povijest arhitekture - pojmovi 1. AGORA (gre rg, skupStina) U.ant, Grékoj gradski trg, trinica, mjesto na kojem se odvijao drustveno-politicki i trgovagki Zivot. Nalazi se obiéno u srediStu grada, u primorskim gradovima blizu pristanista. U starije je doba nepravilna oblika, okruzena hramovima i javnim zgradama, kasnije kvadratna oblika i izgradena kao arhitektonska cjelina, okruzena trijemovima, Uzor je rimskom forumu, Agora je i prvotan naziv za narodnu skupstinu, koja se kasnije zove eklezija (= ovu rijeé preuzima krSéanstvo, prvotno za erkvu kao zajednicu vjemika, au romanskim jezicima i za cerkvenu zgradu: tal. chiesa, franc. eglise, starodalm. hesia, jesia, itd.) ) 2. AKROTERIJ (gré. akroterio vrh, glavi U grékoj umjetnosti samostalan plastiéan ukras na vrhu i krajevima zabata hrama ili sarkofaga. Prvobitno simboli¢ki ukras (npr. lira), zatim palmeta, akantusov list, a kasnijei slozenije tvorevine (sfinga, grifon, Gorgona, Nike, éovjeéji lik). Javija sei u etruséanskoj i rimskoj umjetnosti, te w srednjovjekovnoj (npr. na vrhu ciborija). 3. AMBON (gré.= pupak ili kvrga na Stitu; ono ito se istige) Poviseno mjesto (govornica) smjesteno na spoju svetista i broda erkve, namijenjeno éitanju bibliskih tekstova u liturgiji, Sastoji se od ovalne, kvadratne ili poligonalne ograde, s jedne strane otvorene, zatim noge ili postolja na kojem potiva i malog stubista kojim mu se prilazi U bazilikama se nalaze dva takva mjesta, U ranokrSéanskim bazilikama amboni se nalazena boénim stranama scholac cantorum, a u romaniékim crkvama na dn scholac cantorum prema ¢glavniom brodu crkve. Sa sjevernog se ¢ita evandelje as ju¢noga poslanica i starozavjetni tekstovi. Tamo gd je bio samo jedan ambon (npr. S. Clemente u Rin), reovito je bio trostepen: s najviseg mjesta dakon éita evandelje, sa srednjega subdakon poslanicu, as najnizega lektor Gita tekstove Starog zavijeta i ostale poruke. U pravoslavnoj crkvi se nalazi ‘kao povigeno mjesto ispred ikonostasa, a naziva sc amvon. Ambone w 11. st. polako istiskuje pojava propavjedaonice. Propovjedaonica je governica koja je od poda erkve odignuta od 1 do 4 m (i vi8e), s koje sveéenik propovijeda vjemieima (Split romani¢ka Sesterostrana, 13.st.). U doba baroka dozivljava vrhunac likovne ekspresife: reljefu se izraduju éitave pouene biblijske prige. Iznad se éesto postavlja baldahin koji ima akustigku, simboliéku i dekorativnu funkeiju. U 12. i 13. st, katkad nailazimo na dvije propovjedaonice, svaka na svojoj strani broda. 4, APSIDA (gré. hapsis= spoj, svod, prigradnja) Polukruzni zavréctak anti¢ke bazilike gdje je sjedio predsjednik suda sa svojim pomoénicima, ‘Od 4.st. taj arhitektonski oblik preuzima i krséanska bazilika i u tom dijelu smjestena je biskupova katedra,a njoj sa svake strane subselia za zbor sveéenika. U kasnijim razdebljima poprima razligite oblike (poligon, kvadrat, segment), ai drukéije funkeije (od 11 st. uw njoj se ‘smjesta oltar i sarkofag s moéima). Obiéno je nadsvodena polukalotom. Apsidiola—mala apsida, u romaniékoj i goti¢koj arhitekturi esto po vise njih prati glavmu apsidu. 5. ARKADA (od lat. areus= luk) iz stupova koji pocivaju na lukovima, U starokrséanskim bazilikama i stednjovjekovnim cerkvama dijele glavni brod od boénih. Graditelji srednjog vijeka, a jo3 vise renesanse upotrebljavaju arkace u konstrukeiji otvorenih trijemova prizem|ju profanih objekata. 1/18Rimsko graditelistvo je poznavalo tz sijepe arkade koje su sluzile kao ukras zidnih ploha (arkatura), One se osobito éesto pojavijuju u arhitekturiromanike ispod krovnog vijenca, a nnazivaju se i patuljastim arkadama (ili viseéim). 6. BASTION (tal. bastione, od lat. bastire= graditi, utvrdivati) Istaknuti dio visestranog tvrdavnog bedema, kojemu dvije stranice izbijaju prema vani poput kklina, a druge se dvije vezu s glavnim zidom tvrdave, ito omoguéuje da bude drzan pod paljbom ne samo prostor ispred utvrtle nego i svaki od njenih djelova (vanjski zidovi i susjedni bastioni), Javili su se sa razvitkom artiljerije. Domet i razoma snaga topovskih zma ‘utinili su neprikladnim obrambeni sistem visokih tvrdavnih kula, Tvrdavni se prostor pogeo izravnavati i zaétigivati predtvrdavnim nasipima i zidovima te pojaéavati, osobito na uglovima, bastionima, Prve trdave s bastionima javljaju se po8. 16.st, (utvrde Verone, 1572.) Bastionski se sistem sve viSe usavrSavao, a definitivne su mu oblike dali franc. arhitekti Pa i Vauban (17.st.), Bastioni su Gesto dobivali viastta imena prema svecima ili vladarima, U nas. je nailjepsi primjerak Karlovatka tvrdava, gradena w obliku pravilnog Sesterokuta, kojen je svaki kut branjen bastionom. 7. BAZA (gré. bazis= osnova, temelj, pedloga) Podnozje stupa izrazita oblika, Prvotna joj je funkeija da teret sto ga nosi stup ravnomjerno prenese na podlogu. U egip. i mezopot. arhitekturi baza je okrugla ploéa sliéna disku. U gré ‘graditeljstvu dorski stup nema bazu. Bazu jonskog stupa dine dvije okruglaste ploée (trochilus i torus) ispod kojih se nalazi Getvrtasta ploéa (plinta), Ati¢ka je baza sliéna jonskoj, ali nema plinte. Korintska je slozenija, sastoji se od dva torusa, dva astragala i dva w2ljebljenja. Ovi se clement razligito variraju, da bi se dobilo Sto bogatije dekorativno djelovanje. Toskanska aza je vista jonske, javlja se w etruséanskom graditeljstvu. U rimskoj arhitekturi ovi elementi dobivaju razliéite profile. U Bizantu: pojednostavljena aticka baza, U romanici: baza postaje visa, a uglovi plinte su ukraseni stliziranim klesanim listovima, U gotici: visoka, slozena i esto poligonalna, U renesansi, baroku i klasicizmu primjenuju se oblici baza iz anticke arhitekture. 8 BEMA (gré.= podignuto mjesto, govornica) U antickoj grékoj tibina na kojoj su se odréavali javni govori. U teatrima, nizak kameni podij usredini krzme orkestre na kojem je stajao zrtvenik U ranokrséanskim bazilikama podignuto i ogradeno mjesto u kojem je smjesten oltar, a na stranicama prema boénim brodovima nalaze mu se amboni. Kasnije se prodw2uje prema slavnom brodu iu sebe prima scholu cantorum. U kastiom srednjem i novom vijeku iz nje Ge se razviti svetiste, U sinagogama bema je mjesto s kojeg se cita Tora 9, BIFORA (lat. biforis= dvokrilan, dvovratan) Prozor razdijeljen kamenim stupi¢em na dva dijela tako da svako prozorsko krilo odozgo zavrkava posebnim lukom. Cesta e u bizantskom, romaniskom i gotickom graditljtv, postoji kao dekorativno obogaéenjezidne povrsine. 