Hrvatska Filozofska Baština: Filozofski Fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku

Filozofski fakultet Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku
HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

3. studentski filozofski simpozij
Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Osijek, 17. svibnja 2013.
IZDAVA
Filozofski fakultet Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku
ZA IZDAVAA
Ana Pintari
UREDNIK
Davor Bali
LEKTURA I KOREKTURA
Davor Bali
PRIJELOM TEKSTA
Ivan Neak
NASLOVNICA
Most mladosti u Osijeku
DIZAJN NASLOVNICE
Demian Papo
TISAK
Tiskara i knjigovenica Filozofskog
fakulteta u Osijeku
NAKLADA
250 primjeraka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline
knjinice Osijek pod brojem 130802034
ISBN 978-953-314-058-2

SADRAJ
Organizacijski i Programski odbor simpozija ....................................
Uvod ........................................................................................................
DAVOR BALI, Zato Hrvatska filozofska batina? .....................
5
7
Program simpozija .................................................................................
15
Saeci izlaganja ......................................................................................
21
Prikaz dosadanjih dvaju studentskih filozofskih simpozija .............

SLAVEN LENDI, Studentski filozofski simpozij Etike teme .....
SLAVEN LENDI, II. studentski filozofski simpozij Filmozofija .
45
47
51
Prikaz povijesti osjekog studija filozofije i Odsjeka za filozofiju ....

LUKA MATI, Ususret desetoj generaciji studenata filozofije u
Osijeku: prilog povijesti osjekog Odsjeka za filozofiju .....................
55
Adresar izlagaa .....................................................................................
69
57
ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA

Slaven Lendi (predsjednik)
Dajana Papri (zamjenica predsjednika)
Davor Bali
Ana Grgi
Dragan Hardi
Denis Jurkovi
Vlatka Kranjevi
Emanuela Kuli
Demian Papo
Hrvoje Potlimbrzovi
Ivana Ravnjak
Damir Sekuli
Antonio Shala
-----------------------------------------------------
PROGRAMSKI ODBOR SIMPOZIJA

Emanuela Kuli (predsjednica)
Davor Bali
Luka Mati
Hrvoje Potlimbrzovi
Damir Sekuli

Uvod
Zato Hrvatska filozofska batina?

