12

studeni 2011.

Hrvatska i EU: Pregovori

EU i Hrvatska: pregovori
Hrvatska i EU
Proraun EU za 2012.
Program rada Komisije za 2012.
Programi Herkul III i Periklo 2020

Aktualna kriza i agencije za kreditni rejting

Europska je komisija sredinom studenoga 2011. predstavila dva nova

zakonodavna prijedloga kojima je cilj regulirati djelovanje agencija za
kreditni rejting (Credit rating agencies CRAs).
Kreditni rejtinzi izuzetno su vani za funkcioniranje financijskih trita,
a koriste ih vlade, investitori, banke, te razni drugi subjekti. Agencije
za kreditne rizike (primjerice Moody's, Standard & Poor's, Fitch)
obavljaju analize i procjene sposobnosti pojedinih dunika (primjerice
izdavatelja nekih obveznica) da izvravaju svoje obveze i na temelju
toga im dodjeljuju kreditne rejtinge koje oznaavaju slovima od A do C
(D), pri emu svaku od tih kategorija (oznaka) karakteriziraju odreeni
kriteriji kreditne sposobnosti i kreditnog rizika (primjerice nekog
trgovakog drutva ili drave). Osim toga, objavljuju se i opisne
karakteristike (pozitivan, stabilan, negativan, promjenljiv) kojima se
ocjenjuju izgledi i oekivanja kretanja nekog rejtinga u budunosti.
Dogaanja tijekom aktualne dunike krize pokazuju da je nuno
razmotriti modificiranje postojeeg regulatornog okvira, pri emu
Europska komisija prvenstveno ukazuje na potrebu ispravljanja
sljedeih nedostataka:
- prevelikog oslanjanja na kreditne rejtinge od strane sudionika na
financijskim tritima, dijelomice zbog pretjeranog koritenja tih
rejtinga u regulatorne svrhe;

- sukoba interesa koji proizlaze iz prevladavajueg modela

nagraivanja rejtinga te sukoba interesa povezanih s vlasnikom
strukturom rejting agencija to znai da, primjerice, dioniar neke
rejting agencije moe od te iste agencije dobiti rejting za svoje vlastite
proizvode;

- nedovoljne reguliranosti specifinosti odreenih vrsta rejtinga,

posebno onih povezanih s dravnim dunikim instrumentima;

Sigurnosni skeneri u zranim lukama

Digitalizacija kulturne grae
Aditivi u hrani
Novi programi u pravosuu
Financiranje unutarnjjih poslova
Globalni pristup migraciji i mobilnosti
Supervizija financijskih konglomerata
Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
Globalizacija za mala i srednja poduzea
Ulaganjem u infrastrukturu do rasta
Programi zatite zdravlja i potroaa
Iz prakse Europskog suda
Portal EP-a i Legislative Observatory u
novom ruhu
Servis Ask the EU!
Centar za slobodu medija u Firenci
Knjiga: Prethodni postupak u pravu EU
Francuskom filmu nagrada Parlamenta

- pitanja odgovornosti agencija za kreditni rejting za

nesavjesno postupanje;
- pomanjkanja izbora i raznovrsnosti rejtinga zbog
ogranienog broja agencija koje pruaju tu vrstu
usluga.

REJTING
aurirano 25. studenog 2011.
Republika Hrvatska
Dugorono zaduivanje
Agencija

Stajalita nekih agencija

Moody's upozorava da su kreditni rejtinzi svih
drava eurozone izloeni prijetnjama koje proizlaze
iz krize s dravnim dunikim vrijednostnim
papirima. Agencija u svojoj izjavi od 28. studenog
2011. kae da institucionalne slabosti u regiji koe
sposobnosti voa da krizu privedu kraju.
Sljedea tablica prikazuje rejtinge to su ih
dravama lanicama dodijelile vodee rejting
agencije:
(Izvor: HNB)

Strana valuta

Domaa valuta

Ocjena

Trend

Ocjena

Trend

Fitch Ratings

BBB

Negativan

BBB

Negativan

Moody's

Baa3

Stabilan

Baa3

Stabilan

Standard & Poor's

BBB

Negativan BBB

Negativan

Snienja rejtinga primjerice snjienje AAA rejtinga

Francuskoj dovela su do podrobnije analize
vodeih europskih gospodarstava, ukljuujui
njemaki rejting kojemu u posljednjih nekoliko
mjeseci prijeti snienje. Osim Njemake i Francuske,
te naravno tzv. drava PIGS-a (Portugal, Irska, Grka
panjolska), u Europskoj uniji potencijalnom su
snienju rejtinga izloene i neke vodee razvijene

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

ekonomije, poput Finske, Austrije, Nizozemske i

Italije. Vano je napomenuti da je posebnu uzbunu
nedavno izazvala neoekivana nemogunost
plasiranja njemakih obveznica, to ve dugo nije
zabiljeeno.
Postoje u sutini tri scenarija:
(1) spaavanje eura kroz reformu Pakta o
stabilnosti i rastu, to po svoj prilici nije mogue
bez izdavanja euroobveznica emu se za sada
kategoriki protivi kancelarka Merkel. U tom
kontekstu svakako valja spomenuti i nunost
aktivnog sudjelovanja kineza u financiranju takvih
obveznica, a u posljednje vrijeme spominje se i
MMF koji razmatra pomo od 600 mlrd. eura za
EFSF (European Financial Stability Facility). Kao
alternativa, zadnjih se dana spominju tzv. elitne
obveznice koje bi prihvatila i Njemaka koja
zauzvrat trai drastine mjere tednje i strukturne
refome
te
dugono
uspostavljanje
vee
harmonizacije u gospodraskoj i u fiskalnoj politici
(koja je zauujue slabo integrirana u odnosu na
monetarnu politiku koja je uspjela ak iznjedriti
zajedniku valutu).
(2) ukoliko bi se ispostavilo da je neizbjeno ono
krajnje rjeenje - rasputanje eurozone, ili
formiranje jedne ue monetarne unije (spominje se
10 od 27 lanica) - to rjeenje i dalje zahtijeva
izmjene osnivakih ugovora i znatno mijenja
osnovne postavke na kojima je utemeljena
Europska unija. Ukoliko bi se ipak krenulo u tom
smjeru, ne treba zaboraviti kako osnivaki ugovori
ne predviaju izlazak iz eurozone, ve je nuno da
takva drava ujedno napusti i Europsku uniju.
Ostaju mnogobrojne pravne prepreke to se
ogledaju u izmjenama spomenutih ugovora, kao i
potekoe u praktinoj provedbi povratka na stare
valute.
(3) slom i ukidanje eura taj bi scenarij mogao
dovesti do socijalnih nemira. Znakovito je plasiranje
u javnost upozorenja to ga je britanski Foreign
Office uputio veleposlanstvima za sluaj takvog
scenarija.
Vie:
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council amending
Regulation (EC) No 1060/2009 on credit rating
agencies.
COM(2011) 747 final, 15.11.2011.
Proposal for a Directive of the European
Parliament and of the Council amending
Directive 2009/65/EC on the coordination of
laws, regulations and administrative provisions
relating to undertakings of collective

investment in transferable securities (UCITS)

and Directive 2011/61/EU on Alternative
Investment Funds Managers in respect of the
excessive reliance on credit ratings.
COM(2011) 746 final, 15.11.2011.

Hrvatska i EU
Korak do potpisivanja Ugovora o
pristupanju
Krajem listopada raspravom u Odboru za vanjsku
politiku Europskog parlamenta zapoeo je postupak
odobrenja hrvatskog pristupnog ugovora. U
izvjetaju o zahtjevu Hrvatske za pristupanje EU, to
ga je sastavio Hannes Swoboda, izraen je pozitivan
stav o lanstvu RH u EU. Parlamentarni zastupnici
glasovat e o Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU na
plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta 1.
prosinca 2011. lanstvo e predstavljati povijesni
korak za Hrvatsku, ali e posluiti i kao poticaj
ostalim dravama u regiji da odlunije krenu u
politike, gospodarske i pravne prilagodbe to ih
zahtjeva Europska unija. EU e i nadalje pozorno
pratiti razultate to ih Hrvatska jo uvijek treba
pokazati u podruju pravosua i temeljnih prava, ali
i u ostalim podrujima, primjerice u trinom
natjecanju. O stanju u tim podrujima Komisija e
pripremati redovite izvjetaje.
U meuvremenu, Komisija je krajem studenoga
2011. objavila dokument u kojem daje pregled
rezultata pristupnih pregovora s Hrvatskom kako bi
na taj nain javnosti pruila jednostavan vodi kroz
nacrt pristupnog Ugovora. Pokrivena su sva
pregovaraka poglavlja, a uz svako od njih priloen
je i saetak najvanijih pitanja.
Europsko vijee najavilo je odravanje ceremonije
potpisivanja pristupnog ugovora s Hrvatskom za
jutarnje sate u petak 9. prosinca 2011. u Bruxellesu.
Vie:
EP: Draft Report on the application of Croatia
to become a Member of the European Union,
Rapporteur: Hannes Swoboda, PE472.356v0200
Information on the Results of the EU Accession
Negotiations with Croatia - Compiled by the DG
for Enlargement, European Commission,
November 2011.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