2/1810. BUNJA Gradevina od kamena bez cementne veze (suhozidina), redovito kruana tlocrta sa stozasto izvedenom nepravilnom kupolom. Nazivase joS i poljarica, éemer, trim i susrege se po nem jadranskom podrugju, Sli¢nih gradevina ima i drugdje po stedozemlju (npr. tal. tulli, Span} barraca), a poznate su i iz prapovijesnog vremena (nuraghi na Sardinjji). Bunja slu pastirima ‘kao zaklon, a nekada je shuzila ia stanovanje, Takoder: bunjasti zid (ispupeni kvadri) 11. BURG (njem.= grad, zamak, tvrdavica, kula, dyorac, ka¥tel) ‘Osamljeno utvrdeno prebivaliste na strateski istaknutom i redovito teze pristupaénom polozaju posjeda, sjediste viasnika namjenjeno boravku j obrani, Naselju pruza zastitu, ali gai kontrolira, Burgovi se sastoje od snane kule zastigene nasipom i palisadama koje s ‘vremenom zamjenjuje zid (bedem) s boénom zastitom niza kula. U ranom srednjem vijeku burgovi cine zaéetke gradskog razvoja, Oblik gradova utvrda odreduju dva osnovna tipa vutvdenja: 1, Zamak (burg) na wzvisini ~ na bréw ili ogranku brijega, iznad naselja u dolini 2. Zamak na vedi = okruzen mogvarom, rijekom ili jezerom, s naseljem na istoj razini ili neznatno povigenom na wmjetnom breZuljku, Grad (naseljc) ne smije ometati vojne funkeije: utvrda mora imati pregledan obzor i slobodno pociruéje za djelovanje onuza i vojne operacije. 12. CELA (lat. cella= sol Svetiste u antiékom hramu, Unutrasnja prostorija bez. prozora s kipom bozanstva ili ‘Zrtvenikom, u koju ima pristup samo svecenik. Kod Grka se naziva naos (gré.= brod). Syjetlo je primala kroz ulaz koji ju je spajao s predvorjem (pronaos), 13. CHAPTER HOUSE, XKapitulama dvorana engleskih samostana i katedrala. Cestocentraliiran prostor sa sredinjim nosaéem na pravokutiom ili poliganainom tlocrtu, Najéesée su oktogonalne, rastvorene velikim prozorima bogatih mredista u kojima se vigestruko varia moti 2yjezdastog il lepezastog svoda Sto polazi od sredinjeg stupca 14, CIBORL (lat. ciborium= sud, posuda / gré. kiborion= kovani éup, lupina graha) 1, U katoli¢kim erkvama nadgradnja (baldahin) nad oltarom, kad je on odmaknut od zida, Obiéno ima 4-6 stupova koji nose krov razligita oblika, Javlja se 4, st. u starokrScanskim bazilikama, zatim u romani¢kim i goti¢kim erkvama, te u baroku. Kod nas se istiéu ciboriji iz cerkve sv. Marte u Bijacinta iz 9.st. (MHAS-Split), sv. Stosije u Zadnu, Sv. Tripuna u Kotor, kkatedrale w Rabu, glavnog oltara trogirske katedrale (majstor Mavro, 14.st.) 2. Svetohraniste na menzi oltara za Guvanje eukaristije i obrednog posuda (ciborium sacramentale; tabemakul) 3. Kale? s poklopcem za posveéenc hostije (piksida; éestiénjak) 15. DEAMBULATORIJ (deambulatorium, prema deambulare= iéi u ophodu, Setati se) ‘Ophodni prolaz koji kruzi oko svetista ili apside, a sluzi za liturgijske procesije. Dijeli poviSeni i ogradeni kor od apside i ima polukruzan ili poligonalan oblik. Uz deambulatorij, esto su radijalno nanizane apsidalne kapele. Najstarij je deambulatorij imala bazilika sv. 3/18Ivana Lateranskog u Rimu. Cest je u ranim bizantskim erkvama (san Lorenzo u Milanu, san Vitalle u Ravenni), kao i u romaniékim erkvama, a recovna je pojava u kasnogetiékim katedralama 16. DIAKONIKON (gré. diakonikos=koji se ednosi na dakone, posluzitelje) Juma od dviju prigradenth prostorija uz apsidu bazilika. U toj su se prostoniji éuvale liturgiiske knjige i spisi,crkveno posude i odijelo, ako da je to bila svojevrswa riznica, arhiv i biblioteka istodobno, a bila je poyjerena brizi dakona, odakle joj ime. Na Zapadu se zove sacrarium, custodia i sakristija. 17. DIENST (njem.= sluzba) Gradevni element u goti¢koj konstrukeiji, Pogodan termin u naSem jeziku ne postoji (neki upotrebljavaju naziv sluzavnik). Dienst je tanak, obli polustup (presjek mu je Getvrtina, polovina ili tri Getvrtine kruga), jedan od sastavnih dijelova stupa, koji ima oblik sveznja (njem. Biindelpfeiler, franc. plier fascicule). Produzujuéi se preko Kapitela stupa, dienst je sliublien wza zid i dopire do svoda gdje postaje savijeno rebro, koje ima funkeiju nosaéa svoda, 18. DONJON (franc.{donzon}= kula, glavna kula, stambena ili branié-kula...) Stambena kula (branié kula), u Engleskoj zvana KEEP, nalazila se unutar utvrdenih gradova (burgova), nastanjenih obrambenih objekata okruzenih bedemima, koje je obiéno okruzivao jarak s vodom, Donjon je sluzio kao posljednje pribjeziste u sluéaju napada na burg, odvojen ui dvoristu unutar utvrde, esposobljen za obranu. [mao je i prostorije za stanovanje. To je bio stalno naseljeni glavni obrambeni toranj grada, masivan s krunitem i ugaonim tornjigima. Krajem 10.st. prelazi se iz drvene u kamenu gradnju, pa dimenzije éetvrtastog donjona pastaju vee, Nakon I2.st, prije svega u Franicuskoj, nastaju razliiti prijelazni obliei izmed pravokutne i kruzne kule (kruéni donjon, Chateau Gaillard, Franc. debljina zidova: 4 m), U novovjekovnoj se gracinji stambena arhitektura odvaja od obrambene. Na novenastalu tipologiju gradnje (dvorci, rezidencije) utjeée i srednovjekowna gracinja, pa tako i tip stambene ule —donjona, Primjer: dvorac Chambord (1519.) sadréava i éetverostranu stambent Kulu, 19. EMPORA (njem. Empore) Prostor iznad pobotnih brodova u erkvama, ugraden 1 zidu ili poduprt stupovima, o¢vojen parapetom ili balustradom (galerija,tribuna, balkon). U bizantskoj i ranoromaniékoj erkvi to jie mjesto za redovnice i Zene, a poslije za dvor i odlignike. U goti¢kim i baroknim erkvama na ‘empori nad ulazom ili predvorjem nalaze se orgulje i pjevaliste. 20. EPISKOPIUM Biskupska palata, Sjediste biskupa (~episkopa). 21. ERKER (ajem.) Izbotena i povisena prigradnja na provelju ili ugla kuée, redovno bez potpomija. Vista zatvorenog balkona, ovalnog ili poligonalnog, s prozorima na svim stranama. Katkad se proteze kroz nekoliko katova, Javlja se na fortifikacijama, javnim i stambenim gradevinama 4/18kasne gotike i njem. renesanse. Sludi ponekad i kao prostrija za kuénu kapelicu. Cestje u arhtekturi druge pol. 19.st. kao dekorativni element. U arhitekturi islama sli¢an mu je doksat. 22. FALSKAPEL Kapela u sklopu carske palate. To je dvorska kapela, tj. kapela uz dvor viadara, namjesnika ili pak erkvenih dostojanstvenika. 23. FIJALA (gré. fiale) 1. Kod Grka i Rimljana plitka, siroka posudica, ber drska, a Gesto i bez novice. SIuzila je redovito kod libacija (értava ljevanica). 2.U goti¢koj athitekturi veoma éest funkcionalno-dekorativni element, vitak i Siljast toric, kojim se zavrSavaju zvonici, kontrafori, zabatni trokuti izmad portala i prozora i sl. Fijala ima dva dijela: Getverouglas ili osmerouglast prizmati¢an trup, na koji se nastavija izdanak u oblikn izduzene piramide. Na vrlu piramide redovno se nalazi kamen ukras, t7v Jkrizni evijet, ana bridovima ukrasi u obliku savijenih listova, zvani rakovice ili puzavice, 24. GALERIIA 1. Nadsvoden, s jedne strane otvoren hodnik na kuéi ili tvrdavi, 2, Nadsvodeni dio puta ili ceste s prostranim otvorima; nadsvodeni spoj dviju ulica, w kojemu su duéani. 