Hivateka abriigxe komore Putko otvoreno ubiste Zagreb Original naslov: Fachkunde Kratfahreeugtechnik(Fachkenntisse, 27. Auflage Copyright © 2001127%h edition): Verlag Europe-Letritl, Nouiney, Volimer GmbH & Co,, 42781 Hoar-Gruten IGermany) Lceneni nakladnict Hivatske obritka komora Zagreb, lice 4! Puéko otvoreno ueiiste Zagreb Zagreb, ica grads Vukovera 68 Za nakladaike ‘Stjepan Safran Zoran Vase Glavai urednik Zelko Obad Uredaik izdanja ‘racine Vacion Prijevod Goran Popovit Recenzenti hrvatskoga izdanis: Petar Katalnic Igor Niegovan Redaktor i lektor Marian Rikovis Priprema Reprogrst doo Tisat A.G. Mato da, Samobor CP Koolgizacia vpubllockt NNocicelna eons banc Zagreb ok 629.31095) TEHINEKA motrih vorle / SPARC Tat of bt pound dk e fetsnotei 08 9 part nas usin Supestop Faavoonog pokes 176. N-A.Onokonsvute onto s komeresiom 1612. onl nese wats asomebine Smee gorse, Motor bo éevercakn © fst pea od Tiny Cems fegeno re ln 1916, Ossovara ie trta BMW (Beyerache Motte 1683. Daimler Maybach rami pr breohadn oe etverotakt benzinek motor = pafeniem po we Strong mae xo ¢ aes mm 8 ore 196, 1938, Osnovana VW Totnes u Woleburge S11. Daimlerov motorotst i Benzova trokoica 1949, Michelin je lac niskoprofine prevent 1896. Benz konetruka motorro volo sti kota od greumstite Colénam taKom ocsnitnim metorom, © 9144 mm, hod 160 190. Rover uate pinsku tina u cestowne voclo rm, 890 em 0:68 KW pr 400 mi 1954, SISU-Wenkel 2reduje motor s rotaciskn 1886, Daimir wie vorio = Get kot pogoniena ieee (Wankolov moto iecrocinansim benanslrn motor 1054, Meteodes rade evi automobile Ottov mo- 887. Boseh e uv prkidn palerie tors arene vzgovaniom gona usa 38 legendas Moreeaes 300 St Gung 1961, chovolet Corair Manse Turbo oprembene je ‘urboouniazem 1966, Bosch radu slekronith usar ubrapevanie benz u serbia vale D-evone) 1970, Uyredujuse sigumnesn pojasevi ma vontat su DBKWpleCC ann 1Bhonh agit kote 1986. Upraden je airbag i ratezet pojeseve ee ee ee 1893. Ford je iodo svoj pr automobil nienjem,nazvoui go GOI 189, Rudolf Diesel patentrao kevin proces s ra 1997. Upreden elekvondk requaciskisusta stair 2lbkin devodenjem | oavodenjer topline a ost vou SP itasitn Deselow proces pion sesmotony 1999. Mercedes-Benz uprade sustay BAS u made cn kompresia istog raka | iegarane teskh serie $+ soos Roza O802 1, Motorna vorila 1.2. Podjela i konstrukcije motornih vozila Podjola CCestovn vorla su sva ona voula koa sluie u ces- tomnom prometu, 18 nisu na waércama, (sk 1 Podijeera su u dvje skupne: motomna i pricjuena ‘veal. Motor veala coverno maju materi pega, = par awe “eps — SL 1. Podjelacestovnih vero Voila s ava traga U motor varias da vite tragava ubrajamo: — osobna vor (P)-namjenjens su prievozu ‘soba i niove priage, te razicith Oba. Mogu S12 Konstrukija motornogvorla Podiela motor vorile ‘Cli prikakoe. Bro sjadecin mjesta ogronigen jena , ukjutujcii vorabevo, — privtedna vosila (Nkw! -naminiena su prievo- uputnia, robe ivui prikjuéh vols (prikolica ‘Autor ne spaday u pwedna voz, Motorna vozila sjednim tragom Motorkotaé su matorna veails¢ jednim tragom va. kotata, Mogu imsti procul [s boéne Sttane), pri Gomu zadrzavaju osobitost) motorko- {Ga ako tela preznog voeka re prelai 400 ko, Na moterkotace se moze prkuétt 1 prikofea? (strap). Rezitujemo — motorkotaée- imaju krate djlove u podruciu Kolena (goremnik goriva, motor notre oslone papute, — skuter -imaju slobodan prosto u postusiy jena, noge su na podnam lr Dicikli ¢ pomocnim motorom - imaju oso bitost bickla, npr pedsle (moped, mots) Konstrukcia Motorno voullo tine nekolko asnowih sustava i nina pripadajcl dijo. Podjela je standard 2irana, pa tao, pryerice, motor moze predstav= ati posebnu geting, a made bit | dio prienosa nage inansmsiel U ove| kn prkazana je jena od mogucin padiola fa Ceti temeina djels motornog verig: motor, Dejonos snag, Karosera 'elektrick ured Tetmetin’ skiopow i prpadolucicijlovprikazani su ash 2, — Ottov éetverotaktni moto Motor jo st Ko? pronase neki bik energie u ‘ehanik ad, Topas motor ou sre Ko ele ‘aru topinsa enero saréana ukemiskim gore ‘nau meng red vlan o tome age 8 gervo Una ave adhog peso, eknske mere ie lnm na mesore s vans garam (ovo iegaa ian rechog postra Pie 2 ca tapi stot | bans tuba) unutarni ngoraniom Mots nue agaanem sj ss uke gore volzgra napostecno ura radroa restos. Tonka snag Hoja Bricm nese srebare ee u menanck fad, xoretvoet Kemeko oneigie game u ake trototer wlo acon Mau evel posted 7a, rdodatr wed Goto, kendo Podjela motora s unutarniim i2garenjem Prema stvaranju smiese | pallenjs, motore smo pode na ‘oto-motore- re vega to su berzinc » eniskim ao | unutamim iagaranjern 1 stvarnjam soso. Pon srrese izvedeno je prisino (sjecicom dizelski motor ~ s unutamjim stvaranjem smjese, a pogone se dizelgarvarn, Prema radnim taktovime, motori mogu bit —éetverotaktn! - imajuzatvorenu (odvojenu) 2mjenu plinove, a rari ciktus edvia se unutar 4 takea It va ckrotaja rade) = dvotaktni «rade 5 otvorenom iznienom pina a, a adhi cidlus odvia se u dva takta Vedan okreta action). Proma smjeStajy linda, (sl. 13, reziayjerna = rede (i —Vibok motore bokser matare(posebna iavedbe Vloke s a = 180"), —vR-motore S11. Podjela motoraproma smjoitaj cindara 2. Motor 13 = Prema gibanju Kipova _— motors potsnim lipovima (Ottow i Dieselovi, motors rotaciskim kipovima Wenkelow) Prema hladeniu —tekuinom hladeni moton, zakom hladeni moto. 2.1, Ottov éetverotaktni motor 2.1.1. Konstrukeija i princip rada Konsteukelia Eetvorotakeni Otov motor, (6. 2.) ima det osno- na cata i dodatne sustave: uéi8te motora -karter (uno koro, Blok mo- ‘ora, dava, poklopac glave | brva —klipni mehanizam - kipovi, Kipsiaée i racica (eoljenasto vest: = ranvodni mehanizam - venti, opiuge,Klacks tee, podzati ventia, bregasto vai, remeni iancanipryenos —sustav za stvaranje_ smjese - spremnik, Pumps, fitar(prosistae) goviva, usisna cv, Sustav ubriegavanja — pomoéni sustavi- sustav za palienie, podenazh ‘anie, Pladenie, spun) sustav. a on waaeted (ee Ne ote cea le wt spurge ‘1.2. Konstrutijs Otova motorsawee = 2, Motor Konstrukoia i prncip ada ‘« £ -\ BH rae eign! BE ag Si. 3. Cai tata rachog eittasa Fer pa oo OMT po (Sie tore pro ener are ts of sarah toner pa ‘akon plans pine ape | sab inom ols oie "i tik tampa ng |stos ote eps goo ton akon | OM ams GM. Nee [tray do 2700°Ch kawane |rsog txts put! no ona vin oe so om |e Sou co 00a erm ee ode hoe see |rtes ees ewan vera > 10 bl Tare arc [OMT 4 - i ata ‘ar | sunt heparan Pavel opines stn sk |e. scm go else sous wed | hesnom =a, | at dobee se veto) sia! pana poten | sto) dle vl ers Sega uz mins pore a | Ho. Ovo ea at Kear) Stag ap ante ra rand os smerletson oso caesar ar naion DM |e fm otro oe 6s Princip cada Kaine to2ko giana ipa nazhaju se mtv toda ima, Kako ja uotieajeno da clinch stoe okt, _Bkujemo conju (DMA i gon (GMT) metvy tk, Takt je hod klipe od jade do druge mrive tek. od Getverotaktnog oto-matoraradni proces od. Ja 50 unutar Get taka (sl. 3 U ta Cetin tata radiica napravé dua, 3 bregasto ratio ale: bregasta) jedan puni okreta, 29 ova lokretaradlco kip naprav va hoda od jade do euge mrtve tothe. Parnas ve upnan| sua vans he Spon Hessen tne nde va wownat secly soso peak tae Team uw reece Peo sas cna | usa coe en Pome si cha oe ron _ Bitro je uotitiraziku pojmova takti proces: takt kompresi¢ potinja u DMT-u i zavréava s GMTrom, 3 proces kompresije potinje zatva- ranjem usisnih ventila | zaviSava paljenjem ‘ora: — uw radnom taktu odvjai se: palin, izaaran, lokspanaja | spuh. Pallenje poéine ved u taktu ompresie: — takt ispuna krat jo 04 procesa ispuhs: takt usise kra6 je od proces usisa Fizklne :kemiske osnove 2.1.2. Fizikalne i kemijske osnove Osobitosti Ottovs motors = pogonsko grivo je lakohlapljivd (benzin, aikohol, pinout. ; = slacvanje smjese gorva (od toge odstupsiy GDI u Stednom vezimuth — prisino paljenie ivaniskim izvorom energie, Iskrom!: — ingarane priv ~ const. - glavno obiljete oto- ‘motoraje29arane pri konstantnom volumenu: lagaranje se odvia oko GMT-2 kad lp ima rmalu brainy gibania. pa se mote rei da je promjene volumens iqgarania ranemarive romiena snage promjenam koligine smjese fleptiram gasa U usisna grand, odnasno prom jenom koeficjenta punjen clindara. Koliina Smiese mionia 50 promjonom —polozaia pigusne zaklopke. Punjenie ciindare Punjen clindare predstavia masu plinova (smie- sa goriva|2rakal koje [etekom procasa usisa usa \Welindar, Zb0g otpora strujanjy 2raks u usisno} Gran. zagrjavanja smjese na velim stjenkams Ghindare kis, te za0statth plinovs izgaranie, clindre lazi manje svjez0 smiage nego sto bi edgoveralo zapremini elinda’s. Sto je punienie clindara bole, to je snaga motora voea, Poveeanjo punienia - vemena otverenost usisnih vena magu se produit s2 180" tak) do 315° za rete radico, Sto doje prekivane venti ido 135°. Prekrivanje venta: u pijlaznoj fai taka ispue ha u takt usisa istodobno su otvoreni uss | 'sputai vent Ls! vend overala pe GMT, jer u elindima vada mali podtak, 2bog velike brzine istryjavania ispusnih plinova preko ispusnih venta, te. sve marie bezine Kipa koji usporave priblizavaiudi xe GMi-u, To znai da se Uss i ispuh usporedno ‘dviaiu, bez Stetnog medudjelovara.'spu8ni ver- til trebaju se zetvoit prie nego Sto bi sviezs sm jesa potela strut preke nih Isto tako, zahvalyjue velco romnost 2009 velco brzine pinova oko usisnog venta (do 100 avs = ‘360 kWh), usisn’ venti magus Zatvorrakon DMT, kad klip svojim krotanjer proms GMT ed patinje stscivati smiesu.laka je klip veé us kretanju prema GMT, plinov jo8 uvek velicom brainom ustrujavau u cilndar povisujuei punjene clindara LUsprkos svim poduzetim mierama, punjoni cin dara Kod motora bez rabjanja ne prolea BO %. Motor 15 Koeficijent punjenia silindara iy Koeficjent punjenja je omier volumena usisane smiese | volumena clindea, odnasno fomjera mase usisane smjege | teoriski maguéeg punjenia cineca w Ik) | de -keaticiont punjonia. ay Sara koiéna usisanog aka i smjese kal ‘go: tworisk mogué Kline ysisanog zraka il smjese u Ika remote amostarsk Punjenje cindara mote se pove¢ati manim ot ponma strujanja svezh plinova i nizom tempe- Faturom u elds. To se postize: prawinom konstrukcijom | xedom usisne grane, — dobro oamierenim preksivaniem ven wana odsbranim oblikom i2gamnog prostors, velkim presiecima usisnih otvors, = veventiskom tehnikom, = dobrim hiagenjom, ~ Gist firm zak, Puniene ciincara pogortave se — vedim otpores leptre 2350, = kracim vremenima otvarania ventia px vi8em bro okreta, = manjm tlkom okoline {na svat 100 mn po- i snaga za pripiano 1 St ‘Stupanj kompresije lagarni prostor omeden je stienkama cilindr, slave i cele Kina. Kaka se klip asia u gibani, 16 |e veldina ovog prostora promjeniiva: najved! je kad se kip alec! u DMT Najved!izgatniprostor je ukupni volumen clin Yor Kompresijski volumen Vy naimanji je. zgami prostor (kp eu GMT), Radi votumen V, je volumen kojeg preva kip svojim hedom, i. zapremning jzmedu rath toéaka Omjer ukupaoga i kompresiiskog volumens igkazan je stupnjam kompresiat, (sl. 4) Stupanj Kompresje veoma je vatan za termicku korisnast provese, edaesno Kanaénu saagu moto ra utosak gorna,16 2. Motor our we Haw SL 4. Stupanikomoresio St0j¢ vi, toe veda korisnost jer se pov ka re temperature tkou! procesu agerara 2g: ~ bolieg éféenja manjeg kompresjskog prostora (0d za0staih produksta izgerana, — vibe temperature i laka ne kei komprasie, te potpunieg agarana, vece ekspanaie plinova iegarania |, 209 1092, ‘de tomporatueispuha (i menog gubitea ener- (ie Koz isp susta, S visim stuprjem kompresie povisuju se tak i temperatura smyese na kaju komoresie, tablica 1), time 1 moguénost pojave detonacie, oxo- {3n0 samopalena goriva, Stoga su govro 1 optore Genie motore agcaniavaiua-cimbercl v odabiru stupnia kempresha Kod motos nabianjem stupanj kompresie je rid jr ate w cline vee uaz spredtiakom, our B our f O—>@ stone: one Ye dinen? ‘1.5. Oc taka, volun Tate Go, engi Rear Fzkalng i kemiiske osnove Boyle-Maritteov zakon GGibaniem klipe od jedne mrtve toeke do druge, u fin se mieniiy tak | temparatura. Vee u 17. St otkril su fear Boyle! i Mariove da se pri keonstantnoj tamperaturi volumen i lak odnose bmute proporcianaina. Np. smart IS. vols ‘men B puta tolko se poveca lak. 12 je nepromientiv Gay-Lussacov zakon Francuski fia J. A. Charles? otktio je da je kod stalnog taka volumen pina iaravno preporcionalan ‘psolutnim tomperaturama, no. _2qrie Hse odrederd volumen pina a 1K (1 °C) poveéa mu se volumen 20.273. dio poeatnog volumena Zogrle i se pln 2a 273 K, volumon se udvostut. ‘Alp 0 sprig Senje volumena, npr. pi kompre: Sj. tak se povisue, sl. 51). Hladenjem plinova na silenkama sling, konagai tak je neSto ni Proces izgaranja Kako jez proces iggararia na raspoaganu wlo malo ‘rere agate awsova tk rakon GMT), avo P b OO oneombomonsie seis $50 pen? ‘pasar 2 ise Deak: 22516 1 ermperatura u procesu Kompresile ia, 1746 «1823. Ove mkon rave GeyLuseeccvin zakenern Fikalne i kemijske osnove i z9k mora bit dobro porijeSsni. Kisk poteban 23 agarary uzrma se iz zaka: budve: da gaa rlatvno malo oko 20 9, gorvu se mora doves veka Kok 1a aka. Za potpune igatanie | kg berzina, potreb- oe dovest oko 18 kg 2aka (minima i eorike kina baka, ~ 12 m8 pp = 129 kal. Iagarare je komjsko spejanje gorvin olomenata s “eskom (proces oksdacie, pi demu nasi topina, ‘vjllosna energie proved zgaranja,U Keriskiy sgotivima, kakva se kaistou MSU, osnovri grt el enti su: ugk (C voc IH) fsteti super, 5. a bi do gorenja vopds moclo dot, potrobno je imati tw elomenta: gorvo,kisik | topinu. Osi to 92, gorenjo Ge 39 odviati samo ako su goriva sik pomjesani v odredenom omer, th ako wore tv. eksplozi macy | ako jo gorva sm jesa zagijana na temperatura paljena th took Ssmopajenia. Temperatura pajenja neke (a je temperatura pri Kojo, var pocine govt (ovis! © mnogo éimbenika i nie kenstantia. Uslik iz gore fagare s kisikom u uh doksid {Cy a voai's ksikor dajo vodenw ary (120) Dusk iz aaka ne utjoée na proces igaranl. al pri Vsokim tlakovima | tomperaturams stvarajy se ‘trovni dus’ oksid (NO) legaranje mote biti patpuno i nepotpuno: ako je Kika nedovolino, gacane je Aepotpuno | stvara se ugliéni monaksid (CO) Ps potpunom izgaranju dobha se samo nezs pal lin | tepting [© 40,500; + topline 2H, + 0, = 24,0 + toptina ‘Ako se na 1 4g benaina dovadi mania Kolgina ae ka, np. samo 13 kg, stesa ée bit prebogata (1 13), Keko je na raspolaganju premalo Kisks, dio Lolita ngarat de u otrovni zapaliv uglin monok (CO) Pri nepotpunom izgaranju odvjs se ova reakci: 26 + 0, > 200 + topina Untiéni moncksid dodavanjem kiska ingara CO+ 0; > 603+ topine Swvara i se smjesa koja ima vse 2aka od pote minimane kaléine za potpune igaranie (np. 16 kg zaka}, wv. siromasna smjesa, odvia se potpune iagstane, al zbog manie kone goa koje spare- ve hia linda, motor se maze pregtiat Dotonacija u Ottovim motorima Brzina iggaranja elinckioa iznasi 40 - 60 ms, pi {emu porasttlaka nije Tako visok da bi istskveo Luli fl ulezaim. Taj pores lake 3 Ottove mo tore na smile nti wsi od 2 bara okretaiarasiice 2.Motor 11 ad pxshos sr, goa ses zap se nepesrodno oko elektro sven. Plamaival ce vm pt ‘aiegrnag posta os nozpeen smee. Pod eporsnimunetna aval moe rat samonaloje moet ere tak sr nou at oko Ko- jh 6 so St stl 9 mnogo vedi brnara ‘an 900-500 mh a 63. Nezgerone eres oe ‘ide se statu empertirs | tak ako == povsuy Komp realeje eda se u samer udarnor vols Koj doe bre eco 1000 mis Tada gore fo detoraciskor taro i detonac spmezaplne St 6 Datonacia oto motora Detonacja oto-motora je prebrzo, eksplozino, i- gatanje goriva. Nastaje U nepavoliim uvetims Kad se, osm iskrom, smyesa pal | sama od sabe, Plamene fronts gibaju 58 jedna prema crugo, (sl 6). Nova tarsta vode prebreom ieaerenj, 80 Je uzrok pola previsouih takova, (el. 7) 1.7. p9-ajagram pri deronaci Buka iz motora metal wari) nastae od udarnih valova zaavanth pajavom vige 2arsta, pr Commu pO- Jedi motor djelov dolaze u rezanantne vibrac: Je. Detonacia hastaja samopahenjem smiese, a nnakon preskakanja kre Posijedce detonacie na rad motora slgne su -samopaleni poveéana toplinska naprezanja i rezaranje me tera —smanjenie snage motora i ves toplinsk gubicl elovanje udarnag vale re Geo lina (unstavenje Gljelova kipnog mehanizma, osobtoletaeva.Uzroci pojave detonaci u otemotora su: —noprkiagno torve ipremal oktansk! bea), — prerano pana (vicjtiNEloktrenicko pani, — previ stupanj kompresie inp. zbog tenje brve slave, — lose hisdenje 2bo9 naslago koksa il kvarove na sustavy hlegerja, blk iagarag prostors Ndi Blok i glava mo- toraVProsior zearania, — eravmomjoma raspodiela smjase u clindru, —pogonski wie foro okrtaiaopteregenio mo- torah Detonacia pri ubrzavaniu Najgeéei uztok pojavi detonacie pri ubreaniu s imalim brojem okretna | vei epterocanjen ja premali ROB i pogregan renutak pane Dotenacifa pri velixom broju okretaja Ked detonacianastaje u goenjom podeutiu broja ‘okretaia prt punom optereceniy, obiéno Je UzFO« ‘gorivo premalim MO8-om, adnosne gorivo kod kojog fe veka razika vrjednosti MOB-3 | ROB, “Zoog Duke unutarputrickog prostra vil Gasto se ‘a detonaata na zamijab pravodobro. 2o09 pregtavanje motore mogu se oStatiti kpovi (Golo kipa pregor, past kliga je pohaban) i lava moter ‘Samopaljenje emjese ‘Samopalenie smjose mode nastat zbog uzarenih Gjelova u prostony izgarana (svjeco, spun vo til naslage). Trenutak pajena postaje nekontol- fan, tlk temperatura rastu, 2 pajenie se pomise Sve ranje, Motor je u fadu nemiran, ub snagu i Pregijava se, a udarcl 2bo9 napravinog tgarania Sptereduju ledajeve. Samonalene sese nsstale pre proskakana kr. 2.1.3. Radni dijagram (pV - dijagram) COdnos tak i volumens plinove mogu se za rec cikiusoto-motore prikazatu pV-djagyama, Prema Boyle Mariotteows i Gay-Lusscovu zakonu dob- smo idesini djsgram na kojem seu retin to¢kama klpatiekom zoarana ispuhene rena eprom. Meharigku energy megema prikazai kao pov. Sinu u pVjagramu koji na ordinal ima takove p, 8 na apscsi vlamene V. U motorima se mehanitka energiia dobive ‘ekspanaijom welt pinova izgarana’ tek i tem Bereture pinova padaju tim vise sto je vaca ekspanzia, 2, Motor adn’ diagram p¥.diagram, (sl. 81, prikazylo ovisnost tlaka u Eiindr u ods ia poids Kip, dok razvion pV: Sjsgram lpejagrem) ovsnost taka u odnosu na provalen’ put kojena race, Povisina omedene todkame 1-294 predstavia dobiveni radu jednom radnom ciklusu Dobiveri rad moze se povecati vecim stupnjom ompresijee, mmo so povisujo maksimaln tak | temperatura izgaranj, 18 srizenjom tlaka | ter perature ispuha Medutim, matecial ne mogu podniti previsore tlakove | temperature, 9 snzenje Uaka i tempera. ture ispuna do atmosterstog taka i temperature (toska 8] u praks| nije moguce poster: produzenie ‘kspanaje povozano jo s povetanjom hod kipa. Povrsina 1-4-5 i2gubljeni je ra Ideaini p-jagram, (sl. 81, dobivamo uz odee dene pretpostavke: —ucilingru nema zaostah pinova izgarania, — izgaranie je potpuno, a radi med ne izmjeniu fe topline elirdiom, —izgarane je renutaéno, oda se pri konstant- "rom volurenu fzohora), — nema gubitaka koz Kipne prstene. 1-+2 kompresija smjose goriva. Porast taka roma Sovle-Manctieow zakonu, Dez veda topine zotops), 2-3. izgaranje smijese pri konstantnom volu- menu Gzohora), dovod topline. Gay: issacov gakon, 3-+4 radni takt (okspanzi izgamih plinov Plin pod visokim takor Sse potiskujo kip proma DMT, Noma odvoda topline, BoyledMatiotteoy zakon, 471 bladenie, proces se odvia pi konstant nom voiumenu. Zehvalujucl_odvodu topline, ak pads na potelnu vijednost taka utoeki | Gay-Lussacov 2akon. ale oT View SL. 8. Iden cijagram éetverotatnog oto-motora Hazvedni diagram Stvatni pV-dijagram oto-motora U stvarnosti.pV-dg oto-motora znatno adstupa od ideainog. lzgarane nije ine smie bit tenutaeno, jer bi tpjelijlovi motors (osobito Klip: maha hizam). Shimanjo p\-djagrams, tv. inaikaterskog Sjagrama motora, moze se provest piezosIek- {Wékim Indikatoror sjekorn rada motoca i prkaza tina zaslonu, (sl. 8) 2 ‘kweli ea 8 ‘1.9, stvariciagram cetverocstinog oto-motors Veéa odstuparia od normainog ukazuju na Pogteske u sustavu paliona, sivarenia smiose, oe ontwjeno, siabu kompresiy, 9 prie svegs otonacisto agarane. 2.1.4. Razvodni dijagram Razvodni diagram prikazue otvernie i zatvaranie ventia U ovisnost 8 potas, ednasno hod ac. lice. S djagrama sa moze vidiot prekevanje vont ite kutobvarana isatvorana verte w ognceu na GMT DMT. sh 10). 8 eur ef SMe, EMm eo, S110, Reavodhn diagram oto-motore 19 Kut otvarania ventia i blk bregova bregaste ceksparimentino se ulv-Cuje 28 svaku konstrukc ju motora kako bi se dobila maksimalna snage uz ‘minimainu potrosowu gore Kako se promjanom brojaokretaa i opteredenjem motore mienialu optimaine verona otvarania i Zatvaranja ventla, odabi je Uvjek kompromisnc rene. 'S promienlivim vremenam owvarana i zatvarania Vontila postize se bolle punjenje cilindara u Sirokom ‘asponu brajova okFetala motors (vigjett\Varjabiino owaranje venti) Kutewi otvarenja i zatvarana ventia razikuju se od rmotora do motors, Tako 38 Svaki motor Ima Sv} ast razvodei djagcam (npr sl. 10.) U pravil se ku owvarania venta povedava svisim nazivnim brojem oxzetaa motora RRazvodni diagram mode biti — simetiitan-kutovi Voz 10 lo Uz jodnak su —nesimetriéan jedan od ove dva para nj edna. 2.1.5. Oznagivanje cilindara i redos Oznséivanie cinder Oznaéivanjo Inumericanio) elindars motors je standardiarano. Brojanie potinje od strane koja je-nesuprot zamasnjaku (leu snage). Kod Vt \Vitbio¥ove potinje se s lievom stranom bloks, Lt) S111, Oxnativane otindora20 2. Motor edosijod paljenja i razmak palienja kod Visecilinarignin motora Redoslijed palienja gover o rodosijedu covinje rach taktova u moter po pojedinim eiindrima. FRazmak palienjadaje kutzaketaradilice iemedu ‘va susjedna. paiena.. Kod jednoclindricnos fetverotakinog motorarazmak palona je 720°. Sto je ve cindar to je razmak pera mang mo- ‘or radi mize, a okretni moment je ravecmien a f hy ()) Oznativanjo clindars 120° raiice ‘anak patorio = 720° as Redosiied i razmak palenja ovise 0 broju i ‘siesta clindara,tektnost motora, te ulelste- ny radios, Motors pravino odabranion redosie- dom patna ima manje vibra, nema me st 0 ‘nt 5} ‘esti 209 3 ‘aia i} ‘pact 0] mete ey ‘eesti ‘matte 2 Znadojke motora 2.1.6. Znaéajke motora = dijagrami Karakterstke il znaéajke motors Waste) dobwaiu ‘98 a ispitnom stolu mjerenjam snage, okreinea momesta i specténe potresnie gov. Kad se ove ‘vednosti nanesu u dijagrem ut ovisnost 0 brojy dkreta2, tako polcdene tooke oblicju posebns Krivuje- araktonstke motor, 12) Pls fee in Ele 4 pat V0 a} Ree cients | ‘1. 12, Viatte karaktaristhe 47 oto-motors Raalkvjemo karakteristike punoge i djelomiénog copterecenia Karaiteristike punog optereéenia Motor se na radnoj temperaturi s potouno jotvorenim lepticom gasa kot na ispitnom solu Puno optereéenje ono je opterecenie kojeg motor svladava bez pada bfoja oKretaa, kad ima. ne Faspolaganiu: nayvecu moguéu koliinu gorva Vijednost koje su odredene u cjeiom podrutjs brow okretaa pri razistom opteracen temel sy 23 tick krivula okvetnog momenta snage | spec {iene potiosne qotiva, fz ovog teks krivuls mogy 50 odredhts raksimaini okretai moment, maxsi- ‘mana snaga | minimaina potrosnis govva pri ‘dredenom broju okretaja Kerakteristike djolomicnog opterecenja Kako je motor u svakodnevnor pogonu sijetko otauno optereéen, mierenia px calomignam Dpterecenju isto su tako vazna. Snimanye karakte ‘sta izvod! se nizor mierenia na razititim bot ima okseiaa, pri cemu se bro] okteiaa odgovare jucim optereéeniarn koénice ofti na Konstantnoj ‘iiednost, 8 Koléina qoriva mienia ee postavia: jer leptira gass, ‘ibis pearag haa aloo voor czwa non peptert=raa nS 2, Motor 21 Potrodak gorva i okvetni mament motor teoriski bi moral biti nepromijenieni u cijelom podrutiy bro. okretaa:jegnaka Kolcina energie dovedene Ulindar, mora da jedneku zakretnu Siu narod 1. Prema tome, shaga bi movala rast propor. lonalno broju okzetala motor. Razlozizbog Kojh dolsz do odstupanja od toga su Motors resplinjagam ima vise zakrijonu kara teristy okretnog momenta od motora s ubrizge ‘anjom 2bog ugredenog dfuzora (suena, Ijavka} ‘adi postizanja vacin brzina stujanj, nuzmh 2a tasprvanje goriva. Os0bito na visi Drojevima ‘okfetaj rastu otpor sujana: povecavaj se gu 6 punjeniatoxretni moment pada Elastiéno podrudje motora - je podtutie broja ‘okretaia emadu maksimalnag okretnog moments maksimaine snage, (sl. 12). U eiastitnom pod- ‘ueju motor maze pi padu bio okretaja i snage) Svisdatl otpore vobnje. zahvaljjue porastu ‘okretnag momenta (bole punjenje clindars) Podrugje karatteristika potrosnje -na univerzal- oj Karakterstic) motor, (sl. 1.) prkazana je ‘usnost okretnag momenta o broju okretala pr fezlitim spectienim pottasnjama gorve. Nastal Su djelomieno zetvoren’ grafowt = Konstantnom potroéajom gorve, Kako Krvule nalikuiu Sk, val disgram nazkamo i Skolikastim, 2 dodatno ita | krvulle Konstantne afektivne snage. Maze Se vijetl da je Stu snagu moguée dobitsrazié= tom sneciénom pottosnjom goriv: motor na dy. moze dati 60 KW kako pf speciiéno| potrosnj goriva 03.320 gfkWh, tako | s 280 ghkWh Btowse, 5 povecanim okretnim momentor). 2e0anvm etn orn moire S113. Pole podrute karattristxa powotnje Gros atuponi Vedi topirsh gue bog ute ian sce Manik za le tiny ses chon alt +” Sbbie Sven clase gus purlana ?beg Verh-opora Sika + Gable butyenie aos wat temparaure untae chara * Gib: te2 2. Motor 2.1.7. Brzohodnost, volumenska snaga, omjer tezine i snage motora Rodi vece tijnosti seiskin motor, srechia bezna fipa ne smije prekoraati 16 rs. Da bs se unatoe tome postigh visok. brojew okretaia, grade. se ratkohodnl motor kod kojn je omyer od prom= jena pa hid < 0 (0,8 0.7, So anti da imaju me fj hod od promjera Kipa. Dugohodn/metan ima Ria > 11,1. 131, pamjengiu se prvenstveno 2a gon privrednin vezla autobusa Imaju velku 69 host zahvafujudi malo broly oktetaa velo ‘reine momente zbog velhog redusa radice. Volumensks snaga motora - breokretni roton Dee vat oo waste Ci gerne pedttom S18 Pumps 6 vatcima-rotaciske Obodne pumpe, sI 8.) -pumpe s boénim kana- om spadsju u ‘stuine pumpe, pa je dobava polpuno bez puisscia. Postizu tiak do 2 bara Koristo se uolavnem kao predstupan| kod In-Line ‘dvostupaniske pumpe. Zadatak im je stvoiti tek {ollki Tak kako 5 se spretla pojava parnin Cepo- va u gory, Frinciprada zasniva se na tome da iopatic rotora Zaha odreden Kolitiny gorva | uorza ga, Gorivo 8 pod delovanjem centafugalne silo ora proma ‘bod tas. Visokotlatna obodna pumpa - bo) lopstica roto ‘a matng je veel nego kod prethodnh, pa se post $u is take (do bara) many Sumovs “~~ S18. bona pumpa ii pumpa s botnim ksnslom Dyostupanske In-Line pumpe, (sl, 10) - kako bi se osigurala dobava ber pari mjenurita, ove umpe imaju u sabi dvje pumpe raziith konstru ofa prt stupani je pumpas Boénim Kanalor Sitha jo je dobava gorva drugom stupniu (ols rem), & drug stuparystvarapotreba! tak gorva Powratni vert foypass)sprjadavahidrauli6ko pre ‘opteredonie j ostecenje pumpe tako sto svoj Dtvaranjem spajatlaénu stranu § ulaznomn ssustav dovods goriva, S110, Dvostopaniska InLine pumpa ‘Shoma spaiani elektriéin pump Radom elektriénin pump! upavia sredinja elektro: rika motora (u sprezi s protuprovalnim slarmnim Uredajem s blokadom pokretana). tako de se pr nnepravinom pokretan voola np. kad) pki Strut Krug i purmpa se ne moze uklet, (sh 11), Lf 1, {* | | Al 1.11. Elena shema spajenja pumps Hidravliske pumpe, (a. 12.) spromnlke s vila slofenim obtixom (so je Gest suéay, sl. 2.) ugradu ju se mlazne pumpe koje crpe goto iz svin haprstupatnin festa Sau ga v Catch. Tank = <= pte puma, Te S112. Mszna pumps 1. Nabroidjotove sustava za dobave gorval 2. Objasni ulogu fitara 8 ehivnim uglenom ustovs dabave gorival 3. Kakvi se fri goriva ugradyju u sustave ovess? _ 2. Motor se ‘Miszne pumpejacnestama sui jftne Konak, bez poten elo, a imal mal iskortvost Kao pogonsko sredstvm sutra grin prokveden lave) pump. Zedbak sapnice je do tak primar og gota pretvorv Eo voeu bey stan 20g fistep tua aaa Sapres (va rans lt) Trea Gesicaprimarreg| sekunssemog goriva ris? primaroga gra usicaa i pou za oom ek fara go’vo fz nopistupnn mjesta prema) U omoumesaje Mazna pump fopéenitoeiekton uovar se sues, Kae su prema gokurcarn Tus ekusin (orn), uve eat, Regulator tlaks gorive Sistomsti tak goriva mota bit ovian o aku 2raka \Uusisno|cevi Naime, radia akove gorva are ka mora bit konstantne kako b Kokdina ubrigga ‘hog gorva bila ovisna samo 0 vremenu otvoreno- St briagalke, Regulator taka gorva odraavea tu Faalky takova konstantnom Odzrativanje spremnika Danasnja vezis imaju zatvorane sustave opskibe goriam Koji spreéavaiu gubitsk pare gorau Skolt. Pare gorva prvode so fitry s aktivnim Ugienom, (1.13. kop i upia dok je motor uga en. Kad se motor pokrane, dio pottebnog 2aka 25 lagaranje Koj Se privod preko ovog fia povla 8 za sobom pohranjene pare gota. Rega Netacisk venti brine se © nihovu pravilnom doz: ‘Aksvni ugien wo je porazan, pa ima vel pov Sinu (7 g gions ima 500 - 1800 er). S113. Odrativan spremnika | Koje se pumpe gorive ugraduju u vasa? 5. Objasni ad prtasto papel Koja su prednosti dvontypanske In-tine pompe u Usporedbi 8 jednostupaniskom?Protistaé araka priguSuje Sumove usisavanja | ‘dala neistoge i taka ne dopustaucl im uazak ‘Umotor (do 96 posto Cestice pragine v zraku su organskog i neorgar- skog poriekle, razitith promjera (8 - 60 um) Kobtina pratine ovis 0 gosisnjem dou, meteor loBkam uvietima tka i'sufa), rst ceste | okolsu (autoput, Bite casa, plonmeki kro, rad) vaca iamedu img gi. Za motor ie najopacnit var (S0,), neorganskaprasina Piimjarie, powo8i Ii motor 10 | gorva,usisa oko 100 m8 zr&kais rym oko 5g prasine ako se uzme i. u zaku ima prosjetno 60 male peasine) koja Uazi u'motor | ajem stvara beusnu emulzio Brivo &Scenje maka zatno produbuje vjek te jana motora, Prasina pomjetana s motoinim ulem stars b= nu emslaju koja utrzava rosenje motor die lava fosobto clindara, Kipava | vodihea vent), Zook se mote prota fino pletenam meeticom (sitast iti, medica maze bt metaina ik plastienah: —poreznim alamertima (pape vos rnauljenim plohama fimo, meta if pastiéni lel, 8 —centtugslnim djelovanjem (tigi ft Fiat za mora imati $19 manjiotpor stuieniu 2dka, pa se radi 52 Sto wacom powsinom. Isto {ako pagusivanje buke izekuje tazmygrno valk kusste Sto je voce kuiste, to fitar moze prinva- tii veeu Kolnu padine, atime se produaye | wri- Jeme njegove zarjene. ‘Ako 8 protistaé zraka pravodotne ne zamieni im Gil ne Ost, povecava eipore stulana zea a, Te posiale u2ok povecenay potrosnygoriva {stvera 8 bogatia smesa) | pads snage motors {smanjyje se punjenie clindara}. Najfinje Caste prasine koe far ne moze zausta vit stacey u motor (fog onstukcie ftara koje se korste 2a motore su ahi, = unom kupkom, lta ite Sui flr 2raka, (sl. 1.)- odvajane pradine od ia se na izmjenjvom itarskom elementu, nai- ede papitu's naborima. Sui fil jednosiavne, Su ede | cdrzavana, 21 vrlo deloworn), Danas SU standard za osobna | teretna vos. Vijek upo fave ows: 0 veitin uioska | Koln presine v ‘aku. Kad se fitar zap, zamjeniuie 58 novien {oskem. Vrjeme zamens ie otptlke raksn ore ‘eit 30.000 - 100000 km 2, Motor Prodietaé rake ‘11, Suh iar spapienim wloskor| Mok fit zraka - jo8 se koriste u mopedima j fekim manjim redajima Inge. Kosilon ave) Fitarsk’ eloment je nautona mreza (metalne ipl. Stiéna) ih spudva, Usisavani 2rakproles preko nau= jene povréne na koju ee liepe éestice prasine | Zade2aveji na no), Fifer se mora ost nakon pr ‘eno 2500" km ako. se vise zaptia, 1 pre) iacenjefitrievod se pranjom elementa u bora ni ponovaim naulivanjem isouzva se moze opra- tii deterdzentorn. Vigak ula so uklon Finis uljnom kupkor, (sl. 2.) -u kuéist fla nazi se ula kupke Koja je Jo odtedene eazine rapuniena uljers, Usisavan ziak stu niz chev preko ulne povrsine na koju se liepigrublia tea praSina Zina stra sa sobom odacs fine kaph be ula koje se u fitarskom element (stasto pie two, metaina ii pastiéns rreza) spaigl u vece api, Pragina noSena zracnom strom liep Sen rmrebu i's vecim kapme ula pada v kupk (tO Jo Una | taloznik, prasina $0 skupla na dau twore- mul, Ovim samoesscenjem produzuje se rad fi ‘vada 100000 km, ‘3.2 Filta zaka = winom kupkom Kod fit 5 ulinom kupkorn jako je titno odtavati faziu ua v propisanim grencama. Ukolko jo uj mane, proséivane e slabo (rena strva.ne nost ‘ovale kapijea ula s0 sobom, a ko je vse, stu ja aka povio za sobom zaptiano uje u motor ota slutaja motor se intenzivie trot Vetlain fits -ugraduju se u motore koji rade uve Jo praénavor okolsu, a to su npr. poljepdviedn | gradevinskt stojew. Usisavani zak dovede se u Jako vitazno gibanie, Kod Kojeg centntugaina sia Priproma gotive smiese codvaia grubu prasina v poseban talnik (aruba i8canel. Nakon toga $e 2k Kol js uujek sada finu prainu vod! u sledeet stupany fino fitrranje) kojep Gini sui Titar i fitar s.uor kupkom. atavanje 8 svodi na gosta Gconjotaloznka te8kim ured i svakog sata) jadnostavnirn sk 1, npr. ea SL, Sustai za pripremu gorive sms 2, Motor Priors gorive smiase asplinjag (Ova smesa ima vise zaka nego 810 je potebno z= Potpunaigarane. Prior, prota zaka nasi 8% Svako pogonsko stanje motora tladan tk topaa, Ubreavanel trad tine odraden omjerzreka COvisnost omjera2raka, oktetnag momenta moto- '3, specifiéne potrosnje gorwva 1 sastava smjose, prkazana jena sl. 2. 1 Utablicl 1 sa pli" ese GT 2.1.18. Rasplinjaé Rasp tkarbuaton je susta s vaniskim stare- myer sms, 2.1.18.1.Temeljno nagelo rada MijeSanje goriva i aka potinje u raspinja, 9 hastaviiase_u usisnim granama i prostorima 2a lageranie u clindrima motor. Stoge je raspliniag kent ali ne jedi, dio sustava 2a priprernu gor ve smiase Zak tru kroz raspinjaé ahvaluj gibanu klipo- Ya laktu usta, U sutony presoka |tako store | nom 2raénom evi Ventunjeva ie, sh 1,)brzina 2raéne strue znatno se powisuye. Na najuter co Fresjeka ratne sity postize najvecu bru i na 118 pod, pa je upavo tu postavion ise gorva Zratna struia povati za sobom gorNo | FasprSue 92. U komori mjesanja gosvo se mijesa sa arakom. sca pic oie ei minions ‘2 Utjoca omjora2aka Pd opteredeniem motora podrazumiiovamo: prazni hod leptirzatvoren, Gislomiéno optereéenie leptir poluotvoren, i uno optereéenje_leptir otvoren. Bro) okretga i snaga motora mogu tii raziit, a na gjlomi¢nom optereceniy snaga motora wick je manja od maksimaino moguce oa aovive 81. Pipa aaplnata | \sporverie gov veep omoguteno ppodtlakom - uv difuzoru rasplinjaéa ubrzava: jem 2ratne sifue u su2eniu WVenturjeva ciew) sivara se podtlak Koj: pospieSuie isparvanje ‘Gora: Gi je podtlak vet, 10 jo tocka vroista ‘oriva nize, Storent postlak usisava Soria ka. Jo aziz sapnice i aspréue £9 str 2a, — rasprSivanjem - kako jednostawno rasprSivanjo stvara nehamogenu stmiesu Kaplica gorive, 0 $e arie samag rasprsivana gotvo upjenjule to rmiesacko| chew rjeéa se sa zrakor) | potom raspréuleu fine Gestce jednakog promiera; —toplinom - ispaivanje se pospjeSuje toplinom Usisanog zrake | motora (npr. Zagsiavane Us She grane) Poros lepie gase upravja se kolitinm usisane gorive smjese tkvantiativno Upravianie, promi: orn koefcjentapunjenja, a time i snagom i bro jm okretaja motora ei Sh. wisi eae | “ae 2, Motor 2.1.18.2.Vrete rasplinjaéa Prema polozai usisnh cjevi matorai smjoru str [anja zrakau resplinjaty,razikujemo: siazne, polo Zone i pagnuste Silazni rasplinjasl se naicesce gradu, jer kod nih mesa gorva i 2raka U clincte ulzt U Srmeru djalovana sie tote Pologeni i nagnuti rasplinjati omoguéyju vio hratke usisne putove 1 male ugradne visine, Ugraduj se isp0d glave motor Prema bro funkaii miesadkih komor, rasplinja- 1 mogu Dit —lednostavni, (sh. 2) | rogistarsk, (sl, 3) - 2a Jednu usisnu cjev. Kod registarskog (stuprie- ‘Yanog) rasplinaca vac: laptratvara tek kad je ‘manjipotpune otvoren, —dupli registar, (4.1 dup rasplinjs, (6. vigestruki-kotiste se 2a odvojane usisne grane, —istotlani, (sl. 8) - rede s promiontvim pros om lieve pba konstontnimn podtlakor, rasplinjai sa zasunom, (I. 7.)-korste $0 kao faspinjaei motorkotaca oui nto 1.2. Jodnostayn vasplniag S13 Regitarskl replat apie ile ga ale sepia S17. $2 zasunom 51.6 sttiaga64 2. Mot 2.1.18, Konstrukcija jednostavnog rasplinjaéa (karburatora) snow djotov'rasplnjata, (sl 82, su io priguéne zaklopke lepsra 9259) spoluiem, —kueiste, — poklopae rasplinjaés. Ako je priguéns, zakiopka smjestena u kudisty ‘asplniata,otpada do zakopke natn er sot tat et devas isin mee — ston tor ____Haspinjse Raspinja (a. 8} prati potreke motora zahva luis podeustavina (sklopovima} lovka i Nadnog stata (pokeerare), —praznog hede sprijlaznim skloporn, —dlavne sapnice i naplog vores, _— obogacivanja smjese i dodstn sklopovt ams ie Saale iene - neon tie ee oe = = Seep ee ‘SI. 8, SOLEX rasplinisé s padom 1 B3, pojednostavijen presiek . an sentry + cat iene ASL ome ose a a et ie nia hoveteetag a yet cer — iar spice aeons eeromagnes vs SI.9, Rasplinsés padom,funkeionaina shea asplinjat 2.1.18.4. Sklopovi rasplinjaca Plovak rasplinjata, (sl. 10.) ZadataksKlopa je regutanje datoke gorva pos ‘cu, Eme Se ‘sina gorwa odtiave stelnom Shir adi stn Osnovni dijelow su: kutiste plovka, plovak igi. stventl Plovak ptisée iglitasti vent proko easténog jez ka, Gime je sprieceno biokranje ventla u svom Tesi Ujepijvt spojev zapekl bi ga na lest, pa i mogi nasi problem’ oxi pokrataniu motors). ‘toga e venti kiiznog presioka (3-4 2Hjeba, net. stove nézagloviuju. Elastin! jeziéak (optuga) Soiedava vibracie varia, Kako rasalnjat ne bi preplavo,razina gorvau lon- {Seu mora bit 2-5 mm gpod overs giavne £29" Preniska razina dati a presiromasnu, 8 prev ska bogatu smyesu. gsi _gatran ave S110. Povak raspliniaga-reguacisrazine goriva ‘Skiop 2a pokretanje hladnog motora, (sl. 11.) Pi pokretanu hladreg motora velk dio ieparenog ‘va ponowne Kondeara pada na hladne stienke Usisne grane | clindara Pare gorva kondoratal or je brana sirjania prom | riskirntemmperatur ma samo jedan do goriva astane u param sta ‘Tkeder, nti pactlak nje davolno vet, pa se motor ne maze uputt zbog presiromasne smyese, SL.1. Ureds)hladnog stant 2. Motor 65 Zadatak wrod je stvoct lo bogaty smjesu (do 13, Sto odgovara pet puta bogatio; smie- Sid nomraine: h ~ 0,2) Koja é® tu hladnom Prostory izgarara, usprkos kondenzac, 28 aejok it zapaliva ly cindy pada ne i 0:9) lavedbe uredsja za stata Hiadnog rotors raz ite su, najcobse —tupfer - usraden je v Komoru plovka. riskorn se potopplovak, pa gotivo preplavi resplinat. Nedostatsk ave ievedba je 810 gorwvo slabo isparava | razjduje ulpi fim na. stjenkama Glingra. Kosistsesamo_u rasplnjagima 0 zasurom na monedimns —startna zaklopk (Choke valve, dle: éokil ok pti Cok 50 moze aktvitai ruéno i sutomatski ‘Startna automata (sl 12) - rede) je kod kolog so ‘ovarani zataranje oka vod potpune autorstsk. esis tee ‘Automatsko djelovanie postignuto je. spiealnom bimetalnom vekom koja na promjonu temperat fe reaaia promjonam svoih dimensi, Bimetalpa taka mate se grat lektiénOr epornoM 2697. rashladiom tekucnom ik spunim pinavima. Cok Costo so kre korbinacie zagtiavajaorpornom # oom ireshadnortekusnom.Eekalna sya rakon davanja kortakia 2a pafenie posta tok lepton hhadnom star kao 1 kod upucivania Yoplog motor. Grianfe rashadne tekucne doxatna ute na posta. ‘ia Coke tod tonleg motor. Eloeriéno gfanio ‘ade se isk trmo i vramenskim prekdatem. Kémbinianin zagryvaniem izbjogavaise za hls- {ona sara etaricnog griana betaine take pr ptokidu rads tonlog mataa! presporo zagriavania Bimetaine take samo rasniadnom tekuonom, Puldown mehonizam - top! Puidown mehanizam prada starnoj automatic Zadatak mu Je nakon upucivanja olvort Cok na66 2.Mote cugovaraiucu vijednost da bi se spre stars ‘ye prebogate simjese. Cok se otvara mehanich modu Kipic na keg djluje pailak Prisiino otvaranje Goks - Wide open kick (blsdni start Zdatak ovog skiog fe mehaniko pristno otvars je Goka pl davanju gasa ako je motor js haan Time se_spiiecava stvaranje prebogate smese rnakon neuspielog start il presauganog hlednog mmotora, venti ge usisne grane | s¥ecice Sklop praznog hode s prijelaznim skiopom U praznom hod brains je stujana zaka u diz: ‘4 premels (premal! podtlak) 83 Bi goto moglo ‘itt valzano it glawne sapnice, Nojvec: podtiok 34 og najece bane stan zak java se nap ‘vorenam lepticu gasa, pa Se smjesa praznog ho “de stvarau tom pros 3% Koko je no prznom hod lepti gase pritvoren, to u Joslin uaz mala kona svete smiese koa se "Bocas voiatvno veikam kousnom voe gore nova (rola zaostaih pinova iagaranja gotovo je jodraka na svim tetiriea rade. Stvorena smiess 1e8k0 Zapaliva i slabo go te bina prezmom ho- 60 moter eco nesiquin, Stoga ne praznern ods rasplnjaé mora stort bogatu smyesu, 2 urede| za plone pomjera paris ranje je od GMT a. 7 siquan rad motora potrebno je imat sKop pre 20g hode, (sl. 13), kojeru pripadaj —sepnica zroka praznog hod, | stlop 22 davanje dodatnog goriva | pritazni Provrt u mjesaeko| levi mtorarepote "deine fn ot reeestoo—— Iyer, S113. Paani hod, shematst pitas SSmjesu praznog hod ine osnovne i dodatna smjese praznog hode. Ovim se dobiva povo}ije izgarane(manje Stern wan u zgarim pinovira) Tjednstevnia regula praznog hada Fospinjt Osnovna smjese praznag hoda -gotvo 2a osno- ‘you smiesu praznog hods struj. iz komore Iriesaéke clew preko glavne saprice, sepnice 2 ka praenog oda (wapravo, kombintane saprice gervo2zah) i wka osnovee smjese u komoru m= Jesana isl. 14) moira sae la _ mata ctey finn on tiene ‘14. Slop praznog hoda, dodatna smjesa i pric tenn skiop, Dodatna smjesa praznog hode - gorvo 28 dod ‘nu smjesu slruj iz Komore mjodatke elev! kroz inlez dadatne smjese. S dodatrim zrakor koi se Irilesa prie i posi lievka, twor smiesu Glu se Kolin’ reguira vikom dodatne smjese (vjak 22 br9j okra, (sl. 14. Osnovna i dopunske smjesa ialaze ispod leptia gasau komo mijesanja. Nakon zaustavjania otora listlutivana paljena) zatvara elekjvoma ‘gnetshi venti sprjecava naknadni red motor os Ako radnintaktova nakon gasenah Paijalazni sklop Ova) sklop mora omoguét lat: pila vada sa pustava praznog hoda na sustay gavne Saprice, t prielez s praznog hoda ns cielorvéno optereserie. Orvararor opti gase paca podtak na otvorusmje- sa premcg hada, a na ovoru gavne smjase shore nif pode jos uvfek cedowaan za Ussavarye o% ‘vo. Bee wedi 23 orjeami rezm motor ne bi gto brnvaio-hratkowape b osta0 bee davalino goa (Oxarenjom leptre povecava se bri strujena, 2 {ime i podtlak, na prelaznim prowtima (bypas pro- ‘th, pa poSinje lant dodetnakoléna goriva Koja edomjesta tenuteeni manjek gusenje motora u pjelzznarn rez Dafnim otverenjem pts smanjue se brzina stu anja taka na pxjolaznim provrina otvoru smjese raznog hoda, pa se prekida istjecanje gotve, aspimae prelai na sustav glavne sapnice. Rasplingé ‘Sttop glavne sapnice Osnovni dielow sustava glavne sapnice, (sl. 18.) = aiavna sapnica, — sapnica korekciskog aka = mijasacke cjev. 1.15, Rad glavne i Korekciske spice na dstom: Zadatak ovos sustava je usisti i rasprsti gor vo, te pomiesati ge sa zrakom u previnom ‘mara u color padrutiu djelomiénog opte- re¢enja motora splint daje siromasnu smjosu, ‘rotorsa stemainom amjesom ne mote ran pura sragu.no u over se posrutj rads zahtieva samo Stediv pogon sto mania orisija Steinhart COwvaranjor leptia gasa i povisenjem brzine stu ya zakapodtlaku dfuzoru nag raste. Gusto zs Fase pi vecem podtaku smanjuje, dok se gustoca orvapraktck ne jen (gorvo je tekucine | zbog toga simjesa postaje sve bogata, Kako raspnise ‘moa na ejelom podrugu desomiénog opterecenia Sort stomasnu sjsu, mora se avast Kompen- Zatija koja 86 post2e tv. proumarskom reguisce jon 272k se Goda gotivu pe nego sto ono dode UW zaénu stryu (upjenivanje gotval. Dobra stana ovakvog nacina je sWatanie homogenie smiese. Kad. je motor ievan pogana, ‘azine gorau Ijetatio) ojov ikomorimesacke cjow jedrake su, [SL 16). 5 powsenjom bro okrotsp i povseriom odteks u ijevku respinjsea)opsda azine goriva U frjatacko) cle a fate u Koran. Sve e vise soto. dh provrs na riesatko evi kroz koe prot zrak Usisen preko Korekcfske sapnice taka, gorva 3 ‘ve wie upieniyje. Ovim dodavanjem ziaks spriec= jose cbogacivane smjese ctvaranjam leptia 2. Motor | meee eves erie => tome spnice 51.18. Miedatka cow v komor odatni sklopovi odatni skiopovi povolino jeluju na. potrosniy goriva olaksavaju rad motors Grijanie priclaznih proves bino zaledvanie provera, Elektromagnetski iskijuéni vent - sprjetava meteitan produeni rad motora nakoa iklutiva? nie paler Grijanje usisne grano ‘arvana sijenke grane sprjeéave moze spristave kondenzaciy ‘Sklop nagiog ubrzavanja Zadetek sHopa za naglo ubzavano jo dobavt do datna kl gorve Kod nagiog otvarana opt \U'useno, s2 jew ps nagar otvereru lopire nego mange podlsk, sto daveds do nagjog povisenia being sitjans zraks. Tekuce gore u kanalima raspinjata ne mote 2009 tomas sje povecarye olin zraka, pa smjesa postaje stomata. Ta fe pojave erafenia na nim brojuma oksetaa kad jo leat pritvoren, 8 uusisnojclew veda vel poco. Pa naglom otvaranja eptira zb0g presitomasne smjese moze deci do zostanka pani, a zgaranje gorva mote se tolko usport da se protegne ina {bit sina. Tada mote doe! do potararaspinjoea (x9) se problem rjeéava ugracnjom purnpice koja Ubvingava dodstaw kolgnu goeve pi naglom atv fanjuloptia iano 7-2 ¢m®, ovisno 0 radnom Yvolumenu motor} Tiekom kontinuraneg rada matore, purnpica ne dice ‘Sklop za obogativanje smjese ‘Osnovni djetov skiopa (sl. 18), su ciev za oboge Givanje smjese 58 sepricom (vsponska ciev) + [pneumatsk upravian wenbl 29 obogacivane,‘SU. 17. Ura 20 ubrsvanie(akcolerasi) ak uredaa jo obogatti easy kako bi ‘motor u redimw unog eptstecenia moge0 Na malom i stednjem bxols dtetia podtk nile dovelna velk da usize dodatny Khtiny ova fe ‘few 22 cbogacvenge ana vsokim se brojevime 2, Motor acpi ctr toiko povesa do gorvo patie iit kroz Jev fobogeeivare a punom opterecen). Pesetak ‘ockeduje uteg obogachaa sjese (gic. Fri cbogasvariuradielomiénom optereéeniu ded tna ae Kona goo Govod prexo venble 23 2boa van eustavima dlayne sapnice ik prazrog hada. Dodsteu kolisina goiva moze datii pumpe skiopa 2a naglo vbrzaverje. ie showtvate sogutarjers fag mice porns] SL 18. Uredaj2a obogadvanie smjese Ne mote f se pokrenuti motor ii so w radu 2au Savi, poltebno je provarti sustav paljena | dovad goa do rasplinjaga. Tek nakon tage ai Se mogud!Fvar na rspinecu, Giséenje rasplinjata - za tomelito eéconie potrebno je rasplinae restau, ukijutujuct ‘Sapnice najbole utranwienoj kupki, nace pratt Ueistom gorvu skstom if kipicom koja ne osta ia vlokna). Svi kanal, fits i saprice propumuil 58 stlagerim arakor, ‘Sietnj u radu najgesée su posledica zaceplo: ‘ah sapnic, fia it provna, Sto, 1 kapl vod ‘wick 30 smetnjams, jer 2b09 velikog napona Dovising utine Kanalcima sma protok gore va. U aimskim mjesecima voda moze 2aledt poipuno spiieett protox gorwva. Ugtadnjom finog fitra gorva s odvajaéem vage mogu se tekve smetnje potpuno otkont Proslera dijelova - ajelovi mora Bit igpravn Na neproousnost se moraju prover! plovak i iglasti ver, brtve | ventit purnpe, Leptir asa Tak leptie mora biti lagana pakrets, tne sn | imat suite vei zraérost na osovinicams Sekundarni zrak prolzi pored osownice leplira ose, 2 aspiring stvara.svomasny ‘smosu Seuindain ak mote procii kroz astegene 900 jove iza rasplnjata 1 najvece smatne rath pri Uupuelvanis |-na prazvom hodu. Prestomesna smjesa tee se pal spore i2gaa, p2 dovoct do prezagrjavania rpade snage motor. Miesta ko [a propustaju magu se otk! pomodu spreja 70 fotkvanje propustana ih pjene sapuna Saprice i iigasti venti ne smi bit oBteceni Promiett_sapnica provjeravaju. se Sablonima, (tint brosvina raspniacu moraiu oagovarat tehnickim podecima = a Sustay ubszgavanja 2.1.19. Sustav ubrizgavanja benzina 2.1.19.1. Osnove ako je logy rasplnjaga preuzeo sustay 29 ubti vate, to se gorvo sed respi ubizgave te ita edu Dezelovins Otlorh moire Pak poston akow ubagavana 2notro SU ni Gttows rotor twsecu se 0408 0 18 baa, 9 ub Sqova 20 prie i tokom usienog taka izravno Gina ti sts cles, odnosno granu (kod GD motor uoragava se tutu Oreste) Zadatak sustavea Zadaci sustava za ubtizgavane su — ino rasprsit gotivo u usisavani zak stat to ravmomjeiniy s™e5u, piilagodtt Kvaitetu srese trenutaénim pote: Bama motora, —sivori $2 manu kolginu 3 ‘Spasnim pinavima ih vari w S11. Znatajke Otovin motoras raspliniagem i Eumavom ubragavania Prednesti sustava 2 ubrzgavanjo aotva —totnie swaranje smese u svim pagonskin Uvjetme rada moto, —oje punienie zboa povalinjeg obicovania ust snhtanals | bojeg unutarjeg hladenja, —veei okretni moment | volumenska’ snege moto, Is. 1, gorivo se fing reeprSuje izravn uv ciindar fSpred usisnin ventia. ii U kuciste leptira 92se. 20 isparavanje goriva | stvarane Homogene sree 209 finjeg rasprsivanja, —svakom ciliata daje se jednaks kolgia gorva, —katki putovs werena i wansporta smjese do clindara, 2. Motor 69 — dob prijeaa! pri promjeni optereéenja | bol flastiznast motor, —lakée i sigumnje upueivania hladnog i toplog bole ubrzanja | kotenje motorom zhog brie feakoje sustava ubrizgavania, mania specifiéna poveinja goriva | emisia & tenn Wan Urste sustava za ubrizgavanie Razikyjomo: —kontiouirano i neprekinuto, impulsno! a prekidno ubsizgavanie, —direkino Inpr. GOD, Indrektno ubviagavanje (u usisnu granu, SPI i MP —centraino (spied leptita gaa, Central Fuel ‘Wiecton, SPI TED, — decentealizirano, pojedinacno (u usisne cievt poedinin clindara, MP). St 2. Blok shema sustave ubvzgavania Kontinuirano ubriggavanje mote bt —mehanitkoridraulzka s mjereniem kolitine baka IK-Jetroic, —mehaniekohidrauitko s dodatnom elektroni- om za korekaiu srmjase (KE-etronic) Impulsno ubriagavanje uviek je elektronkom Upraviano, i mote bit — mierenior volumnog protoka zraka (L- ‘eter, —s mierenjem masenog protoka zaka (LH Jeon), ' mjerenjem taka 2raka {D-Jetrovie —s centialnim ubviggavanjern (SPI, CF ili TBI)0 2, Motor —s decentraliztenim ubragavaniom (Multi Point Injection) —povezano s pajenjem (Motronic) Sustau ubiagavania elektronckim upravianiom i regulacyom ubxiagsvan gorwa imal oanovna biel: usisni dio fitar zak, usisn ciey, let gasa i prigutna zakiopka,usisna gana) —sustav goriva (spremnik, puma, iter, regula tor taka, baagaieal, —upravlia&kl sklop (gonzon, upraviagka jadi, postavni clanov = akon. 2.1.19.2. Indirektno ubrizgavanje Goto, $6 ubvizgava ispred usisin ventia ii u ute lepia gasa. To mati da se ral o vaniskorn Sivaranjy sje80, 9 emo ubregavanje gorva mote bt vedera u jodno SPI vse tozaka (MPI Single Point Injection (s. 3) Gore se ubrzgava_u jedroj to8kl, u kucisty Dgusne zaklonke, ispred loptia tv. Throttle Body injection, TB). Uparivanju goriva pridonose Zagilavone stjenke usisne gfane Kao | ugradeni rae element Nedostatsk SPI sustava je nejednolika respodela ‘rive po ciincrima 2009 razicte duane sisal {ana otporastrujana(stvaranje wrilogs, hrapavo- 2h stienkt | ostal aerodinaritk otpor). Osim tO 98, na stjenkama usisne cjoui svar se film gor- Va le Rasplinjad), pa clind dobivai raz Kvaltetu smjasa. Dobra strana o¥09 sustava je znatna jednostavnja jeltinja konstrukcia oat om CY Son. aeiveomiese 1.3 Single Point nietion - SPL ‘Multi Point Injection, (st. 43 Svakom olindru pricruzona o po jodna briagalit, bila u usisnim ofvima i neposrecno ispred us shih ventia, Svak cinder dobiva jednake kvaite- tu smiesu Kod MPI sustava mater rezxovati prema nad ny ubragavana —istodobro il simultano ubragavenie, ‘rupne ubvigavanie, — sliedno ii sekvenciano ubrgavari Sustev ubriegavania me oan aerna enon SL 4, Mult Polat njorton - MPL Kod istodobnog ubriagavanja, (sl. 8), sve 58 biz sake istodobno otvara bez diz na oda tak ‘ova u pojedinim cine, pa ss! wtemana 2a sa ranje smpse vio raziita. Kako bi s= una tome Soria smjesa viemenje podlednake kvaiete po svim linea, ukupra kana goa ubrizgava 52 arn lke ce pik 2 TAT 4 weonivemcvoen —bepreniy pane S15. sodobne ubrizgnvanie NoSto povolie je grupno ubrizgavanio, sl. 6 kod kojoa se bizcaika 1.13, to 2.14. clindrs iamjonieno otvarju, tako da ubrizgavaju uviok pri- je tka usisa, Ubvagava se kompletna Kole (ora. No ovgje su viemena za stvaranje smijese Faalta 20 rant cline, sere S16. Grupno ubriagavanie ‘Saka se biagalke kod sljednog ubrizgavania, (s. 7), aktwra neposcedno pie pobetta takta usisa dnosnog ciknda tprati so sljed palenia, kad se Upragave ulpne koieine gorva Prednosti evakvog raéina ubizgavenia su optimal fa smjesa 2a sve clindre bole unatamje hladenie linda (isjeti/Sustay Mladen). Vrjeme 2a stva- fn se puto a ine 5 PST 1.7. Sadho ubzgavanje Sustov ubvigavanye 2.1.19.3, Direkino ubrizgavanje benzina Gorivo se ubrizgave ‘arava u_ prostor izgarenia {engl GDI = Gasoline Direct Injection), u taktu tisisa ih Kompresie. Zato je iabjogruto stvaranie firma goriva koje se Kondenzira na stjenkame us shih civ. 2 Bi 2garane bio Sto kvalitet, stu- pan} Kompresje nacho je vsok fe= 12:1), Sto do- Je GO!motoru velit volumensku snag. loko rag isle da je GOL motor un nova dai ‘a, pr kote naprevien| ro, pogrtom 1872, onde je prima Honea motor CVC. scare ‘i uagevanjam gore ein dakar matru [retkomominsustavor, Garvo se vb2govalo ‘ie rabrar do gore ust yava0 okoc usin kanal Svar gresrorainy sess 2a pajora kom, 3 (edo uaragovao co patkomor svar ge fh sryeou loko aapabwu, Nast pda pecker pposio bisei na samateu sess glvnom roto tu ngarara fad Ela Hil. Ove ustay raza ‘elrswagen vom mela Fat Konstrukciiske osobitosti GDl-motor, [st 8), su —usisni su kanal gotovo okomit kako bi se dobi lo odgovarsjuee strane, —pomeéu visokotlaéne pumpa gorivo se u cli re ubeiegava pod tlakom od 50 bara, visokotséne briggallke 8 prerentivtn ebiikom rmlaza gor, (sl 91, kip $ nosorn | udublenjem za oblkovanje stu jana u ellnery, is. 10.) Speen orn ‘1.8, Otov motors alektnim ubriagovanjem Bonzina (GDI 2. Motor 1 S110. Kip GOL motors Sustav gorva (sl. 8! position je na niskolagni (3.3 baa), —visokatatn’ dio (60 bar Visoki tak swvara se jednaciingniénom klipnom ppumgom koju proko maduvratiapogoni usisno Bregasto ratio {hod kipa jo 7 mm). Element pumpe podmazuju se samim gorivorn. Nisko Hetna purypa dabavia gorive visokatlaéno} pod tlakorn od 3.3 bara. Regulaciski venti spioeavaju pojava previsokin takova u oba kruge Kvalteta smiese gore ovsi 0 fezimy motors (opterecenie, Boj kre, temperatura motor: = Stedni retin -govvo se ubtizgava u taktu om presie, —relim snage - gorvo se ubriegavs u usisnom “eons 1.9. Natin ing2 2, Moter Sted ctin UW ajekte votarom retin, na dsorintm operon, tine vtsava tak 0 sn {© ral wo sxtmasnom smecom, 2 = 27 60 24 ih: 40 G01 £0 sto zona Hed gorvo.& perasom optereteje atvararjem Tete gos ‘ek taka ‘educa ne do} bones

