Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehniki Fakultet Sarajevo

Odsjek za elektroenergetiku

Elektrine instalacije i mjere sigurnosti

Projektni zadatak:

Projektovanje i izvoenje uzemljivaa u

distributivnim transformatorskim stanicama
35/10(kV), 35/20(kV), 10/0.4(kV), 20/0.4(kV)

Predmetni nastavnik:

Studenti:

Vanr. Prof. Dr Alija Muharemovi

Januar 2014

Sadraj
1. Postavka zadatka 4
2. Opa dokumentacija ..5
3. Tehniki opis ...9
3.1. Opti i tehniki uvjeti za izvoenje projekta .9
3.1.1 Opti uvjeti.9
3.1.2 Tehniki uvjeti...10
3.2 Osnovni tehniki uvjeti za dimenzionisanje i izvoenje uzemljenja TS ..10
3.2.1 Osnovne definicije i pojmovi ..10
3.2.2 Osnovne karakteristike uzemljivaa ...12
3.2.3 Specifini otpor tla ..12
3.2.4 Otpor rasprostiranja uzemljivaa ....14
3.2.5 Potencijalno polje uzemljivaa ..15
3.2.5.1 Naponski lijevak uzemljivaa ....15
3.2.5.2 Napon koraka ..16
3.2.5.3 Napon dodira ...16
3.2.5.4 Oblikovanje potencijala ..16
3.2.6 Dubina polaganja uzemljivaa u zemlju .17
3.2.7 Meusobno rastojanje uzemljivaa .18
3.2.8 Broj elektroda .18
3.2.9 Tretman nautralne take ..18
3.2.9.1 Uzemljena preko male otpornosti ....19
3.2.9.2 Izolirana .19
3.3 Zemljovod ..20
3.4 Uzemljenje zvjezdita srednjeg napona ..21
3.4.1 Razlozi uzemljenja zvjezdita ..23
3.4.2 Primjeri za pojedinu vrstu uzemljenja zvjezdita transformatora sn ..23
3.4.3 Kompromis pri izboru naina uzemljenja zvjezdita transformatora
SN mree 24
4. Uzemljenje TS 35/10 (kV) ....25
4.1 Tretman neutralne take 25
4.2 Izvedba uzemljenja .25
4.3 Proraun uzemljenja ..26
4.4 Proraun vrijednosti otpornosti uzemljivaa TS 27
4.4.1 Otpor rasprostiranja mreastog uzemljivaa u TS ..27
4.4.2 Otpor rasprostiranja mreastog uzemljivaa u TS povezanog sa
trakastim uzemljivaima koji se prilau uz prikljune kabele ..27
4.5 Zakljuak .29
5. Uzemljenje TS 35/20 (kV) ..30
5.1 Tretman neutralne take ...30
5.2 Izvedba uzemljenja .....31

-16. Uzemljenje u distributivnim kabelskim TS 10/0.4 (kV) 32

6.1 Uzemljenje TS 10/0.4(kV) .32
6.2 Proraun uzemljenja TS 10/0.4(kV) 32
6.3 Dimenzionisanje uzemljivaa ..33
6.4 Proraun otpora rasprostiranja ..34
7. Uzemljenje u distributivnim TS 10/0.4 (kV) koje se prikljuuju na
srednjenaponsku mreu .37
7.1 Uzemljenje TS 10/0.4(kV) 37
7.2 Proraun uzemljenja transformatorske stanice ..37
7.3 Proraun otporna zatitnog uzemljenja stuba transformatorske
stanice38
7.4 Otpor uzemljenja ploastog uzemljivaa stajalita potencijala ............40
7.5 Otpor pravolinijskog uzemljivaa .....41
7.6 Ukupan otpor rasprostiranja .41
7.7 Zakljuak .....42
8. Mjere zatite .43
8.1. Zatitne mjere ..43
8.1.1 Zatita od struja kratkih spojeva ...43
8.1.2 Zatita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom..43
8.1.3 Zatita od preoptereenja .........43
8.1.4 Zatita od poara ...........44
8.1.5 Zatita od atmosferskih pranjenja..........44
8.1.6 Ostale zatitne mjere .............45
8.2 Poseban prilog mjera zatite od opasnog djelovanja elektrine struje 48
8.2.1 Zatitne mjere pri izvoenju elektrinih instalacija 48
8.2.2 Zatitne mjere pri probnom uputanju ....49
8.2.2 Zatitne mjere pri eksploataciji elektrinih ureaja .....50

9. Zakoni i standardi ..51

10. Literatura 53

1. Postavka zadatka
Naziv projekta: Projektovanje i izvoenje uzemljivaa u distributivnim
transformatorskim stanicama(TS): 35/10(kV), 35/20(kV), 10/0.4(kV) i 20/0.4(kV)
U radu treba dati:
1. Osnovne tehnike uvjete za dimenzionisanje i izvoenje sistema uzemljenja TS
2. Karakteristike uzemljivaa i zemljovoda
3. Naini uzemljenja TS 35/10 kV i 35/20 kV
4. Naini uzemljenja u distributivnim kabelskim TS 10/0.4 kV
5. Naini uzemljenja u distributivnim TS 10/0.4 kV koje se prikljuuju
na nadzemnu srednjenaponsku mreu
6. Zatita od iznoenja potencijala
7. Mjerenje, kontrola i pregled sistema uzemljenja.
-U uvodnom dijelu Projekta treba dati osnovne temeljne postavke i zahtjeve za izgradnju
objekata prema odredbama Zakonu o prostornom planiranju i koritenju zemljita na
nivou F BiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/06, 72/07 i 32/08).
-Projekt mora biti uradjen u skladu sa slijedeim domaim vaeim propisima:
-Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou F BiH (Slubene novine
Federacije BiH, br. 2/06, 72/07 i 32/08),
-BAS IEC 60364-4-41 Edition 3.2: 2000,
-BAS IEC 60364-4-43 :2000,
-Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona,
-Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih TS,
-odgovarajue preporuke ( npr, JP EP BiH - Elektrodistribucija, ...), itd.

-4-

2. Opa dokumentacija

-5-

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREENJA

UVJERENJE
O POLOENOM STRUNOM ISPITU
(prilae projektant)

-6-

Sukladno Zakonu o zatiti na radu (Sl. List BiH, br. 16/92 i br. 13/94) i
Zakona o graenju(Sl. novine FBiH, br. 55/02), izdaje se:

ISPRAVA
kojom se potvruje da:

PROJEKAT ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE:

sadri mjere zatite na radu i tehnika rjeenja u skladu sa zahtjevima Zakona o zatiti
na radu i Zakona o graenju, te da su projekti elektromontanog i graevinskog dijela
meusobno usklaeni i u cijelosti izgraeni u skladu sa pravilnicima o tehnikim
normativima i standardima.

Projektanti:

Direktor:

________________

_______________________

(ime i prezime)

(ime i prezime)

L.S
Mjesto i datum:
Broj isprave:

-7-

IZJAVA
o izvrenoj unutranjoj kontroli projekta

ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE

Pregledom navedene projektne dokumentacije utvrdio sam

da je ista kompletna te da su odabrana tehniki korektna
i kompletna rjeenja.

Mjesto, datum
Broj:

Izvritelj unutranje kontrole:

__________________________

L.S
DIREKTOR
__________________________

-8-

3. Tehniki opis
3.1

Opti i tehniki uvjeti izvoenja projekta

3.1.1 Opti uvjeti

-Sastavni dio svakog projekta ine opti i tehniki uvjeti za izvoenje radova.
-Graevinski radovi na objektu moraju biti u fazi izrade tako da omoguavaju nesmetano
izvoenje elektromontanih radova koji se provode dok su graevinski radovi jo uvijek u
toku izrade.
-Instalacije i montaa ureaja moraju biti izvedeni u skladu sa uputstvima, priloenim
nacrtima i tehnikom opisu projekta.
-Takoe, sav materijal koji se upotrebljava mora biti dobrog kvaliteta i mora odgovarati
propisanim standardima. Ako se po donoenju materijala na gradilite ustanovi da materijal ne
odgovara propisanim standardima tada se na zahtjev nadzora mora izvriti povrat materijala.
Ipak, ako se materijal iskoristi te naknadno ustanovi da nije odgovarajui tada se na zahtjev
nadzora mora demontirati postojei i ugraditi novi.
-Izvoaki radovi se moraju izvesti korektno i sve to bi se u toku rada i/ili kasnije pokazalo
kao nekvalitetno, izvoa radova mora popraviti bez naknade i o svom troku. Izvoa radova
mora voditi graevinski dnevnik preko kojeg se sav saobraaj izmeu nadzora i izvoaa
radova vodi se preko njega.
-Za svako pa i najmanje odstupanje od Glvnog projekta mora se dobiti pismena saglasnost
nadzora. Za vea odstupanja potrebna je pismena saglasnost projektanta.
-Garantni rok za ispravnost rada i kvaliteta materijala prema zakonskim propisima ili
posebnom vaeem dogovoru je od dana kada komisija za tehniki pregled objekta primi
cijelu istalaciju kao ispravnu. U toku garantnog roka izvoa je duan da odmah po pozivu
investitora otkloni nedostatke usljed nekorektnog rada ili usljed loeg materijala. Ukoliko
izvoa ne obavi ovaj dio dogovora investitor moe da pozove tree lice, bez saglasnosti
izvoaa, koje e obaviti nedovreni dio dogovora o troku izvoaa na kojeg su se odnosili
ti finalni radovi.

-9-

3.1.2 Tehniki uvjeti

-Svi radovi predvieni ovim projektom moraju se izvesti prema tekstualnom i grafikom
dijelu projekta i u okviru vaeih propisa i standarda za izvoenje ove vrste radova. Svi
propisani radovi na projektu moraju se izvriti sa to manje tete na ve postojee radove, te
sa drugim izvoaima na gradilitu(ako ih ima) obezbjediti to efikasniju koordinaciju radova
da bi se izbjegle smetnje pri izvoenju radova, a samim tim i efikasan rad. Za usklaivanje
procesa izvoenja projekta sa trenutnom situacijom na gradilitu, izvoa je duan da se prije
poetka radova upozna sa radovima predvienim ovim projektom te da obezbjedi potrebnu
koordinaciju i kontinuitet u izvoenju radova. Ukoliko doe do nesaglasnosti pri izvoenju
projekta sa situacijom na terenu, izvoa radova je duan da preko graevinskog dnevnika
obavjesti nadzor te postupi u skladu da njegovim nalogom. U sluaju veeg ztroka
materijala, poveanja obima radova, isti se mora priznati kao naknadni rad, prema dogovoru
koji se zakljuuje izmeu investitora i izvoaa.
Ovi tehniki uvjeti su dopuna i detaljnija objanjenja projekta za ovu vrstu radova i oni su kao
takvi sastavni sio projekta i obavezni od izvoaa.

3.2

Osnovni tehniki uvjeti za dimenzionisanje i izvoenje

sistema uzemljenja TS
3.2.1Osnovne definicije i pojmovi

-Prilikom definiranja pojmova i elemenata koritenih u projektu koriten je Pravilnik o

tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih TS,Elektrina
postrojenja nazivnih izmjeninih napona iznad 1(kV)(Standard CENELEC-a HD 637
SI:1999).

Uzemljiti: realizovati elektriki dobru vodljivu vezu izmeu metalnog dijela postrojenja i
zemlje.
Uzemljenje: skup meusobno elektriki vidljivo povezanih pojedinanih uzemljivaa,
zemljovoda i sabirnih zemljovoda.
Uzemljivai: metalni dijelovi koji se nalaze u zemlji i realiziraju elektriki dobru vodljivu
vezu uzemljenih dijelova postrojenja sa zemljom kao i neizolirani vodii koji slue za
spajanje postrojenja sa zemljom.

