VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za zakonodavstvo
Klasa: 011-02/13-01/432
Ur.broj: 50501-6/6-13-02
Zagreb, 4. prosinca 2013.
MINISTARSTVO UPRAVE
PREDMET: Nacrt prijedloga zakona o ivotnom partnerstvu
-

miljenje

Na Nacrt prijedloga zakona o ivotnom partnerstvu Ured za zakonodavstvo, u okviru svoga

djelokruga, iznosi sljedee:

I. U dijelu koji se odnosi na usklaenost Nacrta prijedloga zakona s Ustavom Republike

Hrvatske i pravnim poretkom Republike Hrvatske, uvaavajui pri tome pravne
propise i pravni sustav Europske unije:
U lanku 6. stavku 2. smatramo d a se suvino propisuje zabrana d iskriminacije temeljem
seksualne orijentacije i rod nog id entiteta, s obzirom d a ovo pitanje nije pred met ureenja
ovog Zakona i ve je ureeno Zakonom o s uzbijanju dis kriminacije (Narod ne novine" br.
85/08 i 112/12).
U lanku 12. predlaemo umjesto registrirano" navesti sklopljeno" jer se radi o zaprekama
za sklapanje ivotnog partnerstva, a ne njegovu registraciju.
U odnosu na lanak 15., primjeujemo d a nije osigurano pravo na pravni lijek protiv rjeenja
nadlenog ureda te je isto potrebno odgovarajue propisati.
U lanku 19. u stavku 3. propisano je d a e ministar nad lean za poslove uprave propisati
mjerila za odreivanje iznos a naknade i namjenu prihoda os tvarenih od s klapanja ivotnog
partnerstva. Miljenja smo da odreivanje namjene u koju e s e koristi prihodi od s klapanja
ivotnog partnerstva ne moe biti predmet ureenja pravilnika ve treba biti odreeno
zakonom.
Predlaemo ispod pod naslova Ponitaj ivotnog partnerstva", rad i jasnoe i preglednosti, u
zasebnom lanku taksativno navesti razloge za ponitaj ivotnog partnerstva.

Naslovi iznad lanaka 26. i 27. nisu od govarajui jer postupanje sud a i razlozi za od bijanje
tube se reguliraju u oba lanka.
Vezano uz lanak 28., kojim se propisuje nain na koji se d okazuje postojanje ili
nepostojanje ivotnog partnerstva u sudskom postupku za ponitaj ivotnog partnerstva (a to
treba jasno proizlaziti i iz naslova iznad ovoga lanka), primjeujemo d a u Nacrtu prijed loga
zakona nedostaje od red ba kojom se openito za sve sluajeve kada je to potrebno propisuje na
koji se nain dokazuje postojanje ivotnog partnerstva.
U lanku 28. odredba stavka 2. nejasna je u dijelu u kojem se propisuje koga e sud uputiti na
parnicu, u kojim je to sluajevima tuenik odnosno tuitelj.
U lanku 31. stavku 4. i lanku 35. stavku 2. treba precizirati o kojem se propisu radi i tko je
ovlatenik za njegovo d onoenje. Pored toga, ukazujemo i da se odredbom lanka 82., koja je
prijelaznog karaktera, moe propisati samo rok za d onoenje propisa iz ovoga Zakona, a
ovlatenje za d onoenje kao i vrstu propisa treba jasno utvrd iti materijalnom od red bom
(primjeujemo d a za donoenje naputka nije uope dano ovlatenje kroz materijalnu odredbu).
Potrebno je d od atno razmotriti us klaenos t lanka 36. s a Zakonom o opem upravnom
postupku (Narodne novine" br. 47/09), kojim je u lanku 84. stavku 1. propisano da stranke i
druge pravne osobe koje dokau pravni interes imaju pravo razgledati spis predmeta.
U odnosu na lanak 39. istiemo kako je pitanje uzdravanja izmeu djece i roditelja ureeno
Obiteljskim zakonom i ne ovis i o injenici pos tojanja ivotnog partnerstva (kao niti o
injenici postojanja braka) te u tom smislu u stavku 1. ovoga lanka pred lae se izostaviti
navod d jece i rod itelja" kao i izostaviti cijeli stavak 3. ovoga lanka. Smatramo d a bi u
okviru ovoga lanka trebalo regulirati pitanje uzdravanja partnera skrbnika i djeteta.
U lanku 40. stavku 2. nije prihvatljivo u okviru zagrade navoditi sluajeva u kojima rod itelj
koji samostalno ostvaruje rod iteljsku skrb moe ostvarenje rod iteljske skrbi privremeno
povjeriti ivotnom partneru. Naime, iz odredbe nije jasno je li ovo pravo omogueno svim ili
samo nekim roditeljima koji samostalno ostvaruju roditeljsku skrb o djetetu u cijelosti.
Skreemo pozornost na vrlo irok d oseg od red be lanka 43., u d ijelu koji glasi: "i d rugih
odnosa koji nisu obuhvaeni ovim Zakonom ... primjenjuju se odredbe posebnog zakona koji
ureuje obiteljske odnose". Uzimajui u obzir cilj Zakona ovo predlaemo dodatno razmotriti.
Vezano uz lanke 44. i 45. stavak 1., predlaemo razmotriti i reguliranje situacije pruanja
skrbi za maloljetno d ijete od strane partnera skrbnika nakon smrti ivotnog partnera rod itelja
maloljetnog d jeteta, a kad a d rugi rod itelj nije poznat ili kad a je d rugom rod itelju od uzeta
roditeljska skrb.
U lanku 57. radi preciziranja izriaja pred laemo navesti d jeca nad kojom ivotni partner
ostvaruje roditeljsku ili partnersku skrb". Isto se odgovarajue od nosi i na lanak 60.
U lancima 61. i 70. predlaemo kao suvine brisati rijei sada ili ubudue".
U lanku 66., kojim se ureuju prava i usluge iz s us tava s ocijalne s krbi, pred laemo brisati
rijei samac istospolne orijentacije" jer su prava iz sustava socijalne skrbi koja imaju samci