‘isp rast veka an sttnn oun ots Rjesenje je u vra¢anivi do 40 posto ispuni pin: va na usis EGR (Exhaust Gas Recirculation - roc Flee ispusnin plinoval 1 ugradnia. speciainag Tecukcskog Katalzatore IDENOX-Cat kot ojeluje 10 Btednom re2imu. Ovin mierama smanjuje se kolgins NOy i do 87 posto orema specifiksclama ‘wornioe Mitsubishi Prednosti GD!-motore su do 20 posto mania powosnja gorva (prema ooacime tvorniee Mitsubshi do 35 posto, —1 gotove cijelom rednom postugiu za 10 posto veda snage 1 akretni moment U odnast aa Ka —vota volumenska snags, — do 29 posto manja CO; emis (prema podaci- a tvornice Mitsubishi do 38 post), 1. Navedi prednosti GDbmotors, 2. Objaeni kako GDh motor mote tact = tkatremno siromasnom smiesom. 3. Po Gory a0 GOI konstruktino raztivie ‘od hasinih oto-matora? 4. Koje su ravligiosti stednog cetima i Indirektni sustavi ubrizgavanja 2.1.19.4. L-Jotroni! required intermitan’ Gmpulsn) sustav ube varia 4ciindréneg Ottows benzinskog motora s ‘gtupnim ubsizgavanjom, reguizcjom praznog ho- {a odzraéwanjem spremrika gorva, Napajanje strujom - na notiow 18 (Pin 18) upre vfstkog sklops spaja se vain, Na nobice 2.10, 14,19: 24 spojen ie © Poljenje- upravatk skp dodatno je spojen nod com 27 na @ sa stozalke wlome) 15. Postupak palienja - tokom upucivenla motora Upravathi skp dobiva ¢ B1. na nodioy 4B 1 4 signal boja okvetgja motora @M-signal referen- {oi signal nolodaa radice, OT-signal. NoSea 36 interno se spaia na mas, po gla relej Kuk uj K2, YI. V4, 5, YE Spaiu se na ®, Sustay Ubragavanis moze dobitigorivo kad se nokica 3 interno spojira masu. Tada uklucuje K2, eme se aucuje purge gorva, Stun’ krug zatvoren 16 preko 30,37, motore purmpe goriva stezalce 31 Brizgalke V1. ¥4 otvataj u ovisnost 0 optere- Genju, bro okvetaja motor korekciskim signal- ‘ma spajanjem minus pola ra notice 16.1 17 Sprega “pallenie i GMT 1. cliedea” postte se ‘avatem bregaste (Hall davadl B2 Signal mjoraéa kolisine zraka B3 -preko nodica 12126 potenciometar mjerata kolitine 2aks dobi- va napaanje. Otklonom mieme zakopke mijenia Se otpor kaj se preko notice 7 vod ra upraviac kl kao signal optereCenja motora Temperaturni signali 83 i BS- signal temperatu re zaka 3 dolar ra noticu 44,9 signal temper ture motore B5 na nosieu 46. 1.22, Spojna shame LJetonica Incirghin! gustav ubrizgavanja Prokidat lta gasa 84 - Ba se napajapreko no 60.26. Na no2iee 2 | 3 upravlatki skop dobive Signale plots letra gasa fnozica 2 ~sklueenie pogona LL, nozca 3- puna snag VU. Signal A-sonde i grjaé 2-sonde B6 -Cim role K2 tkjusi potile se gfiat!i-sonds preko stezalike 87, Signal ksonde dolazi na nozicu 28, Regulator broja okrataja praznog hoda YS - u Suignosti 0 referentng, zadano}vijednost) Broa Skietaa preznog hada upraijpek Stop spala naz Gud na ©. Taxtanjer ove notice regulator pr hog hada mina govteiny presioka menovods, ‘Odzraéni venti spremnika goriva Y6 - upravi {ki skiop upraviafadom Y6 Tako Sto u ovsnost o Temperaton motor, optereceniu | brju okretas Stavja rodieu 8 9@ minus Kontrotna Zarulica-indikator kvara H Pri ypucivanju motora il nastalom kvaru notica 22 Epaje se na masu, stun Krug zatvara | Zaria resvieth Dijagnostick’ prikjutak XD § djagnostickog prikucka (novice 12 1°31 mogu Se prota! pogreéke bio u ObiKu treptavog Koda, bito's uredajem za oSiavanje pogrsske. Nadal, moguée je provest provoru rada aktors(prmjer Ge Brzgelee, pumpe gor} 2.1.19.5. Ubrizgavanjo benzina s mjere- rnjem masenog protoka 2raka Kod ovog sustava mieri se maseni protok zraka termickim sonzorom opterecenia (ama nit tt vel flim), Stra araka vse tk mene hladi senz0r mje niajuéi mu eloktrigni olpor. Aegulaciom jskost StujeQijenia elektionka odrlave.temperstu Senzors Kongtantnom: Promeniiv ped napons na Senzory predstavia mjeru masenog protoka zak. Miorenie je neovisno 0 gustod2aks, tak zaka Tnjagova temperatura nemelu utjecaia na toénost Imierenia. Kako |e odhos gorva i zaka ietazen u magenom omjeru (i. 1 Kg gorWva na 14,8 kg z8 Fal mjerenje masenog protoka naoeni je meri postupsk 2a pravino ebrazovanje smjase. IMjerenie masenog protoka Zarnom rit LH'Motronic LiJetroni predstavia vu stepanicy u razvoju L- Jetionica, Sustav paljorja | ubizgavanja dele “ajedniée:centralni upravagk kop. Kod LH-Motronica u usisnom je kanalu uaradona pine nit + provi’ otpornick element (sl. 23). ‘Bama nit odteava se. temperatr koja je Konstan {no 22 100°C viga od temperature usisavanog ze ka Usisave ff motor vecu i manju kohting Zaks, koe Beu mora peoezi eel slab ala ds bi se ‘At = 100 °C oartala Konstantnom. Jokost stra, oe 2am nit mjeraje masene Kone zr, 2. Motor n Seta. vice es S128. Mioraé masenog protoke2rka £8 tarnom ni Mierenje koléine zroka iavodi se 1000 puta u Sekund U slucaiy prekide Bane nit, sustav pre 2 na prinudn program, 2 worl ostaje u ogranice fro poxretnom Stan Zarmu nit, platinsku teu promiers 0,7 mm, site oo menanion ostecenia zane mrezice. Zaina nit fala eo ¥ usisno| cle, pa se radi spjetavanja Dblaganja neestocom akon Svakog zaustauljans Fda motora it Kratkawai zag je ra. 0ko 1 000°C, ii Gem eventuaine nasage pore (scenje Zre- Fer). Upravacki sklop deja takav kratkotrani Signal edmah po zaustavlanys motora Zamna 56 n% moze ugcadit | v mierni kanal Kol je Smyesten u Unvtarno) ciev, (el. 24), Usmjenva Eka medica spnecave vRlozen'e zratne struje na fest meron. U unutariojcjevi nema pokre Ith djslove kop bi stvaral otpore struaru zroks Obiaganje Zarne nit raslagame netistote spre Geno je staklenom previakom | velkom brainom Strujanja v mjersor kanal 2bo9 toga je nepote bo anti it rad C8Genya ‘meine mess ois ze mierrogtaraa afore 1-24, 2ersa nit mernom kenaluB 2. Motor [Mjerenje masenog brotoka vrelin flmom caemt v9) mioras protoka komoakine je konstukcie: HFMosjetnik, (sl. 254, Smiesten jeu mjernom analy kueista mjrata, Taka je evedba neosjtle ve na netistocu, pa otpada arene radi Geena kao kad amo it seston elincnom use snc kanal wate adn vein ‘1.26, HEM mierat masenog protokazaka FM osjemnik dine ti elektriéna sajna otporika ne zajednicko)Keramigko; pod v mosrom Spoju, (el 26) — arise A, (latins tanks’ otoorni, —osjetniki senzoe — miraé temperature usisavanog zraka Ri ter peratueni otpornie 1.157. Mosnispoj HEM senzora Usisoani zak su preko osetia, cme go vise Ii marie flog. Elettonka rogue temper aiaea Fy promionom ranona ta Konstantin 160 rad Vente emperor oipoencer A. Tompertire gists pat seco ttitom Ry. Poiokom vec tenis Roline sek Sint seid time ic om ekuonita mts Ga mien napon na g'jt Kan se Bt eae Kenstornim. To na dj vena reguscjhop rapone mera masene rottine usisanop wake (steam wjednost Haare Indivektn! gustav ubriggavanja U slugaiukvare mjorata zak, slektonike upravo vremenom tiaanja ubrzaavania re temely polo. aj epta gasa brojaokretaie motors Prednosti mjerenja masenog protoks 2raka preciano merenie koiine usisavanog ziaka, — ale tromost mjerenja omoguévie bau priago dy, trenutnim potrebarna motor, —iauzetno mal gor zaka u usisno orn —iednostavna Konstcukcia mjerata z1aka bez pokretah dietova, —jerenje mase neovisno je © promieni take 5 Temperature aks, 1. Nabrofi pestupke mjerenjprotoka 2. Kau sustavime ubizgavanja goival 2. Nabroji canovne | kovekiske parame: tro ked Lletrenice! 3. Objasni mjerenje masonog protoka zr Ea HFM Senzorom! 4. 0 emu ovisitraanie ubrapavania kod Cetrona? 5. Objasni mjerenje masenog protoka 23 | a pomoeu tone nit Obani poem eerie Zarenfom! TU éemu je razika mjerenie protoke re a famom nit HER senor 8. Navel predacati mjeronja masenog protokafakal | 2.1.19.6. Tlakom upravijano ubrizgavanje (p%Motronic) TTokom upraviano usiaavaie jo inrgktno dlecentalirano, moulsse elektonch fol ‘ano Mat Pont oragerene Osnovne upraviiazke veliging Osnovni pacametri su tak 2raka u usisnoj cievi bro|okretaia motorala/n susta, Sh Ly {i ea SlEel] f 1.27, Senzor taka uw usisno gran od tlkom upraviianog ubvizgavanja benzina, (sl 29), integirana upravijatka elektroniks upravie | Ubrizgavanjem | paljenjem (p Motronic) Mjerae taka ugraden je lv usisnoj chev, il 27. Ii upraviackom sHlapu (ada je spoien pneumst. kom vezom 5 usisnam granom). Zadatak ru je famjert lak v usisno) ejev, jer na temelu tog parametra upravjacki sop odfedule osnoyna feme ubvizgavanja Senzortlaka, (sl. 30.) - pretvare tak v deformaci ju lderormaciok ne membranv nanesenipiaz0s. lekgrién otpornicl mijeniaju svoj ofpor na svaks Ceformaciia mambrane 200g promjene tiska wus sno) gran. Promjenor otpora mijenja se i rapon oj se vod obradnom stlopu, 2 pote prasiedu | je upravjaekom skiopu [Mier96 taka dno tiaéna komara s dva senzorska laments | prostor u kojem se nazi slop za obra {1 signals, Senzol | obradni sKlop naneseni su na ajedhitks Keramigeu podlogu. Zvonasta. dabelo Sioa membrana (senvorski element) obrazul> omoru § reterentrim takom, (sl. 28). —— 4 SI. 28. Debetoslojna membrana senzora taka 1. St0je to takom upravijano MPI? 2. avedi oenovne parametre p-Metronica? 23. Stojezndotsk senzora taku usin) elie? 2. Motor 79 LUpraviat ekiop odredue na tometu signal mera G2, wostalh sencova, potieona vjeme ubizgavana Iz karekteristike senzora, sl. 31, vi 80 d9 na pra hom hodu myerac cae piano 0,4 V, ana puta pteresenju 1 vsokom rojU akretaja oko 4,6 famedy ov granénih vijednost ala se ineatro acho podruse meraéa. Upraviaéi ston n¢ terme fi som opteresenie mara | ostaih pogonskh arametara cdreduje potebno vere uxiegavania Goria i donja graniéna vilednost u diagrarnu ‘ogu posluzt Koo sutodagnostika mjavaga taka ee ee ve trata pd S120. Sonzor daka iu upravjaékom sklopu) S121, Karakterstikesenzora 1.28. p Motronic tlakom upravijanoslektronicko ubrizgavanje i paljenie 4 Nsbrojsenzoreiatore p Motronic, fe. 29) 5. Koji se tak mied pile, a Koj! nakon riguine zakiopks?80 2, Motor 2.1.19.7. Centralno ubrizgavanje ‘se preko usisne volektorske Cie Kod centratnog utvizgavaria (SPN) gotiva se sijesa stvat.jednom zjednickom briegar kom za Sve elindee, odnosno pojedine ein. darske skupine — Pictou’ do, Mono?Jettonic, (sl. 32) Mono Jetonicjeintekano,conalro, impulsno, Single Point dlektronicktreguiraro ubiagavanie Osnovni paramett Temaline upraviatke veltine su polts| priguéne “akiopke i beojokrstaja motor la/i-sustav Princip rada Najvaile podatke 0 retimu rada motors Sau Drigusne zaklopka | seneor broja okretaja motor Pola} leptiatkut zakrota ab rnera je taka u usr sno) gran, odnosne opterecenia motora Upraulaca jedinica na temelu polotala prquéne zakiopke i bioja okretsja motore odteduje osno- ‘no velleme ubrizgavanja it osnovnu koiginu gata). 2a odredwanje tone kotine gorva upra- ‘iatka jedinica dobiva podatke oS od tetmometra Haka | motera, te h-sonde 1.32, Blok shema Mono-Jetronica y) Pee iio "atin ene oe wen ew \ En” 1.32, MonoJetronic Sera Tar vce Bay con Indivekini sustaviubrizgavanja Rercfela gorive smiese na pojedine clindre advia ‘Osnovni disiou is, 38.) Mono-Jetionics su ] | | Indiktni sustavi vbriagavanio Zadetak hidiaulékog dela je opskrba i rasprsive- rie gorve, Pumpa goriva- dobavia benzin sustavu ubrzge- ‘ana pod tlakom od oko 1 bar. ‘Agregat brizgalite, (1, 34) osnovn dis —hidraulik aio - s dovodom i odvadom goa, ‘oagakor, regulatorom taka, temperatura ‘sietikom zak, — bio leptia- opti potenciometar leptira posta- ‘ni motor leptta rer tae goea - ast fone ot Fatlopee 1.34. Stop brizgaio Regulator tlaka, (sl. 34) - oordave Konstantn tak ‘gov od 7 bara, pa ubrizgavana kolne goriva visi samo 0. vremena ubriagavanja.Driegalke Tenjrast venti otvara powtat kad se gorivu posi lek na vijednost ecu od sistomskog taka Pampa daeavia veéu Kalin gorwva nego 80 e potreno, gore eivkula | ladt bregahku. Vieak ‘otiva wraca 20 proko tanurastog venti regulato- aU spremnik Hladenjom brzoatke sprotava se Stvafanje Banzinskih para, sto |e valno za siguino Uupucivanje zagrjanog motors Postavni motor leptira (s.36.) - sritava i stati 2a ro) oktetaja praznog hods tnpr. pe ukiucve niu kime-utedaj) S25, Postavik priguine 2eklopke Upraviiseki skiop Salle impulse istosmiernom motoru u ovisnosti o Broju okvetaa | temperatu motore Centralna briagalie, (sl. 36.) - osnovni dijtovi fu: Ruciste bragalke | ventisia grupa. U kuestu Dragalice postavion je elaktiomagnersk aarnot3) 8 eloktigrim prikjuekom. 1,36, Centraina brigelta Ventilcku grupu Cin tela venta i, u neem, igla verte s kotvors magnota. Opruga pis ilu br 29alke na socite, 8 poipomte jo sisters tak ‘Gora, Aktivranjom elektvornegneta podize se gla $s pribzne 0,08 mm. Sapnica je ako odabrana ds Se gorivo fing rasprSuje u mazu stozastog ablika, Unttegavenie je impulsno ished tak paiena, Elektronik upravijatki sklop, (sl. 37), obreduie parametre dobivens og sonzora, to atazne signale rosteduie aktorms tbragaliama, reloju pumpe ‘oriva, regeneraciskom vensiu, postavnom moto- FL Teptval. Ow ian signal dobvalu se obradom82 2, Motor Us procesorskom dlislu (CPU) usporedbom s Podacims zapsanim u memes upraviackog sko- pa (pogramirane Karakteiséne velcne. RAM memariu pohranui se podaco popratka ma i promjonama sustava u toku rade = wobeniy ‘motors, promien taka zraka, tv. acini podad Regus ssto sj iran sro rot = {Supervalu obe akg skoda, ‘tae dogede ako e promisne wit? Pragodi |Eadoptivn sustvt au on koh peste i odeahs ‘napoveli stare vodoneg proces pi remiono- Fit anim uvetia. To kod tenn sustve (oe (je sustava usagqvanal amas sposobnoet prea? ‘he avons unui suo giao rpc wosenle ‘motomihjelove, oblagere agamog gosto) | ‘isk ujscajma ormjana tka zak RAM mora bit stalno pod naponom bate vozla ‘edi Cuvenja ovin podataka od brisana Prilagodba kvalitete smijese - vod: se upravie jem beagaie,t). promenom taenja vbriegave- fia mien se koligna ubsaganeg ganv@ Vi omer {3a 2), Prenetiee, zatvallyussignaitna 832 2o%a "ornperature motora + zraka upreviacki sklop Produbue veieme ubragavania kad Je motor Ne- pelt mina ND) Frain oe eta? ‘conte stlopovi? Osnovni # Korekcishi parametri Mono Setronica, 2n0g 6098 to prt pots aptira goes? Coma sluio senzri temperature matora i sake, esonda? Indioltni sustavi ubrizgavanja dan, a skraGuje u taxi zagrjavania motora. U Podrutje praznog oda CPU uprava postavnim otorem leptia.Pradenjom podataka $ potencio- ‘metta leptiza CPU odreduje opteresanje motora, Fadi glatkin prielaza pri promi opterecenis, mesa se ‘kratkotajno odogaduje hide WRaspiinjadWPrjelazrs stl, Naponsks kompenzaciia pumpe goriva =u shuta- judaje rapon akumuatoa prenizak ida pumnpa gor ‘vane mote past sister tak od 1 bara, to CPU produ vilere ubrizgavania kako bi se nadomje- ‘to manok goriva zbog neg teks ubragavania Prokidaé praznog hoda -usraden jeu postavaom matory letra | Bale signal upravjatko}jedinics 0 pola leptrau praznom hod. Upraviianje regeneracjskim ventilom - regene ‘acish vent sprjetava gublenje benzinskin pare, ti oneeséivanje okotsa, Aktvn ugien u regenera toru upia benzinske pare, a pri upudivaniu upra iaski sklop otvara regeneracski venti t@ motor ove pare usise Memorija pogreéoka - u slutaiu kvars sve se ogreske pohranjuu u posebnu memati, a mo: {or radi sa'smarjenom snagom u tr. prinuchom program, SSI woo 5. Koll Jo zadatak postavnog motors leptira ase? 6. Gime se prate parameti: polo2s) septa (got, retim rade motor, kesietasmjese? 17. $10 podrazumijovamo pod obradom pods taka Mon etroncu? 8 Onan prtsoosbu atte amjse os Ingirekini sustaviubriagavanja._ MULTECt ubrizgavanjo MulTec_predstavia indirekino, centraino| impulsno Singlo Point elektronick’ Upravian vbrizgavanye palionie. ‘Osnovni paramat su tak u usisnoy cow | bro} ‘okretaa motors (q/i-sustav, Upraviack skionabcaduje podatke dobivene od sen: ora, 0 upravia uniagavanjem | paleniom (sl. 38), 1.88. Blok sheme MutTee ubrisgavania Elektromagnetom otvarana brizgalke ugracena je uwkudits eptra. Sistemsk regulator taka, (sl. 38.) ‘ogranigava isk goriva na 0,75 bara (2. niskona éno ubrizgavanja. Kako su powtsine overs s3pn ce tak gorva konstantn, to 8 ktcine goriva ov Sa samo 0 tajaniy ubragavania oo briguine satieke Sone SL 29, MurTee slop brizgaike 2. Motor Koraéni motor praznog hod, (sl. 40.) Lega ovog morora je sléna postaynom matory leptsa u Mono-Jetioncu, samo sta ne delue ne Jepti, ve6 ragulra olvorenost mimovednog kanala —upravia brojem okretsia praznog hoda u faz Zagrjavanja motor, dA broj okretaia praznog hoda stabilnim bez (obzra na opterecenia, —piliskiusivanjupotska motorakratkotiaino ove au suhu smanjenia emisie stetnin pinova —deluje kao priguénik na feptirgasa, Upravjtkl sklop, delujti na koraéni motor, ode dduje pomak kenusnog ventila {do 160 jesincnih ppomakaf). Kad je venti potpuno wvusen, mimo ‘od je nave owvoren, Zoog vece koliine smiese PPovsuje se bro} okretaja motora na praznom Hod ane komen 1. Sto Multec ubrizgavanio? 2. Po éomu se Muitec raziiaje od Mono- Setroniea? Navad! osnovne porametre MulTecal Koll Je zadataksistomsog roguatora taka per 2.1.19.8. KE2-Jetronic ‘Turtka Bosch unsoriedia je sustav Ketronic dod vanjem elektronickog slope nekolko senzora KE-Jetionicj indirekti, decontraliniani MPI s Kontiouiranim ubriagavanjom + elektronikim vpravianiem Osnovne upravijacke velisine Temelne upravjatke veisine su volumenska ko Gina zraka (Gpteretenel | bro} ktetala moto. KE dettoni, (sl 41), je mehenckorndrauliek sustav lbriagavarja = dopunskim elektronihim upravie jem. Zadatak olektronitkog sklona je promjens kolitine goriva promjenom tka u donjim Kemors rma rezdeinka goewva “entnaetch Ekroneine Enlantigizhed -Fonindaro, estrone potoraprteaa 2, Motor casi SLA. Kuetronie Uredaju 2 sbcziavanje dodani su —senzor na mjeraéu ztaka 2a odtedivanie kotiéine 21k, —reguiator tka koji del sisters tlk goriva na konstantno} vijecnost, —elokohidrautcki regulator taka 22 korekciy smjese Regulator smjese, (st. 6.) ne —mieraé volumenskog protoka 2raka Inacale ‘riers 2a), ~raadjink koiéing gorvaWazdjerk gorva, —letronicraulki regulator take (EHR, sistorsk equate tke, Mioraé zraka, (sl. 41) - mjerivolumensti protok stsavaniog 2a. Sil aratne stuja podiz mjernu lou, a njen polo’) mora je protoka zak. Pomak ploée polufiem se prenosi na upravjack kip azdjlnika gorvs. Fazdjelnik goriva, (s. 41.) ~ razdeliuje gorivo po linda. Keltina gorva odreduje s@.na terelju polotaa mere ploce mjorace sats Eletarohidraulicki regulator taka, (sl. 41) -upra lage elektroni¢kin sklonom 1 Korig’e osnowu Indien sustavi ubrizgavania oto a (A vo ctotde Dist tn ci (etek ee, ek verison eae gemstones dorset koliéinu gorva.Pritom se ona made poveeati inp. braavanje, sma usporenel ik potDuno prekt rt iskjoonie patio} Sustav goriva Dielovi sustave gorva, (eh 41, cu: * —spramnik goriva, - finer gorva, pumps gor, - regulator sistemskog tak, —hideauligh akumolaor, - brigalike Hidrowlgké kumutator, el 42.) - Kod 2eustavio- eg motera (ugadenoa) duze vnjeme zadrdave Sistomski. tisk na potredno} vijednosti.. TO lakéava upucvanje vee zagrianog motor i soe ava etvarane benzinskih para. Membcana aku ‘multora, (sl. 42), odvaja prostoropruge | akuru laoisk’ prostox. Gim se purpa uklve, godvo pot: skujo memibranu | oprugu, te puni akumutacsskt prostor. Za to Kratko vrjeme biokran je porast Sstemskog taka, cime je spreedeno neKontrolia no ubragavane. Sk/etl im priguduje sumove Ko- Iinastau 2b09 pulsiaiuce dobave Regulator sistemskog tlaka, (el. 43) ~ odriava tak goriva na konstantno) vijednosti,Pritom vigak (ova wraéa u spremrik Indiretan sustavi upriagavania rae spmbrans ~skumuacst postr SL 42, Hidroulieh akumulanor Eek gre S143. Regulator sisemskog taka Kod KEVetronic hidrauléki protutlak kaj ol ie na upravjacs kip (opravipck tak) sistorn 54 thak jeinake su vilenost Princip rads Po uklucenju purse goriva, membrane se pom fe nadole. Opruga gura veri na siete zatve- Fa prolaz gor prema spremniku. Tine pocinie Fegulacia tlka aks tak ed npc. 6,5 bara odrava se kon- stantnan Tako Sto Se proputa voca ih mane Koiing joriva u spremns. Na rguiatr taka nivod se) gat Vo koja prestrorio pored brvic upraviackog kiga Nekon zaustavlanja motora pada tak goriva itn: 16 venta sjeda na otvor vor, itodobno Se Pod 2 zaporni venti te zatvara poviat gorwa U spre rine Sistomsk’ tk pad pod 3.5 bare lak za, ranjal 1 brzgalko. Se zawvarajy. Nakon 1098 tak novo raste na vrjetnostkoju odredve hidraulcki ‘akumuletor, te ge odrZava odredeno wire kako bi Se olaktalo upuevanje motora u foplom stan Brizgalie, (sl. 44) - owaaiu sutomatsk oi taku goriva od 3.5 ba, ne eatedujy Kaisnu UDrzge fog geriva.Thekorn ubriagavana ig verti tira visokom frekvenciiom {protzvon eda Cujni Sum) {me je postignute Godro rasprsivane | pr nsima nim katiinara gorwva Na taku goriva nitem od 2.5 bare orzgnike se potpuno zatvaraja, pa ni naman Kolona gore rhe moze vse dospjet v usiine grane 2 Moto 85 SL 44, Bigatte Odejerivanje (doziranje) goriva - bt se i2vodi Pomoéu mjoraéa aka razojelnika gorwva, Kako Se 1 odredenim redimara rada avis velko odstupa rie od narmalnih vilednost, potredno je isp olny ubriegavanog gotva azdjeinik goriva - upraviack’ kip, ist. 45), svo- jim pomekorn vige st manje owvars upraviacke kanale Foz koje styl gorve proms komorama $ diferenciainim ventiime, | dalle proma bizgelike ma. Slobadni presiek oivore upraviatkin Kanale Zravno ovis 9 poldaju myorne place. sora ~ Bt peten Selomiénooptereenio puro optracnie S148, Upraviséi Kip kana Uprevisék kanal pravokutnog presioka Siene su 9.10.2 mar wsine 5 mm. Veti pornak mieme pi koligina 2ekal dle veel slebodni otvor upraviaekih kanal, 8 Diferenecijalni vent fe 46.) - odrdavaju raz tlakova gor i donjh Komora na konstantnh 0,2 bara, neovisno © pratoky gorva | sistemskor taku, Zbag tog je Koitina ora koja stuliprema bragalkame ovisna samo 0 slobednom presieky Upraviaékh kanala, Raztka flake dobivena. je ‘edudjelovanjem sie opruge u donj omor ile faka na efekivnu povtsinu membrane i EHRT-a tru I vige gorive kroz upraviaa kanal U goenol Komon kratkotrajno poste tisk, éellena membre fa patiskije se na dole, time se vise otvara pro lez goriw k bragalkams. Tlak ponovo padne na Drlatnju vrgednest. Pr vecem protaku membrana ‘ise otvara, a pri manjem vise privara vor. Hod rembrane je nekouko stotink Frmatra.2.118. Motonics HFM senzorom rtp ES eng, eae nots Sok ee eee eens ge ines | ovo gor te te ood vthol etn dobave 51.46 Diferonaijsln age venti Prlagodivenie re Csnovna prlagodba gorive smjose u retimima praznog hoda, delom Grog | punog opterecens, Iavedena je odgovaraucim abkom aaén09 Hews (5 promienlivom strminom: ne stmijem diely iota se mora vibe posi Kako bi se slezjednad. le. Stoga na praznem edt i punorn opteresenjy regulator doje bogatiu smjesu) ma rade Prilagodavanje retimima rade Dodatna prilsaodarezitin uvjetima rade moto: ‘a vod $e ovim Uodacia: Elektronik skip cbraduje informacje sa senaora i preva radom eekerohirauiekog regulators taka. Eloktrohidraulii regulator tlake (EXAM, (sl 47.) mijenja tak u donjim komoreme diferencial- nih venta. 2bo9 toga se mienia kalna ubraga- vanoa gorivs. romjenom upraviatke strue (pro ‘jena magnetskog pol elektronickt sklop pom fe odboinu plosicu mijerjaiucl zraenost med je mlazrice, Mijenja ge tak u donim komorama, pa membrane diferencianin venta vise i ane Zatvarej protok gorva prema bragalkara, U tablici 1. prkazano je dlovanie regulators te ka na smjesu | njeno osromasvenye, ednosno obogacivanie lan poi Nc Teva orn moms pega magna pl S147 Fletrohidrauliek regulator taka Ostale funkcije EHRT-2 {skljudivanje potiska motora - kad 38 leptie gas postav u nut poloz3. odnosna zatvor, CPU dob Je signal od prekidaéa leptv. U slotaju da je bro) Oktetaja motora visi od brojaokretaja a minim ‘mu, CPU smanjue stuju u EHRT-u.éime se pad taka na regulatory @iednaévje gotovo 8 nulom. U razdainky gorva membrane 20 potiskujt prema 33868 so Braga potpun zs tok Ogreniéenje broja okretaja - pri postizaniu ‘maksimalnog broja okretajazatvara se protok gor \ve prema brizgalara, Na taj se nan sprjecave obtecivanje motor dielova, Prilagodba na velikim visinama - promjenom nadmorske wsine mijeia se gustosa era, pa 12 potrebno ispraviti kolidinu ubregavanog gonve Informaciiu o taku 2vaka CPU dobwa ‘od senza’ taka 2eregulacja~ CPU upravia kvaltetom smjese die. lle na EME, na ved opisani nadia, Motronic je integrirani sustav olektronicki upravianog ubrzgavania i paienia Ubrizgavarie je istoviero LrtJetronicu Objed jen elektroigk’ skiop upravia ube agaveniem, | palioniem. Prednosti ovakvog resorja su mogu Enos: korstonss zajednickin senzora | aktora, sto {ajo visokv povzdanost | manu clenu sustav. Princip radial. 48.)-u CPU pohranjane su sve kara keersténe pogonske veicine (paarnet bine za rad motora u tadkétim rebmina. Senzod postediy farametre CPU, ade 52 obraduu | usporedu's Veltiname polvarienime u meron. CPU wenutaéno ‘kode ream rade motors upravuci skins. Motronic, (sl. 49), ja tako graden da omogucie tay. OBD - On Bosrd Diagnose fkvarovi na Motor management. sustavu ~ sustavu ubrizgavenia 1 pallena, ispusnom sustavt, sustays dabave go Va i SL. pohraniuju se u upraviatkom sustavu | indir u unurasnjosti vorie. Vozae more Uuzet«obair | postu prema uputams. Prikiv ivanjam diiagnostickag komautora u servisu Se protital Sve otitovans pogreskel Podsustav abrizgavanja, (sl. 49, ~ bro} okvetala motorauzima ge induktivnim davacem 32 ‘zamaénjake listodobno ge dobwva podatak io polo Baja radlco), a HFMSoncor daje podatce 0 mas! Ustsanog 2raka. Manjak2uba na vincu 2upéanika (Widleti\Giektroniko paloma} i induktivn davas polotaje bragastog watia daju signal a odredve S148, Moone, pojedaosteijena blok-shema 2. Motor a je GMT-a i totka palienia 1. clindra, No temeliu 1th podataka CPU odreduje Senavnu kolginu got va, ttenutak ubviagavana paienia, CPU upravia brigatiama proko ianog stuona, 3 omees Korekciskn pararotara (tempera moto. Fal 2rak, honda, signa, koliina gorva 82 Tako ‘der da se posti2e optman fd motor | minima ro moguea emia sttnihprodukata arena. Podsustav paljenja- tock palenis oureduie se n= temeiis boa okrolaa | opterocerja motors (pods tak cobven tronutne potrosnio aka. Kovach Signal dolazo od senzors detonacle, temperatura motor, ASA" sklopa, tocaka pcomyene stupnia ee Jenosa ice, Pod! o trent paenje pohraniert Su 1 memoniirstunala 3D poje tozaka pani. CPU. lisporeduje parametre i octave podatak © wonuit patenia Uovisnost o brow okretaa i aponu akurnulatora odfeduje. so Kut 2awvarania.(vdjti ndukaisko alone Ebetroniko pafenia, kako bi energis [sive bva dovalina i neovisna 0 bro okreta. Kako vaka sviocica ima. svoju bobinu, noma mehanickeg fazvoda visoko nepona (miryuds ‘azvod VN ‘Smanjivanje emisije stetnihplinova -CPU pre via raziitim postavnim clenovima (aktorima, fodzraénikom spremaika goriva, povratnim vent tom ispusnih plinova, ventiom i vontlatorom ‘sekundernog 28K Najznaéainiji parametri su opteresene | tempers ura motor CL] san a — ethcon33 2. Motor eed Indirekti sustavi ubrizgavanja BE ey 4 r ee —— 2 |_| a | = ees —= TR see 5.4, Motronic, objeinjn’susta elekronickug ubizgavana i palenia Povezivanje sustava, (sl. 60.) Reclitisustavi varia medusobno su povezani CAN sabimicor,Takve umrefivanje ima nekaliko reds marie serzna jor svi suste kote zajechike, mane flea, jr io veze osvarona sno jcnom sabiricom, —manje kontakata i, zbog toga, puna vote sigur most — elo pourdanost kod prienose ne vese udb- Venast, —Iuatko viiems prienosa podetake, —pogreske u prjenosy otklanja CAN-kantolor (waeno 23 sustave ABS, ASR, — siagnaza svn systava moguca jes jednog mio Sta, prkiuénanjem chagnastékog uredaa, CaN 1,28 zatro mang kolchama {zbo9 nehomogen® meee: Uclindespostojo podruja 8 bogatem siriesom, i. s nepetpunim tga. So fe siesa homagenia tej mae Kahne valiog menoksis ssa pincvina. Neiagoreniuglikovodici (HC - smyese su ea {ivepojevaupjKa voaea, Osim sto su kancoroge ni umok ou neupodem mirage nova U SpoW 8 NO, odgavorn su 2a nastanaksrap@ Neiagoreni HC nastaju pri nepoipunom izgaraniy bog nadostathaHskaO.< 1) pt jako stomaéno Snyeai (> 12). Osim tog, nezgereni HI rast iu dielovina 2gamog prosiora oy nsu zavace Diplamenory npr 296nost ime ina kia, Dusiéni oksidi NO, - pod didirim oksiaima podranunsjevaiu se duizn’ monoksid NO, usin: Sioksid NOp | GuSEN Oksid N30. Vee peoma Ssstavi, magu Dt bez boye.| risa, pa ve do ewerkastosmede bole 30. Sipaludrn mirsom Dusen oksi auch putove uve kor fontraciars. dovade do. uzelos! fejenutosth Suodpovern’ su 2a nastaanjeczona (a denim so. via atmostere to czon fe Sta i unstovanie Soma. NO, rast pr sok temperatuvore | tokovime gran Clounispojev - dtu ko jak stoi ottow u kev Rodtanay si Olon’spojev nasty samo pt ingornj oo gore koje sy veltara tevaetils vom {lov benzini, SUPER 98) rack povisenis ktanskog boa Krute stice - nasa pi nepotpunom igaranis U'cbliku Gesticajezgra alia ih ade » naslag>- ima, Naslage HC spojeva ra ugiowm feaorama Su kancerogene. Nasuprot deetmotarie, est Ge kod otomotra su sanematio male 20 = 200, pata mane). Zakonski propisi za ograni¢enje Stetnih evar u ispusnim plisovima oto-motora Zakonodavec propisuie maksimalne vijodosti Stet fh tai vispusnim pinovima- pedied jeu tabi 1. Terapia, vdsvo 2, Motor 9 Mjerenie | kontrola isputri plinova lspitvanj isputain plinova proved! se na krubnoj ISU de se vou! pe tadanimn voznim programme DSponssejudl stvane uvjete pradske £ medugred Ske vale Europa-test (Europsti voen! program, sh. 4 22 soba vor do 2500 kg dopusttene ukupne tee ne i taka teretna vozis do 3500 kg. Europa-test Sastglse iz da dita = prvi dio - simulta gradsku vobniy brzinom do 5 kmh, i provodl se s hladnim startom mo- tora Ipropisuje ga. strozi Euro ll test. Program se unutar 13 minuta provodi sukce: sivno 4 puta, Bez pauze: = drugi dio - odgovara mecugradsko) von ve Jasjem ad 7 minute | matsimainom breinom ‘oko 120 krvh *alakakal | SL 4, Europa-est (europe ciklus vone) “Tekom cjelog testa ispusni se plinow skupjai i ‘analzraiu Steine Nai, Graniéne vifednost rato fe u (afk ne smiu se prekoreet bez obzira na Fach volumen motora Kontrolaispusnih plinova proved! se u odedenin ‘vemerskim intervaima itehniki pregled vozie) Prtom se u ovisnost oraziitim pogonsiim pare metrima Wemperatura motor, bro} okretaa, .) odfedult viadnosti CO, CO>, HC Op, Osim toga, ispituiu se sprovieravai: —sutena na uljevnom gtlu spremnika goriva, —regulacisk’ kr, element sustava kaj utjecu na emis Stetnin —paienje (On Board Diagnose (08D) -Kod 080-8 mogu se sve poatjeSke na matormanagementu! (ubriegs- ‘ane, Fljenje) | sustavims ispuha, kao | dobave ‘gorva, pohranitu upravjackom skiopu. Kontrolna Zarulies (ndkstor) ha plod instrumentima Upo 2oIava vozata 0 nelepraynoss kojy se mora dim pale etiort primjerenim postupkors2 2, Motor Postupei za smanijivanje Stetnih tvari Stetne tari smanila se: —primjenom osgovarajuéih_goriva. (bezolovni Beara, gorva s malim sadkiojem sumporel —odredenim zavatima na motor (obi izgarnog prostora,stveranje smjase,palenel: —naknadnom obradom ispusnin pinave(kataza tor, sekundarn 2rd, povrat pinova). Zahvati na motor Manje Seni tau ispusrin alive nastae pri bem i potpunjom agar, te mario spect} vain gota. Prema ovim postavkama razviene Susjedeée mere za smanjvanj emise seth Wart —povolna konstuktia prostra agarenia (oblk, ater, (omer Kernpresie), otvarane i zeve ranje ventla, smanjvanje ten, Konstueski 2alva ne usisno| oan fpr. rezonante gran —Ieralter sworene smiese thomogenest. omer zrakaN, natn strana Vaspinaeubragevenje — cre tockom patna ikroprocesoror —iskfutivanje dovoda goriva pri kodenju moto: rom iznad 1600 rin —selektivno iskiutivane pojedininclindare u ov shost 0 aptareden = powatispusnih pliove, Povratispuénih plinova (AGRY, sl. 5.) Dip spun pinova odvcdl se acai ispusrog kolekfora u usisny gran, Povratem ipuenin pinoy ‘nce slabje pure svjeiom smjesom, sidava se Temperatura oarana, time | mnatno pada koncer twacje NO, (60 60:4). Medutim, ispusr pina nepovofpo elu na Ggarane 1 pots gore iraste udio nezgorenih: HCI, pa ye gomagranica ‘ksiaino 18-20 % vacenh plinove seal SL PowaC isp pinava JAGR) Smanivanje Stent produkata Prevelkakoliéina vaterih plinave na usis wrk je resigunom radu motors u praznern hod Wide Ti\RespijacISkiop praznog hod Pout ispusnih pinovaisvodi se tok kad fe motor zagijan na rednu temperatura, na delomiénom Optetesenju | omjeru 2a h~ 1, Powrat se prek {dari ager bogste sryesa (ada se smaniio NO, emisij} faze hlacnag starta motors, zag. vanja motor, ubrzavana, praznog hoda | pire shape. Upraviianje powatom ispusrih plinova ievod se \gradenim AGRventiom: upravlagk sklop ode {uje kad ce otvorti AGR-ventil praceriem parame tare moto Naknadne obrada ispuénih plinove Naknadna obradaispuSnih plinove provodi se radi potpune, i barem ojelomizne,pretvarbe otrovnih neotiovne twa Na dansénjo) se tehnolo$éo] ‘azini naknadn obrods odvin u kataleatarima? ko- 3 kemiehim reakojama prewarala atotne tai u hneotrovne bez samototenia:katalzaton se rege neraja Katalizator Osnovni cjlov katalizator, ts. 6y, su ~koramihi ik metal nosag, —meduslo| (wash-coat it naseti slo] (samo kod Keramickog nosaéay, — katate aktwni 89 Nossé cine vise tisuda sitrih kanaléa kroz koje Stuje ispuSni-pinov. Kanalié) kod keramickog sata (ALMg sat) prevuteni su yrlo poroznim Imedustojem, me 80 aktivna povrsine poveceva pribino 7000 puta. Na medusl je naparvenjer hanesen atm! so patina, rod plat, Kole n= 29h emis Fi ‘SL. Konstruksja i pincip rade keromidkoa kotalcaors ‘oppoweavra em powet ouch poo -AGR IES 2 aster tat nv el ei pecs Smanjvanje Stetaih produkata Sa SI. 7. Katalzstr s metanim nosatem Obilezja katazatora s keramigkim nosatem: —plemenis meta znatno se lakéo reciklrau, — konstantna radna temperature, etn w radnom wick, — lo osjetiv na udaree i vbracie, — mania temperatuma stabilnost, — due vijeme zaptiavania, vee: protutlak u ispuhu i stoge mania snaga Princip rada katalizatora Najgeiée korsteni su ta. troputn kataizator. To anaél da se istedobno ovaj i kemiska proce: 2 u jednom kucistu NO, 2e reducira uN (oslobada se ksi =O oksidira u CO, (slobodn se kisk uzima), — HC oksidiraju u CO, HzO (slobodn se ksi uz ‘nah. Za odviianjo Kerstin reakoe katazator mora posts adnu tomperatury, a mator moc rats prt biano steiomatyskom smesom gorha O ~ 1). Kataizator mote Stetne tai optimalno prewarat u neotrovne samo uvtlo uskom podrugu omera 2 ka: To padtucie nazwa se -prozor le. 11, h = 0.996 1) samo unjema er edukoji NO, Kalina sio- oanog keska dostatna ze oxsdaciia CO i KC. Bogatia smyjesa th < 0.98) ¢porastom CO HC wali ppuno vie slobodnog Kika kojeg noma davon, 3 Sromasna (> 1) dae vise NO, (sl 8) Katalizator u regulecijskom ustavu stvaranja smjese (katazator 5 povratnem vaz0m) Kako troputn katalizator posti2u optimaino delo- vane u vrlo uskom podrutiy omjera zrake O.~ 1), Emjesa s@ mora stvarat vila. precizno, @ 10 je moguée samo regulsciskin sustavom. Karak. Sitka regulaciskh sustava je povratna veza (20 Fen krug) Koju ove Gil ispred katalatora uate 2, Motor 93 dena A-sonda (S19), Pri odstupanjy omera zraka 0d Aprozora upraviagki sklop koriga. stvaranje ‘jee iviaéa h na vrjednost unutar uskog pode Gia clotvornog rada kataiatora i kaa ‘akon alata Uy, tapon sande a ‘1.9, Shame LJetronca ¢Mregulaciiom Maksimalno moguéa pretvorba otrovnin v neoto- ‘ne tari kod Kataiztora 5 povratnom vez0m & 84-99 % (2-6 % Stetnh tar ostane NepIeNo reno} Neregutirani katalizator ‘To je katazatorbez 2-sonde. Kako nema povratne vere, 0-80 omjer araka ne Mose Kong Stoae Je deiotvomnost katalaatore u avom elucaju anatno ie, vprosioku 60 9%:os 2. Motor Pogonski uviet rada katalizatora Ketaizator potinie celovai tek na temperaturama innad 250 *C. Stoga je 2a bre postzanie potetne temperature potrebro: —katalzstor smiestti sto bige motor, izolratifepu8nu granu i kolektor fdvostukim aster) git katalzstor — ak poaknut paleo u pave tasro eka Optimaina redna termperature katatzatora je 1400 800 °C lanad 800 °C aktvn sl katelzator va br stan, 8 na vige od 1000 °C Katalizator se top terrigk) Uunistava Ih 10, to Se dogada pi ostanku palie- nj kad neiegoreno gorvo uaz Katazatr, soja Se s2slobodrim keikom | 92ra). Kataltich altvan si) bit 6 djetovoran samo ako nije obioden netisto¢ama: motor ujem Kojo prodire og |strofenost elemensta ‘lipnog. i Fazvodnog meharizma, i oloveim spojevina i ‘lovnin benzina (SUPER 98 SL.10,tetopljon kataliator 2 regulacijski krug, (sl 9.4 112 2sonda je mjetn osjetrk (senzod) ugraden isprac tatalatora. U ovsnestio kon slcbocnog kk, Jsonda dale odgoversjuéi raponsk signal kojeg ‘braduie upraviagki skop. U iyemu se taj signal Uusporedue sreterennom viiednoscu pe. 2a k= 1 Ure = 500 mV: ako je napon t-sonde 800-200 mV ‘lSputnim pinovims nema puro slobednog Kk | upraviack Skiop prepoanaje da se radi 0 bo93t0| mes) skracue jena ubrizgavanja (u slay impuisnog vbizgavana, sve dok sande ne post ‘ane napon kaj edgovsra reerentno) wrjacnost Takoder, ima i reviteslobodnog kisika (> 1). ssonda dat 60 napon 300 - 100 mW, Upraviagki sklop sada produzuje vijere ubsizgavania Sve do postizania omjara 2aka k= 7 Proces cbogativanja i osiomativania smiese ponaulia se deirranom Irekvencjom koja ne ute fe na red motora: Sto je udestalost visa, to 80 ‘manja odstupanja od referenine vrjednost Smanjvanie Setni produkatg SI. 11. Napon i-sonde pi calitinomjorima zaka Adaptivna Aregulaciia Primjanom adaptivne Kegulacie skraduie se driv sustava: sustav brie djeluje i manie je & tetnih ‘very ispuhu. Tiekom rade tre 90 delo- ¥ motora, senzori vie ne daju tone vrjednost sekundarni ak prod u usisnu granu, ‘Tom se regulaciom mogu korigrti poremeéat ra velgine: np. sko je na odtedenom resimu ra da uispuhu sadly slobodnog kiska suviSe ma Uy sente > 800 MV), smjesa je prebogata, 23 ‘ovg|"8e"rekim odreduje mania osnovna olin ‘orva tae vrlednost pohvarjye u mamarii Na {a) natin dale oscra napon tesonde oko srednje \ilednest od 500 rv. Uveti poten za djetovarja eguacie su — temperatura }-sonde mara bit via od 300 °C, motor u refimu preznag hoda i delamiénog ptereceni, — temperatura motora via od 40°. 