-10-

Zatitno uzemljenje: uzemljenje metalnih dijelova koji ne pripadaju strujnim krugovima, niti
su u kontaktu sa njima, dok u sluaju kvara mogu doi pod napon. Zatitno uzemljenje
smanjuje ovaj napon kao i napon dodira i napon koraka kojima mogu biti izloeni ljudi.
Radno uzemljenje: uzemljenje dijela strujnog kola kojim se osigurava eljena funkcija
strujnog kruga. Moe biti direktno(izvodi se neposrednim vezivanjem za sistem uzemljenja) i
indirektno(veza sa sistemom uzemljenja se izvodi preko neke impedanse:aktivne otpornosti,
induktivnosti, kapaciteta ili njihove kombinacije).
Gromobransko uzemljenje: uzemljenje gomobranske instalacije koje slui za odvoenje struje
atmosferskog pranjenja u zemlju.
Zdrueno uzemljenje: uzemljenje koje se postie spajanjem radnog i zatitnog uzemljenja u
TS. Uzemljenje mnogih TS se izvodi kao zdrueno.
Otpornost rasprostiranja uzemljivaa: otpornost izmeu uzemljivaa i referentne zemlje.
Otpornost uzemljenja:zbir otpornosti rasprostiranja uzemljivaa i otpornosti zemljovoda.
Temeljni uzemljiva: uzemljiva od pocinane trake ili okruglog eljeza koji se ugrauje u
sloj betona u temelju objekta; armirano-betonska konstrukcija objekta se moe koristiti sama
kao temeljni uzemljiva pod uslovom da su elementi ove konstrukcije meusobno galvanski
povezani.
Porast potencijala uzemljivaa: maksimalan napon zemljivaa TS koji se moe dostii izmeu
taaka uzemljivaa i referentnih taaka zemlje.
Napon uzemljivaa: razlika potencijala uzemljivaa i referentne zemlje.
Naponski lijevak: povrinska raspodjela potencijala oko uzemljivaa.
Potencijalna razlika dodira: potencijalna razlika koja postoji izmeu uzemljenih ureaja i
stajalita a koja se moe premostiti dodirom.
Napon dodira: dio potencijalne razlike dodira kojoj je izloen ovjek pri dodiru.
Potencijalna razlika koraka: potencijalna razlika koja se na povrini zemlje premosti korakom
duine 1(m).
Napon koraka: dio potencijalne razlike koraka kojoj je izloen ovjek kada prekorai
potencijalnu razliku.
Izneseni potencijal: iznesena vrijednost potencijala izvan TS u kojoj se nalazi uzemljenje.
Zatitni provodnik(PE provodnik): provodnik koji se zahtjeva prema mjerama zatite od
elektrinog udara za elektrino spajanje izloenih provodnih dijelova, uzemljivaa, uzemljene
take izvora napajanja ili vjetake neutralne take.
-11-

Zatitni neutralni provodnik(PEN provodnik): uzemljeni provodnik u kojem su izjednaene

funkcije zatitnog i neutralnog provodnika.
Glavni prikljuak za uzemljenje: prikljuak predvien za spajanje zatitnih provodnika.
(Pojedin pojmovi e po potrebi biti detaljnije objanjeni i definisani.)

3.2.2 Osnovne karakteristike uzemljivaa

-Pod pojmom uzemljivanje, podrazumjeva se ostvarivanje dobre vodljive veze izmeu

dijelova elektroenergetskih(EE) postrojenja i zemlje. Ova veza izmeu zemlje i dijelova EE
postrojenja se ostvaruje ukopavanjem metalnih vodia, razliitih oblika i dimenzija, u zemlju
te njihovim povezivanjem sa dijelovima postrojenja. Osnovni element svakog uzemljenja je
uzemljiva, tj. jedan ili vie vodia poloenih u zemlju i zemljovod koji povezuje dio
postrojenja(koji se treba uzemljiti) sa samim uzemljivaem. Prema ulogama koje uzemljenje
ima u postrojenjima, razlikujemo: radno, zatitno i gromobransko uzemljenje.
-Uzemljenje u elektroenergetskom postrojenju ima zadatak da:
1. zatiti ljude od opasnih napona dodira i koraka;
2. odvede struju atmosferskih pranjena u zemlju;
3. vodi radnu struju i osigurava radne karakteristike strujnog kola.
Pod uzemljivaima se podrazumjevaju neizolovani dijelovi uzemljivakog ureaja koji su
zakopani u zemlju. Prilikom nastanka zemljospoja, elektrina struja odlazi u zemlju
povrinom uzemljivaa, prostirui se na sve strane. Kako pri tome struja mora da savlada
omski otpor tla, time se u zemlji javljaju padovi napona. Zbog toga uzemljiva dobija
odreeni vii potencijal u odnosu na ostatak tla. Razliku izmeu potencijala uzemljivaa i
potencijala zemlje koja okruuje sam uzemljiva naziva se naponom uzemljenja i moe se
izraunati preko obrasca:

gdje je:
Uz-napon uzemljivaa u odnosu na zemlju koja ga okruuje;
Rz-otpor rasprostiranja uzemljivaa, tj. otpor zemlje izmeu uzemljivaa i idealne zemlje(koju
ini skup taaka dovoljno udaljenih iji je potencijal prektino ravan nuli);
Iz-struja zemljospoja.
-Uzemljivai, kao glavnio dio uzemljenja, mogu biti izvedeni od razliitih materijala, kao to
su bakar, pocinani elik ili razliite kombinacije tih materijala.
-12-

Prema obliku materijala i osobinama uzemljivai se mogu podijeliti na:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

trakaste uzemljivae;
uzemljivae u obliku ueta(uzemljivaki okruglog punog presjeka);
cijevne uzemljivae;
uzemljivae od profilnog materijala;
armature u betonu, te
ostale ukopane metalne instalacije(cjevovodi i sl.).

Prema nainu izvoenja uzemljivai se dijele na:

1. Horizontalne ili povrinske uzemljivae; sastavljeni su od horizontalno poloenih
vodia koji su ukopani u tlo na manjoj dubini. Ovi uzemljivai mogu biti mreasti,
zrakasti, prstenasti..
2. Vertikalne ili dubinske uzemljivae; sastavljeni su od jednog ili vie tapnih
uzemljivaa okomito poloenih u odnosu na tlo, meusobno povezanih. Mogu biti
cjevastog, okruglog ili nekog slinog oblika.
3. Kose uzemljivae; u sutini to su tapni uzemljivai, ali poloeni pod nekim uglom
u odnosu na tlo. Ovaj tip uzemljivaa slui za oblikovanje potencijala.
Osnovne karakteristike uzemljivaa su otpor rasprostiranja, potencijalno polje
uzemljivaa i maksimalan potencijal na povrini zemlje unutar ili van samog postrojenja.

3.2.3

Specifini otpor tla

-Vrlo bitan faktor koji treba uzeti u obzir prilikom prorauna uzemljivaa je specifini otpor
tla na kojem se gradi objekat koji treba uzemljiti. Specifini otpor tla je veliina koja ovisi od
brojnih faktora:
1. vlanost tla;
2. sastav i koliina soli u tlu;
3. temperatura tla;
4. stanje podzamnih voda;
5. geoloki sastav tla;
6. zbijenost zemlje.
Specifini otpor tla procjenjuje se koritenjem odgovarajuih Standarda za odreenu vrstu
zemljita(onu na kojoj gradimo objekat koji treba uzemljiti). Bitno je znati da poto je
specifini otpor tla elektrolitikog karaktera, pad vlage ispod 10-15% teine tla utie na nagli
porast specifinog otpora zemlje.
-12-

-Vrijednosti specifinog otpora tla o vrsti tla:

vrsta tla
Specifini otpor tla(m)
Humus
10-40
ljunak
ilovaa sa pijeskom
Pijesak
Glina
Blato
pjeskoviti lapor

400-2000
30-100
100-5000
cca 20
80-120
10-100

-Ovisnost vrijednosti specifinog otpora npr. pjeskovite ilovae u ovisnosti od promjene

vlage:
Vlanost
(%)

Specifini otpor tla

(m)

10.000.000

2,5

2500

1650

10

530

15

190

20

120

30

64

-Specifini otpor zemlje ovisi i od promjene temperature i to izrazito do dubine od 3(m)

odakle se moe smatrati da su karakteristike zemlje stabilne:
Temperatura tla
(C)
20

Specifini otpor tla

(m)
75

10

99

0 (voda)

138

0 (led)

300

-5

790

-10

3300

-13-

-Takoer, raspolaemo i sa podacima promjene koeficijenta sezonskog uticaja k , koji se

takoer na dubinama veim od 3(m) mogu zanemariti:
Dubina (m)
0-0,5
0,5-1,0
1,0-2,0

Koeficijent k
1,4
1,25
1,15

3.2.4 Otpor rasprostiranja uzemljivaa

-Otpor rasprostiranja uzemljivaaovisi od specifinog elektrinog otpora zemlje, te

dimenzijama i izvedbi uzemljivaa. U homogenoj zemlji, otpor rasprostiranja uzemljivaa
moe se odrediti prema relaciji:

,
gdje je:
-specifini otpor tla(m),
k-koeficijent koji ovisi od geometrije uzemljivaa(m-1).
S obzirom da otpor uzemljivaa neposredno ovisi od specifinog elektrinog otpora tla,
potrebno je to egzaktnije poznavati fizikalne osobine tla, kao bi se izbjegle mogue greke
pri mjerenju, proraunu i projektovanju uzemljivaa. Bitno je primjetiti da se za velike
vrijednosti specifinog elektrinog otpora tla dobijaju uzemljivai nepotrebno velikih
geometrijskih dimenzija, a za male vrijednosti specifinog elektrinog otpora tla dobijaju
uzemljivaki koji ne pruaju dovoljnu sigurnost od napona dodira.
-U veini postrojenja nije dovoljno postaviti samo jedan tip uzemljivaa, nego se uzemljenje
izvodi sa vie meusobno spojenih uzemljivaa.
-Otpor rasprostiranja povrinskih uzemljivaa sa horizontalnim elementima(koji su povezani
na nain da ine mreu), dominantno ovisi o ukupnoj povrini koju uzemljiva zahvata, dok u
manjoj mjeri ovisi od ukupne duine elemenata i dubine ukopavanja. Ograniavanje napona
dodira i koraka postie se oblikovanjem mree uzemljivaa, ime dobijamo ravnomjernu
raspodjelu potencijala i niske gradijente na povrini tla.
-Kod vertikalnih uzemljivaa otpor rasprostiranja uzemljivaa ovisi od duine elemenata i
njihovog meusobnog rastojanja.
-14-

-Uzemljivai koji su kombinacija vertikalnog i horizontalnog tipa uzemljivaa, nemaju mnogo

nii otpor uzemljenja koji imamo kod prethodna dva tipa uzemljivaa, ali se odlikuju veom
stabilnou otpora prema klimatskim promjenama, to je veoma bitno u predjelima gdje su
dominantno izraene temperaturne razlike u toku godine.
-Poznate su brojne formule za pojednostavljeni proraun otpora uzemljivaa: Schwartzova,
Laurantova itd., koje daju samo pribline procjene vrijednosti otpora rasprostiranja
uzemljivaa jer su izvedene sa predpostavkom da je tlo homogeno. U opem sluaju tlo je
nehomogeno i sastoji se od vie slojeva zemlje razliitog geolokog sastava. Takoer,
specifini otpor zemlje ovisi(osim od strukture tla) o temperaturi, vlanosti,
gustoi(zbijenosti) tla. U proraunima uzemljenja, za tlo se moe rei da je homogeno uz
prihvatljive granice greke, tj. ako su razlike najmenje i najvee vrijednosti specifinog otpora
tla na nekom podruju manje od 30%. U tom sluaju uzima se da je specifini elektrini otpor
tla(homogenoh tla) jednak srednjoj vrijednosti specifinog otpora tla.

3.2.5 Potencijalno polje uzemljivaa

3.2.5.1 Naponski lijevak uzemljivaa
Izmeu zemlje u neposrednoj blizini uzemljivaa udaljenog podruja zemljane povrine gdje
uticaj uzemljivaa vie ne dopire(nema efekta), javlja se napon. Taj napon, kako je ve
reeno, prouzrokuje struja koja tee preko uzemljivaa u zemlju i kroz nju, pri emu mora da
savlada njen omski otpor. Taj napon nazivamo naponom tla i najvii je neposredno uz
uzemljiva, gdje je jednak naponu uzemljivaa, a sa porastom rastojanja on opada. Prostornu
sliku promjene napona tla oko uzemljivaa nazivamo naponskim lijevkom koji se teoretski
protee u beskonanost. U praksi smatramo da on prestaje tamo gdje je napon pao na
zanemarivu vrijednost u odnosu na napon uzemljivaa(za tu granicu uzimamo 5% napona
uzemljivaa).