ve ureena pos ebnima zakonom. U s vakom s luaju treba izos taviti navod istospolne
orijentacije" jer ova prava ne ovise o seksualnoj orijentaciji osobe.
U lanku 67. stavku 2. i lanku 81. stavku 2. primjeujemo omaku kod pozivanja na posebne
propise.
Nejasan je doseg odredbe lanka 76. stavka 1. te je istu potrebno dodatno obrazloiti. Naime,
ova od red ba, pored ostalog, propisuje kako je brak izmeu d ravljana d rava lanica
Europskog gospodarskog prostora izjednaen po status sa branom zajednicom, meutim ovo
pitanje treba biti predmet ureenja zakona kojim s e ureuju brani odnos i, a ne predmet
ureenja zakona kojim s e ureuje ivotno partnerstvo. Isto tako, smatramo da bi se ova
odredba trebala odnositi samo na zajednice u kojima je jedan od partnera hrvatski dravljanin,
a ne na zajednice izmeu dravljana drava lanica drugih d rava Europskog gospod arskog
prostora. Potrebno je d od atno razmotriti ovu od red bu i od govarajue korigirati izriaj tako
bude jasno to se i na koji nain normira.
U odnosu na izriaj koji se navodi u vie lanaka Nacrta prijedloga zakona kojima se ureuje
jamstvo zabrane nepovoljnog pos tupanja (npr. 67. i 73.) predlaemo razmotriti da se umjesto
prava i obveze ivotnih partnera ... d oputeno je mijenjati" koristi izriaj kojim bi se na
openit nain reguliralo d a je prilikom d onoenja posebnih zakona kojima se ureuju prava i
obveze koja s e temeljem ovoga Zakona os tvaruju u okviru ivotnog partnerstva potrebno
potivati jamstvo zabrane nepovoljnog postupanja. Dod atno predlaemo razmotriti d a se ovo
pitanje normira kroz jednu sveobuhvatnu odredbu.
Uzimajui u obzir da se ovim Zakonom ureuje niz prava koja se ostvaruju u okviru ivotnog
partnerstva, a koja su primarno predmet ureenja razliitih pos ebnih zakona, koji s ada ne
poznaju pojam ivotno partnerstvo" (primjerice, zakoni kojima se ureuju obveze plaanja
poreza), pred laemo d od atno ured iti u prijelaznim od red bama ovoga Zakona potrebu
intervencije u takve posebne zakone.
Pored toga, trebalo bi d od atno ured iti strukturu Nacrta prijed loga zakona kako bi bila
preglednija. Primjerice, numerirati glave, naslove i podnaslove.
Zakljuno, ne d ovod ei u pitanje potrebu ureenja prava os oba is tog s pola kroz ins titut
ivotnog partnerstva i uvaavajui injenicu d a ovo pitanje izlazi izvan d jelokruga strunog
nositelja, ipak ovim putem ukazujemo i na potrebu sustavnog zakonskog ureenja s tatus a
izvanbrane zajednice.

II. U dijelu koji se odnosi na primjenu propisa iz podruja procjene uinaka propisa:
Struni nos itelj je u pripremnom pos tupku za donoenje Godinjeg plana normativnih
aktivnosti za 2013. godinu, proveo Prethodnu procjenu. Prema obrascu Prethodne procjene
utvreno je da za predmetni Nacrt prijedloga zakona nije potrebno provoditi pos tupak
procjene uinaka propisa.