3. Odvojen i povisen dio gledalista u kazalistima i koncertnim dvoranama. 4. Dugatak balkon, balustrada ili niz kipova na progelju gradevine. S. U palaéama i dvoreima 17.st. galerijom se naziva «duga, hodniku sliéna prostorija s velikim prozorima, koja spaja dva trakta. U njoj se odrzavaju primanja i sveéanosti (Galerija ogledala, Versailles, Velika galerija, Louvre), aredovno je bogato ukrasena, Od 18.st, to je naziv za veée zbirke slika i kipova (Louvre, Uffizi, Ermitaz....). 6 Balkon w crkvi nasuprot oltara i iznad botnih brodova. 25. GARGOUILLE (frane.{garguj}= oluk, istjectite vode, odvodna cijey, vodoriga) Postoje dva rjesenja odvodenja kisnice s krova: 1. STREHA —najjednostavnije je rjesenje Sto vegem krovnom nagibus kojeg voda slobodno otjeée. 2. OLUK (sima) — naiazi se iznad zavrSnog vijenica na antickim gradevinama, skuplja vodu s krova i odvodi je na predvidenim ‘iestima preko ispusta, tj. vodoriga ili garguja Kod gradevina s olukom koji obilazi sve strane, sima postaje nosiocem bogatog ukrasa, Kod arhajskih hramova je dekorirana u peéenoj glini, a kasnije je od kamena. Na hramovima, posebno t Joniji i Velikoj Grékoj rub krova povisen je oluk koji je obogaéen nizom plasticki ili omamentalno izradenih vodoriga. Plastiéni: €esto u obliku lavijih glava; omamentalni: npr. rozete, dijelom oslikane, dijelom oblikovane kao Seone plovice za cjevaste vodorige. Sima s vodorigama pored tehnicke ima i estetsku fimkeiju. Ussrednjem vijeku, posebno u gotici, garguji se izraduju u obliku Zivotinja, demona, fantastignih biéa, koji popunjavaju krovne zone nuogih velikih crkava, Garguji su znatno ‘odiaknuti od zida kako bi se voda izlijevala sto dalje (zbog velike visine erkvi). 26. GES 1S (vijenae, korniz) (eng. entablure, frane. corniche, njem. Gesims) Vodoravna ukrasna istaka w obliku glatkog ili profiliranog pojasa koja jage ili slabije konzolno strsi izvan zida, U prvotnom zmaéenji vijenac je zavrsetak zgrade ispod krovne 5/18strehe i sludi za ziti od kise, Postepeno se taj naziv prosinije ina sligne istake koje dijele ‘kat od kata ili se nalaze iznad podno7ja zgrade, prozora i vrata Leginatskoj arhitekturi ima oblik naglasene wljebine ispod koje je podmetak. Bio je prekriven nizom vertikalnih dekorativnih Zlijebova koji se zavrSavaju listom. ‘U grt klasiSnim tedavima vijenac je najvi8i od triju horizontalnih dijelova trabeacije i stoji neposredno izmad friza. moze se podijeliti na donji ili podlozni vijenac, gomiji vijenac iu sredini Zlijeb za odvod kisnice. Grei u kastijoj fazi upotrebljavaju i vjenac koji lei direktno nna arhitravu, Etrurski su vijenci sliéni dorskima, ali jednostavniji i grublji. ‘Rituliani prihvacaju gréke uzore i prilagodavaju ih. Vijenac im je snazan i manje el Najvaznija je inovacija primjena malih kon7ola. Javijaju se i vijenci od opeke. Ubizantskoj arhitekturiraznolikost: vijenci od opeke ii malih tesanih kamenova, ponekad slozenih u obliku riblje kosti, vijenci na konzolama i lezenama. srednjovj.arh, nastaju reminiscencijena klasiéni vijenac. Fasade romaniékih erkava zavrSavaju se nizom malih lukova na koji se nadovezuje krov, a fasade profanih zgrada nazubljenim vijencem, Li gotici: izrada vijenaca s rafiniranom profilacijom, U renesansi se vraéana klasiéne uzore, Kod rusti¢kih je fasada vijenac snazan. U visokoj renesansi povecanje visine trabeacije, te otvaranje prozora na frizu ukraSenom bareljefima ovaj tip vijenca se javija u 16. 17.st, LLbaroku su vijenci razligito profilirani, uklasicizmu imitacija ‘grékog graditeljstva, dok se u romantizmu i daljeimitiraju forme stilova raznih vremena. ‘Mademaje arh. reducirala vijenac na malu, jednostavmm istaku ili ga uopée ne primjenjuje. tan, 27. INSULA Postepeno nakon ertke kolonizacije razvija se novi natin pravilnog urbanizma. To rezultira hhipodamskim sustavom, kojem je temeljna jedinica inzula, pravilni gradevinski blok okruzen s etiri ulice (iako postoje i nepravilne inzule, s proizvoljnim oblikom parcela — po wzoru na staroegejske komplekse kuéa). Navin gradnje je gust, s potpunom izgradjom parcela i zajedni¢kim graniénim zidovima. Kuce su zatvorene prema van, veéinom s unutarnjim voristem, Osnivaju se éiste stambene éetvrti bez zajedni¢kih kompleksa, tr2nica, javnih ‘gradevina i zemiljoposjeda Urimu se stvaraju novi tipovi: gradske najamne kuée. Prve su nastale pregradnjom i spajanjem kuéa s atrijem. Nadograduju se katovi, do kojih se dolazi odvojenim stubama, podijeljeni su u najamne stanove (cenacula). U ijelu prizemilja nalaze se prodavaonice i radionice. Atrij postaje dvoriste za svjetlo. Prelagane konstrukeije éesto su wzrok ‘uruSavanjima i poYarima s katastrofalnim posljedicama, Standard stanovanja i sanitarni uvjeti vvrlo su oskudni. Carskim se gradevinskim zakonima nastoji uvesti re. 28. KALOTA (al. calotta= kapica koja prekriva tjeme, vréak kugle, lubanje, polukugla) Razvila sena gréko-rimskom Istoku, novom koricepeijom centralnog prostora: poverivanjem kkocke i polukugle, Prijelaz s kvadratne osnove rijesen je pomoéu sfemih trokuta- pandantiva. Kalota je veliku primjenu nasla u bizantskoj umjetnosti (sv. Sofija, Istanbul}. 29. KAMPANILE (ZVONIK) Zvonici se vjerojatno grade tek od 8st. U ltaliji, odakle i potjeée uporaba zvena, razvija se tip Kampanila, ogranien na juznu Europu, Uglavnom pravokutan toranj, stoi slobodno ispred i pored crkve. Rjedi su oni kruznog tlocrta, Razvoj prema sve visim i sve vitkijim tornjevima Katovi se prema gore sve vie rastvaraju, izmjenjujuéi se w rtmu arknda i vjenaca, koji opti¢ki razdvajaju kat od kata, Kampanil je nadaleko vidljiv simbol crkve 6/1830. KANCI (lat. cancel reetka, pregrada) U krSéanskoj arhitekturi kamena ogradica, kojom je ograden kor (schola cantorum), a koji se nalazi izmedu svetista (sakrarija) i broda 31. KAPELA (srednjovjek. lat. capella) Prvotno naziv prostorije za molitvu u kraljevskoj palaéi u Parizu gdje se Guvao plast (cappa) sv, Martina, Zatim i 2a Ahensku kapelu, Kasnije naziv za manje bogomolje uw dvorcina, palaéama, samostanima, bolnicama ili na grobljima. Mogu biti samostalne zgrade (manje se cerkve esto zovu kapele) ii se nalaze u sklopu neke dnige gradevine. Mnoge vece crkve ‘obuhyvaéaju vise ugradenih ili prigradenih kapela. Prema namjeni: baptisterj, oratori, funeraina kapela, konsignatori 32. KAPITUL (KAPITULARNA DVORANA) Zgrada s oveéom prostorijom uz katedralu ili dvorana u sklopu srednjovjekovnog samostana kkoja sluzi za