-15-

3.2.5.2 Napon koraka

Napon koraka je jednak razlici potencijala taki tla koje su jedna od duge udaljene 1(m) u
radijalnom smijeru:

Pod naponom koraka u neoptereenom stanju(prazan hod) podrazumjeva se napon koji postoji
prije nego to ovjek stupi na to mjesto i premosti rastojanje svojim tijelom. Takoer,
uzimamo u obzir i otpor ljudskog tijela(cca 900()) koji predstavlja odreeno optereenje i
smanjuje prvobitni napon koraka. Smanjenje je vee ukoliko su vei otpor tla u odnosu na
otpor ovjekovog tijela i dodirna povrina izmeu tijela i zemlje. Npon koraka postaje opasan
kada pree vrijednost za neki period trajanja.
Napon koraka moemo izraunati, uz poznavanje potencijalne razlike koraka Ek, pomou
relacije:

3.2.5.3 Napon dodira

Napon uzemljivaa i naponski lijevak predstavljaju osim napona koraka i uzrok napona
dodira. Napon dodira Ud je razlika izmeu napona uzemljivaa Uz i napona tla u taki joja je
za 1(m) udaljena od uzemljenog metalnog predmeta Ux-1:

Napon dodira Ud moemo izraunati ako poznajemo iznos potencijalne razlike dodira Ed, kao:

3.2.5.4 Oblikovanje potencijala

Da bi smo na opasnim mjestima smanjili napon dodira na to manju vrijednost(koji je za
ovjeka opasniji od napona koraka jer jedan dio struje pri ovom kontaktu prolazi i kroz srce)
esto je potrebno sprovesti oblikovanje potencijala.

-16-

To radimo na nain da pri uzemljenju predmeta(transformatorski kotao ili neki drugi ureaj
visokog napona) ukopamo plitko u zemlju(0,1(m)) ianu mreu koju veemo za uzemljiva,a
na odgovarajuem rastojanju od nje na dubini od 1(m) ukopamo prstenasti uzemljiva kako
bismo smanjili ukupan napon koraka na ivici ukopane mree.

3.2.6 Dubina polaganja uzemljivaa u zemlju

-Na vrijednost otpora rasprostiranja utie dubina polaganja uzemljivaa u zemlju, dok prenik
uzemljivaa(cjevastog) manje utie na otpor rasprostiranja uzemljivaa.
Eksperimentalno je utvreno da je za cjevasti uzemljiva nezanemariva promjena otpora do
dubine 2,5(m), a na veim dubina se ta promjena moe zanemariti. Upravo zbog ove injenice
zakljuujemo da je cjevaste uzemljivae korisno polagati na dubini do 2,5(m) u zemlju.
Trakasti uzemljivai(prave se od pocinane trake, bakarnog ueta i dr.) postavljaju se na
manjim dubinama(0,30-1(m)), to opet ovisi od namjene tog tipa uzemljivaa(da li se radi o
temeljnom uzemljivau ili sabirnikom uzemljivakom vodu ili uzemljivaa preko kojeg se
uzemljuju dovodni i odvodni kablovi iz TS).

-17-

3.2.7 Meusobno rastojanje uzemljivaa

-Na otpor rasprostiranja utie i meusobno rastojanje trakastih uzemljivaa ili elektroda kod
cjevastog uzemljivaa. Kod trakastih uzemljivaa ugao izmmeu susjednih traka ne smije biti
ispod 60. Kod cjevastog uzemljivaa otpor rasprostiranja se mijenja sa promjenom
meusobnog rastojanja elektroda. Tako se otpor naglo smanjuje sa poveanjem rastojanja
izmeu cijevi do 2(m), a zatim se opet blago pveava sa poveanjem rastojanja.

3.2.8 Broj elektroda

-Broj elektroda manje utie na vrijednost otpora rasprostiranja uzemljivaa. Poveavanjem
broja elektroda iznad, za taj uzemljiva karakteristinog, broja elektroda ne postie se
obrnuto proporcionalno smanjenje otpora rasprostiranja. Koritenjem trakastih uzemljivaa
paralelno veemo trake, ali tada nemamo paralelnu kombinaciju otpora zbog meusobnog
uticaja elektroda.

3.2.9 Tretman neutralne take(i uticaj neutralne take na proraun

dimenzija uzemljivaa)
-Cilj prorauna uzemljivaa je njihovo pravilno dimenzionisanje. U tu svrhu koristimo
obrasce zasnovane na obliku zemnih struja uzemljivaa za sluaj nekoliko najosnovnijih
oblika. Za svaku vrstu uzemljivaa biramo onaj oblik koji je najsliniji njegovom stvarnom
obliku. U praki pri proraunu esto dobijamo da dobijeni rezultat nije sasvim taan ak i kada
je specifini otpor tla dobro procjenjen.
Ipak, na taj nain dobijamo, za praktine potrebe, sasvim zadovoljavajuu tanost.
Najosnovnije pri proraunu uzemljenja je mjerenje specifinog otpora tla prije samog
projektovanja.
Uvjeti za dimenzionisanje uzemljivaa transformatorskih stanica(TS) odreeni su vrstom
uzemljenja neutralne take mree i vrstom primjenjene zemljospojne zatite. Pri zemljospoju
u transformatorskoj stanici naponi dodira koji se javljaju unutar i izvan transformatorske
stanice u NN mrei i instalacijama potroaa ne smiju da budu vii od dozvoljenih napona
dodira.

-18-

3.2.9.1 Uzemljena preko male otpornosti

Ako je neutralna taka VN mree, na koju je prikljuena transformatorska stanica
uzemljena preko male otpornosti, u transformatorskoj stanici se, po pravilu, ima zdrueno
uzemljenje. Ukupna otpornost zdruenog uzemljenja Rzdr ukljuujui i uticaj kabela kao
uzemljivaa, kao i uticaj uzemljivaa susjednih transformatorskih stanica i objekata koji su
vezani za neutralni vodi NN mree, mora zadovoljavati uslov

Rzdr
gdje su:
Udoz- dozvoljeni napon
r- redukcioni faktor VN voda koji napaja TS
Ik-ukupna struja zemljospoja
kd-faktor koji odreuje odnos napona uzemljenja TS i napona dodira na mjestu dodira;
kd=2;

-U sluaju odvajanja radnog i zatitnog uzemljenja, moraju se preduzeti i posebne zatitne

mjere u TS i oko nje, tako da vrijednosti napona dodira ne budu vie od dozvoljenih. Radno
uzemljenje je uzemljenje dijela pogonskog strujnog kruga kojim se odrava eljena funkcija i
radne karakteristike strujnog kola. Radno uzemljenje moe da bude direktno(ne sadri
nikakav drugi otpor osim impedanse uzemljenja) i indirektno(izvodi se vezivanjem za sistem
uzemljenja preko dodatnih impedansi:aktivne otpornosti, induktivne otpornosti ili njihova
kombinacija). Zatitno uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova koji ne pripadaju strujnom
krugu niti su posredno u elektrinom kontaktu sa njim, ali u sluaju kvara mogu da dou pod
napon. Zatitno uzemljenje smanjuje ovaj napon kao i potencijalne rezlike dodira i koraka
kojima mogu da budu izloeni ljudi i na taj nain ih titi.
3.2.9.2 Izolirana
Ako je neutralna taka VN mree na koju je prikljuena TS izolirana ili kompenzirana sa
iskljuenjem zemljospoja najkasnije 2 sata, u TS se po pravilu izvodi zdrueno uzemljenje.
Zdrueno uzemljenje predstavlja kombinaciju radnog i zatitnog uzemljenja. Ukupna
otpornost zdruenog uzemljenja Rzdr(ukljuujui i utican kabela kao uzemljivaa kai i uticaj
susjednih TS-a i objekata koji su vezani za neutralni vodi NN mree) mora biti:

Rzdr
-19-

gdje su:
Udoz-dozvoljeni napon dodira;
Iz-ukupna kapacitivna struja zemljospoja galvanski povezane VN mree sa izoliranom
neutralnom takom odnosno preostala struja zemljospoja VN mree sa kompenziranom
strujom zemljospoja
kd-faktor koji odreuje odnos napona uzemljenja TS i napona dodira na mjestu dodira; kd=2.
-Kod temeljnih uzemljivaa, u vezi sa specifinim otporom tla, moe se uzeti da je vodi
poloen u okolnoj zemlji. Prema standardu Evropske unije HD 637 S1:1999, ANNEX A
biraju se materijali za uzemljivae i njihove najmanje dimenzije s obzirom na koroziju i
mehaniku vrstou.

3.3 Zemljovod
-Zemljovod je provodnik koji treba spojiti ureaj koji treba uzemljiti(def.: Uzemljiti znai
realizirati elektriki dobru vodljivu vezu izmeu metalnog dijela postrojenja i zemlje) sa
uzemljenjem. Zemljovodi se polau vidjljivo iznad zemlje, a ako se prekrivaju moraju biti
zatieni od mehanikih i hemijskih oteenja. Zemljovodi se mogu poloiti u beton u kojem
su zatieni od korozije. Uz glavne i sabirne zemljovode(koji se koriste za zatitno
uzemljenje), nije dozvoljeno ugraivanje prekidaa, osiguraa, rastavljaa i slinih ureaja
kojima bi se mogao prekinuti zemljovod. Spojevi glavnih i sabirnih zemljovoda meusobno i
sa drugim metalnim masama u postrojenju moraju biti kvalitetno izvedeni, sa trajno i sigurno
vodljivom vezom zatieni od korozije i mehanikih oteenja. Spojevi navedenih dijelova
mogu se izvesti zavarivanjem, vijcima ili vijaanim spojnicama. Spojnice i vijci takoer
moraju biti zatieni od korozije . Mjerne rastavne spojnice se moraju ugraditi na lahko
pristupanom mjestu zbog potrebe mjerenja otpora rasprostiranja sistema uzemljenja.
-U slijedeem dijelu teksta nabrajemo dijelove postrojenja koji moraju, odnosno ne moraju
biti uzemljeni. Metalni dijelovi postrojenja koji ne pripadaju strujnim krugovima i svi drugi
metalni dijelovi koji u sluaju kvara mogu doi pod napon(npr. ograde i mree pojedinih
aparata u postrojenju, konstrukcije protupoarne zatite, cjevovodi, kotlovi, cisterne,
srmiranobetonske konstrukcije i sl.) prikljuuju se na uzemljiva naposredno ili preko
zemljovoda, tj. sabirnog zemljovoda. Pokretne metalne konstrukcije, zatitne mree i ploe,
kao i mree i ploe koje se skidaju, uzemljuju se ako nisu u dobrom elektrinom spoju sa
uzemljenim dijelovima. Dijelovi postrojenja(metalni tokovi, poluge i ruice na aparatima)
koji su vrsto i na adekvatan nain elektriki spojeni sa uzemljenim ploama nije potrebno
posebno uzemljavati. Zgrade smjetene unutar visokonaponskih(VN) postrojenja moraju imati
temeljne uzemljicae za izjednaavanje potencijala koji su na vie mjesta povezani sa
uzemljivaem postrojenja. Prirubnice provodnih izolatora(buinga) koje su postavljene na
ploe od izolorajueg materijala takoer se moraju uzemljiti.
-20-

Takoer uzemljavaju se i kuke za privravanje zateznih izolatora, ako nisu u dobrom

elektriki vodljivom spoju sa uzemljenim dijelovima konstrukcije. Sekundarni strujni krugovi
mjernih transformatora uzemljuju se na jednoj od prikljunih stezaljki transformatora.
Odvodnici prenapona se moraju uzemljiti to je mogue kraim zemljovodom. Uzemljenje
izvlaivih prekidaa se ostvaruje na nain kada se prekida nalazi u rastavnom poloaju veza
sa uzemljenjem se prekida, apri uvlaenju prekidaa ponovo se uspostavlja veza sa
uzemljenjem. Kod oklopljenih sklopnih postrojenja izoliranih plinom mora se osigurati
meusobna elektriki vodljiva povezanost metalnih masa koje moraju biti povezane na vie
dijelova sa uzemljivaem postrojenja, a razmak zemljovoda ne smije biti vei od 10(m).
Metalni platevi kabela koji se prikljuuju na oklopljeno postrojenje moraju biti izolirani od
metalnog kuita postrojenja.Metalne zatitne cijevi, zatitne poklopce, upravljake, mjerne i
dojavne vodove nije potrebno uzemljiti(ni za sluaj mogunosti dodira sa elektrinim lukom).
Uzemljenje zvjezdita energetskih transformatora ostvaruje se preko zemljovoda. Ograde
postrojenja izvedene od plastificiranog ili nevodljivog materijala nije potrebno uzemljiti.
Ograde od vodljivog materijala uzemljuju se preko pojedinanih dubinskih ili povrinskih
uzemljivaa.

