDI fajlove.
Internet u muzičkoj nastavi kao najveća i najmoćnija računarska mreža na svetu sa svojim
servisima (e-mail, world wide web, diskusione grupe, Telnet i FTP) ima velike instrukcione
mogućnosti koje se primenjuju. Posebnu ulogu imaju Online Instrukcioni sajtovi.
7
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
U NASTAVI MUZIKE
Prikaz veza, omogućava uspostavljanje navigacije. One mogu biti linearne, u obliku stabla ili
složene web strukture.
Korisno iskustvo koje učenici i studenti dobijaju radeći na ovaj način je efikasno sticanje
znanja, stvaranje osećaja za multimedijalnu komunikaciju i stvaranje kritičkog stava koji se dobija pri
susretu sa aplikacijama drugih učenika.
8
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
U školama i na univerzitetima širom sveta se koriste multimedijalni autorski sistemi kao što su:
HyperStudio, HyperCard, MicroWorlds, SuperLink, Authorware, SuperCard ili Director.
Školska televizija
Ovi programi se distribuiraju preko sistema javnog emitovanja, kablovskih i/ili satelitskih
sistema u zavisnosti od potreba i udaljenosti institucija koje programe primaju.
4
Miroslava Risti}, Multimedijalni autorski sistemi obrazovanju, , IX kongres Saveza pedago{kih dru{tava
Jugoslavije, Obrazovanje na razme|i vekova, Beograd 2000.
9
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
Nastavnici preko štampanih izdanja ili specijalizovanih sajtova na Internetu mogu saznati naziv,
kratak sadržaj i vreme emitovanja emisija obrazovnih programa iz oblasti muzike. Preko kataloga koji
se nalaze u školskim medijatekama (gde se vrše usluge presnimavanja audio/vizuelnih programa) mogu
izabrati programe koje žele koristiti u nastavi.
kompjuterskim sistemima pri čemu postaje medij kome se može pristupiti proizvoljno, čiji se sadržaj
5
može menjati, skladištiti, nezavisno od vremena i dana, ili vremena potrebnog za njegovu dostavu.
5
Nikolas Negropont, Biti digitalan, CLIO, 1998.
6
Tomarrow’s Technology Today, November, 2000., p. 33.
10
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
Interaktivni TV + Web obrazovni programi još su u povoju ali se njihov razvoj očekuje s
obzirom da se kompanije iz raznih grana industrije udružuju radi razvoja u ovoj oblasti.
Interaktivna video mreža je jedan od načina da se dvosmerno povezuju škole i obrazovni
centri koristeći specijalno modifikovane telefonske linije. Moguć je dvosmerni protok podataka,
7
video i audio signala što u osnovi čini mogućim upotrebu interaktivne televizije.
Jednosmerni video
Katrvižn (Cartivision) predstavlja prvi od mnogih napuštanih video formata čija je pojava
1972. označila početak upotrebe jednosmernog videa pod nazivom V(ideo) H(ome) S(istem). Posle
niza eksperimenata krajem 70-ih uspostavljen je format VHS.
Od kada je prodat prvi DVD plejer (Digital Video Disc Player) 1996. u Japanu, DVD postaje
sve dominantniji format zamenjujući video kasetu. Iz tog razloga se o kasetnoj nastavi može govoriti
kao o zastareloj a o DVD nastavi kao nastavi budućnosti.
DVD u isto vreme zamenjuje audio CD, videotraku, laser disk, CD-ROM i ketridže za video
igre. Bitno je razlikovati formate nosače kao što su DVD-ROM ili DVD-R (osnovni format na koji se
smeštaju podaci) i korisničke formate kao što su DVD-Video ili DVD-Audio. Video programi mogu da
se prikazuju preko DVD Video plejera na televiziji, ili preko DVD-ROM-a na kompjuteru. Osim
veoma kvalitetnog digitalnog video i audio programa neke od karakteristika DVD-a koje su značajne za
nastavu muzike su:
3. visok kvalitet zvuka, bolji od CD-a,mogućnost praćenja DTS (Digital Surround) audia.