2esonda, (s. 12) 2esondu ini plinonepropusro keramitke tielo iz ‘oni ciokside, Z/0,) § obje strane prevutono {ankim mikroporozri siojom piatine. Keramicko tito zaticano je od mehanitkih ostogenia meta nom kapom. Ta zaétiina Gjev ima vide proveza ‘ako bi pinow izgpranja mogi prodeiet do kerar= hog tiela Ugradenim griacem brie se poste raha temperatura. sande Vaniska povrsina sonde itlotena je tpusnio plino via, dok je unutrasnjaizozera okoinom aku, \Vanjska strana conde spojena je preko svoieg sl Japlatine na kuiste sonde cin © pol, Unutrazna Je pia preko Pt spoja spojena na pikjusk | vor © pol (rei ea Keramika 2-sonde na temperatur vio od 200 °C postaje vodlva za fone Kiska, Raziita koncentre- 6) slobodnog Kiska u ispusnim pinovima stare ‘anon amedu 100 mV (sizomasne smiesa) 1 800 ‘ foogata smjesa). Naponshi skok pojauiie se 1s k= 1 (sonda s naponskam skokom, sh. 11), Naja temperatura sonde ne smijo bit vita od {850 do 900 °C ‘Smanjjvanie stetnih produkata leona er ‘ative TS os S112, Kondo desonda s otpornigkim skokom, (sl. 13) Keramihotiela sonde izvadeno oi ttandioksida. (Oamakom vnjecnost omjora zraka od referentnih = 1 skokovito se mijenjaotpor sonde. Kako bi se Zacrzale Ispravne vrjednost! otpora, sonds mora fadhi-u temperaturnom podruciu 600 - 700 *C. Stoga je potrebno imati grjanje sonde s mogi- énoseu reguscie, L a. om i ‘Las ‘1.12, Otor sonde u ovisnostiotemperaturt 7-SLS pre Seance sity sakrtnan 28a 2. Motor 95 Sustay sokundarnog zraka (SLS!, sl. 14 Upuhivanjam sekundarnog zraka u ispusnu oie, haknadnim se agararjem smanjuja Koncentracia iC i CO w fazi hlacnog sterta | tagtiavanja moto ta, Naime, U ovim resimima Katalztor jo8 nile Dostigao radnu tempersturu Predhost —nakon hladnog stata katalizatorbrée cele, katalizetor se mote ugradt’daljo od motora i tako mu produait wick tajania [Na slic} 14. je prmjer sustava s puhaikom (kom presons tiskam do 2 bara) sokundarnog zreka okretanom elekvomatorom. U ovisnosto tem peraturl motora, upraviacki sklop djluje na Kom Bresor' elektopneumatsh preklopni vel Preko iskivénoga 1 nepovratnog venta zak iz omaresora straw ispun.lekjugn venti upravijan je EPV-om, Nepovrani vantl sprieéava powat | {dor sspusnih plinova u Kompresor, te njegovo ‘ostedenie pil pokretaniu vent top S114, Shema sustava sekundarnog 2rake Dijagnoza i odrtavanje sustava (AU2, OBD) Ispitivanje ispunih plinova - zakon propisule periodénu. Kontrolu ispusni qlinova.cestovnih ‘orila s najmanje 4 kotaéa | oto-motorom, Sako Yori dobiva svo) vias protokol isptvana, povezivene slject upisanion podocima u poly 1 oli S knjeice vol, (el. 15. 2 Abgesomorarhong er) em ak a pn6 2. Motor ljerac] WUUZZ2IHZNUI 75315, SL. 15. Povezvanie vol oto:motorom s ppostupkem prover epunh plinova Kontola obuhvaéa vizuanu i funkcisky proviers Vizualnom kontrolom - uwvuje se. cjelovtost ‘Ststava, propusanje | oSteéenia slededh detva: —lspusneg sustave, esonde, —powrata push pinova, —ocaraénika spremnika gorva, —subonja ne mjastuulfova goriva, —katalizatora, —odtotria karere, —sustava sokundarnog zak, fia eae, unkcijskom provierom, (sl. 16) -sustave kata ‘tore 5 poviatnom vezorn dabiva se —Podaci znaésni za kalicnu Stetnih tan (toska palenia, brojokretaj praznog hadal, —Imierenie CO tha praznom hod i povienom broju ofvetjapraznog hoda). Cp, HC Oz —viledaosti9. na prznom hadi povigenam bro- ju oksetaja praznog hod: —proviera regulaciskog krvga ‘516. romiens Leveling pri provier reguisikog kruge Provjerom regulaciiskog sustava - proivodat efrire postupak i poremecaine veline obogacr vane osiromadivanje smjese) u requlaciskom Simanjvanje stetcih produkata krugu. Preduvjet 28 roviens je motor eagrien na radnu temperaturu. Opis osnovne proviero shied a rier \Viiednost omjera zraka mora biti 1,03 > 2> 0,97 Nakon ustalivang vilednost ispusnin plinova ne fdredenom broju okretaa inp. na praznom hod) Pohranjuje se testerom tarjorena vijednost ome Fa zaka, npr = 0,997. Ova je vilednostreteren taza provers reguaciskog kruga. Djelovanjem poremeésine velisne, npr. falé zak, smjesa se osromasuje (upraksi se to mote fnve stiodvaianjem cijew ia leptia sljedec upute pro- tzvodoéa) pra promiena hvrjednesti Np. Aeviednost prekoraéila jo 1,03, ali unutar 120, stoma se vat na referent 0.98700) lodstupa- je ad 1%. Poste wraana cov! nesta poveme eine vein, pa se smjesa obaget / iaviednost patie ispad donie grnice 097, Unutar 120 s hv Jednost mora se. wali na reterentnu vijednost (0.997001. Taka se proverava regulacisi Krug, 080 080 je integrrana diagnoze unular motor-mana- gementa kojim se. tjekom vounje nada sv Sustavi Kol emaju upiva u kvalitet ispusnih pino- va. Sve pogrieske pohranjuy se u memori upre- visékog skiopa. Moguce th fe odgovarajucim ‘gnostickim uredaima prositat i postupit po prop: Sima. Pored toga, vozacu ee u kabini diagnosto: rakvarpalenjem odredene kontroin Zarulice Nadzor obuhvaéa —ubinkovitostkataizatora, —funkcjy )-sonds, —eostanak iegarania, —funksty powrataispusnih pinove, — funky sustava sokundarnog ake, ~ sustav odzracvanja spremnika goriva Nadzor katalizatora Ugradnom druge iesonde, i, 173), emoguéen je nedzor nad radom Katalizatora: seca se po jedns onda ralazi i na ulazu | na zy katalzatora Upraviack! sklop uspoceduje signale's obje. h- sonde na temelu th vrjodnosti adreduj veinko. Vitost ataizatore: osclacjesromasna bogata ‘smiese na prvo)i-sond: dau edgovarace oocle- je napona,Ispravan katalzator mo veiku sposo- bbnost pohvaniivaniaslobodnog kiska, pa sv oscil je. napone. druge Rsonde znatno.-manje Katalzator gubi tu sposobnest starenjem | moze ‘scat manju koliéiw HC 1 CO. To nati da je adr} slobodnog kisika na vlazu i ilazu katalze tora podjednak, to obje onde dajusiene napan ske signale (s. 18). Upraviacki stop propoznaie labo djelovane katalizatora, pohranjule pogresku i dojavivje vazatu aktivranjem kontrol Parulic. ‘Smanivane stotnh produkata hed SL. 17 Signal }-sondi ne kataliztory » vsokim stupnjem delovanja 51.18, Naponi sondis nelepravnog katoliztors Nadzor asonde Starenjem se, npr. zbog termiskog djelovania, lusporava reakaja 'sonde. To 2706: da se frekven~ Ca regulacie usporava, a s tim se pogortava sta nie ispuna. Upraviack sktop me pahranien gf2- migra frekvenciu regulacie, pa se pri prekorate- nj te wrjednosti dojavjue poareska Nadzor izostanka izgaranja Pri ostanku pajrja U nekam od clindaa (i vse jt dol do karakteristénihosclacia bj okret= ja nastalh zbog promjene okretnog momenta, il 4a). induktvrin davadem kao senzorom te se O85 lacje wna 58 speciainog zupéanka(inkrernonta Ab rpretvaralu u oscloeye napona Koj se fale upce- \jackom sklopu, Pr prekorateniu granienh vjeane- Stlactvra se kono aula. Ako wostanak. pa ria na odredenam elindu pote cute viene, Upravfatki mu sklop prekida Ubragavan, Stein 13) naGin kaaliator od termigkog raza, Ustanovi i se mierenjem da je A-regulaciskikrug retepravan, pogreska moze bi kako ra kataza foru, tako |v elektrignam krugu. Oa bi se utvid |o.0 Cemu je fies, powrebno je vest: probe koje Ne ovise o pus avedb sustava, 2. Motor 7 2) epravno sine By rstonak pono 4 ling ‘1.19, Propoznavanje izostanka igaranja kod ‘elindténog motora Nadzor eustava povrata ispusnih plinova Provodi se aktiraniom AGR-ventia u rofimu kogenje motorom (ber ubriagavania goriva, brojevt ekretaia motors Visi od 1600 min} | migreniom lusisnog tlaka. Kad jo sustay ispravan, mora dodi do promjene tisk, jer su uss | ispuéna grana spojene oworenim AGRwentiom. Ako nema pro- rjene taka, dojaviuje se oreska, Nadzor sustava sokundarnog 2raka Nadzor se provodi rmeceniern napona ‘conde. Kd hladnog motoratiekom zagriavania UKIUGH- je s2 puhalka v ovisnost! © ooterecemu t broiu ‘kretala motora, Kod bespilekortiog raga puhalie hhapon t-sonde lez u podrusu sitatatne sacl {300 = 100 mV). Ovo morene ponavia se fazi Fladnog starta (oko 90 s) u prawinim razmacima, Usved se dovoljan bio} nisin vijednost napona 2esonde, sustav jo pravan [Nadzor sustava odzrativanjs spremnika goriva Nadzor ovog sustava i2vodi se mierenjom napona 2-sonde, aKene na praznom hod. Odzraéni se Vent! spremnika owor: ako jo fitar 6 aktivnim Ugienom pun benzinskh para smjesa se obogatl (Whgnoe = 800 do 800 mV, ako je fier prazan, sm@38 osiromasule (Us congo = 300 do 100 mV Provjra se tevodl vite" pula, 9 upravatki sklop registra ave vijednosti Dobie se nakon ore Sonog bxoja ponavlanjaprinvtliva vijednost (i tar je pun i prazan, sustav je isprovan. Elektriéno ispitivanie zatvorenog i-kruga (sh 20) + Iskjusti palene, volume: i oscloskop pare leino spots -sondom imjerenje naponal.98 2, Motor + Posie steranja Nadnog matera nsttument ‘mjetinapon 0.4 0,6 fovisno o prolavedaau), + Kad motor sonds postigny rainy temperati- 1 (ako postoj. grjanie soade mara bith {ene} nspan sonda osclira zmedu 0.1 10.84, SL 20. Elotiéno ispitvanje regulacie sstvorenom kugl S121, Eloteénoiepitvane Pregulcie ‘ prokinstom Krug njuw MSU? 2 Koko dluje manic kiss Ibogots smje sa)-a favo vidak na sastav Sein War 2 Kojisu osnovn’ postupi smaniivanja stot nintvae? : 4. Nobo zahvate na motors koja ae sme je emi Seti wart 5. Sustav povrataiepusnih plinova: objaeni Prinelp fads allot 5. Kotalizatort”osnovni element, rad: repute! katalitator, ReramiBa metal. 7. Temperaturno podrutje rad katalizator, 8. Kojo se kemiske reacie oda u kata zor? Smanjivanie Stein produkata * Kod negtane i-sonde mate bit potrebno da 9 motor di na dim okretaimns kako bi 88 sonda brie zagrialsna radnu ternperatut ‘Dil se napon na jedne konstantn)vijedno- 0 rpr-na0,1 Vilna 0.8 V potato provi. ft jesuk motor -sonda postal radnu tempo ratur U sta da je ons postgnuta, Kvar 56 ‘mete lira prekidarjem requaciskog kruga Elektrigno mjorenje otvorenog Wksuga, (sh 21.) Preduvjet je miorenjadostignuta racna tempers- ture Mesonde | motors, ‘Simulacil: bogata smiesa “Tostorom se na odode PIN upravackos skio- a narne napon od 0,8 do 0,3 V. Ako su upto jack! skiop i kablov ispravn, smjesa moca os oma8it «rad motoraj otefan Ispravna h-sor- {da mora dati napon od ~ 0,1 V. Ako to nije stuta), kvar mato bit Simulacia: siromasna smjese No odgovarajuéi PIN CPU narine se napon 0.1 V. Motor zbog obogativania smjese kratkotajno povsuje bl okretia. Nepon t-sonde mora se | ovis na. 0,8 0,9 V. Ako to nie sluts, kyarovi ‘mogu bit jednaki kao na opisano) simula z0 bogatu smjesu | 8. Zbeg eg motor s katalzstorem mora radii oh? 10, Objsenipojom 2-regulociskog rugat 11. Aesonda: sto mior, osnowni deli, tom perature pocrugj rada,Zbog 6999 mora post! redhu temperatura? 12, Suetev sakundarnog zak tak princi raga 13. Skcira} naponski signal h-sondo pri pro- Injen omierazrakasmjess! 14, Proviers regulaciskog rugs: objasni Dastupak (nih pregled vival tf kaiote provera 15, Kako OBD madzre rad katalzatora ‘onde? Aton, 20 i Isputai sustav 2.1.21. Ispuéni sustav ‘Zadaciispusnog sustave —prigutivanje buke koja _nastaje_izlaskom fepusnih plinova i prostora izgaranja na zako- nom dopustonu granicu —odvod plinovaiza vouia eva strane) spies 1 prodor u putnigh poster, _—smaninvanie kolgine Stetnih ter sadréanh us pusnim pinovima, — stvarat to many otpor strani ispusnih pino- ‘v2 Kako se ne bi smanla shag motor ius Sree NBER azine 2vuko(tablica1.)-u trenutku otvarena is- jusnog venti u cilnde se ispusni pinovinalaze Jo8 uvijek pod celauvno velkim tlakom (5 bara. Bez prigusivana lax pinova bio bi popragen aki praskor, Mora 7 jatinu buke je razina zvuka mje- rena u decbelima {dB}. Prog éujnost odgovara tazini od 0 dB. Buko i2nad 120 dB izaziva kod ‘ovfeks bol, dok trajna buka vata od 130 48 moze bit temntonosna 2. Motor 99 Buka vozila -znatsni dio ukupne buke koju voz! lo stra svoj kretanjom otpad na ispuh losta ‘avon su vansmisia, Kotrarie Kotaéa 1 leZaeva, Karoseria | vjtari. Buka voala ne smie ried! zakonom propisanu vejednost koja ovis! o vest ‘Yrs trerutaéno)tehnoloskoj raz. U tablic 2. podac su 0 buci koja je dopustens z= pojedine wste vozla, Ove graniéne vijednost Poslednn godina vigestruko su smenjvane. Zahijevi Ispusni je sustav vil optoreéen: —visokim temperturema i voikim temperatur him promjenama ore vege u prednjom dielu susave, —vaniskom korozlom po elo} dutii sustave, —unutrasnjom Koroziom 2bog kondenzacie is usnh plnova (yoda | sumporn dioksi), sob {ona zadnjom, hladnijorn del sustava, —iokim mehaniékim naprezanjima 20g uderace Kemenia, troanje varia | viracia motor ko bi spun) sustav inirao sva ova opteretenia, tore bit eden i razitin material: prednji do Sustava 2bo9 visokh rach temperatura uglavnom je ztaden 2 vsokolegianh vatrestainh nobicajuch Selka Koj su ofporn tra visokotomperatur koro- ‘hu. Ispusni lane cba su Cvostheni sandwich {ehnologiom unutaénj ieneni omotaé zbog ages ‘yeog kondenzata iz ispusnin pinova izeduie se iz Visokulegiraneg éolka, vena prevuencg siojem alumina rai za6ite od vanske korozie Ispusne cijeviu 2ednjom delu sustava ® istog se razloge aluminizoi Konstrukoij Ispusnog sustava Ispusni sustav, (sl. 1), Gini nekolko otemenata —ispuane oj, apusne gran katalzstor s?-sondom jedan ii vige peguseika,lonaca (svedhilonac i ‘progionac lave i zadhtonac) Ispusn’sustav ne smije propustat pinove kako ne produ unutrasnjost putnigkog prostore voala i prtor, povecavas buku. Svi dioiow isausnog sustava ovjeseni su 0 podvozj elasticnim nosati- ‘ma, Nitina jednom mest ispusoi sustav ne smi- Je doticati Karoseriu zbog buke i vbracia Konstrukeu ispusnog sustave (wstu izrade i raspored lonaca duinu | promier ojevi prozvo {28 ra bidlive odabire Kako bi buku igaranie ‘veo U dopustene granice. Pritom, otpor strlania moray biti to. mani jer visi tak u ispusnom sustavu smanjuje snagu motore ‘Buka ispuha nastaje bog pusirajuceg stujanja is push plinava iz clindara. Ovu energu moguce je igual retieksiom il apsorpciom.100 2. Mowe SL 1 Konetrueiaispotnog suctva Refleksija-ispusnim plinovima pastavisiy se pre- Breke na Koja evn valow Gube cio energie 2b09 odaiania | mienjana smjera. 2vueni valovt fefiokticgu'i'ne fagim suzenima | prosienima Sev S12, Reteksivn priguéik Rezonancija-2vutnivalow vibestruko se obi iamedu vie preproka i pr odredenim uvietime ola do rezonaneie. Ova pojava moze so fv u Savrom putu kao 7 u odvojku (songs odvojni fezoratr sl. 5) Interferencija,(s. 3) - stauja plinova odvoji se ‘ako da mora pre raziito Guge putove, a pono: ‘nim spalanjem gubi do energie, a S13. interfrencisko delovanie Apsorpcia - 2vuni valovi prolaze kroz porozni matedal, goje se njhove energia prigusue ako ese trenjom pretvara u topliu ete Ispusni sustav Refleksiuniprigusrik, (st. 2.) Komoteraziith veléina spojene su cjevims koj- rma ost ne laze na jadnom praveu \azmiestone Su 1 prostoru. Na ta) natin ispusei plinov’ maraju Skfetat, pri Gemu 2vueni valev relleKtaj | sabe, Givi magu bit parorrane. Retleksivni priguénici osobito dobro prigusulu niske i sredne frekvencie. ‘Apsorpclskprigusnik, (sh 4.) Apsorpiisi priguinik ima jednu ili viée komora Ispunjenih kamenom i staktenom vunom. StUia ispusnh pinova privodi se perforianom cjov, sgotowo bez propreke, Zuvenivalovi grolaze kod perforaciu i gube seu prigunom material Posebice vsoke frakveneje. Apsorpelski Brigusnci obiéno se korste us glavnin foncima, perfomeila _matrjl ae apsoretuSte Si.4. Apsorslish prigutnik Kombinicani reflosivno-apsorpcisk lonac, (5) ‘Si diel Isputoog sustava medusobno su UsKladent {ne smiu se zamierivati nokornat- bien djtovma. Ugredrjom necdgevarajuch ‘jelova nsruSavaiu se pogonsk uve Koy dover 1e co paca srage motora povecanja buks. Kako cetloksivni ariguank prigusuje nike trekven: Gila, 9 apsorpcii visoke, Kombinvari onac 0s0- Bit jo Ueinkovit gatove Go reaouito Koes Sustay podmazivania, 2. Motor 101 ost ho vaso seca reeks emer ‘retonp orouaeoaan 1.8. Kombiniraniapsorpeisko-eekistfonae 1. Koje zadathe im ispusni sustav? 2. Zo0g éoge se no smi prozvalno mijania {alow tspusnog sustova? 3. Kotla Je doputtens nuka 28 o2obne von, teretna vor tedke kemione? 4 Sto mora indrat ispusn sustav? 2.1.22. Sustav podmazivanja motora Pravlan tad motora ne moze so ei 2amisiti bez djelowornog podmazivanja dedinin povina ‘medusobnom relativnom gibanj, hiadania top Sk opteredenih djelova,tiscenja kznih poviina, brtvieria kako bi se sprjecio prodor plinova uw Uline korto mosora Sustav podmazivanja mora dati dovoiny koitiny ‘ls pad edeadaninniskorn f 2adaéa mu jo da —podmazuie - smaniue trene i trodenie klznih owsina, te gubitak energie had! - edvodi toplinu & klzmh povetina | dele ‘va kojis@ ne mogu hladit2rekom i rashiadhom tekueinom i sprjecava pregriavano: brtvi -pomaze brtviienju kipnih prstena Fine oe Jeanie nn tay PALS ata a ees Nabrojidistoveispusnog sustova? Ispuén’ sustav mora bt nepropustan. 2380? Na koje se natine piguéule buka nastala ‘Stujanjem ispusninplinova? 8 Stopriovtvurattsins He spore — fiat - odnosi talog, metaine oplike i proaukte Tagorena hh azize U motory neskodive, Nat — Bt o¢ korozie prigutuje Sumove I vibracje- ul fi ojo |e Hao pagusnk sumova | vbracia, Uvieti rads motornog ulia ‘Motoxna ule e tiokem fed ato2eno visokim ter Peraturama, (1 1), kemijsiam i mehani¢kim rapee: anja, lzmedu Kipova | iindsta progr 2 i= Putri pinow w une karte (biw by) Ube ake | Sar, stvaray se kiseine, 2 smol, asta prosina iz ‘kode, metals opie otopion produkt agora) svaraiu mul, Kondenarana vlaga pojsCava Stara. nye mula. Teka Maple War 2 gov, os0bito hod hisdnog motors, produ u uno Kort ve rauiadi Uj. Kod dizlskn motora-nastupa zgusniavene Ufa 2bog jake oksidacye i sadtZaa Cade,102 2. Motor - ep 10° 5-108", oo. 16°C Netistode iz ula (grasa, metalni optic, smo) Uklarjaju se ugradenim firme, no promiene ina" zvane kemiskim djelovanjem nepovaine Su Primnjenom acltva ulima se produduje rad vek, 2h samo do odredene granice Motosno se ull tiekom rads trot, fr uli prsteai ne mogu skint sav visak sciindara, anesto ula rodia kioe vaste venti. Zbog toga povreme ho aba kontrol razinu ula, Copuniavetl ga, @ ‘akon propisanog broja priedenin kilometara i proteklog vremene i zamient ga Podmazivanie motora Pokretncjelevi motora mogu biti podmazvani na razléte natine, Razikujerno ove sustave podma- =tlaéno krutno podmazivanie - s mokrim i sui ulrim Kottom, — ule iz goriva kristi seiskiutvo za dvotaktne ‘moter, Najecnostamit ja nach poomazivania, kod koje se ube mega govvom u omieru od 1 "20.d0 1 100 fod 8 do 1 —svjctim uljom «iz posebnog spremnika svete je vout se svskorn pojednom miestu koje Je potrebro podmazivatu tone odredeno| Koln {a venutacnu uporabu, Ova sustav karst se kod felch motarkotaca s dvotaktrim rotor. Navainia reste koja u motoru treba podmaziva su lets, radtice i Kipniaés, —biegasto vat, —lanae i zateza6 lance, —osovinica kina, — podizat venta Kackaie, —stjenkecilindara Sustav podmazivania Tiaéno krulno podmazivanie,(sl.2) U praviu se kotstitaéno Kruino podmazivanie kod osobnih | teretni vozia s eetverotaktrim ‘otorima, Ujna pumpa preko uliog sita rpi lle 12 uljnog Kort Uke pod takom protaz kro fitar Ula | sustavom karala ie na mjesta koje tebe odmazivati. Kod veh snaga motore uje nokon ‘ia prolazi kz Madrjak ule, dok je za manje snage motora dovaina powsina ulnope Kort, ‘itn pation a ~ arate S12. Taéno krutno podmazivanie Tiaénim ventiom pumpe sprieéeno je stvaranje ptevisokh lakova pri hladnom startu motora val ka viskoznost ull, Uje podmazyje masta i vraca se u uno korito dle Se had. Mjernom Sipkom ornagudena je o- vera razine ula, 2 dodatno moze bid ugraden i lek’ senzorrazine Pstoje dva esnevna sustave kuznog podmazivania Suho uljno korito, (sl. 3.) - ule se ne zadeZava Uulpom koritu moter, vee se skupia w poseon! spremnik. Drugim tijedima, ulin orto ‘motors Tero ove oe eth geet distenju. Taki se motor ugraduju na terenske, Sponska i tkaéa varia, te sve ane motore Koj! maj blokove ispod radiice (2vjezds) it se motor nalei u situaci da Blok moze bit ispod rediice (zrakoplovn’ Kiri motor). Pocmazivane je na "3 natin neovisno o polotaju motora. Osim toga, uli se bole hladi motor dae vecu snagu (nema gub {aka zbog udaraniaramena radiice | donih dielo- va Ripsjaée 0 povrsinu lp Sustav pedmarivania a ed S13. Suho ulino korto Moko ulino korito- ule za podmazivanje motora ‘skuple s@.u ulinom kortu (gravtacjskim pacor) ‘ake se erpkom tag kroz provsiae | vor do die- lova koje je potrebno podmazivatii hla Osnovnidietovitlaénag kruznog podmazivania su: ulna koto i kat, —tlaéni vent pumpe, —nadstruaiIsigummasai venti, ulna pumps, — ui itary, — hladniak ula s termostatom: ling kort - ima zadacu osigutatl ufo expki siguran usi. Pregradena je mmovima kaj sanju juslobodnw povrsinu, ps ple moze siguina ush Savati 1 pi koeenju, Ubreevanju te uw zavojma Vaniska powSina uiiog Koritasiui hladenju, ba je rio eesto opremlgno rashiadhim rabrena. Ulino keorto dosjede na povrsinu bloka, a @medu nih Sstava se ploshata brva i sve ceSce Tekuce si konska bra, SI. 4 Uno koritotkarter) 2, Motor 103 Usjpa pumpa terpka) UUjna pumps mora dati 250 - 260 Vh ri odkede- om taku, Koriste se isk velo volumenske rota iske zuptaste pumpe: — zupéasta s vanjskim ozubenjem, — zupéastas unutrasnjim ozubfeniom, —rotorna prstasta, Grotor pumps, Zupéasta pumpa s vanjskim ozubljenjem, (s. 5) -jednostavne je jefe konstrukeie, buéna i Felativna malo stupnja Korsnost, Dobava se va tako Sto Se uje s usisne transporte na tee Gru svanu U prostoru izmody zuba i Kuciste purmpe (meduadb. Na jedno| strani nastae pod: tk lus}, 2 ne drugo} predick tagna strana) Zahwvat ube ne dopusta poviat ula s tare n9 US nu stranu. Kola dobave ovis! o brou ote, Sint zupeanika, moduly, S15. Zupéasta pumps va S16. Pumpa s unutarsjim ezubjenjem Zupéasta pumpa s unutarnjim ozubljanjam, (el. 6) 10 je usawena ivedba zuptaste purnpe i odi- uj se tim radom i vecor Folinom dabave na nitim brojevima okretja (ima manje. gubste). Konstruke e sladenja 2bog teze rade unutarreg ‘ozubjena. Zupéaniks vanjskim azubjeryem, obién0 zrevno na radii, pogonivaniski ekscentiéno ppostavien 2upéanik s unutrasnim ozubienjor. Segment obta spa odvaja tatu od usisne stone,108 2, Motor Rotorna prstasta pumpa, (sl. 7.) - vanski pro: ‘ani zuptanik 5 unutamjm ozubnjer) ima jodan 2b vise 08 unutarnieg (svaniskim czubllenjor) Svaki 2ub unutainjog zupéanixa dodiuje vaniski Natal Su natin ofermiins advoyeni proston Ko} Se periodic povecavai | smaniuu na sar povees Fie adv Se usis Ufa, a na stlani smanjivan ta Benje. Prednost joj jo S10 uz wSe tikove moze iat vet kobéinu Gobave s maim pulsaciame 11. Altera prstast pupa Gerotor pumpa, (sl. 81 -pobolitarie je u razvolu Dstaste purnpe. Razikuje se po tome 0 Grotor [pumpa ima zupéanike s puno vise zuba, Veé pr fe malom brow okretaa pastize znatru koltinu sobave pri visokim takovina. LUnrachjam ovatve pumpe omoguéena je konstiu- kaya moter jos nim brojem okreta. 51.8. Grotor pumps Menometit i kontolne 2aruljice Nedeor taka ula | avid w njegov terutnw wie dost postignut e ugradhyom manometra. Tak ua Inet seu tsenom vodu a purmpe. Korica susta ‘a podmazivanss cesce se Sa5t0} amo od Konto Sustav posmazivania ne Zarufie koja z55vieth Gi tak ula pace ispod ‘dredone minimaine vijadnastiobieno ~0,5 bara. Pritom, sonzor tak, (s.8,kratko spa Kontak, 2avara stp krug13ko akira Kentralnu Zaulied {sige sklopeu sherv, sti. 2). olra 2aruljca mote svietit i kad je ulle v ‘motor vo topo: tada se veto pall na nizim bro jpviea okrera, 9 gas na visim, U svakom slute Iu, 2ko 8e U vo2n upal Konttalng Zaruies, ™mo"a 6 odmah prekinut' radam motors 1 prover susta podmazwvanja, ie po S18. Tindal prokid hontolne 2aruiicn Tlatni venti, (sl. 2.) Thai venti spojen je paraleina s pumpom i preu- ‘ime ulogu siguinosnog venta: sit) sustav od Drevisokin takova (obieno > 5 bara). Visok. tok odmazivanja ne mora biti jamstvo dobrog osmaawvania (npr, kod hladnog state unetoe ‘isokim takovima focmazwvanie je lose fego na ‘adho| temperatut. Isto ‘ako, zaéepieni kana i Yapelan tar daj visoke takove na pump), ai na imjestima koja treba podmezNati nema dovojno lula. Proviso tak oBtoéuje brie, ule vodove, fleksinine cjev do Mladnaxe i uliog Ha, Usjn tar, (st. 22 Fil uja ugraduju se u sustay podmazivenia radi keoncisonirana: rua dvajai neeistoee(arasinu, imetalne oniike, smolaste wari sl) to mu produ Juju vainest, Osim e8cena, Ft pospiasuu his ‘enje ula. Prosistae ne mate uklont tekuee iu Ulu otoplane neeistoce, ait uijecat na Kemiske Ii fiei¢ke procese v samom ul Glavos fit (serifsk,(s. 10.) - gotovo se skis vou metore ugraduju take protstas er kroz ih prole sve ule pre no 0 code na. miests Podmazivania. Zbog toga je sigurro do ce svaks ‘pasna Gestea bit zoustaviions vee pl vom pro laav kroz titar. S abarom no Z0sttu Od abana motor, coverna jo ugtadria procistsca, Sustev podmazivana [<2 a es S110. Fitar uli wglavnom tok Nadstruni(sigurnosnil venti, 11.) varedue se Darleno glamom fu | spresava da u sucoy zate- Dieta, nesta podmasivans ostanu bez ue, Vilo je eto nadetrjn ventl ugraden vsarvom fu 1.1, Nadstrun eigurnosn venti Nepovratni venti sl. 12) ovisno 0 mjestu ugia de ft, ugraduje s@ u dovodni ii odvodn vod. Spriesava pratnjenie titra nakon zaustavisnia imotora, Tako se pt pokretaniy motora znatno brze postigne tlak lia potreoan za podmazivan (to Bi Se vnjeme gubilo na puniere fire, oko 0.5 0. =i 1 12, Filtar ule u poraletnom spoiu 2. Motor 105, ‘Sporedn! fits (paral) (sl. 13) - voredulu se paralaino 8 motorom kroz nih prolazi oa § do 10 Se ukupne Koitine dobave pumpe. Zbog toge motor dolszi samo delomiéno o&teno ule, al ‘ono koje fe prosio kroz fin ftar znatno je bole eideero ego pr prolazy ko? glavn protistat. Kombinacija glavnog i paralelnog fitra Zoog prednost jednog | drugog fit, vlo esto se gradu oba uKombinac (sl. 14). Glavn fitar St fod metalnin opilaka | oruble netistote, a fini 2 bine 23 oscbto ntanaimna odvajanie notistocs, tel ib ain S114, Kombinaclaglavnog § sparednog firs Konstrukcie fit Pomjeniuju se razigite Konstrukeje = redititom moa filtirane (stupniem propusnosth Fini fitarski elomenti najdesce se iraduju kao papirnati 1 vlaknact ulogc- Imaju visoku qustoeu rodiscivanja, 2 relalivno mal pad lake (od 0.2 do 683 bora) Zaustavhaju sve nedistote vete od 10 fam. Pepinati element ugradulu seu glavne fie, ok se vlaknast: ugradujd U sporedne, goje bog faganog stujane ule # adheaie Zadr2ava)0 1 vo Fini fitarsk elamientina tristu se pojaviu kao: ~golifitarski element, (sl. 15.) -ugradule 98 w Sdvojano kuegte koje se moze priéwrstti na Motor. f4 moze biti sastavni do kusistaradlice. Gvokve Kanstrukeja. omogucule ekoloS pr: trative nesavanje oteade, jer se bace samo Zaptlanifitarski element (pallenjem se moze nist bez states). Korbinacfa s jo$ jedi titarskim elementam omogudule odvajenie ul nin para na otvoru kus raliie, —iamjeniul far, (sl. 16.) ~ ri ga Glin tondie 5 repropusno cublenim pokiopcem unutar korea Se nll fiarsk element. Pri zinjeni 9@ aca Kompletan ‘tar. § ekolastog glodira ovo je repovolinje fesenie, jor se rack 0 vie rach ‘raterjala ko ae zit postupke zorojavena.‘Sustav podmazivania, = aaa Sustav podmazivania ~ wee = Seat — Suplle vratilo ae ee cI pee te, ™ |— pom ae ston inter ‘taal lent ovens ap tok SL 16 toi tar S117, Contifugain fitar sa slobodsim miazom Filtar sa slobodnim mlazom, (el. 17.) - idvsja ne'stove | manje od 10 wm v2 vio dobro ica je Korst se war kao para fitar, u moto ima teretnih voria | gradevinskihstrojeva. Use prota kroz strui kanal prema gore i kroz sapnice na Supliem vratlu ula u prostor cote, ‘2o09 reakciskn sta fotorpocine rota o¢ 4000 {40 8000 mir, ovisno © taku !temnperatun us, Na natistoce dielju censifugaine ale koje hie De na unutarje stjenke rotra stvarajue mul Ko jeg se mova odstiantiu odiedanim vemenskim intervalina, Centritugani se fii, sa stnim principom rade, ogy ugradit ina radileu. Bro} Okretaja radiice kod takv je fitara dovolian 2a postizane centrfu- ‘alo sila koe ce moe! advan nee stare tua Piocast fit maj Gone lame nanizane na ero fivanu osovin edmaknute tank ovina eps. ‘aciski prstenowi. Ulle prolan ‘ror Uske respore ‘amedu lamea, a Gestice vech promjera talote $2 Po aniston ‘otodu. Zakrtanjem Osovine ite Ugadanim strogazem uklanaju se naclsge Foje Badajuna coo kita, odaie se og ispustit kroz Dihac, Nedistocy bsovje ue pod lakomn Fite s mreticom imau hudite a njema meetast ‘tars element koj mote bit valastog mrezica je ‘ada meiaina it piastéra) ik nakog drugog obi, npr. pltice fosterna bronca, CxNt Geli, urjetna bake Fine fiterarja ova ofnad kana mice nani mogu zacrat Gestice red 30 pm, IMretica se mote avadit, ofistit i cpet ugradt Finogor fivicanja = to je omar broja tastca ‘ozedere veins rie fitrana prem rok: esta ite veltine gai itera, toliinem izdvojenin gosta, —toliinem protoka kor tkar- ove vlna mare bi usages 2 Aapactatom pumpe i potiebams esta pocmarivan —padom tak - Sao ttc i,t je wept 2. U paki se zatirekomgromis med ta a cpretsa mates, Plotasti fis mredicam danas se korste samo kao dopunsk procistaéiu motorima itozenim ve oj kon pra8ine (plocati su uabicajeni na bred skin motors) 2austaviou sve fetomagnetske éestice povsinski, zaustavieid é2stice > 100.47 powéinski, > 40 wm ubinski,> 10 wr austevialuZestee > 10 wm siftebiom,pegaate fener, viens Hladenie ula Motorno se uije barem iz dva axioga ne smi pre vise zagrial: na visim temperaturama ubrzava se oksidacie ule prebrzo stat 2b09 pads viskozno- St sve slabie podmarvje motorne dielove, S118, lsdnjok wa, 27akor ladon Uije se mote hiadit bilo zrakom bio rashladnom ‘ekuéinom. Kod manje opteresenih motora dovol- no je hiadenje ulinoa kota sraenom stiujom vor lau gipanu. Pitom uno Korte motora moze iat ee rashladna rebra iz Allegure. Ovo seSenje je jet fo, ai je rashladno djelovanie jako ovieno © brzini ‘otis | vanisko| temperaturl zak, Ui se hati strujanjar kroz fir. Hladrjaci ua mogu bit 2aéni - ule prolai kroz paket cov! oko kojih struj zak, Toplina s ula prelzi na okotni2ak t —hladeni rashladnom tekudinane- a rashladhi gustav motora ugraden je) hiadnjak ul Motorne 2 ule sttujanjom kroz hadnak gre kad jo motor hladan | hla kad je zagrian, jer ‘ashiadna tekutina pile lia postigne pogonsku ‘empersturu, Time se poste br2e 2apriavanis| ula, motor se manje haba, 8 smaniuje so i Dotiosnia gotve 2bo9 manih otpora, Hladriaci ula ede u glavno} stu i ia tagni venti (siguenosn, Ugraden! termostatski venti Feguitanjem protoka ula Koz Nadriak, odrfava radhu temperatury us Fonstantnorn tiekom red motora Vesta vjaj Kolin Proivoda motora adteduje potretn kalgiow i kvaltetu ula. Za automobisk moto drm vou ‘menar ok6 1200 cm? u presjekue pottedr oko 3 1 ula, sa zamjonor fitara jo8 dodatrh 1/2 | ‘Mtoe $ vecinradnim volumenam tai vige Interval imjone ulja Intorvale tamjene propisule proizvodse i potre ‘pno ih ie postival.inorvalovise o kvalitet ula, pjedenom putu i starost ula, Kiratskim uviet ‘ma votnie i. (emjena se preporuta pre zim skin mjesec: + nakan projeea). Ulje 8° u rad skim uvjetima votnje vie pla | sad vige Kon entitane voce. Takoder, voenia po prasniavom putu wise pria ule U praviu se fitar ula mijonja u svako| moni ul. Mo2e proéigevati samo onda ako nisu za%e- pijene sve sina pare. Ako ipak dose do zaceple ya titra, onda nadstuj (igumosnil venti spe ava izostanak podmazivani. ita ula isto t3ko dreduje prozvodat. |a 2.Mosor Potrosnja ulla Potroénja ula u motory ovisio mnogim éimbe. ricims, @ neiveznii su: vista. motore, natin votnje razina ula u ujnom koritu, viskozrost Uj Stanle motora, Povigenu eovosniu ula imaju now moten (potosna moze bil veca | nekoiko puta od normalne vijednost). Tok akon predenin 20000 km motor se smatra Uistinu ubedanim i spreranim 23 najveea opte recenje. Ako se snaga motora maksimalno kis u pogetnom rezdablu uhodavania Vora, onda kasnije neminovne dolazi do povecans Dotroénje goriva i ula Nortrainom potrosnjom smatra se qubtak 0,7 1.8 usa 1000 en, ednosno na 100 | goriva Dwotektni motor take vite ula od éetverotak ‘nih, Ost" uvjeti_voznje ne. povisuju. samo potragrj gotva nego i powosnie ula Ako se doljova vise ula no #to je potrebro, ‘duénik ne kucistu motors izbacuje viak ui Uie riteg viskozteta trot se vise od ula viso- og vskoctoa, a ule koje ostaje dude u matory mora se 6esée dolivat ‘labo brjenie struka ventila, isttoSenost Kipo- vai stjenk’ clindara, pogreSna ugradnaKipnih tke podme2ivenal 2. Koji se zahtovi postaliaiu pred motomna 3. Opisi ubratho sustav tlaénog. keutnos podmaznenist eel 4 Koje prednosti nud tlatno eutno pos 2vanje se suhim uli Kortomn? 5. Kojo se pumpe ua koiss? 8. Koj sustav! podmarivana postoje? Bie 2 a on roea Uvjok jednata razina ula, naoko bez potroénie, izazva Surnu na njegovo megane s gorivom i rashladnom tekuéinom, Kontrola razine ula Provera razine ula adeno se vos myarnom Sip kom's eanakama Mia (Lov | Max (Fu at igh Yori mora bit na rainoj dio. 2 uje se more ccjecitu uno Karte (oo gasenju tonlog motora akon pri2ne desetak minuta. azine ula mora bt iemedu ce cenake ne sme pried nt ies ru: ako je ule premsio, motor se pregriava, @ Podmazivan jo nedostatno. Ako ga je previo, Ue se prebrze tos (baca na rive, ktOz atvor 20 oderatvanje kuGtta racicel, mote so ottett katalzater, ue pjen i prekide se mazhi slo, rad lea ima preveike otpore i motor gu’ snapu ‘taro ule najbole je vu iz mators ispumpave- nem, je se tako pokupi sav tag iz ulnog kor 1. To razlog 2bog Gaga se staro ule ispusta ie toplag matora: veea brainaisjecariajamstvo 169 ule sa sobom ody alos, Sta ule ne smije se odagatuprtod, vat se mo ta bijou stad ekologkm standacima Filtar ula, hlacniak ula Pri amon fia i ugradnji hadnjaka ula mora se dol lsu kolien: koja odgovara volumenu ugre ‘donog diets os nO ste f ahiebis edna _ophiaie Koi se aera inh Eee set et ven 11. Kako se mote mii ak wis? 8. Koj fit ua postoje? 9. Zbog éega se sve vite koriste fitrl s tte: 10, So fe emetnadostatak enjoy ft 11. Kak se hladracl ja hoists? 12 Sto se dobiva upradnjom termostatskog Venulau dovodny civ ape fitva? Sustev podmazivania Motoena ula 2, Motee 108 MOTORNA ULJA Zadaci matorih us: —podmazivania e8¢enie —hiagenie zadlita 0d korozie —bewvenio —prigusivanie buke i vibracia \Viskornost(vskostel- rier je tesjvost lov: sti uja! odgovare urutariern ten. Ul ia mala Viskoanost, 2 time | al otpor prema deformscii ako je Isko teva. Uj velkom viskoznoSéu jo Sabo tetivo Oveno o wat ula, viskoznost ime razltite vejednost pada S porastor temperature, Razikyjemo Kinematiéku i dnamitku viskoznost Kinematigka viskoznost -odteduje se kaplario viskoametrom. Odredena koléna ula protjete kroz ku dugacku oj Vskoanost se odteduje prema ‘jan stecana ita jedinica Stokes = Cm) Dinamitka viskoznest - odreduje se u rotac skom vikorimetru, Rotor se zakrece U clind’u ispunjenom spitivanin uljem pi isptno| tempera- tur. Viskoznost ul u glems, odreduje se prema okremom momentu potrebnom za vit rotor Indeks viskoznosti VI-2a motor bi bilo najboje da se porastom temperature vskeznost ule 810 ma ne mijeria. Na niskim temperaturama le mora biti dovalino tedlivo, kako bi sto prie stil do miesta poomazivana, a pr visokim radnim tempe- faturama dovolno wskozno 2a sivaranie noseceg tijnog kina (39 bi motor 0 podmazivan, a Kipovt Folin betwen. Indeks viskoznost! VI daje ov snostviscoznostinekog aja 0 temperatut: vet VI ima ules polozeniom karakterstikom, t- manjom promjenom vskoznost Dobra minetaing wis ima Ju VI 0d 90 do 109, doi ualikovedkéna sintetcks Ujasindeksom viskoznost! 120 .. 160 lakse isu ravaju zahtjave 2a rmotore § visokim performar- ‘Same (visokooptereconi motor SAE Klasifikaciia - americko Drutivo automobiskin ineoryora (Society of Automotive Engswers) utvlo je Kase viskoenost kato bi se olskSa0izbor moto Trnjerjace ule zaraieta temperatura pou Raatkujero: sezorska ula (monogradnal, px. SAE QW, SAE 20W/20 limska uj) | SAE 90, SAE 60 Gets Uia) | veesezonsia Imultradral, panjeice SSAE 1/50, 8 pogon tekor cet godine Podola SAE Klasaviskoznost pocnje s 0Wi zaviSava = 60 (OW, BW, 10W, 15W, 20H, 20, 30,40, 50, Sto je karekteristiéni broj veel, to je ule visea viskozteta labo tetivol Muitigradne ula - poksvalu vige od jedne Klase viskaanost, npr. SAE. TSW50 ispunjava zahtjave SAE 191) pl 17,8°C i zahtjeve SAE 50 pi + $89 5C lagano pakretanje motore na niskim temperate rama éurstoea filma na vsokim tempereturams. ‘Aditivi-bazna ula ne mogu ispuniti mmogosteske zahtave Koj se postavlau ulime za podrazivenis tmotoraimeniata. Stoga so obogacuju kemijsin dodacima jadtivima) ko pobolsavaju.svajstva tj i nedejena svojstva potiskuj, tablica TA HD ulja (Heavy Duty) sacrde disperzante - adiive koji ovaj necistocu 1 raspréuju jo (cisporaa), ime sprecavalunjezino talozene i svaranje t- ‘98 liepkenjarn castica, Sva denaérja ule sacc#e isperzanine achive. API Klasifkaciia motornin ula ‘Amorgki petioles institut American Petroleum Institute, API) u suradnji sa SAE 1 ASTM (American Society for Testing and Materials) re dg fe sustay Kasiiacije motomnin ula prema bve lites koj se moze nadopunjavati bez izmjene postojaceg, {. mogu se po pote! dodati nove Kase 2 08 visim 2ahtovime, Motorna se ua pre ‘ma API specifikacjama svistavau v =5 (Service Klssu - uja koja dolaze u yporabu ‘butem berainakh postala, ato su ula 20 oto —C \Commerciah asu - ula za dizebrnotore. [ Sepecaval sacs [tree wo celosner op ayee be oto da-owralio postbeme aig viene hey reper bat ll ne Dewars Sal lei Sartre ceeeen etempoltta lfeseonss teravihapovsgh0 ri @boru motor ula treba pripszti na minal ne zahtjave koje edrodeno ule Webs isounit COME i ACEA Klasifikacia Godine 1983. CCMC ifranc. Commitée des Gon- structouts o’Automobilee du Marche Comer, I nal. Committee of Common Markot Automobile Constructors} razvia motome tastove koje moray ispunit ula za osobna iteretna voz, Pobal 2. Motor zabttapotvckscaci Motorna ula Godine 1983. CCMC mienia ime u ACEA (Asso- ation des Constueteure Europeens &'Autor biloc), Drusivo europeksh Konstruktora autlomodi Ia, Oznacwvanie ull prema CCMC i ACEA kiasfika i prikazano je u tabi 3 U tablic 4. prikaxane su zasad viledete utinske ase sa zahlievima za motama ul. Od Sieénis 1996. vijode nove ACEA utinske kaze (ablica 5) Pevidon zai prot eave | verano Vii zatjvi nope SG pod propisnin rstowinav posebno adlim wistime ee 2.1.23. Sustav hladenja motora Zoo vs0kih temperatura koje nastalu pr i2gara- ‘ju U clindrima, potrobno jo hid colove ko} se jase zagrjovetu, To su cling ipokiope! clingar, 3 kod jaéih motora i kiovi, ispuni venti, bra- ‘alke, isausni vod i hladnjacl zak | ua. Isko Nadenje rotora predstavia gutitak, ono je rneminovne. Pouisenjem temperature motorri bi 5e djeovi pregrial zbo9 temperature dlatac- je materia, zatnost bi morale bill vace. To bi Smanilowaipost pogonskog mehanizma. Snaga ‘otore bis 6 mana, jer bi bio slabie punionie siindara, manja kompresia, a 2a otomotore vee Bi bia 1 opssndet og detonacsiskog egarana, i: Sree eee (8 5 el a Oe P02 | Inoten tesonera ‘A296 | Standard stupa halt Seay | Fiomalie cee CS ‘motore modern asso ven) ca_| Powder zehje ne gubike paravana, neagresinos: prom ‘Sarone, worbu etaako "a veakm fomperatrama, Wotbu mana hckn fomporatula™a 68 | sta laotetivn ua, stot zante prema gbiky vskomosté gba pareve Dé | Vaca dsodakipovs, poinane rail prot Hodonja Wegova bcgaste, 4300 | tvs stp ht, seat COMC Ole alone rahe eto. Re om | | Aula te motors ) Buje ze adzatmetorepurickinvooly | [LE Ula ze Famionsee daa motors ne90 kad Ge DS _ | Kiasa SHPD ule (Super High Performance Diesel Oils), Voc zahtievi od D4. | >| Za laetmotore oscbnh vias ber nabianA, Naw tatiow Kae Uh Pores Spunt u odredanim romatiye COME G8 i Premaiuje CCMC Os (stardardho motomo ule za karnione star tev dzetmotore ost | Pyemaduje CCMC DS fa Kaionste motors stediag erala zamiono Wi, 1 us m3 dish | Poviton anes (a arsonsko moter ¢ dugin ntevaiom Zaryare ua ula 72 GRSEMOIOTE ‘modern ceo oz, Sdn Qo). [ADEA speciacje posiotne su oainim mosticacioms Primprice, CEA A286 zat da proved udovo}ara spscikacioms za 1986. godnu prigudno yeaa F ss am EEGEE] Caen ran i oan ran SL 1.Podhelasustava hk Pi punom optereéenju motora okoliSu se predsje 20-30 pasto prozvedene energie. Dosro hiadenie stogs omoguévie — bola punjani cilindara, — mani moguénost poiave detonecie visi stupanj Kompresie,t. vecu snagu uz me Pu potiosriu gonna, ‘mania naprezanja 209 manjih temperstuinih rack Sustay hisdania more zadovoliti jedede zah- eve —visok rashladnutinak fpovisje se visor torn peraturom rashladne tekucine ala tezine (8s tompersture tekucine menja tebira sustava), —ravnomierna hladenie dielov, — dobar pioaz topine, mala ootrosnia enera energie od purnpel U oto-motorima goriva smjosa hadi usisne ventile i snitava temperstru Klpova i clindar. U le motorim isty ulogu imaju usisani zrak | gorvo Osim sto podmazuje. uje had leajeve i ostale ppowsine motor (wentiator 108i vige 2. Motor on Hladenjeerakom konstrukcisk’ je jednostaveie od nadoria tekudinom. Zak opstrujava oko vaniskin ielova motora | odvogi viSsk topline. Zrak ima ‘maniu speciiony topinu od vode, pa se zbog bo- jeg. ptienasa topline glava motors i cing radu ie Allegura, a dodina povisine povecana 2 tebrima za Risdenje lerne povisine. dodatno povedavaj prijlae topline). Clink! matora uviek Su odvojen Intenaitet hladonja2rakom ovisan jo 0: — voli rashlaenih powsira ~ materi zai strujana 2aka, — temperatui powsing | 2sko, Strujanjo zraka moze bit priodno i prinudno Prirodno strujanie (sl. 2) - izazvano je gibanjom vodla To je najechostavnie hladenie | pamianiuje Se samo za motorkotate manjh saga. Motor se ala raéno} stu. Cin glava fro Gesto | kutiste motoralimaju reba 2a hiadere. ‘1.2. Zraén0-przadna hladenie Prinudno strujanje zraka, (sk 3) - zaénu struu osigurava ug‘adens ventilate, pa motor ne mora bt ‘zlozen zat) sruj vorla u kvetanu. Ventltor je pogonjen izrawne = rediice iy posfedno.Vemen= om, zupdanicima i hidrauigk). Ako je ugraden, tormostat proko ‘prigusnag prstens uprovis zatnom stujom. Ove) ee nacin Maden Kovist na skuterima kao inekim osobrim teretnim vole mens # 1.3. Prinudno 2ra8no hladenje Grianje putniékog prostors wo je jednostevno 2k Koj hlad motor pogodnim ge clevina wos Kabinu Nedostatsk maze bis neugodan mis | prasina2 2, Motor fe 'snage metora, 2rakem agent motor! bu SU of vodom hiadenih zbog ventilatora i neizo rani cling, Blok i lava tekudinam hladenih matora imaju Su hme koje tworerashladn prostor motor, Rashis tha tekuting tjerena.centfugalnom pumpom sti feshlachim prostorom i duzms dio topime stvorene zgaranjem goriva. Ts topline predaje se oko preke hlacniake motors Tekusina je prlenosnik topine S14. Termositonskehledene -pritodra vedeno Termosifonsko hladenje, (6. 