-Ako prorauni ili mjerenja pokau da bi dodirni naponi u objektima niskonaponske(NN)

mree i instalacijama potroaa zbog iznoenja potencijala mogli poprimiti nedoputene
vrijednosti moraju se poduzeti mjere za dovorenje dodirnog napona u doputene granice:
-sniavanje napona uzemljivaa postrojenja iz kojeg se iznosi potencijal;
-preduzimanje dodatnihzatitnih mjera u mrei niskog napona i instalacijama potroaa;
-skraivanje trajanja dozemnog kvara u postrojenju iz kojeg se iznosi potencijal

3.4 Uzemljenje zvjezdita transformatora srednjeg napona

-Zvjezdita transformatora srednjenaponskih mrea do sedamdesetih godina su uglavnom bila
izolirana(neuzemljena), a rijetko se koristilo uzemljenje zvjedzita preko kompenzacijske
prigunice. Danas se mree srednjeg napona najee uzemljuju preko otpornika za
ograniavanje struje kvara. Odabir koncepta uzemljenja ovisi o konkretnoj situaciji za
pojedino postrojenje, tj. prilikom izbora vrste uzemljenja zvjezdita treba obratiti panju na:
1. iznos struje kvara(posebno kapacitivne komponente ove struje);
2. naponski nivo;
3. iznos prenapona unutar postrojenja;
4. jednostavnost relejne zatite;
-21-

5. stanje uzemljenja elemenata mree;

6. iznos specifinog otpora tla;
7. pouzdanost napajanja energijom.
-Uzemljenje zvjezdita transformatora, bez obzira na vrsu uzemljenja(pogonsko, zatitno i
gromobransko uzemljenje), pripada uzemljenju mree u normalnom pogonu.
Uzemljenje zvjezdita transformatora moe biti:
1. izolirano prema zemlji;
2. direktno(kruto) spojeno sa zemljom;
3. spojeno sa zemljom preko maloomskog otpornika;
4. spojeno sa zemljom preko prigunice(fino regulirane, stupnjevite(runo upravljana),
fiksna);
5. spojeno sa zemljom kombinacijom maloomskog otpornika i prigunice;
6. shunt prekidaem(ugrauje se u zvjezdite transformatora)
-Praksa uzemljenja je slijedea: visoki napon se direktno uzemljuje, srednji napon se ostavlja
ili izoliran ili preko maloomskog otpornika, a niski napon se takoer direktno uzemljuje.
VN mree se uzemljuju direktno zbog uteda koje se ostvaruju sniavanjem izolacijskih
nivoa(u tom sluaju prenaponi su najnii). Na SN te utede nisu dovoljno velike da bi se
uzemljenje isplatitlo, a pri tome treba paziti na napone dodira i struje zemljospoja. Na NN
mree se uzemljuju direktno jer se mora omoguiti da se troila mogu spojiti na fazne ili
linijske napone.
Ako uzmemo u obzir razliite vrste uzemljenja u mrei, prilikom jednopolnih dozemnih
kvarova pojavljuju se razliite vrijednosti i oblici prenapona i struja. Ovisno od tretmana
zvjezdita dozemni kvar predstavlja zemljospoj ili jednopolni kratki spoj. Najnii unutranji
prenaponi se javljaju kod drektno uzemljenih mrea. Jedan od osnovnih faktora koji utie na
odabir tipa uzemljenja je veliina kapacitivne struje.
Dva glavna zahtjeva prilikom odabira tipa uzemljenja su:
1. smanjenje amplitude struje zemljospoja(javljaju se tekoe u samom otkrivanju kvarova;
poveavanje iznosa unutranjih prenapona);
2. doputanje veih amplituda struja zemljospoja(laka detekcija zemljospoja; vei naponi
dodira; vei broja ispada).
Upravo ova dva zahtjeva su suprotna, to se moe rijeiti jaim dimenzioniranjem
uzemljivaa, to je sa druge strane ekonomski neprihvatljivo.

-22-

Nazivni
napon mree
Un [kV]

Tip mree

Trafostanica

35

Sve

X/35kV

Kablovska

X/20(10) kV

Kapacitivna
struja Ic[A]
Neovisno o
veliini
Neovisno o
veliini
100 A

20(10)

Nadzemna
ili
mjeovita

TS35/20(10) kV

100A < Ic < 300

A

TS 110/20(10)kV

>100 A

Nain uzemljenja zvjezdita

Maloomsko uzemljenje
-otpornik 70, Ir=300 A
Maloomsko uzemljenje
-otpornik 40(20), Ir=300 A
Djelimina kompenzacija*
-otpornik 80(40), Ir=150A
Djelimina kompenzacija*
-otpornik 80(40), Ir=150A
-prigunica: 100-150-200250-300A
Rezonantno uzemljenje
-automatska
kompenzacijska prigunica

U tabeli je dat kriterij za uzemljivanje SN mree

3.4.1 Razlozi uzemljenja zvjezdita

1. Prelazak na vii naponski nivo, pa samim tim imamo nie doputene vrijednosti
kapacitivne struje kvara kako bi se zadovoljio uvjet radnog karaktera struje jednopolnog kvara
koja je uvjet za prihvatljiv nivo unutranjih prenapona.
2. Porast struje jednopolnog kvara, pa time porast i napona dodira.
3. irenje mrea: vei iznosi kapacitivne struje kvara.
4. Zahtjev za veom kvalitetom isporuene elektrine energije.

3.4.2 Primjeri za pojedinu vrstu uzemljenja zvjezdita

transformatora srednjenaponskih mrea

-35(kV) mree u praksi se najee uzemljuju preko otpornika za ograniavanje struje

jednopolnog kvara. Pri tome je izbor veliine otpornika izvren na temelju prakse francuske
elektroprivrede:
-u kabelskim mreama struja jednopolnog kratkog spoja se ograniava na 1000(A);
-u ostalim mreama struja jednopolnog kratkog spoja se ograniava na 300(A).
Razlog ovakvom izboru je efekat smanjenja unutranjih prenapona, a struja kratkog spoja
ostaje u vrijednostima unutar kojih releji bez veih problema mogu prepoznati kvar.
-23-

Osnovni problem povezan sa uzemljenjem zvjezdita SN mrea pomou maloomskog

otpornika je u tome to se svaki kvar mora iskluiti, to je loe sa aspekta opskrbe potroaa
elektrinom energijom. Usljed rezultata eksprimenata istraivanja unutranjih prenapona u
izoliranoj i uzemljenoj mrei, pokazano je da pogon mree sa uzemljenim zvjezditem ima
brojne prednosti u odnosu na mreu sa izoliranim zvjezditem. Prednosti su slijedee:
1. smanjenje nivoa unutranjih prenapona;
2. pojave dvostrukih zemljospojeva svedene su na minimum;
3. brza i selektivna djelovanja zatite od jednopolnih kvarova sa mogunou
ugradnje APU(sistema brzog automatskog ponovnog uklapanja.
-Prilikom prelaska mree na rad sa uzemljenim zemljitem, to imamo sluaj prilikom
uobiajenog prelaska sa 35(kV) na 20(kV), osnovni kriterij je visina kapacitivne struje
zemljospoja galvanski vezane mree(Ic). Prema vaeim standardima granine vrijednosti
struja zemljospojeva do kojih se oekuje gaenje prolaznih zemljospojeva su:
Ic=20(A) (Un=10(kV))
Ic=15(A) (Un=20(kV))
Ic=10(A)
(Un=35(kV))
Ukoliko kapacitivna struja pree navedene vrijednosti trai se prelazak na rad sa uzemljenim
zemljitem..
-Veina objekata nazivnog napona 10(20)(kV) je jo uvijek u pogonu sa izoliranim
zvjezditem, dok su 35(kV) mree veinom uzemljene preko maloomskog otpornika.

3.4.3 Kompromis pri izboru naina uzemljenja zvjezdita

transformatora SN mree
-Ne postoji jedinstven pristup uzemljenju zvjezdita srednjenaponskih mrea, jer svaki nain
ima svoje prednosti i mane. Prilikom odabira naina uzemljenja treba uzeti u obzir na visinu
struja kratkog spoja i sa njom povezane, po ovjeka opasne, napone dodira. Uzei u obzir
vrstu uzemljenja najvii naponi javljaju se u izoliranim mreama. U mreama uzemljenim
preko prigunice vrijednost prenapona gotovo je jednaka kao u izoliranim mreama, dok su
kod mrea uzemljenih preko otpornika i direktno uzemljenih vrlo male vrijednosti prenapona.
Iznos struje kratkog spoja obrnuto je proporcionalan visini prenapona. Prilikom odabira
koncepta uzemljenja trebalo bi pronai kompromis izmeu spomenutih zahtjeva. Odluka o
nainu uzemljenja provodi se posebno za svaku TS, s obzorom na specifinosti mree
prikljuene na nju.

-24-

4. Uzemljenje TS 35/10(kV/kV)
4.1 Tretman neutralne take
-Mrea 35(kV) je uzemljena preko niskoomskog otpornika. TS 35/10 (kV) je kablovskim
vodom vezana na napojnu TS 110/35/10(kV). U TS 110/35/10 je uzemljeno zvjezdite
transformatora na 35 (kV) strani, preko niskoomskog otpornika, koji ograniava struju
jednopolnog kratkog spoja na maksimalnu vrijednost od 300 A.
-Mrea 10(kV) je izolovana, a struja zemljospoja je mnogo manja od 300(A).

4.2 Izvedba uzemljenja

Na projektovanoj TS 35/10 (kV) e se izvesti zdrueno uzemljenje, tako da se izvede
uzemljiva zatitnog uzemljenja na koga se veu:
-kuita energetskih transformatora,
-sekundarna strujna kola mjernih transformatora,
-neutralni provodnik transformatora za sopstvenu potronju,
-svi ostali metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima,
-elektrine zatite prikljunih energetskih kablova i njima paraleno poloene
uzemljivake trake.
Elementi i konstrukcija TS-e se povezuje na uzemljiva pocinanom trakom Fe/Zn 25x4m i
fleksibilnim vodiima odgovarajueg presjeka.
Svi vodovi moraju biti poloeni vidljivo a naroitu panju treba posvetiti kvalitetu spojeva i
prelazu gdje se spajaju dvije razliite vrste materijala sa mogunou stvaranja hemijske
korozije.
-Unutar ograde trafostanice izvodi se mreasti uzemljiva sa okcima 3,5 x 3,8 (m), udaljen od
ograde trafostanice 1,8 2 (m), poloen na dubini 0,8( m).
-Oko ograde trafostanice izvodi se oblikova potencijala, udaljen od ograde trafostanice 1(m)
, poloen na dubini 0,5 (m). Oblikova potencijala vee se na vie mjesta na mreasti
uzemljiva.
-Uzemljivai i spojni vodovi, poloeni izvan zemlje su izvedeni od pocinaane treke Fe/Zn
25x4(mm) sa slojem zinka najmanje 70(m).
-Spojevi trake i vezivanje trake na metalne mase izvode se sa vijcima(najmanje M10) ili
tipskim spojnicama i prikljucima.
-Prema Tehnikim propisima za gomobransku instalaciju(Sl. list br. 13/68) gromobransko
uzemljenje za TS sa transformatorima do 1000(kVA) nije potrebno izvoditi!