EU vijesti
Proraun EU za 2012.
Europski parlament prihvatio je, nakon sastanka u
Bruxellesu 18. studenog 2011. godine, prijedlog
prorauna Europske unije za 2012. godinu, to
oznaava posljednju fazu tzv. proraunske
procedure.
Prethodno je Komisija, u travnju ove godine,
predloila proraun (prvi puta sukladno odredbama
Lisabonskog ugovora) koji je trebao uzeti u obzir
dva gotovo nepomirljiva cilja: mjere tednje i
poticanje rasta. Tada su Komisija i Europski
parlament postigli sporazum kojim se budue
poveanje prorauna ograniava na 2%. Proraun
usvojen u studenom 2011. donosi neke izmjene i
amandmane na inicijalni prijedlog, ali jo uvijek se
moe smatrati da je proao vaan test postavljen
Lisabonskim ugovorom
Drave lanice EU traile su poveanje od ak 5,23%
u odnosu na 2011. godinu, pozivajui se na potrebu
za veim sredstvima kojima bi se postigli ciljevi iz
Strategije Europa 2020. Europska komisija mogla se
u poetku sloiti s maksimalno 4,9% porasta.
Nakon 16 sati pregovora, zapoetih 18. studenoga
2011. dogovoreno je poveanje prorauna od
1,86% - manje od 2% (to je oekivana stopa
inflacije u EU).
Vie:
Council of the EU: Press Release: Economic and
Financial Affairs Council meeting (BUDGET) and
Conciliation Committee.
PRESS/11/434, 18.11.2011.
Frequently Asked Questions: EU Budget 2012
in a nutshell.
MEMO/11/813, 22.11.2011.
European Commission: Financial Programming
and Budget: Budget 2012 in Figures

Program rada Europske komisije za

2012. godinu
Europska komisija objavila je sredinom studenog
2011. plan rada za 2012. godinu pod poetinim
nazivom Delivering European Renewal. Plan rada
sadri pregled stratekih inicijativa i prijedloga koji
su s obzirom na njihove ciljeve grupirani u etiri
glavne cjeline: stvaranje stabilne i odgovorne

Europe, stvaranje odrivog rasta i solidarnosti,

jaanje glasa Europe u svijetu te pametno
reguliranje i uinkovita implementacija propisa.
Komisija naglasak stavlja na suoavanje s
ekonomskom krizom te poticanje gospodarskog
rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Imperativ je
djelovati kratkorono, no istodobno stvoriti temelje
za dugorono odriv rast i radna mjesta. Takvo
balansiranje trebalo bi pomoi Europskoj uniji da
izae iz krize i postane kompetitivnija na globalnoj
razini, te bi joj pomoglo da iskoristi resurse za rast
te ostvari uspjenu socijalnu trinu ekonomiju. Kao
prioritetnu aktivnost Komisija spominje reformu i
povratak povjerenja u financijski sektor. U tom
smislu ve je pokrenut niz inicijativa poput
primjerice zakonodavnih prijedloga o izvedenicama
(derivatima ili derivativima), o agencijama za
kreditni rejting, kapitalnim zahtjevima, veoj
transparentnosti trita vrijednosnicama i o
zlouporabi trita.dubinomjer i transparentan
trita vrijednosnih papira i rjeavanje zlouporabe
trita, a Komisija e poetkom sljedee godine
predloiti usvajanje dodatnih prijedloga koji e se
odnositi na zatitu investitora. Takoer, jedan od
ciljeva
je
osiguranje
odrivih
javnih
prihoda. U tom
smislu
Komisija
planira pokrenuti
European Union, 2011
postupak
za
usvajanje dodatnih mjera za obnovu javnih
financija, a radit e i na modernom sustavu poreza
na dodanu vrijednost koji e biti kadar suoiti se s
problemom utaje poreza kao i s potrebom da se
malo i srednje poduzetnitvo porezno rasterete.
Jedinstveno trite najvaniji je most do
gospodarskog rasta i zapoljavanja, navodi Komisija
u svojem planu najavljujui za 2012. godinu niz
inicijativa u podruju zajednikog europskog
istraivakog prostora, liberalizacije eljeznica, jo
vee uporabe modernih tehnologija te poveanja
povjerenja potroaa. Nadalje, s obzirom da je
stvaranje novih radnih mjesta, uz ouvanje okolia,
istaknuto kao jedan od najvanijih prioriteta,
Komisija planira pokrenuti nove inicijative u
podruju poljoprivrede i ribarstva, zatite voda,
nuklearne energije, obnovljivih izvora energije te
smanjenja emisije staklenikih plinova. Kada se radi
o slobodnom kretanju graana unutar Europske
unije, Komisija istie kako je nuno svladati
preostale birokratske prepreke te osnaiti podruje
sigurnosti i pravde. to se tie uloge to ju Europska

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

unija eli imati na svjetskoj pozornici - naglasak je

stavljen na potrebu prilagodbe europskog
gospodarstva promjenama u svijetu, ukljuujui i
sudjelovanje i pomo u smirivanju tenzija u raznim
dijelovima svijeta.
Vie:
Commission Work Programme 2012: Delivering
European renewal - Communication from the
Commission.
COM(2011) 777 final, 15.11.2011.

Herkul III i Periklo 2020 protiv

korupcije
Europska je komisija za prosinac 2011. najavila
usvajanje dvaju novih prijedloga programa u
podruju borbe protiv korupcije. Program Herkul III
promie zatitu financijskih interesa Europske unije,
dok je cilj programa Periklo 2020 borba protiv
krivotvorenja novca, snanija zatita eura kao
valute (papirnatih novanica i kovanica) na
europskom i svjetskom tritu. Najavljeni prijedlozi
dio su viegodinjeg financijskog okvira Europske
komisije za razdoblje od 2014.-2020. godine.
Za program Herkul
III u tom je smislu
ve
osiguran
proraun od 15
milijuna eura na
godinu, tj. 110
European Union, 2011
milijuna za ukupno
razdoblje. Taj e
program izmeu ostalog dravama lanicama
donijeti znatne utede, poto predvia zajedniku
nabavu specijalizirane opreme i razvijanje
specifinih raunalnih alata. Proraun za Periklo
2020 je 1,1 milijun eura na godinu, tj. 7,7 milijuna
za ukupno razdoblje. Aktivnosti u okviru programa
Periklo 2020 namijenjene su ponajprije dravama
lanicama, njihovim nacionalnim bankama te
institucijama koje izdaju novac, kao i pravosudnim i
sudbenim granama, a posebice e obuhvatiti
pruanje tehnike, znanstvene i operativne pomoi,
organizaciju strunog usavravanja, poboljanje
suradnje meu nadlenim vlastima te poveanje
svijesti o krivotvorenju eura.
Vie:
European Commission: AGENDA/11/38,
25.11.2011.

EU zakonodavstvo
Uvoenje sigurnosnih skenera u
europske zrane luke
Europska komisija usvojila je 14. studenog 2011.
provedbenu Uredbu br. 1147/2011 o koritenju
sigurnosnih skenera u zranim lukama. Taj pravni
akt dravama lanicama omoguava da postojee
sigurnosne
sustave
zamijene
sigurnosnim
skenerima. Njihovo koritenje nije obavezno, ali ako
se drave lanice i zrane luke odlue za njihovu
primjenu, morat e se pridravati uvjeta i standarda
propisanih ovom Uredbom.
Sigurnosni skeneri predstavljaju uinkovit nain
pregleda putnika jer mogu otkriti i metalne i
nemetalne predmete. Primjena takve tehnologije
smanjuje potrebu za runim pretraivanjem
putnika, posada i osoblja zranih luka.
Novi propis doputa upotrebu skenera samo u
skladu s minimalnim uvjetima: primjerice, skeneri u
zranim lukama nee moi pohranjivati, zadravati,
umnoavati i ispisivati slike; svako neovlateno
koritenje slika bit e zabranjeno i sprijeeno;
zaposlenik zaduen za analizu slike nalazit e se na
izdvojenom mjestu te slika nee biti povezana s
osobom pregledavanog putnika. Putnici moraju biti
informirani o uvjetima pod kojima se odvija
kontrola sigurnosnim skenerima, te imaju pravo
odustati od provjere skenerom te se podvrgnuti
drugim metodama kontrole.
Kako sigurnost i zdravlje graana ne bi bili ugroeni,
nee biti doputeno koritenje skenera koji rabe
tehnologiju
rendgenskog
zraenja.
Uredba
osigurava jedinstvenu primjenu sigurnosnih pravila
u svim zranim lukama te postavlja stroge mjere s
ciljem zatite zdravlja i osiguranja potivanje
temeljnih ljudskih prava putnika.
Vie:
Commission Implementing Regulation (EU) No
1147/2011 of 11 November 2011 amending
Regulation (EU) No 185/2010 implementing the
common basic standards on civil aviation
security as regards the use of security scanners
at EU airports. Slubeni list EU, L 294/7,
12.11.2011.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