4) - danas se vo no pimjenvie jor je 2bo vrlo male brine ste nia vode hlsderie neravnomiemo i neueinkovt. Princip raga zasriva so na cinjenci da topla voda ima manju soeciiénu gustocu od hladne, pa 82 ‘vara pitodno stujanje vode oko ciindara. 2509 toga hadnak uvjok mora bt iznad matora i spo fen cijevima veikog promjers. Termosifonsko Fladenje nema. purmpu tradi tek or potpune ne Punjenom sustavu. Zbog male utinkovitost hlad jae mora Bit vee, osobito u visinu Prinucno ili pumpno hledenje, (sl. 8.) - sada se iskJusvo kori, Pumpa sive inteneivno stare rashid tkucine, dime s0 povedava dlotvomnest edania Kod Nladiog motora purnpa tera tokueny hoz rashidne Karale bloka, Koj zate prot! U dgjavu mote potom doll do os uujoezatvoron0g terostata, Tekucina so race nazad u pur ‘se ponavia kuna sng a malom Krug Sustav hladonja motora Nedoetac ‘ake alacj adne ternperatue ‘elke aratnoat klip | ciiare arena vlea soa 2 poletane vertatora ‘etka bk ae expo | ‘SL. Prinudno keno hladenje U sluaja doje ukjuéeno oanje putnigkog prosto- ‘a, tokuina djlom prolaa | kroz irjonivaétopine Wadjton. 2bog toga nije uputro ukluti gnanie restora dok motor nie postigeoradnu temperaturu {produje se vjeme 2aptiavana s ves trenjem | Hosenjom dioiova, voca patos gorva Postizaniom radno temperature tormostat potnjo ‘otvarat, pa zagtiane tekutina sv u hadrak Posuda za kompenzaciiu omoguévie stalnu Kol nu tekséine U rashladnom sustavu Volumen rashlacne tokutine jo 4-6 puta vedi od rednog volumena motor ta koléins tekucine u jedhoj minut prostuj 10:15 puta kroz motor: vee prema snazi motora, u osobam vorlima Kolin Bebave pumps je 4-16 nfl dok je 2a teretna vorlaemedu B32 mf, Tako veka koitina nub fa je da bi Se odtZala mals ternporoturna raahka Tekucine na usa ialaaU iz motora, cme se spr aval toplinska naprezanja djolova matora Pravio: bole je motor hladtivelkom Kalina tople vode, nego malom koicinom hladne! Maksimaira dopustena temperature rashladne tokutine je, ovisno © prolzvadaéu 1 poganskom Slanju motoa, zmedu 80 120 °C Sustav hagenja motors Povigenjem tlaka u rashladnom sustavy moto se ows temporatua rashiadne tokuene. Prednost (ain temperatura fashiadne tekusine Su = mania powosnia gor i manje stetain vari uis- pub, —manie dimenaie i tezna rashladnog sustava {posebce hisdnika). J oto-matara je povitenie temperature rashladne Tokuine ograniéeno opasnoscu poave detonacie. Pumpe, (2. 6.) hom se uoraduiv turbopumpe (adialne i cee ‘titugaine). Pogen moze bit ravens radiice, rasti i zupéastin remenm i elektromotoror, Energia potrebna 2a pogon purmpe maze se ‘smanit, ako se pogon imvede kao vari kale ra dobave mijenja se u ovienost o patebs i on Sl. 6: Pumpa rasladnetokusine 51.7, Stalni pogen ventiatora Ventilator, (sh. 7.) Zadatak ventiatora je osigurati davolino snaznu ‘zragnu struju kad brana voti nije dovolna Voz Sto, gradska vozna si voznja u kalon). Pogo Ventilatore moze bit tal, (sl 7) - ventilator mote biti ra vratiy ume kojeg pogoradica,absénapreko Kinas- fag ferene, Hladrigk moze bit srryesten i2van sdohvata zraéne stiye vor jeu stu zr: —intormitirajuet- ventiator se uklueule samo powemend | radi konstantni brojer okreta Ja. Pogon se izvod) bio elektromotorom bio Yisko-spojkem, 2.Motor 113 — varijabilni- ventilator rads promjeniivim bro- jem okretaja. Pagon je lzveden eiektrorotor™ ‘ra Kojima se moze mania broj oktetle i ‘mensk pogon sa spokama upravianim tempe ‘aturom rashladne tekuene Variabitni pogon Pogon ventiatora hiadniaka osabrog voaia az ‘snag @medu 2 13 KW. Stalni pogon zanomaruye Ginjenicu da matory je potrebro usvako™ tronutku dat zrazu stuju maksimalnog iterate 1a. Stoge 50 intermitrajucim foogonom s prekid- fra) i vatiabim pogocina sted energia | sme nije potrosne gotva fa ime se smanjuje | mist ja Stet produkata igararal \Verijabilni jo onal pogon kod kojag ventilator ims promeniv bro} okretaa. Za vatiabine pogane primjeniu se elektromotor 5 moguénoscu promane broja oktetaa kao 1 re- Menski pogoni sa spokama, upravanim u ovis- rst termperatun fashiadne tekusine. U tu svthu Brmjarju se tame spoke § birnatalom il dat Ciskim elementom, elektromagnetske spojke 5 termickom skiopkom i isko-spoke, Ventilator’ s eloktromotorima, (sl. 8) Vontlater se naiazi ra watly elektiomotora koieg UATUEuje Biskuddje termeki prokda6. Bro) okret> ja mote bi peomjentz [kontinurano i cskretnol aromas enter omenas Visko-spojka, (sl. 9.) To je j8 jedne, wo desta iavedtavatiabiinog po- gona ventiatora, Kod ove ivedoe ventilator ie Epojen s tjalom spojke. U gavin ventiatora vik Spoke nalaze se radhi i prin prostor, medu s0bne odvojeni meduplceom. LU radnom prostor ofvede se pogonska plots spo- Jena s pogonskim watlom, Zadstak vsko-tekucing Ieprienos snage. Simetain venti omogucuje role \sko-tekudin 2 radnog u picuvniprostor i obmuto,ut 2, Motor 519, Visko-pojta ventiltora Lisnate oprugs pi Nlasnom motor, (el 10), zat: vara alvor na meduplod. Pogonska ploéa svojorn ‘otacjom dovod u gibanje tekucinu Koj zbog cen tifugalne sil prelaxi_u priguyni prostor kroz ‘odvodniprourt. Ran se prastor2bag tos prazn F pogonska ploéa gubi spo} s glavinom ventilators Ventilator je iskjuten, @ vise sero 209 unu tains tren. Zagrjavanjem bimetala taka ko tru hoz Nd ‘yal rjegovorn deformacieen oslobads se oor \entia na progradno| plot ish 10), ga eu stu cade poster spsja pogonsku pou s Kuster. Vontlator se potinje okra. Purhono tela med pote, boa razike bj okretnja pogonske alate it [es spoke doved tekucru u stare. ‘1.10. Vieko-spoika princip rad Hladinjak rashladne tekuéine Hladnjak je izmjonivaé topine i zadatak mu jo da toplinu rashladne tokucine peda Oko, (el. 11.) Povaéanjam rashladne poursina intenzivira se pri {ela topine, pa se hlachak radu ie velkog bro Ja tankln cjevi oko Koj se nalaze limena rebra, Zak. sti preko limenin rebsra | cjev, odvadi toplin, te had fashladro Stedsivo. Kod veri S automatskim mjenjatom odvad optinu ATF ula povedane Kose srage motors ‘mon bua vertistre {ide posizane pogonske temperature ramomenia temperature fesladne Sustz hiadenig motora SL 11 Hlodnjak u voriy i striano rks TTekucina kroz hiachiak mode piolztl okomito lodoego nade, s. 22), | vodoravee, s jadne na Biog Hea evjtavatanhoanog sods 6 ‘erautedaimar ss ens sar precviden jew avn veo + Rashaa sree insureds no snjp so ‘natal vboeu 7 paren ‘+ Brame bore reslagneg sedstv dat stana zatvorei: + Pontvat sguinaene propse 22 ashiadna se 7. Navedi adatterashlacnog srodstval 1 Zb09 taga kompresor smile usiavatl tise ashladn sredstva semo u pinoy: fom stanju? 9. Rarjgeni elektronizky regulaci tempers ture putnlékog” prostors. pr promen! adane vijecnost na caved zavar Jsnost temperetura!126 2, Motor 2.2, Dvotaktni Ottov motor 2.2.1. Konstrukei Duotaktni otomotor (sl. 1) ine u biti 3 osnouna konstrukoska sk'opa i dopunsk pornoén’ sustaw: —kutiste moore - ova, lind, kutito rade kipoi mohanizar - kp, Kipnjaes i radca (ho llenasto wat); —sustay za stvarenj serjase- karburstor i sus- tav ubrizgavana, usisna gran —pomocnisustavi - sustav pallenia, hiagania, odme2ivanja (doziene ulna pumps kod poo Frazivanja‘syjedin ler, spur’ sustv. SL. 1. Konstrueia dvtalanog ote motora 2.2.2, Princip rada Dvotakinom moteru nisu_potrabni_posobni sKlopow 2 trrjanu pinova eavodn mahenizam) jet temjenom plinovs upravia lip. prekrvaiusl Dtvore Uzi end (okra, ZB09 toga je dvotakt nimotor jednostavnje kanstucee od éetvarotak 10 dni cklus dvotakmog motora odvia 80 u Jednom okretaju raciiee (360%, 9. u dva racna takta, Tjokom radnog cikusa kod dvotakinog motora a0 i kod Getverotaktnog izmjeniulu se proces! Usisa, Komoresie, izgarana i ekspanao, to Is puna: Razlka je u tome S10 su ovi procesi po: ‘aknutiireaittog aja, tablica 1) Dwotaktni Ottov motor dni cklus kod éetverotaktnog motora odvia se samo U olinru, 110 u Ceti tata (ave. okretaia Fadlice) Da bi se radni cklus kod dvocaktnog Ino. fora mogaa smyestti u dve takta Godan okret9) faclice), clin | kudiste radilce mora Uzajarno Golovat. Kako kucste radice | clndar 8 doniom Stanom kipa tvore pumpu, to Kusiste kod dvotak- ‘nih motors mors bit potpuno nepropusno. Kako se 2a izmjons pinova kod ovakvih motore orst tr weste kanal, nszwamo ih | trokanalim avotaktnim motors. Prom nije bitan bro] ove Fa pojedinh kanal, Trokensin dvotakin) moto, (el Tl, ma po jedan vlazn fspusei kana, to Ove spoina karala jedan nasuprot drupog Ulazni kanal-spaja_karourator s komorom faiiee ‘Spojni kanal - spaia komoruradlce s izgarion Brostorom Ispusni kanal - vod spusne plinove iz izgarnog prostors u ispusni sustaw Dvotakin’ motor ima otvorenu izmjenu plioove. To moti da su pose | spor ower istodabno eraser ig eran aa 29 ap inv gua sjezom spjosom fodnosno zakom $a spare Kod ial) Catverfakry moto ako fe zanemer celatiro krtko were prekivan ‘ena, alu satvorenu erjenu pinov, 209 to 92,6 kod dvotaknin motora nebjezno Kako re intane ea pinova produata igrana ako Cutedan gubak seth pov. 1. takt - komprosijski kut rcilice 0° . 180" Procasi w komoriradilce NNaken &to klip prekrje spoine otvere, u koran rade nastae podllak 04 0.2 od 0.4 bara 2009 oveéenjavolumens komore, Ova) s6 proces naz ‘a produsisavanya races usisa -oslobadanjarn usisnih otvara poe re prav proces usisa gotive =mjese. Princip rade Procesi u prostory iegeranja Proces kampresie - nakon' prekrvana ispusmih tvora, u_clindru.potine Kompresia smiese Neposredno pred GMT siedi pan. ~ nw & eee L 2 takt- radi (180" . 360°) Procesi u prostoru izgaranja Radni proces - tak plinova izgavania poise Kip prema DT Procesi u komor radilice akon prakrivanja ulazneg otvora, potinie Dretkompresia gorve smiese na pribidno 0:3 Gabe L SL3.2.takt _2.Motoe 12 Proces izmjens plinova (proces! ispod i iznad ki 2) = oda se utr faze: | aa - slobocn spun igor piove pod uitace, jam ratke tows cau 1 ispusnom Foleo, Pdi otvararjam ispusih otvrs tae sve do ot 1 faa pris spun ko hoog so tedobro ips ‘spore pio uate eva sma, 1, fza- gba punjena, zatvren spo uzjo$ we jek ovoren spun Kana Proces ispuha - gor) brid Klpa orvara ispune ftvore esto ve postaviene) i spusn plinosi fate ievan elinds. Dalim podom kina prems MT-u otvaraju se spon otver, pa pretkomprim ana svoza smjosa proce U prostor izarania | ispie clindsr od zacstalln glinova gararia. ZD03 protutaka u ispusnom analy, za0stali pinow i batena pi otvarany spoinog kala nastoje prod Jeu prema komor radiiee. Zbog toga se pavecava 4k pretkompresie s 0.3 bara na tak ispiania od piibizne 0.8 bara. Zebvalyuci tom povecenis tak Sed novi mogu propunatisprati clings Hodom klipa preme GMT-u zatvare se spol kanal Iprostaie proves 'spirania. Proces ispuna taje sve dok s0 no zavorispusri kanal eae 12.8 Popreéno ispiranje Kad obiésienog popreénog? ispirania tievo i ddesno 0d sepusiiog otvore 1821 po jedan ulsan| Stvor imjeSovita popraéno spine, sl. 4. Jedna ipno okno slit Keo ted! spain spin otvor Ovakav natin ispianja nazivarno | restrujnin isp ranjem lispiranje s petiom. Priispiranju cline vein je da stra plinovs 23 isp ranje bude Sto bl stjentama, te dese od nj ne availa. epi pinow usta clindsr kroz ‘oanosu ne njegove os ukoso postavjene, spoine aivore | vode.so.na stjenky clindia nasuprot SSpuinom oor. TU s2 ove due stuje sudariu i tard prema pokloneu elindia, Quah zaostale plinave ieparanja preva ispusnom otvoru. Ispime Strujau elindry tor peti. Postoje izvedbe s wi ‘Se spoinh kanala postavinin nasuprotjednom I vige ispusnin kanal. Kod 4-kanalnog popresnog spiana (sl. 6. obj giavne spire stiue Sudarju128 2. Motor ‘8 nasuprotledacem ispunom kanal, te se ku prema. gore. Zanvalljuei pogedno ‘oblkovano} ‘av clndra,nakon skrotana isp najved do is puinih plinova ivan cllndra, Obje porodne Igprne ste skiecu se Tako da poiskuu 1 spits jeraru spun linova w ivom diel elindsa S14. Popratno epranje iol pono toon tan na slo spin permotn pein =< ‘15. Viletanalno popreéne iapranie leno israel Stretane glavne ispime sti na stjanke clindra Uliano ‘span | vodenje poraénih stra sma juju gubtke fren, spina jezgr isousnh plino- 2 18 povecavaiu kosfiojent punjnje ings Oscilacjski proces! pi izmijeni plinova (prom- jne tiska} Deotaktni motor $2 simetiénim razvodnim alin ‘gramom rads veikim prokrvanjem, ti injenom Dirova.Zbog nagih promiena takova, pri arent pinova nasty osclloce lakova u pinskim stipe ma ispuSno9 | spojnog kanala. Radi smanjvania ‘ubitaka syedih pinova, ove se osclaie taka org uskladtt Princip rada Proces usisa ‘tupac svn plnova oscil izmedy usisnog sustave, ulaznog kanala | komore radlce. Pe is ravnom narjestanj, Kip mora zatvoritiulaen kanal u trenuthu kad se stupac syjein plinova nas- tej wrattiu kornona racibce.Sprioéavanjem powrs- talsvjezh pinova, taku clingrs rast. Proces ispuha i ispirania Plinowi osclraju iemedyispusnog sustave, cinta i komote radice. Pri owvaranju pushin olvora Ws clindru vada znatno vedi tk nego u ispu8nom analy i pinow istjetu velkor brzinom. Tlak wise pusnom kanalu 2bog toga naglo poraste i Proverokuje u_njemo val Koj se rasprastve Det fom 2vuka. Taj se val odbla (eflektra) od odbo}- nog 2ida u previoncu | moze werokoveti prt ka ispirana velco povisene tcka [smanjue se istru- javanje svjeBh plinova v ispusni kanal i obrouto, Snitenje taka u ispusnom vodu {to se snizenie mae skotstti za spranje motora bez nabiania. 2009 vin. promiena tlakove, ispusni vod. 8 priguénim oncom | usisn vad fitvom 2raka oraju ti meduscbno uskladeni, kako” bi $0 ‘Smanjli gubic! punjena. Nestruén naknadhiradovi UUnok su. gubitku snage | veco). specificno} potion goriva, Simetein ra2vodni dljagram, (sl. 63) Kod dvataktnh motora = klipom upravianim razvodom plinova, sis. spoynt spiral) 1 ispusn otwor otvaraiy ondkko ‘stuprieve. rie. GMs Tednosno DMT}, Kolko im veba | za zatvaranie 09 toga jo razvodni diagram simetriéan. Na sh 6. u vaniskom su prstenu pikazani procesi koji Se dvjaluU_prostoru tagetanja, 2 U unLtarnjem piston proses! v komos rede. . f kutnaeradnog Viste razvoda Povoljan predispuh - kip svojin fodom prema DMT-u pro otvara isputn’otvor i tek potom spo 1, Otvaranjom ispusnog otvore tak u clingy nae flo pads, pa Je protustrujanie zaostaln pinova i S2ranja U Spo} kanal mnimaino (a tako 1 mesa fe u komen adiice s pretkomprimiranim sviezim pinovir Stetni naknadnl ispuh «gibsjuéi se prema GMT Kip prvo zatvor' Spajni efor, pa tek potom is fnusn! Svie# pinowi mogu pritom ialezt i clindra, 5to je Gt quoi, Gubitak punjenja -dvatakinom je motory 2a isp ‘anje na respolagania samo prblino 130" zakreta fede, Sto odgovera tek treein’ vremena 2a 2re- fu plinova kod cetverotaktnih raters, Zbog ovih edostataa primjeniuje se upravjanje usisorn vit Ispuhom (zadr2avanjo poviéonog tlaks u cling Prtom se dobiva nesimetvin’rsevadni Glagram Nesimetrigni razvodni dijagram, (sl. 7.) Kutovi ovarana i zatvarenj pojedinin kanale kod nesimetrignog razvodnog djagrama mogu bil 2- cits veltina, a to zat a vide, ne mora Bt ‘Smevitnl v odnosu na GMT i DMT. {Vo san kana totta paola sot peiepusa panini SL 7, Nesimetrién razvodn diagram NNesimetnin se djagram ne moze dobiti prekr: vanjem otvora ovisnim © nodu Kp kako Kod up: ravjana usisom, tako | Kod upravjaniaispuhom. Korisne naknadno punjenje - kod dvotaktnog motores nesimetichim razvodnim dijagrarnom Spoyni se Kanal mode zalvonti nakan ispuinog Zahvaljyuti inercii syeah plnova povecava se unjenje ciindara. Korsno’ nakredno punionie povezano je ¢velkim Konstrukajsxim Woskovim, Drimjenice uoradnjom zasuna i ispunin varia Upravianin bregastin viatlom, Pomicanje kutove otvarania ili zatvarania na kas nije il rane 28 proces Usisa moze bil avedeno membranar si oxretnim zasunioe 2. Mower 29 2.2.3. Viste razvoda Upraviianje usisom Razvod membranom, (sl. 1.) Doves svezh plinove upravia se uaredenion mern bransiam vention ulaznom kanal. Gbanjar ips prema GMP (predusis,u komo radice nasaje Podtlsk, Membranski vent otvarazahvalgel rae) {oka okoine | taka v komos radlice. Svjei prow ogy ustryavati preko membranskog venta sve ok tak u koro ace | prehapon membrane ne atvore usisn kanal. Membranse vent Inepowats: Venti) sprecava powatno sttuanie usisann sven Piinove, dime se povsue koetijen punjerja, Konstrukcija membranskag venti, (sl. 1) membrenski ventil ine. tanke visokoslastine Tamale clka 2a opruge koe se otveraiu vec pr najmanio| rail taka, Ograieavajucl hd lamela, taniéni sproéava prevelke proalbe membrane. ‘1. Raved memoranom Razvod rotirajiucim zasunom, il. 2) - upraviane lzznim fanalern voc se vajkastim ih plocasim fotiajucim zasunrom Razvedni ito, 2a fa2iku 6 ‘azveda membranom, re Mogu se mje. Uazns ‘vor u komer radios oWvara se i zatvara oud ploeastim zasunom. Zasun rotra brojem kes Fadlice. Zasun svojim abikom isjaeka\ Oza fre ‘ra rags edredue sien wut a time i vlerne use, S12, Razvod rtirajuéim zasunomlogs rotkajudh zasune mogu preuzet i ramena radiice Osobitosti upravijanja usisor: —nesimetriéni razvode dram, saved kutovi 20 ular kanal otvoren | ulazni kanal zatvoreneeaiétin su vals, —razvodh kutov za ispivanje spun simetriéni su prema DMT —promentiv ulseni ut kod raavoda membran- skim ventiom,u ovisnost © podiaku u korn radiice, —kenstantan ulsanikut pi invedbi § rotiajudim — bolje punjenle komore radlce i 2009 tog vee cokzotn moment | volumenska snaga motor Upravijanjeispuhom Upavianie ispuhom primjonvje se 2a saniivario i sprecavang, stemog naknadnog spun. Tne fe postignuto | povedanje Koetixjenta punjens ri preniskor protulakuispuba prove sid lino. \appodre u svstav puna, po prevelkom uchndar Una prom sweze siaso (eloe0 puneni).|spusré sustav mote bit take korstulcie ds pi veokm brojevima okrtaia rasiae voiki protutlak Ispusih Blnava, ko se na nisembrojevia okretaja ne maze poset, U veo ustor posits brana wine (220° Faninom poducil moqu se osclacie taka tako ‘odes da ae oubi isprana srane | pov! Koei font puniona. Razgadanjom rezorancie Ov $0 620 ‘antno podtugje moss pros LUpravijaneispuhom s rezonantnim komora ima, Ish 3) - raxgadanje rezonancle iavedeno je Ugraderom rezorantnom Komorom koju vara Zatvara zakretni valkasti Gop. Postavni motor putom prienosnika i Bowdenove povlako Ieelénog u2eta- sae) zakrece Gep na terol bro Ja impulse paheria (arakeeristiona volicna). Do ~ {8500 Y/min do pinova vodi se u rezonantny ko- ‘moru, Na ta je natin poveéan volumen ispusnog Sustava, cme je smanjenilazak pinova iegarana. Na vecem broj oktetje vakast Gop zatvararezo nantn komocu, volumen ispusnog sustava. se smanjuje, pa se postze potreban protutlak ispusain pnw. ‘51.3. Upeaviana ispuhom reronanties komorama 2. Motor Upravijanje isputiom upravijackim valikorn, 44)" izvodi se upravjackm valjcom (Power Valve System) smjestenom ne. ispusnom kanal Upraviacki valk ima seqmentn isjetak s o8trin Upraviagkim brigom. U ovienost © Brow okretais ‘motora upravisek: se velak zakreée 1 smaniuie slobodhi presek ispusnog kanala, U posrugju nist i stednjn bana win, zakrota jem valka spuste se goin, uprevieek, brid is usnog Kanata. Manja visina Spu8n0g karla znaci Panis povréinu presjoha. Smanjvanjor Kuta | skracivanjar process Spuha spriecava se prodor svjetn plinova v ispusn’ kanal. Istodobno se povesave efeksvni hod Kipa i efektivn omer kon Presje. Noposcedno pie postizana najviseg brows Skeets, zakreée se upraviagk valk | potpuno ‘slobad pus kanal, Povecava se kuti produbw ye wore ispuha ‘SL. Upreiianj ispuhom upraljatkim valor Upravicki se vaiak mote zakretati bilo centritu- gainom silo, bio postavnim motorom koje se praia bojor impulse paler ko Harker Peunatski pokretan plosnati zasuni mogu se is 10 tako korstit za upraiane ispubom, Osobitosti upravjania ispuhorn —uprovianie iepuhom cezonantnim komorama, ‘upraviagkim vaicima i plosnatim zasunima 32: je simaviene raevodne diagrams: — smanjen’ gubicisvjetth pinova pri ispvenju —veii okretni moment i vasa snaae u podria ritin stedhjh brojeve okretas, —uocaviac vai toplinet fe [ko opteroten i siti ne naslage koksranog ula —losije Nadenje clindarske stienke u podrugiu ispuha Konstiukaijske osobitest, 2.2.4. Konstrukcijske osobitosti dvotaktnih motora Kutiste radilice Komararadiice(smjebtena w kucisty rediice) mo- ‘a bit nepropusna 1 maiog volumena, KAKO bi Se ‘mogae posts poteban tk pretkompresie Zs brvienie radlice koriste se redial brtven pisten. Kod vigeclinarénin motora, radiica more bit betliona ina medulazajima kako bi se sprjecio ‘ezejen prodor pinove izmedu raaitithciindara komora radice, Podmazivanie Koko komora radiice siudi pretkempresij smie se gorive | 2rako, to gotovo svi dvotakini oto- ‘moter imaju podmezivanye ullem iz gorwa (pod- Imazivanje miagavinom). Kad sfrjese gore Zrake-ulia dode Godir's vrelim motoccim jelovima, gorivo ispari, @ odvojeno ulje pod- ‘razuje klipni mehanizam ujueujuci sve Te23je cinco, Dio ua legate i koksira (stvarsiu se uolonaste ‘asiagel. Sto ja Toto’ hladni, toe vec! uso Ula Koj s neisparenim gosivor iagara i koksira, Oni obiadu Kigeve, glaws cling, ispusne otvore Fispusni sustav. Prevelka koléina ula u dvotak {no} mjesavin! pospjesuje stvaranje ualenastih naslaga, dok premala kolitina doves: do nedo- Volinog’ podmazivanje {trosenie dijeloval) ih Zarbavanja Klipova. Ovisno 0 protavodaey, omer migsavine propisan ja u granicama od 1: 20 (656) do 1 100 (15. Fodmasvane svietim ulm, (1. Kod vee motoragovo je mogu 38 ob0- Iii al rennin aoe mason ie sprenruia Sonor se Pompom tw wnat kaa gj saxo sit gorve sme. Uje se oe dean gon pred fatter Dotatn se ete "adhe fregu aowne pootienve ule Puro elrion = por purge rote ao So 00 pogon od veiion putom odgovreng pagona Zito je doeave json 0 Sos oe fr Scientia Kp reo dann a Bijog veahats Uusisors duu stave purer sleet pod. ip. Tiekorn roche purmoneg serena anak pu pa coveonetn Brjog, ecnom hoduKippotske ute vis nu Sev. Pb bijogs mena so zirtarom foie gis lcneane) pale dobave ule ovsra enteroseny otra, Nope veel ss vs pratjon sovnon ocala Zana dona lp koe Te ovens 0 bro. oketoe Clevedon, catvarene svete watde fren thes 100" ras 2, Motor _ occa ett ‘3.1, Podmacivani wietim ulfem s dobavmom Radilca i Klipnjace Glavni letedi let radiice su val a taki su ns ence i lezeiev osownica Klis, La2aj.se v Kore ‘adlice podmazui' hlade svjetim pisiovima. Kako Su, uobiéajeni val etal jednodilni Gist i Valkastt, to radia mora bit vedjelna Xtipowi | pribor Klipowi dcrattih motorajage se zagriavalu nego oni u Celverotaktiis zbog dvostiuko vaceg broja fadnih laktova. Toplinske dlatacie veea je nego kod éetverotakinih motor, pa je aotrebno imati vece ugracne zraénast kipova, osovinica | prste fa, Ulaen | spon Kansli mogu deloriéno vod Svjede plinove kroz Kipove | ridonieizdasnijer FHladenju, Prozor a plasty klipe, (sh 2, ogu dh ielor preweti | upravjanje owvorma na chndru Nedastatak je Sto se iredom prozore smanivie kerutost obi, Zbog veéeg optereten dvotaktni motor maja \vede trotonje. 2509 produzene izmjene plinovs Uslied propustania goinjag oboda kip, pad snage hastupe raije nego Kod takin motora, Ispusn plinov' mg pregiiati bidove Kipa, p= Rip prsteni mogu agaiet. Zatvorene osoviice Kips, (sl. 11. - Kipn! mana rizamugradujs so tam gj bi Sup kati sp lanjam Kanal elindu save Qube siania Osigurenje osovinice kina izvodi se dijelon elastignim uskotnikom ber Kuki. Kukice bi mmogle kod vsokoturaznin dvotaktnih motora (do 16 000 1/min} 209 Svoe inercie odigaut uskocrikc 52 sjedista | ugrozt sigurnost,132 Klipni prateni - u biti se kovste pravokutn (R) pen, Malt dvotaktni otomotorobiGno imaju ‘amo jeden prston, tv. Larsten (LR, tabla 1 ‘poi mehanizami, radi menieg otpore wena. L stan zahvaluju taku pinova ima pojatano ral. Jeganje na stjenke clinda, Duotakini Kipovi nemaju ule prstene, jer s meSavinam se dobwa man dio uja. U svakom ipnom utr pretena alas p9 jedan siguraos nizatik,(l 2). Zate spriéava zakretane prstens Totvarene njegouinkejeva votvorima cindra, St bimogle dovest! Jo sete Wotan pens Sane = SL 2 Dyotlin tip prozorims U osdbito visokoturadne dvotakine motore Ladue lraeto kt kipow, Kako bie tere ste se drdale Sto mani Farrocoat klpovis kromianom povisinam plasta ‘osobito su pogodni za grad u Alsi clini, Cctindar Kioe stjenke cinta vode kanal zaplinove 5 pre- Vokutnim otverima, Klpniprsten | Klipowt mogu bez udsrih neprezeniapreloti preko vodoravnih | \oblicyluka iavedensh fuova owvera, Za spiietavanje upadarja dislove kipeih prstene 2Zhog mjhowa opruzena, Stok ovo odvajiu mastom. Uglenaste naslage i2gorenog ula Suzavau, pie avega,ispusne aware. Isprene se pogoréava take da zapalva senjosa gorva | 2ako fasiaje akon svakog drugog procesa ispianis, Ovo so obtue tv. -aktranjor. 4tohtranje- svje%a smjesa gorvaj zak pai se tek svakom daugorsokretau, unatoe tome sto u sakom okrotaju proskato isk. Ovakvim prave- rir izostankom palin, tad dvotaktnog motore ijedracava se s radom Cotverotakinog, Colvero taktianjy je sklon 1 dvotaktn’ motor jako BYigutenin pogenom, osobito na praznom hodu Kolcina svjeteg punjenia tak pretkompresie pre mal su za Sowolho ispranie. Setice Svje6ce su kod dvataktnih motera dvostiuko vite optereéene noga kod éetverotaktnin. Zbog tego SU topi, pa 69 more izabrat edgovarajuea topin- ska vrjednost svjecice, Prebogsta srjesa ik ako 2, Mater Prednost i nedostate) 2aprlane svc isto taka wri smetnjama u pahenyu Dizelefekt- v podrutj visin brojeva okretala pn jelomenom opterecenju dvtakini su motor jako ‘Klon! pojav tev. dleelefekta.Za0g samopaliena ‘vjefe gorve sinjose nastaje detonacia | iz moto fa dopiry ost metai uders, Ovo se podrugie bro ofvetj6 mora u voknj Sto pre pried jer se bog proranog paljenia motor pregriava | pre optorecuie. ‘Samopaljenje smjase mogu vaokevat | u2arene Upiienaste naslage igorence ula. Ispuéni sustav Proces ispirania popracan je Gtavim nizom_o5- Gils taka. Stoge ispusni vod s prigusnim lon {Gem usisnl vod zaenim ftom maraju Bt pr lagodent jedan drugome. Promjene na ispuénom sustavu izvan su za kankh propisanih odredbi 1 vode gubiky uporabne dozvole, 2.2.5. Prednosti i nedostaci dvotaktnih motora u odnosu na éetverotaktne * jadnostavniakonstrukcia ] + manje poksetnn djlave (samo ti cosmo: Kip, Kipnjaga vedic + raunomjemis okcetm: moment, bez nevadntaktove, ‘+ manie vibracia, + kompaktna @ijenal konstukole, mania + mania specténe mass motors + volika volumenska snaga ira pi jerskom broju cine + mani protvodni woskow! > Slaije punjanje clndara. Unatog vostruko vecem broj radi taktova, 209 alvorene imjene plinova postize ‘3 samo do 20 % veca snaga motor@ + vise stetnn produkataingaranie, vee ‘miss neiagorenih CH + vote toplinsko optereéore, nestajs ‘erad taktovi + manj sted tkov 2b09 losiieg punionia + nemitni rad matora na praznom hod 27ho9 vese kolicine zaostalinpinova ‘zgatenje + veca spectiinapotrosnja goa ula | Prednosti i nedostate! 2. Motor 133 ‘+ Primjenjvati samo spscisina dvotakina ul (samomjesaiuéa ula ) prema specitikacie rma prolzvodata motora'' u propisan) en contac ++ Mjesavinu goriva ula intenzivo pomiesat ako ge no Korste samomijesajuea Uke ‘+ Provjeriti na napropusnost komoryradlice i kueiSte. Miesta propustana wo su Gesto z+ vana vidljva po zauleniu + Pravocotne éistt itor aka, Pd snage motors + zaprlanfitar aka + uglensstenaslage izgorenag ula + noispravno odzratvanje epremnike goriva + premali dotok goes + svjetica zauliena i koksiena + pogredna topinska vrjecnost svietice + pogresna tocks palenis | + loge kamprasia | + tensa ne kore een | Detonacija motora (uzrocid + predebele ugjenaste naslage u prostory ie brane. |-ne Kipavima (promiena stupa Fompresijee) + 10fka paljenia predsleko od GMT (prerano Palenie) + u2arene uglienaste nesisto¢e u prostoru i aranja 1. Nevediosnovne razike dvotakinih. i Cetverotalanin matora! 2. Koji se proces! oduijau lanad ips, a oll Ispod njega tjekom radnog process? 3. Zoo9 cepa jo popretno ispranje naeséo primjenivan postupek liana? 4 Koje su prednost | nedostac! poamezivan- Ja mjetowinom? 5. Objasniprieip podmaxvana vet ler 8. 810 podrarumijovamo pod nesimetriénim razvodnimn dijapremom? 7. oj au prednost nasmeriénog uprav + Ugjenaste naslage izgorenog ula ne uke jal oStrin predmetins,izjegavat!stvara Fie ogrebatina + Pri dggenju ne zagladvati éelo klpa 209 ‘moguceg pregriavanie i poveeanog stvara nja uglenasthhnastaga. + Bridove kipa ne ogtedvat, u protimnam se mijeniaiu vremena razvoda | povecavajs propustanis Motor prezagriian + zapranarashladna cebrs + smetnje u sustavu vodenog hladenja + presiromesna smiesa zhog pogreéno cegul *anog karburatora + pogretan omjer mijesanja uja | goriva Primjene pogiesnog ula + pojava samapalenia * provelia kolgins topine prelai na éelo klipa Pog zagladene povrsine 4toktiranie + protievaniekarburatora + povak i njegow mehanizam defektan * spun kanal oblozen ugjenastin neslagama, + apr ftar aka 8, Navedt precost nesimatriénog uoravja jatspunem dvetalerin motors} 9. Zo09 deg se kod dvotakinih motore v toe pratens posta sigurnasn atc? 10, Kojsu uo poo atianfeotainin 11. Zaito sone smij avo preinake a asi ‘hom! ispusrom sustave? 12, Navedl prednost | nedostake dvotaktnih 13. Koja su posledice jakog zaptinja ual eatin naslagame fgoranog ul?134 _2. Motor 2.3. Dieselov motor (dizel-motor) Dizetmotor je, poput oto-motors, sto} = unue trasniim tegaranjem Koj pretvara tapling onanick rad Ps iat eotor Konstan je napraen 1697.90 Sine pun suadosot goss non Hoje N.A. Oto Konsiruc éetvertakin lnk mtr azv9| izelmotora nije blo lk: do pogetka Prone swstshog rete U podrutiu vollth snaga prev dave su pare turbine, a u podtutiu malh seas oj su 59 elekromoten. Oternotor pogoni 80 va vozta. Tiekam Drugoge evjotsog vata oto Motor napravil eu revolueiuu esetounom Zaénom peomets. Sve do rdesath godine 20s. zetmotor nev mogh uspiséno zamjent oto. ‘motor Tk rezwjanjom mehanickhsustova Ubi {2vana, azbog vscke ekonomiéaost, ielmotar {goto¥o potpuno isskuly otomotor posts Pogena kemaresoe, generators, tsk cestovnh Frataishn vonio, gradovinelin | drug stows, brodsin pogersn erxeva Dizelmotori za cestovne vozila (sl 1.) spadsiu U grupu brzoktetnin motora, § brojem okretaje ‘40 5800 min. Zoog 2natna ovale potrasnie gorvs ugradulu se u oscbna kao laa teretna ces tovna vasa U Europ! se 2a pogon task teretrin vozla (vijet\Privredna vozio) primaniuiy ike vo sfedjokretn dizahmotor (do ~ 2 200 min" ‘goriva {do 30 %) J re med sinated ea > rs ao Ta . era, 2.3.1. Konstrukcija Dialmotor, al. 1, u princi je jednake kor- stvlele Hop! otomotr | ine oa Get temeine onstrukoate ej | coda pomotn sta udte moter (uno Koto, keBte rediie, Kucste cindara, glevamotora, pokiopac eve, Iipni mehanizam ikipou,kipriaée aia), razvodn mehanizam \vetl, brogasta, pods EB opruge,pogon VT pump suslay debave i ubrizgavenis gona, omocni sustei dene, podmazivanie, is an, urede| za hladno strane), 2.3.2. Princip rada Proces iagaranja u d20l motow bitno je raat od onoga v atomotor . Dizoimotor uvick radi s unutarim sivare njom srese i sarrapaleniem gorive smiese Dizetmotor usisava | potom Komprimica samo 2k. U jako 2agriani Komprmiranl zrak uariegave 50 pod visokim tlakor toéno odmierena Kolsna gore tkvaltatuna roguseial, Kod esobnih vozia lemecu 4180 rr? po ubnizgavanie, Gora se pal samo od sebe (samopalenie. Dizei-motor radi u svim pogonskim uvjatima s vikor foretickorn) 2raks > 1 2.3.3. Radni ciklus dizel-motora Dizet motori mogu bit etverotaktni, (s 1.)~ motors vasia, pose bie osobra aka tren, dvotaktni - prvensiveno velki brodski motor, Stacionari motor, ai 22 teeka teretna varia Sradevinske strove, Eak kao modebmoton U avomadlarsvu, S11. pV aliogram det motors 1. takt -usis, (sh. 2,Hjeval roe otvoren usisni venti (UV) ustryjava u clindsr protiseen ti zak. U usisno) gran abiéno nema hikavog prgutenjaVloptral, pa je 200g mani ov pore bole punjonjo ciindara S12. Uste | kompresia Usisni venti otvera iemedu 26° pi | 8° nakon GMa. Pritor fe Ispush venti lV otvoron i do 30" akon GMT Proces propuhivana, karaktaristitan 2a dvotakine motore, edu Se 1 u Getverotakinim cizel motor ‘ma tikom prekrivanja venta (istodobro otvorani Usisn'spuSni venti) jasobito je izazen u del ‘motorima nablenjem. Zbog peekiwvanja venta prostor egarania dobro se ispire swedim zakor. Punjene ciindara povecava se nabijanjom motore, Brimjrice, uroopuniatima. 2.Motor 138 2.takt - komprosia, (sl. 2, dasne) CGivanjam prema GMT kip Kornpriirausisanu kok Ging aka anatno vibe nogo u otommotora: stupan ompresie e krece 28 04 14 do 24, ovisno 0 kore strukeli motor, tablica 1). Tako visok e dobie se bog velo malog kompresiskog prostorau odnosu nia radni volumen clincre. Konaéna tempera Kompresie (700 ~ 900°C) tako leat znatno iznac rminimaino potrebne temperature samopalienia Uoraganog gore (tka semepalenja gorva 2 ‘dzelmnotore costowih veal je 320 380°C) I motor -kod ovakvih motor goivo se pod viso- kim tlakorn ubriagave 2ravno u gavn i jecin.pros- tor 2garanja. Zb09 mane powSine prostora oars ya mens su gubicl topline u taktu kornpres IDI motor -garvo se ubriagavau sporedn prostor iagaronja, Veta povrina prostora iagaranja caje | voce topineke gubtke tkom Korpresio, pa taky ‘zelmoton mora ali vi stupar) Kompresi Obje konstrukcie dize-motora zatievej jednaku temperatu samopolona gotve smiese, ID mo oso so Zara ha irfowiahu, rel. ‘Gorn inane ni ompotai vei Pane gorva mig ae lin ziakom. Pate gore zara 9 i Temperate pmopelei. Zakadrere paia ‘Goria smjasa seal. ¥ Unutarnje stvaranje smjase ~ pred kaj takte Komaresie ipribizno 12 30° pre GMa) potinje 2 odvjat unutarne stvarenje smjase ubtizaava njem tekudeg gotva pod visokim tlakom. Gorvo {ia kolna evi 0 optereceniu (na maksimaino| ‘snaz! Kod osobnih vozla angi 40 - 60 mm), Uoragava se u interval 20 - 40° okretae recive. Tiakov! Ubragavania pe! maksimalno) snazi brojy ‘okretaja mogu lenosit | vige od 2000 bara. Goria ‘3e mora sto Dole rasprSt! kako bi se stra ho ‘mogens smesa. Ubragavanjer gorve srizuie se temperatura zaka u cindry [unutaroje eden, tablica 21, ali tako snifena mora biti vida. od tocke semopalonia goriva. Problem kod dize-no- {ore je wrio katko vijeme koje sto na rasolage iu 2a stvarane smiese1286 2. Motor Goriva smigsastvara se tjekom ubrizgavanis a d= Felom |p igaranju. Na respolegania je vio malo vernena, 93 Je potrebno gorvo resprst u St sit nie kaplice jednakog promis (mikcasmiesa) | ‘mat to bol kontakt maza goriva I slacenoa 23 a (makrasmiesa). 