-25-

4.3 Proraun uzemljenja

-Prema Pravilniku o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih
TS-a(Sl. list SFRJ br. 13/78), napon dodira se definie kao:

gdje je:
Udoz-dozvoljeni napon dodira
t-vrijeme trajanja zemljospoja
-Ukupno vrijeme trajanja zemljospoja je: t=top+tor+tp
gdje je:
top-vrijeme odrade prekidaa;
tor-vrijeme odrade zemljospojnog lana zatitnog releja;
tp-vrjijeme podeenja zemljospojnog lana zatitnog releja.
Ako je vrijeme trajanja zemljospoja 0.5(s), tada je dozvoljeni napon Udoz=150(V). Zbog
sigurnosti i djelimino zbog vremena trajanja APU(za koje uzimamo da je 0.2(s)<t<0.7(s)),
uzimamo da je dozvoljeni napon Udoz=65(V).
-Ukupna otpornost mreastog uzemljivaa transformatora ije je zvjezdite uzemljeno, se
prema ve navedenoj relaciji rauna kao:

gdje je:
kd-koeficijent koji odreuje odnos napona uzemljenja TS i napona dodira na mjestu dodira i
eksperimentom su utvrene vrijednosti ovog koeficijenta:
kd>10-u zgradama sa izvedenim izjednaavanjem potencijala;
kd>2,5-u zgradama gdje nije izvedeno izjednaavanje potencijala
kd=2- kod eksponiranih metalnih objekata i u sluajevima kada trajanje zamljospoja nije due
od 3(s);
r-redukcioni faktor napojnog kablovskog voda
r=0.35 za kablovski vod XHE49-A 3x(1x150/25(mm)2)
=20(m)do 100(m)
Vee vrijednosti otpornosti tla daju manji redukcioni faktor, pa uzimajui i rezervu u prilog
raunanja otpora uzemljivaa imamo da je r=0.5, tj Rzdr=0.87()

-26-

4.4 Proraun vrijednost otpornosti uzemljivaa TS

4.4.1 Otpor rasprostiranja mreastog uzemljivaa
-Otpor rasprostiranja mreastog uzemljivaa unutar ograde TS u homogenom tlu prema
jednadbi Laurenta iznosi:

gdje su:
-specifini otpor tla(=100(m));
D1-promjer horizontalne krune ploe ija je povrina jednaka povrini S koju zahvaa
uzemljiva D1=1,128 ;
L1-ukupna duina trake poloene u zemlju;
S1-povrina koju zahvata mreasti uzemljiva, S1=(2111,4)(m)2
Proraun:
( )
D1=1,128
Lm=163,8(m)-duina mreastog uzemljivaa
Lv
( )-dozemni vodovi u zemlji koji se vode na dubini od 0,8(m);
L1=170,0(m)
Prema podacima i datoj relaciji Rz1=3,45(), s tim da nije uzet u obzir oblikova potencijala
ograde i oblikova spojnih vodova mreastog uzemljivaa. Uticaj oblikovaa potencijala se ne
uzima u obzir jer je on poloen na dubini 0,5(m) pa je zemljite oko oblikovaa podlono
isuivanju. U izvjesnoj mjeri oblikova potencijala smanjuje otpornost mreastog
uzemljivaa.
4.4.2 Otpornost mreastog uzemljivaa TS povezanog sa trakastim

uzemljivaima koji se polau uz prikljune kablove

-U proraunu otpornosti mreastog uzemljivaa uzimamo u obzir i trakaste uzemljivae
Koji su poloeni uz te kablove na duini 200(m). Prema prijedlogu projektnog rjeenja
kablovi sa trakastim uzemljivaima su orjentisani na dvije strane po 180. Ovim se proiruje
uzemljivaka mrea na povrinu S2 i duinu trake L2. Tada je:
1. Po jednadbi Laurenta:
S2=11,4(m)(21+200+200)(m)=4799,4(m)2, tj. S2=4800(m)2
D2=78,15(m)
L2=L1+Lt+Lt=(170+200+200)(m)=570(m), tada je uz datu relaciju za otpor uzemljivaa
Rz2=0,81()
-27-

2. Po Nahmanu:
-Prvo treba proraunati faktor:

gdje su:
Lt-ukupna duina trakastih uzemljivaa:
S1-povrina koju zahvaa mreasti uzemljiva TS;

-parametar kao geometrijska karakteristika odreene konfiguracije uzemljivaa

-Uticaj dugog trakastog uzemljivaa na povrinski uzemljiva same TS moe se procijeniti iz

udbenka J.Nahman Uzemljenje neutralne take distibucijskih mrea iz koje se dobije
faktor oblika:

gdje su:
-Rz1-otpor rasprostiranja samog povrinskog uzemljivaa TS
-Rz-otpor rasprostiranja povrinskog uzemljivaa TS na kojeg su povezani trakasti
uzemljivai;
rz1-faktor koji je odreen oblikom povrinskog uzemljivaa TS
rz-faktor koji je odreen oblikom povrinskog uzemljivaa TS na kojeg su povezani trakasti
uzemljivai.
-Otpor rasprostiranja za navedenu konfiguraciju uzemljivaa sa mreastim uzemljivaem TS i
trakastim uzemljivaem uz rikljune kablove iznosi:

Rz r

z1

-28-

( )

4.5.Zakljuak
-Na osnovu proraunatih vrijednosti samog mreastog uzemljivaa TS Rz1, vidimo da ovaj
otpor ne moe zadovoljiti traeni kriterij za dozvoljeni napon dodira. Zadovoljavajui rezultati
se dobiju prikljuivanjem na mraasti uzemljiva TS najmanje dva trakasta uzemljivaa koji
su suprotno orijentisani za 180.
-U sluaju da se zbog spesifinih uvjeta na lokaciji TS ovakvom izvedbom uzemljivaa ne
postie zadovoljavajui otpor rasprostiranja svih povezanih uzemljivaa, potrebno je dodati
trakaste ili druge uzemljivaa da se zadovolji traeni kriterij.
U praksi je utvreno da se rezultati dobiju dodavanjem trakastih ili drugih uzemljivaa.
Opet, najbolje poboljanje otpornosti uzemljivaa postiu se dodavanjem trakastih
uzemljivaa subrotno orjentisanih od postojeih. Time se poveava ukupna povrina koju
zahvataju uzemljivai to bitno utie na smanjenje ukupne otpornosti.
-29-

Dodavanjem vertikalnih cijevnih uzemljivaa bitno se ne smanjuje ukupna otpornost

uzemljivaa. Oni se ugruju kako bi povezali donji sloj zemlje na mreasti uzemljiva i time
smanjili uticaj isuivanje zemlje.
Uslovi besopasnosti od nedozvoljenog napona dodira su:
1. Izmjereni otpor mreastog uzemljivaa sa dva spojena trakasta uzemljivaa treba
da je:
-Rizm0,870() u sunom periodu;
-Rizm0,609() u vlanom periodu.
Razlika od 30% se uzima zbog promjene specifinog otpora promjenom vlanosti tla.
Pri mjerenju treba da su otpojene el. Zatite prikljuenih kablovskih vodova od
uzemljivaa. Efekat kabela sa el. Zatitom ve je uraunat preko redukcionog faktora.
2. Trajajanje zemljospoja mora biti ogranieno na vrijeme t1(s).
Ovo podrazumjeva da napojni vod ima ugraenu zemljospojnu zatitu u TS 110/35/10(kV) i
da svi odlazni vodovi u TS 35/10(kV) imaju takoer zemljospojnu zatitu.
Ako se zemljospojna zatita podeava zbog selektivnosti ili elminisanja prolaznih zemljospoja
u nadzemnoj 10(kV) mrei vrijeme podeenja treba da je t1(s).

5. Uzemljenje TS 35/20(kV)
5.1 Tretman neutralne take
-Mrea 35(kV) je uzemljena preko niskoomskog otpornika. TS 35/20 (kV) je kablovskim
vodom vezana na napojnu TS 110/35/20(kV). U TS 110/35/20(kV) je uzemljeno zvjezdite
transformatora na 35 (kV) strani, preko niskoomskog otpornika, koji ograniava struju
jednopolnog kratkog spoja na maksimalnu vrijednost od 300 A.
-Mrea 20(kV) je izolovana, a struja zemljospoja je reda 300(A).

5.2 Izvedba uzemljenja

Na projektovanoj TS 35/20 (kV) e se izvesti zdrueno uzemljenje, tako da se izvede
uzemljiva zatitnog uzemljenja na koga se veu:
-kuita energetskih transformatora,
-sekundarna strujna kola mjernih transformatora,
-neutralni provodnik transformatora za sopstvenu potronju,
-svi ostali metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima,
-elektrine zatite prikljunih energetskih kablova i njima paraleno poloene
uzemljivake trake.
-30-

Elementi i konstrukcija TS-e se povezuje na uzemljiva pocinanom trakom Fe/Zn 25x4m i

fleksibilnim vodiima odgovarajueg presjeka.
Svi vodovi moraju biti poloeni vidljivo a naroitu panju treba posvetiti kvalitetu spojeva i
prelazu gdje se spajaju dvije razliite vrste materijala sa mogunou stvaranja hemijske
korozije.
-Unutar ograde trafostanice izvodi se mreasti uzemljiva sa okcima 3,5 x 3,8 (m), udaljen od
ograde trafostanice 1,8 2 (m), poloen na dubini 0,8( m).
-Oko ograde trafostanice izvodi se oblikova potencijala, udaljen od ograde trafostanice 1(m)
, poloen na dubini 0,5 (m). Oblikova potencijala vee se na vie mjesta na mreasti
uzemljiva.
-Uzemljivai i spojni vodovi, poloeni izvan zemlje su izvedeni od pocinaane treke Fe/Zn
25x4(mm) sa slojem zinka najmanje 70(m).
-Spojevi trake i vezivanje trake na metalne mase izvode se sa vijcima(najmanje M10) ili
tipskim spojnicama i prikljucima.
-Prema Tehnikim propisima za gomobransku instalaciju(Sl. list br. 13/68) gromobransko
uzemljenje za TS sa transformatorima do 1000(kVA) nije potrebno izvoditi!
-Uzemljenje ove transformatorske stanice se vri kao i uzemljenje TS 35/10(kV)!!

-31-

6. Uzemljenje u distributivnim kabelskim TS

10/0.4(kV)
6.1 Uzemljenje TS 10/0.4(kV)
-Dimenzionisanje i izvoenje uzemljivaa
izvodi se prema uslovima kada se
transformatorska stanica prikljuuje na izolovanu 10 (kV) mreu. Prema lanu 62. Pravilnika
o tehnikim normativima za zatitu NN mrea i pripadajuih transformatorskih stanica (Sl.list
SFRJ br.13/78), ako visokonaponska mrea, na koju se prikljuuje transformatorska stanica,
radi sa izolovanom neutralnom takom, po pravilu se izvodi zdrueno uzemljenje. Zdrueno
uzemljenje se izvodi i u sluaju da se zemljospoj ne iskljuuje djelovanjem brze zemljospojne
zatite, ali je nastavljanje rada visokonaponske mree sa zemljospojem ogranieno na najvie
2 sata, poslije ega se vod koji je u zemljospoju iskljuuje runo ili automatski.

6.2 Proraun uzemljenja TS 10/0.4(kV)

-Neka struja zemljospoja na sabirnicama na 10 (kV) strani u napojnoj transformatorskoj
stanici TS 35/10 (kV) iznosi ispod 10(A), uzemljenjiva transformatorske stanice emo
dimenzinisati prema struji zemljospoja od 20(A), tako da otpor uzemljivaa treba da iznosi
najvie:
R zdr

65
3,25 ()
20

Zdrueno uzemljenje izvodi se tako da se izvede zatitni uzemljiva i na njega veu svi
metelni dijelovi postrojenja koji u normalnom pogonu nisu pod naponom i nul taka
transformatora. Nulu NN strane transformatora kablovskim vodom vezati za nultu sabirnicu.
Nultu sabirnicu vezati na uzemljiva trafostanice, kao i kuite trafostanice (najmanje na dva
mjesta). Provjeriti uzemljenje aparata i uzemljiti kazan transformatora, kao i elektrinu zatitu
kablova.

Uzemljiva se izvodi sa tri prstenasta uzemljivaa, trakom FeZn 25x4 (mm).

-Na rastojanju 0,5 (m) od kuita trafostanice, a na dubini 0,5 (m) postavlja se prvi prsten.
Drugi prsten se postavlja na odstojanju 0,5(m) od prvog prstena na dubinu 0,8 (m).
Trei prsten se postavlja na odstojanju 0,5 (m) od drugog prstena na dubinu 1 (m). Prstenovi
su meusobno povezani. Ovim je izvedeno oblikovanje potencijala te u tom sluaju naponi
dodira i koraka treba da ne prelaze dozvoljeni napon od 65 (V).

-32-

-Sva metalna kuita elektro opreme povezuju se preko predvienih vijaka na zatitno
uzemljenje. Osim toga na sistem uzemljenja spojeni su i slijedei elementi:
- sva vrata transformatorske stanice s fleksibilnom bakarno pletenicom 16 (mm)2;
- zatitni platevi kablova i ekrani energetskih kablova;
- profilni nosai u transformatorskoj komori;
- svi metalni dijelovi konstrukcija, nosaa i pokrovnih metalnih ploa;
- noevi za uzemljenje u sklopu visokonaponskih sklopnih blokova;
- kotao energetskog transformatora;
- neutralni vodi niskonaponske mree.

Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi odgovarajuim

atestom. Sva eventualna krianja traka uzemljivaa s ostalim instalacijama treba izvesti u
skladu s tehnikim propisima. Nakon izvedbe sistema uzemljenja potrebno je izvriti
kontrolna mjerenja i po potrebi izvriti odgovarajuu korekciju uzemljivaa.

6.3 Dimenzionisanje uzemljivaa

-Pogon mree sa izolovanom nultom takom moe da se odvija ako kapacitivna struja
zemljospoja mree nije suvie velika. Prema taki 5.86 Pravilnika o tehnikim mjerama za
pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja preporuuje se da kapacitivna struja
zemljospoja ne pree vrijednost 20 (A), za nazivni napon mree 10 (kV). Trajanje
zemljospoja se ograniava na najvie 2 sata.
Ukupni otpor zdruenog uzemljenja treba da zadovolji uslov :
Rp

gdje je :
Rp - potreban otpor zdruenog uzemljenja

-33-

Ud
Iz

Ud - dozvoljeni napon uzemljivaa (Ud = 65 V po lanu 63. Pravilnika o tehnikim

normativima za zatitu NN mrea i pripadajuih transformatorskih stanica).
Iz = 15 A najvea dozvoljena struja zemljospoja u mrei 20 (kV)
Iz = 20 A najvea dozvoljena struja zemljospoja u mrei 10 (kV)
Ovim projektom je predvieno da se uzemljiva trafostanice dimenzionie za kapacitivnu
struju zemljospoja Iz=20 A.

Rz

U z 65

3,25 ()
Iz
20

Da se postigne ovaj otpor uzemljenja potrebno je uraditi uzemljiva oblika kao na nacrtu
uzemljenja u prilogu projekta.
U sluaju zdruenog uzemljenja sistem zatite u 0,4 (kV) mrei moe se ostvariti
nulovanjem, pri emu mora biti ispunjen uslov da ukupna otpornost uzemljenja nultog
provodnika NN mree mjerena u transformatorskoj stanici, bez odvajanja uzemljenja
transformatorske stanice, ne smije biti vei od 5 ().

6.4 Proraun otpora rasprostiranja uzemljivaa

-Proraun uzemljivaa izvren je po knjizi Uzemljenje elektrinih ureaja, autora Antona
Bajeca i to po metodi za obruaste uzemljivae.
Otpor rasprostiranja obruastog uzemljivaa raunamo po obrascu :
R m1

D
m1 ma mb

ma faktor u zavisnosti od D/d

mb faktor u zavisnosti od D/H
= 100 /m specifini otpor tla
D raunski prenik prstena (m)
d - raunski prenik trake za uzemljenje (m)
H dubina ukopavanja (m)
-34-

Prvi prsten
D1 1,13 S 1,13 3,132 3,54 m

ma = 0,4 ; mb = 0,13
H1 = 0,5 m
Prema gore navedenom obrazcu otpor rasprostiranja prvog prstena iznosi : R1 = 14,97

Drugi prsten
D2 1,13 S 1,13 4,132 4,67 m

ma = 0,41 ; mb = 0,12
H2 = 0,8 m
Prema gore navedenom obrazcu otpor rasprostiranja drugog prstena iznosi : R2 = 11,13

Trei prsten
D2 1,13 S 1,13 5,132 5,79 m

ma = 0,42 ; mb = 0,14
H2 = 1 m
Prema gore navedenom obrazcu otpor rasprostiranja treeg prstena iznosi : R3 = 9,67

U ovom projektu, koji obrauje prikljuni SN kabl, predvieno je da se uz navedene kablove

polae i Fe-Zn traka 25x4 mm. Takoe, uz NN kablove, koji e izlaziti iz transformatorske
stanice, e se poloiti FeZn traka 25x4 mm. Ove uzemljivake trake treba uobziriti. Duina
trake do koje se ima uticaja za proraun otpora rasprostiranja iznosi do 200 m. Kod prorauna
emo uobzirit dvije trake duine po 20 m.

-35-

Otpr rasprostiranja uzemljivaki traka poloenih uz kablove raunamo po obrascu :

R1

l2
ln
2 l
H d

gdje je :
- specifini otpor tla 100
l - duina pravolinijskog uzemljiva
a (Fe-Zn traka 25x4 mm, uz kablove SN i NN)
H dubina ukopavanja (0,8m)
d ekvivalentni prenik trake (m), za pravougaone presjeke trake uzima se polovina irine
trake,
d=0,0125 (m)

Otpor rasprostiranja trake duine 20 m koja se polae uz kablove iznosi :

Rt

100
20 2
ln
8,43
2 3,14 20
0,8 0,0125

Ukupan otpor uzemljivaa:

1

1
1
1
2
Re

2,01
R1 R2 R3 R
t

Kao to se vidi otpor zdruenog uzemljenja zadovoljava, jer je Re=2,01 manji od potrebnog
Rz= 3,25 .
Prije putanja transformatorske stanice u rad izmjeriti otpor uzemljenja i prema potrebi izvriti
korekcije.

-36-

7. Uzemljenje u distributivnim transformatorskim

stanicama 10/0.4(kV) koje se prikljuuju na
srednjenaponsku mreu
7.1 Uzemljenje TS 10/0.4(kV)
-Izbor uzemljenja i uzemljivaa, te dimenzionisanje uzemljivaa vri se na osnovu parametara
visokonaponske(VN) i niskonaponske(NN) mree na koju se transformatorska stanica(TS)
prikljuuje, pri tome vodei rauna o zatiti od previsokog napona dodira u transformatorskoj
stanici, niskonaponskoj mrei i instalaciji potroaa.
Mrea 10(kV) na koju se prikljuuje tva transformatorska stanica radi sa izolovanim
zvjezditem, a zemljospoj se iskljuuje u trajanju manjem od dva sata. Niskonaponska mrea
je izvedena kabelima i zatiena od previsokog napona dodira nulovanjem. Nulovanje se
izvodi na nain da se svi metalni dijelovi ureaja koji se treba zatiti do previsokog napona
spoje sa nul-vodiem. Ovo omoguava da se za ovu transformatorsku stanicu primjeni
zdrueno uzemljenje, koje je efikasnije i ekonominije od odvojenih radnih i zatitnih
uzemljenja. Osnov za izvor zdruenog uzemljenja i njegovo dimenzionisanje je Pravilnik o
tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih(NN) mrea i pripadajui transformatorskih
stanica(TS)(Sl. list SFRJ br. 13/78).

7.2 Proraun uzemljenja transformatorske stanice

-Otpornost zatitnog uzemljenja treba da zadovolji slijedei uslov:

gdje je:
Ud-dozvoljeni napon dodira, Ud=65(V);
Iz-ukupna kapacitivna struja zemljospoja 10(kV) mree na koju se prikljuuje TS.
-Struja zemljospoja u postojeoj 10(kV) mrei na koju e se prikljuiti razmatrana trafostanica
je 6.37(A). U projektu razmatramo dimenzionisanje uzemljivaa transformatorske stanice e
se izvriti prema struji zemljospoja od 20(A). Pri ovoj struji otpor uzemljivaa treba da iznosi
najvie:
( )
( )

-37-

( )

7.3

Proraun otpora zatitnog uzemljivaa stubne

transformatorske stanice

-Otpor uzemljivaa e se raunati prema obrascu za obruaste uzemljivae na dubini H prema

priruniku Uzemljenja elektrinih ureaja od A. Bajeca. U proraunu e se predpostaviti
specifini otpor tla =100(m), a uzemljiva e se izvoditi pocinanim okruglim eljezom
prenika 10(mm).
-Otpor uzemljivaa se rauna prema obrascu za obruaste uzemljivae na dubini H:

gdje je:
ma-faktor u zavisnosti od ;
mb-faktor u ovisnosti od ;
-specifini otpor tla;
D-prenih prstena;
d-prenik okruglog eljeza(d=10(mm));
H-dubina ukopavanja prstena.

-Uzemljiva se sastoji od tri kvadratna prstena, armaturne mree za izjednaenje potencijala i

dva pravolinijska kraka duine po 15 m.

-38-

1. Prvi prsten
- obim prstena O = 2 x 4 = 8 (m)
- dubina polaganja H = 0,3 (m)
- ekvivalentni prenik prvog prstena: D = 1,13 2 2 =2,26 (m)
D 2,26
D 2,26

226 ;

7,53 ; ma = 0,38 ; mb = 0,12 ;

d 0,01
H
0,3
m1 = 0,38+0,12 = 0,50

R1 m1

100
0,50
22 ,12 ()
D
2,26

2. Drugi prsten
- obim prstena O = 4 x 4 = 16 (m)
- dubina polaganja H = 0,5 (m)
- ekvivalentni prenik drugog prstena: D = 1,13 4 2 =4,52(m)
D 4,52
D 4,52

452 ;

9,04 ; ma = 0,41 ; mb = 0,14 ; m2 = 0,41+0,14 = 0,55

d 0,01
H
0,5

R1 m1

100
0,55
12 ,17 ()
D
4,52

3. Trei prsten
- obim prstena O = 6 x 4 = 24 (m)
- dubina polaganja H = 0,8 (m)
- ekvivalentni prenik treeg prstena: D = 1,13 6 2 = 6,78 (m)
D 6,78
D 6,78

8,475 ; ma = 0,44 ; mb = 0,13 ; m3 = 0,44+0,13 = 0,57

678 ;
H
0,8
d 0,01

RIII m3

100
0,57
8,41 ()
D
6,78

-39-

7.4 Otpor uzemljivaa ploastog uzemljivaa stajalita potencijala

-Uz poznate slijedee dimenzije:
- dimenzije stajalita potencijala 0,8 x 0,8 (m)
- dubina polaganja H = 0,1 (m=
- ekvivalentni prenik je: D = 1,13 0,82 = 0,9 (m)

-Za dubinu ukopavanja H = 0,1 (m), otpor rasprostiranja dobijemo po sljedeem postupku.
1. Izraunamo faktor q iz jednaine: q 0,5

4 H
4 0,1
0,5
0,94
D
0,9

2. Sa grafika odredimo faktor u ovisnosti od q(q=0,94) i on iznosi =0,37

kriva 1: za vrijednosti q od 0 do 10;

kriva 2: uveana razmjera za vrijednosti q od 0.5 do s;
3. Izraunamo otpor rasprostiranja Rs iz obrasca:
Rs

4D

-40-

100
1 0,37 38,0()
4 0,9

7.5 Otpor pravolinijskog uzemljivaa

-Otpor pravolinijskog uzemljivaa dva kraka na bilo koje dvije suprotne strane kvadratnog
prstena duine po 5(m) se rauna prema obrascu po Loblu za dubinu ukopavanja H:

l2
R1t
ln
2 l
H d
gdje je:
- - specifini otpor tla (100 m),
- l duina pravolinijskog uzemljivaa (5 m),
- H dubina ukopavanja (0,8 m),
- d prenik okruglog eljeza (0,01 m)

-Otpor rasprostiranja jednog kraka duine 5(m) iznosi:

R1t

7.6

100
52
ln
18,3
2 5
0,8 0,01

Ukupan otpor rasprostiranja

-Ukupan otpor rasprostiranja uzemljivaa stubne transformatorske stanice na armiranobetonskom stubu iznosi:
1
Rezdr

1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1

0,382 ( )
RI
R II R III R s R1t 22 ,12 12 ,17 8,41 38 18,3

Rezdr=2,62()
-Ukupan otpor rasprostiranja uzemljivaa stubne transformatorske stanice od 2,62 () je
manji od 3,25 () zahtijevan propisima, te projektovani uzemljiva zadovoljava potrebne
uslove.

-41-

7.7 Zakljuak
-Proraun je izvren za specifini otpor tla od 100 (m) jer je ovaj specifini otpor tla
najei na naem podruju (glina, ilovaa, obradiva zemlja). Ako je specifini otpor tla vei,
npr. 200 (m) vlaan pijesak, 500 (m) vlaan ljunak, 1000 (m) suh pijesak,
potrebno je na vanjski prsten dodati radijalno odreen broj traka FeZn 25x4 (mm).
Betonski stub na sebi ima zemljospojne prikljuke sa navojem koji su navareni na armaturu
stuba. Sve metalne dijelove koji u normalnom pogonu nisu pod naponom kao i nulu
transformatora spojiti kabelom X00-A 1x70 (mm)2 sa najbliim zemljospojnim prikljukom
ili pocinanom trakom FeZn 25x4 (mm) koja e se poloiti uz AB stub STS u duini 8 (m).
Konstrukcija rastavljaa se uzemljava na ahuru za uzemljenje u vrhu stuba. U skladu sa
zahtjevom Propisa, ispod ruke za rukovanje pogonom rastavljaa postavlja se potencijalna
rampa (dimenzija 0,8 x 0,8 (m)) na dubini od 10 (cm) ispod povrine tla, koja se povezuje za
ruku za rukovanje pogonom rastavljaa i na vod za uzemljenje. Ovako uraen uzemljiva
obezbjeuje i oblikovanje potencijala u okolini stubne trafostanice. Dobijene rezultate je
neophodno prije putanja u rad trafostanice provjeriti mjerenjem i ako je potrebno izvriti
korekciju.