Digitalizacija i online dostupnost

kulturne grae
Europska komisija nedavno je usvojila Preporuku
2011/711/EU o digitalizaciji i dostupnosti kulturnih
materijala putem interneta te digitalnom uvanju
podataka. Ovaj se akt nadovezuje na slinu
preporuku donesenu 2006. godine.
Komisija preporuuje dravama lanicama da
unaprijede planiranje i nadzor nad digitalizacijom
kulturnih materijala, tj. knjiga, asopisa, novina,
fotografija, muzejske grae, arhivskih dokumenata,
zvukovnih i audiovizualnih materijala, spomenika te
arheolokih lokaliteta. Potie se partnerstvo
ustanova u podruju kulture s privatnim sektorom u
svrhu stvaranja novih naina financiranja
digitalizacije te inovativnog koritenja kulturnih
sadraja. Takoer se preporuuje i koritenje
fondova EU te prekogranina suradnja i udruivanje
napora u svrhu digitalizacije. U Preporuci se istie
nunost unaprjeenja pristupa i koritenja
digitaliziranih sadraja koji su javno dobro te uvjeta
digitalizacije i dostupnosti materijala zatienih
autorskim pravom putem interneta. Drave lanice
trebale bi doprinijeti daljnjem razvoju Europeane,
portala za digitaliziranu kulturnu batinu Europe.
to se tie uvanja podataka u digitalnom obliku,
Preporuka
smatra
potrebnim
donoenje
dugoronih strategija, uvoenje odreenih izmjena
u nacionalnim zakonodavstvima te rjeavanja
pitanja u vezi s depozitom podataka u digitalnom
obliku. Preporuka ima dva Dodatka; prvi o naelima
javno-privatnih partnerstava za digitalizaciju
kulturne grae, a drugi o ciljanom doprinosu
pojedine drave lanice Europeani.
Vie:
Commission Recommendation 2011/711/EU
on the digitisation and online accessibility of
cultural material and digital preservation.
Slubeni list EU, L 283/39, 29. 10. 2011.

Sigurniji aditivi u hrani?

Upotreba aditiva u hrani trebala bi postati sigurnija
i transparentnija tvrdi Europska komisija koja je s
tim ciljem sredinom studenoga 2011. usvojila nove
propise.
Nove Uredbe 1130/2011/EU i 1129/2011/EU
ustanovljavaju dvije liste aditiva: prva sadri popis

aditiva u namirnicama te e se primjenjivati od

lipnja 2013. Druga lista sadri popis aditiva u
sastojcima hrane, poput jo nekih dodataka,
enzima, aroma i hranjivih tvari, a poet e se
primjenjivati 20 dana od objave u Slubenom listu
Europske unije.
Usvojenim uredbama jasno su utvreni uvjeti pod
kojima se aditivi mogu dodavati hrani, kao i
doputenost dodataka s obzirom na vrstu hrane,
kao i koliina doputenih aditiva.
Vano je napomenuti da je zapoet program
ponovne ocjene sigurnosti svih do sada koritenih
prehrambenih aditiva, u to je ukljueno i sladilo
aspartam. Takoer postoje nove upute za
proizvoae koji u uporabu ele uvesti dodatke.
Vie:
Commission Regulation (EU) No 1130/2011 of
11 November 2011 amending Annex III to
Regulation (EC) No 1333/2008 of the European
Parliament and of the Council on food additives
by establishing a Union list of food additives
approved for use in food additives, food
enzymes, food flavourings and nutrients.
Slubeni list EU, L 295/178, 12. 11. 2011.
Commission Regulation (EU) No 1129/2011 of
11 November 2011 amending Annex II to
Regulation (EC) No 1333/2008 of the European
Parliament and of the Council by establishing a
Union list of food additives. Slubeni list EU, L
295/1, 12. 11. 2011.

EU zakonodavstvo u
pripremi
Novi programi EU u podruju
pravosua i prava
Europska Komisija objavila je 15. studenog 2011.
prijedloge dvaju novih programa kojima je cilj
financijski ojaati podruje pravosua i zatite
temeljnih prava u EU kroz podizanje svijesti
graana o njihovim pravima na podruju cijele
Europske unije, te kroz osposobljavanje pravnika za
primjenu europskog prava.
Program Pravosue, s proraunom od 416 milijuna
eura, ima za cilj osigurati uinkovitu primjenu
zakonodavsta EU iz oblasti graanskog i kaznenog
prava. Graanima i tvrtkama koji su stranke u
prekograninim pravnim postupcima bit e olakan
pristup pravdi, a takoer e biti osnaene aktivnosti
EU na podruju suzbijanja droge i kriminala.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

Program Prava i graanstvo, s proraunom od 387

milijuna eura, pridonijet e boljoj provedbi zatite
ljudskih prava i sloboda u praksi kroz famijaliziranje
i upoznavanje graana s njihovim pravima kao i
kroz njihovu dosljednu i ujednaenu primjenu na
cijelom podruju Europske unije.
U okviru spomenutih programa predvieno je
financiranje obuke sudaca i pravnika, suradnje
putem mrea pravnih praktiara, nevladinih
organizacija i kreatora politika te kroz kampanje
informiranja graana o njihovim pravima.
Budu li konano usvojeni, ova e dva predloena
programa konsolidirati trenutano postojei est
programa u podruju pravosua i prava, te e
znatno
pojednostaviti
dosadanji
sustav
financiranja, smanjiti birokratsku proceduru i
poveati uinkovitost. Provodit e se u razdoblju od
2014. do 2020. godine s predloenim proraunom
od ukupno 803 milijuna eura.
Vie:
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council establishing for
the period 2014 to 2020 the Justice
Programme COM(2011) 759 final, 15.11.2011.
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council establishing for
the period 2014 to 2020 the Rights and
Citizenship Programme. COM(2011) 758 final,
15. 11. 2011.

Budunost financiranja unutarnjih

poslova
Europska je komisija nedavno usvojila paket
zakonodavnih prijedloga kojima se postavljaju
jednostavnija pravila i dodjeljuje vie proraunskih
sredstava za financiranje unutarnjih poslova.
Nedavni dogaaji kao to su Arapsko proljee ili
teroristiki napadi u Norvekoj pokazali su koliko je
za Europsku uniju vana brza i uinkovita reakcija u
kriznim situacijama.
Slijedom
Komisijina
prijedloga,
u
sklopu
viegodinnjeg
financijskog
okvira EU za
razdoblje
od
2014. do 2020.
godine, proraun
European Union, 2011
za
unutarnje
poslove trebao bi iznositi 10,7 milijardi eura, to je
gotovo 40% vie u usporedbi s proraunskim

sredstvima koritenim za istu svrhu u razdoblju od

2007. do 2013. godine.
Istovremeno, broj fondova e se smanjiti sa est na
dva. Novi fond za azil i migracije bit e posveen
mobilnosti ljudi te integriranom upravljanju
migracijama. Iz prorauna od 3.869 milijuna eura
financirat e se mjere vezane uz sve aspekte
migracija, ukljuujui azil, legalne migracije,
integraciju te povratak osoba koje nisu graani EU,
a nepropisno su boravile unutar granica Unije.
Iz fonda unutarnje sigurnosti financirat e se
provedba Unutarnje sigurnosne strategije te
policijska suradnja meu dravama, ukljuujui
upravljanje vanjskim granicama EU. Ukupan
proraun fonda od 4.648 milijuna eura pokrivat e
razvoj novog informacijskog sustava za primjerice,
nadzor ulazaka/izlazaka iz EU te Program
registracije putnika.
Nova struktura fondovskog financiranja omoguava
fleksibilan i pojednostavljen mehanizam reagiranja
u kriznim situacijama. Fonodovi bi trebali poeti
djelovati 2014. godine.
Vie:
Building an open and secure Europe: the home
affairs budget for 2014-2020 - Communication
from the Commission. COM(2011) 749 final,
15.11.2011.
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council establishing, as
part of the Internal Security Fund, the
instrument for financial support for external
borders and visa. COM(2011) 750 final,
15.11.2011.
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council establishing the
Asylum and Migration Fund. COM(2011) 751
final, 15.11.2011.
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council laying down
general provisions on the Asylum and
Migration Fund and on the instrument for
financial support for police cooperation,
preventing and combating crime, and crisis
management. COM(2011) 752 final,
15.11.2011.
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council establishing, as
part of the Internal Security Fund, the
instrument for financial support for police
cooperation, preventing and combating crime,
and crisis management. COM(2011) 753 final,
15.11.2011.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

Globalni pristup migraciji i mobilnosti

U dokumentu pod naslovom The Global Approach
to Migration and Mobility to ga je Europska
komisija objavila 18. studenog 2011., najavljen je
njezin nov pristup tom pitanju to bi Europskoj uniji
- suoenoj s problemom migracije i mobilnosti iz
treih zemalja trebao omoguiti da uinkovito
reagira na rastui broj migranata i konano da
promijeni migracijske trendove. Kljuni prioritet
Globalnog pristupa migraciji i mobilnosti je
maksimiziranje pozitivnog uinka migracije na
razvoj partnerskih zemalja (zemlje podrijetla kao i
odredine zemlje) te istovremeno ograniavanje

njegovih negativnih posljedica.