sastanke sveéenika i redovnika, Cesta pojava u cistercitskim opatijar Francuskoj i ltaliji, Kod nas postoje gradevine te vrste u Zadru (Sv. Marija), Dubrovniku (Mala braéa) i dr. 33. KASETONE (franc. cassette) Kutija, sandueié, npr. 2a dragocjenosti i novae. U arhitekturi, udubina geometrijske forme koja plohu stropa dijelena djelove (tzv. kasctirani svod), a te su udubine éesto medusobno ‘odvojene niskim i profiliranim istacima 34. KASTEL ( castellum) ant, doba kod rimljana, tvrdava ili manji vojni¢ki utvrdeni logor, osobito na lini limesa, U srednjem vijeku samostaina utvrda ili pojedini objekt (npr. obrambena kula) u nekom utvdenom kompleksu, Cesto sinonim za grad (burg), pa i naziv za naselje podignuto uz grad ili kakav drugi utvrdeni objekt (Kastela kraj Splita), 35, KATEDRA (gré. kathedra, lat. cathedra= stolica) 1. Anti¢ki tip stolice s izvijenim naslonom za leda, bez naslona za ruke 2. SluZbeno biskupove prijestolje ili stolica. Pojavljuje se joS u prvim vremenima krScanstva. Danas je katedra smjestena na lijevoj strani svetista, no do Ist. se nalazila iza oltara u dmu apside (subselia). To mjesto jo8 uvijek ima u starim bazilikama (u Poreéu i Zadru kod nas) Cathedra saneti Petri (Stolica svetoga Petra), papinsko prijestolje u erkvi sv. Petra u Rimu, 3.U prosirenom znaéenju: sluzbena stolica uéitelja, profesora ili bilo koje visoke sluzbene lignosti (Ex cathedra), alii dio namjestaja u predavaonici, stols Kojeg nastavnik predaje. 36. KLAUSTAR (lat. claustrum= brava; zatvoren prostor) Kvadratiéno ili patetvorinasto unutrasnje dvoriste samostana (klostra), u prizemlju okruzeno trijemovima na stupovima, koje je nckad bilo odredeno samo za redovnike, dok je laicima pristup bio zabranjen, Jednim se dijelom redovito oslanja na glavni wzduani brod erkve, a s 7/18 lat. lectorium = odakle se ita) Usrednjovjekovnim katedralama i redovnickim erkvama (uglavnom u sjeverozapadnoj Europi) zidana i Gesta vrlo visoka pregrada izmedu svetista i brodova na kojoj se nalaze govomice sliéne ambonima, s kojih se éita poslanica i evandelje, Razvila se iz sredinjovjekovnog septuma nakon 12.st 9/1847. LEZENA Plitki pilastar bez baze i kapitela, obiéno na vanjskoj strani gradevine. Svrla mu je da pojata Koustrukeiju zida, a ujedno i da vizualno rasélani zidnu plohu. U romaniékoj su arhitekturi esto pri vrhu povezane lukovima i tvore niz dekorativnih slijepih arkada, 48. LOZA (srednjovj. lat. lobio, franc. loge= koliba, predsvoden hodnik sa stupovima) Ili: loggia. Zgrada otvorena nizom stupova ili Inkova prema jednoj ili vie strana, U nasim srednjoyjckovnim meditcranskim gradovima loza je komunalna vijeénica wz koju je vezan Gitav javni Zivot grada, pa se pa?nja posvecuje i njenu arnitektonskom izgledu (laze u Haru Trogiru, Zadrw} Loza je takoder odijeljena manja prostorija u gledalistu (kazalista, kinematografa) odredlena, ‘za manji broj gledalaca (mezaninska, balkonska, prizenma), 49. LUNETA (tal. lunetta: mali mjesee) 1, PoluknuZno ili segmentno polje nad vratima ili prozorima, obrubljeno kamenim okvirom. LLunete nad portalima romani¢kih crkava sadrzavaju reljefe s eshatoloskim?* temama (Posljednja vetera, Posljednii sud) *Eshatologija:telotko uéenje o «postcdaiim stvarimay govieka~ smn, posta Zivot, sun dan sh 2. Prozoréi¢ ili gorni dio vrata u obliku polumjeseca. U Sirem smisiu, oslikant polukn zavrSetak zida ispod svoda ili stropa (Rafaelove Stanze u Vatikanu) ili polukrwana slika iznad neke druge slike 50, MANSARDA (po franc. graditelju Francoisu Mansartu* 1598.-1666.) Franc. mansanie, engl. broken roof, njem. mansardendach, tal. sofftta, 1. Tip krova, krov na prijelom 2. Gitav kat ii stan u potkrovlju (mansardni stan) Vista krova lomljena obrisa, sa strmijim donjim éeonim dijelom (gotovo okomitim) i niskim, kosim pokrovnim dijelom. Takav raspored krovnih ploha i odgovarajuée nosive konstrukeije ‘omoguéavaju u njegovom tavanskom prostoru ekonomi¢an stnjestaj jo8 jednog kat. Prostorije mansardne etaze dobivaju svjetlo kroz manisardne prozore* smijestene na Geom} plohi krovista, Koji se svojim oblikom priblizavaju ostalim otvorima na fasadi zgrade. U ‘zgusnuto izgradenim gradovima s uskim ulicama takav je tip krova bio esto wuporabi u vaksimalne akumulacije stambenog prostora. Na palatama i dvorcima njegova efektno lomijena linija posluzila je u dekorativne svrhe. Taj tip se javija u franc. arhitekturi u 17 st * Francois Monsart:fane. graditel, nastavja se na renesanone tadicie, sa sklonou za Klasiene elemento Mansacda jeu njezovim relizaciiame pronase Sroku primjen * Mansa prozor: veGi krovni prazor se vsti keoviger, 51. MATRONE (lat. matrona= gospod: jube, empora, galerija) Urranokr8é, bazilikama unutrasnja galerija iznad boénih brodova, otvorena prema srednjem brodu, odredena za Zene. Postoji u crkvama kroz eijeli srednji vijek. Redovito ima uzduzni tloctt (kakav je itloert boénih brodova), Kod centralne gradevine tloert je prstenast (sv. Donat) 52. MAUZOLE) (lat. mausoleum) 10/181. U uzem mnavenju, monumentalna grobnica karijskoga viadara Mauzola u Halikarnast, jedno od sedam éuda staroga vijeka (4.st.). Spomenik je djelo graditelja Satira i Piteja, a ‘skulpturalnu dekoraciju izveli su Leohar, Skopas, Brijaksid i Timote). Pretpostavlja se da se ‘grobna komora, okruzena jonskim stupovima, dizala imad visokog éetverokutnog podnozja, Stupovi su nosili krov 1 obliku éctverostranc stepeniaste piramide s kvadrigom i figurama Manzola injegove Zene Artemizije na vriu, Ostaci dekoracije (figure | frizovi) nalaze se w British Museumu u London, 2.U Sirem znacenju, mauzole) je svaka grobnica monumentalnog karaktera (mauzoleji Gale Placidije iz 5.st. i Teodorika iz 6.st. u Ravenni, cara Dioklecijana u Splita, obitelji Ragié w Caviatu, djelo Mestroviéa, kao i m., obitelji Mestrovié u Otavicama, Lenjinov u Moskvi... 53, MEZANIN (tal. mezzanino) Kat nize visine umetnut izmedu prizemlja i prvog kata (polukat). U kazalistu to je niz lozau polukatu s4, MINSTER Velika ii wazna Katedra erkva), obigno povezana sa samostanom., 55, MREZASTE (franc. remplage, njem. Masswerk) U gradevinama gotiékog stila, splet od kamenih pruti¢a u gomjem dijelu siljasta prozora ili w ‘velikom okruglom prozoru (prozorska 1uZa). U ranoj st gotici uobiajeni oblici trolista i éetverolista, a u kasnoj tzv. riblji mjehur. Sluzi kao ukras i kao armatura, u koju su umetnuta prozorska stakla (vitraj). Prvi put se pojavljuje na prozorima korskih kapela katedrale u Reimsu pos. 12.st. Kao dekorativni element primjenjuje se kod rasélanjivanja zidnih ploha, na balustradama i drvenom erkvenom namjestaju. Naziva se i kruziste, 56. NACRT (engl. drawing, njem. Enwurf 1. ijl elaborats opisima, tloertima i mjerama neke gradevine. 