U periodu postepenog prelaska na novi format (DVD) a dok se ne stvore povoljniji ekonomski
uslovi za njegovu potpuno prevazilaženje, stari format (VHS) ostaje u upotrebi.
7
WWW.etv.state.ms.us/education/education.html
11
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
Izbor opera dat je prema postojećem nastavnom programu za osnovne i srednje škole, a nalazi
se na repertoaru Narodnog pozorišta u Beogradu.
Ovim video kasetama učenicima je omogućen rad na upoznavanju operskog žanra i muzičko-
dramskog sadržaja poznatije operske literature.
Sadržaj video kasete Balet odnosi se na muzička-scenska dela u kojima se dramska radnja
izražava pokretom i mimikom uz pratnju muzike. Izbor scena iz baleta prati nit priče a ujedno
prikazuje najvažnije elemente baletske igre.
Pored ovih video kaseta, koje je izdao Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, postoje video
kasete crtanih filmova, snimaka koje se mogu uspešno primeniti na mlađem uzrastu (7 – 11 godina), a
sadrže pojedine delove i cele kompozicije koje su u funkciji postojećih sadržaja nastavnog programa.
Primeri: Fantazija, Peća i vuk, Mala Sirena, Meri Popins, iz produkcije Volta Diznija, Fantazija 2000
(E. Dizni), zatim Kolibri I, II, III, Na slovo na slovo (video snimak). Učenicima je ovim video
kasetama omogućeno slušanje muzike, upoznavanje sa instrumentima i sl.
Dvosmerni video ili telekonferencija u nastavi muzike služi povezivanju nastavnika koji
istovremeno može da poučava učenike na više različitih mesta, približava svetske umetnike učenicima,
prikazuje muzičke događaje i koncerte “uživo”, omogućava internacionalnu saradnju.
univerziteta, indrustrije i vlade USA, predstavlja primer tehnološki savršenije mreže preko koje
videokonferencija u nastavi muzike dostiže željeni nivo kvaliteta. U toku nastave muzike jasno je
izražena potreba za visoko kvalitetnim audio signalom (koji treba da bude stereo kako bi što više
podsećao na slušanje uživo), za jasnom i stabilnom slikom, dobrom rezolucijom i mogućnošću da se
uvide svi pokreti u toku izvođenja/podučavanja.
Cilj ovog rada je da ukaže, da otvori alternativna vrata, oživi nastavni proces, što naravno
doprinosi većoj motivisanosti učenika za rad, ubrzava tempo učenja i podiže njegov kvalitet. Treba
naglasiti da je ovo posebna prilika za darovite učenike, za učenike ometene u razvoju, individualni rad i
samorazvoj.
preferencija i ukusa, kao i sposobnosti izvođenja muzike posredno utiču na: inteligenciju, kognitivnu
kompleksnost, kreativne sposobnosti, jezičke sposobnosti, sposobnost čitanja, socijalnu interakciju i dr.
Ona takođe smatra da ovladavanje formalnim znanjima i tehnikama treba da sledi posle doživljaja same
muzike i da dečje komponovanje i improvizovanje treba da prethodi učenju čitanja i pisanja nota i
izvođenju na osnovu notnog teksta. Psiholozi naglašavaju plodnost pristupa doživljavanju muzike
8
preko više čulnih modaliteta istovremeno (na primer preko vida i sluha).
Već smo govorili o promenjenoj ulozi nastavnika i učenika. Učenik prestaje da bude pasivni
primalac, već aktivno učestvuje, istražuje i kritički se odnosi prema izvorima saznanja.
8
Ksenija Mirkovi}-Rado{, Psihologija muzike, Zavod za ud`benike i nastavna sredstva, Beograd, 1996.
14
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
6. ZAKLJUČAK
IZVORI:
15
mr Miroslava Ristić Danijela Šćepanović, Aleksandra Stošić, Pregled i uticaj novih informacionih tehnologija u
nastavi muzike,u Časopisu Obrazovna tehnologija, broj 3-4, Beograd, 2001, str. 63-74
16