Europska unija planira pojedinim dravama iz
svojeg neposrednog susjedstva (ponajprije Tunisu,
Marokz i Egiptu) ponuditi Partnerstva mobilnosti
(Mobility Partnerships) kao konkretan okvir za
dijalog i suradnju izmeu Unije i treih drava.
Partnerstva mobilnosti trebala bi organizirati i
olakati legalnu migraciju, usvojiti uinkovite i
humane mjere za rjeavanje problema ilegalne
migracije te poduzeti konkretne korake ka jaanju
razvojne dimenzije migracija.
Predvieno je osnivanje centara za migracije i
mobilnost s ciljem pruanja potpore pojedincima i
partnerskim zemljama u razvoju radnih vjetina i
znanja.
Takoer, Komisija je pokrenula web portal pod
nazivom EU Immigration portal kako bi pomogla
migrantima da o svojem odlasku u Europsku uniju
odlue temeljem pouzdanih informacija.
Vie:
The Global Approach to Migration and Mobility
- Communication from the Commission.
COM(2011) 743 final, 18. 11. 2011.
European Commission: Immigration portal

Izbjegavanje dvostrukog
oporezivanja
Komisija je 11. studenog 2011. objavila zakonodavni
prijedlog za poboljanje Direktive o kamatama i
autorskim naknadama. U prateem priopenju za
javnost podsjetila je na probleme to ih uzrokuje
dvostruko oporezivanje unutar Europske unije te
najavila konkretne mjere za njihovo uklanjanje.
Porezni tretman prekograninih transakcija ovisi o
nacionalnoj odnosno domaoj poreznoj regulativi te
o meunarodnim ugovorima koji ograniavaju
primjenu vaee nacionalne porezne regulative, a
koji se prvenstveno odnose na ugovore o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Dva su
temeljna naela na kojima nacionalne jurisdikcije
zasnivaju svoje pravo na oporezivanje: (1) naelo
rezidentnosti (residence jurisdiction) oporezuje se
itav dohodak osoba koje su rezidenti neke drave,
odnosno svjetski dohodak rezidenata neke drave
neovisno o tome gdje su ga zaradili; (2) naelo
izvora dohotka (source jurisdiction) oporezuje se
dohodak ostvaren od izvora na teritoriju neke
drave, odnosno dohodak rezidenata i nerezidenata
ostvaren unutar granica neke drave. Naelo
rezidentnosti (world-wide system) ima iru
primjenu, a neki primjeri koritenja naela izvora
dohotka (territorial system) mogu se nai u
Francuskoj kod oporezivanja dobiti poduzea.
Dvostruko oporezivanje oznaava situaciju u kojoj
pojedine drave primjenjuju razliita naela
oporezivanja,
razliito
definiraju
pojam
rezidentnosti ili razliito definiraju izvor dohotka
koji se oporezuje.
Dvostruko oporezivanje, kao i neoporezivanje, u
suprotnosti je s naelima jedinstvenog trita te
predstavlja jednu od najveih prepreka slobodnom
kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala. S jedne
strane, mnogi su graani i poduzea jo uvijek
pogoeni veim poreznim optereenjima ukoliko
posluju u vie drava lanica Europske unije. S
druge strane, postoje i oni koji koriste
neusklaenosti u poreznim propisima kako bi
izbjegli plaanje poreza ili umanjili svoje porezne
obveze. Naime, u Europskoj je uniji oporezivanje jo
uvijek uglavnom u nacionalnoj domeni, a zajednika
porezna politika prvenstveno je usmjerena na
indirektne poreze (npr. porez na dodanu vrijednost
i troarine) koji neposredno utjeu na
funkcioniranje zajednikog trita u podruju
slobodnog kretanja roba i slobode pruanja usluga
pa se stoga najdalje otilo upravo u harmonizaciji te
vrste poreza. Prema postojeoj pravnoj steevini
Europske unije, drave lanice nisu obvezne

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

sprjeavati
nediskriminatorno
dvostruko
oporezivanje. Odreeni uinak u tom pogledu imaju
tek bilateralni i multilateralni sporazumi o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali oni zbog
brojnih nedostataka, poput primjerice preuskog
obuhvata i neujednaenosti, ne pruaju dostatnu
zatitu ni graanima ni poduzeima.
Komisija smatra da se uoene probleme moe
rijeiti kroz poboljanja postojeih ili uvoenje
novih instrumenata kojima bi se rijeile situacije u
kojima dolazi do dvostrukog oporezivanja.
Odreene probleme mogue je rijeiti kroz
bilateralne ugovore, a za neke je pak nuno
potraiti rjeenja kroz regulativu Europske unije.
Komisija, za poetak, predlae izmjene Direktive
2003/49/EZ o kamatama i autorskim naknadama
(I+R Directive Interest and Royalties Directive).
Ta Direktiva propisuje izuzimanje od oporezivanja u
izvoru kamata i autorskih naknada, a pritom se
dravom izvora smatra drava u kojoj isplatitelj
kamate ili autorske naknade ima sjedite ili stalno
mjesto poslovanja. Izmjenama direktive smanjio bi
se broj situacija u kojima moe doi do dvostrukog
oporezivanja kao posljedice toga to se plaanje
kamata ili autorskih naknada obavlja izmeu
razliitih drava lanica Europske unije - pri emu
jedna drava lanica primjenjuje porez po odbitku
(withholding tax), a druga drava lanica takoer
oporezuje to isto plaanje.
Vie:
Double Taxation in the Single Market Communication from the Commission.
COM(2011) 712 final, 11. 11. 2011.

Supervizija financijskih konglomerata

Conglomerates Directive FINCOD) dala je

nacionalnim supervizorima ovlasti i alate za nadzor
financijskih konglomerata.
Financijski konglomerat je grupa koja ukljuuje
razliite vrste financijskih institucija poput banaka,
investicijskih drutava i osiguravajuih drutava. Da
bi se neka grupa smatrala financijskim
konglomeratom treba obuhvatiti barem dva
predstavnika iz razliitih financijskih sektora:
- kreditna institucija, financijska institucija, drutvo
za pomone usluge ili leasing drutvo (bankovni
sektor);
- investicijska drutva ili financijske institucije
(sektor investicijskih usluga);
- drutva za osiguranje, drutva za reosiguranje,
mirovinska osiguravajua drutva, ili osiguravateljni
holding (sektor osiguranja), ili
- mjeoviti financijski holding.
Nove predloene izmjene direktive o financijskim
konglomeratima odnose se na:
- ukljuivanje drutava za upravljanje imovinom u
raunanje praga za identificiranje konglomerata;
- izuzee za manje grupe, ako nadleni supervizor
procijeni da su grupni rizici zanemarivi;
- dozvoljavanje procjena utemeljenih na riziku pri
identificiranju financijskih konglomerata, dodatno
uz postojee definicije koje se odnose na veliinu;
- omoguavanje supervizije ovisno o sektoru te
dodatne supervizije nadreenog drutva u
konglomeratu, ukljuujui i holdinge.
Vie:
Vijee EU: PRES/11/414, 8. 11. 2011.
Europski parlament: Legislative observatory:
Financial conglomerates: supplementary
supervision of financial entities (amend.
Directives 98/78/EC, 2002/87/EC and
2006/48/EC)

Vijee Europske unije usvojilo je 8.

studenog 2011. godine izmjene i dopune
direktive kojom se ureuje poslovanje
financijskih konglomerata u dijelu koji
se odnosi na njihovu superviziju.
Usvojene izmjene imaju za cilj osigurati
adekvatni dodatni nadzor institucija koje
su dio nekog financijskog konglomerata.
Novom direktivom takoer se supervizija
financijskih konglomerata prilagoava
novoj strukturi supervizije u Europskoj
uniji prikazanoj na slici (dolje).
Uz postojeu sektorsku superviziju,
Direktiva 2002/87/EZ o financijskim
konglomeratima
(Financial

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

Globalizacija malih i srednjih

poduzea

Ulaganjem u infrastrukturu do
gospodarskog rasta

Europska je komisija 9. studenog 2011. predstavila

dokument pod nazivom Small Business, Big World
a new partnership to help SMEs seize global
opportunities u kojem predlae irenje poslovanja
europskih malih i srednje velikih poduzea (Small
and Medium-seized Enterprises SMEs) na trita
izvan Europske Unije s ciljem gospodarskog razvoja i
veeg zapoljavanja. Priliku nalaze u ekspanziji na
velikim inozemnim tritima poput Kine, Rusije,
Indije i Brazila, posebice imajui na umu injenicu
da oko 23 milijuna europskih malih i srednje velikih
poduzea zapoljava dvije treine ukupno
zaposlenih u privatnom sektoru, da su u posljednjih
pet godina otvorila 80% svih otvorenih radnih
mjesta, te da se samo
13% malih i srednje
velikih
poduzea
probilo na inozemno
trite i posluje s
inozemnim
partnerima.