Nakon dosadanjih dvaju studentskih filozofskih simpozija, onoga koji
je odran 2011. godine pod naslovom Etike teme i onoga koji je odran
2012. godine pod naslovom Filmozofija, Odsjek za filozofiju Filozofskog
fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organizirao je i
trei studenski filozofski simpozij, koji je naslovio Hrvatska filozofska
batina. Zato hrvatska filozofska batina zasluuje biti temom studentskog
simpozija? Na to pitanje mogue je ponuditi brojne odgovore. Neki od njih
mogli bi biti i, primjerice, sljedei: zato da bismo i proukama hrvatske filozofske batine potvrdili bogatstvo hrvatskoga bia; zato da bismo pridonijeli
jo snanijem ukazivanju na svoj nacionalni identitet koji je stoljeima bio
sustavno zatiran u dravnim ureenjima kojima su se nai preci u nesklonim
povijesnim okolnostima priklonili; zato da bismo dokazali da hrvatski narod,
zahvaljujui i hrvatskim filozofima, oduvijek i ponajprije pripada zapadnoeuropskom duhovnom krugu. Premda su uvelike toni i premda bi ih se
moglo smatrati dostatnima, ti odgovori ipak ne spadaju u onu kategoriju koja
nudi presudan razlog zbog kojega smo se poduhvatili organizacije studentskog simpozija o hrvatskoj filozofskoj batini.
U nastojanju da uputim na razlog zbog kojega je trei studentski filozofski simpozij posveen hrvatskoj filozofskoj batini, najprije bih istaknuo
da su kolegiji Povijest hrvatske filozofije ili Hrvatska filozofija meu
najmlaima na odsjecima za filozofiju u Hrvatskoj. No, to nipoto ne znai
da hrvatski filozofi sa svojim djelovanjem nisu zapoeli prije devedesetih
godina 20. stoljea. tovie, prema dananjim spoznajama, nauk hrvatskih
filozofa see jo u 12. stoljee, kada je djelovao Herman Dalmatin (Hermannus Dalmata / Sclavus / Secundus / de Carinthia), koji je, kao to doznajemo od Franje Zenka, identificiran kao zasada najstariji hrvatski filozof i
znanstvenik te kao pionir europskog latinskog aristotelizma.1 Ipak, najplodonosnije razdoblje u kojem su se hrvatski filozofi iskazali kao mislioci koji
su svojim promiljanjima uvelike pridonijeli i razvoju europske filozofije,
zacijelo je bilo ono tijekom 15. i 16. stoljea. Ovom prilikom izdvojit u tek
nekolicinu tih hrvatskih renesansnih filozofa, koji su uz svoje ime esto biljeili i svoje porijeklo: Dubrovani Ivan Stojkovi (Johannes Stoychovich
1
Franjo Zenko, Herman Dalmatin, u: Franjo Zenko (prireiva sveska), Starija hrvatska filozofija. Hrestomatija filozofije, sv. 9 (Zagreb: kolska knjiga, 1997), str. 77-115, na str. 77.
/Stoyci/ de Ragusio), Benedikt Kotruljevi (Benedictus de Cotrullis / Benedetto Cotrugli Raguseo), Augustin Naljekovi (Augustinus Natalis Raguseus), Klement Ranjina (Clemens Araneus Ragusinus) i Antun Medo (Antonius Medus Ragusinus), zatim Splianin Marko Maruli (Marcus Marulus
Spalatensis), onda Zadranin Federik Grisogono (Federicus Chrysogonus
Iadertinus), pa ibenanin Ivan Polikarp Severitan (Joannes Policarpus
Severitanus Sibenicensis Dalmata) i drugi. Osim njih, tijekom 16. stoljea
djelovali su i Creanin Frane Petri (Franciscus Patricius / Francesco
Patrizi da Cherso) te Dubrovanin Nikola Vitov Gueti (Nicolaus Viti
Gozzius / Nicol Vito di Gozze), koji nedvojbeno pripadaju najcjenjenijim
europskim renesansnim filozofima. Dakako, hrvatski filozofi djelovali su i
tijekom 17. te 18. stoljea. Iz 17. stoljea pritom izdvajam Jurja Dubrovanina (Georgius Raguseius), a iz 18. stoljea Ruera Josipa Bokovia (Rogerius Josephus Boscovich). No, usprkos tome to za takav projekt i poduhvat
raspolaemo mnotvom razloga (brojni spisi, izvorni nauk, zamjetna recepcija od suvremenih i kasnijih filozofa), danas jo uvijek, a za razliku od nekih drugih disciplina ili znanosti koje su se pobrinule za izradu i objavljivanje sintetikih djela o svojim zaslunim hrvatskim predstavnicima, nije
objavljeno djelo iji bi naslov glasio, primjerice, Povijest hrvatske filozofije.
Taj podatak je, smatram, vrlo zabrinjavajui, posebice onda kada znamo da,
kao to izvjetava Franjo Zenko, gotovo svi europski narodi imaju napisane povijesti svoje nacionalne filozofije.2
Uz to, premda postoje institucionalni okviri, primjerice Hrvatsko filozofsko drutvo, premda postoje asopisi posveeni istraivanju hrvatske filozofske batine, primjerice asopis Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske
batine Instituta za filozofiju, i premda pojedini asopisi humanistike orijentacije redovito objavljuju lanke o hrvatskoj filozofiji, primjerice asopis
Cris Povijesnog drutva Krievci, opus brojnih, ak tovie, veine hrvatskih
filozofa jo uvijek nije dovoljno, a kamoli primjereno istraen. Jedna od posljedica takvog stanja istraenosti neprijeporno je i ta da od brojnih hrvatskih
filozofa, posluit u se iskazom iz rektorskog govora Filosofijske struke
pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljeih XV. do XVIII. Franje
Markovia, duevno svjetlo ni nedopire danas do nas.3 Dakle, nauk hrvat2
Franjo Zenko, Starija hrvatska filozofija, u: Franjo Zenko (prireiva sveska), Starija hrvatska
filozofija. Hrestomatija filozofije, sv. 9 (Zagreb: kolska knjiga, 1997), str. 7-76, na str. 10.
3
Franjo Markovi, Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljeih XV. do
XVIII., govor koji je Franjo Markovi (1845-1914), prvi profesor filozofije na obnovljenom
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odrao prigodom svoje instalacije za rektora zagrebakoga
skih filozofa najee nije poznat irem itateljstvu, ali nije ni, to smatram
jo traginijim, u dovoljnoj mjeri istraen od onih koji bave filozofskom
problematikom. tovie, mnogi od dananjih hrvatskih istraivaa filozofskog naslijea uope se ne bave prouavanjem hrvatskih filozofa. Jedni se
tako radije odluuju na istraivanja u kojima ralanjuju stajalita grkih
filozofa, to je, priznajem, mukotrpan, zahtjevan i jo uvijek potreban posao.
Drugi su pak, zaudo, usmjereni na istraivanja u kojima ponovno preispituju zapise onih ije su zamisli esto bile ideoloki odreene i itekako detaljno obraene jo prije pola stoljea, a kojima se dananji ozbiljni europski
filozofi vie uope ne bave, dok nam trei, sreom malobrojni, podastiru nekakav vlastiti nauk, pri emu redovito nude smuenu metodologiju i sintaktike konstrukcije za koje njihovi epigoni tvrde da ih razumiju. Pritom
udi da se, primjerice, prouavanjima srednjovjekovne filozofije ili naukom
srednjovjekovnih mislilaca kao to su, opet primjerice, Pseudo-Dionizije
Areopagita, Ivan Skot Eriugena, Petar Abelard, Bernard iz Clairveauxa ili
Roger Bacon, danas u Hrvatskoj bavi tek pogdjekoji istraiva. Promiljajui
o razlogu zbog kojega se to dogaa, Stjepan Kuar je u uvodnoj studiji hrestomatije Srednjovjekovna filozofija zapisao sljedee: To je povezano s potekoama objektivne naravi: kod nas ima sve manje ljudi koji su pripremljeni i voljni uhvatiti se u kotac s patristikom ili srednjovjekovnom misli
glavni je problem (ne)poznavanje jezika.4 Je li istovjetan problem presudan i za (ne)bavljenje hrvatskom filozofskom batinom? Naime, moe li se
ozbiljno filozofsko istraivanje, posebice ono koje bi za svoj predmet imalo
hrvatsku filozofsku batinu, temeljiti samo na poznavanju, primjerice, njemakoga ili danas sveprisutnoga engleskoga jezika?
Dodue, istraivanja o hrvatskoj filozofskoj batini donekle su uznapredovala u posljednjih tridesetak godina. U tom razdoblju objavljeno je nekoliko sintetikih prikaza, primjerice hrestomatije Starija hrvatska filozofija
(1997) i Novija hrvatska filozofija (1995), prevedena su i neka djela, primjerice Petrieva Nova de universis philosophia (Nova sveopa filozofija) te
Bokovieva Theoria philosophiae naturalis (Teorija prirodne filozofije), a u
rujnu ove godine u organizaciji Hrvatskog filozofskog drutva bit e odrani
ve 22. Dani Frane Petria, meunarodni znanstveni skup koji je isprva bio
Sveuilita za kolsku godinu 1881/82., Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine 1
(1975), str. 255-279, na str. 272.
4
Stjepan Kuar, Filozofija u srednjem vijeku, u: Stjepan Kuar (prireiva sveska), Srednjovjekovna filozofija. Hrestomatija filozofija, sv. 2 (Zagreb: kolska knjiga 1996), str. 7-85, na str.
73.
posveen proukama suvremenih filozofskih gibanja u Hrvatskoj, Sloveniji i