2. Skica, prijedlog neke gradevine 3. Nat procelja, fasade Graficki prikaz gradevinskog objekta, dijela objekta ili gradevinskog elementa Mote biti u tlocrtu, u presjecima (uzdu2ni i popretni), u pogledu i sl. Sto su pojedinacni prilozi slozenog projekta 57. NAOS (gr. naos= brod) U antickoj arhitekturi glavni dio hrama, svetiste s kipom boZanstva kome je hram posveéen, Getverokutnog je tlocra i raznih dimenzija. Syjetlo prima kroz ulaz koji ga spaja s predvorjem (pronaos). U bizantskoj crkvenoj arhitektur, ker, svetiste, tj. prastor u kojerm se obavija liturgija, 58. NARTEKS (gr. = torba, kovéezié za lijekove) 1, U antici, naziv za kutijice i ormariée, izradene od suite velestikine stabljike, 2. U starokrSé. i bizantskoj arhitekturi, predvorje uz protelje, odredeno za katekumene i pokajnike. Ocigovara pronaosu t antiékoj arhitektur. Obiéno je pravokutnog tlocrta, smjesten popreéno na smjer broda i samo izuzetno prelazi njegovu Sirinu Uklaplja se u masu gradevine 11/18ili se istite nizim krovistem. NajéeS¢e je wz vanjski zid proéelja (egzonartcks), a katkada uz ‘unutrasnji (endonarteks). Isprva je otvoreni triem sa stupovima, poslije prostor zatvoren zidovima. Od starokrséanske arhitekture prewzcla je nartcks (propilon, pronaos, porticus) i zapadna erkvena arhitektura iduei stoljeca, 59. OBELISK (gré. obeliskos) Naziv za egipatske, najéeSée monolitne stupove éetverokutna presjeka s malim piramidalnim zavrSetkom. Redovito su po dva obeliska, s uklesanim hijeroglifskim tekstovima, stajala pred Uulazimaw hramove, valida kao simboli bozanstva sunea, Neki st vee u anti¢ko doba preneseni uw Rim (ispred Laterana, visok 45,5 m), a pojedini su u novije doba dospjeli u Pariz, London i New York. Obelisci su poznati iu mezopotamiskoj umijetnosti (2 m visoki obelisk asirskog kkralja Salmanasara fiz 13.storKr., prekriven reljefima). Arhitektura renesanse i kasnijih stolje¢a primjenjivala je obeliske malih dimenzija kao dekorativni element (GULIA). 60. OPATIIA (eng. abbey) ‘Kompleks zgrada u kojima Zive redovnici. Glavni je dio samestanska crkva. U sredini je Klaustarsko dvoriste, Naziv «opatija» se najvise ocinosi na benediktinske samostane jer se na njihovu elu nalazi opat (ili opatica) 61. PALESTRA (gré. palaistra, lat. palestra= hrvaliste) Kod starih Grka mjesto gdje su se mladiéi vjezbali u hrvanju. Osim kupalista, uz palestru su bile i dvorane za svlagenje, mazanje uljem i dr. Kasnije je palestra sastavni dio gimnazija. Kod Rimljana se palestra obiéno nalazila wz terme, Palestra je oznacavala i hrvaliste duha, nauku, u njoj su se Cesto okupljali flozofi 62, PANDANTIVE Sferni trokuti kojima se rjeSava prijelaz s kvadratne ili poligonalne na kruZnu osnovu kupole. 63. PARAPET (tal. parapetto) Puna pregrada, ograda, naslon (balkona, terase, prozora, puta). nema konstrukeijske funkeije pa je w starijoj arhitekturi €esto tretiran dekorativno (balustrada). U suvremeni je ‘gradevinama obiéno od stakla, aluminija ili satonita Kod fortifikacija, nasip za zastitu strijelaca i oruzja, prsobran, zaklon izraden od nabijene zemlje, zida ili kamena, 64. PERGOLA (tal.) 1. Oltama prograda sastavijena od niza stupiéa ili pilastara izmedu kojih su ukloplieni plutei 2, Otvorena sjenica, kojoj horizontalni grednici obiéno poéivaju na kamenim stupovima, ‘Obrasla je biljkama penjadicama, éesto s jedine strane prislonjena na zgradu. Uobiéajen je clement vitne arhitektute od renesanse na dalje u zemiljama Sredozemlja, napose w Itai, U funkcionalistickoj arhitekturi pergola je Gest element krovne terase. 65. PERISTIL (gré. peristilon) Unutrasnje dvoriste otmjene gréke i rimske kuée, okruZeno trijemom sa stupovima, 5 12/18bazenom u stedini, Cesto ukraseno statuama, Peristil je i tg okruzen trijemom sa stupovima (npr. u Splitu), 66. PILASTAR (tal. pilastra) Vertikalni pravokutni stup priljublien uza zid, koji ima uglavnom dekorativnu funkeiju, jer raSélanjuje zidnu plohu. Sastoji se od baze, trupa i kapitela, Pilastarima su esto wokvireni prozori i vrata, Iz antike ih prewzima graditeljstvo renesanse, baroka i klasicizma, Razlikuje se ‘od polustupa, koji ima polukruzan ili ovalan presjek, 67. PILON (gre. jon= vrata, kapija) U starom egipatskom graditeljstvu, masivni toranj u obliku kmije éctverostrane piramide. Po «iva pilona redovito flankiraju glavni ulaz w arhitektonski kompleks brama Pilonom nazivamo i velik stup, snazni potporanj u pravilu éetverouglast, na kojem poéiva onstrukeija, kupole, svoda, mosta ir. 68. PISCINA (lat. ribnjak, udubina za kupanje) 1. Udubljenje na sredini baptisterija, Dubina mu je oko Im, a nisu rijetki sluéajevi da dosegne ubinu j do 1,5m. Promjer mu je takoder oko Im. Tlocrt mu jew obliku kvadrata, kruga ili ‘kri2a, ana jednoj mu se strani nalaze stube (obiéno tr, radi trostrukog uronjavanja i simbolike ‘Trojstva). U njemu se nalazila po moguénosti teknéa voda, a u nedostatku njc i stajaéa 2. Udubljenje w zidu ili podu erkve, negdje u blizini oltara, u koje se izlijeva voda kojom su prani predmeti sto su upotrebljeni pri dijeljenju sakramenata, Od 12.st. — dvije piscine: u prvw se baca voda od pranja ruku, a u drugu voda u kojoj se prao kale? nakon prigesti, U 15.st. €e se od toga razviti avabo* u sakristij. * Tavabo (lt avare=prat) kameni bazen, ravokutan i polukrw2en, w2kdanu 2, «nad njega kamena il ‘metaina posuda vodom Koja kroz slavinu curiu bazen. Najéetée su objeposude povezaneathitektonskim ‘okvirom u jedinstvema cjlinn, Obsino se nolaziu sakrisi iu samostanskim refektorjima, 69. POLUKALOTA Cetvrtina kugle, polukupola, Zatvara gomji dio apside, Ako je apsida kvadrata, prijelaz na kmuznu kalotu rijeSen je pomocu trompi, Moze biti ukrasena freskama ili mozaicima, a esti je clement romani¢ke sakralne arhitekture, Upravo se polukalota apside dréi za najdominantnije esto u erkvi, te se Gesto u njoj prikazuje najvazniji motiv (Isus Krist, svetac kojem je crkva posveéenai sl). 70. PORTIK (lat. porticus= trijem) [atkriven prostor, galerija, hodnik éiju jednu uzduamu stranu oblikuje zatvorenizid, a dmugu niz stupova ili pilastara koji nose krovnu konstrukeiju. NajéeSée je u sklopu gradevine, iako ‘moze biti i samostalan arhitektonski objekt. Pojavljuje se ve6 u antici, a ima u prvom redu praktiénu namjenu (Setnja, odmor, sastanak, tgovanje). Od antike ga prewzima krséanska bazilika, a uromanici i gotici posta bitni element samostanskih klaustara, Originalno je asimiliran u renesansnoj konstrukeifi palata i gradskib loggia, Primjenjuje se iu seljackoj arhitekturi, gdje su drvenc ograde i stupovitrjema éesto vrio bogato rezbareui. 