Istinski integrirano jedinstveno trite nije mogue

ostvariti bez funkcionalne povezanosti svih njegovih
sastavnih dijelova. Ceste i ostale prometne veze, te
elektroenergetske i plinske, kao i irokopojasne
mree kljuni su za ostvarenje djelotvornog
zajednikog gospodarskog podruja te za njegovu
socijalnu i regionalnu koheziju. Ipak, unato
uznapredovaloj regulatornoj integraciji, poput
primjerice integracije u podruju energetike, ini se
da prekogranina fizika povezanost jo uvijek
kaska u razvoju, a taj manjak infrastrukturne
povezanosti osobito je uoljiv u novim dravama
lanicama ime se stvara jaz izmeu sredita
Europske unije i njezine periferije.
Ekonomska je kriza dovela do pojaanog interesa za
ulaganje u infrastrukturu jer takva ulaganja potiu
agregatnu potranju i dugorono osiguravaju povrat
uloena novca.
Imajui sve to naumu, Komisija je predloila
infrastrukturni paket, koji se sastoji od novog
proraunskog instrumenta fonda pod nazivom
Connecting Europe. Radi se o planu ulaganja u
kljuna podruja za obnovu gospodarstva
energetiku, transport i ICT. Planirano je uloiti oko
50 milijardi eura, a oekuje se da e to potaknuti
europsku konkurentnost.
Vie:
A growth package for integrated European
infrastructures - Communication from the
Commission. COM (2011) 676 final, 19. 10.
2011.

Stoga je cilj nove

strategije
omoguiti
takvim
poduzeima
veu konkurentnost te
European Union, 2011
bolji
pristup
informacijama u traenju novih inozemnih
partnera. Takoer, problem malim i srednje velikim
poduzeima predstavlja i udovoljavanje stranim
propisima, tehnikim standardima te propisima u
podruju zatite intelektualnog vlasnitva.
Inicijativa predvia cjelovito mapiranje trenutano
dostupnih pruatelja usluga poslovne podrke u
koju e biti ukljuene sve institucije EU. Planira se i
stvaranje
jedinstvenog
virtualnog
pristupa
informacijama o malim i srednje velikim
poduzeima, zatim poticanje stvaranja klastera i
umreavanja s ciljem njihove internacionalizacije te
openito stavljanjem naglaska na ve postojeu
vanjsku politiku EU.
To je sve dio strategija predstavljen u komunikaciji
Europske Komisije pod nazivom Small Business, Big
World a new partnership to help SMEs seize
global opportunities.
Vie:
Small Business, Big World - a new partnership
to help SMEs seize global opportunities
Communication from the Commission.
COM(2011) 702 final, 9.11.2011.

Novi programi za zatitu zdravlja i

potroaa od 2014. do 2020.
Europska komisija objavila je 9. studenog 2011.
prijedloge za dva nova programa u podruju zatite
potroaa i zdravlja, pod nazivom Zdravlje za rast
(Health for Growth Programme) i Program za
potroae (Consumer Programme).
Program Zdravlje za rast usmjeren je na razvoj
inovativnog i odrivog zdravstvenog sustava,
olakanog pristupa graana zdravstvenoj skrbi te
zatitu graana od prekograninih opasnosti po
zdravlje. U okviru tog prorama nastavit e se razvoj
suradnje na podruju procjene tehnologija u
zdravstvu, na poboljanju prevencije, dijagnoze i
lijeenja rijetkih bolesti te na razvoju smjernica EU
za dijagnosticiranje bolesti u ranim fazama,

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

10

ukljuujui razmjenu znanja i iskustava u prevenciji i

lijeenju tumora.
Smisao Programa za potroae je staviti europske
potroae u sredite zajednikog trita tako to e
im se omoguiti aktivno sudjelovanje u tritu,
mjerama kao to su poveavanje sigurnosti
proizvoda pomou uinkovitog sustava trinog
nadzora, vea informiranost o potroakim
pravima, poboljavanje mogunosti naknade tete
te ostvarivanje prava potroaa u prekograninoj
trgovini. Program za potroae fokusira se na
nadzor sigurnosti potroaa putem sustava brzog
upozoravanja na opasne proizvode, poput sustava
RAPEX, te pokretanjem raznih inicijativa za veu
informiranost i edukaciju - posebice mladih
potroaa, kao i proirenjem zakonodavnih
aktivnosti.
Dosadanji programi iz ovih podruja primjenjivat
e se do kraja 2013. kada e ih zamijeniti novi
programi
kao
dio
financijskih
prioriteta
viegodinjeg financijskog okvira EU (EU
Multiannual Financial Framework) za razdoblje
2014.-2020. objavljenih u lipnju.
Vie:
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council on establishing a
Health for Growth Programme, the Third multiannual programme of EU action in the field of
Health for the period 2014-2020. COM(2011)
709 final, 9.11.2011.
Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council on a consumer
programme 2014-2020. COM(2011) 707 final,
9.11.2011.

Iz prakse Europskog suda

Nezavisni odvjetnik o odgovornosti
javnih zdravstvenih ustanova
U svom miljenju od 27. listopada 2011. nezavisni
odvjetnik Mengozzi zakljuio je da javne
zdravstvene ustanove, kao pruatelji usluga, ne
potpadaju pod doseg propisa o odgovornosti za
neispravan proizvod to su sadrani u Direktivi
85/374/EEC.
U predmetu koji je trenutano pred Europskim
sudom, radi se o gospodinu Dutreux-u, koji je 2000.
godine, u dobi od 13 godina, zadobio opekline
tijekom operacije. One su nastale zbog neispravnog
kontrolnog mehanizma na zagrijanom madracu na

kojem je leao. Francuski sud je naredio bolnici u

kojoj se nesrea dogodila da plati kompenzaciju za
ozljedu. Pred francuskim sudom tada se postavlja
pitanje protee li se odgovornost za neispravan
proizvod i na odgovornost javnih zdravstvenih
ustanova koje su pruatelji usluge.
Prema
Direktivi o
odgovorno
sti
za
neispravan
proizvod,
odgovorno
European Union, 2011
st
je
temeljena
na naelu objektivne odgovornosti, gdje je
proizvoa proizvoda (gotovog proizvoda, sirovine
ili dijela proizvoda) odgovoran za tetu koju
prouzroi neispravnost njegova proizvoda. U sluaju
da proizvoa nije naznaen, svaka osoba koja
stavlja proizvod u promet smatra se proizvoaem,
osim ako ta osoba obavijesti oteenog u
razumnom roku o identitetu proizvoaa ili osobe
koja je njemu dostavila neispravan proizvod.
U svom miljenju nezavisni odvjetnik Mengozzi
napominje da smisao gore navedenih pravila
Direktive nije proirenje odgovornosti za neispravan
proizvod na pruatelje usluga. Takoer, sam Sud u
svojoj praksi bavi se odgovornou proizvoaa i
osoba koje stavljaju proizvod na trite. U ovom
sluaju ne radi se o potroau koji dolazi kupiti
madrac, pa kao posljedica toga trpi tetu od
neispravnog proizvoda, ve pacijentu koji je
primljen u bolnicu. Neispravnost madraca se moe
gledati samo kroz zdravstvenu uslugu, poto je
madrac na kojem pacijent lei dio nje. Stoga u
svijetlu Direktive o neispravnosti proizvoda , bolnica
(javna zdravstvena ustanova) ne moe biti smatrana
niti proizvoaem madraca, niti osobom koja taj
madrac stavlja na trite. Slijedom toga ona ne
moe biti odgovorna za neispravnost proizvoda
(madraca u ovom sluaju).
Ipak, da bi se osigurala uinkovita zatita potroaa,
nezavisni odvjetnik napominje da sama Direktiva
dozvoljava dravama lanicama da one same
propiu pravila o odgovornosti javnih zdravstvenih
ustanova, koje koriste neispravnu opremu ili
proizvode u svezi s uslugom koju pruaju, te pri
tome naprave tetu primatelju usluge (pacijentu),
istodobno omoguujui i pravo traenja naknade
(od strane oteenika) od samih proizvoaa na
temelju Direktive.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

11

Poto miljenja nezavisnih odvjetnika nisu pravno

obvezujua za Europski sud, u samom pravorijeku
presude vidjet e se je li Sud prihvatio miljenje
nezavisnog odvjetnika.
Vie:
Advocate Generals Opinion in Case C-495/10.
Centre hospitalier universitaire de Besanon v
Thomas Dutreux and Caisse primaire
d'assurance maladie du Jura (FR)