10 su Fapliee gota site | iecnokénije, to. Je raspréivanje hvaltetnie. Povisenjom taka goriva imenaie ksplics se Ssmaniyj, @ manj promjer overs sapnica Osim to- 98 doje jednoliénjy veliinu Prabojnost miszaresprSenog goriva (Gubina prod fesja tha miaza u lagari proster) zmanjue se Dovetanjer taka w prostons iagarani, te bolim ‘asorsivanjem miaza: Sina riaza so poveéava, a lina smanjujel. Prevelka praboinast ze rife Cobia, jr miaz usara ne povrsinu Kiba i cin, pe dolazi do nepotounog.izgarania | cade ria-Takodar, nje povolna nit prersle probojnost 2hog nedovoliog. mijesanja misza sa zakom. Stoga_moderni dizetmotori imeju. moquénost romjene take ubsizgavanja “u ovisnosti 0 ‘opteresenu i brojy okretaya motor. ZakaSnjenje palienio Od trenutka ubrizgavania goriva do potetks iz garanja smjese neminowo mora protedi ore dono vrjeme. Ta} interval nazivame zaksénjonia paler. Zokatnjenie pana trae od trenutke posetka Ubrizgavanja. gorau clindar do. trenutka rmjetivag porasta taka {womperatute. “Zakasrenje paler dbiéna wale oko 1 ms (1/1000 8, Ove faza mora bt Sto kaa, jor 0 no) ovse sve stale faze aapranie.Zaba8njenje pajena ows &: —2apalivost gorva - mora zapalivost gorva je ‘elanskt bro} (vee! OB 2nati manje zakasnjonje palenal. Zapalivost ovis! o kemijskom sastavu eotva, —torperatri moter, usisevanag 2aks), —talteti stvorene smjese (aku ubringavanie, ‘tan briagal | stupn rasprivenia goa, —kompresit motore‘konatina temperatura kom: pres ovis! o np. staniu matra, —broja okrataja i ostai timbenicime Detonacifadizet-motors (0d 30 do 40 % vkupne koltine ubrizgavanog gor ‘vo ubiagava se u wel 27k, pri Gemu potnu spa ravat nore nasitne Gestion, Sta je vakasnjene palenja vee 10 se uclindar pri paiena vbviega Sees Keieina yorva. Kad konacn dode do pale nie, uosh se odjednom vaca kokiina goriva Wise 2asta, tak naglo porastelinnad 6 bara” oketaia fadiies) pojoviuu se udev: Rucajute iegarany, a0 kad oto motora- detonaciacizetmotors. Rad cits Detonacia dize-motors je nakunlenie voce koligineisparenog gov U prostoru iagaran, Lnokovano prevalkim zakasnjenjem palenia (ibe od 2 ms), koje onda odlednom, eksplo- uno, Inga, Zapaljvost goriva ja éimbenik Koj rajvise utes ha zakatnjenie paljenia. Povecanjem CB lanad 63 ovecava se spectine powosnia goriva, tako da ‘se ne ide s CB iznad potrebnog minemuma (CB ge keee iemedu 40 150), Optenito, detonacia dizetmotora spriegava se: — skin supe korpesi ats terpeatx —vaim optereéeniam motora i vigom tempe Faturam vastitne tekucine motor tophi — vetin potetrim akor usa isbiaciem moto, —uporabom gorva s vecirn CB, —manjn broom okresja(smanjje se vtozenie | brana igarana u droge fai spore se ubr2gava Obie prostora izgsranja nema takvog urjecsia na oiaw detonsoie tac Kod oto-motora. jer Se gor ve smiese stvara neposredno pre paienia, 3, takt-radni tak (sh. 3) Urizgano je goriva krajar takta komaresiie bog Visokih temperatura ispario, pomjesalo so. sa zrekor i zapalio, Klip je profao GMT | uputio se prema DiT-u. Ubrizgavania so nastavis, 27009 Uisokin temperatura Uakows, gore. praktihy tYerutaéno izgara lagaranje zavisava pibliano 60° nakon GMa, pa je na pV-djagrar vidivo ia (garanje i konstantnom taku f= const, pe ee sone ‘1.3. Rad tlt fspuh Zoo unutrasniog swvaranja smyese, dizelnotor Taspolatus wlo malo vromens 2a stvaranje home. gene smjese gorva i zeka. Unato¢ tome S10 ize oto rade ¢ vskom 2raka, postoh opasnost dau podrutima s manjkors araka {aor mlaze u kom elk bro kaplica gorva isparava i spajajci se S Kisicor, uzrekuje Kratkorajn) nedostatak istoga) Smanivanje stetnh tari neiagorene molekue uplikovocika frisu spojene = Fisker) stvarala fezgeu cade (ist ugh) na koju Se lyepe,ostale ‘var, Te War eu sumpor retain ckSi, sulfat (50), voda H,0, ugiikovod: IHC). Ove Cestice 1.5), uz vee poznate naz ‘Sorete HC, CO, CO;, i NO,, predstaviaju erisiu Stetnin Wan dize-matora ar ale S14 Costiea dade 4. takt-ispuh, (st. 3, desno} Ispu8ai je venti otvoro jo u radnom toktu (40 50° prje DMT}, po plinov izgaranja veltom brat nom struje kr otver. Kako dizelmoton aj ve fo visok stunan) Kompresije, to 66 pi okspanailis- pusn pinov vige dhlade nego Kod oto"motor (pr uno} nal ima 550-750 Ch. Temperatura izgarci plinova w dizel-motara jako visio opteredenis: snaga dize-motora mijena se promjenom kolsine breganog gorva u uviok Jeonacu Kolin aka u clingy orornjena snage promienom onyjera zraka % kvaltatvna regulac |e). Marja Kolina ubr2ganog goriva ne moze poste: takvu tomporaturu kao vol Kod oto-matora mania koitina goriva pomijesana Je manjom koiiner zraka, po je temperatura (aranja gotovo konstantna 2.3.4. Smanjivanje emisije Stetnih tvari ‘Smanjvanje emisie Statnih tai provodi se ves ppomnatim mierama, uz postvanje razika u sastavs 'spusaih pinova = povrat ispusnih plinova Smanjie se problomaticni NO, raste kale HC; — oksidacijak katalizator - protvara neizgorene Hci CO u CG, 1-H,0. Nadal, smonk oiinu Cesta —filtar destica-zaustavia krute éestice. Korie se keromiée ‘itr, Celina vuna, Raramicki monolt | slektrostaick fir Gekluewo wu privrednim vorimal kod dizet-motora Medutim, 2. Motor 2.3.5. Osobitosti dizel-motora —sieava i komprimica(stlaéuj) sti 2ak nema leptica w usisno grani, pa ima ravno: ‘jen okzetni moment — snaga se mionja promjenom mira 2raka vie rods unutrasnjim swaranjem smjese —samopaljenje goriva ubrizgavanjem uw vreli Fomorimiani zak —uvjek radi omiorom zraka > 1 dori je t22e hieplivo, s manjim zakasrie niom palenia imal OB !veliki CB) 2bog vaikog stupnia kompresieplinov jako ‘kspandirau, termperaturaisouho je zaéaino hia | krisnost. stra. veca pogotovo praznam hod | gjlomiznom opterecenju) —i2garanje se oda jednim djelom pri V = tonst. dragim dielom pri p= const. (tv. ‘Sabathe races) 2.3.6. Konstrukeije dizel-motora Prema konstrki geostoraiagarana raziixujera: —jednokomome i dizelmotere direktnim Ubregavanjer (Di — vigkornore tu prot ries dvokornor nei denote rein obrzpaverier (DD. 2.3.6.1. Direktno ubrizgavanje Pf drektnom ili izravnom ubrizgavaniu gorivo se Ubnizgave neposredno u radni prastor Ko} $8 na) Bekce nolan u Gelu Kipa (previadava S-obik, (sl Tha kod teretnih | kuglast, Koji rade po tav. Me procesul “a —— None S11 Dizamotorgdiektnim ubflagavaniommeee ~ 2. Motor Prednost D1 motors je relatino mala povetine prostora_izgaranja Sto olaksava upuevanje hisdnog motors. Manji su gubic topline | voca je korisnost, ilo visokim tlakovima cbvigavania preko 2000 bara gotivo se raabja u rio fine Ces ‘See, mijea sa vrelen zrakom zara velkom bro ror frzna plamenog vala ~ 20 mye) Dizel-motot s drextnim ubviegavaniam ne zante: valu ugrachjy uredaja 22 had star. a grat se postaviju radi smanjvanj kolitine Stetnih Wau Igpusnim pinovima ri star Radnog motors, faci zagtiavana. Osobitest DI motors su: veda ukupna korisnost —veca bub, vibra i twa rad mote, anja speciiéss potiosnje gorva, —potreban vii tak uizgavani, — lako upucivene hlednog mato. jeftinja i jecnostavnis Konstrukcja lave motora, —visoka mehanitka | termitka naprezenje 2.3.6.2. Indirektno ubrizgavanje Previadavaju due konstrukje dizetmotora —s vitlotnam kornorom. (sl. 2, love, = s protkomorom, sh. 2. desno) eremvindy bapa eo dobar, problemi samo roton idnog stata Vatloina komora ‘eo dobar, ble rakon adn sta samo kod had | dobar od Nladrog met | Ubrizgavanie Dodatniprostorigarana nalaze seu gla motora, Pored bragaik, cbvezno je ugreden gris uredaia 7a had start motor, jr ovakve konst uke ima ju znatng veeu powsinu 2gatrog prostora, gradu se bezcae s prstenastim miszom: san rie iaju danke Kojm se able misz Dodatni prostoi spojeni su s glavnim prostorom iagaranja uli ii Sm Kanai’ — pretkomara je spojena uskim kanalima, —vitlone komore spojena je nsigesée jedi, Sroem, tangencjaino smestenim kanalom, Protkomora-tjekor kompresie u komo se roe spejne kara Uo 22k kf abog velike brane ust Jverie posrye intenavno villa. Ubregano 36 gor {po tls ubregavania do 480 bara) intenaivno ries {2 2akom, te dlomiéro agara la popune iro nie narra dovojno Fisk). 7bog nagiog porasta taka {co pile poceta igarane ae v Homon je bo do 8 bara nid temperature istiskyje Se js nezgoreno ‘gorwo kroz Kanale u gla Kompresiski prostr Velika brna stan pogodue debrorn rasprwanju i myedaniu's preastain 2ekom. Dno protkomnore Stable so hla, pa u radu postize vsoku ternperat 1, So pogodke isparvanty nado rasprsency gotva:jepover sarnenalje Vitlotna komora - tiekom omeresie u valloina komotu tangancyaino smyestenim kansiom ust va zk pocijoeonzivno vidi, Gorvo se ub {va pod relsymo main tiakom iodmah potne iz {arat. Nehladene dno Komare pospesuie ispar- Vanie goriva i ugaranje, Tak | womperatura vu Iotnoj komo: rasta, pa sa pinov zgarans nezapa- leno goriv istsku velkom brainom kroz kanal u gavri prostorizgaranja, Pogodiimn oblkovanvem fel Klpa moze se nastavtintenzino wnlozenie | U avaom prostor igorana, Osobitest IDI motor sy — moto iagaraie ti re, vii stupanj kompcesie —vesa potrosria goa, _—nutna upradna ured za Nach start motora = dovolini sui ni takovi ubeizgavania, \rotna komora ima bole karakterstike od pretko eobar, u pods Bog opteresena pebiem:s NO, ik ronan ctnesurara Treat i ari i salsa pebra | 2.3.7. Uredaj za start hladnog | motora | Zakasnjenie paljenia povecava se snijenjom tem: | perature, Velki otpor tenia, mal akon kempr: Bie (ebog hari stjenkt 1 qubtaka 2aka) | ub topine dovode do toga da. hladni moter nie moguée pokrenuti bez Godatnog zagriavenia kam- primiranog 2taka, Osim toga, pi nskim tempera {urama povecava se emis stetnib ve ¢byou aim nelegorenin ughikevoatka} Iavedbe uredsia 20 start hlsdnog motora su: — tame sviecice - 20 asobna vosia $I i 1D| me: —svjetica s otvorenim plamenom - za privredna ‘orila s DI motorima, —otiaé prvubnics ~2a mate DI matore, Zarne svietce, fl. 1) -sprlaizotporne tice (PTC) alti 50 u Zamnoj levi, ulo?ena U kerari¢hu io | facisku masu: Snags oriagaje 100- 120 W px 12 V. Gdnosno 24 V. Ovakve svetice vee nakon 4 $ Pestizu potieanu tomporstutu Zarena. Zahvaljul PTC karktersti sts bjekor vremena stabi sve- ee nastavksh far nesto n20m temperature”. Foci ‘smanjvanja ‘oltine Stetni. war, svjecice ‘mogu aut akon starts motor u fai zagravani, setajanan blow ak aie SL 1. Zamna eviecica Sviesica s otvorenim plamenom, (sl. 2) lgraduje se ne usisr Kolektor. Cin je Zamna sie 2 postavijana U plestu spotenom na niskolaen prikiuéak goiva, ‘Sapnica’u_prikiueeu raspréuje {oro U prostor imadu plata svjecve. U dovod: | Rojee goriva mantian je sioktromagnetst ven: | tl'kaim “upraviacia jedinica otvara Ii zaWare Ssovod gorva. Gorva isparava na uzareno) swacil "stu prema ilazu plata, od} se pol u datcaiy 'kisikom, to zagriava usisavanl zak tered ota | | ‘1.2, Syjecies » orvarenim plamenom I 2. Motor __ 139 Grijaé prirubnica - uoraduje se u usisn kolektor | Sesto se 0d KuCist U Kojem se nalaz elektroot- oma sprraina fea, Snaga grisea od ~ 600 W do- Vola je 2a zagrjavania ice na 900 - 110°C ge Janie usisanog era Upraviaeht sklop Elektronigki_skiop yoravia redorn uredala 23 ‘dan start motor ada su osigurave siguno upusvenie motora, —srizue emis tenn vai Kao | Buku pe star Sila eaanone mona ravijaje vremenom Zarenja, sl. 3) - upc fanlo wotenor zavoia ina eleonti Foe Sorociye ek aja Serena, kaon sper non za sat i kontalfre a udiuevare sttunog kruga grijata. Sl 2, Uredsj hlodnog star s upraviisékim sklopom “Tiick Zoronja, (sh. 4.) - a diagram je Vilvo da Jatne svjecice pi starty motora tu faz zaptlaven nia rade uintermitajucem modu Is prekeda. ee ee (Scrat ase t eee Teele es tT 14. Tek tania ‘Sustavi ubrizgavanja Rezlicujeme: — ubsiagavanie s mehanihi regulrenim razdet rim purpama (VE puree), —ubriagavanje s elektronickom regulacijom {IEDC} = ubviegavanie razdjelim pumpema 8 ak Siainm i fadiginen ipovima, POE sustay, Common Fail sustv.140 23.8. VE pumpa s mehaniékom regulacijom Osnoin djelow sustava pumpa-ezdiehik su —spremnik, dobavea pumps, iar gorva —VE! pura —vsokotlatne civ — brzaaike Fitar gorva (st. 1 - mere biti wilo fini frednia ‘ins omc fe 4-6 mm Pitas leak ieraden je iz posebno impregnitanog fiat pata, Gore Fled oplaicie visokeprecizne dielove VE pumpe (roleranee love red su dja wn) ose fia ro pow. prouzroéia bi priewernens trosenje urbe. Od osobite je valnost odvajenye vode Fo bi se sonietio koroianye gorvom on ‘vanihpovrsina pumpe fpr. Kips pump. VE purmpa s mohanitkom regulacijom, (sl. 1.) (Ova pumps rack korist se uglamnom za motore 60 6 clindara, sreérirn vour00g fednogclindra o piblzna 600 cr? | snage pO ciindru do 25 KW. ‘To Su, pe svege, motor osabnih skh teretnh vo: als. VE purnpa shara weak t2k gore | razdefuie ‘92.00 clindrma. Kako svak' lindar dobia jock Kina gorva, snag je po cilnima raynoryerro raspedijatena | moto ade s main vibracara, (Osobitosti VE pumee: mala tina 1 kempakine konstukcia, ugradnia v svim pola, —neoviane © krugs pocmaZvarie sv lnc dobvaju jednaku koitinu goxva, = jednestavna ugtadniaeloktronicke requacie, Siren | SI.VE pupa 2, Motor VE pumps VE pumpa u jednom zajednichom KuGistu ima: —pogensko wate, — dobeunu cotacizku lamest pumpu, sklop z2 pogon visokotlagnog elements (ki al —vigokotlséni element pumpe (sian potisn Kip. = tlaéni venti — regulator brojaokzotj, —hiasaulitki regulator posetka ubriegavania ~ dodatn koreksski skp, Na pogoaskom viata purrpe lai se dobavna puma, pogonski zupeanik centitugainog regula fora | potisna plots Koja se odvalule po prstenu s vale. U raxdivino| clovi smjesteni su vsokotagn’ ole ment purnpe regulacjskim prstenom, elektro. magnetski verti 22 zaustaviarie taca motora + tee went Regulator broja okretaja - aveden je kao com Uwilugalni = utezima i requlaciskom cahurom Potisxutl eivrnonie requstara Kolcine ora Ipostavna,startna | nateane polugal regulaciskom Gehurom, djelyle na postavianie requlaciskeg prstena Hidrauli&ki regulator pagetka ubrizgavanja postavien je ponreéno ispod pumpe ini ga rad Rrelindar U Kojem se nalaa Kip potskivan opr: ‘907 Kip proko poviséne poluge Gjoluze na prsten 5 valcims No goroj strani purmpe, (sl. 1, postavijena jo pastavne pehuga broje akira, regulaciski visk faavnog broja okretaj | regulac}ski viak purog optoredenia, aa TU — sw rc sadpito ve pumps —_ on 2. Motor a praznem hodu utezi centifugalnog regulators svolim ramenima pouskyy éahuru suprotstavie jel se sth oprage prazrog hoda: bro} okretaje praznog hoda cit se konstantnim. Na visi broje iowa okretaia utezi se suprotstavialu sth regu Taciske opruge, pa se reguiacisk pysien porte lljevot spriecave prekoracenie najvgeg dopuste og broje ote, Regulator potetka ubrizgavanja, (sl 2.) Zadatak regulatora je. postavti wenutak rggeveno prema werutnom retin moto- “tinin pouetiys gor mania Klin Sot nintwat wrspidua Boviserjem broj oketa atsece se prstens valime na vane un dover UTstanje rirovanja onruga Gr kip regulators u potetnom "polotay. Povsenjers broja okretaia faste tisk ‘© druge st/ane klipe, tako da, ne Ccéredenam bru okretsja motoa sie taka nacvior do si opruge, pa se klip regulatora pomiée u polars ‘ano, Kato jo prsten s valcima spojen 5 Kipom peeko zakretne Poluge, to 9¢ on zakrece u range ubizga vot Si. 2, routs regulator renutka ubragavanjaS Ksa Dodatni sklopovi LDA? sklop ugradule se na VE pumpu mocora s nabianjem, Myjenia kana ubizgavanja v ovis- host taku nabiania. Na malom broju obvetao, tlak nabionje nije Sovofn de bi potsnuo taénw fopruge | membrana ostaje u svor posetnom polataje 2 LDRinien Ladeducabhengiger otlstanstiag 8am nabane vprvan sank unay orePorastom broja okretaie i tiak nabiiana vaste, pa Se membrane potiskuie prema dole. Pritom Vodiicaklici po Upraviackam Konuew svornika | omige se udesno, sto omogucuie granieniky Zakretanje u smjoru kazaljxe na set, Kako roau: laciska opruga svojim naponom di8i poluge Kontakt, 10” se regulacisk prsten’ pomige Ludesno, th. dae se vaca kolitina goriva (ova so korekcya naziva | negative ijednadenia, vid- jet \Prvredna vozlaRedna VT purge) Zadstak KSB! skiopa je pomicanje tock ubszge Vanja prema rano kod hlednag motor. NA taj se natin daje vse vremena za sWaranye smiose | Samopalienje pr vedemn zakasrjenu paler, ime © sprjeteva pojava detonacie | buke, a smanjuje se Thoigina Stetnih var. Nemjestanje so l2vodk ‘uéno ipoviatenjem sae) il automatskt(upraviae- kim sklopom sa seneorom temperature. Meharichi KSB ima cubiou s ekscentror koja 22+ krece prsten s vasa u palate eno Ubrzgavare. Zadatak TLA2 skiopa je povisiti bro} okretaia badnog motors. itacisko tele uronjeno. reshladnu tekutinu motora delije na polugu za romjenu bios oktetaa(poluga gasa, pa Se bro} okretgia povsuie ELAB® -jecinastavnim iskjuévanjem strue (kon- take kjuGem) zaustava So motor tako sto elektro. ‘magnetsk vent zatvor dovod prov | Uaradnia i rastavtianje VE pumpe Pre rastavanja mora se ko prvog cline posta vit'u GMT tata kompresie (ubregovane goria Dernontiai veba sve cjew i lekinene pith “Montaéasijedi obrautim redasiiedom, pi smu ‘reba provieit polo) racic. Potetak bape vanja morse obvezno prover Regulecija podotka ubrizgavanja VE pumpe Podotak ubrizgavanja se kod VE purnge namies- ‘a pomocu komnparatora, Pritam KSB ne smi bit aktvan, Postupak: * zaktetanjem cade postait lp 1. cindra w GMT. Oznake na zamasnaku i Kuciétu spotke ‘moriu se poklapat, * odvitl vjok na kueistu VT elemanta i postaviti Komparator s edgovarajucim adaptarorn: * radlcu zaksenutivsuprotnom smjeruod see "9 okretanja matora sve dok se kaze Korn paratora ne nade u krajpjem polotaj. Tada je kip VF elemento u svom DMT; * skala_komparatora postavi se nulom ne Fazal (kormparator a aU; 2, Motos EDC-elokworitka requis 2.3.9. EDC - elektroniéka regulacija dizel-motora Primjena elektonigi reguiranh sustava ubricga- varia omogucje: —o6nu reguaci tocke ubriegavania, —osobitoprecizno odjeravanje kolitine ubtizs. ‘neg gotva, = requlaciy praznog hod —ogranigenje kolitine goriva punag epteredenja Uovisnost taku nabiania, temperstrt oak i goriva, —ogranigenje maksimalnog bro okvetaa, = requaciukoltine goriva pri startu motor, —requaciu ARF (povrataispussihplinova) regu: laoju taka nabiania, Prednosti EDC su ~koliéina Stetnih tvari uw ispuhu unutar je poos:feih zakonskin adres, —smarjuie se potrosnja goriva, buka 1 vibracie — optimizirana je snaga | okretni moment motora, bolle pamvacanje gasa, laka ugradsia ceguacie brain veal, —pojednastavjona priagosbe tipa motora razéi- tim voatima radlicu zakrenutu sme okrtania motora ‘ve do oznake. Komparator mora pokazat vt Jednost hod ipa umm koju propsule pro- ivodas. Ako to nije sity, pubricu pumpe ‘tpustt i zakretanjam kueléta dovesti hod na propisanu vejednost S13. Regulacia poten ubvegavanja Regulacia broja okretaja praznog hoda i ‘maksimainog broja okrotaja Ova se regulaciaprovod pri zagiianom motoru Pomoéu mierata bioja okretaj, KSB ne sre bit akvan. U neoptereésnom stanu br) okrete- Ja piaznog hod namyesta se vjkorn pracno ho 4a Maksirnain’ bry okrelaia namjesta se ior nazivang bro oktetaa | TAU, Temperstsathsgge Lerou-Arhanungl sop 8 potons boa hela nog mts LAB (em. rth Abstr eke slp ra asta src + EDC. clokvonites roqulacia S11. VE pumpe seletronickom reguclom [ARF - povrat ispusnih plinova [ARE se ugraduje radi smanjenia NO, u fspu8aim plinovima. Sto je toénije odmjerena_kolicing ovranih plinova, to je sustay povrata utinkoviti Mikroraéunalo usporeduje podatke dabivene od mierata zraka s u memorii potvanjenim kolicng- ta ispusnih pinova u povaty, te upravia ARF postavnikom (ARF venti koi dovedi vige i manje 'spusnin plinova na uss Funkeija prinudnog rads EDC nadgleda svoj rad | ispravnost svih dijeleva sentora, ikroratunaa jaktora, Nast kur EDC Shuplejupoponske podattearemenn Mivorénaloabradie sve pararete i vsperedivaion ¢ pean peace ts mematooro repavan kolend wadent pina pean sk nabians, kor ooetavn ini anc eras naredbe mroraéunk: to ruta ubegavana, kor eyo vo2stu i prebacuje rad na pin’ pro erties poten I 9 cates pol panne 200 | pov se bro okeaja peznog hode, EDC probectie na prinudn progam odabie marie bro} oketga ‘kojm se vozio, mote \puttl 60 serial EDC je maguteprimenit ra VE purpamas pois aksiaeim Kipom, —VE pumpama s raion Kipovima (av. CAV pune POE sustavima Commen Rai sustav1a _— 23.9.1. VE pumpa s potisnim aksijalnim klipom i EDC. edna od prednosti VE pump (sh. 1), je jednos- iavna ugradne elektonitke reguacis: svi regu lasjsk sklopavizamjonjuy se micoraeunalom Up raja elektromagnetskim sklopawima, Regulacija poéotka ubrizgavanja Postojecem hidraulickor postavniku poéetka Uxegavania dodan je kotatni elekyomagnetski venti, Otveranjem ventla pada. tk na. Kp postevnika, hip se pomige | posteve prsten s Nakoma na kaenje ubiagavanye. Zatvaranier® ‘enti raste taki prsten 8 vaiima se zakrece na Tanja. Mixtoragunalo olvaranjer Ii pitvaranier ‘entila dai rocky ubrizgavena na optimalng) vi Feanost 2a trenvtacnirezim reca motor Regulacja kolisine ubvizgavania Polofajpapute gasa i reguaciskog prstena, bro) cokretaa motora | kolcina usisanog ztake osnovni Su parametr na temelu kajin mikroracunala up ‘aula kalienom ubrizgavanog govva,Poloe3| eq lacjekog protena informecia fe koléina goriva, & mkroretunalo mienja Koln ubrizgenog gore "yegovim pomicanjer. PPomak prstens prati se senzorom, pa uprevijagé- 1 sklop usporeduje stvarnu vtjedaost pomaxa | pone ba we Shige SL2. VE pumps ssadialnim Kipovina 2, Motor _ EDC - elektronitka regulaca 2 eljonom viledhoséu potranjeno| u memori tipo potrab iavodi Korekelu. Mikrorabunalo Sale Upraviacka impulse elektramagnatskom skloou oj zakrece osovinicu s ekscentiéno postavic rim zatkorn. Na taj natin zatik pomive regu laaiski prsten u Zeljenam smjeru, Odziv sustave ‘ako je br2 da se tpn stednjem Broju okretaje Tmotofa promiena kolitine gorive ievodl ‘zmedy va ubrzgavania 23.9.2. VE pumpa s radijalnim klipovima Kudste ove purnge vio je sléno peethodno i mate Se ugradt u bio Kojom polazal, Pumps je flektroniht upzaviana | poste takove do 1600 bara, Floktroncki UpreviBck' slop ugradon Je uci pumpe. Osnowni ilovi pumpe, (st. 23, su: —pogonska vrata s remenicom, obayna lamelasta pump, —razvocino vrata sredfaine postaviinion VF ele. ‘enti (clindsr | Kipov, podizat: vac rah — bregast prsten, kuiéterandjebika, — magnetski venti 2a reguaci kaltine, —hidrauik’ postaynik totke ubrizgavanja s mag. netskim vention, senor zakretafa2vednog wat DC -cloktronitka rogulacia _ Princip rada Pogonsko wratilo wri se polovicom broja okretia rach, | pogoriarelastu purnpuirazvedno watlo, Pocizat § valérra kote po bregovima bre- g2stog prstona patsk jus tako Kipove. Magnetsk ‘Yeni upreie punieniem i ubrizgavanem gorna Punienje, (cl. 2) - tiakom kottanja podizeéa niz bajo magnetsk’ je venti otvoren fpole2s) punje- re) Pod iskor Koj vada uw kuesStu purpe (do 20, bara) gorvo Ustulava u wsokatlaén’ prostor i gure Kipove na pocizate, 1.3, Punienie| Razvod goriva - razvadno viatilo rota u ku6isty razclelke, pa se kanal za gorivo poklapajuu sti: du ubrizgavania Tlatenje, (sl. 4), - kad pocizati potny potiskivat kipove (podzati se kottlaju uz brjeg) magnetski venti 2avor. PribiZavanjer kipova smaniuje se \isokotlatn prostor | gotWvo pod wisokim tlakam balsa preko magnetskog ventana bizgelku ciit= 4'a yi e na reau 24 Unriegavanye. Na Kaj Ube ‘everja magnetsk venti otvara | begalika prokda Ubriegavani. Regulacija poéetka ubrizgavan, (sl. 5) Hiuleki postavnik potetks ubriegavania 22 ‘000 bregasti preten v ranje-asinjeu ovisnost @ Veli’ taka gore unutar purge. Tk gore fovisan je 0 bioju okretala motora. Magnetskimn Ventiom upravia elekiranika 1 tako namjesta twoéno vijeme ubrzgavana, POE rem Ringe ise Baron slo mp9 apes 2. Motor 1s SL 5. Roguaaia posetka vbrizgavenia 23.93. PDE sustav ubrizgavanja POE! je olektroniék regulran sustav ubiegavania {sl 6) kop omoguéuju staranje maksimainh tako- ve ubvegavanja, do 2050 bars, VT pumps i brzoa ka ine jednu uoradbeny cet. Svak cinder moto- ra ima u gv po jedan PDE. POE do, (sl-7),siean osaéu sepnice, Uediniuje u svojem kucitu —visokosaénl element (VF pumps —clektromegnetski venti 22 unraulianje ubriags vanjem, —biagalke 1.6. POE element Pogen Xiip purnpe pogoni se pasredno preko kiackalice s valticem ti irevno s brjega pumps (ekscenta) ostaviienom na bregastom veatly, (sl. 8.) Ekscentar ima stimu uziaznu plot, pa se Klip ppumpe pouiskuje vatkom brzinom nadole. Time se ‘rio brzo poste visok tak ubszgavana. Slazna ploha ekscentis je polozena (blaga: kip pumpe ‘rata So prema gore polako | ravnomierno zah- ‘alloc! si oprage.SSoenon wotte mm SL 7. Konstruaija PO slorenta S18, Exscontar brogastog wots Princip rada Dovod goriva, (sh. 9.) - pump gorva pogoniens ‘bregastim vratiom motore dover gorivo POE ele rmentu. Vigak goriva hladi POE olement, te se ‘povratnim vodo iz glave motora preko osjetnka Temperature | hadnake vraca U spremk gorva. Tani venti dobasmom vodu di konstantan tak copskibe POE elemenata, Taéni ventl u povatnom od: osiguave Honstantan odhos. sia ‘ne iglama ‘magnetskin ventla,tako Sto tak gov powatnom ‘od rina kanstantna| veces Prigunia ire {u povratnog i dovadnog vods odvadparne myehu: "ie avr i dovodnog U powati vod. Mnovedna Btigusnica paslelno spojena =. taénm vention owatrog voda odzraéuje sustav naknadi stu fom gotva, npr. u voini'spraznim spremnixorn Proces punjenja kip pumpe u VT ciindru se pod jelovanjam opruge giba prema gore. Preko otvo renog magnetskog ventia goriva ustujava ts VT lind. Proces ubrizgavania- ekscentarbregastog vrat la pouskuje kip pumpe nadole. Ako je magnatsk verti o8 otvoren, gonvo se iz VF clindra prsino DC. lkaronitka regulaia ‘rata u dabei vod. Kad elektronizorn upravlan Magnetski venti 22tvor, gorivo ne moze U debavni vod. pa Klip u dabavnom hod mote poeett st Iga sepnice hicraultki se pode, | Venti brizgaike ovata. Posine proces ubvizgava nia. Ta proces posjlien je na predubriagavanye kate prekid | glavno ubrzgavene. Trek ubraga vania (sl. 10) PDE sustava podudara se 5 pote. Dama motors, st je bind 22 optnaina egararys San \ 51.8. Krug gorive (PA. SL. 10. Potobe motora tok ubriegavanja Predubsingavanje - ubizgavanin male koliine ‘oriva pod niskirn takom, koja icra izgarany. Predubtagavanje zavSava jer skein Kip, (sl. 8.1 711, svojim hodom prema dole pavecava volumen VT prostor, Tlok u jedror kratkom trenu opada, i ven bizgake zatvara. Preduibiagavanjom se postse meko iagaraie 2ahvaljujul tome, mala emis Stetrh wars Glavno ubrizgavanje - porastom take fzbog giba nia Kipa pumpe prema gore) venti brzoalke opet ‘tvara Glavna kona gorva sada se ubrzgave pod Yisokim.tlakor upravo -u nickano.i2garanie Zawetak ubizgavania nastupe kad. elekeronka magnetskom venti” prekine stupi Krug. Sila ‘optuge magnetskog vent ako dele da Se owas Bivod gore iz VF prostors u dobavni di. Kip pumps opat tora garivo v dobavn prostor, pa tak U Vi dle aranto brea pada, Vent bnegalezatvara “Zootaine prednost ove tehrike ubrizgavania su: —manje étetnin var u ispuhu = mani specifi utrogak gotiva = moguee predubrzgavanye 1 iskjuewarje poie finn ciindara 4 2.3.9.4. Common Rail ubrizgavanje Common Ral ubrizgavanie, (sl. 11), elektronikom je requiran visokotscni sustav ubregavana so 22 Jednickom razdjelnom cjevi (Common Rail Goro se 8 razdoine jee azvod u prostore iz opr preko negate! ubavin magnetstin pat abs umes S111. Comman Ral ubrisgavanie Kako razdielne cijev ime, u odnosu na kolitiow Ubregavanjs, razmjecno velk volumen gota, 10 fvakay sustav mozemo nazvat | sustavom ubriz ‘avanja s priguvom gonva, Valk kapacitet raz Gjalne jew | velika Kolléina dotave VT (vsoko- tiagne) pumpe osiguravaju brizgaikama napajanie ber kelebanja taka gotva(pulsecje) eosin | eal S112, Common Rail sustay ubriegavenia 2. Motor Konstrukeiia Osnovniieiow Common Rall sustave, (sl. 12), su = niskotlaénikrug-Bine ga krug dobavnog tska, rug pred-dobave | povtat gorwva. Osnovn: Islovisu spremnik gorva, predoriavane gra, Sobava pumoa, fNlar gorva, coktnck skiopal ‘enti hodnjae = Visokotlaéni krug -VT pumps ivgokotlaéne c- sev, Rail brzgalke na svakor eiinc ~ slekgronika - upravijagki skp, senzori, mag: hetekd venti bregakl,isklopni vent 1 Senzor taka Raia Princip rada Dobavns (dovodnal pumpa - dovadi gotivo VT Kino] pumps. Obl je to muptasta pumps ppogoniona mragastim vratiom mater it laktiens rotaciska parmpa s valciéma. Kala dowoda got We ovisi o brqu oirotaa | wrece se amedu 40 UN | 120 ih, Ta je kotina vse nego dowolna 70 ubriaga- vanie. Vek gorva styl preko powata emzad ‘Spremnik gorv toe nuzno jer 6 goavo u VE Krugu J2ko zagtieva, Te so toplna moze iskovsttl 2a ‘dopunsko zamijevanja putritkog prostora \VT pumpa (sl. 13)- lai gorvou rant cv pod visokim takom de prinizne 1600 bat). Ove pump Je naieesco roalalra kipna, je pagonko vata $ ‘ekscentrom pogoni kipove pumpnihelerenata, Po- {gonsko watlo pumps mate Bil arena preko 7up- estog remena il reno s bregastog watla Metors ‘soi bored ry ane48 _2. Motor S113. VT pumpa Za pogon VT pumps pri 1380 bara na nazivnorn bro oktetaja pottebno je izcvoit oko 3.5 KW. U podrugu siominog opterecenia, odnosno, vi soich brojeva okreiaia, pumps moze dobeviat _natno vecu kalitinu goriva pod visoki takorn od potrebne kobe 2s ubriagaven. Ziog toga mag: etski ventil za odrneravanje koline mode up- tavati Koltinom goriva v powat, Time se sme jue pottebna snage za pogon purnpe | ibjegeve Zagifavanie gorva Regulator tlaka razejelne cievi-postavien ie na ‘aadjono|cjvi | regula Uak med 400 ba'a na praznom hod 1 1380 bara na puna) sai, Radom Fegulatora aka uprovi elekironil sHlop emp ‘ma duteg il krateg tajnja (tz. taktranern, ‘Senzor tlaka razdjelne cijevi - dojevlvje uprov lackom skip trenutaénu vriadnast taka oo" ako Ose ona mogla ispravitv sluéajy odstupanis ‘2 2olene vijodnostl. Goris se i azcelne clevi vod kratkim VT cjavia na bizgaikce, (sl. 14), Bricgeta, (s. 14) - je elektrohidauléhi uprav fjana, Osnovnijlov su: megnetse venti, uprov Jaga komora venta, upradjc kip venti, ver- I brzgalee | sapnica vrigtnca SL 14. Bagatke EDC -eloktonitka regulacia Princip raga Kag ne toe stra kroz magnetsii vent u upray lacka) Komos i na tatnom rament gle saprice iadoju visoki tlakow jednakih vijednosti. Vent bringaike je zatvoren. Venti! brizgaike otvara - kad ksce magnetski ven potote sya, otar se odjovnaprigutnea tk u up Favja6koj Korner nagio padne. Vent bezgake otvo Zalvaju djeoveny aka na Uaeno rare il. Venti brizgalke zatvara = orekidanjem stuie ver- ty protutak u upraviack) komor: rz0 rarest. pa ‘venti bizglke zatvor zD03 gslovania silo optuge taka goriva na lo upraviackog Kips Koltina ubrizgarog goriva ovisi 0 trajanju ‘otvorenost venti promientivor taku gotva Urazdjoino) ejow (sistem tok, {Za ubngavanje male Koléne gorva, npr po pre- ‘ubrizgavanu [sl 15), magnets vent! mors dob kratkowam trun mpuls. Tada sola sapnice ma lo padigne a ventl bizgalke ratotino ovara, pe fslobadajie: puri. presiek otvora. Predubrizga ‘anjem £0. plostor2garanje rica precgararye ove igarane ubtizgava so glavna koiéina pov S115. Tok uvisgavenis Prednosti koje 22 postu ovakvom fehnikom Ubigovarja U odvosu na standardne sustove Ubriggavania su —skrativanjo zakanjenja palenja 20. glaveu olin gra, = meko iagaraie, — smanjonje Stetnh produkote ieaerani, = smanjenje potrosnje goxva, maria bukei2gareie Znatajke Corman Rall sustava su =i visi akov! ubsizgavania, —mikroraturalo nadoleda oroces ubrizgavania (posetak kr, te koliéina Ubviagavan — predubriagavanie, —promjenliv akovi ubiagavanja u ovisnost 0 {enutacnim parametrm (pogonskor star) tie ubviegavanja moguée je rogram, —postojat se azal-matarivlolsko moseniza JU naprednim CR sustavorn(priagodtvost EDC-elektronitka oguacia S118. Blokshoma CR motormansgements Upraviachi sklop CR ubrzgavania je mieroraéuna- lo, (sl. 16). U tablicl 1. naveden’ su senzot Koj prkupijaju ‘sve podatke pottebne 7a pracenje Pogenskog stanja motors uveta okaline. 2, Motor Usporedaom avin podotaka s pobranjenimn wriled- nostima karaktersticnim polima), upraviacki klop moze upravairadom ektora sustava Ubri2- ‘Savana, (HPI mie ace Prom [Indo sve sole ern | Sencar temperature ula |reshadne trae ipo |soneor temperature gore | Prere Mogud bt sala Promleniv spon 20g prions [ Prosantv napon oe wor Promyenlv aspen Boa BrOMI=NS ee nct umey fe Gaede ase wbicgaiaiia bean ar isnt va urokotatunal [eecrtieoare ‘(ome Senaa tka vusisno| eet | Pron Praronliv napenzboa promiore | Promentv sapen tog romans [Za 25 rjorenje Rat tka veut Rl aks ie tka pulang u eae TB hablar metare ee Sbrekidacer parrog Neca Prods kotrog eves Davat polka papate aaa h Digital napons signa [keto ie. [Dt rea sna Hal eapon [pes faze bregestog ata i raponsk gra "ear venti Signi (Reaulator tor ata epoca 7a oaodvanj open ites) reba anon scan sci es Vo Lopsereden| oe eee oe tora oro aire obs carer ota [Goraionie tiekom Serer150 2, Motor 2.3.10. Brizgaljke Zaatakbrizgatse je respi gorvo kojeg tad vi sokoloéra puma ako stvet optimainu smiesu ‘Sorat zraka 22 o¢reden obtk prostora ingore, ‘TS znati da seta, kolgina i vrjeme brizgania, 08 lik rasprSivanog miazs (kut brzgani}. te sinjor brizganja moraju uskact s razltim postypcma ingarana i oblicma prostor igarana. Tlskow otvarena pi Koatrl brizgalikerelativno su risk! (ames 80 | 250 bara) ine odgovaraja tak via otvarana u radu mato. Nae, powsenjemn bros okretsjetlakovi otvaranja znatno Su vito om tlaénog hods Kipa VT pumpe, tak asprSiva- fog goviva mote narastjna wigs od 2000 bara Bragalke utjeéu na = rad motora, proces igarani, ‘buku motors, posebice u praznorn hod, cemsju ttn ta Razikujemo dvje osnovne konstukcie brigalt briagaike s izdankor, biggles jedi i vise provea Ovisno 9 kolitini briegania po radnom taktu, upotrabiavei se vazite velgine, Teo | gl bri. gatke od vsckokvaltetnag su éelika, obtadeni su Bolranjem u vrlo uskim granicams odstupanja ltoleancie 2 - 4 uml, pa $e tielo i igi morals izmjenit u por. Briggalita s izdankom, (sl. 1) - upotreblava se od _motora_s_pretkomorom ii vitloinom ko ‘oror, Tok ofvaranja bragaike obieno je emacs 1801125 bara, ila bxagalke na svojem donjem di Jelu ema posebno obikovan ecanok koji 2ode U Sapnicu, Razigtim oblcime | dimenzjama Iza ia, (sl. 2.1 3,, moguce je promijenti blk mlaze ‘goriva. Osim toga, izdanak sprscava zateplenie Sapnice uglienastim naslagema i2goreng Ufa tiga snot eeethe vortan i bre SI. 1 Brzgaas indankom u obtku cepiea Srizgalike Brizgalika s prigutnim izdankom, (sl 2) - raz lkuje se od ostalh po posebno} Konstrukcii viha iadanka Kojim se. omogucuje predbriaganje, Podizanjem iglebrizga}e 5 njenog siedsta, v pe vor se trenutku oslobada samo wio uski pte hasti otver. Zbog pagusnog delovenia protiece Samo malo Kolcine gorwva, Tek vismm podizaniem igle povetava se prosjok otvora, eve do kr No- dda kad se brags glavna koltina gor. Spot pporastom taka postignuto je mokte lagaranie, 3 time i mek ad motor, a exoune SL 2.Brizgalia prigunim indarkom Brizgaka = plosnatim izdankom, (sl. 33) silodeda stepenica u razvoju briagalke s prgusim iedankor. Zahvaljuci tos0irbruseno) ploht na darku, ila Wiagnike zakrese se tjekom rada i sttuze naslage Koka. Kako je miaz goriva u usm Toleranciama i rasprsivane kvalittnye, to J® mo- tor ti omisi stein Wari mana SL. Brigatea 5 plosnatio idankom Briagalike s provrtima, ish. 4) - zabvaluiti oso Dito inom raspréivanju gorva, ugfady so u size rmotore $ iravnin ubriagavanjem. Tak orvaranjs Dbrzgalke na uredsiu za provers rada le? areas 150: 250 bora. Iola brizgalike na donjem ja baju obiéno konusno Lbrugena i priagodera Konusnom sjodistu ile u kudigtu, cime je postignuto bespriekoeno brie fe. Razikcujemo brzgalikes jednim i ve provrta, Brigalike jedrim provtom imeju samo jedan ‘otvor Provan u ost brizglke il boeno, Brizgalke 8 wise provrta imaju. do 8 Wor, postavlenih biéno simetriéne, Kol zatveraju Kut otvora 0 do 160°. Promjer provrs (0,15 - 0,4 mm) utjose n= blk i probojnost maa (dubina prodana 203" i prosor. srigolce enane 2 CEL eae Si & Brizgaie ¢provaima Nosaé briagaljko Brzgalka se u glavu motors ugreduje sa svojin nosacem, (3.5. u kojeg se moze upresat nei: ieniv Stapast iter gorva, Gorwvo se iz VI pumpe pod visokim tlakomn dovo- 1} kroz dovodni prow rosaca | prstenasti utor u {aru Komoru bragalke, Kad tak gorva nadvloda Siu opruge,igia brzgabke podite se sa sjedsta | potinje Ubriagavanje goriva u izgarni prostor. Ova) Se proces oda tijekor tlainog hods VI pumps. Gorvo koje se gubi stujanjem kroz 2agnosti izmedu igi tla bia, hadi podmazuje ight biagalike, © odvodt se cbino povratnm vodom azad u sprommik gorva. Na kraju usiagavania [pad taka w taenam vod) opruge vraga ig Brae galke na konusno sjediste | vert brizgalke 23% Vera, Potreban tak otvarania brzgalke moze se Tegulrati podlaganiem celiénih plocica (regu: laciskih podiozaka) pod oprug. Nosaé brizgalite s dvije opruge, (sl. 5.) - ima vio opruge razigith Karakterstka koje su take tdabrane dana manjem taku govva ila brizgalke Podize samo prvu, metsvoprugu, Venti brzgalee tara tek neznsino, pe se nsjpne potinie vbreae- vat mala koliéna gorva(predulzgavane),kojom 50 zazvai2garaje sne tako velkim porastom ta ka, Tako produtenim ukupnim vremenom br2g3 ia, glawnam kalzinom goriva koja se potom Ubiegava, dobiva se make agaranje | stabil fad 72 praznom hodu, te mana emisia stetnh ‘ar, Zbog tops 98 nosati bizgaike s dvie opruse Drimjanyit peje svega u dize-motorims 5 Iztov- nim ubeagavaniom, __2. Motor 181 oo Sion oppo Silo the yuo nice ate S15, Nosae brisgalitas jednom i die opeuge Toplinska zastita brizgaliki Kod dizetmotora s izavnim ubriggavanjor, pose- bice = nabjanjem, sepnice bri2gaik! s provitime Zagtaveju se bog vsokih temperatura iznad 250 cr pritom se smanjuje twdoca sedsta gle, pogotavo pi ajnom nogonu, a posjedica je me ia trejnost brzgalke. LUgradnjom termidkih 2atinin koSulica fz neheds- juceg detika mode se sniati wemporatura na s=pn tz prinéeno 40 °C. Twedoca so ne smanjle Uo Tiko; mer pa je trajnostbrizgalke vec. S16. Toplinska zeta brizga152 2, Motor Motor ¢ tae kipovina eoaet 153 2.4. Motor s rotacijskim klipovima: Kod motora s povtnotransieclickim klipovima Ipravocrino nojedniko gibanel, kipow 88 gba Betodiki od jedne do druge mtve totke. Pritom 5 pravocrtna nejednalike gibanje Kliga mora Ri tim mehanizeiom pretwoitu lnsino bane vat 12 Kod Wniclovin motors kip (oto rota pi ‘ekspanziskom procesu neposreano daje Korisr! tad, Teste jednolko rotvajuceg. Klpa_petom oisue krubricu. Kako nema Ubrzara | uspevava "a prtiodtk osciajutin mass, pri ecnako| tet imotore dobive se veéa snaga {okitni moment, Wenkelov mato rad kao: —Setveroiaktni motor - jor regi sa zatvorenom, Tamjenom pinov, —dvotaktni motor - jer rotuceki klip upraa i= ‘mienom plinova pretcivanjom otvere ra tena) plots fucista 1 S10 jedan okretajekscentriénag ‘ate edgovarajednom radnom cllusu Konstrukcija| Unutrasn proster stator, (al. 1, im kontury femtohoide | spojen je 8 usisnim 1 ispusnim analom. Koncentnene u odnosu na os stator ‘nalaz se neporicn zupeank Ko fe Gusto spojon boénam stranom statora {ii madukuelster) Ekscentizno watio, (sl 2), na éiim ekscentrma lede Iota Kipow na wat | zoreasneh utes 2a uremotezenie. umpe Ufa. svoj Osi led U 8! stator, Zarwalujuci ugradenim brvama, Kip, {al.32, je revien prema svim dodinim plchama iT ite none SL. 1. Kueitte 8 ipo ssosenar _— escentar2 ‘L.2, Exscotriéno vratilo motora saya rotors Motos rtscshon Mipovina ZS nt bone ge tere ent ‘13. Kl aksianim tradijanim brevame Unutiaénie ozubjine na jedno| strani klipe zah vaca manjinepomén zuptanik, ubvi8éen ra sta toru (ianetarn prjenosnie). vim se uZujeniem Bil odvalivaniy ne prenosi snage, vee samo ur ravja sibaniem klipe Mje muse planetarno kruino gibenje): Kip se. okrede uvjek’u pravom smjeru sinkrono s rotacijom ekscantiénog viata Omier promjers neporienog zupéanika 1 unutras jog ozublerjatanesi D1: D2 = 2:3. Klipovii sks Ccenriéno yratilorotiaju uistom simiery, al prtom kip zaosige Osobitosti Wankelove motora . = ilo jecnolko Ghhanje, jer avn’ dielowi samo rotiahu tkip | ekscentiéne. vrata), patpune Uravnotezenje masa, nema dletova rezvadnog mehanizma “= nema suena presi kanal 2 ijonu plnowe, — marie dijelova, manja masa, — gotivo maze imeti meni oktansk bro pogodan 22 tad s vodicom, —nepovolian obtk izgstnog prostore, dugacki Putow rgarenia, velko topinsko opterecerio, Sjelastatorau prostor gaan —veéa potroinia gorva i ula, —Vvisoke HC-vijednostiu issu pinovios, 1p cba sustava. Rezonanciski sustav za stedhje Podruge roa okzetaja se na viSer podruty Drokbpa u osclaciskt sustay. Zakopke med re enangiskin Komora olvaaiu se elktrepneumet 5, odnosno elokinéno: Komore postaju 2a 0s Claciske cov kolktoe 2raka Boje punienie u podeujunideg broja okretaa nas tale zhog rezonsnjskog, a na visi byojewma ‘okteaja zbog oselacijskog nabijenia.Pritom ct Gi usisavaj. koe kratke Soke chew, (el. 8) rng 51.7, Rezonanclsto-osiscistausisna cov erate | sie |: ’ fl Sein [ote S16. Otetd moment i snaga motorau ovenost © ‘iin wren ioe Nabianje motora 2.5.2. Vanjsko nabijanje Tickom takta usisa punjatem se tat u clindar 80 veca koléina swezeg medi. Osim toga, ivan lingra se gory smjosu il St zak djetomicna Potpuno pretkomorimis Unraduiu se sladeei puna: — bez mehani¢keg pogona (np. tufeopunag, = meharitkim pogonam Inpt. Rovtoy, van lamest, = taénaval’ Ines. Comore) Punjati bez mahanigkog pogona ‘Turbopunjas- eneraiaispusnin pinova korst se za neblanje svje2eg media v clindar, (1. 