-42-

8.Mjere zatite
8.1. Zatitne mjere
U sklopu razmatrane transformatorske stanice su primijenjene slijedee zatitne mjere:

8.1.1. Zatita od struja kratkih spojeva

Zatita energetskog transformatora od struje kratkog spoja ostvarena je VV osiguraima u
10(24) (kV) u transformatorskom polju. Pregaranje jednog ili vie osiguraa iskljuuje
tropolno rastavnu sklopku u transformatorskom polju.

8.1.2 Zatita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom

Visoki stepen zatite od direktnog dodira je jedna od osnovnih prednosti primjenjenih
blokova srednjeg i niskog napona. To se postie:
1. oklopljenim srednjonaponskim postrojenjem;
2. potpuno izoliranim osigurakim ili osigura-sklopka prugama;
3. primjenom permanentno postavljenih izolacijskih kapa na prikljucima
kabela niskog napona.
Prikljuak na NN stranu energetskog transformatora je u pravilu izveden PVC izoliranim
kabelima, alternativno Cu pljosnatim profilima. Prostor transformatora je dostupan samo
izvana, kroz posebna vrata transformatorske komore, koja je odvojena od prostorije sklopnih
postrojenja NN sklopnim blokom.
Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom je izvedena je nulovanjem u TN sistemu
sa dodatnim izjednaavanjem potencijala spajanjem svih metalnih dijelova na zatitno
uzemljenje TS. Oko temelja TS postavlja se prsten od pocinane eline trake u svrhu
oblikovanja potencijala.

8.1.3. Zatita od preoptereenja

Zatita energetskog transformatora od preoptereenja standardno je ostvarena pomou
termoprotektora u dva stupnja (85 C i 95 C) koji je ugraen u transformator u
podruju najtoplijeg ulja i takoe djeluje na iskljuenje rastavne sklopke u 10(24)
(kV) transformatorskom polju.

-43-

8.1.4. Zatita od poara

Tehnoloki proces eksploatacije transformatorske stanice se ne karakterie naglaenim
potencijalnim opasnostima od poara i eksplozija. Kao potencijalni izvori za nastajanje poara
mogu se identifikovati slijedei:
1. transformatorsko ulje koje spada u zapaljive tekuine ije pare mogu biti zapaljene
u sluaju stvaranja elektrine iskre nastale zbog kvara u i izvan transformatora kada
doe do rasipanja ulja u objektu ili oko objekta;
2. izolacije elektrinih kablova koje mogu biti upaljene zbog kvara na elektrinim
postrojenjima i aparatima;
3. prenoenje poara sa okolnih prostora na objekat transformatorske
stanice;
4. opasnost od nestrunog i nepaljivog
manipulisanja;
Mjere zatite od navedenih i drugih potencijalnih opasnosti od poara su
1. Sve manipulacije od montae, ekspoloatacije i remonta transformatora moraju se
izvoditi na nain koji u potpunosti iskljuuje rasipanje transformatorskog ulja u
objektu i oko njega. Ispod transformatora je nepropusno betonsko uljno korito
dimenzija 170x67x70cm, zatieno od prodora podzemne vode, koje osigurava prihvat
eventualno isputenog ulja iz transformatora. Volumen uljnog korita je dovoljan za
ukupnu koliinu ulja standardnog energetskog transformatora snage 630 kVA koja
iznosi 450 kg.
2. U transformatorskoj stanici i na njenim prikljucima odnosno odvodima moraju se
koristiti samo atestirani eneregtski kablovi, postrojenja, ureaji i aparati. Svi elektrini
spojevi moraju biti izvedeni propisno-vrsto.
3. Okolni prostor oko transformatorske stanice mora biti na dovoljnoj udaljenosti oien
od svih gorivih materija, ukljuujui i nisko i visoko rastinje.
4. Sve elije transformatorske stanice moraju osjedovati odgovarajua zabravljenja, a
kljuevi od vrata elija moraju se nalaziti kod lica zaduenih za manipulaciju.
5. Na vratima elija transformatorske stanice moraju se postaviti jasno uoljive oznake
opasnosti od djelovanja elektrine struje .
6. Svi graevinski materijali i konstrukcije koji su predvieni za izgradnju objekta
transformatorske stanice spadaju u vatrootporne materijale sa vatrootpornosti veom
od 2 sata
7. Prema materijalima i konstrukcijama, te tehnolokom procesu koji se odvija u objektu
transformatorske stanice i projektovanim mjerama zatite od poara i ekspolzija
transformatorska stanica se moe svrstati u objekte sa malim poarnim opasnostima .
8. Zbog injenice da transformatorska stanica nema stalnu posadu na istoj se ne
postavljau sredstva i oprema za gaenje poara, zbog ega je obavezno da servisna i/ili
interventna vozila budu opremljena sa najmanje dva aparata za gaenje poara na
elektrinim instalacijama i ureajima pod naonom, sadraja sredstva minimalno po 5
(pet) kg. Ovi aparati moraji biti punjeni plinom, odravani i uvani propisani i
ispitivani u zakonskom roku
-44-

Ugradnjom ventilacijskih vrata i aluzina na trafo boksovima, ulaznim vratima i aluzinom u

NN i SN bloku osigurana je potrebna ventilacija za prirodno hlaenje transformatora. Na ovim
otvorima se postavljaju zatitne mree koje spreavaju ulaz takora i gmizavaca srednje
naponski blok je tvorniki proizveden i ispitan, a izveden je tako da u sluaju nastanka
elektrinog luka, kvara dolazi do prsnua lomljive sigurnosne membrane, tako da se time
sprijeava daljni porast pritiska u plinonepropusnom kuitu sklopnog bloka.
Sve manipulacije sa opremom transformatorske stanice moraju se povjeravati samo licima
koja su struno osposobljena, upoznata sa opasnostima pri radu, koja su fiziki i duevno
sposobna za vrenje tih poslova i koja su ovlatena od vlasnika transformatorske stanice.
Svi radnici koji vre manipulacije sa opremom transformatorske stanice moraju biti upoznati
sa pravilnom upotrebom opreme i sredstava za gaenje poara, nainom intervencije u sluaju
pojave poara i moraju imati poloen poseban ispit za rukovanje zapaljivim tekuinama u
prometu.

8.1.5. Zatita od atmosferskog pranjenja

Zatita od atmosferskih prenapona je ostvarena uzemljenjem betonske armature montanih
blokova. Zasebno gromobransko uzemljenje nije predvieno.

8.1.6. Ostale zatitne mjere

Siguran rad u datom postrojenju se ostvaruje potivanjem slijedeih pravila:
isklapanje - vidljivo odvajanje od napona
osiguranje od ponovnog (sluajnog) uklopa
provjera
beznaponskog
stanja uzemljenje i kratko
spajanje
ograivanje od dijelova pod naponom
Osiguranje datih uslova omoguuje dato postrojenje na slijedei nain:
- SN sklopni blok:
Isklapanje od napona se vri rastavnom sklopkom u vodnim poljima, odnosno vakumskim
prekidaima u trafo poljima. U vodnim poljima se kompletna manipulacija vri runo, a u
transformatorskom polju se moe isklapati i tipkalom.
Poloaj isklopnih aparata je vidljiv na slijepoj emi s pokazivaima poloaja, koja je izvedena
na prednjoj ploi.
Za spreavanje ponovnog uklopa postavlja se na vrata SN sklopnog bloka ploa s natpisom
NE UKLAPAJ - OPASNO!.
Provjera beznaponskog stanja vri se odgovarajuim indikatorima napona.
Dielektriko ispitivanje kabela mogue je obaviti pomou prikladnog prikljuka na donjem
kontaktu rastavne sklopke. Pri tome je rastavna sklopka u vodnom polju iskljuena, a
zemljospojnik zatvoren. Postupak ispitivanja ovisi o upotrebljenoj vrsti kabelskih zavretaka.
Uzemljenje i kratko spajanje u vodnim poljima i transformatorskom polju vri se uklapanjem
zemljospojnika, koji su mehaniki blokirani s pripadajuom rastavnom sklopkom.
-45-

- NN sklopni blok:
Isklapanje kompletnog NN sklopnog bloka s napona vri se rastavnom sklopkom u dovodnom
polju s transformatora. Poloaj ruice rastavne sklopke pokazuje da li je dovod ukljuen ili
iskljuen.
Osiguranje od sluajnog uklopa vri se postavljanjem ploe upozorenja NE UKLAPAJ OPASNO!.
Utvrivanje beznaponskog stanja je lako izvodivo jer su vodovi lako dostupni. Uzemljenje i
kratko spajanje vri se kratkospojnikom presjeka 50 mm2 Cu. Uzemljenje i kratko spajanje
pojedinih odvoda vri se putem odgovarajuih prenosivih kratkospojnika.
Ograivanje od dijelova pod naponom vri se zakljuavanjem prostorija dok u njima nema
odgovornih osoba.
U cilju opisa mjera bezbjednosti rada na datom objektu treba voditi rauna o slijedeoj podjeli
postrojenja po zonama opasnosti:
I ZONA-prostori sklopnih blokova srednjeg i niskog napona u kojima se vri
manipunacija i kontrola postrojenja.
II ZONA - obuhvaa prostor prikljuka na srednjenaponskom sklopnom bloku i
transformatoru.
Radovi u datim prostorima se ostvaruju na slijedei nain:
Rad u blizina napona:
Kod izvoenja radova u blizini napona potrebno je sve radnike upozoriti na dijelove koji se
nalaze pod naponom i tano odrediti opseg rada i podruja kretanja.
U NN razvodu su osigurani elementi izolacijskog razdvajanja pojedinih odvoda u obliku
izolacijskih kapa za prikljuke kabela ili plastinih pokrova za sabirnice i leita osiguraa.
Kod radova u blizini SN strane energetskog transformatora potrebne su mjere u vidu
pouzdanih zatitnih pregrada i tome slino.
Rad pod naponom
Rad pod naponom smatra se onaj rad pri kojem se dijelovi objekta pod naponom dodiruju
prema propisanom postupku. Doputen je na NN postrojenju.
Imajui navedeno u vidu prikaz primjene mjera za siguran rad za potencijalna mjesta rada u
datoj transformatorskoj stanici je slijedei:
Rad na prikljunom srednjenaponskom kabelu:
isklopiti rastavnu sklopku,
osigurati od ponovnog (sluajnog) uklopa i postaviti ploicu upozorenja,
provjeriti beznaponsko stanje (indikatorm
napona), uklopiti zemljospojnik

-46-

Rad na rastavnoj sklopci u vodnom polju i SN sabirnicama:

isklopiti rastavnu sklopku u svim vodnim poljima,
osigurati od ponovnog (sluajnog) uklopa i postaviti ploicu upozorenja,
provjeriti beznaponsko stanje (u vodnim poljima),
uzemljiti i kratko spojiti u transformatorskom polju i u svim vodnim poljima.
Rad na prekidau u transformatorskom polju SN:
isklopiti prekida u SN trafo polju, kao i rastavnu sklopku (alternativno: prekida u
NN polju),
osigurati od ponovnog (sluajnog) uklopa i postaviti ploicu upozorenja,
provjeriti beznaponsko stanje (u svim poljima),
uzemljiti i kratko spojiti - blokirati (u svim vodnim poljima).
Rad na srednjenaponskom spojnom vodu i transformatoru:
isklopiti prekida u transformatorskom polju,
osigurati od ponovnog (sluajnog) uklopa i postaviti ploicu upozorenja,
provjeriti beznaponsko stanje u transformatorskom polju,
uzemljiti i kratko spojiti u transformatorskom polju (na mjestu SN prekidaa).
Rad na niskonaponskom spojnom vodu, sklopnom aparatu i sabirnicama:
isklopiti prekidae u SN transformatorskom polju i rastavnu sklopku
(alternativno prekida) u NN odvodu,
osigurati od ponovnog (sluajnog) uklopa i postaviti ploicu upozorenja,
provjeriti beznaponsko stanje,
uzemljiti i kratko spojiti u SN transformatorskom polju, a u krajnjim odvodima
NN postaviti napravu za uzemljenje i kratko spajanje na mjestu NN osiguraa
tako da ne premouje na suprotne kontakte.
Rad na niskonaponskim odvodima:
isklopiti osigura-sklopku na NN strani,
osigurati od ponovnog (sluajnog) uklopa i postaviti ploicu upozorenja,
provjeriti beznaponsko stanje,
uzemljiti i kratko spojiti na mjestima NN osiguraa i odvodima u kojima se radi.
NAPOMENA: Rad u NN odvodu uz ostale odvode pod naponom mogu je samo u
sluajevima koje doputa Pravilnik o tehnikim mjerama za siguran rad na
elektroenergetskim objektima. U suprotnom, na rastavnoj sklopki (alternativno prekida) u
NN odvodu isklopiti sklopni aparat, osigurati od ponovnog sluajnog uklopa i provjeriti
beznaponsko stanje.