Povrat trokova nebolnike

medicinske usluge u drugoj dravi
lanici EU
Europski je sud u odluci od 27. listopada 2011.
ustvrdio da drave lanice moraju omoguiti
nadoknadu trokova, u skladu sa svojim
standardima, za nebolniku medicinsku skrb koja
iskljuuje upotrebu vane i skupe opreme, pruenu
u drugoj dravi lanici, bez prethodnog odobrenja
tijela prve drave lanice.
U spomenutom predmetu radi se o portugalskom
zakonodavstvu koje odreuje specifine uvjete pod
kojima se moe traiti povrat
trokova
za
nebolniku
medicinsku
skrb,
koja
zahtijeva
trostruko
odobrenje, prije nego to se
izvri povrat. Komisija protiv
Portugala podnosi tubu
zbog neispunjenja obveza u
kojoj trai utvrenje povrede
slobode kretanja usluga zbog
European Union, 2011
zakonodavstva vezanog za
povrat novca za nebolnike medicinske usluge. U
meuvremenu Europski sud 5. listopada 2011.
donosi odluku u kojoj kae da drave lanice imaju
pravo traiti odobrenje povrata novca za nebolniku
medicinsku skrb koja se odvija u drugoj dravi
lanici ako se pri toj usluzi koristi vana i skupa
oprema. Komisija, uzimajui tu odluku u obzir,
smanjuje opseg svoje tube na nebolniku
medicinsku uslugu koja iskljuuje vanu i skupu
medicinsku opremu.
U svojim zakljucima Sud navodi da ova vrsta usluge
potpada pod doseg slobode kretanja usluga.
Posljedino tome, drave lanice ne smiju stvarati
uvjete koji oteavaju slobodu kretanja ove usluge
izmeu dvije drave lanice i razliite su od uvjeta
koji postoje u istoj internoj situaciji za istu uslugu.
Portugal sa svojim zakonodavstvom oteava

slobodu kretanja usluga, a ta se prepreka ne moe

opravdati rizikom smanjenja financijske bilance
sustava socijalnog osiguranja. Razlozi koje Sud
navodi su da postotak tih pacijenata nije velik te da
takvo lijeenje trae ljudi koji imaju specifine
bolesti za koje postoje specifini programi, te da se
naknada moe traiti samo u granicama sustava
zdravstvenog osiguranja koji prua zemlja lanica u
kojoj pacijent trai povrat novca.
Na kraju Sud zakljuuje da Portugal nije ispunio
svoje obaveze u osiguranju uvjeta za nesmetano
kretanje usluga.
Vie:
Judgment of the Court of Justice in Case C255/09, Commission v Portugal

Oporezivanje offshore drutava

U presudi od 15. studenog 2011. Europski je sud
ustvrdio da porezni sustav - zamiljen na nain koji
bi offshore drutvima omoguio da tim putem
izbjegnu oporezivanje - predstavlja program
dravne potpore koji nije u skladu s unutarnjim
tritem.
U predmetu se radi o sustavu oporezivanja to ga je
Ujedinjeno Kraljevstvo namjeravalo provesti na
Gibraltaru. U kolovozu 2002. vlada Ujedinjenog
Kraljevstva obavjetava Europsku komisiju o
planiranoj reformi koja se sastojala od ukidanja
tadanjeg sustava poreza, te uvoenja tri poreza
to bi bili primjenjivi na sva Gibraltarska drutva
kapitala. Konkretno, radilo se o upisnini za
registraciju drutva, o porezu na plau i poslovnom
porezu na imovinu koritenu u poslovne svrhe, sa
stopom od 15 % na porez na plau i porez na
imovinu koritenu u poslovne svrhe.
Komisija 2004. godine odluuje da takav sustav
oporezivanja predstavlja program dravne potpore
to nije u skladu s unutarnjim tritem.
Prvostupanjski sud 2008. godine ukida tu presudu,
te se Komisija i panjolska ale Europskom Sudu,
koji potvruje odluku Komisije.
Vie:
Judgment of the Court of Justice in Joined
Cases C-106/09 and C-107/09. Commission and
Spain v Government of Gibraltar and United
Kingdom.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

12

EU publikacije, studije i
izvjea
Mobilnost Bugarskih i Rumunjskih
radnika
Europska komisija objavila je 11. studenog 2011.
izvjee o uincima mobilnosti radnika koji dolaze iz
Bugarske i Rumunjske.
Sloboda kretanja osoba jedna je od temeljnih
sloboda to su zajamene odredbama europskog
prava, a ukljuuje pravo dravljana EU da se
slobodno kreu unutar Unije u druge drave lanice,
da trae zaposlenje i da borave u drugim dravama
lanicama EU sa lanovima svojih obitelji.
Aktom o pristupanju iz 2005. dravama lanicama
bilo je doputeno da privremeno ogranie slobodno
kretanje radnika koji dolaze iz Bugarske i
Rumunjske, tako da ih tretiraju kao radnike iz
zemalja koje nisu lanice Europske unije, s jednom
iznimkom - da pri prijavi stranog radnika (radnik koji
nije dravljanin Europske unije) i radnika koji dolazi
iz Bugarske ili Rumunjske, prednost pri pristupu
tritu dobiva radnik koji dolazi iz Bugarske ili
Rumunjske.
Cjelokupan period privremenog ogranienja, u
trajanju 7 godina podijeljen je u tri razliite faze (2plus-3-plus-2) u kojima vrijede razliiti uvjeti. Taj je
sustav koriten i pri ulasku 10 novih lanica 2004.
godine, te e se najvjerojatnije koristiti i pri ulasku
Hrvatske u EU.
1. U prvoj fazi koja traje dvije godine, nacionalno
pravo drava lanica regulira pristup radnika iz
Bugarske i Rumunjske na trite rada.
2. Nakon isteka prve dvije godine , drave lanice
mogu produiti primjenu nacionalnog prava na
radnike iz Bugarske i Rumunjske, pod uvjetom da su
obavijestili Komisiju prije isteka prve faze. U
suprotnom se primjenjuje europsko pravo koje
jami slobodu kretanja radnika.
3. Drava lanica, koja primjenjuje svoje nacionalno
zakonodavstvo i u drugoj fazi, moe pri kraju druge
faze u sluaju ozbiljnog poremeaja na tritu rada
ili opasnosti da se ono dogodi, nakon to je
obavijestila Komisiju, i dalje nastaviti primjenjivati
svoje zakonodavstvo do isteka roka od sedam
godina.
Uz te faze, postoji i sigurnosna klauzula koja kae da
se drava lanica - koja je prestala primjenjivati
nacionalno zakonodavstvo pri reguliranju ulaska

radnika iz Bugarske i Rumunjske - moe vratiti na

primjenu vlastitog zakonodavstva u sluaju
ozbiljnog poremeaja na tritu rada ili opasnosti da
se ono dogodi.
Izvjee navodi kako e otvaranje trita rada za
bugarske i rumunjske radnike 2013.godine, imati
pozitivan uinak. Pretpostavlja se da su bugarskim i
rumunjskim radnicima zanimljiva radna mjesta u
sektoru graditeljstva, usluga unutar domainstva i
restorana. Dugorono, procjenjuje se da e se
dogoditi znaajan porast od oko 0,3% u BDP-u
Europske Unije, otvaranjem trita rada prema
bugarskim i rumunjskim radnicima. U izvjeu se
navodi da su radnici iz Bugarske i Rumunjske
najee migrirali u Italiju i panjolsku.
Vie:
Report from the Commission to the Council on
the Functioning of the Transitional
Arrangements on Free Movement of Workers
from Bulgaria and Romania. COM (2011) 729
final, 11. 11. 2011.

Zbogom otvorenim granicama?

Danski pristup
U radu pod naslovom A farewell to open borders?
The Danish Approach objavljenom u seriji CEPS
Liberty and Security in Europe, autor Peter Hobbing,
CEPS-ov istraiva, obrauje imbenike koji
ugroavaju slobodno kretanje ljudi unutar
schengenskog prostora, posebice se osvrui na
nedavnu dansku inicijativu za ponovno uvoenje
graninih kontrola.
Migracijski pritisak izvana i populistiki trendovi
unutar Europe ve su izvrili znaajan pritisak na
ideju Europe bez granica, bez obzira na injenicu to
su otvorene granice jedno od najveih europskih
dostignua. No, ono to je u prolosti smatrano
neugodnom, ali privremenom smetnjom, pretvorilo
se pod utjecajem danske inicijative u neto potpuno
drugaije. Naime, Danska je 10. svibnja 2011. na
prijedlog desniarske Stranke danskog naroda
objavila da namjerava ponovno uspostaviti kontrolu
na granicama s Njemakom i vedskom. Europska
unija kritizirala je taj plan danske vlade istiui da se
time kri pravo na slobodu kretanja unutar
Schengenske zone. Mjera za uspostavljanje stalne
kontrole, ukljuujui carinarnice i video nadzor,
preplaila je ne samo Bruxelles ve i putnike i
poslovna udruenja diljem Europe. Nova vlada
zasad je odagnala takvu mogunost ukidanjem

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

13

graninih mjera preuzetih od svojih prethodnika.

Bez obzira na to, nije na odmet ponoviti lekcije iz
ove kratkotrajne, ali lako ponovljive epizode:
1. politiari u Bruxellesu kao i svim ostalim glavnim
gradovima, ne smiju zaboraviti to je europljanima
donijela takva sloboda kretanja u posljednjih 20
godina;
2. institucije Europske unije trebale bi osuditi i jasno
istaknuti nezakonitost unutarnjih graninih
kontrola;
3. Komisija bi trebala uspostaviti sustav kojim bi
mogla bre reagirati na bilo koji slian pokuaj
ograniavanja slobode kretanja unutar Unije;
4. kako bi se sprijeile nepotrebne napetosti, vano
je da Unija nastavi koherentno i uinkovito
upravljati svojim vanjskim granicama.
Vie:
Hobbing, Peter. A farewell to open borders?
The Danish Approach // CEPS Liberty and
Security in Europe, 9. 11. 2011.