SOFI? V1

fl

O$ p i r f p 7

t ,

V 7 T 0 v 2014
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Koordinacija za unutarnju politiku
i upravljanje dravnom imovinom
Klasa:
Urbroj:

022-03/14-07/02
50301-09/09-14-1

Zagreb,

30. prosinca 2013.

po^'Of/o-o^/^po
\ joyr^itZ.

r "",

URED PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

n/r slubenici za informiranje

Predmet: Provoenje testa razmjernosti i javnog interesa povodom Zah tjeva Petra Marije
Radelja iz Zagreba za ostvarivanje prava na pristup informacijama dostavom
preslike miljenja Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o ivotnom
partnerstvu
- Zakljuak Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje dravnom imovinom
Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje dravnom imovinom je, na sjednici
odranoj 30. prosinca 2013. godine, provela test razmjernosti i javnog interesa u navedenom
predmetu sukladno lanku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne
novine, broj 25/2013).
U provoenju testa razmjernosti i javnog interesa utvreno je da podnositelj Zah tjeva
trai dostavu putem elektronike pote miljenja U reda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga
zakona o ivotnom partnerstvu. Takoer je utvreno da je podnositelj Zah tjeva uputio
pojedinane zah tjeve kojima je zatraio dostavu miljenja ministarstava koja su se oitovala o
navedenom Nacrtu prijedloga zakona.
lankom 15. stavkom 2. podstavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama
propisano je da tijela javne vlasti mogu ograniiti pristup informaciji ako je informacija u
postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovretka izrade
cjelovite i konane informacije moglo ozbiljno naruiti proces donoenja odluke.
lankom 15. stavkom 3. podstavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama
propisano je da tijela javne vlasti mogu ograniiti pristup informaciji ako postoje osnove
sumnje da bi njezino objavljivanje, izmeu ostalog, onemoguilo uinkovito, neovisno i
nepristrano voenje pravno ureenog postupka. Navedeno se na odgovarajui nain odnosi i
na rad Vlade jer je Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 154/2011,
121/2012 i 7/2013) ureen, izmeu ostalog, nain rada i odluivanja radnih tijela Vlade i
same Vlade.

Vlada

000029074

2
Koordinacija je takoer razmotrila Zakljuak Koordinacije, od 27. kolovoza 2013.
godine, u kojem je ve odluivala o istovrsnom zahtjevu istog podnositelja.
Nakon rasprave, Koordinacija je ocijenila da u konkretnom sluaju prevladava potreba
zatite prava na ogranienje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, odnosno interes
podnositelja Zahtjeva za uvid u navedena miljenja.
Slijedom navedenoga, Koordinacija je donijela sljedei zakljuak:
1. U povodu predmetnog Zahtjeva ograniit e se pravo na pristup informacijama.
2. Omoguavanje javnosti da ostvaruje izravan uvid u interni proces donoenja odluka
Vlade moglo bi ozbiljno naruiti proces donoenja odluka i nanijelo bi tetu radu Vlade
Republike Hrvatske.
3. Rjeenje o odbijanju Zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama
donijet e Slubenik za informiranje Vlade Republike Hrvatske.
4. Nadlena ministarstva provest e pojedinane testove razmjernosti i javnog interesa
vezano za zahtjeve podnositelja za dostavu njihovih miljenja o Nacrtu prijedloga zakona o
ivotnom partnerstvu.

Dostaviti:
Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske
n/r predstojniku
n/r slubenici za informiranje
Glavnom tajnitvu Vlade Republike Hrvatske
n/r glavnoj tajnici
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova
n/r prvoj potpredsjednici Vlade i ministrici
n/r slubenici za informiranje
Ministarstvu socijalne politike i mladih
n/r potpredsjednici Vlade i ministrici
'./^
n/r slubenici za informiranje
/(
Ministarstvu pravosua
,' ' x \
n/r ministru
''
n/r slubenici za informiranje
v
Ministarstvu zdravlja
^
n/r ministru
n/r slubenici za informiranje
Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava
n/r ministru
n/r slubeniku za informiranje
Ministarstvu uprave
n/r ministru
n/r slubenici za informiranje
Ministarstvu unutarnjih poslova
n/r slubeniku za informiranje
Uredu za zakonodavstvo
n/r ravnateljici

POTPREDSJEDNIK VLADE
I MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA
iotf Ranko Ostoji

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

KLASA: UP /1-008-01114-08/02
URBROJ: 50301-01128-14-1
Zagreb, 10. sijenja 2014.

Na temelju lanka 23. stavka 5. toke 2., a u vezi s lankom 16. stavcima 1. i 2.
Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013.), povodom zahtjeva
Petra Marije Radelja iz Zagreba, Trnovica 105, slubenica za informiranje Vlade Republike
Hrvatske donij ela j e

RJEENJE

Odbija se zahtjev Petra Marije Radelja iz Zagreba, Trnovica 105, za

ostvarivanje prava na pristup informacijama dostavom preslike miljenja Ureda za
zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o ivotnom partnerstvu.