2}. Uodivo djlovanje rabijanja postiée se tok u podkueiu sted visokih brena vrine, Nadal, {ake punjattgjeliu s malin zakaénjenjom na bree bromjene polotaia papuce gase, jer 2bog ine Sputhi plitovi ne mogu pratt bree promjons fopteredena (rv. turborupa. Kako ne tose snag $ radlice, ovakvi puniag rade bez gubitaka, sl 1. Konstrukciaeurbopuniaza ‘1.2. Shemo motors turbopuniséem Fotor tubopunala (el. 2) dine wibinsko kolo s vation | Kompresorsto Kolo. Ovsno o ved 1 tor s0 vi trajnim brojer okteta 50000 - 240000 ‘min #200 * 2000 1/5), Ispusni plinovi motoca ogone tuibinsko ko}, 8 preko vrata | kompre Sorsko. Kompresct usisava svjedl zak | daje 98 tilindrima pos oatedenimn takom. Tijekom tiscenjs ak se zapra | do 180°C. Nabijane motors 51.2. Rotor turbopuhala Medubladenje 2raka i takovi nabijanja- stiéeni agrien zak ie puhala maze se prje punjenis tiindara ohisdt, dime mu se powsule specificna fqusto‘a. Veca masa araka omogucule ubragava Fie voce koline gorva, @ time | rezvjanje vete Shage motors J table! 2. dan su tlakovi nabijana $53 1 bez meduiadonia zak. Tak ba 02-18 22 ‘ovi sabia jednog motera turbopunjaéem fe smu prekoraei vrjesnosti kolo |e propisso provodag, jer bi se motor mogao unis Reguiscija taka nabijanja- uz opasnost od raz [plana motors 2009 provisokin tlskova nabijan, Wrelgina tompresora tako je ieabrana da nabianje Potinje ves u podruty stadnih brojeva okretaja + franjs Kaine ispusnih plinova. U podruciu viso- Sih brzina viaje matora | velks koléne ispuénih plinava, lak ndiania postao bi nedopustivo visok fi’. auhsle posialo prevelk bro] oxretaa. Zbog toga se tik nadianie mora regubra. Regulacia {taka nabijanja [RTN: moze Bit = meharidke-poeumatsks, —elektonihs, —s promenivom geometrjom turbine (VIGI Mehanigko-pneumatske regulacia, (sl 2) - ak habjanja dleuje na membram. upraviaekog vent Ig tlaka nabjana sl 4. Protusl taku de zavoy fa opruga, Cim tik nabiania naddads sit optuge, Vent fara. Ispusni pnovi sire kroz mimoved: nivod w ausouh. seg aeann Ts S14, Upraiatd vent! Hake nabijania 2, Motor 187 Upraviagki venti taka rabiania mote se ugredt na bio koje miesto pre turbine. Umjesto venti froze 9e ugradt u mmaved | upreviacia zaklon- fa (sl 5), Kola Je tada poluzlem spojena 9 uprav jaékom Kuti ipnévrécena je obiéno na Kompre- Sorat, Zahvajjuti veco| udallenost kutje od ve iin -dielova turbopuhala, ranje je toplinsko Opterecenja membrane Ie Umjetain rasa, @ to hake | mania kvarova S15, Regulecis take nabiania pomeeu upravjatke Hope v mimovodu 1 koBenju materom i zatvorenom loptu gasa na ompresory nastaje ili tak uspora Koi Kobi kom- presorsko Kolo, tak0 G2 se. pri naglo} promjeni Optereéenia polavuje KaSnjenje. Za postzanje eometane rotacie Kola, regulacist ureday taka hhabianja mogu sat optoen’ (erkulacsk) vent Upravian takom usisne cjev! (venti orpuhivania wastegate, sl. 6) Comet ‘1.6. Opteen venti Pi zatvorenom leptna gasa owvaraniem optoénog vento kratko se spalaju tadna i usisna stiona Kompresora, te so smanjuje opteredene rotora Eloktronigka requlaci, (sl. 7.) ~ upravai slop Tequlacie ieragunave optenain’ tk nabians na Teme polotaja leva gasai sklonostipreme deto- hac motora. Korekojsee veline su, prmierice, Temperatura usisavanog 2raks, temperature i bro} Dkretaia matora. Osolacie taka okoine, nor. u rc Skoj voi, nemaju utjeca., jor senzor ik okie Stalno mien tla aj ga upraviatcorn silopuSi 7, Elektronik regulacj take nabijanja Princip rada Tlaéni sensor prati Yok nabijania, a upravhack! sklop TN uptavia radom takt venta, (el, 8) (Omer taktova utjate na otvorenost venti Tlak nabijanja prenizak tak, vent otvera vod iamedu tlaéne Gjew. | usisne stvane. Kako sad Cluj nif lak nabjanja na regula venti aka rabiani, vertl ostaje zatvoren. Turbina dobiva elokupra sttujuispuscih prove Tlak nabljanja provisok - senzor taka Sjo po atak_upcaviaékom skdopu FTN 0 provelikom tiaku. Takt venti zavara vod, ak v upraWjackom vod regulacfskog ventla Taste, pa ‘on oWvara i ‘manjuje stu pinova kro tubin S18 Takt vent ‘uperdabava (engl: Overboost) - pod ovim po- Grazumjevarno Katkotaino prekoratonja taka nabjana za ubrzane vol Kad se paputa gasa br- zo pitsne do kai (hick down, takt vent ravara ‘egulsojsi venti taka nabjanja. Cjelokupne Kol fa spusnih pinova vod. se preko turbine, a tak Tabjana nagio raste. Postiaryem Zejene. bine vorla, proces regulagje waca se na normalnirezim, Proanosti elektronieke rogulacije taka nabija ja su —bole prxadno ponatanje(osjetivost —tonstantna snaga motora (neovisno 0 taku ‘okoline, regu apsolutnim takor, — varabi va nabjana (sve do gare detonacie 2 Mowe Nabianje motors Regulacija taka s promjentiivom geometrijom turbine, (1 8.) kod ovin se pula Uak 2aks mi jenje zaisetanjem dovodnin lopatica. Regulacia je ‘heovisna 0 stuj ispu8nih pinova odredeno} bro- Jom okretaja motora S19. Regolacia taka nabijania = VTG-om Princip rada, (sl. 10.) Bro} okretaja motora nizak -da bi seu podtuju risk brojeva okretaja mao na raspolaganju vel fkretni moment, potetna je wma vii lak nabila ja. Pritam se dovodne lopatce tako postave da Suruju miazni presiek. Su2enie uzrokuje veliku br Ziny ‘stujanja ispusnih.pliovs, oj osim too {ja po obodu Kola vee: kak Sle: bro| okrotaia turbine tak nabjana rasta Boj okretaja motora visok - dovodne lopatice oslobadalu vel mlaznipresjek da Ose rogla pe hvatit velika kolitinaispusnih plinova na visokim brojevima oktetaja_motora. Time Je postignut potreban tak nabiani, ali ne i prekoraten Promjana miaznag prosjeka moto so iskoristt za, Drmjonce U posrutje ueokin bojova okretale, do Watro kratkotraino powsenya taka nabiania (ower boost, Kako so zakrotanor lopatica mate narjest opt ‘mal tisk nabjana za sv pogonska stanja motoa, ‘je potieana Ugradnia mimoveda, Kad upraviack’ rede motora doo tioku prinudhog pagans mo tora, zaretne dovodne lpatice dau raved slobod 1 presiek. Tiak rebjana snaga motor padi SL 10. Postaiienje dovednih lopatca Pokretanje dovodnih lopatica, (sl, 114 - jzvede= no je pomocu upravjacke paluge ij voded tn 23- hhvaca postavniprsten. Pomicanjem upraviacke poluge zakreée se postavniprsten, a zakretanie se preko vodecin tov vrata etodobne pronosi ne Sve dovedne lopatie, 2. Aternatvni pos ‘1.1. Pokretanje dovodnih lopatica Elektropneumatsko pokretanje upravijacke por luge, a 12). magnetsk se vent ako upravia da cdfava odredenu raziku imedu atmosferskoa ta- ka padtaka valuumske pumpe. Ova dferenciaint ‘ik deluje na membcanu podaene kutjo. Volta ‘Sievenciainog take mre e 2a postavinjo doved: hin lopatea tim 23 ak nabiana prittenutaénom brojokrataa | opterecenju motor. Vet prema ogonskim uvjetina,Upraviack wroda| uovishost 0 Ujessinm veliama fpararetiima: ap. broj okre- taj motora, pola lepta gasa,temperatu'a ato fa, stiongst SetoracyKontinueno narye8ta dove- dpe lopatice med polozaia vavani str. akon pom vaste pmo pects fran coo an 7 S112. Elektropnoumatsko uproviianje Puhala ¢ mehanigkim pogenom Rootovo puhalo, (sl. 13} -iravno je pogonieno otorom preko elektromagnetake spoiks. Punalo Se tako moze skit u praznom hodu, @ukivét tiekom ubrzavania | punoa ontorecona, Prednst v odnosu na turoopunals su nema zahvata na sustavu ispuha, — brti porast taka nabionia, vei okretni moment i upodtutiuniskh brojeva okretaia, Nedostatak. je Sto s0 28 pogon puhala mora uzeti dio nabjanjem dobivene snage motora (do 20 kip, ovisno a taku nabiania | broju okrotas SLT2, Rootove puhalo s magnetskem spojkom 2.6. Alternativni pogoni vozila Razvo aternativnh pogona vosia i altemativin iavore.energje tebac Di pridonijet! snizenjy femae stetnh pinova (NO, HC, CO}, powoso fora | Duke, Time bi se orao sabwati piod- i zhWotniokol | pobolSat Kakwoéa Zivot, Kao vor energie, osim dizergotiva benzine, na Faspolagany je t nekoiko alternatwnih goiiva. U ‘malin sorjama, odnosno u fazamaisptvana, mo- toi rade 5: —zemnio plinom, —biodizelom i bioplinom, —elanolom, metanolom, —vodikom, —elektvitnom eneraiom a0 altenativn’ gogoni, hibidhi pogon i elektio- ogon s gorivim éeliama, tenutasno su glavna Faavoina | lstradivedka tert 2.6.1. Hibridni pogon Pod hibridnim pogonom podrazumijovamo ppogon voalla koi ma vise Od jednog pogon Skog lavora, prmjrice eloktroriotos | motor s tiustarji iagaranjom Gi, Rindnog pogone jo korstl) sve. prednost ‘pogonskin Koncepatsu fazistim uvjetine rada vou: 5, lsprobavaj se shedace wste hibricnog pogona MUI + elektromotor + bate —MsUl + elektiomotor + vaniski dovod lek trigne energie (ole, MU + zamaériak, Pnsks tubina + generator + bateria + elektro Costo isprobavan hibridhi pogen je kombinacis IMgUl s elektiomotorom i baterjam, (sl. 1 Princip rada- u voinj na kratke staze i vot kon stantnom bizinom baterie opskrbhujy olektrc- ‘motor potreonom eiektiénom energiom. Tok Snage vod! se preko spojke K2.na mien. U voini na. duge relaeie, ph brzavanju | punom ‘opteredenju, vorlo pogoni motors unutarj ‘aranjom: tok snage se vod! preko spoke K1 i KZ fa mienaé. izmedu motore | mjenjata ugraden Clekinien sustav sada radi kao ganerator imate se fskorstti 2a punjenie batora. Spoke KI se ikiucujo pi kotenu | edspaje MUI, a elekromo- tor prez! u generatorski pogon. Pitom se preko ‘spoike K2 pogoni foto, a energia gibania vozia ‘Kinoteka eneraia) prétvara seu elektiénu i pohvanjuie u Baten (kao kemiska.160 —_Aernativni pogoni SL. 1. Hibridal pogon - motor unuteraj ngara ‘jam * eektomator Kako MsUI s ovaivor pogonskom kombinacijom te8ce mote radt! v podrugiu opteredenia s po- ‘api stupniam Koisnost reste ukupr stupan consnost i otosnia energie pad Nedostac kanoopta su visa jena pogone, tena bata restr koje one aun man kn: 2.6.2. Pogon vodikom - gorive Voss (H,)gorva je buduénosti. Spajanjem vara iksika sivara se voda energia 2H + 0 —> 24,0 + eneraia U tohnici vodikove pogana razlkyjome roto sokatemperatura) | hho (riskotemperaturna} ingarenie. Veelo izgaranje - sti vaikroagira = kisikom iz ala u motores unutarmim legaraniom, pal 521 svara toplinsku energiu koja se pretvare kipnim rehsnizmorn u mohanih ra, Hladino izgaranje - u goivej se éelii oda kon ‘wolrana reek speiana vodka s kiskom, pri ce Roun aaioge menor * ell aos tara vos + efi oktetn mame usec ganja pou i ovat 1 mogsenost osteo wok ea vole mu rastaja elekwiéna energie. Pri veakeli so Sarai temperature od ~ 80°C. Elektiéna ener. ‘8 kersti se za pogon elektromotora Konstrukeija gorive éali, (sl. 1.) Jeagru govive 200 kg ugradnju,uredaja 2a promienu smiers ‘okretaa radi voznje unazad Miso 3.3.2. Konstrukeije ruénih mienjaéa Prema toku sag, (s. 4), engi mogu bit Prema broju watio v myeniséu —s ve vata tazneosn, —s viveotia (stoosan, Prema korstuktnim djelovime ot slobodne runanike (oxen) dieu esta] ved sryhovn ‘atime, poste neni so snkronim ogteama, nits tandzastim spojkama Prema sinkronzci snk esinkroizrani Si. A tetooen' i azno9en! mond 3.3.3. Mjenjaéi sa sinkronim ogrlicama Tok snage izmadu uklvéned (slabochoszuptanika i watla mieniaca oda se preko enkronh ogrica, buts spojenh na wrtio preke sinkron Hoa, (5) Sui parovizuptanika stupnieva prienasa za voEnju apried ustalnam su zanatu, So 2no6 da SU pojed fi zupearig sobodno okretni ra vrata 1uRer 2uptanil.Zupeanic su aksjlno nop pa ima- ukoso ozublenje.Stogs su i uradu be 2uba uz valu i moau se vga Optra ea dulire zatvata 2bs) Osim toga Zupcanis imal vanish onuolel ve jenac kojeg zahvaca ozubleni wienac snkrona Raznoosni monjati uaradulu se u vara s popres no pastavjerim motarom, bilo napried s predrim fpogorom, bio navad sa stadnjm, Nevivalu Se | Ijeniaei s dva vatio ipogonsko | glawno vaio) Pogonske | glavro vrata Jota na raztitim praver 3. Pifjenos snage. an ‘ma. Us prikazani mjoriag, (sl. 5), moter je ponre’- fo ugraden. Prienos snage za sve stupnieve ve {on ja po odin parom zupéanika, Na pogonskom rat nalaze se zupéanici 2,25, 25, ty. 11 3s. Na glavrom vratk ete pogorent Euplanicl "Sy 29 259 2g URIUBH 26, MBF 3, stupa) penois, ornate se sinker 8 na eve stra, Tok snage je vatlo spojke lava vat. sinkron » 25 - 26 Sone a VV" ee veiog ye me Cale ———— sank = ss ——— ‘5. Sstupanjslraznoosol mjenjag Ietoosni mienjai. sl. 6), voraduiu se u vozib = naprijed postavijenim miororom u smjeru vozne | straznjn pogonom. Nazivaju se | myenfaei st \ratia (watlo spoke, predlezne | glavno vratio, Vratio spoike | glavna vrata leze u isto) os: Prijenos snage ostvaren je parom zunéanika, osm Udirekino) veeni (drektn prijenos, obieno 4, st en prienosa, ako mijenja¢ ims 5 stupnievs. rato spike preko 2 pogon’ pred vata (ore ratio ah a8.2y 25/2) 1 25 low zupcania Bs ‘Gavnom vratiu Gonfesom) pestaven: su oodno ‘kre suptani 2g fp fy 2p KOs 20 Seton Stig za vaio Promjona stierow pxjenoan emoguien je pemica rm sion Sy Sp cw uses. SW sugrie bienoss om’'4 stupa, osheren) su odedenin orm soa peat pr yk fo tava Euan deck U2. tpn prinasesinkron S, pore so ween | zaivat cndler! vionac zuéarita yp. srap isos s vata spake suptacom par #72p 7a pre [bine vata pram p28 predtnag agave vat. (Tova stop renoes seule bre eet tora cones povecaa coe moment3. Pjenos snage v9 v8 3, Pjonos sna Sinkroni sklop mjenjags wate 8 6S ate 8 zu tee smo =~ nie pate oan us a a a ‘1.6. 6-stunansh istoosni mjonat 3.3.4. Sinkroni sklop mjenjaca sa sinkronim ogrlicama Zadaci sinkeona su: —injechati brain wrtne sinkrone optic sant J staan prienosa (ukjulnog zupeank, —ormoguait brZu promjenu stupa pnjenose, bez ad se sinkron ogtica namosti prema odredenom ~zupéaniku stupa prjenoss, onemoguei mu sobod- 10 okretane ra vai (tok sage fe zupcenk-inkrom atid, Pritom sa_zubi kand2sstog vienca ogtice urube sa zubime aavjenag prstena zpéarika, Stupan priienosa moze se promjenit lako i bez buke tok kad sinkron ogrice | zuacark stup prk jenose postigny jednaku branu vine. njednace. rye saat brzna vty izvedono jo wenjom xza- nia Ipreko sinkion prsteng i tamnog koousa na upéanku stupnia prienosal. Proces ijedhacena ‘odin brina vine naziva so snkronizacia, Sinkron s unutraénjom sinkronizaciiom (Borg. Warnen snovnl diets, ft 7.), su: — sinkrona ogtica s united kandéastin vjen- —sinkzono tel, wi sotne plosce s dva clastitns osiguracs tprstenal sinkroni prsten, —zuplank suprin prose saxilonim pate 7. Diolovsinrona Borg Wamer Sinkrona omtica sa svajim kendastim vijoncem zaivaca var|sko ozubiiene sinkronog tela. Bva fastina osiguraéa potskuju tr Uatne plotice (smjestone U Ziebovima sinkrong tielal na Kandast wjense sinkrone ogrlice. Na ta) fe nstin sinkiona ogra eantrrana na sirkionon tol, Sinkrono tilo svoj 2jebovima zadira u Biebove 1a vratlu, pa. nije slobodno okrelivo. Sika prston $ vanjske strane ima ozubje prsten, a's Unutrasaje korushu tary plohu. Zakretu odnosy na tlaéne plocice agranicavaju ru ti utora Princip raga ‘Neutra polota,{s.&) ~ snkrons ogtica se koo iskjuéonog pilenosa nalas na tol skrone,atséno pace die jeu sredsnem polotau tcntrrenu, inte one oud ogee ortenorion 4>En SLB, Sinkron u neutalnom polatay Zupsanik stupnia prienosa (dale samo: zunca ‘it sloboan je okretv na wat Zapiranjo, (sl. 8) - pri rcomjeni stupnja prienosa \iieaselaktor poluge gura sinkronw ogricu prema Zupeaniku. Pitom se rtiséy 1 tagne plotice na Sinkroniprsten Koji se thog toga aksalno poriee i zatvacs tareu powinu zupeanika. Dok god nis igednacene brane vine 2upéanike | sinkrone oor lice, moment trenja zakraée sink’ proton {ako da lage plotice pritséu bosne strane utora.Zbog toga 7Ubl sinkronog prstene ne leze u_istom pravou sa zubima kand2e sinkrone ogice, cine oj re sprioten dainy pomek prema zupcaniku ‘3.9, Sinkronu bikadh Trenjem se sinkroniprsten ubrzava, odnasno us: porava, sve dok $6 ne. posigne ijednacenje Braine vin fsinkronieciah Sinkronizacia, (52. 10,)-posizanjem sinkronizec je gubi se sia enja, pa se sinkron! prsten mate Ramiestiti tako da 2ubi Kandze sinkrone oprics produ i zahvate ‘zube ra “ozublenom prstens Zupéanika. Na taj je natin zupcanik uevrscen s vatiom 1 stupen prensa jo uejucen S110, Stupan)priienosa ukiuzon Sinkron s vanjskorn sinkronizacijom, (sl. 11.) Siokronprsteniimaju tar plahu po vanskom obo: u, 2 ozublenje se naa sunutrasne strane. Tako. et, ogrice emai te plohe sunuasnie strane. Pr Zawatu utora ra zupeanie, Wi graiens na snkro- fom ersten ogfencavay mu zakretare. Elestcn: psten soit dew nourainom polozay sinkron Prsten nalegne na oaubjeni wienac aupésnika 'SL1.Sinkron 6 vansom sintronizacjom Zapiranje - pr udutivanju stupnie prienosa unut ragnja tara ploha oie natjeze na vanjku plohe Sinkronog prstena, Razikuja se braine vin, Sinkroni peSten se mora zakrenutt najvise 22 'p Sinine zuba. Zbog toga je ogtica biokran v svory hogu prema zupcaniku sve do sinkionzacie Sinkronizacija. ~ ijednatavanjern brzina vttnje vaniske tane plohe sinkronog pistena unease plohe sinkrone ootice,elatien prston se priisno, 8 zubi sinkronog prstona \ogrice mogu se u2utit 32 2ubime ozublienog prstena na zupcaniky Stupanyprjenose fe ukjusen. Prognosti ave konetrukoje su akée i br2e uklut vanje zahvalujues vege momenty tenja (uz kak sie trerja zbog veéeg ‘adsl, te mania froferje | du2l viek trajanjasinkronog.prstena hog vee Kizne povsine Sinkron s dvostrukom sinkronizacijom {trokonusna) Pi promjenama nih stupnjove prignosa razike brojokretaa u tek sinkronacie vese su nego pa promjenama visi stupnjeve, pa su potrebne vese Sle terja za ubrzavanje | usporavanio zupéanika, Stoga se u mieniacima osabni vo2ia 291.3. stu pany prjenosa prmionuyje avostuks sinkronizacia ftrokanusna). dok 2a 2.1 . etupan prienosa do- vlna jodnostuka Unutrsja sustav Borg Waren, Konstrukelja Osnovni diotow (sl. 12), su: ‘unutrasn i wanis sinkroniprsten, —meduprsten, —sinkrons oatica i tele, —zuptanik stupnis prianose Princip rad gotovo jo identéan radu vee opisanog sinkrona s jednasttukom sinkronaaciom. Povtsina tami ploha znaino je povecana: gotove je dvaput veea rego u sinivone 5 fednostruKom sirkronizac: jom, 9 postignuta fe uatadnjom ti prstona: vanisk | Unuirasnyprston del preke meduprstens Koll © Ubljebhen na zupeank stupa prienosa, Unutrasnj i venisiiprsten medusobno su spreg, hut! svoj utorima, 51.12. Sinkron dvostrukom sinkronizsiom180 3.3.5. Razvodni mjenjacki prijenosni ‘Mieniséki prienosnici na motors voziima mogu se swstatu dijo osnovne skupne: = ahem maniac prienosnici imjenii, = copunsk prienosrich Glavni mjonjaéi imaju vese moguénost prom jone prignosnin “omjere. Ninoy. je zadatak Smagueit sto bale iene anaéajko u ubiéajenom podrutju eksploatacie varia. Mina je nuzdan u ‘arin s motorma 5 unutrasnim izgareniem. Dopunski priienosnici ugradyju se kad se od mo- tomeg vouia zahtjevaju povelije.znacaike ‘Srokom radnom poorucy, ! mogu bit —Drinski - emogucuju postizanje maksimalnin brine ur Sto vedu.ekonomiénost voinie. gradu se na trenska i privtednavoale (pt ever putnika i vabe, wutna vorlel —razvodnl «razvode (azole) snagu (oksetn ‘ement na vide pogenskin mostova losovinal: —wutai - poste se veéa ekonomignost pi na Progld i adtéavanje mjenaca éine shed pos ‘pe: — provera razine ula, po potebi dotjovano, —podmazivanie diclova poluta (pijenosne poluge, kuglsto okretise, —funkcionaina provjera promjene stupnia px nos fakoéa promiene) Zamijena ula u propisanom coku, —provjora kutista mjonjaéa na propustano up 1. Koji arta ose v vortima s MSU! (moto ‘ae unutamim igaranjem! more Ugradti Injenjat stupniaprijnora? 2 Kojo su vane zadate mjenjotastupnevs pt 2. ve ae wrote rudnih een yori? mogu neeiu 4S akvog gleista mofomo ranikovati ruéne imjenaéer 5 Kol uvoti mora bit zadovollen! frioriagu vise porove. rupeanica. ‘Btodabno atalnom Zahwatu? 1 Kalay je tok snage u fstoosnim, 2 kakay w 7. Koiy ulogu imaju sinkzonl sklopow u mie ‘atu 62 sinkronim ogticama? 8. Objasni rad sinkrona Borg-Womnet 3. Prenos snage Radovi drtavania —reduktorski- odvode snagu na prikutke rad. nih agregata. Ugraduyu se na poloptviedna i coradevinsks vorl Konstrukcije razvodnih menjactih prijenosnika S konusnim 2upéanicime -razvads snag ne fe rencjalo osouina ujednakim djelovima ' moat Ot {odaino opremijn's melas clerenciiom, Torsen-ciferencjal -rezvode snagu u nebiokra ‘nom stanju na diferencale osovina ujednakin dh jelovima i delyu samostalno kao diferencia Planetarni menjati - raspodialiuia okretni mo ‘ment vraziiom omjery (npr. 35 % na prediye i 85 % na stiainje Kotate). Moguéa je ugradnia, binskog prjenosnika S113. Vorlos mjenjackim prijenosricima Pregledt za lokalzranie kvarova i set: —vievalna kontrola npr. uévréenie, —slusna konvolalozublene lai, funkcionalna kontrola sinkronizacia) LUle se u mienja6u mijenia 2009 uklaianla mo ‘ahi opjaka Nakon spustana starog, kroz gor ‘jioter taba nat too novog ua da pote is ‘feat proko rubs. Sta visk ooseat gist Osnowo ie pravio potpuna tistocal 8. Nabroji osnovne dijlove sinkrons Borg Warner! 10.Po tamu se raziiuje sinkron =. vanjskors Sinkronizacom od onog s unutrasajonn? nish Kons snkrone = dvostukom 12. Gaje 50 primjenjujusinkroni s dvostrakom sinkronizbeom? 18. Koji je lawn zadotak dopunstshprienosni- 14, Na kojom se mjost u transmis vortanaaz raevodt! pronoenk? 15.Koje se konstrukele ravodnih prienosrike soit unas pegenom na svetotater | 16, Opie raxdiotu okratnog momenta kod raz-| ‘elnog prilenosnia = konuenim zupeani ima plonotarog mioniaeat 2. Pron Dijagnoza tomatse mrisg) ‘ys oenose Motans snk ed oo eto uk | svosen afereciel + lavfen snk 1 Spoa ne cova provino + popresno ule Bla otttane sno. igo rh omien, rp ienose licont was ieee + eko le soak, fare uw mena lou istoten 2opeane uw mierda ‘oftecen noes motors menace 181 snage a ce | ae e ee ‘scant: thon : Lapeer arian cia oe “te igs gp IMieriat botan pri | + Geto itrosen poked optorscen 1 letsjolobtecen + ezublone ettazeno uns rag ~ | * SBE 2 Wires bokine v | 2 Sra ue mena snekom od stupnieva, (ucla Tleniocs, brusnost goronos ‘eharizam ne ad proving Ulja za mjenjaée Ufa za mieriase ima deuktiu logy nego motor ra ule zattte prot toterja botova zube | Kenn povidina lea. Kod hporinog ozone oso Bit je trazeno itskvanj uipog fire, jo Urok povetanom tosen ranidte karateristhe tenia - u_sikronim ‘mjematima uj fm lzmedu tare Konusne pone zupeanka i sinkonog pstene mora 28 quot ad postizanya sinutoncae — zea orotw serene tiekom Gtevege viele eksploatace! — nearest pera rivera, pr. elastomaima od ule za mieniage Koiste se. pores AP! Kas ace, SAE wave Rablica 1) Ove SAE vase ne tmogu te usporediat eo SAE Wacama matornn Ue primjerc, vskounest menadtog ue SAE 0 edgovara visxomnost motomnag up SAE 20, ebb vet ucere Sptersoara (Migjet: Motorna ofa... + seven supEanic i os00e8 Suan isis tors StksonRael. bed efor pre ve atu” + Famers ditoos emote ‘samibotiaielove © = Wal le > pode omit ceed ese Za autoraiske mieniaée prmjenjiu se ATF ulja ‘Automate Tanemission Fius. Nima 50 posta. lau dodatni zahtew: —podmazivanje pianetarihzupéanika Slobodnog hod, — aktivianje pojasnin kosnice i spo, —piijenos okretnog momenta s pumprog na furbinska kolo, —visok indeks vistorrosti u_ sirokom tempe- ratuenom pooruci. 2a ATF uba ne postoje jedinsvene noce: ATF Ula diele se prema specifkaciama proizvodita, npr. Dexton ID (Ganeral Motor) spcik Napomens: Propist prizvadeéa motomin vozie neizoste- vyno se mora postivat192 3. Prignos snoge 3.3.7. Planetarni mjenjaé Osnovni deli jecnostavnog planetarnog me- ripe a. 150 sunce i sunanik —kolun’ zapéanik = unutratnin ozbniem — planer’ zueéanc satel, plane i ka —aram i nosaé planeta Panet su svoj vratiime ulvrséen ne jam 1 Cxvaju se po unuvasrjem omsbler kolnog ‘updo | venskom exon sui, Sv zuptanc talom su zahvat, Sunni, Ko- lun zopeank i arm mogu Bt ako pogonski tae snape), tao | KoSon. Saga se uaa Ho Tung Zope it joa Planetar ming Princip rada_ Rarit stupniev prlenasa dobival se kaeniern ekog od negonjeih zupcanka planetaria, iar snage usima se s dela koje ni ken, oi gorse Stupnjovi prisnosa - monuee je postiéi § pri Jenosa napried i 2 prienosa nazad fobmutl smier rotaci) ogon -prionos snage izmedu motora i pojedinih {anova planta odvja se preko lamelasit spo- Ik (Gogonske spoke! Koéenje - pojedini dielovi planetarja kobe se (blokirj. lamclastim spojkarna feoéne spoke th Pojasrim kocnicama, Kegeni se dielovi spay usistem mjerjata, Primer mioniaga s tri stupnia prienosa 1. stupari,(s. 2. - sunéanik je pogonski dio, ko- utr 2opeanik je blokian. Panet! se glbaju po ko- lawson aupéariku,Jaram i njogeve vratlo otk Uistom smeru kao | pogonski suréanik, alls ve Tkom reduksjom boje oketa 2. stupanj, (I. 21 - koluti zuptanik je pogonsk Ssundanik je Dlokan, Planeli se kot po obods Sunéarika,Jaram i watio roti u storm sent kao kolut zupeanik, ak maior redukcjom bro jn okreria, 4. stupanj, (Gl. 31 - kako su suntank | kolutn Zuptanik pogonsk, planet! ne mogu rota! oko 5v0}8 os! dels kao poveznics. Cel slop okreée ‘50 2jodno § jarmom, pa jo ostvaren iraval id rektni priiones 6 = 1 Planeta mienise Vosnja unatrag, (el. 2) -suncanikje pogonski do, jpramje biokran Paneti menial smierrotaci, pa 5 pogonjeno watio kolutnog zupeanka okrede Suprolnom senjery s puna manjim brojom okretaa, Logika ukjutivaria_pregledno prtazuie-delovanie tacit elemenstaplanetariau autornaikom mc Fiatu,tablica 1, (myeniaés ti stupna prensa): Vena rane ‘Seance Hkolutn 2upeank J- jam Fesat panei) Vednostavan planetarij nije pogodan za au Tomateke mioriaco:u praksi ne pruza dovolno ve lic broj stupnjeva prijenasa i potrebn su mu dva pogonska watil. Zo0g toga se spajaju dVa il ti fednostavna planetarja u seri Ravigneaux-spo}, (sl 4) Osnovni dilovi Ravigneaurspoia su _ajednigki Koln zupéanik, — ajednis jarer, ‘va rasta sunca, —kratkii dugi planet Ravignoaux-spoi predstavia spoi dva planotaria sa zajednigkin koluinim zupeanikorn. Raz Stupniew prensa dobivaiu se ka0 i Kod jadnos tavnog. planetatia: pogonom | blokiranjer dredenit elemenata, odnasre cele skupine Sagan priencsa fete) date afte wit tz) ea lL IL tl pogonske spoika K1 pogoni sunce $1 ewe we oe en Pogonsta spoka K2_pogon’ sunce S2 pa ol Koéna spoke K2. bloke $2 sate | Ne cues 5.2. 1.12 stupan) pjonose SL3.3.1 thod unszad) stupanj prijnasa kona spojka KA kot spoiku slobodnog eda F oéna spokka KS. kot jaram J spojka siobodnog Fu jednom smjeru hoda—_okvetara je slobodne, biokrau deugors 3, Pjenos snage 183 tanta sta aughPO ‘tel rota eee ta Se SL 4. Revignoavx-spo} Pogoniano watlo mate bit vat klutnog zuptanika arma, Ravigneaux-sp0) mote bil konston u au Tomatskin riers s 34 stupni prienosa ‘Simpson-spoi, (st. 5.) Simpson-spo| |e. spo dva planetatia s0_zsjec- rigkim suncem. Cine 98 jedho zajednigko sunce (sunéanik —dva kolutna zupcanika jednakin promyor, — diva jarma s planotima. 51.5. Simpsonspo)tas ___3.Prgnos snage Planets mienjoe ‘wikton-sp0},(s 6) \ison-spojéine tu seri spojone jednostayne eee planetara, lax snage una Se u svim priianose ‘Supa eynas fa jorms srednjeg planetara. Wixor-spo} ko: Be Fist se u B-stupanjskim automatskim mjenjacime — 2 Prednosti planetaenih mjenjata = A —stupnievi se prebacuju bez prekidetoke sage, —2auzimaju marie miesta, Veins read —Fompakine su konstrukci, = ‘mani sle na zubim, jet ih je vie u zabvatu, sunce $ = mniren th a jor su sv zupéari stan u zahvatu nosati planeta Planetamirjeniat primjenjuju se u: jarrow, J2 —automatskim mjenjatina, vena — grupnim mjoriagima kao dopunskiprifenosnic sting en —razvodhirs rjenjaciena (All whoe! tive). ee — ciferencalims kao vanjskaplanetairn vrata, —eloktropokretasima s planes ogonska spojks KI pogoni unutran olan pani Ho pogonske spoika K2_pogoni sunce S otra spojka KB. Kodi sunce S ona spojka K& kot! FI ig keoéna spoke KS ko jararm J | spojka slobodnag hoda F1 sunca S spojkaslobodnag hada F2 jaa Jt \ratilo vanjskoga kolutnog zupéeniks HI ie gonjena, a vratio unvtrasrieg H2 je pogonsko. Simpson-speiusteduje so, primjanice, uvozla s 4 -stupanjskim autoretskin mygnjatin teers — heh it Kombinaciom Ravigneaux:-=50j ili Simpson-spoja 5 jadostavtim plsnotarjom dobrajs se automat ki mjenise! 5 415 stuprjova pronase 81.6, Witzom spel 1. stpan) eect ere ‘Supa eines 2 [ech 8 aeibee Vatnja nazad! [5/2 Voir nzad? |, inf programs preiddé no Stpokretanje snp. = 1 2 programs pride na W pokretanies pe = 2) Hidrodinamieki pretvarsé 3.4, Hidrodinamiéki pretvaraé okretnog momenta \yesine voria s sutoratskim mjenjatims oprem- jena je hidrodinamickir pretaracima okretnog mamenta (tev. Fotvingerovom spojkorn Koji au tomatshi povaéavajuokretni moment marara Povecanje okretnog mamenta ima praktick jed- nak ueinak x20 mohenicko ukluévanjo niteg ‘Stupnia prienose, Pretvaree okretnog momenta Je dodatni mjenjae Koji djeluje prije neo se pogonska shaga motora prenose do mehenit- og menjace. Zadaci hicraulckog pretvareée okretnoa momen- tasu: = promijerit i prenieti okrotei moment, —mekeno pokretanje vor, ~ prigusivenie toaiskhh vibracia, Konsteukclja Osnovn’djlow hidroulekog pretvara, (sl. 1). su = pumpno kolo, = tuttinsko kal, realtor (usmierhae sttuania) s8 spojkom sio- Bochog hods, — premosne spoika. tin ate SL1.Hidrodinarid! pretvaraé obretnog momenta 3. Prgnes snage _ 185, Slieno kao hidrodinamitka spojka, i hidrodinami Ki pretvarac ima motorom pokretan rotor pumpe rotor turbine Kol se nastavia u vatlo za pokre- tenis mjenjaea. Ali Kod pretvaraéa okretni mo- nent rotora turbine maze bit vee! nego okretni fmoment motora. To esigurava reektors lopaica- ‘ma Koj 30 naa iamedu pumpnoga i turbinskoge Kola. Pri malom broju oktetala posebna spojka Slobodnog hada osigurave Gwrstu vezu reaktora's kueisiem Reaktor, pumpna i turbingko kolo imaju zavijone lopatice 1 nalaza oe u KUOSTY U ostedeno| Koln Narauliesog ule (ATF -ule Tok ulja, (sl. 2.) Pumpno kolo spojeno s kuditiom pretvarste paganjeno Je. zamasnjekem motora.Ugradene pumpa u sustavu osigurava tak ula u kucisty od fajuge 3 do 4 bara, | njegovo strujane kroz prgusicu, hlsdnisk via te spremnik. T9xo visok Alok ula upretvaredu spriecava pojavy kavrtacie koja bt dovela do. pada Korsnog dlelovanja i ostegenja djelova unutar kucita \ — pe ttn ven reprint ere S12. Uj krughidrodinamictog pretarsts fkternog momenta Princip rad Hicrodinamiii pretvaraé ima dva redna podruti: pode promiene kines amen Iie —podrutie pritenesa okvetnog momenta Ispoika Podrutie pojaéanja okretnog momenta ri pokretanju voziaturbinske kolo i reaktor stole {pumpno se kolo okrece Srojem okretaja arora) Ue sti ie pumprog prema turbinskom kolu predaja mu energiu is. 3186 3. Prijenos snage S12 Stuanie ula pi pokeetanje Turinsko se kolo potinjo okrotat! kad na njomu stvoren okreral momant nada otpore na vats Imjenjata (ati spojtel. Uje koje iste it turbimskch lopatica, (sl 4), dolari medu lopetice reaktors, nasiojee ga okrenutlu suprotnam sme ‘4. Modutim, reakior je blokran spojkorslo- bodea nods 2a se ule zbo9 wo zakeuenn cook torski lopatca{- 80°) jako usporava. To povecs- a reakciske sie koje delyy ne turbinsto ko. Postiedica toga je povecanje okretnog momenta motore na vat Wibine. Turbnska Rolo akrace Se spore od purnpnog Kola Reaktor svojim pogodno zaksivjenim lopaticama pressmjorava ule ie turbinskog u purnpno kolo: Ue via u kuditu prewaraee, Poveéanjem soja okrtaa tubinskog kot sane ‘se razikabrojaoktetaja pump turbine lan = nh) 1. Rizanje. Stare up eva se sade s mani ot ‘anor: ie nastrapvs na apatie reaktora pod ra ‘im kutom, fl), pa se Smarr feakeska sa na eaktor, sto: doves 1 da manje Sadana. so na turbingkom kolu. S manjom raaikom brs fetja [hn smanjue se foley moment Poca minis rte spoke bbostranle —sobosbntni —bastetane SL 4. Tok stulane ui wtopaticams Hidrodinarnitki protvaraé Potetno poveéarie okretnog momenta polako se porastom broja okretaja smaniuje sve dok no acne na 1:1, kad se okretni moment vise ne po- Jotava | snega s motora praktcki se izravno reno dal na mong Podrutie prijenosa okretnog momenta Pai igadnatoniu broja okretoja turbinckog i ppumpneg koa (an = 0,85. 09) ule nastujava na fede reaktorsih lopatica, pa se reaktor pote ‘kretat jer spoia Slobodnog hoda ne blokra. U ‘ovo) todki radne ‘arakteristive (S)_prowarae Brestoe delovat kao pojatala ckretneg moments {nema vige Koen ula u reaktrskim kanal), te se protvara U spou. Totty § nezivamo toskom spojke Znaéaike hidrodinamickog pretvareca Na slit 6. prikazana je primjerom znaéajka pret- vatata 5 okretnim momentom na pumpi My od ‘pr, 200 Nm. Valve je 62 u wenutky pokretanjs varia, kad je An najveea,oksetn! moment turbine Poprima najvecu vijednest (primer je Miran > 500 Nr Povedariem broja oketsa turbine, ednosno padom ‘an, sana se | okretn! moment na turin hn = 0,85 i Ny/Mp = 1 pojagana vige nema i prowarad fed kao spk, a stupan) kowisnost ne Bo raste U ovisnosti o Konstrukelhidrodinamickog pret vatata, omjor oktetnih momenata turbine | pumpe MyM bel pokratanu varia moze bit izmedu 1,9 1 3.'Stupany Korisnasti nu g2tnjem podugju rada Dretvarata Kao spoike pel visokor broju okretaja fanosi = 97 % tkizanje j@ 3 %. Manje klzanie, fodnosno vedi mn, postize Se uaradnjom premosne spoke. as ot oa ae oat SL. Znaéajkahidrodinamitkog pretvaraca Hidtosinamicki protvaraé 3. Pijonos snag 7 ___187 Znatajke hidradinamiskog protveratis ‘okretnog momenta —manii gabarit 2bog komoakine konstrukcie, — rad bez buke | trogen, = meko poksetanje voz, — pri pokvetania vodia noms gusenia motor jer Fe pojadane otvetnog momenta maksimaino, — okretni moment pojacava se sutomatski prema xiotima voune, ‘gotovo potpuNG se prigufuju udarc i toriske vibrate. Premosna spoika pretwarata LUsradjom premosne spojke smaniuiu se gubicl i potiosnja goriva podrudjy rade pretvarace Ka0 Seok, Premosna spojka ukliuévie so po dostiza. ‘lu to¢ke U Kojo] pretvaree posine ret kao spo} 3 Wodka § u radnom objedu prewaraca, sl. 5.) Premosnu spojku, (sl. 61, tini tanjur spojke [igusivaéer torziskin vibracia spoyenirn gla nam na vratlo spojke. Kod ull stl kroz prowrt pogonskag vatis na ljove stranu spoike, otlania 5 tanjur | plemosna spojkajeiskjucena, Kad ule Struj na desnu svanu, nur spoke se priiubi na KuGiste pretvaras 1 spoka je ukjuéena. Sada su ppurpno i turinsko kolo sovezan’ nema Kizanja, Promosn spoiks obiéno ukijuiuje v dva rajvisa stupnia pejenosa, pn brinivozlla od ~ 80 kin. Brij samog uklucivenja mora se poste radna temperatura motora, Pri koGenju | potsku motore spoke se isklucuje tae ioe, sumone too WA monet 31.6. Premosne spojke udljusena ont Upraviiva premosna spojke- lamelasta (vom spojkom moguée je post ti stana: —iskluéeno, kizanie, —kliuzene, Konstrukelj, (st. 7.) \Vaniski nosaé lamela spojen je 8 pumpniim kolo, 4. kucstem pretverate, dok je unutrasnj nosat spon turbinekim Kolar, \ woe NG = EY —_— 1.7, Protaras lamsastor spojkom Princip rada Usporestom prikuplenih podataka s pohranjeni: mau memofii, upraviagki sklop upravis re mraenam spojkom puter elektramagnerskog ven tio. verti uprevia.takom ula koje stu 02 ogonsko viatio ka tlaénom prostoryKipa Kzanje spike doje se u kitiénorn podruciu brojs ‘okretaj, postiu Kojer Su invaders torzyske vr branye. Na ta) natin otpada ugradnja prigusmika torziskn vbracia. Porametri koji se korste 2a odtesivanie radnog stan spoke su — polos papuce gasa, —naglb podioge (uspon nizoral, — opterecene i temperatura motora, temperatura ul menses, —stupanj prienesa mjenjaca,168 Provjeca broja okretaja Siokirenja (STALL SPEED) Froxjra sme aati nase 6 sekund, Motori rene! mori Bit Zopran na “odnu tompe: | rat Tjek proviere: —Vorloosguasi od pokrtara- zak ga Deira ote, —ieboru poligu mjeniaga posta na —krasovajno at pur gas makina & | sound, oj okteaia motora abt mers instru: | U ais do bro) akictia matera soko | opubteru vilednost oped, Kl reo frcinnint ta ee 091000 mm ware pa | frome Poss reitra Bea promen oe ‘Kros mata ara hr na retro Prokoatlibo ort anno propa stick rest ror js U peta ek ne perp prema | 1. Nabrojt esnovne dijelove planetarnag mien- 3 Navect peimjone planetarnin mioniaéa u teh yor, 4 Po com 2 konstruttivng resis PaNlane fuxow !Simpsonoy spo)? 5. Opis konetrukeu Wilsonove spolat 8. Nabroizadatke hidrodinamiekog pretvaraéa oxretnog mamenta 1. Opisi Konstrukity hidroginamickog pret 8. Objasni promjenu okretnog momenta u pretvraeu pi pokretanu voalal 9, S10 jo tooka spojke hirodinamigkon pret ‘orate? 10. U hojom posrugi ted pojaéanjo okraznog momenta idrodinaickog pretvarsta? 11. Navedt karaltereti hicrodinamithog pret. Voraes! 72 Koj su zadaeipromosne spoike? 13. Opi konstrkaiv promasne suche hia ‘emighog mioniacel 14 Koko radi ukjuéena premosos spoits? 