Prirunik za Zajednike istrane

timove
Vijee ministara EU objavilo je poetkom studenog
2011. nadopunjenu verziju Prirunika o Zajednikim
istranim timovima (Joint Investigation Teams
Manual - JIT) u okviru zajednikog JIT Projekta
Eurojusta i Europola, a iji je glavni cilj unaprjeenje
odnosa drava lanica u borbi protiv organiziranog
kriminala i tijekom s tim povezanih istranih radnji.
Smisao spomenutog Prirunika jest informirati
praktiare o pravnim osnovama i pretpostavkama
uspostavljanja Zajednikih istranih timova, njihovoj
najboljoj namjeni te u konanici - pridonijeti
daljenjem razvoju meunarodne suradnje u
kaznenim stvarima. Imajui na umu injenicu da se
radi o ivuem dokumentu, Prirunik e biti
redovito auriran, pogotovo s obzirom na oekivana
iskustva u praksi.
JIT jest istrani tim, uspostavljen temeljem
dogovora izmeu dviju ili vie drava lanica, ali i
drugih drava, za specifinu namjenu i na odreeno
vrijeme. Zajedniki istrani tim ima brojene
prednosti u odnosu na ve poznate forme pout
zrcalnih ili paralelnih istraga ili zahtjeva za
kaznenom pomoi. U te prednosti mogu se ubrojiti
mogunost da lanovi tima izravno pristupe
informacijama bez potrebe postavljanja formalnog
zahtjeva,
mogunost
izravnog
zahtijevanja
pojedinih istranih radnji meu lanovima tima,

mogunost da lanovi tima budu prisutni pri

pretrazi doma, ispitivanjima u okviru svih ukljuenih
jurisdikcija, neformalna razmjena specijaliziranog
znanja, uspostava i unaprjeenje uzajamnog
povjerenja izmeu praktiara razliitih jurisdikcija i
radnih okruenja. Zajedniki istrani tim prua
mogunost odreivanja optimalne istrage i
optube; mogunost dobivanja financijske potpore
EU, Europola i Eurojusta.
Vie:
Coucil of the European Union: Joint
Investigation Teams Manual Council Register:
doc. no. 15790/11, 4. 11. 2011.

Studija o neformalnoj skrbi za starije

osobe u EU, Hrvatskoj i Turskoj
U okviru projekta to ga provode lanice Europske
mree ekonomskih istraivakih instituta (European
Network of Economic Policy Research Institutes
ENEPRI) objavljena je studija pod nazivom Informal
Care, Labour Force Participation and Unmet Needs
for Formal Care in the EU-27, Croatia and Turkey
koja na temelju podataka objavljenih u istraivanju
Europske komisije Eurobarometer 283/Wave 67.3:
Health and Long-term Care, usporeuje slinosti i
razlike u podruju pruanja neformalne skrbi u 27
drava lanica EU, te Hrvatskoj i Turskoj.
Problem nezadovoljenih potreba za skrbi javlja kada
se osoba ovisna o nekoj vrsti skrbi prijavi kod
nadlene
slubene
institucije
za skrb (kod
kue,
u
dnevnom
centru ili u
European Union, 2011
domu), ali
mu usluga
nije pruena, ili ju prima, ali u nedovoljnoj koliini ili
kvaliteti. Uzroci nezadovoljenih potreba su raznoliki
na primjer, nedovoljna pokrivenost (nedovoljan
broj osoblja ili ustanova), pretjerani trokovi i
neprimjeren broj sati namijenjenih njezi kod kue.
Vie:
Vilaplana Pietro,Cristina. Informal Care, Labour
Force Participation and Unmet Needs for
Formal Care in the EU-27, Croatia and Turkey //
Social welfare policies, ENEPRI Research
Reports, 8. 11. 2011.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

14

Izvjee o cijenama osobnih

automobila u EU
Europska komisija objavila je izvjee o cijenama
osobnih automobila u Europskoj uniji. Izvjee temeljeno na podacima proizvoaa automobila navodi preporuene proizvoake cijene za oko 80
razliitih modela automobila 27 automobilskih
marki. Cijene su izraene sa i bez poreza, zajedno s
cijenama za razliite opcije
automobilske
opreme,
ukljuujui automobile s
volanom na desnoj strani.
Izvjee ove vrste Komisija
objavljuje jedanput na
godinu u okviru inicijative
pokrenute nakon brojnih
pritubi potroaa zbog
razliitih cijena automobila
u
raznim
dravama
lanicama Europske unije i preprekama koje se
nameu kupcima koji ele automobil kupiti u drugoj
dravi lanici.
Usporedbe radi, cijena BMW serije 3, u osnovnoj
varijanti, u Maarskoj je tri tisue eura vea no u
Bugarskoj. Navodi se i primjer osnovnog modela
Ford Focusa, ija je cijena na austrijskom tritu
dvije tisue eura vea od istog vozila na njemakom
tritu.
Vie:
Car prices within the European Union at 1
January 2011 / European Commission.
Luxembourg : Publications Office of the
European Union, 2011.

Eurobarometer o zapoljavanju i
socijalnoj politici
Rezultati najnovijeg istraivanja Eurobarometera o
stavovima europskih graana o zapoljavanju i
socijalnoj politici pokazuju da je vie od treine
trenutano zaposlenih graana EU zabrinuto zbog
mogunosti gubitka posla. Ipak, openito loi
osjeaji o drutvenoj situaciji u cjelini, kao i o
ansama da gospodarska kriza brzo okona nisu
se pretvorili u krizu povjerenja kada se radi o nainu
na koji ispitanici gledaju na svoju vlastitu
perspektivu. Europljani openito smatraju da je

utjecaj to ga EU ima na zapoljavanje i socijalnu

politiku u njihovoj zemlji pozitivan. Europskoj je
uniji izuzetno vano to su graani svjesni napora
koje Unija ulae u svladavanje gospodarskih i ostalih
problema koji kod mnogih izazivaju tjeskobu.
Vie:
Eurobarometer Special Survey 377 :
Employment and Social Policy / Wave EB76.2.
European Commission, 2011.

Problemi s EU? Tko vam moe

pomoi?
Europski ombudsman objavio je u studenom 2011.
brouru pod nazivom Problemi s EU? Tko vam
moe pomoi? u kojoj prua niz korisnih informacija
i savjeta o nainu ostvarivanja pojedinanih prava,
te donosi pregled institucija i tijela koja bi
graanima EU mogla biti od pomoi pri zatiti
njihovih prava pred europskim institucijama. Uz
svako od sedam tijela, obraenih u brouri,
naveden je primjer sluaja koji detaljno prikazuje
kako se pojedinci obraaju institucijama te na koji
im nain one pruaju pomo.
Vie:
Problems with the EU? Who can help you? /
European Ombudsman, 2011.

Valja znati
Servis Pitaj EU!
Access Info Europe - nevladina organizacija s
podruja zatite ljudskih prava, sa sjeditem u
Madridu, nedavno je, uz potporu brojnih
partnerskih organizacija, predstavila web stranicu
www.AsktheEU.or
g putem koje
korisnici

neupueni u nain
pronalaenja
informacija o EU ili dokumenata njezinih institucija mogu postavljati upite ili zatraiti pristup
odreenom slubenom dokumentu. Predstavljenim
se sustavom eli olakati i pojednostaviti slanje
upita ili traenje konkretnih dokumenata od
institucija i tijela Europske unije.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

15

Registracijom na internetskoj stranici i ispunjenjem

predvienog obrasca, web stranica upit alje
elektronikom potom nadlenom tijelu Unije. U
skladu s Uredbom 1049/2001 odgovor bi trebao
stii u roku od 15 radnih dana. Svi upiti i odgovori
su javni, a moe se zatraiti i proslijeivanje
odgovora na upit, to bi europskim birokratima
trebalo smanjiti koliinu posla s obzirom da se isti
upiti ne bi ponavljali. Korisnicima je omogueno
ocjenjivati i komentirati odgovore temeljem
kvalitete i razumljivosti. Ukoliko su odgovori
nezadovoljavajui, web stranica pomae pri
ulaganju albe, kontaktiranju Ombudsmana ili
Europskog suda.
Donedavno se treina albi upuenih Europskom
ombudsmanu odnosila na probleme vezane uz
pravo na pristup dokumentima, to ukazuje na
nedvojbenu potrebu uspostave servisa koji bi
pomogao u poveanju transparentnosti i podizanju
svijesti o koritenju tog prava. Valja imati na umu
da pravo na pristup informacijama nije isto to i
pravo na pristup dokumentima, pri emu moramo
napomenuti kako stranica Ask the EU ne odaje
dojam da razlikuje ta dva pojma.
Povrnim pogledom na sadraj servisa Ask the EU
moe se pronai niz upita na koje se odgovor
mogao jednostavno pronai uporabom pretraivaa
Google, konzultiranjem stranica Europske komisije
ili naprosto kontaktiranjem mree EU info centara
to graanima EU stoje na raspolaganju (mrea
EDC-a, Europe Direct, itd.).
ini se stoga da bi tom servisu s jedne strane koristio dobar sustav filtriranja upita, a njegovim
korisnicima kao i osobama koje rade u njegovoj
pozadini s druge strane edukacija o
samostalnom pronalaenju informacija koritenjem
raspoloivih i jednostavno dostupnih alata.
Stranica je trenutano dostupna na engleskom,
francuskom, njemakom i panjolskom jeziku i u
potrazi je za prevoditeljima volonterima koji bi
pomogli proiriti jezinu pokrivenost.
Vie:
www.AsktheEU.org

Stranica Europskog parlamenta i

Legislative Observatory u novom
ruhu
Krajem studenog Europski parlament pokrenuo je
potpuno redizajniran web portal u okviru kojega je
predstavljena i temeljito obnovljena verzija baze

podataka Legislative Observatory koja je

namijenjena praenju zakonodavnog procesa na
razini EU od poetnog prijedloga Komisije do
usvajanja konkretnog pravnog akta. Od svoje
uspostave 1994. godine, ta je baza doivjela brojne
izmjene i poboljanja. Postupno su dodavane nove
mogunosti pretraivanja to je taj servis uinilo
nezaobilaznim
izvorom
informacija
o
zakonodavnom procesu u EU, s posebnim
naglaskom na aktivnosti samog Parlamenta.