Obrazloenje

Korisnik prava na pristup informacijama Petar Marija Radelj iz Zagreba,

Trnovica 105, (u daljnjem tekstu: korisnik) podnio je 12. prosinca 2013. godine zahtjev
Vladi Republike Hrvatske za ostvarivanje prava na pristup informacijama - dostavom putem
elektronike pote miljenja Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o ivotnom
partnerstvu.
Postupajui po zaprimljenom zahtjevu, u skladu s lankom 22. Zakona o pravu
na pristup informacijama, slubenica za informiranje je dopisom od 23. prosinca 2013. godine,
KLASA: 008-01113-07/50, URBROJ: 50302/28-13-2, obavijestila korisnika o produenju
roka za ostvarivanje prava na pristup informaciji, zbog provedbe testa razmjernosti i javnog
interesa.
lankom 15. stavkom 2. tokom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama
propisano je da tijela javne vlasti mogu ograniiti pristup informaciji ako je informacija u
postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovretka izrade
cjelovite i konane informacije moglo ozbiljno naruiti proces donoenja odluke.
Takoer, lankom 15. stavkom 3. tokom 1. Zakona o pravu na pristup
informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograniiti pristup informaciji ako
postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje, izmeu ostalog, onemoguilo uinkovito,
neovisno i nepristrano voenje pravno ureenog postupka.

Navedeno se na odgovarajui nain odnosi i na rad Vlade jer je Poslovnikom

Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 154/2011., 121/2012. i 7/2013.) ureenje i
nain rada i odluivanja radnih tijela Vlade i same Vlade RH.
lankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama odreeno je
da tijelo javne vlasti nadleno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz lanka 15.
stavka 2. toke 5. i stavka 3. ovog Zakona duno, prije donoenja odluke, provesti test
razmjernosti i javnog interesa.
Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje dravnom imovinom Vlade
Republike Hrvatske je, na sjednici odranoj 30. prosinca 2013. godine, provela test
razmjernosti i javnog interesa, sukladno lanku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup
informacij ama.
U provedenom testu razmjernosti 1 Javnog interesa zakljueno je da bi
omoguavanje javnosti da ostvaruje izravan uvid u interni proces donoenja odluka Vlade,
moglo ozbiljno naruiti proces donoenja istih i nanijeti tetu radu Vlade Republike Hrvatske.
Naime, struna miljenja sredinjih tijela dravne uprave i strunih slubi
Vlade izrauju se i dostavljaju Vladi sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske sa
svrhom da se razmotre prijedlozi akata koje Vlada donosi, da se rasprave primjedbe i
prijedlozi tijela o pitanjima iz njihovog djelokruga, te da se usuglase stavovi u internom
procesu, koji prethodi utvrivanju dnevnog reda sjednica Vlade i odluivanju Vlade.
Omoguavanje javnosti da ostvaruje uvid u struna miljenja moglo bi stoga
utjecati na nadlena sredinja tijela dravne uprave i strune slube Vlade da se neovisno,
nepristrano i prije svega kritiki oituju o prijedlozima akata, koji su im dostavljeni na
miljenje.
Da bi se i nadalje osiguralo uinkovito, neovisno i nepristrano voenje pravno
ureenog internog procesa pred radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske, u kojem e se, bez
utjecaja, usuglaavati stavovi i utvrivati prijedlozi akata, a koji se potom javno objavljuju
kao informacija, u provedenom testu razmjernosti i javnog interesa ocijenjeno je, da bi
omoguavanje javnosti da ostvaruje izravan uvid u interni proces donoenja odluka Vlade
moglo ozbiljno naruiti proces donoenja odluka i nanijeti tetu radu Vlade Republike
Hrvatske, te da je taj interes potrebno tititi i u konkretnom sluaju na koji se odnosi zahtjev
korisnika.
Temeljem provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, i lanka 23. stavka
5. toke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, rijeeno je kao u izreci.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga Rjeenja moe se izjaviti alba Povjereniku
Zagreb, Fra Grge Martia 14, u roku od 15 dana od dana dostave Rjeenja.

Dostaviti:
Petar Marija Radelj
Trnovica 105
10 040 Zagreb

za informiranje,

!
miranje Vlade RH

....

... ,.

REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB
Frankopanska 16

Poslovni broj: Usii-78/2014-6

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeu sastavljenom od sudaca toga suda mr.
sc. Mirjane Jurii, predsjednice vijea, Jasminke Jenji i Lidije Rosta-Bero, lanica vijea,
te vieg sudskog savjetnika Srana Papia, zapisniara, u upravnom sporu tuitelja Vlade
Republike Hrvatske, Trg Sv. Marka 2, Zagreb, protiv rjeenja tuenog Povjerenika za
informiranje Republike Hrvatske, Zagreb, Martieva 14, klasa:UP/II-008-07/14-01/63, urbroj:
401-01/05-14-04 od 17. srpnja 2014. godine, radi prava na pristup informacijama, sjednica
vijea odrana dana 16. listopada 2014. godine,
presudio je
Odbija se tubeni zahtjev za poniter~e rjeenja Povjerenika za informiranje klasa:
UP/II-008-07/14-01/63, urbroj: 401-01/05-14-04 od 17. srpnja 2014. godine.
Obrazloenje
Tuene je tijelo osporenim rjeenjem ponitilo rjeenje Vlade Republike Hrvatske
klasa:UP/l-008-01/14-08/02, urbroj: 50301-01/28-14-1 od 10. sijenja 2014. godine (toka l.
izreke), te je odobrilo Petru Mariji Radelju pristup miljenju Ureda za zakonodavstvo o
Nacrtu prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu klasa:Oll-02/13-01/432, urbroj: 505-016/6-13-02 od 4. prosinca 2014. godine (toka 2. izreke) naloeno je Vladi Republike Hrvatske
da roku od 8 dana od dana primitka ovog rjeenja postupi sukladno toki 2. izreke ovog
1jeenja (toka 3. izreke).
Tuitelj u tubi navodi da su u albenom postupku povrijeene odredbe Zakona o
pravu na pristup informacijama, odredbe kojima su ureena pravila postupka, a da je
injenino stanje nepravilno i nepotpuno utvreno.
Navodi da je tuitelj odbio zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informaciji na
temelju lanka 23. stavka 5. toke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je pravo na
pristup informacijama ogranieno na osnovi rezultata testa razmjernosti i javnog interesa koji
je na temelju lanka 16. stavka L i 2. provela Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje
dravnom imovinom.
Tuitelj smatra da je tuena Povjerenica ispitujui pravilnu provedbu testa
razmjernosti i javnog interesa prekoraila zakonske ovlasti povjerenika. Nadalje smatra da
Povjerenica niim ne obrazlae navod da u konkretnom sluaju prevladava interes javnosti,
niti koji je to interes javnosti koji prevladava.
U konkretnom sluaju, temeljem provedenog testa razmjernosti i javnog interesa
Vlada Republike Hrvatske je zauzela stav da se pristup informaciji ogranii radi zatite
interesa iz lanka 15. stavka 2. i 3. ZPPI-a s time da je test razmjernosti javnog interesa

- 2-

Poslovni broj: Usii-78/2014-6

proveden u povodu podnositeljevog zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informaciji

dostavom preslike miljenja Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga Zakona o ivotnom
partnerstvu. Iz toga proizlazi da se postupalo u predmetnom pojedinanom sluaju a ne
openitom i unaprijed za sve budue sluajeve. U provedenom testu razmjernosti i javnog
interesa zakljueno je da bi omoguavanje javnosti da ostvari izravan uvid u interni proces
osuglaavanja stavova nadlenih tijela prije samog usvajanja Nacrta prijedloga Zakona o
ivotnom partnerstvu od strane Vlade Republike Hrvatske moglo ozbiljno naruiti proces
donoenja odluka i nanijeti tetu radu Vlade Republike Hrvatske.
Navodi da je zakonodavac predvidio mogunost ogranienja pristupa informaciji pa se
stoga ne moe govoriti da je stav Vlade protivan cilju zakona kada se on temelji na zakonito
provedenom postupku ogranienja i na razlozima koje je tuitelj ovlaten sam procjenjivati i
utvrivati primjenjujui odredbe vaeih propisa.
Tako je, prema tuitelju, i u sluaju kad se radi o informaciji u postupku izrade unutar
tijela javne vlasti ije bi objavljivanje moglo ozbiljno naruiti proces donoenja odluke
odnosno onemoguiti uinkovito, neovisno i nepristrano voenje postupka. Kod provoenja
testa razmjernosti i javnog interesa Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje dravnom
imovinom rukovodila se razlozima da je za proces donoenja odluka Vlade Republike
Hrvatske u izradi Nacrta prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu od neprocjenjive vanosti
osigurati tijelima dravne uprave, uredima Vlade i strunim slubama Vlade da se mogu
neovisno, nepristrano i prije svega kritiki oitovati o radnom Nacrtu akta koji im je
dostavljen na miljenje te da bi omoguavanje javnosti da ostvari uvid u miljenje Ureda za
zakonodavstvo u povodu predmetnog zahtjeva moglo ozbiljno naruiti proces donoenja
odluke Vlade.
Da bi se shvatila vanost zatite procesa donoenja vladinih odlu.lca i zato se ozbiljno
razmatra mogunost da li bi objava/pristup traene informacije mogla naruiti proces
donoenja odluka tuitelj ukazuje na normativno ureenje te procedure pozivajui se na
odredbe Zakona o Vladi i Poslovnika Vlade te iscrpno objanjava nain rada i odluivanja,
nadlenosti i uloge Vlade i njezinih radnih tijela.
Kao drugo smatra pogrenim zakljuak Povjerenice da je odbijanjem predmetnog
zahtjeva Vlada Republike Hrvatske ne samo ograniila pristup informaciji na konkretno
miljenje nego da proizlazi da je pristup ogranien openito i unaprijed za sva miljenja te da
informacija koja je uskraena alitelj u zapravo nikada ne bi bila dostupna javnosti.
U vezi ovog navoda tuitelj istie da se test razmjernosti i javnog interesa provodi u
svakom pojedinanom predmetu i opetovano za istovrsne zahtjeve za ostvarivanje prava na
pristup informacijama pa je tako inila i u drugim predmetima alitelj a Petra Marije Radelja.
S druge strane Vlada Republike Hrvatske donosi akte, utvruje prijedloge akata provodi
usvojene politike i obveza je strunih slubi Vlade i radnih tijela da izmeu ostalog usklauju
prijedloge akata s Vladinom politikom i ranijom praksom u normativnom, nomotehnikom
pa i stilskom sadraju. Stoga se i u svakom testu razmjernosti i javnog interesa uzimaju u
obzir zakljuci i zauzetih stajalita u provedenim testovima.
Tako je i u ovom provedenom testu ocijenjeno da bi omoguavanje javnosti da
ostvaruje izravan uvid u interni proces donoenja odluka Vlade moglo ozbiljno naruiti proces
donoenja odluka i nanijeti tetu radu Vlade Republike Hrvatske te da je taj interes potrebno
titi i u konkretnom sluaju na koji se zahtjev alitelja odnosi. Takoer zauzet je stav da u
konkretnom sluaju prevladava potreba zatite prava na ogranienje pristupa informaciji u
odnosu na javni interes odnosno interes podnositelja zahtjeva. Ovo imajui u vidu injenicu
da je donoenje kvalitetnog propisa kojim se ureuje odreeno upravno podruje odnosno u
ovom sluaju Zakon o ivotnom partnerstvu osoba istoga spola, u interesu svih graana u