71. PREZBITERIJ (lat. presbyterium < gré. presbyteria jeée sturaca, starjesina) 13/18Svetiste, povikeni prostor uz oltar il iza oltara odreden za sveéenike (prezbitere). Naziva sei sanktuarij (lat. sanctuarium), Nadovezuje se na srednji brod, a od prostora za vjemnike odvojen je pregradom, Produzivanjem prezbiterija prema istoku razvija se kor. Povigen je i odijeljen od prostora za vijemike stubama i pregradama, Prezbiterij je takoder i sluzba i zajednica prezbitera, a u nekim je dijelovima helenisti¢kog svijeta bio upotrebljavan kao naziv za vijece staraca, 72. PRONAOS. Predvorje grékog hrama 73. PROTEZIS (gré. prothesis= izlaganje, predstavljanje) Sjeverna od dviju prigradenih prostorija (pastoforija) uz apsidu ranokrSéanskih bazilika, u kojoj su se pripremali artveni darovi kruha i vina za misu. Jwzna se zove diakonikon ili dakonikon 1 PROTIRON (gr) Predvorje ili prolaz (hodnik) izmedu vanjskih i unutrasnjih vrata antidke gréke kuée, Odgovara rimskom vestibulu, 75. ROTONDA (eng, rotunda, frane. rotonde, njem. Rotunde, tal. rotonda) Naziv za gradevinu ili prostoriju krunog tlocrta, obiéno nadsvedenu kupolom. Prvi se oblici rotonde javijaju u mediteranskom neolitiku. U staroj egejskoj, etrurskoj ilirskoj grobnoj arhitekturi javlja se razvijeniji centralni oblik, a u grékoj klasiénoj arhitekturi se rotonda rijetko javlja (tholos). Podrijetlo i daljnji razvoj rotonde ostaju vezani uz Mediteran, preteZno Apeninski poluotok (grobni prostori ut , Vestini hramovi). Rotonda postaje omiljena forma renesansne arhitekture (Bramanteov st. Pietro in Montorio, Rim; Palladieva Villa Rotonda kraj Vicenze). 76. ROZETA (franc. rosette= ruziea) Ukrasni motiv nalik na ruzin evijet sa stiliziranim laticama. Kao element dekoracije narodito se mnogo primjenjuje u graditeljstvu (redovno kod kasetiranih stropova). Velika rozeta w finkeifi prozora na proéeljima romaniékih i gotiékih erkava naziva se rozeton ili prozorska ruza, Nasjéesée je s bogatim okvirom i mrevistem, na procelju iznad glavnog portala \Vrhunac doseze u gotici kad su, raskosno izvedene i ostakljene vitrajom (do 13 m uw promjent), ponekad glavni ukras provelja gradevine (Reims, Beauvais, Strasbourg, Pariz), 77. SCHOLA CANTORUM (lat=pjevathi zbor, kor) U ranokrsé. bazilikama tako se zvalo mjesto na kojem je zbor stajao za vrijeme liturgijskih obreda, Nalazilo se izmedu svetista i broda, a bilo je ogradeno kanenom ogradicom zvanom cancelli (lat= reSetka, pregrada). U baroku se pomiée na galeriju iznad ulaza w erkvu. 14/1878. SEPTUM (lat. saeptum= ograden prostor, obor) Pregrada, drvena ili kamena, koja dijeli prostor uz oltar, namijenjen kleru, od broda, namijenjenog vjemicima Sastoji se od vrata u sredini i pregradnih plova (plutei) koje stoje lijevo i desno izmedu vrata i zida, l2nad vrata se obiéno nalazi trokutasti zabat (tegurr). Zavisno od Sirine erkve moze imati vise vertikalnih stupova i razdijelnih ploga, a zavisno od liturgijske prakse ~ i viSe vrata, na Zapadu w 12.st, septum u mnogim erkvama nestaje, GARGUILLE) 96. WESTWERK (= zapadno zdanje) Popredno zdanje na zapadnoj strani biskupske ili samostanske erkve wz glavni brod Westwerk je bio osobnia careva erkva, a takoder je sluzio i kao Zupna orkva i krstionica, Ta su ‘2danja gradena poglavito u karolinskom, otonskom i ranoromaniékom razdoblju, no rijetka st. ‘od njih saguvana (npr. Sant. Pantaleon, Kéln; samostanska erkva, Corvey). Izvana w. djeluje monumentalno zahvaljujuéi snaZnom srednjem tornju iznad oltarnog, prostora i dvama stubisnima koji flankiraju progelje. Ima nekoliko katova: u prizemlju se nalazi sredisnja prostorija koja povezuje zdanje s erkvom, na katu je kultni prostor s oltarom i emporama koje su otvorene prema glavonom brodt,tako da kral ili njegov izaslanik s drugim visokim dostojanstvenicima mogu biti nazoéni misi, Tokom vremena se westwerk razvijao w raznic tipoloske oblike (nakupine tornjeva isl), a svojim je tornjevima presudno utjecao na romani¢ko oblikovanje zapadnog proelja 97. WIMPERG (uéelak) U got. arhit. ukrasni zabat w obliku trokuta iznad portala i prozora. Obiéno je ispunjen ‘mrezistem i uokviren fijalama i rakovicama, 98. ZUBE (rane. jubé, tribune; njem, Empor; eng. gallery; tal. tribuna) 17/18U unutrasnjosti erkvenih gradevina, jubé ili empora je nadgradnja koja se otvara prema glavnoj prostorii uw obliku tribine (galeria, balkon). To je povisen, balustradom* odvojen, prostor koji je iznad pobodnih brodova ugraden u zidu ili podrzavan stupovima, Empore se mogu postavitii oko zapadne strane za orgule, te kao tribina za pjevace, a takoder predstavljaju i gornji kat centralnih gradevina Slu2i u starije doba kao mjesto za Zene redovnice, a kasnije za dvor i odliénike, Empora je nastala u doba istoénjackih shvaéanja 0 potrebi odvajanja Zenskih od muskih vjemika, Jjednako u sinagogama i mosejama, kao i w krSéanskim erkvama, Postojala je u bazilikama, bizantskim erkvama i u crkvama karolinskog doba. Osobit razvoj dostize u ranoromaniékom razdoblju u Francuskoj, odakle je presla u Englesku. RizrjeSavajuéi masivne zidove, empora anticipira buduée gradevne principe gotike, u kojoj je otvorena tribina, éesto kao triforij, povrh poboénih brodova jedan od karakteristi¢nih elemenata, U gotiékim i baroknim erkvama zna prostranoj empori, obiéno izmad ulaza, nalaze se orgulje i pjevaliste * baistrada:ograda na stepenitima,balkonima i krovovim, sagradena od balustrs isk ispupéenihstubiga i od omamentalnoizrezbareih ploéa snaslonom na gornjem diel 18/18Rjeénik-arhitektonskih-pojmova RIJECNIK ARHITEKTONSKIH POJMOVA, A ambon - govornica u obliku pulta amborij - preteta propovjedaonice apteri - vrsta_pravokutnih hramova sa 1 ili 2 trijema sa stupovima bez peristila(=neprekinuti red stupova oko hrama ili dvori8ta); vrste aptera su hram in antis, prostil i amnfiprostil abak ~ éetvrtasta plocica na kapitelu koja prihvaca gredu ili arhitrav akant - stilizirana biljka na kapitelima korintskog | kompozitnog reda akroterij - malo podnozje izvorno za kipove na krajevima ili na vrhu zabata anta = pilastar arhitrav - donji dio greda, u Sirem smislu svaka profilirana greda koja uokviruje vrata Ili prozor arhitravni vijenac - grede bez friza arhivolt - okvir polukruznog luka, istaknut od zida astragal ~ konveksni profil esto ukragen zrnatim nizom, obiéno izm. stu- pa i kapitela kod redova areostil - tip interkolumnija promjera 4 aditon - nepristupagni prostor u hramu, svetiste agora - trg gré. gradova, mjesto okupljanja i trgovine akropola - utvrda na uzvisini akvedukt ~ vodovod ala - krilo zgrade, botno