-47-

8.2Poseban prilog mjera zatite od opasnog djelovanja elektrine

struje
8.2.1 Zatitne mjere pri izvoenju elektrinih instalacija
Izvoenje elektrinih instalacija mogu vriti samo organizacije udruenog rada koje posjeduju
opremu, kadrove i odgovarajue odobrenje koje uslovljava Zakon o prostornom ureenju.
Prije izvoenja radova treba formirati radnu grupu pri emu treba obezbjediti integritet
zastupljenih lica i imovine kako u toku montae tako i pri eksploataciji objekata.
Kadrovski potencijal treba da sadri kvalifikovana lica sa rukovodiocima.
Kadar koji obavlja poslove mora da ima sva lina zatitna sredstva i zatitnu opremu
atestiranu od strane ovlatene institucije. Osim toga oni moraju imati i koristiti ispravan alat i
instrumentarij.
Pri izvoenju radova zaposleno osoblje se mora pridravati odredaba zatite na radu,
tehnikih propisa koji reguliu predmetnu problematiku i uputstva za eksploataciju na
predmetnom objektu i njegovim pojedinim sastavnim ureajima.
Radovi se moraju izvoditi samo na osnovu odobrene tehnike dokumentacije.
Sva upotrebljena oprema mora odgovarati izabranoj u pomenutoj tehnikoj dokumentaciji,
odnosno odredbama vaeih standarda i tehnikim normativima predmetne oblasti.
Prije izvoenja instalacija, rukovodilac grupe radnika koja e izvoditi radove treba da proui
projekat i obie odreene lokacije na osnovu ega e se odrediti i redoslijed radova.
Preporuuje se slijedei redoslijed radova:
-Odreivanje tane lokacije prema tehnikoj dokumentaciji rjeenja uklapanja
transformatorske stanice u mreu srednjeg i niskog napona, pri emu se mora
voditi rauna da bude omoguen lak pristup istoj radi montae i ispitivanja.
-Izvoenje temelja za transformatorsku stanicu.
-Izrada uzemljivaa radnog i zatitnog
uzemljenja.
-Postavljanje konstrukcije transformatorske
stanice. Montaa aparata u transformatorsku
stanicu.
-Iskop kanala i polaganje napojnog kabla transformatorske stanice.
-Montaa konzola, odvodnika prenapona te polaganje napojnog kabla
transformatorske stanice.
-Izrada svih strujnih veza.
-Pratea mjerenja i ispitivanja.
-Povezivanje transformatorske stanice u mreu srednjeg i niskog napona.

-48-

-U toku izvoenja radova obavezno je voditi montani dnevnik. Konano uputanje u rad
postrojenja je dozvoljeno nakon ispitivanja elektrinih ureaja i instalacija. Ova ispitivanja se
vre u skladu sa Tehnikim propisima i obuhvataju:
1. detaljan pregled instalacija i ureaja, te utvrivanje da li su u svakom pogledu
izvedeni prema prokektu;
2. Provjera i podeenje zatite prema objektu;
3. Mjernje otpora uzemljenja;
4. Mjerenje impedanse petlje, te kontrola efikasnosti zatite od intirektnog dodira
dijelova pod naponom;
5. Mjerenje napona dodira, te provjera efikasnostu strujnog zatitnog ureaja
instaliranog u cilju zatite od indirektnog dodira dijelova pod naponom;
6. Kontrola galvanske povezanosti svih metalnih dijelova koji normalno ne
pripadaju strujnim krugovima.
Nakon izvrenih ispitivanja neophodno je evidentirati dobivene rezultate, te iste uvati kod
ovlatenog lica.

8.2.2. Zatitne mjere pri probnom uputanju

Prije probnog kao i konanog uputanja za predmetnu elektroenergetsku mreu i postrojenja
treba da se pribavi odobrena tehnika dokumentacija u obliku projekta usklaena sa ostalim
projektima postrojenja.
Osim toga u cilju pravilnog sprovoenja probnih ispitivanja neophodno je imati na
raspolaganju i uputstva o pogonskim manipulacijama, reagovanjima zatitnih ureaja, te
podatke o veliinama koje e pokazivati instrumenti znaajni za tehnoloki proces, odnosno
dijela postrojenja u odreenim intervalima. Pomenute injenice su neophodne budui da treba
voditi rauna da pojedini ureaji i postrojenja ne mogu, odnosno ne smiju biti stavljeni pod
puno radno optereenje. Sa kojim procentom optereenja treba ii dalje proizvoa opreme
dotinog ureaja ili postrojenja.
Jedna od bitnih injenica je da pri probnom stavljanju postrojenja u rad uestvuju samo
struna i ovlatena lica, samim tim treba odgovarajuim upozorenjima staviti do znanja da je
neovlatenim osobama pristup zabranjen. Normalno, potrebna uputanja e uslijediti tek
nakon zavretka svih projektom predvienih radova.
Pod zavretkom radova se podrazumjeva i reglaa odgovarajuih zatitnih ureaja, kao i
njihovo podeavanje na vrijednost koje propisuje ovaj projekat. Ovim se hoe rei da pri
ovom radu, u koji su ukljuena samo struna lica, stepen zatitnih mjera nije oslabljen.
Pomenutoj konstataciji ide u prilog i injenica da o svim radovima koja su vezana za trea lica
treba ista obavjestiti, sve u cilju spreavanja eventualnih nesrea.
Ovlateni struni kadar zaduen za probna uputanja mora se pridravati svih uputstava
proizvoaa opreme, kao i priloenih uputstava za odravanje, pregled i reviziju aktuelnih
ureaja.
-49-

8.2.3. Zatitne mjere pri eksploataciji elektrinih ureaja

Shodno vaeim propisima korisnik odnosno organizacija mora imati plan preventivnih
pregleda u cilju spreavanja opasnosti po zaposleno osoblje i po imovinu.
Osoblje koje radi na ovim poslovima mora biti struno osposobljeno za dotinu vrstu posla,
opremljeno linim zatitnim sredstvima te potrebnim ispravnim alatom i instrumentima.
U toku rada elektro pogona moe doi do pojave visokog napona dodira, kratkog spoja,
preoptereenja, prenapona i poara.
Zatitne mjere kod pojedinih pojava su obraene u naprijed navedenim poglavljima prateeg
projekta i ovog elaborata.
Jedna od mjera koja bitno utie na zatitne mjere pri eksploataciji elektrinih instalacija je
upotreba ispravnog alata i instrumenata, kao i atestirane zatitne opreme. Stalnim praenjem
parametara koje definiu nazivne vrijednosti upotrebljene opreme i ureaja je garancija
propisno sprovedenih zatitnih mjera.
Razne kontrole se vre pod naponom, po zato propisanom radnom nalogu, dok opravku i
zamjenu pojedinih dijelova treba vriti u beznaponskom stanju.
O svim kontrolama i opravkama neophodno je voditi propisnu evidenciju u pogonskoj
dokumentaciji koja se mora uvati.
Osim toga, drei se vaeih propisa koji nameu periodine preglede moe se zakljuiti da e
predmetna postrojenja, ureaji i instalacije funkcionisati i biti osigurani od kvarova i
opasnosti za zaposleno osoblje.

-50-

9. Zakoni i standardi
Projekat je uraen u skladu sa trenutno vaeim propisima i standardima a shodno slijedeim
Zakonima, Pravilnicima, Propisima, Standardima i Preporukama:
Zakon o graenju (Sl.novine F BiH br.2/06, 72/07 i 32/08);
Zakon o prostornom ureenju ("Sl.novine F BiH br.2/06, 72/07 i 32/08);
Zakon o zatiti na radu ("Slubeni list SR BiH", broj 22/90 i 13/94);
Zakon o zatiti od poara ("Slubeni list R BiH", broj: 15/87, 38/89, 36/90, 13/93 i
13/94) i lan 17. stav 3 slubenog glasnika RS 16/95 i izmjene i dopune 16/022.
5. Zakon o enegretskoj inspekciji ( Sl.list BiH broj 14/91 ).
6. Zakon o standardizaciji ( Sl.list SR BiH broj 13/93 i 13/94 )
7. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona
8. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadnihTS
9. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih
vodova nazivnog napona od 1kV do 400kV ("Slubeni list SFRJ", broj 65/88).
10. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobrane ("Slubeni list SFRJ", broj 13/68).
11. Pravilnik o tehnikim propisima za specijalnu zatitu elektroenergetskih postrojenja
od poara ("Slubeni list SFRJ", broj 16/66, izmjene i dopune u "Slubeni list
SFRJ", broj 58/72 i 24/75).
12. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine struje ("Slubeni list SR BiH", broj
34/88).
13. Pravilnik o nainu i postupku vrenja periodinih pregleda i ispitivanja iz oblasti
zatite na radu ("Slubeni list SR BiH", broj 2/91).
14. Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu ("Slubeni list SFRJ", broj 42/68 i
45/68).
15. Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona
iznad 1000V (Slubeni list SFRJ br.4/74 i 13/78).
16. Tehnike preporuke JP "Elektroprivreda BiH" (TP-6 ; 0101-2895/97).
Standardi, a posebno:
-Tehniki propisi o gromobranima ( Sl.list
broj13/68) -Zakon o prostornom ureenju ( Sl.list
HNK/ 7/05 )
-Zakon o graenju (Sl.novine F BiH br.2/06, 72/07 i 32/08)
BAS IEC 60364 4 41 Edition 3.2:2000 Elektrine instalacije u zgradama,
ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA
BAS IEC 60364 5 54:2000, BAS IEC 60364 5 54 AMD 1:2000
Elektrine instalacije u zgradama, UZEMLJENJE I ZATITNI PROVODNICI
BAS IEC 60364-4-43 :2000
-Tehnike preporuke za elektroenergetske kablove nazivnog napona od 1 kV do 35
kV od JP Elektroprivreda BiH od aprila 1997.godine.
Tehnike preporuke za primjenu temeljinh uzemljivaa i izjednaavanje
potencijala u objektima i transformatorskim stanicama Elektroprivreda BiH
1983.godine
1.
2.
3.
4.

-51-

17. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih

transformatorskih stanica(Slubeni list SFRJ br. 13/78);
18. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima(Slubeni list SFRJ 13/78);
19. Tehnike preporuka za projektovanje i izgradnju uzemljenja i uzemljivaa u
elektrodistributivnim mreama i postrojenjima Elektroprivreda BiH (TP18)novembar 2002.god.
20. Tehnike preporuke za uzemljenje neutralnih taaka elektroenergetskih mrea 110,
34, 20, 10 i 0.4(kV);
21. Tehnike preporuke za izvoenje uzemljenja u distributivnim transformatorskim
stanicama 35/10(20)(kV); 10(20)/0.4(kV);

-52-

10.

Literatura

1. A. Muharemovi: Elektrine instalacije i mjere sigurnosti: Predavanje, ETF

Sarajevo, k. 2013/2014
2. A. Muharemovi, V.Madarevi, I. Dananovi, A. Muharemovi, M.Rami:
Uzemljenje, projektovanje i mjerenje, zakonska regulativa
3. A. Muharemovi: Mjare zatite i metode mjerenja u elektrinim mreama
niskog napona
4. J. Nahman:Uzemljenje neutralne take distributivnih mrea, Beograd
1981.god
5. Aa Bajec: Uzemljenje elektrinih ureaja
6. H. Poar: Visokonaponska raskljopljiva postrojenja

-53-