-3-

Poslovni broj: Usii-78/2014-6

Republici Hrvatskoj a naroito u interesu izravnih adresata tog propisa, legitimni opi cilj za
zatitom podataka u fazi izrade cjelovitog akta (internih miljenja sredinjih tijela dravne
uprave u postupku usuglaavanja stavova o navedenom propisu, odnosno u ovom sluaju
miljenja Ureda za zakonodavstvo) nedvojbeno prevladava nad pojedinanim interesom za
ostvarivanje prava na pristup informacijama koje su u tim miljenjima sadrane. Istovremeno
tuitelj naglaava kako ne objavljivanjem odnosno ogranienjem prava na pristup miljenju
koje alitelj trai, javnost nije bila uskraena za informaciju o sadraju Nacrta prijedloga
Zakona o ivotnom partnerstvu za koji je izmeu ostalog provedeno i savjetovanje sa
zainteresiranom javnou te su sve zainteresirane osobe pa i struka mogle dati svoje
prijedloge i komentare. Navedeno svakako pridonosi transparentnosti i unapreenju javne
rasprave i ide u prilog tome da Vlada Republike Hrvatske podrava javnu raspravu i kroz
mogunost savjetovanja sa zainteresiranom javnou nastoji unaprijediti javnu raspravu.
Smatra da ne stoji tvrdnja Povjerenice da bi dostupnost strunih miljenja, a tu se s obzirom
na konkretan upravni spor misli na miljenje koje je Ured za zakonodavstvo dao u internom
procesu donoenja Vladine odluke, unaprijedilo javnu raspravu, niti stav koji Povjerenica u
nastavku iznosi sukladno kojem u postupku javne rasprave treba omoguiti i kritiko
razmatranje predmetne miljenje. Zakljuno tuitelj navodi da bi se omoguavanjem pristupa
traenoj informaciji, odnosno dostavom preslike miljenja danog na Nacrt prijedloga Zakona
o ivotnom partnerstvu omoguilo koritenje dokumenta za stvaranje vanjskog pritiska od
strane pojedinaca odnosno interesnih grupa na Ministarstvo uprave kao strunog nositelja
izrade navedenog zakonskog prijedloga, odnosno na Vladu Republike Hrvatske kao
predlagatelja zakona, ime bi se onemoguilo uinkovito, neovisno i nepristrano postupanje
tijela u postupku donoenja zakona.
U iscrpnoj tubi tuitelj se poziva i na odredbe Zakona o arhivskom gradivu i arhivima
te smatra da je Vlada Republike Hrvatske utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno
proveden da je o zahtjevu stranke odluila sukladno zakonskim propisima te da je osporeno
rjeenje Vlade Republike Hrvatske pravilno i na zakonu osnovano. Stoga Vlada Republike
Hrvatske predlae ovom Sudu da izvri uvid u sve informacije koje su predmet postupka,
ispita istaknute nepravilnosti u pobijanom rjeenju te donese presudu kojom e uvaiti tubu i
ponititi rjeenje tuenika klasa: UPIII-008-07/14-01/63, urbroj: 401-01/05-14-04 od 17.
srpnja 2014. godine.
Tuenik se u odgovoru na tubu osvre na tuiteljev tubeni navod u kojem
predmetne miljenje Ureda za zakonodavstvo nastoji prikazati arhivskim gradivom koje bi u
pravilu trebalo javnosti biti dostupno 30 godina nakon nastanka sukladno odredbama Zakona
o arhivskom gradivu i arhivima. Navedene odredbe primjenjuju se na zapise ili dokumente
izdvojene u dravni arhiv, stoga se na dostupnost predmetnog miljenja Ureda za
zakonodavstvo ne primjenjuju odredbe Zakona o arhivskom gradivu i arhivima nego odredbe
Zakona o pravu na pristup informacijama. Takvim tuiteljevim tumaenjem odredbe Zakona
o pravu na pristup informacijama se uope ne bi primjenjivale budui da bi se svaki zavreni
dokument tijela javne vlasti koji je stavljen ad acta u internu arhivu tijela, smatrao arhivskim
gradivom nedostupnim javnosti.
Nadalje tuenik istie da je Petar Marija Radelj od tuitelja zahtijevao informaciju
odnosno traio milj enje Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga Zakona o ivotnom
partnerstvu. To miljenje predstavlja informaciju u smislu lanka 5. stavka l. toke 3. ZPPI-a
odnosno predstavlja slubeni dokument tijela javne vlasti koji se nalazi u posjedu tuitelja.
Takoer, to je miljenje konano i potpuno te predstavlja zavrenu informaciju koja je
urudbirana i potpisana pa ne predstavlja neslubenu biljeku ili drugi zapis koji bi se mogao
smatrati internim aktom tuitelja. Takoer, Nacrt prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu u