3.Pijenes snage, ___Auomatsh jena 3.5. Automatski mjenjaéi Raclajore polueutomatske (atorsian) - iskhutenje Paioroae oetnog momenta iakivcerk spe Fete eutoratsto arvorntoforla promo shone punons walpm vrata se —sutomatate mjenate-pomjene sues ox jonoon je tomate, ber buena Spoke Atcmstsl ryanpcl rogu B= Forse (Grn. onc ibestongcri reer pe fanosnin‘omers”lontnaren, mienods {Shconen prtnosom Polusutornatski mjenjaéi Pri polutomatski mje ugiaden Je 1962. go fine u OKW 1000 Soxomat, 2 1964, FIT 80 Hystarsti. U poset se El da so) iron ‘ritkog pretaraéa zaketnog momenta (Fotng= ova spa isk dealan, a uaa suse wie redetae: automo je post osieno vom, ‘paunina gore ce povocala 1 mee od 70 posto Moto math sraga wero so poseosi ahve ube. ean woavnie ero rlo prvanie entire automat mind Lerner eterna ance SL 1, Progted automatsin mjoniage Tenis _3.Prijenos snage _ re 5, f a OTe S12. Potpuno automat §stupanieki mjonjs¢ st planetaria (Tlsonov spo acme iene re ee 3.5.1. Automatski stupnjeva mijenjaéi s hidraulickim wpravijanjem Dito koh su sastavon: = hidrosinarith protvaraéoktetnog rarnenta Ska tao spate ra pekrete von | poReS"® ket momen motor v posuca rete=nia —planetarni mjonjaé - ugreden nakon pret {arate rjenp ekretni moment | bo} kre} motor, te siierolvetay 22 vorta uration Panett mjenaés mogu bt: Revigneauxon. Simpsonow ik iisonow klopow. vig Sinovw | Simpsonow stop yore Bi tao dan po jadanfednostaven poner iehenicko-hidrauisko upravijane - 230s thu a automatska promjens stupMa prienose v povolnom went ‘Upreprie stiedi u ovisnostio 1, polotajurutice mieniats, 2. bein’ vor, 3. optereceni | bro okteraia motora 3.5.2. Hidrauliéko upravijanje Hirouiek susta uoraviana ine: element 22 pretvorbu i prijenos eneraie - {ins pupa |icrauléko Ue (ATF —senzor (jeri lonov ~ centtugan regu {or senza polotaja ruse menta, senzor potas iepre gaze, Kekoowm prokidbé alton (postani eanov) ~ posne Kotnice, lamelastespoike, spo|ke slebodneg. ods, cijuen venth U ovsnost 0 vpredatkim velinama (ptaiis rubige mein bron vor, optereceris | buy Okretaa tora, magnets! venl ako Se ak ‘ajuda so uckueuu skhutujy odgoverjuee lame taste spoke 1 polasne keene. Not) nacin taredenijlow panetarie pogone, odnosno loka, rer stupas pnlenosa No lok iaramu, (e. 2, proplecno je predsta fen tor stuns via Kao | meaysobno dlovanio Kemponanata ncraukitvog sustava Pumpe ola (sl 6) -2j8ée primjenvana Kon- Stove je zuptasta purpa s unutany ozube tiem. Puro fe spriene 8 ulanim vatiom mic190 3. Prijenes snage rata (atom spojke). Na zu pumge vlads rae tak, naj tak u sustave: sw su asta kaw it, (Gl. ), a dobivensreduewanem radnog taka, Radni tok ula pokreée uklutne elemente (lamelaste spoke pojsne koenice). | SL.2. Blok sheme hidraulickog sustave SI. Rad ta, tsk punjenia§podmasivanie fe radnog taka dobiva se tlk puniena hidrase namitkog pretvarséa, pocmazwana, modulaciski iregulscisk tak ‘Tlskor pocmazivanis podmaauiy se le2ali pret \araéa i rjnata. Uje prota kioz Mach, adie ‘mu pred vsak topline raevdnieee slant cna mene ‘aoe SL. 5. Razvodnik rice joni w hidealitkom adn tak ua vada na rezvodniky rutice mien. 2, centrifugainom regulator i pigusnie Razvotink rucice mjenjaga, sl. 5.) -smiesten je \ upraviagkom kuristy 1 pokreée ga voza6 porns canjem ruéice myenjata. Poloza| tipa vazvodnika ‘dreduje ko} 2 preklopni venti bil aktvrari poloiaw O, owsno o modulsciskam aku, magu Se uk va 0 stupa prenosa napried UJ sitnon ow fi - ‘speemai wl S16. Pumpa ula Sviautoratsk mienatimajuruticu s polotajima: P parkranje Parking Rvotnja unatrag Roar N pean ac Neuwal D _voinja (normalni polota) rive 'S (2) votnja sa samo dva_——_Intermediate donja stuprie prienasa imeustupan) L(1) voanja sa samo prvi Low (ni stuoniem prjenosa” —donj stupan) Hidraulisko uotaviane Hidroultk upravianje Centrifugaln) regulator, (sl. 7.) ~ pokretan jo ialaznim ratio rneniaga (watlom menial Regulator pretvara rad tak u regula, ri mirovanju voala utezi requlatora su w stanju rmirovani, Ra 8 radi tak sritava 2bo9 ctvorenhh prolownin prowrta, Povecanjem brine vorla tex se odmigu i krakovima pritiscu kuplice hoje pri vara prelevne prove. Regulacisi tak raste porastom brine vozia, iy mi 4 \_ = S17. Gonteitugsint regulator Prigusnica, (sl 6) - ventil piguénice Sipkom je ppavezan s mamiyanom. gore stiane erate ‘elu atrosteres tak, 2 donie podtak ie usisne Chev! nakon lpia gasa Pri zatvorenom loptiu gas 1s usisno) levi vaca vel podtlak, pa. vent Driguénice zbog porraka membrane gotovo zatvara adr tak jako 50 priguéue, &t0 daje mati mody lacs tak’ Otvatanjem lsptira gasa podtak paca, ‘membrana otvaa vent | modulsiski tak ast ste porastom opteredenia ‘1.8, Prgutnica modulacist tak Ustivéni_ventili - potiebni su 22 prosiedvanie facnog tlska kun elementima, @ to sulame- laste spoke i pojasne kocnice. arti regulaciiskon | modulaciskog tlaka u ‘uklugnirs Ventilina odreduje bor stupna pr jenoss. 3. Prijenos snage 191 Pokretanie vozila: pokraée li se voxlo U prvam Slupnj prensa, requlacsk! o Yok rizak: ala be ina vozla) a mocilacish visok velo opterecenje ‘motor. Kipov ukjutni ventia poriéu Se udesno, rad tlak cele tako da so Udit. stupan Jenosa jeje samo na pjasnu katnicul Prebacivanje u visi stupanj: povedanjem brzine vor rasteregulanjki tek, u tock’ prebacivana, Ukliuéni venti aktwra uklucne elemente 2a 2. sty nj prienosa| Prebacivanjo u ni stupanj: smanjvanjem brzing vorila (apr. voinja uzbdo} papucica gasa se priisée, (pa se Modulaciski tak povisuie us ftedobno snidavanje raguiaciskog take, UkIUer: venti ukjuduje 1 Sale rai tak ukjutrim elemen- tima nigeg stupsia prjonosa, Stupan|priienasa mote se prebacitt davanjem iW oduammanjem radnog tlaka ukjuénim ele enti, Pr velto| bn varia regula tik takovisok da moduaciski tak ne mote prebact Kipove lukjuenih ventia, Time je Spriegeno prebacivanie unt stupan)prjenosa, Ukljuéni element Uxivéni element spay, odnosno kobe odo varaluce dielove planetarnog mieniata. azlujomo: — uigivéne spojke lamelaste, kode spojke ipojasrie koénicel, —spojte slabodneg hoda Lamelasta spoika, (sl. 9.) - ukljiuéona je kad joj LUkliuéai venti dovede ule pod radrim takom, Kip Spoike potisne oarupv hoje saci paket tamele | tok snage je ukluten Kad nema radnog taka, spojka je iskutens, Tok snage je prekinut sohaptn| S19. Lametast spoika192 Uptavanjom vetirom radnog taka spolka se male nae potpuno uliuGenom | iskiuéenom Slanju, 18 u stonjy Kania. Ta utjece na kvalitet Prebecivanjsstupnia prienoss, ‘Spojkeslsbodnog hoda - scaa djlove panetaria Ujednom smjeru otace, dok so drugom seer vera gub. Na slic 10. prcazanapjocns od nekalko Konsttucja. Osnovni djlow! su vanish | unum prsten, kaver iu njemu uletisiona zapoera tls ‘fzoce ise vent pron u smyers kazatke sat, ii bokrenorn unutanjom orstenu, 2aporne Tela Zabjsju se u nove powsine blokrejuc! owvetane \anjskogpxstona: to znat da je tok snage uspostaw len ostvarena je Gorsta vera, poe SL 10. Spoja stohadnog (praenos) hod Kad se vanskiprsten okra¢e u suprotnom smions ~zaporna tela Ki2u bo povesin’ vere je prokinut Spo jo ishfogena 'Stupan nieos | 3. Prionos soage Hicroulicko upravianie Pojasne Kotnice, (sl. 12.) - dielovi pojasne otnico su: éoléea traka (poja), tame Obloge. fipriaéa iin, kueite, opruga|regulacis son Ute pod radrim tlakom gura klip kof preko tp. nave djelje na elena taku i zateZe je oxo bub. ‘a. Poveéanjors treniabubanj blokre, Deblokada ‘8 avodi dovodeniam ulla sdruge strane Kipa, ‘ecru piace ‘one! ben ie SL 12, Pojana konica 3-stupanjckl automatskl mjeniae = Ravigneaux-spojem, (sl. 11) Prema tablet 1. modo so vigjti koji $0 ukliuéni clement aktiviiu-u pojedinim stupnjevimna pri jenosa, te ko su dielow Ravigneaux-spoja Koen: ko} gone _Boviano ant a 1 sev ron rag Pook nie pote sitet Ha etch Fi mech tk 5.11, Shama -tuparjshog automarskog mjonjtas hidrauékim ypravianjom- polotl rice D, 3. stupani 7 trohidroulgho upravtania Elk 3.5.3. Elektrohidrauli upravijanje automatskog mienjaéa Hidauithi upravtt stop ove je povezan = ‘ekttmekin upraviatken skp ko prima fo ebe svutogiu repuache,nadzoravupaviana Dromenam sivanive prienose (satan) Erektoniki uraviathi sklop mieniaga (EGS") ‘Shion je putem CANsabiice spojen = ost Gloktonbhm sustenme vosla, npr motormans- gementom, ABS/ASR, Pretnostelekroni¢kog upraviona radom au tomatkih mjenéa 90 ack komorprebacivanastupreveprienosa, — atk vijeme prebocven aée od 02s. —kontono zajedri¢hih sonzova —‘edukcjn sumovai ke iz meric, —manje aban love mein, monje seth vor v epuhu —mogus itor anki programa promiene suo nie pejenoea (economy, Sport, inter, Manel ‘konami, sport zimskt rue —prigadbe programa. promiene stupa px anosa tu vores (AGE Zou vozataeiecvonih skion doznae na temel polos rudice mirisca, — programstog prekidata — senzora esta goa —Nkedown prekiate Osta signal u bro oiretaia via mein, bro} xretja motor, temperatura motomnog a, $i tal koten $1 ov podacl brady seu ES, gee co usporedu se zpisanm vrjegnostim, te So ne tas fogs dred UpravQeh Sigal Elektonika odudueo: abhi pretacvania (a promiane stupa or ienoss) —Icbow najpovolnieg stuoieprienose, —vidsien premasne spoke u pretvartu, —toaitetssromjene stupa prienose (promie- nom taka lp na lamolastim spo: EGS upravja. magnetskin ventiima.(aktorme) tgradenm ts Hirauiekom Uprevieekor sop, Toko elektronka uprovia proko nerulickog op {avian seops ukiuenm elementima morse. Osta upravine signa su pikes pote rice mnie i veruténi sux fan plenoee na inerument ple, 3. Prienos snage 193 — priksa smetniiivarova, —prikez aktivnog programa (SporthWinter Ma. ual, — prosleduje signal renuika promjone stupa pri fenosa putem CANsabinice motormanagemsn- 10, Kae Bi se okretni moment maora smanjo u pravomn tenutku: sien se tz pr promjan! auTobeauaejrn pose na lass te a, Siiedi postavfanjem pana na 4asno, te katko- trap smaryvariom ubriagane kone gorha Neprekidan nadzor rad redom sustava sprjeéave Pogresis ukjuéivanja prjenosa, te 2009 toge stale Kvarove mjeriaéa. Dade ldo kvara u eek tiignom dels inp magnetski venti ne mogu se ktviat, sustay prebacuje ne primed program kof osigureye agranicena krotanj vo2ia, Spojkom se uoravia na temo brzine vor (bo js okretzje vratila menjaca), brojaokretae motor, bioja okteteia viatilo spoke, indikacie kosenja | temperature motors U previ je eremosne epoika iekliuéera —unitim stupnjevima prjenosa de bi se postigno veel okretni moment, —kod hladnag motora i male brine vazla (serie éavaiu se toraiske vibraci), i koceniu Kako bi se sais qutenje motcre Primjenom eleksranike moguce je premosnu spo} ku defatina Kizanu, ime se kod veceg h (stupnie orsnosti pretvareéa prigutuiu toraiske viorie Signal Kf odrediu tobku prebacivana su —opterecenie motors — bro) okretaia eatla mionata, — programs prekidas (2bomi« nrograma), —Kicklown arekide, temperatura ule mienjoéa Opteresenje motora ibroj okretaja vratila rmjenjata vi porametr glans su upravatke velitne, je 08 a prabocivana nayige ovsi 0 nia. Opterecena ‘motora dobiva se 2 polodaa lore gasa. St fe lep- tir ve otvoren, to j@ vBi bio} okfetaja motor. Spcento, rebacivanie unit stupan prjenosa izvo- ize naniim brojevira okteai, a 0 visi stupan se Brebacuje na vim brjewira okretsis motor AGS jer dave Garabstautang)adeeo upavane mre194 3. Prijenos snage Eloktchidrautisko unvavianie ‘I 13, Shemateiprikarelektronicko uprauiianje miejaca Time se spriotava neprekidno prebacivane in: eG iyem Vera. Setar202 Radi toéne prosudbe Stete, vozto se mora vieual no progladah a ovena 0 tein dara moguce je romieravanis karoserie. Procjena Stete vieualnim pregladom igus pregladom urdu 30 0 kakvoj se Stet '2d, jel pottebno premieravanje karosenje | Koj 50 reparatur’ radavi maj vest U ovisnostio tetni nesrese, isitju se rads d= jelovi voula i ati nastala Stee Vanjske Stete - vaniskim svecbutvatnim preple dom vorila previeravajy se: — detormaciste sete, —izmjere ziatnosti sl. 26, primjerice na veatima, ‘odbojnicima, pokiopeu’ motornog prostora) Promjenjene fryere ukazuju na deformaciy karoserje 1 potrebu 2a premjeravaniem, —lagane detormaciie, npr. izbotine i utisnuta mieste (udubliena) na. vecim_povrsinema, Vilive su zahvatuyuc raze etoksii Svitia a povrsinara, oStecena stakla, lak karoseri Prosirena presaviana mova pukotine, S125, Views preglac:imiere araénosth Stete na podvozlu - sabiana, vjania, wana asimetnenast, ypucju na premieravanie vou, Unutamnje Sete - utcuju se ~inwjanja, sabia - gosto se mora maknus) sdekorativns opts, ~ shtivcen zatez5¢ pojasa fil a6 jastuk, tote od potara, = zero ‘Sekundarne ttete- provjont jes esta dielow ‘oftoceni: npr. hladni, vrata, motor, meniae. ssovine, ovies, Upravjanie, upravisc ureday, tabiow Odredivanje sleds popravka Store koje su otktvone viaualnim preqledom unase 52. lst podetaks (sl. 26), kao Kodow u obs al- fanumorgkh znakova. Prizm se utviduju potrebn reparaturn radovi (zamjena djelova, popravak izezwarjem, popravek emjenom karosarjskog ila, premjeravanie Katoserie, lakranje). 4. Vomi stiop voila Prociana stete fgets: 1.28 vod ie podatkovnog list x aikuociy troskove Podaci se obradviu pomocu EDV kalulsciskin programa, gdje se ‘odreduje omjer troskove popravaks prema trenutaéno| wiiednasti vozia, Premjeravanje karosoriie Premjeravaniem karosere uividju se deformac je okvira i postoja. Pomocna sredstva su ubodna Inj, Sabiona za centirany, ols kalba tol za revnanje. Osnova su tablce migra il merne liste proizvodace, ist. 271, 1.27, Moen list 29 promjeravonie podvorio, Objasnjenie uz sl. 27.~29 avaku miornu (referent: rng) toGku, navode se. mjere uodnosu. na. 0S simetije i vsinske mjere. Za. visinske jer obicno $8 navode duje vrisdnost —s ugradenim agregatine, ber saregats a Procjona stote = Toko, primjeries, mieina wotka 2 ima mien simeirje 531, mm, visinsku mjeru s agregatime 173 mm | 177 mm bee ajh. Razieie visinske mere dabijy se 2bog elatignosti karoserie. Dvodimenzionalno premisravanie karoseric, (si 28) 20 premjaravanjem karoserie miere se samo dutine, Sine | simetrje, Ovakay je nostupak primjeren samo za proragunsko (keiKulscisko) remjeravanje karoserle. S128, Podvoaje = mjornim tatkama 2a 2D premier vanle Lbodne motto, ubodni Sestar- site 28 aimee Cueshe, Skinskn | dhagonalsh mera, Uv 3 iagonalrim premyeravanjem Inpe. preday iow ‘S8a2nj desni nshonac ovesa) mjemo odstunan, ara moze upucivat na uwjenost podvoze, Sablone za centrcanjo, (sl. 28 -obién0 inna ti imieme stapa koji sa postaviju na odredene fetne toeke podvaxia, Na miernim stspovima Sto vier Kojima se mote smierati, Okvit | poo Vorie Su u radu, ako se vizii poklapau pe smyora Fu proko Stave dusina karoserie Na sl. 31. vit $e ne poklapaiui voz je u sred- Fi pomaknute uljevo (banana 1.29, Sablona 28 antrranjo 4, Yoon) sklop vor 223 1.31, Primjona sablone 28 contianie 3D promjeravanja karoseij, (sl. 32.) 30 premjeravaniem moguée je izmjeriti Imjemne todke kacosenje po dui, Si iin (Ovakay se postupak Kons za precizno prom: iecavanie karoserie ‘1.32, 90 princi mjerenia ‘Stol za ravnanje s mehanigkim univerzainim tmjernie sustavor, (sl 30.) (O8tedeno vor priévescujo se na stol 28 ravnanje Bomocu karosoriskin stezaiki (kiema) | t0.u por ruc progova voria, Nakon toga se mjern most ammjestispod vozia i contra, Pritom ja potrebno fodabrati meme tocke na karoser Hoje isu retipiele oStecenja i deformacie. Dvje toeke movaiu biti paralelne uzduzno) os! vozla, « treca Sto ve udajena od te osi. Na mjemorn mosty postaviene su mjerne saonice koje se mogu toéno pozicionirat na pojedine mjeme totke, te uzeti uzduine | pootecne mier. ‘51,30, Stl za ravnanie « mehsanickim mjarnim sustavorn224 Svake ssonicaima teleskopske jer tue w ko Fina se nslaze myerni si. Ovi so Sil ivage iz tujaea | gory sve do dodra myerrih t069k0 na karoseri. Na taj se natin istodobao precizno uss raf uiincka mera Premjeravanje nadgrada, (sl. 33) - na mjerni ‘most, koje prigwrséen ns okvir sto z8ravnanie, pstavjan jo portant ok & mariom opremom Nadorade se tako mote premjant na odrodenim to6kama prema migcnim listo onan ok miemesaena 51.33, Mohaniko promeravonj nodgrods ‘tol za raunanje s optickim mjornim sustavom, (34) Kako su mehaniski mem sustavi montani ne temetni okvie siola za ravnanje, mogu otezat postaviane alata 2a ravnanie. Osim toga, ilozoni So pskean rastajonin metal kapi pr zavarive nur posi mehanigkin utjecajma tase 0g t0- 8 mogu ostett Mierni sustav je pri optickom prermeravanju kerosene ivan’ stola. 2a ravnanje. fodnosno terpeliag obvi}, te 59 2bog toga moze ne aster ti Stovge,premjeravane je tvadivo | ako je voz lo no podmetatima i dignuto na podiznam pos tol (zal, %_ premjeravanje je potrebno imati dvije medusobno okemite mime weénice polotene pated varia Na mma se nalari vor Taserske rake, te nekoiko prizmi, Laser doje tanki Sv 1 snop usmjerenih zraka.(kaharentnih”2aka Dostae viva tok na neko) proprac. Razdienik Stlosnog snope Usmierue lasersku. Zaku ne wratky SinuUokomitom smiaru, istodabno propustajucl dio zeke bev skrotans. Prime 23 ree 2ake pod kutor od 90° uernieryucl ih ie od poxvoria waz Prozime mjeine letve moraiu se postaviti na naimanje tt negeformirana miema miesta (ore ‘ma mjemom fist). Postaviaiy se | uevrecuja Bripacajucim spojnicama. Aktviranjom vera laserskog snops, meine sino sa tako narnosto 4. orn shop varia a lasorska zraka padna na namjefteno pocrut je mare letve. To podrusie oznadeno je crve- nom to¢kom i time je omoguéen pastavianje laserske zrake pareeino s podvozjem vozla, Da i se promjorile visiiske mere na. oatedenim :mjernim tockama podvozie, potrebne Je | na ne ‘ma rontiat! mjerne letve. Pomieanjom prizm mogu se ofitatvisineke meres letve 4 uzinske mjere s tatnice, te USPoredii s mier laser weds} rasan setosnog sions S134, Optio tasers mjernaustoy Osobitostiuniverzainih mjernih sustava —karoseriske tocke mogu se premjert sai bez agresata, aljediona prozorska staka, 2k razbjena, ne Sm se skdatiorje premiravana, jer preuz~ ‘majui do 30 % daformaciskh sie katosere, — svakom tou vozla pripada posebni jeri ist — miorai sustav ne mate preniti nit tezinu vox 1g nit sle ravnana karosenie, — ako se novi divi! kerosene zavary, potieboo Jeiman posedne nosate sijelova kay se mont |W. Pp. ra osnoun ok sola 78 ravnani, —nhikada se ne smije 9 yak, at iarano v laserske: stall sustavi za promjeravanje karoseri¢ \eé spomanutiuniverzali jer’ sustavi danas su vio Eesto upcalianraeunaiom, cime je postigny 16 zacaino pojednostaven obrade | ubraviania ppodacima. U primjeni su ov: sustav —ultrazwni jeri sustv —sustavi s napravema 22 kutro podesavaris lednodjoinim, dvocelni | wedyelin, sl 351 —sustav sa zavarenom Sablonom, Procjena stote 7 Popravak karoserie Sie renanie 51.36, Stolz ravnarjas napravama 29 kutno podedavonie COsobitostigustava ¢ napravama za kutno podesavanie —u paavly je pri premieravania potrebno de rmantrati agregate, — novi karoserisk deiovi mogu se posve totno prewstit pa sustave 8 apravama 73 Kutee odesavanie radi kasnijeg zavarvana, —sustavi s napravama za kutno podesavanie ose telinu vor, all mogu prouzeti seme male sie ravnanja Kerosene, — 22 ratte tipove vozia mora se kovistt ra tite naprave 7a kutno podesavanie 4.1.7. Popravak o8teéenih samonosivih karoserija Ravnanis Karoseria tjekom sudar, zahvaliyjuci plastén) doformacitiniova, maze pretvortzmatnu kona Snovgle, Bs Di se karoseryateravnaa, polrebno ie Gjelovati_adgovarajueim veliinama tlacnin | Userin sia. One se sobwalu hidrauiekim alstom za subiange irazvacenie Sila 22 ravnanie mora djlovati u suprotnom mec od deformaciste sl Hidroulékt slat ea ravnanje, (si 36) - die higrauleks pura \ciindsrspojeni visokovadnom thew. Ciingtu 23 sabiana (taenom cling klip- ‘aa se pod djelovanjarn aka ila, aclindru za fastezenj {vlaengm) uss. Dok s@ pri sabianju krajovt elindra | Klipniate mogu jednostavno ‘dupiratprirezviagenju se moray kovisttviaéne Stezalke (Klome) 81 se na rastazari dio marshy Zevarti vin fmovi Hidraulicki vieéni alat 29 ravnanje (dozer, sh 437.) e vodorauno postavijona greda Ina njezinu krajy okveino ulozigien stup kojeg zakroce than clindar.Alat 22 ravnanje moze se korstil neovs- fo 0 stolu 28 ravmanje kod redova na ranjim 6O 225 srednje teskim Stetame, koje ne izskuju vrio ve like tatne sie. Medutim, Karosenia. mora Bit ‘uéwrééens u toén0 odredenim tockama, sto ih ropisvia. prozvodat, gasiskim stegema | pot porn clewma na vodorewno) gred. “ roi pets ‘et inde ‘S136, Hidrouli lat 29 ravnanjo S137, Dozer Stol za ravnanje § hidrauliékim alatom za rav franie, Is, 38) - stl 2a avnanje je masini ofr of preuzima sie ravnianja. Voalo se postavis na fir wlamame aEvrcue u podeutiu donjeg rubs pragova, Hidraulak’ sat za ravnanje moze se brzo Ffecnostavno uéwstit na bl koje mjesto na solu Moguée je popraviat | teSke siete ne arose. vim je natinom lakSe ravnall karoserjl nego dozotom, jer $2 tavnanje male usmjerti uprvo Supromo smieru desovanja.ceformaciske’ sil, Nadale, moguee je rat shidraulckim vektorsk Slatin at 2a avnanye Kot sabjai i rszvlace d Jelove karoserye.u po voli izbran sijeru prostor. peru weds ‘1.38, Sto shirauigkim atatorme Skretanje sile ravnanja, (sh. 39.) - apr. ako je Karaserie pri ude, pored vodoeawne dafermacio, DyetrpED | defermaci u okomtom smjens (ood ‘gnu, mora se rawnanjeievod pomocu stretnog owra. Wena sia ‘ako djouie suproistavlohuc se Djasnoj detormacisko stl, karcseta se pitom ‘oe Fake nado, ako | pxera napried, eo \ S138, Skrtenio le cevnania =F: Rajesh strate n090 S050 “der ile oj is mogute pra |= “Ato edo, prin stare asioy se * pst runanor ra hadro Reo nie mequée proves unsne na hladro bog epost od Pye poke, Kee faienh mova namane ratoce mote 26 etoirere podrute zy sitogormn Pamorarom po velo) powsn Prams 08 Sie prokoaétterperatura od 700°C fernpoevona bole eal 2209 magus romens a strut teria Pr ravi na “pou woke frtees faa = Alimous. Janeto 39 mori petit reps promodse "+ Poicts| marin rtaka mere o proven maken seokogfsdnogkoraa inp. atanalom £6 O46 33 mje parame epeul ne zene ‘moniter: 1: Bremen dlov w obi so morn vee ‘lstinostkarosoei:nakon prestanla ‘Sjebvena sia ost samo plasiena ‘otormacia. To snatda se elene wiednost ‘era prebec 25 odan mah 2a vlna laste detoxman) Yaka 60 maken bestia gelovana sia dole ‘weds {+ Senos dew s putin tor ko su poorly, ovay oe sigunesrin legs aera 2 s Pousen lel morgu se osguat 28tnm | ote: 3 2 MiG et oe > WG TG totam ie A. Mozni sklop vezla Popravak karoserie Popravak zamjonom kerosetskog diel | popravak iezivanjem, (40) ‘Aa jako detrmizan i ie mogucepopravttje peoprovak prestup tne dopusten, mote 22 pe. ma propisms proitvodaca vest popravak tre jenom lTeiereata il poprevak.erztvanjem Kaoserh se di kod poprava zamena, np. jew stra boen do, korpletro mena Pri poprovky intesivanjem i2rezje se samo btteben! do barceere. Lino rezarispropeuy pobvoded! vor, U prev au one Sto kre tno Ej e prota prexo mova 2a ataie Kol Se nae sai snap Som re ho Sark ata toeke prérscvanjesigumosnhh fama. Now! tov 36 pile 1k, priogod | timeine umjesto stron oSteenog sijela, Can, limovi 20 karoserje mahom se ravaruju MAG" ostupkom. Kako 8 mov! pritom ne zagriavajy Provile, rbjegavalu se vote detormacio, haknadna obrodo, —— Poprevakierestanjem ‘140, Lin zrzivana 2a samanat dio | Bonrovsk ferzivanjm Aluminisk limov | dijelou koji nigu nosiv., mag S52 spejtlijeplonjam 1 zakwanjem. Mora i so alumin) zavant, primjenjyje se MIG? i TIG® pos- pak LUjeptionjo motata u izracikaroseria —Neznatna naknadne obvode Nepotrebna demontaéa zopalvn djelova, ner spremmika gorva Noma kontaktne koroaie i dobro antkorozivno jelovane u podrueu popravea, — Materia nsw ilofeni termigkim naprezenjima (nama deloemacia | promjera strukture mate- ‘a —Moguénost spajana azn material roth aan ear neg pine Popeava karosarie 4. Vou st vena + Gob obs Bowtie opens ns novo stab { Gahuirskin alton nasi tk prispost Solve pro ther anosare pia pve ‘otto, prea, jepbvon Halo. + Obi praer nd tala Bayi praia rune ‘ace loom emer aka bp cso bo» tp. Atom aeons sta etapa: dla ‘hee persian pone oie ese. Pekan sienje primers. Naniel soveina de ‘at sl pila. tub sak okv prozor + Staklo elastin siatomr uit voc vo. ramjet nisms. |. Lecanto Obrada povrsina Ravnanje limova Ovisno 0 velit, pristupatnosti i west deformac je ima, prmjanju ee react postupelravnenja: = ravnanie Gokicem i podupiraéem, ravnanje MAGLOCom il polugar 28 ravnanie, —ilatenje vsésim éekiéem, — ravnanie zagriavanier limova Ravnanje éekiéern i podupirazem, [sl 42)-nerav hie mora bt lako pistupeéne & cbie sane. Kao Poduprasi Koiste ge ulse! 22 ;zbocivenje ava Tabi. Na tesko dostupaim Mjestima patrebno je fais sa 2ldastim potugara 23 ravnane, Kojme Se rmanja iaocéne mogu zravnati i neposredn. Dox, ovine span itt do matainag Ba pos to erly a0 prepa naranje 20 fen #1), 430. open spo) moga0 ‘rouzat entretenge Nia pos lepea. = Rave tee te vist) ston zakosi GO Ti) ako ne 8 Keene oslo do pave sh pukatna | pucen a , «+, Pepa pemazl se cho nin, Postal fas empermins Wy foi soera ‘om. 20°C, ‘rieme obragvoe opi | lee spat. + Chive ute pitanut npr aeremonn Zakowerim sole i posebrom stralkams optim. Trae k sas pajdine tothe tom posttloe sme nanos lepla 4 Tiskem otvreriveni fea Speion 20 sal hi smu pomiea, ne 2bo9 vovackarosecie (en voi roe not S141, Ulin spo} dv tims Ljeoien! spojevi ne smu Se ilegati visokim tempersturara(< 80°C) 8 prmjenyvati treba ‘amo na mestima gde ne dlaz do hsteni, Gbnavijanje zalplenih stakala voila - zalje plana stale znatna pridonose krutost: putnickog Prostova. Zbog toge se demonteda + uaradnia mmorgiu evodt wri bridivo Prilfepjniu vetrobranskog i stratrieg stokla Froraj se olor botna stela vor, kako bi So'sprietio ackorye stkala rad stvorenog predlake rawvareriem vata ve dok epi otpuna ne orn). + So ep mad karoserie i storog tala mehanich eovoi, pr. osaaucim nage ‘Reo 20 mote rai kod osteeea, bp fab prozoreEepvom wokom ‘s Prosrsko sialio vadt vats alatom. J Noe osteak opie w cody, eto ge iezat ‘a ostatak 1-2 mm. Uprotunom ga tebe fatpuno uke «+ -Peaotnin sreesivom 2a econo otis frowns tenons okie rez, S143. Postpak revnenje28. Radni postupak, (sl. 43.) -sredje i vatike nerav ine ravmaju se potevsi od vanjskog tuba spraino roma sredist. Kod éebenih mova poduarae se ‘ora uviok nazi daje od siodsta guje Se udare ebiéem: Doravnavanye powsine moze se iavest) ‘aravnim udaraniom (Get | padupies lado U sto) si aki 2a ravnanie MAGLOC postupak, sl. 44)- male udubine (npr. fd tue} mogu se faunat! ber ostecvania aka Tiskaé ¢ magnetskom glavom posta se 5 Un: tame strane lima karoset. Da bi se preciano ‘dtedlo sreisto udubine, vanisko strane lima postavia se mala Galéna kuglica. Magnetska ao Va crv kughcu: nakon cantraniakugice w sre ‘Btu ueubine, ona Se Moke | Uont sors tin ‘oven | S14, MAGLOC postunsk Ravnanje neravnina polugama za ravnanie, (sh 45,/- om se postupkor manje abocine na tote pristupanim mjestima mogu ateynati bee odtess ‘anja aka S165, Potuge 22 ravnanie Raunanje luplisnja povlatnim © injom, Verspun, Y0)- korist 86 Kad vouia “sa straznim poganom ‘i pozivnim polumjerom zakreta Upsaviacki se kotati 209 sia tren Kova rastoje rakrenut prema van; ta9 fy) = 0 — nagativni tag (p-) <0 (orn. Nachspu, ih 11) uzima se 2a vor s pred pogosam koja imaju poz polumyer zakreta, Koto se 2h0g delovanja pogonskh sa nastoe zakrenu tiprema nut rag. nagi kotaéa, nag rukavca, aolumier zokro- 1a 1 zatur medusdono se uskladuju kako DSO postiglosfevece: aio i povojno vastito upraviatko ponasarie, dobro samousmiervanie upravianih korata (u pravcu aiania vor, Koj element utogu na geomet kotata? $0 porvan, ao negstvan nan ko Poise pojam nap rukaves! Kako ujace nagib rukavea no ponaéanie ‘youl pl zakretanj precihvotaea? ae Sar eal Toe 4. Vozti skipp voila ‘malo trogenje pneumatic, ompenzacia2ratnost u vodenju kotata, —rikaive, ednosno Sta mane, lepréania kota, i fa $ St 10, Poona S111 Neg op Kut radite traga Kurt 8 predstovi raz kutovazakretanja unu- taenjeg | vanjskog kotata, to je ona) Kut (az tke tvaga) 28 ko} se unutami kotae vise 23° reno od vanjskog kotata, sl 12) (Ova) se kat jen pi zakrotu unutarnjog Kota Od 20°. Vatan je pi prover upravjagkog trapeza (np. istavjens poluga spane il spojna motka} ‘1.12. Kut rate raga 5. St0je polumier akretajahotaés? 5. Kako glluje negativan polumjer zakrota Di Kotenju, ska se Koti jede ceovine Ralaze na alto} kvalitet podloge? 1. 810 je vag? Sto je posivan, negativa 8. Kako se mjer hut rzik raga? rag kotaeg 7 Sustov ovjosa kotsts 4.5. Sustav ovjesa kotata Zadaciovjesa su csiguraisiguinost | udobrost voz, — logan vedi kotege sa Sto mani tosenjem pneumatic, — smanjti buku i vibraci. COsnovni delow ovess su: vediice kotaea, —opruge, — prigusivi vibracia ameter stabilizator 45.1, Vodilice kotaéa Zadaci voice su ostvarit spo kotats s karoseriom — prenjeti veike statigke iteret i dinaricke sla {eile koéenja, popreéne i pogonske sie) CGibanje kotaéa, bt, dredeno je samo konstruk ‘jor Vodiica{ potpune je neovisno o konstrukei ‘stalin elemenata ko vodiice prenose sie, mo- manta | udamna eptarocon s kotaca na karoser fu, pivenstwen: zadatak vodiica jo dati optimali akon ganja ll knematixe kotaea. Kako bi se 03h furala sigurmost | udobnost vara, @ pri Sto ma Flom troSenju pnaumatia, geomeliia Kotage mo- 2 8 pi progibaniy Sto manje rent (myeniat Se na Salen natin, Raztkujemo: —kute osovine (pegonsk i upravladki mostovl- oven ovies, — Vodice neovisnag ovjosa - pojeinacni ovis. 45.1.1. Krute osovine Kruta osovina spaia levi desni kota, 8s karse- jor spojena je preko opruga. Osobitost kruth Covina su da rt jednakim osciacjarna oba ko- taéa nema promiane traga i nagibs kotaéa, dime se smanjuie tosenje aneumatke. Progibanjem Samo jednog Kotaea cela se osovina nagiie, Pe se mijnia nag obe Kotaca Keuta osovina sintegriranim poganom Ipogonski rrost) = Kod pogonskog tmosta u edna kuesty Sredtani au ifecencial | palyosovine. Oval 10: Seme me razmiemo valk neovjesene Mase, 2 2509 toga | sranjent stabinost udoonost Vor Kod teratnih venia pogonski se most najadno- stavnie pniéwSéuja na pomacne okvire it karose fi snatim oprugama koje su ujedno i vod. Upradnjom zavojah ti peumatsth opraga steko. tea morgju se prenieturduznim vodsicara, @ poprene sie pepratnem polugom (Pannsrdovom, sth 4. Voz sklop vozla omnia rare won) on wxduna omen ‘eae! SL. 1. Krutaexovina (pogonski most) Primjenom vige uzdunih ramens (vodlica) mote se pr kobenjy smanjti propadanje, 8 pr ubrzava- yu padzanie statnieg dela voz, Kruta osovina ¢ advojenim pogonom (De Dion ‘vjes} da bi se smanjle velke neovjesene mese ogonskag masta, odvala se pogon od Krute oso: (ine | smesta na karoseti. Pianos shage odvia $e poluosovinama s po dve homekinaticka zploba (sinkrenizglebow) s dodatnim uzdusnim ed ragenjern (aksijlnom Kompenzaciom), Popretino Vodenje staznie krute osovine zvedeno je Woattovern i Panhardovem polugom, dok je Uduino vodenje postignuto ugtedrjom tokutnh vedic, sh. 21 Krute upraviiacka osovina (upraviacki most, sh 3)_ nojesee je avedena u oblikU Troe iz ke- ‘Yanog pebojganog éelka. Za preuzimanje tukavea ‘ovine iskovana je wiieasta I Faust osovina S13, Upravijaeh most250. 45.1.2. Polukrute osovine Kod polukrathosovina kota su évesto meduseb: no pavezari popretnim nosatem. Zahvaljyjué: Glastienostipoprecnag nosaée, kotael-mogu Uunekotko oseliati neovisno jedan od Gtugog. Folukrute se osovine rio esto yoraduju boo sttabnje osovine 28 voria & predhjim pogonom. Woowesene su mace male. Pr jadnakom prog ni kotaea polukzute Se asovine ponasalu poput uth osovina, Progba i samo jeden od kotata, ‘ocnosno oscil Kola rachétn intendtotom, lve se asovine gonafsjs kao neovisn Oves. Slotenu osavinu - Gi popretni nosaé iz Cola 2a ‘opruge, na kojem je sa svake sane zavarena po jedne Uaduane vodlica, Isl. Popreéni noseé Dreveécen je na karoseriy $ gumiene-matalimn Te2ajima. Osciiraj I oba kotaéa jedrako, popresni 80 nosaé rauomerno zaksece u svom leis, 2 Optoreéenje primalu olasténi osionc. Za raat progib kotace popretni se nosat wvia | dole popu siabilizetora. Pritom, nema promyne tag9 agibe kote’ opin non S14 Slotens osovine- polukruts Sprognuta osovina - obje uzduine vodilice Zavarere su 70 osovinski nosaé iz éeiénog U-pro- fia kaj vor mek torrjsku oprugu, (i. 5). U dno na slofenu osovnu kod koje SU mies Zavara na krajevime, ovale eu miesta zavora i Tina na polovie uedutne vostice Zbo9 toga #8 razliétom proghbanju_kotaga osovinski noseé Dostavla kos0 | delyje s obzram na ponetanjo Fagiba kotaéa poput djagonainin vodlics S15. Spregnuta ocovina 4. Yorn skiop vozilo_ Sustav ovess kolate 45.13. Pojedinaéni ovies kotaéa = neovisni ovies Kod pojadinaénog ovjesa mogu se znatno sen UineoWesene mase. Proaibanie jednog kotaéa ne uijege na progbanie deugoga - kod pojednaénog fovjosa kota suv ojelost eovsnl Pradhi Korat vedaju se na dvostruke poptetne vodlice, uzduzne vodliee, te na McPhersonov ov Jes, dok su ststnj Koti na udu agen fim vodlicama. Siozen) sustavi oviesa predih | Svratnih kotaéa imaju Kombinaciu vise vodca, tay. kombiniani ove Ovjes sdvije popratne vodilice racist dutina (tepezni abl sl. 6.) > gorna je vodtics uvick aca od donje. Progibanjors se dobiva nogatin ‘nagh kotata uz neznatnu promieny aga, 50 po Yolo celuje na stabsinost varia u zavoime. 1.6. Ov COvjes s die popreéne vodilien jednakih du fe (paralelogramsh ob) progibanjemn koteca ne frvjaga se ejegov napib, al do'z do promiene ta 92. Obiéno se. popretine vodtice ‘raduju kao ‘wokutaste (ramen x3k0 bi se goveéala keutost u Smjeru vaane 1 preuzele pogonske + kosne sie \odlice su priewrscene na podvozie s dvaleza, 5 duile poproénevodlice ~ Ovjes s oprutnom nogom i popreénom vodli- (WMePhersonay vies) - nastoo je ie ovjosa s Svosttukim popreénim vodicama, gdje 1@ gorau vileu tamijenia tv. McPherson oprusna nog, (s 7.) amartizer $ oprugom. Na rj je. priscen ‘ukaveo kotats, Klinjaca amorizara vezana jes Karoseriom elastigsim gumenim ledajem. med ‘ove uporine toeke | Lanjura opruge na cling amortzera postavilna je 2avojna opruga. Kako je ‘amortizes preuzeo ulogu okamite vodlice prenesi velie sie Kocene, ubczania | popresne Bie, klipmjaga moa biti znaino vecen promiers gustay ove hotata_ HePheron pens oa y ‘51 7. MePhersonov ovies ‘vies 6 uzduznim vodlicama - osoito je pogo doy. von edn pogonam ek puna Hah, jo dee prtatnog prostora emedu ste ve Glonne move spustli ize. § vodoravno DUsty foram ueduanom vodileam pi progeny katate We tren se Srna rege a9 neg Kota hadi smanivania buke i vibracia, vodiic® 5° ne seuScup tame ne karoseriu, vee. nd Rosse ESowineit 8, ho @ farosera speien eto Sour gumena fezaj. Predny gumert eda zve Joni su kao nda, Nosat asovine ima Gv pe fwatne hraka Koja su Povezane popreenom cle, Die urduane vedice prévrséene su na nosat Srofastim valnim lefaima. Kako bi se promane . favojem sto vite smanjie, uzcuine tage u vot 2ov0k se vodics opremjene viaénim sim. Vooiica | Salo tvore prego Cetverokut 91.8. Ovjes « vrdutnim vodtieers Ovjes s dijagonelnim voditicame, (8.1 10) Sri totuastevedies Kod ko se zakretne neha tot ataze pow teregeni story Sanssu na popreénv 08 vorts fa = 10° 20°, tou Sahat na norzontal Hagano nagnuta 0s prems rest yori 20 Kut : Promiena aga | nagibe pri oslacigme kote usb rakosepost naga Gjggonainh vodic. secre ci pr odzann tolata povecove se neg Lerthabe Case pase poveeavepooreena i Nodenp u voi 2avojem. __4. Vorni sklop _ 251 ral SL 9. Nagi lisgonstnih vodtio® ‘Sngonaina vos 51.10, Strain ovies » dijagonalnim vodtisama ako 20 od diggoralnog ovjsa proaiveniom Ko {ibs pounco mato mote dune, otro |e samy poluosonn mati o ve zis edi Cec iaeener ‘to os zattetaniasjede os zloba poluosoune pod kutorn 45°, ‘poluosovne ‘se moze njihati Oko: Be anwetane, Zoog tog je Baveban samo jedan “Gio ber uatutne Freee promjone die. Ores 9 vise wostica- kod sh dosed spomen Stave evs sels peace vrcusti, Mey si note tata, pole £2 rater olden bots tjekom votre. Nez hun stu top sia oie eu na kot |KO aeorireu i sryerevozne we nk rut vodenie 3 Joe positron sagstimog raga. O20 trate np pi raloune baevog va doves dO ‘nog odstpary vel ser vere. ‘91.17; Pojavakuta vodenia22 eae ‘Wax. 18. prkazan ja otlonkotadanastan rah elo. ‘van pogorsso sie. Dok so stazna vosies Vat 3 ‘rele froduluye (or jo eastieno vezana),prechja se (aovina Wad | mao skiseue. Zbod toga so Kote Clana iz smere voanje (otstiona esta vodene Pored udobnost, oves mora sprit naginjnje u jena kako bi se arnoguco dobro drs sera ‘votre spifetavanjem nezoienyotklons kotaca. Vista | detovane si na katate: —pogonske sie - dtu u sredstu kotsta u we Sotho} ol wazia’zakrecy Kotaee U Smart pox: tinog tag, —toéne sie -dluu u sredistu powsine nae ‘genie pneumatita u smjeru vozne | zakreéu Ko- {500 u smjoru negativnog Wage, —botne sile celuju tk iza sredsta powsine naljegarje pnoumatka peprieko na ueduens 8 voula. U volnj zavojom vanjski kotas 23 bee so u smjru nogativnag rage, smariuive ablnost vorla u 23¥0) vies 8 prosornim vorilicama - ove se ited naGavaju elastcne pogreske vodenja. Sustay je fazvjen iz ovjsa s dvostukim ponratnim vodiica- fmg.8a stabilzatorom, Prvobitne ute povezane vote rezdvojle su sou pot pojedinacnihvodtl {2 koje soca fete u totno zadanom prostornom pobiaj, (sl 121. Sjecste os! vodiiea loli van Stedenje ravine Kotata, takO da $0 kotwe pod tijecajer, npx- pogonske sie tolko vod prema van (Mg, Kolko bi se zbog elastiéne pogreske ‘tenu orem unutra (Mi) SL.12Prostorna voice - Mutink rear suspension 1. Naved precnost pedostatke ruth osovna! 2. Sto podeazumiiovame pod polukrti os 3. Naved:najvaini vstepotukrotisosovina : ‘viesal Koje su prednosti oviess © dvostnkin Popreénim voaiieama? 4. Vor stop vosis 05 i stot orang 45.2. Os i sredi8te njihanja Vori se uu von zavejem, boa diovan con tnfugaine sie, nage prema van. Velging nage anja ovisi o bean gibana vor, polumjenszano- fa, mesi vosia, optugams, polo testa i se. Gt naa Sredite nihana wenutaéni pod ie totka oko koje Se koroserjvorla pod jetoveniem boeine ste ‘Trenutstni pol nfanie ona data torka i rena tren mignia svoj palate; Do poéetka delovana boéne sie srediste njhanjo naz! seu Sredsty worla jel. 13), Za sve paraeino vodene kotace lurdutne vodlice, avostuke popretne. vodiice iodo dubia, sedste nian alz so Wun voz podloge. Koa dvostukh popreenin vod fica ejecnskn di2na steele $2” pomea pi tigbanyy Kotte, Kod truth ovina stedte np hana lei usjocistu pavaca ko prolaze Koz tote 124 role | pluprkaice— pike vari © | Pika 5 janom osovinom 1m < 750 ‘Gz [ Prkoics en < 3500 4g Tosi 07 [Oy | Pinoteas masomm> 108 depute rasa venia— (05 | Prtoica s meso 35t 35 t I Raita katara ra Koad tg ita OS0796 STS i vata 08 25% an Kau, | fdnosna 80% 3 parkna koéneu “pane 1020) T6120) 16 (20) oo) 1620) 700 ‘600 |4.8.1, Mehaniéki prijenos sile koéenja Priens se od popute totnice do karicekatata faveden je sponems it éekénim uBetom {calor Zoog sraniivania trenja i sprjecavanja korozije, tee pravuteno pastiénom masom umetnuta mets ev. Pocatavenje fo omogueena ust Gener egulacjskin vioms. Spone £0 korste mahor kod koa sesetnam fecrieom,Djelotornost mohanickinkoowe vo jp rate, oko 50 9, Pryenosn slog mote 2.2609 Fisk temperatura vage Bok [Ako sustav no icednaten a kao a! delovanjo fojeine kotmce nau ovo celovai io Ko ruge ogni u sutowy te fe eBko poste! puno Gjelovane svate toenice To smenue dolor nist ine araéave stebinost voz Kod ijednatenog sustva sia poputo raspod Ishue so revnemetno no svak kostou, po soko persona na jeonay Koon tote od ta, Iaednagenjemeronitih kotrica ostignuto je poten sustavon = vec 291000, 1 Seo Tara gmenaok nono SI. 1. bjednséenje mehanigtih konica Noseetatak ajedhasenh mehanikin konica je des- ‘a potebs requrena podrnazvania sustave te rele ti vel prazn hod, S(0 Pradubuje put kosenya Meher’ sustavi 3, stoga, ugradyu sero 20 — rade kotnice n= malim matorkotaéima (beri jednséenia ade koznicw na prikoicara sjedhom osovinom, —parkine koénice na moternim voriima = hirauekor radnom ketnicom. 4.8.2, Hidrauliéke koénice [Nedostaci mshanitkog prienosa sie kabena pot una su ottonjeni Kod hidrauliekin katrica Ose djslovhideouldkog koénag sustav, ays papuce koénice, tandem lags, clindar (lavni kos bindar, Durnea) spojataniom site koconi, —kotni cing s kobnicama kataéa, —cilevni susta s ageaniéavacer taka kocen, —koéna tekueina redna tekucina). 