krilo atrija altis - sveti gaj, sveto podrugje amfiprostil ~ hram koji na proéelju i na zatelju ima trijem sa stupovima antefiks ~ istaknuta ukrasna ploga, Zeoni crijep antemij - vifenac ukraSen viticama i palmetama anuli ~ prstenovi na dorskom kapitelu apoditerlj - sviationica u rimskim termama apsida - polukruzna niga za govornicu, prijestolje ili oltar, dogradena na glavni prostor arena ~ boriligte u amfiteatru posuto pijeskom arkada - niz zidanih lukova na stupovima ili stupcima atrij - glavni prostor rimske kuce, kasnije predvorje starokr8¢. bazilike aula - dvoriste, veliki prostor za okupljanie, palata aticka baza ~ baza stupa koja se sastoji od plinte, tora, trohila | tora atika - pojas zida iznad glavnog vijenca éesto s natpisima, skulpturom | sl. B baltej - pojas koji dijeli balustar na kapitelu stupa na dva jednaka dijela balustar - drveni, kameni ili metalni stupi¢ koji Cini ogradu - balustradu - ukrasni element na kapitelu stupa balustrada - ukrasna i funkcionalna ograda balkona, stubista | sl. sastav- Vena od niza balustara 1/8bema - prostor za svecenike baldahin - svetana, prenosiva nebnica, zaétitni | ukrasni krov iznad oltara, niga, kipova baptisterij - krstionica bastion - obrambeni istak gradskoga zida bazilika — anti¢ka dvorana, kasnije tip crkve baza - podnoZje stupa, stupca, kipa; povrsina na kojoj potiva zgrada boéni luk ~ (segmentni) luk na zidnoj ill na prozorskoj strani svoda buleuterij - vijeénica grékih gradoval bukranij ~ skulptorski ukras u obliku volujskih glava, Zest na metopama dorskog reda c cela ~ sredi8nji prostor u hramu, najée8ée s kultnim kipom ciborij - oltarni baldahin; tabernakul cisterna - bazen u kojem se sakuplja kiSnica D deambulatorij - ophod diakonikon| dipter - hram okru%en trijemom s dvostrukim redom stupova displuvij - rimski atrij s krovom nagnutim prema van domus ~ kuéa dromos ~ pristupni hodnik grobnom humku (tolosu) dekastil - trijem s 10 stupova na proéelju hrama dijastil - tip interkolumnija promjera 3 denti - zupci, male gusto poredane plotice koje tine 1 od elemenata vijenca ujon., korint., kompoz. i rjede u dor. redu distil in antis - hram koji u progelju ima 2 stupa izm. pilastara ili anti E edikula - arhitektonski okvir otvora koji se obigno sastoji od 2 stupa koji nose grede i zabat eta%a - svaki horizontaini odsjetak (podrum, kat...) ehin ~ jastuéasta plota na kapitelu entazis - zadebljanje stupa eustil - tip interkolumnija promjera 2 i %, najée8¢i tip pored sistila eksedra - niga, povigeno sjedalo, najée8ée polukruznog oblika empora ~ gornji kat ugraden u neki prostor ili prema njemu otvoren = galerija, tribina enfilada - niz soba éija su vrata u 1 osi epistil - vodoravno grede na gré. hramu eutinterija - gornji sloj temelja, ispod krepidome gré. hrama F fijala - tornjié na kontraforu friz - sredignji dio greda, sadr2i triglife | metope ili je skulptorsski ukragen 2/8forum - trg u timskim gradovima - mjesto okuplianja i trgovania frigidarij ~ hladna kupelj u rimskim termama fronton - zabat francuski red ~ podjela stupova na pojedinatne kamenove G grede ~ trabeaclja; sveukupnost dijelova koje nosi stup; dijelovi greda: arhitray, friz i vijenac gute - guttae, kaplje; mali stoZasti motivi na arhitravu, ispod tenije tako da svaki odgovara 1 triglifu dorskog reda gelzon ~ rubni vijenac na antiékom hramu, plota vijenca kruna gimnazij - 8kola i vjeZbaliste H hekatomped - hram sa celom dugom 100 stopa heksastil ~ hram sa 6 stupova na protelju heroon - kultno mjesto posveceno nekom heroju (polubogu) hipokaust - podno grijanje s kanalima za topli zrak hipostil - prostor diji strop nose stupovi horej - Zitnica, hambar, skladigte robe hipotrahelij - vrat kapitela ' inkrustacija - umetanje raznobojnog kamenja intazija?? - umetanje drveta kod namjestaja izodomni vez - izmjene manjih i ve¢ih blokova (zid cele Partenona) in antis - trijem kod kojeg se pilastri na krajevima zidova nalaze u istoj ji u kojoj | stupovi Inzula - blok kuéa okruzen ulicama, rimska najamna kuéa izodoman - jednake visine slojeva impost ~ profilacija stupca na ishodistu Iuka interkolumnij ~ razmak izm. 2 stupa, mjeren u promjerima stupa K kartuga - razvedeni oblik (na kojem je natpis npr.) katedra - u tjemenu apside; biskup sjedi na njoj katekumenej kolonada ~ niz stupova kor - pjevaligte kaldarij - topla kupelj u rimskim termama kampanil - zvonik kanabe ~ barake, potleuiice, civilno naselje uz kastrum kastrum ~ rimski vojni logor kavea ~ prostor za gledatelje u anti¢kom kazalistu kazamate - prostor utvrde posve zasti¢en od hitaca 3/8kazeta - udubljeno, Zesto ukra8eno polje stropa kima ~ traka s valovitim lisnatim ukrasom; lezboska i jonska konzola - izboéeni gradevinski element koji prihvaéa grede, vijence, svo- dove, kipove i sl.; potporanj u abliku slova S kojem je 1 kraj irl od 2. krepidoma - stepenasto podnozje hrama kripta - hodnik, grobnica, crkva, najée&ée podzemna kriziSte - dio crkvenog prostora u kojem se krizaju uzduzan i popreéni brod kubikul ~ spavaonica u rimskoj kuci kubus ~ kocka, blok kanelire - okomiri urezi konkavnog presjeka u tijelu stupa, nema th u to- skanskom redu, a u ostalima nisu obavezne karijatide - kipovi Zenskin likova koji podrzavaju grede kruna ~ geison; dio vijenca koji oblikuje nagii istak iznad ehina kaplie - gute; mali stoZasti motivi na arhitravu, ispod tenije tako da svaki odgovara 1 triglifu dorskog reda ul ~ struéak; ukrani skulptorski element u obliku akantovog lista na kapitelima korintskog | kompozitnog reda kal L lanterna - vrh kupole lezene - sligno kao pilastri, ali nema oznake reda, tj. kapitela: obiéan vertikalni stup ugraden u zid; uska, plogna, uspravna traka zida koja sluzi raStlambi ploha loZa/loggia - nadsvedena sjenica ili prostorija sa stupovima mM martirij - spomen-crkva nad grobom muéenika mauzolej - monumentaina grobnica megaron - glavna prostorija s ognjistem, rani oblik kuée s dvoranom memorija - spomen-crkva za muéenika ill sveca metopa - polje izm. triglifa na dor. hramu, najée3¢e ukrageno reljefima ili prazna monopter ~ hram bez cele, okruzen 1 redom stupova; kruzna gradevina mrezigte - goti¢ki geometrijski, Sesto ornamentaini sustav prutova kojim Se prozor odvaja od dr. grad. elemenata modiljon - ukrasni motiv vijenca u kor. | Komp. redu; mala konzola s volutama koja kao da podupire krunu vijenca modul - proporcijske mjere pojedinih dijelova arhitektonskog reda obiéno se iskazuju u modulima; odgovara polovici promjera stupa neposredno povige profilacija baze mutul ~ Zetvrtasta plogica na dor. redu na pdgledu krune lznad svakog triglifa N naos (cela) - sredi8nja prostorija