-4-

Poslovni broj: Usll-78/2014-6

trenutku podnoenja prijedloga predstavljao je zavrenu informaciju koja je bila dostupna

javnosti s obzirom da je aliteljev zahtjev za miljenjem Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu
prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu pristigao nakon Vladinog prihvaanja Nacrta
prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu. Tuitelj se u provedenom testu razmjernosti
javnog interesa nije osvrnuo na sadraj predmetnog miljenja. Naime, iako je test razmjernosti
i javnog interesa proveden povodom zahtjeva za miljenjem Ureda za zakonodavstvo o
Nacrtu prijedloga zakona o ivotnom partnerstvu, tuitelj nije razmatrao sadraj konkretnog
miljenja i nain na koji bi njegovo davanje utjecalo na zakonodavni proces ve je predmetne
miljenje automatizmom ograniio od pristupa kao dio internog procesa donoenja akata ije
bi davanje moglo natetiti reenom procesu. Nastavno tuenik smatra da kao drugostupanjsko
tijelo ima pravo sadrajno razmotriti provedeni test razmjernosti i javnog interesa
prvostupanjskog tijela a ne samo formalno, pogotovo jer nisu propisane nikakve formalne
procedure provedbe spomenutog testa; te kako je sadrajno razmatranje reenog testa
prvostupanjskog tijela uvertira u test razmjernosti i javnog interesa koji provodi povjerenica
za informiranje.
Razmatrajui miljenje Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga Zakona o
ivotnom partnerstvu u drugostupanjskom postupku je utvreno kako njegovo omoguavanje
korisniku nije moglo ni na koji nain utjecati na proces donoenja akata. Slijedom navedenog
Povjerenica za informiranje ostaje kod citiranog rjeenja iz razloga navedenih u obrazloenju
istog i razloga navedenih u odgovoru na tubu te predlae Sudu da tubu odbije i potvrdi
drugostupanjsko rjeenje.
Zainteresirana osoba Petar Marija Radelj nije dostavio odgovor na tubu.
Tubeni zahtjev nije osnovan.
Ocjenjujui zakonitost osporenog rjeenja Sud nalazi da je Povjerenica za informiranje
pravilno postupila kada je osporenim rjeenjem ponitila uvodno citirano prvostupanjsko
rjeenje Vlade Republike Hrvatske i time nije povrijedila zakon tuitelju na tetu.
Naime, kako to proizlazi iz spisa predmeta dostavljenog sudu uz odgovor na tubu,
rjeenjem tuitelja od 10. sijenja 2014. godine odbijen je zahtjev Petra Marije Radelja iz
Zagreba za ostvarivanje prava na pristup informacijama dostavom preslike miljenja Ureda za
zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu koje miljenje je Vlada
Republike Hrvatske uputila Ministarstvu uprave.
I po ocjeni Suda time to je tuenik ponitio prvostupanjsko rjeenje od 10. sijenja
2014. godine i zainteresiranoj osobi odobrio pristup informaciji navedenoj u izreci osporenog
rjeenja tuenik nije povrijedio zakon na tetu tuitelja. Pri tom Sud prihvaa razloge koje za
svoju odluku tuenik dao u obrazloenju osporenog rjeenja i odgovoru na tubu jer su
temeljeni na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
Osnovni je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj
15113.) omoguiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamenog prava na
pristup informacijama kao i na ponovnu uporabu informacija fizikim i pravnim osobama
putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti (lanak 3.) uz uvjete i ogranienja
propisane tim Zakonom (lanak 6.).
Miljenje tuitelja o Nacrtu prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu predstavlja
informaciju kakvu ima u vidu odredba lanka 5. stavka l. toke 3. ZPP-i prema kojoj je
informacija svaki podatak kojeg posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa,
dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku neovisno o nainu na koji je prikazana
(napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optiki , elektroniki ili neki drugi zapis).
Tuitelj zapreku za ostvarivanje prava zainteresirane osobe na pristup predmetnoj
informaciji temelji na ogranienjima propisanim odredbama naprijed navedenog Zakona