262 4, orn slop vosila ‘11. Hida koénice Konic kotaéa- rei kota prema su ds fenestra sein tole erat uer i dsk Zakorst props tc. siurost rele uaads ‘hoes kaenca stander ttn cingtom U shui vere pada ednog huge zie rote Bi KofeneBjeovovor crap kage Princp detovana hauls kotrice toml se 1a Serta Gp tokucina este id 30 tek ‘aunororne 80 Wor thusmu na. sve sane iPsvealaw scons 2) Si Kojo papa koétice dee no ki tat Sina svar tikka tekine ako chlor Sistas va Jodha ok, 131 sle\naracnen, intima propuconlnehisownpovsiname F- slain PA INI] tak bar FJ poutine cine tr Hirai’ susta potpuno jena. Pojadanie site kotenia dobiva se — mehanitki-sile kojom vozaé deuje na pepucu Kocnice pojetava se mehani¢ki na. samo popu [pin mehanzor " — hide - voce powsin poe rain clindsre doje vot kot su, (sl, 2), Nesuprt fom, no {8 orate mora preva ved put tnd fe [o0nah). Hicrouitke (oénice mogu redti s vlo_visokim tlakovma (do 120 bate a Katkotrajno i do 180 baal, Ba su Gietovi matin dimenain, Kako jo koe 1a tokbtina proiek nestesliva | hod mal tie se samo mala Kolin tekudine. Zahvaluju Brom porasty taka, hicrauléke toénice maj | bread (Osim toga, sustavhieaulkih kognica 2 dute se wh Jarre ne ova sonia fo dav progecah “ire won IO yy st jy ‘2 Princip ada ira Konica yauldhe hotnice 4.8.2.1. Glavni koéni cilindar ‘Kod dvokrubnih konica potrebno je iat tandem Gfindor Paqves Kognice gure potin’ kip tandem Chand peoko pojstivata sie Kobenja Zadacclindea su — sivariti nag porast taka u svskom Kotor rugu = emogucti agli pad taka z= bro otpustanje eject volumen kogne tekucine usted tem- pefaturnih promjena, —dopunit toxusinu pri poveéanju radnog volume- na tioenjem biog3 Glavni Koen elindar dvokrulnihkoésica (sl. 3, ima {2 lips ip potisne madukip (avenue Kip. Ove tha Higa obraul u Kucstu dva odvojene tens restore, Kipow ai u tev, dveatuko) ah tandem [Bvodt. sto aneti da pred sath zabevien io tiga satvaraiuprstenast sifedh :03torporpuno is punjen ulem. To je prostarspo}en preko sliedrog proura s posudicom za jednaéene plow a \ eine ay “n/m” | Tome ieovernia aioe S13, Tandem tol etinar Na seakom Klpu po jedna primama brie vodtea {rmansotal bas tatnlprostor. Klip potskbrvien ie Sekungsmom mangetum. Dvje.razdvoine.brive dau meduklp od laénog prosiors Kipa ptisn Ra Zaustavnd zatk. provuten kroz uzduars tor Soranicava medukligu hod u jednu i dtugu stu. U provi na Celu medukipa naz se sted vent ‘Sredisngi verti U vorila s ABSom, stediénj venti preuze0 10 tlogu prowra za isiednacene (egaizaciskog prov {a pememne Brive. Pasto tandem clini kod kojh oba Kia imau po jedan sredisnji vent _4, Vaan skiop voria __ 263 Mirovanje - opruge potskuju_Klipove u nihove hraine polodsje, Prmama manseta na Kipu pots- Ink oslobada egslizacishi provrt, @ rmesuklip se eslanja na vo) taustovni zate. Srodién je vent ftvoren zo9 toga sto Jo tielo ventia na zaus favnom zat, pa preuzira ulogy provi 29 ie hacenie, a. 4). Obs tlacna prostore sad Su spoje fhe s aosuicom 2a gjednabenie LU slutaju de je peowrt 22 iziednaéenjo prokriven pogresno postavienim tlpom potisnikom u obstnom polozaju, i je 2aceplion nezistocom. ni fe. moguce post izlednacenje take, kone okoting: Zagrlavanyem se tekuini povedava z= premnina, ste taku sustavu i dolai do ketene Kotenje-priikorn Koéenia primarna ranseta, (sl 5), tlipa potianke prokiva egalzaciski prove time zatvara tli prostor. Sprjetevaiuch njeno Utiskivanje uw provtte punjenja, podioska ne Sopusta ostesivanje mangete. Pornakom klpa po: tienlka pomice 8 i medukl. Odmicanjem od Jaustavnog zatka sedan} venti zatvara, pa U ob Socna truga raste tak, (SI. 4). U slucaia da 2bog neestote foplata) sredsni vent ne moze brie tenjegov Koen krg spade 2 Tunkel Bez sredigniog ventla -u susiaw s ABS-om pf wrsnim vrjednestima vakova primera manseta Utisnula BI se U postojee! egalzacjski prov | oftetia Primarna mangeta Kips potisnika ne oBteéuie se Zahvaluue: hogs satvarena sredisnjog venti (br bidno 1 me), je preko egalzacskog prove Pro Iaei ok 08 nema taka u kono krugu S15. Djlovanje primarne mendete264 Otpustanje kognice - kad vorae popusti papucu kotnice, bk ula sile onruge wacaiu Kipove tare dom clinica. Primaina mangeta sa svojorn pod letkom sida oe odlze. pa kona tekuGina sins ie sijednog prostora kroz provte puninla u tatnt rostr, iojem se povecava volumen, (sk 5) No {a) je natin sprjaéon nastanak podtaka, ysisava. ‘ye zraka na Kotnim clindrima | jeRov predor Soint Rr. Medullip usera na Zaustavii zat Sedini se ventl otvara: aba kogna Krug ak naglo pada jkoenice baa Cslobadalu Otkazivanje 1, kuga, (eh 6.) Kip potisnik u meharigkom je kontaktu 8 modu Kipom. Sil teks djaie arena ne Kip netaknutog kotnog tra fo fo fe meduti,stvarj tk oben|a Otkazivanie 2. rugs, (sh 6) Tok ufe u pxyor kono krugu poiskule meauikip sve do ransnia. Meduklp ecko tséne restore {ako 6a 88 tek kocena saa samo prvom hrs Sie pine S16. Otkanivanje jedinog koénog krogs Stupnjeveni tandem glavnieilindsr, (s.7.) Od lv indr avon jem sutave dkny Kota pretryn staonin saan 7 te dh Kips ‘eich promyer. Meds © tranfn Fromjeron Gol na ence stan kta, Hck Yeap poten mena Kosice poh Usoramom sans tk ob Koena huge jo eat avail voc romero pent bn koe se swoayors sodomy peo ca foktne totus, po kotice be dete Kod otkaaris prec sre, meh e ps pots tavno dejo Ta modckip, nko koceiareenienalopno na meduhig Prodtie se hod papuce katie |, zahvahuul manem pyomens meduting hasnom Rego nestoe vis. tk. No te rasn paso 20> “ovaucekoeene somo stash ketene 51, Stupnjevan tandem slave ciindor 4 Worn slap vaio 48.2.2. lzvedbe dvokrusnih koénica Nedstat jednokrvih otra jo do fer nab le koje dels dtulckagsustve vale ne Bur pad eo koznog sista noraney Busta, parma Koerea, dae KOC, 2b ta erin ugraduje Koén sus Korey as Pass vodow rardvoeni uve necvienh ‘gene roieesce ve Posto neko ved vokrutnin Konica Predaje-stratni (TT ~ pred straenp osoving éine dvs odvojen Kosna kruga. Usadom sae Dievanog tandem eld Kotat steer cua te Boke jr sv keene ale sane Osan eka predniogFocoogkuge bes poveeany Bina popue! koenice oswarene fe zaovelang ives kono jlovanieKanieama stscns coors Moguéa je uoadtna eve kotate oun) ik kotnic, i naprfed ski stops bubony, at 8) taser mat & SLB. TT Wvokruinekoénice Dijagonaine (x) -kodhi krugtworejedsn pred | jem diagoralna postavjen strain Kotae. du jednog kruga mote nastat! moment skict ja, ako kotati_ispravnog. krugabiokitajs, Medutim, boéne sile vodenis Kje prenose kotat neispravnog kruga, coldly stabyiekoiuce, Is! 9) ugg 24950 _ eo. : Po @. @ see S18, Djsgonaine dvokeuine konce OX) Trokut razdota(LL)- obs koéna krega cel na cba kotata pred osovin jedan stan Kota (a 10), ‘02 uot nese ~~) ‘110. Trokut razata (LU Hisqute kotrioe raze (HT) etka se Krist No pedi ko ‘ier yadene sv dvociniéne ok oenice © Ten okwor ik iinarene AS Kotni.§ PSpominin cere sma dk seam io: man ot eva ch fnoporiean cv i Bb {Dance Jodan kup dj ra Kxace prado sa re ose ti, Og Soro a produ os 2) {+4 rezdjola (HH) - kad gu na svim koran 2/4 inde poméaninepariéan oko, mate ge vest gh obs Kota huge delyu na sve totes, 1) ot S111. HH ranola 48.23. Bubanj koénice uta boc Gone dna se puostiand ‘menu vosdbrthvezlo na steno) oso fa ov Wotoéma kod seat von. Osnovn deiovi buban Kosnice, (el. 123, su —bubari —poluksuine gests kagnim ablogams, —poveetne opus — nosat gest — ured} 2a podesavanie Eeljst —nosat koénice. S112, Dijelovi buban kotnica Buban je éwsto spoien s glavinom kotata, te se ‘okrece Zajedna nom | kotaber, Cellst's kot nim oblogama } ured 22 podesavenie Cojust\ 4. Vez stop von, 265, nalaze se na nosetu kotnice,évistoprigvrstenom na ovjes Kolata rukaveima, nosecim chovime), Ovi dlovine ronaju Palko koéenia éelusti sa svolim oblogams po- tiskuju 8 na buban| | razujalu povebnu sis ten Zeteune sis dobiva so hictaulee,ugradenim fas fim Koen clingrima, i mehaniéki s mehania- mom za razupianje Gelust kod patkine kotnice, Konstrukcije bubanj kotnics Prems natinu pokretania | oslanjanja Gaus, lke: ‘Simpleks bubsnj koénice - najednostavnia kon- ‘tiukeja bubanj Kognica.Imaju po jechu povaénu Dotskivanu Gelustkoju potskuje samo jada zal. hieki element. age, dvostran rad clindar, Wn, pale i poluga. Cajusti su oslonjene na éxstin, Solace, Paty ote jdncnavo je ves [Negostatasimpioks Kota je Sto poviacna Colust ki 1 ne ikorstena: keno delovanje uoba ie ‘sera otetanja Padjednako al slat, (sl. 13). ‘St 19, Samopojatanie i siploks bubs Dupieks kosnice - avako éellust ime svole cxretite po su obo Cos potskiane, Zao fe potrebao 23 aveku Celust met odvejenu zatezmu Naprawu: najée8ce su'to dve jednostrana racha Ciindie koji su ujedno i oslone! ae on drogu Eexlust, Kono djelovan u simjevu vorne je bo U smjeru vozsje naved obje éelusti jl Ka0 poviaéne, pa je ten sleble, (sl. 14), @@ ‘SI, Dupioks i duo-serve kotnice 2 aoe lo ado eke rin eanare visor matin ice ingen fm soe Ig sot go Cn pornos ce ei stoconicon bubba nope ecientDuo-dupleks - ime dva dvostrana cada clin Kotno je delovanje pociednako dobro zahvaluivs -Semopojscaniy u abs smera Vesna. uo-servo - imaju samapojstarje u cba smiera ‘kietane kta | esto se Korte kao. parkrne kKosnioe u dskovims s bubriem (dk kaénics inte ‘tenom bubany Kasnicar. Umjesto radnog cnc Ugraden je etgnim uzetom (soto pokretan zu Poni mehenizar. Koko su ajo! medusobna pave. Zan: polishinana Sefust ne ape u ews ostonac vet u povatna East preko pokretnog asioncs =. values: djelovanjy samopojatania.potiskiane ofust,iskortena ye i potshiana cojust, (sl. 14), Samopojaéanie -kafnica sama od sebe pojatava ‘jelovanje voraea: koe ust pojaeano le uednosu na pv delat tako Sto prva potskr Vana) calust preko pokvetnag asionca upie U Povlacnu celust vesom siom nego sto je bla na Fol -povlatna kos jos jaée nage poiskvana, Zoteane naprave Zadatakzatemih nanrava je ezdvof. osnosno pris ut Cust na buosry, Kod hirQUlek koto ra 8860 su to kooniclingh, akos mshanckh parent) onic zateana pole i s2upsmn mehanizam Koni clings (st. 15.) mogu bit: —svostruk - u clingy su dva klipa koje razrite {lak kote tekucine, nostruki - samo jedan Kip, vlogu drupog Breuzima pokretni clindar SI. 18. Koen ender babar) koéniee Tiak ula Gelue na kipove koji potiskuiv éelust na buben, Kipowi imail gumene mansete (nutiig, fiede toprmansete. Zastine kapice spriecavejs Brador nedistod do ki2nh pavesinaKipove Tiaéna optuga u koénim clingrims priisée mane Sete uz Kipove kag wocnice ne cua No ta] naein Dina i zrek ne mogu usu Sustv. Na poledini toérog ciindra ralaze se provi 5 navojem. 2a privséenie + prikuéak. 20. dovod Kone tekucing foderaenkl Zatezne naprave za patkimnu koénicu, (sl. 16.) Kato se parkine konica uglavnom vetije uz ‘tiainjekotate, tose i mehanicko zateane napave dodatro ugraduu na buban| koerice stainh ko- tage, Potezanjem éaliénog uzeta pomige se zalezna poliga, Gime se éejusn odmicu jedna od erage Neowsno 0 delovanu risreuickog cela 4 Vor sklop voria_ SL 16. ved parkinihkoénica Buban} Buban} mora imati dobru topinsku vodlivast. ve Iku Krust otpornost na tosene. Material Koj ‘e-manje zadovotavaiu te uvete Su ~sivdjev (SL, nodular jew (NL, grat w oblku Kuga temper ljov (1, — eek ti, —spojn lev lakin metal tievanog tejeze Kotne éelusti Koéne celustiztaduu se lievaniom iz logure takin ‘metala, it zavarivaniom i Geienog lima. T profi ajo im potrebnu krutost, Jodan im jo kraj oblko van tako da privaéa tag tn protezom racnog linda, drug raj Ule3Sten jeu avorniaky i le ituei po évrstom osloncy Gezejul, Cahusti sone {a} natin mogu centr u bubn, bole mass obioge se ravnorjernie tose, Mohanizam za padedavanje ‘ioSenjom koénih obloga postupne se povedava ~zraénost iamedt nih | Buoha Prezni hod pasate. kosnice postaie 2009 toga ved, p2" je Duban| kosnice potrebno namjestit —tuéno - namijesta se pomoéu ekscentar Zata fa nosaéu konica ik czubijenih regulaciskin kapica na radnom clingy, i egulaciskoga me log zupéanika ne potpornomn osloncu lez 16). Podetavanje se izvod lavana kro? otvors na nosaét kere, —sutomatsti -danes se ugraduju buban| kastice ‘2 samopodeSavanjemn. Mehaniar maid 12 ‘kita r)eSerj, ai svima je zajednicko 810 Se Iwosenjem cologs Colust! u procesu koCer|s sve vige razmiu jecna od rage, Nojeesce fjegerja su sa stezrim plotama, Kinom, sv" nakom s pilstim navojem na regulacyskim Ki jeStima imehanizmor 2a regulaciu na pots! Spe parkime koénice Mehanizam za requlaciju na polutju parkirne kotnice, (sh. 17. Ova} se mehanizam koristi na simpleks koeniog- ‘ma. Polisny polugy ne regulaciska oie, rem laojski viak 1 reguleciski zupéank. Reguaciska Hidrauldke Kosi ¥ Hisrouliske kosnice ‘opruos napinjeregulacisku polugu na poiskivano| ‘elust. 2509 6oga pouge jednim krakorn upire polugu sting jeu zahvatu), a drugim krakom 20- faéa Sa suinutim nosom w pilast 70D regu Taciskog rupéanika, hon S117, Automatsea regulaca na potisno} poli Pn aktivironiu rade kotnice, Ceust se razmaknu i egulaciska poluga povutena oprugom zakione se prema doje. Ako njen nos e2 na strmor boku ula, zuptank ge cekrene 2a velismy praznog ho- a, Natna poluga se produti | Kagniea je pode. Sena. Otpustaniem kacnice.regulaciska poluge Miata se pod detovanier tlaéne poluge, prt Commu Joj nos kit uzdu? kosog boka 2uba ~ udalenost femedu. dva 2uba edgovara zraénost i najveco d lata bubria. Tok kad se 2bog trosenja vratnost povede l2nad orarice, zptani se rolko cakrene {9 regulaciska poluga pri povratku preko zupca re laksra. Pi sladedom aktvraniu Kotnice 2upcorik se opotzakrene za velisn 2retnost ESN Cemmu ste koenice? Kje sustove kognice ranikujomo prema nj vol primjat?| Opt konetrkci jednog kotnog suetavel Koj kotnicepropisue zakon 20 vonia Mi N Rate? Keto dijtimo kognice prema aktivirani? Dijotou idrauiee Koen, Zadatak glovnos koén0y clings, Djelovanjeprimarne mantete 4,Vozni sKopvodia 4.8.2.4. Disk koénice Fad disk Kotnica mote. se usporediti = radom kognica na Beklu, ade aibliva kijesta obunvadala kotas, @ pri koberju gumenim oblogama tary o naplaiak, Kod worl Kotnice ne glu fava na Kotae, voé na metalnu plocu koja se okrebe zajec- no's kotatam U sedly kovnice, sto obuhveca samo dio diska, nalaze s@ adn Kipov. Osnovni diviov disk kotnica sl. 18 su —koéns plota i sk, — kotni clindar = Kipom lovisno © konstruke kee il otvir- sed), —Koéne pldice josie Kobne obloge s éelénom rnoseéom pioticarn, —nosaé kotnice, cecscpcein adam dike pti eto S118, Disk kotnice eres ig emote Soar eee ee gael Bhiciencie Ben cemonelpm | ee Ueat fatans hon ugradnla marine koznice cbitslno cova tale katte ugiadue bub) ‘nice i unutar dike uprena bubs kobica "6, dese) 8. Zeaatak sroiénjog vena 10. Kako raat tandem Sotni clindar pl otas- ‘onl jenog lugs? 11, omy slut stupnjavani tandem elindar? 12 Sustevi vigokrvtvh Hotnica: zat skiirat 5 12, Svojetva buban| kone 14, Rariostikonstrkeljo Bubanj totic. 18. Nabroji mehanizme za podesavaniezraénos bubanj kocnice.268 A. Vaan slop vos Prenstvena se primer dk Kanice kj edo move Bt ~ nepokestn isu dai Bei lin eis ti cilindra), vo —pokretno - maj jedan i va cine, Disk koénice © nepokretnim sedlom, sl. 19. Re2lixjemo dvo i totveroclindiéne disk kotnice s repokretnim sedom. Cwst nosae koénag ainda Brion za ovis kotaéa koji poput kijesta cout ats disk, nazivamo nepofremnim sediom, a tint {93 edna dvedijelno prinbridko kucste. Usvakor 04 tin dielava ralaze se po jedan ih dva kotna Clin eda clindsr nslaaimo w esobrim voz ta, rae teetrim), Cind ebe jeden nasurot rugom, spojeni kanal, Kipowms + betwen pisterom, zaStinim poklopcem 1 steznim prste nem ne gail Sant uaa postavien se fderaény venti. Pri Kobonju Kipow! clindars| po- stu Koene poboe na dak. ° ene ta nie S51. 19. Disks nepotretnim okvirom (eedlom, = ve "eatin elinare Vraéanje klipa {s-20) Gummer! brveni prsten, ul utow elindra, évisto butvaca tip, jer mu fe unutamj promier nesto ‘mani od pramjora Ripa. Gibaryem klpa 1 swore aulomatska regulacia 2aénost rim wenjom paten se elastin dormir, pa ko. opustanys poouee kotnee | restanka Kater put oprge vec Hip poten ploza. Ovo fe mmoguce tare ona ako u stew nema kak Beata ne sma go rib. Put aeana t- pe predstavia raenast 00009 | nes! oko 0,16 Frm dovolno 20 slabodan hoa disk. “Troterjem oblega zratnost 20 povecve i klip mo- (a\pi hatenyy provaie ou put. Tada protons ioe brven praten (pe moze svoj derormacs iam pat bene Kips Poni vec aero rasta woserjem.Toje autoratsko podetavene dik kotrive. " Le 1.20. Vaéanie kina Razuporna opruga - zadsés razuporne ili pot potne oproge fe rij piotice na Kipove i time Sptiect njhovo udaraie lprdanje. Osim toga, ‘optuge potpomaze powat klpova pri padu ‘lake kotonja Disk koénice » pokretnim sadiom, st. 21. Kod ovih koénica tip nepostedno priisée samo jednu plogiu, dak zedlo zahvalujus sti reakoje patiskue drugu, Seda mogu bi Kana ih pivaice Foseliruca fse se ne Kristel, Dise koénica Spl ‘vajucim sedlom ima 80 dva osnovna del — ares = piivajuee seco (kueste,ofvi Zratske ovabve izvedbe su mali ugradni gabariti etna i dimenziet omoguevie se UFadria negatives radius ‘kretanja bez [akoa izvjama napatk, dobro odvodenie topline 2boq masivnog russia, vellke povetine obloga ako estevanje Kosch plotica | disks bez Potrebe skidan data, eznatna moguénost pojave strana pach ‘miehura, jar su S3m0 jedan (i ve) clin na ‘Sani obloge, —vosilica sede neosjtlva je na netstogu tke Fai, 1 nije ju potrebno odrzava raléke kotrien v yaultke kognice praaé po kojem se vodk obvi uéwrsden je na ovjes, ovata, Prmjeniuje se nekolko nacina voden: 5 vodedim zuborn, s vedecirn svornakor, Ts vedi, exaenjakor i raslopivim obvirom, 5 kombinrerim vodeniem i2uborn i svomnjaker liznlokvie s vadedim zubom, (s!.21.) Drtaé ima na obje stiane po dve zuba, Okwir sa Srojim_poluokrugim utorma leg! na. zubima. U Sronima je upresanlazain material (adi smanjenia Inenia pe Klzanjy okuira~ netistoéa i korozja ne fnogu dovest do njegova Biokraa \Vodeca opruga potiskuje okvicna drt sprjeéava leprsanie | buku [: Qo 1.21. Kian obvi voueéi zubom liz okvie s vedetion svornjakom, (s. 22.) Kod ove su iavedbe na okvir uvijena dva vodeta Svornjata ts clinarske sttane deze) Drzaé ima va prowrta 5 tefionskim vodotin umetci Kot sluze vodeniu okvira, Proces kotenja - Kip u okvir, nskon svladavania Pacnost, polskuje untasniu koénw ploticu na sk Zavahujud Teak. istedobna se okvir po- fskgje w supeotnu strana Toko de | vanjska kocre Plocica naljeze na disk, Obj su plotice srystene Uokno okra: aby sa eslnjau 0 okvr kod vedbe 3 Vodedim svoriskort. dok se. Kod i2vedbe 5 ‘odetim 2ubom unvtaria plotica oslanja avn na Gizee, 2 variska ne oF. Prestankorn kotenja povstne sia brvenag Prstena porparnogruta dflo- Neniam osione apruge fazme plocice od dska, “4. Voznisklop varia. 269 or ae 51.72, Kian obvi s vodedim svornjakom Disk Najéesée je lontastog obika, ixaden iz sivos temper ti Celinog ljeve. Ze tkaca vozia disk © levaduje iz Fomparita ojagarih karbonskim viakn= ima. Kod ose vaokth opterecenia korist® $0 Spmoventifejué diskov, sradiainim Kenai. kre disk radi Keo. contnfugaln! ventilate, ime je postignuto intonalno hladenjo. Poneked Kotne powtsine dska imaju provrte | ovalne ulore op stubs 4a 2 odvod vode -KoGnice ravnemier Fe fvataja smanjuje se maguénast pojave fedin~ ‘98 (noma opasnost stvarenja parm jastusa isp>- favanjem § koénih obloga). Osim toga, provtt i stor sean te8ing rotrajuéen Bjelovine 4.8.25, Koéne obloge Material Koénih obloga mora stvort velo venie Monje 2erbavanie. Koo bubar koérica obloge se Tope Hi Zokivaju na Gell, « kod dak katnca inepe se na Celign posse obioga. Material bloga ‘mora mat sjedeéa svojsive: visoku mehanigku évrstoeu, trajnst otpornost ne visoke temperature, —konstantan ty pt visokin temperatura i ver Tim brinams uri, — neosiethivest na vodu i neéistote “ne smije otvidnut (astakth pa visokim topin: Skim apterecenimma NajGeSce se korste organske obloge, 878 naite2e Uvere 1 ontsrmatalne, Keo. primjer, organske fbloge sadeze — metale -Gebénu vor (20%), baker rah (16 9) punila-Sejeznioksid (10 %), brit (2.5.9) Pac (85 56, aluminium oksi (1,2 91 _—Rliane tvae-koksni prah (16 %),antimonwist fad (6 %) graft 4%), _- organske tvari- smolasti pra (4%, ararnidna aka (1,4 8] 'vez0 (5,4 Sh Keéne abloge pastojane su na temperaturema do {800 °C. a kosticjont ven ime oko 04270. Razikuerno radove na hidraulckom diely kocricoma kotaéa, dio Neispravnost koje se javligu na ever dely na asco su Dropustone #Od Kolin tekucina moze Van, dok zak uaa sustav Otkrvane Kvarova na hiraulickem dels: = Viualna kontrola razine koéne tokusine u spremniku tacnog clindta, uazen|e masnih tamnifh mea na kotnim eine | spojov sma, Korodiranin mjesta na cevima | mista ibanja savin cho funkcijska kontrola ~ nema taka kobenia, lagano propadanie pepuée kocnice, koterye {ok psi pumcanju, paputa kotnice mekans = nema otpora kod priskeni ilaGna kontrola - za provadenie tadne kor lwole potreban je tach uredajzapiraé panes koénice. Isptn ured ime Kombiniran.nisko- visokotiaéni manometar | vakyurnmetar. Pri Samog ispitivanja Koen sustav 38, more odzai Is. 271 niskotlaéna proviera_-_kombiniran manometer posta se n@ edzacni vent jednog od fadnih ciindara | zapiraéem Depuce uspestaw tak od 2 do 5 bara. T2} lak mora Se odrzat 6 minuta, Cjloktpan toda} mora Bi u mova. Pade F tsk, sustal propust; — visokotlaéna proviera- zepiratem papuce koénice dobwen tak ed 60°60 100 bere ne amie past 2a ge od 10 % u Intervalu 06 10 minuta: vet pad taka 22 propustene, ‘1.22. Magna kontols Punjenje i odzradivanie, (sl. 28. (ve radove mote vest sama jedan rede z por ‘og urea za punjane | odzratvanie, Pomoena Stedstva su: oderaén)nastavak 1 prozina Chey 22 coduativanje 2a sabrnom becom. Kad von s [ABS-om taba se pideaval eputaka proievodste, 4. Vozni skp vorila 1.28. oderaivanj sustava pomocy ured Uredaj_ za punjenje | odzrativenje mora se Drikjuetipreko odzraénog nastavka = posude ‘com 29 eledhacenis(prozine jov § Bocom na ‘aren: vent rednog ciindra. Potom treba ‘otvorit zaparnipipac na Siew za punienie Kao | jedan odzratni vent, sve do pojave biste | bez mghuriéa nove koéne tekudine, Tada Z8tvori ‘zraeni vert Postupak ponaviti 23 sve ostale oderatne ven tle. Na kraju zatvori zapotn pipac. Pred ove Janje odzraénog nastavka Katkotajno olvort ‘dra’ venti spustt tak Odzraéivanie pumpaniem-za provodenie oveg postupka potrebne su dvije osabe. U posudel 2a ‘Bednacavanjs mora bri Uvisk dovolne Kalina koéne tekudine. Potinje 58 na Koénom keugy medullipa = najudaleniim Kotatom, oda0sno "jegovim odzragnim vention. Na odvecni se Venti natakne ciev 22 odzratvanje. Drug Ka te CGjew mora bit uronjen w Kognu takuciny Koja nea v boc 22 odaracvanje. Pomagas prt skort 18 papucu koénice pod tak u koenom kruau Tad Se odzraéni venti otvoriokrotanjem 28 Bo 'a rugs | rm papuea propadne - ratwor. Nakon toga pomagat pus paputu Kosice, Pstupak se ponavia sve dok se prtiskor no papacy koénice odvat ne osjet Otpor | ok ne Prestanu iz menuric zraka. Potor se kor leten postupak proved za asale kotwes. noo! proivodati voaisizbjegavaju ovekav natin odaretivara, jor posto opasnost od bearove pa” glavrom koenom clindr (mansete svadaju pri radu na sun Radovi na koénicsma kotaés U slugaju da je 2ragnost vaca (vedi hed papube koénice), ovaj se podesit bubary kot nice, Kod rucnih 8& mehanizame 23 podesavanie, np. jot ‘na kodna éoljustpijubi na bubeny | onde popusta {Ve do siobodnog okretanjakotats, Tada 60 pos ‘pak ponowi s drugom callus. Disk koenice, te buban) Koenice s automatskim mohanizmor 2a podesavanjo, je pote regulrat jer se nae festa autoratskt Konto konica mora obutvatt i provoru diskow, te bubrjeve na mozebane brazde | pukotno, oval | nest Bacane (ud, u ovenost 0 tpu vozta lanes! (05 - 0,22 min. Diskov's prevelkin bagnen baca ‘jem (eprsanjomd moral se zarfeit. Dielow a0 'to su: Kose Calustkoin tice | pvt ok, mora bt lako poke. Oval’ 1 iorardan, te fepraving itroSenibubrievi onusne plone, tol Fanci debiine do 0.02 mm pr cub hrapavost 4 fren mera se pretokar, Prtom je Povabno vod ‘i racuna a mining) detip ska, odnosno mak simelhom dogustenom unutamer proriera ub na. Ako su mare inan dopusteny poctusi, Bi ‘obradom postao, delw se zamieriiu novea, Bubroi i dskovina koime su primiesene pukotine 20 Fo8tsceni ok, moran s8zarjoni rovma. Bingen veer sie Sia Gara sekueige ote Ulacveti no jako eustenest ob tlie otlons koe Bian coca mate 2 prov "gree tov aie oo fone, “Okami base skrun kone eit oo “palenn tester “tse vie 0 Shiv Rea Sear are ohne oc ps yore 1. Kole su osotitosti dak kognsa? 2. Konetukcla disk kofniea = nepomiénin | © Skvirom. Kako se regula aratnost kod disk konica? Pogjela pomignih okvira proms vodenju obia. oa Beas bows tate 4 Vozni slop veri 2m enone Kenora se potisenestzaujenost kod obioga Pewrosene cbloge moray se zemijeniti novima: ksgne éolust oBiu #2 noura Obiogams, ako se pewrscuu zakovcams, 2 kad su cbloge aphene, Fijereu so u komt. Ovo vijod! ako suabioge 2aujene. Pr same izmjone mora se urd wok ‘auger, otto ga oeistit ve posing Za zakivarye kofste se Supt bakrene it aur ke zakovice koe 5 ulaz6 u upustone prove na cblogama. Zeke se pacino od sradine prema kraprma, mjoniéne ive | desno. Nave Sbioge ‘mova besprjekomo raljegal ra buben, jer co ‘amo tak revnomiomo nost U sce tokarenh Dubnigva koiste se Obloge s vasom rjerom, Kobny tekoanu. niente we ‘oases, ne sean = Teerom spastens Keno sexi ianovn upoteblevst Otoacni-koteu tekvens ‘abojens shut u Déracare side esis lela sknastena za bueno. kokvoe od ponore otro. z {eat sama ercpsan keen pein ‘st ula arate od dows Kaba 2a Sica Korat tiv, ade 8 BOs otnes sarin mati ahaha pi 15. Opti postupakabenia jdne dk Kodnice ppomignim oxrorn ‘Suojemekatni ablogs, 7. Navedi kontote koje sp invode na hidraul ‘kom ales koenoe! 8, NoBin punjona | edarativanfa Ncraulckih onicma Vern sto voto runes tin WE orn Ayer stip vera = Koéna tekucina Os koéne se tekutine Wale ova svojtva: —visokatotka weléta (40 300 °C), —hisketoeks stiista fpr ~ 65 °C), ~ konstanina vsko2nost —komista neutralnostorema metal i gum, —podmazivanje pokietnih djelova u Kotnom i aceon cline, —moguénost mijeSaria 8 uspocedhinn kotnim tokuename. reise koje uwduju norme DOT-2 (Department ‘of Transportation ~ americko Miistarsivo_pro- mela), dowlipo je vsoko G2 bi se. spriecio SWerarie pain mjehuriea pr zaptiavanu koje hastgje Kosenjem. Nainize weliste 22 kone rekubne su ‘WOT 2705°C, DOT 4 230°C, DOT § 260°. Koéna tekucina je iz poigikclnihspojeve, a je hi ‘gruskopra. Sto je ved! ualo vege, to je nize Salt, ta. viazno vreliste. Za DOT 3 koenu tokuéiny opasro viaéno viele nalazi se uprave 12 140 "C. Najved aio vode upie se preko sav: liv kon ej. Kogna tekucina tfokom avo {Bodine primi oko 35% vode i time postigne opae- no wana vrelSie, Toplina stworena Kotenjem tarde ojavy parrih miehuriea Koji ne mogu Prenjeti Kodni tak - Kotnice postsju neupot= Dive. Kos bi tekucinu tebalo amen najkas nije rakon due gosine. Da bi se osiguialo neometano stujanje kotne telucine kor elektromagnetske ventile ABS na niskim temperaturana,viskoznosttekuine "jer 50 | utvidye na = 40 °C. § obziom ra visino welste 1 viskoenost, najvecu sigurnostpruzaju kKoéne tekuino prea standards DOT 5. Keene su rekusine wo otrovne, 2 ne lokove sel kao otapala. Pri majesaniu 1 imjent koine tokudine treba se prcrdavati propisa preievodada, 4.8.3. Pojaéanje sile koéenja Pojaganie kosne silei2vodi se dodavaniom pos! atnog th ieraviékog pojaéala na vlavni koéni linda (sarvokoS0ic3. 48.3.1, Podtlaéno pojaéalo sile kotenja Podiak se kod vor oto-motorom moze uzeti s usisne ole. Zbog male razike tamedu tka okol Ftlaka u usisno} cjev (oko 0.2 bora, Dotrebno je smati veka povsin radnog kip kako Bi se sia na tana Sipki povecala do 4 puta, Koo diavhoto. patlak se sivara ugradenom vakuumpumpom Kou pogani moto. Konstrukcla,(s. 28) - olan’ elindar obiéno je préwréden no sémor usta pomeala. Rare Gal kuéiSte na poddaény radnu_komor Peatiatn'm iatmosterskim ventlorn rane koma: ra sp9j se i na oko, ls poalatnam komoror, Duostraki venti! upravian jo. paputom Kosice preko poluge Kia, Ona price preko klipe vont ‘3 | reakelske ploéice (guia) potisnu. Sipky ‘lavnog cna, Na potisno Siok Cele | rad Kip poaéanom silo kogena. Faroe \ \, Noein sero Cleese Ml uotoine 1.28, Podtaéne pojatlo sie kotenja servo Princip vada Mirovanje, (sk 281 - atmosterski vent je za1v0- fen, radna’komora je spojena preke olvorencg Dpottlatneg wentia s podtaénom komyorom. S Ob ye strane radhoa kip vlads jednokt tak Djetomigno kotenje, (sl. 20.) - pri kodenju je po- tisnute potsna Sipka, podtlaéni vent je zatvoren. Reakelsha plotica privsnuta e Kipom ventia, aa rmosfersk venti otvoren, Razike tkova u redo; Podklaénoy Komori doje si koja dodatno potiskye Fah kip. Potisna poluga | upraviacko kuciste po tiskuju rado kia sve dok se sia ne Pjednoc:s pro tuslom (-e3kcjom! glavnog clings. Kad se pots- na Sips Umi, Teakeiska pou Se restegne | ‘tae: kip venti, Sila pojaganjana radh kip | po tisnu sidku ostae nepromijenjena : Puno koéenje, (sl. 31.) pa pun sil na papuea koénie®, delovaniom potions. sinke 1 protusile zgnieti se reskojska plotica, pa zraéni vanbl (a mosferski staje tno ofvoren. U komoramne hastaje maksimaina ravika Wakove, $10 daje na Ivecs moguéu siu kocenja na redn Kip | potisna Spe. Dowaat Bentevvak Marta 51 30, Djlomigno kotenjo Clrcatok i vok ke 81.31, Puno totene 48.3.2. Hidrauliéko pojséata sile kogenja, (sl. 22) - servouredaj Vio ine —sokolaéna pug servoupravics —hicrookum ator, tom upravn regulator protoka ul, —hidauliéko pojacsle sie koterja. s tandem ‘avi enero. — socom a Princip rade ~ visokotaéna pumps toro ule u Reroakumubtor. Ue ta dusk preko membrane {atom ad 37 do 58 bora. ojala sie toon Spo Jenoje unm yodor 8 taerim prostorom hioaky Tutors Akiwrenjom ogni tk le. posnie Sielovat na kip poatala sie kagena. Stvorena po toe sig postiva sit na Ski tandem giavnog 213 indo, Tak ula istodobne dele na upraviaek kip pojagala, sto vozacu dale osjecajakost! Koen. FRiakon cipustara koeroe, ule potala vaca sou spremnik U sia. da motor ne radi, ule pod tlakorn omeguce 08 oko 12 Kateri SL. 37. Midrauliho pojaalo sie koéenia 4.8.4, Raspodjela sile kogenja Prjenos tetine kof nase pi kotoniy ovo ‘olen usporena pr kogenu, respotel ereta na Youlu i visi tofiia vorla. Pri Kobenjy vor koje Vou! po prowu pred kotadi dodotno se optere Woju, Coe se stay rasterecuu. Pr kegonfy Ure ‘oj vanjsls Kota! dodato se opterecu, Kosice su cio io nabrane J. optimum ft nekom stedhiem vsporavanu | prosjeénom Sororecenju, Pir oper KoEaris sab) kotadt tmogu bloat a tots magiodovest do zanoseria ouis. Ova’ so. opashostsprieéava_ ugrediom regulators sie kona staznih Kotocs. Regulator sile koéenia Upravia lak ul u koénom krugu straznin kotaca, Na odredenom taku prevacivanja pocinye smn Yat povasttlaka kote, Regulator sile koéenja u ovisnosti © optereceniu Oval regulator, (st. 33), djelje kao obigni regula tor lak al tak prebacivania ovisi o oprereceniu i prilenosu tezine. Princip rede - sve do taka probacivaria takovi uv ‘launom cringtu 1 straznim kosnicame Botpuno Su Bjednateni, Porastom taka u_glavrom ciindra pomicat Ge 6 stupnievan kip, opirué se dielo~ Vanj sie regulaciske opruge | site aka ca pte hastoj plohi stupnjevanog Kipa fijeva strana), sve Go zatvarania venta smestenog U stupnjevanom Fipu Kip se pomice jr je ela taka ma krutno}plo- iveea od sie opruge | sil taka na prstenasto| plohi Kips. Pr jatorn koceniu na prstenastoj pion Powis se tak kocne tekucine, pa sie s ljeve278 4. Youn skip voria strane klipa nadviaalu situ krutneplohe. 2bos to- {8 Se Kip posine vacatinazad. Vent opetotvare ostobaga put kocno) tekucini na Huan pion Sila taka na krutnoj plo raste | gure ki, pa van ti opet zatvara. Ova} se proces ponavia a sve ik Jomo kotana. Tlak v glavnom clingy reducic se na tok u rad rim ciindrina u omjeru Koj odpovara omjoru veléina powsina stupnjevanog klipa, npr. 1: 3 Pri vecern optereéonju volarepulaciska se optus 98, zahvaljuti pritsnute| staznjoj osovin, preko poluge ate rastegne. Sia na stupsievan Kp po- Faste, pa se/ tak prebacivanjs povisiie ri otputtanju kognice u glavnom cilindru pane tlak. Stupnjevani klip suprotstavia se sil opruge 1 pomige Sve do zlednasovana tiakova u obo pros ‘ora, vent vara, a Klip se postavia v poled) | sin i seca Se cutee pion ions S133, Regulator ile kogena ovzan o optraceniv 4285. Ispitivanje koénica Na cesti je nemogute potpuno prove ogni usta. Stoga se primenuu ured3 2a isptivana Koénih sustava (obieno su to wredas kocriekim ‘vaisima) pornoéu koh se magu odtedt potretne ‘rier vjednost \Uredaj za isptivanje koénica s valicima -iaved. bee prkazana na si. 38, Ureds| ima dva jecnka sklopa valeka, pa Se istodobno ispluju Kocnice (ba Kotata jedine osovine.Elektiomotor proko re Suktora i lanca pogoa! valke Koji potor gone kKoéene kotate varia, Tred vaiok je osjetn i sus Ye autoratsko uklutivanje Lied ta ‘sptvane "asi od blokiranj Kote sla (abode) rere se fa svi kotatiena i mogu se prkazat na prpadnimn insrumentima u analogeor il digtainom obi, iamjorene vAjednast” mogu se olsnuti ne prikjbenom psa, ogonsh vaio usin za jrnjelta loge eetvomotor ‘51.36. Ureda| 28 leptivane svajcime reds koénigkim vaeima moze za svaki kota’ rien —koenu sis, edstypanj koéne sl, npr. kod ovalnog bub, — enor kotlana kota, — pov sklonostibiokiranja koteéa, Niece se utvuje koeficiient kotenia u pos tocima {% tablica, tr 261). Razika kotne sie a jedno} esovini ne smije biti vosa od 30 % Motomna voaitas permanertirm pogonom na sve katabe | promjeniivom razgjelom okretnag Mo enta_motore.proviecavalu se na posebnim ‘iedajima va isptvane kosnica PPunANJA ZA PONAVLIANIE 1. Kojo se iste pojaganja keéne sla primjenj- Juma hidroulidam kogneama? 2. Zhogtvga podtiaéne pojatalokofne sie ima reine velke dimen? 3. Opti rad poctatnog pojatale kotne ele px nom koten 4. Opisi konstrukcju hidrauligkog_pojaéala keine slot 5. 810 je to dinamieki prienos optereéeni 050: Vine pt Kaden 5 Naved osnovne nat otenjal 1 Opi ra urecaa za smanjvane kotnog taka! Sto so sve mote iamjort uredajem 29 spit ‘anje kognica vallema? 9. Kako harujeme celtvornosthognog sustava? Ispltivanie koénicg 7 lektroniht requlacsKi sustevi 4.8.6. Elektroniéki regulacijski sustavi Elektronitki regulacishi sustaw vorla mora sta bizrat voeio pr ubreavanju, upravianii kogenju Faztkujemo ove sustave: ABS (Anti Blockier System) - spriséava blot fanje kotata pr kobeniu, —BAS (Brake Assist System - prepoznaje kre tiéne situagje | prevzima nadeor nad kotnim Sustavom, U rile) situcii, kad vozaé oklie- vv, BAS Koti maksimalinor silor, ASR, ASC il TCS (Antriobs-SchlupFRegelung, ‘Traction Contiol System) - autoratska konto: la stablinost, spriecava Klzenje kotata oi pokretanj ubrzavanju voz, EMS [Elektronische Motorieistunes. Stoue- rung) - smanjuje okretai moment-rotorau slucaj Kizanja koaca, MSR (Motor Sehleparament-Ragelung) - sma nije klzanje pogonskn koraca pi kaéenjy mato rom povecenem okretnog momenta motor, FDR (Fah Dynarnk Regelung i ESP (Electronic ‘Stabiity rogram), DSC (Dial Stabity Contra ‘ovaj sustav shxjesave zanosenie voria | ob\e ‘injuje sve navedene sustave, Svako ibane ili promjena gibanja vozla postite se samo djelovanjem sila na kotace. Te sle su —obadne sie - poganska Fi kocna sila Fy Koje Gjluju v urduno| 051 kota, —botna sila Fp java se v zavoju, na nagnutom kolriku i pri boénom vet, rnormalna sila Fy teZina varia) deli okomi to na podlogu Veligina pojesinh sila ovisi o materilu podloge (asta, boton,piosak, —vrtii stanjz pneumatka (etn, zis, meteoroloskin utjecaima fsuo, mokro, et Kola é@ se sila prenijeti s kotaéa ns podtogu, visio sil tena fieerenp “oti auras podoge |ppourea, metearoloskien wietima, — brain val 11 koeticjent tenia, 5 Klizanje (961 (0 opseg kotats Imi 'b~ priedeni put po okvetaju rn 4, orn skiop voola 205 klizanje Pri kottianju kotata po podloz! pojaviviu se elastigne deformacie i Kizane, (sl. 1). Prnjra a 4, priede li kotae opsoga 2 m za jedan okret put fod 118 m, razika priedenog puta | opsega je 0,2 mm, 3t0 odigovaraKlzanju od 10 %. ceaenpa per ae sam S11. Ktizanje a kofenm koteéa U salu da je kota biokiran i da se okrece wu -prazno,Kizanje ienosi 100 % Klizanje od 0 % nije maguée posts, jer kotat niu tzubljen s podtogom, pa pi Koceni ti Voz Uv jek vise ii mane prokizaveu Ovisnost sila na kotaéima i klizanja tz diagrama, (sl 21, vidivo je de vee pri malin vi Jednostima Kizara ala kocena nago raste do v0 je maksimalne vrjednost. Powecenjem Kizana, sis ager lngano oped. Maksimalra vijodnast tek sil Koéenia ovse 0 Konstant tron kotaéa na pod: Toe. U posrut medu 81 35 % kizarjp, ea sila

You might also like

• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 5 out of 5 stars

  5/5 (3297)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3044)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6533)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20061)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5810)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12954)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7865)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2568)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5719)
• Stardust

  

  From Everand

  Stardust

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (8143)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2486)
• Good Omens

  

  From Everand

  Good Omens

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (12042)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2507)
• The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  

  From Everand

  The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  Jeneva Rose

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1123)
• American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  

  From Everand

  American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12520)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25199)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• Remarkably Bright Creatures: A Novel

  

  From Everand

  Remarkably Bright Creatures: A Novel

  Shelby Van Pelt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5662)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (24587)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13227)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• It Ends with Us: A Novel

  

  From Everand

  It Ends with Us: A Novel

  Colleen Hoover

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5827)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2558)
• And Then There Were None

  

  From Everand

  And Then There Were None

  Agatha Christie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (8972)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Brontë

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9974)