hrama narteks ~ predvorje kr8éanske bazilike 4/8natatio - bazen za plivanje u rimskim termama, nekropola - groblje nimfej - kultno mjesto nimfa i svetiste vrela, natkrivena fontana s ogradom ° okulusi - kruzni otvori, prozori opaion ~ svjetlosni otvor u krovu ili u kupoll (Panteon) opistodom — prostorija iza cele gré. hrama orkestra - mjesto za zbor 1 za ples u anti¢kom kazall&tu ortostati - uspravno postavijeni kameni blokovi ill ploge koji tvore podstolje zida oktastil - trijem s 8 stupova na progelju ovul ~ ukrasni motiv u obliku jajeta koji se nalazi na jastutastom profilu kapitela (ehinu) ili greda P pastoforije - pretete sakristije; botni prostori uz kor ranokr&é, bazilika (sakristija, prostori za presviatenje) piscina ~ bazen za krStenje, bazen za plivanje protezis palestra - 8kola hrvanja, vjeZbaliste pandantiv ~ sferni trokut preko kojeg kvadratna osnovica prelazi u kupolu peripter ~ hram sa svih strana okruzen nizom stupova peristil - dvori8te okruzeno trijemovima sa stupovima; neprekinuti red stupova oko hrama ili dvorista piknostil - tip interkolumnija promjera 1 Vs pilastar - reljefno izveden stupac postavijen uza zid, prvenstveno ukras- nog karaktera pjedestal - podnozje na kojem potiva stup plinta - donja plota baze stupa Podij - postolje; poviSena podgradnja; platforma na kojoj se podize kla- signa gradevina podgled - donje lice arhitekton, elementa npr. krune vijenca ili arhitrava uonom dijelu Kojim se ne oslanja na stupove pojas - plo8na vodoravna traka na arhitravu pojasnica ~ luk koji ojaéava svod, okomit na njegovu os portik - trijem sa stupovima pretorij - sjedi8te drZavnog namjesnika -pretora prezbiterlj - kor, prostor za svecenike u starokr8é. bazilici, povigen za nekoliko stuba pritanej - zgrada gradske uprave u gré. gradovima pronaos - predvorje gré. hrama propilon, propilejl - monumentaina vrataegejskih palaga i gré, sveti8ta proscenij ~ poviSena pozornica antitkog kazalista prostil - hram sa stupovima na progelju paladijevski motiv - naziv za kombinaciju luka i stupova koja se javija na 5/8Palladijevoj Basilici u Vicenzi, slitan venecijanskom prozoru R rizalit - dio gradevine izboten kroz cijelu njezinu visinu rustika (bugnato) ~ nagin zidanja ili njeg. imitaclja kod kojeg su sijubnice medu kamenovimanamjerno naglaSene urezim: kamenovi ostavijeni u neobradenom stanju regula - traka izm, guta i tenije na arhitravu na dor, redu rotonda - krugna gradevina red os oS PLINTA PLINTA PLINTA _ | PLINTA PLINTA TOR TOR TOR TOR TOR TROHIL = | TROHIL | TROHIL TROHIL TOR TOR TOR TOR TRAKA ‘APOFIZA | APOFIZA | APOFIZA ‘APOFIZA APOFIZA TUJELO ST. | KANELI- | KAN.T.STUPA | KAN. T. STUPA TUELO STUPA | APOFIZA |RANOTI- | ASTRAGAL — | TRAKA TRAKA TRAKA JELO ST. ASTRAGAL ASTRAGAL ASTRAGAL [IE | vRAT KAPITELA | HIPTR.S | VOLUTE | AKANT AKANT. ii HIPOTRAHELD | ROZETAMA | ABAK UGAONA Vo- | VOLUTE TRAKA ANULI LUTA ABAK a ad EHIN CVDET ABAKA ABAK ABAK ABAK LEZBOSKA KIMA TRAKA POJAS VISE POIA- [VISE POJA-_| POJAS KAPLIE wr | SEYAOPF | SEVA ODIJE- | LEZB. KIMA UTE Aerrace. | WENIH AS- | POJAS REGULA Lom TRAGALOM I | OVUL TENTIA Lez6.KiMA | LEZB. KIMOM METOPA S BUKRANLEM TRIGLIFOM [MW [teze.Kima [Kare | Leza.xiwa |ASTRAGAL | LEZB. KIMA TRAKA TRIGLIFA | 2UPCTili_ | LEZB. KIMA | ZUPCI/DENTI OVUL OVUL DENTI DENTI/ZUPCI | OVUL KRUNA/GeIson | MUTUL ovut OVUL MUTUL JONSKA KIMA | LEZB.kiMA | KRUNA | ayTuL. KRUNA KRUNA | LEZB-KIMA | KRUNA, LEZB. KIMA LEZB. Kama |70N- KIMA | eZ 8 KIMA | JONSKA. KIMA 6/8JON.KIMA s septum ~ ograda koja dijelu bemu od broda crkve sljeme ~ sredifnja greda/ vrh krovista spolia - komad neke ranije gradevine ponovo u upotrebi 2? subselia - niska kamena klupa koja prati oblik apside svod ~ zakrivijeni (sferni) zavréetak gornje granice prostora sistil - tip interkolumnija promjera 2, najée8i tip pored eustila sanktuarij - svetigte, prostor s kultnom slikom iii oltarom scena - pozornica anti¢kog kazalista segmentni luk - stlageni luk, najées¢e isjetak polukruznog luka sima - streha | oluk na gré, hramu sluzbe - gotika: tanki polustupovi koji nose svod ili luk izbogeni na unutarnjim zidovimna ili na stupcima lement na kojem potiva baza jonskog stupa stereobat - grubo zidani temelj gré. hrama stoa - gré. dvorana sa stupovima stilobat - stube kojima se pristupa do trijema ili do kolonade hrame supstrukeija - podgradnja, za postizanje ravne plohe na neravnom zemiji- Stu sudatorij - prostorija za znojenje, parna kupelf u rim. termama stup ~ baza u obliku krugnice stub - baza u obliku kvadrata strop — ravni zavrSetak svoda superponirani redovi - kada svaki kat na gradevini ima odgovarajuti red, u donjem dijelu dorski, zatim jonski, a povige njega korintski | eventualno kompozotni u gornjem dijelu slavoluk - tip rimske gradnje, spomenik u ast pobjede | slave nekog vojskovode ili cara, masivni pravokutni zidani blok s 3 otvora; glavni luk | 2 sporedna manja, niZa | uZa luka, lznad njih grede s atikom § 3prijci - pregrade, pregradne letvice, na prozorima T taberna - trgovina, radionica, kréma u rim. gradovima tabulat/ tablat - oslikani drveni strop tambur ~ na njemu potinje kupola; transept - popreéni brod travej ~ prostor izmedu 4 nosata, najée8ée svoden 7/8trijumfalni luk ~ luk koji odvaja brod od svetista; potasni luk nekoj osobi ili dogadaju triklinij - blagavaonica trompe tablinum - glavna prostorija rimske kuée tenija - ispupéena traka na arhitravu temen - sveti prostor oko hrama tetrastil - trijem s 4 stupa na progelju hrama terme — kupaliéta u antici timpan - trokutni prostor izm. kosina krova | vodoravnog vijenca hram: neke dr. grad. traka - uska vodoravna traka koja dij profile vijenca ili baze triglif - plota s 3 uspravna utora na gredu dor. reda trikonhos - trolist, sklop triju apsida (konha) u obliku lista djeteline tumul - kruZni grobni humak trijem - natkriveni prolaz (predvorje, vestibul, galerija); prostor omeden stupovima ispred ulaza u hram tema Panteona ~ jedinstveni oblik tog rimskog hrama se koristi u kasnijoj izgradnji; kombinacija valjkastog tijela pokrivena kupolom 1 isturenog trijema i Sire konveksne ili konkavne u uakrtak ~ Siljati zavrSetak prozora v vestibul - predvorje voluta - gradevinski element savijen u obliku spirale stupa venecijanski prozor - prozor s 3 otvora od kojih je najveél sredi8nji zakijuéen lukom dok su boéni zakijugeni arhitravima veliki red ~ red koji polazi od tla ili od baze | obuhvaga dva ill vise katova puza na kapitelu Zz zabat - trokutni oblik koji Zini kosina krova | vodoravni vijenac hrama; esto ukrasni motiv iznad vrata | prozora; postoje | zaobljeni (segmentni) zabat i prekinuti zabat zupei - denti 8/8