- 5-

Poslovni broj: Usii-78/2014-6

navodei

da tijelo javne vlasti moe ograniiti pristup informaciji ako je informacija u

postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovretka izrade
cjelovite i konane informacije moglo ozbiljno naruiti proces donoenja odluke (lanak 15.
stavak 2. toka 5.) te ako postoje osnove sumnji da bi njeno objavljivanje onemoguilo
uinkovito neovisno i nepristrano voenje sudskog upravnog ili drugog pravno ureenog
postupka, izvrenje sudske odluke ili kazne (lanak 15. stavak 3. toka 1.).
Tuitelj se takoer poziva i na test razmjernosti i javnog interesa koji je tijelo javne
vlasti obvezno provesti u sluajevima iz lanka 15. stavka 2. i stavka 3. ZPPI-a i kako je to
propisano odredbom lanka 16. stavka l. istoga Zakona. Test je proveden po tuitelju te je
tuitelj zakljuio da e se povodom zahtjeva zainteresirane osobe ograniiti pravo na pristup
informacijama jer bi omoguavanjem zainteresiranoj osobi na dostavu miljenja Ureda za
zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske isti dobio uvid u interni proces donoenja odluka
Vlade Republike Hrvatske ime bi se mogao ozbiljno naruiti proces donoenja odluka i to bi
moglo dovesti do eventualne tete u radu Vlade Republike Hrvatske.
Prema ocjeni ovog Suda, meutim, nakon to je tijekom albenog postupka razmotrio
traene informacije i ispitao pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa
tuenik je osnovano zakljuio da je ograniavanje pristupa informaciji navedenoj u izreci
osporenog rjeenja protivno odredbi lanka 15. Zakona.
Imajui u vidu sadraj provedenog testa razmjernosti i javnog interesa osnovano je
zakljuio tuenik da se tuitelj u provedenom testu nije osvrnuo na sadraj predmetnog
miljenja, na koji bi nain njegovo davanje utjecalo na zakonodavni proces, ve se naelno,
dakle u svim takvim sluajevima, ograniio od pristupa informaciji kao dijela internog
procesa donoenja akata, te je pravilno zakljuio tuenik da omoguavanje pristupa miljenju
tuitelja o Nacrtu prijedloga Zakona o ivotnom partnerstvu nije ni na koji nain moglo
utjecati na proces donoenja akata.
Valja takoer rei da je prema miljenju ovog Suda Povjerenica za informiranje
postupila sukladno svojim ovlastima iz Zakona o pravu na pristup informacijama te da nije
prekoraila svoje ovlasti kao to to pogreno smatra tuitelj u svojoj tubi. Konano, suprotno
tvrdnji tuitelja o povredi odredbe lanka 117. stavka l . Zakona o opem upravnom postupku
(Narodne novine, broj 47/09.) i po ocjeni ovog Suda u obrazloenju osporenog rjeenja
izneseni su valjani i potpuni razlozi koji s obzirom na utvreno injenino stanje upuuju na
osnovanost odluke tuenika koje u potpunosti prihvaa i ovaj Sud. Stoga se osporeno
rjeenje ne moe ocijeniti nezakonitim.
Trebalo je temeljem odredbe lanka 57. stavka l. Zakona o upravnim sporovima
(Narodne novine, broj: 20/10. i 143/12.) odluiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 16. listopada 2014.
Predsjednica vijea
mr. sc. Mirjana Jurii, v.r.

-Mu

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

KLASA: 008-01/13-07/50
URBROJ: 50301-01/28-14-15
Zagreb, 13. studenoga 2014. godine

Petar Marija Radelj

e-mail: pemarade@gmail.com

Predmet: pravo na pristup informacijama

- Presuda Visokog upravnog suda, izvrenje
Potovani gospodine Radelj,
u izvrenju Presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske UsII-78/2014-6 od
16. listopada 2014. godine, u privitku dopisa dostavljamo Vam traenu presliku miljenja
Ureda za zakonodavstvo o Nacrtu prijedloga zakona o ivotnom partnerstvu, KLASA: 01102/13-01/432, URBROJ: 50501-6/6-13-02 od 4. prosinca 2013. godine.
S potovanjem,

Privitak: kao u tekstu

O tome obavijest:
Povjerenik za informiranje
Juriieva 19
10 000 Zagreb