Upravo objavljena nova verzija ovog servisa sadri

sljedee promjene:
- restrukturiran pretraivaki alat koji sada
omoguuje korisnicima da kombiniraju vie kriterija
pri pretraivanju sloenih zapisa o procedurama;
- uveden je kalendar plenarnih zasjedanja
Parlamenta koji omoguuje pretraivanje podataka
o prolim, tekuim i buduim sjednicama;
- preureeni su dosjei svih postupaka koji sada
nude vie informacija o kljunim akterima i slijedu
dogaaja, a ukljuene su i dodatne veze na vanjske
web stranice;
- dodana je funkcija My Observatory koja
korisnicima omoguuje da personaliziraju bazu
podataka spremajui svoje pretrage i traei
obavijesti o svakoj promjeni u odabranim dosjeima.
Sve to, uz dostupne RSS feedove, omoguit e
korisnicima lake praenje novih dogaaja u okviru
dosjea koji ih zanimaju.
Vie:
European Parliament: Homepage
European Parliament: Legislative Observatory

Centar za slobodu medija u Firenci

U okviru Centra Robert Schuman za napredne
studije (Robert Schuman Centre for Advanced
Studies - RSCAS) pri Europskom sveuilinom

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

16

institutu u Firenci (European University Institute

EUI) pokrenuto je, uz financijsku potporu Europske
komisije, osnivanje Centra za pluralizam i slobodu
medija. Centar e poeti s radom u prosincu 2011.
godine, a svojim bi aktivnostima trebao pridonijeti
razvoju novih ideja o tome kako osigurati veu
raznolikost i slobodu medija, te poboljanju
kvalitete promiljanja o medijskom pluralizmu u
Europi.
Centar e provoditi etiri skupine specifinih
aktivnosti: teorijska i primijenjena istraivanja
(radovi, studije, opservatorij medijskog pluralizma),
rasprave, obrazovne aktivnosti (seminari, ljetne
kole), i diseminacija rezultata istraivanja.
Vie:
Digital Agenda: Commission awards 600,000
for new Centre for Media Pluralism and Media
Freedom, IP/11/1307, 7. 11. 2011.

Francuskom filmu nagrada

Europskog parlamenta
Niskobudetni
francuski
film
Snjegovi
Kilimandara ("Les neiges du Kilimandjaro")
osvojio je u studenom 2011. nagradu Europskog
parlamenta - Lux prize radi svoje fokusiranosti na
socijalnu nepravdu. Film, u reiji Roberta
Guediguiana propituje nepravdu dananjih drutava
i politikih sukoba, ilustrirajui politiki ivot na
najnioj
razini,
istovremeno apelirajui
na veu toleranciju.
Film
govori
o
prekretnici
ivota
starijeg umirovljenog
para nakon napada
mladog nezaposlenog
radnika, u malom
ribarskom
mjestu
lEstagne.
Nagrada Parlamenta dodjeljuje se filmu koji
najbolje ocrtava europske vrijednosti, kulturnu
raznolikost ili proces integracije EU. U konkurenciji
su se nali i filmovi Atenberg grke redateljice
A.R. Tsangari i Play veanina R. Ostlunda.
Vie:
LUX Film Prize

Knjiga: Prethodni postupak u pravu

Europske unije suradnja
nacionalnih sudova s Europskim
sudom
Ovog je mjeseca u izdanju Narodnih novina
objavljena knjiga Prethodni postupak u pravu
Europske unije suradnja nacionalnih sudova s
Europskim sudom i time upotpunila prazninu koja
je do sada u ovom pravnom podruju postojala u
domaoj
literaturi.
Urednici
knjige,
profesori europskog
prava
s
Pravnog
fakulteta u Zagrebu,
okupili su niz autora
(Melita
Carevi,
Tamara apeta, Sinia
Rodin, Iris Goldner
Lang,
Biljana
Kostadinov,
Mislav
Mataija,
Tamara
Periin,
Tunjica
Petraevi) koji su kroz osam poglavlja dali
sistematian i cjelovit prikaz instituta prethodnog
postupka pred Europskim sudom te upozorili na
izazove pred kojima e se nai i domai praktiari
ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Prethodni je postupak pred Europskim sudom
osnovni mehanizam suradnje nacionalnih sudova
drava lanica i Europskog suda. Temeljem ovog
postupka ureenog lankom 267 Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, svi nacionalni sudovi
mogu, a u odreenim sluajevima ak i moraju,
postaviti pitanje Europskom sudu o tumaenju ili
valjanosti odreenog pravnog pravila prava EU.
Knjiga analizira pitanja poput toga koji sudovi
mogu, a koji moraju pokrenuti prethodni postupak,
zato, o emu i na koji nain se prethodni postupak
vodi, kakav je odgovor Europski sud ovlaten dati i
koji su uinci njegovih odluka, te mogu li nacionalni
sudovi biti odgovorni za primjenu prava EU. Knjiga
e zbog aktualne tematike i sistematinog prikaza
ovog pravnog instituta biti posebno korisna sucima
hrvatskih sudova, odvjetnicima i dravnim
odvjetnicima te studentima.
Vie:
Prethodni postupak u pravu Europske unije :
suradnja nacionalnih sudova s Europskim
sudom / Melita Carevi ... [et al.] ; urednici
Tamara apeta ... [et al.]. Zagreb : Narodne
novine, 2011.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

17

European Environmental Law - novo

izdanje
Izdavaka kua Europa Law Publishing objavila je
etvrto, potpuno aurirano i revidirano izdanje
vodee monografije o europskom pravu okolia European Environmental Law autora J.H. Jansa i H.
Veddera. Autori su u obzir uzeli novu sudsku
praksu europskih sudova, novije uredbe i direktive,
odredbe Lisabonskog ugovora te sudsku praksu
nacionalnih sudova u primjeni europskog prava
okolia.
Koje su pravne osnove europske politike zatite
okolia te na kojim se naelima temelje direktive i
uredbe? Koje je zahtjeve Europski sud nametnuo
dravama lanicama za provoenje direktiva o
okoliu? Do koje se mjere moe osporavati i
oslanjati na europsko pravo okolia pred domaim i
europskim sudovima? Kako se odredbe Lisabonskog
ugovora o unutarnjem tritu odraavaju na
nacionalne politike zatite okolia? Knjiga odgovara
na ta i mnoga druga pitanja.
Vie:
European Environmental Law After Lisbon /
J.H. Jans & H.H.B. Vedder. Fourth Edition.
Europa Law Publishing, 2011. ISBN:
9789089521064

Objavljeni zbornici radova Hrvatskokanadskog akademskog drutva

(HKAD)
U izdanju Hrvatsko-kanadskog akademskog drutva
i Filozofskog fakulteta u Splitu objavljena su dva
zbornika radova pod nazivom Migration,
Globalization, Hybridity: Canadian and Croatian
Experiences i Social and Cultural Implications of
Multiculturalism.
Prvi zbornik predstavlja skup radova izloenih na
treem meunarodnom znanstvenom simpoziju o
kanadskim studijama Migration, Globalization,
Hybridity: Canadian and Croatian Experiences,
odranom od 21. do 23. svibnja 2010. u Zagrebu u
organizaciji HKAD-a i Filozofskog fakulteta u Splitu.
Karakteristike obaju zbornika, iji su urednici dr.sc.
Gordan Matas s Filozofskog fakulteta u Splitu i prof.
dr. sc. Biljana Kostadinov s Pravnog fakulteta u
Zagrebu, su multidisciplinarnost i dvojezinost.
Objavljeni radovi okupljaju strunjake raznih
podruja drutvenih znanosti, u prvome redu prava,
javne uprave, politikih znanosti i knjievnosti. Dio
radova objavljen je na engleskom, a dio na
francuskom jeziku.

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

18

UREDNITVO
Aleksandra ar /ur.
Tamara apeta
Iris Goldner Lang
Andrea Hori
Jasenko Marin
Antonija Petriui
Nikoleta Radionov
Suradnici u ovom broju:
Melita Carevi
Boena Gulija
Studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu:
Tena Barii, Jadranka Jakovi, Tomislav Krmek,
Ana Lah, Morana Marti, Branka Marui, Matea
Milju, Rea Raji

INFORMACIJSKI CENTAR ZA
EUROPSKO PRAVO EU i
Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Knjinica
Trg marala Tita 3
10001 Zagreb
tel: 01 / 45 97 596, 45 97 556
faks: 01/ 45 97 555
email: eu-info@pravo.hr
web: http://euinfo.pravo.hr/

EUROPA Info, br. 12 / 2011.

19