Herceg-Bosni (1992), zatim Platonu i platonizmu (1993), onda Platonu, platonizmu i Petriu (1994-1998), potom Petriu, platonizmu i aristotelizmu
(1999-2003), pa Petriu i renesansnim filozofskim tradicijama (2004-2010),
a odnedavno filozofima od Petria do Bokovia, s naglaskom na mijenama
u filozofiji prirode (2011-2013). Ovom prilikom valja istaknuti i doprinose
Instituta za filozofiju, primjerice, radove sa znanstvenog skupa Stanje istraivanja povijesti hrvatske filozofije, koji je odran povodom dvadesete obljetnice izlaenja asopisa Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine,5
zatim radove koji su u istom asopisu otisnuti povodom obiljeavanja njegove tridesete obljetnice izlaenja,6 onda radove koji su ukazali na otvorena
pitanja povijesti hrvatske filozofije i koji su objavljeni u zasebnom zborniku7
te, naposljetku, izlaganja koja su bila posveena recepciji hrvatskih filozofa
u svijetu, a o kojima u pisanom obliku svjedoi, naalost, samo knjiica saetaka.8
Usprkos tim blistavim, ali i, istodobno, neredovitim rezultatima, pred
istraivaima hrvatske filozofske batine jo uvijek stoje brojni zadaci. Kao
to znamo, prvi zadaci potjeu od Franje Markovia, dakle od, kako istie
Zenko, utemeljitelja historiografije hrvatske filozofije.9 Naime, u svojem
rektorskom govoru iz 1881. godine Markovi je istraivaima hrvatske filozofske batine predloio sljedee: izraditi popis hrvatskih filozofa, pronai
njihova djela i prevesti ih na hrvatski jezik.10 Njegove zadatke dopunila je
2005. godine Erna Bani-Pajni u lanku Istraivanje hrvatske filozofije
5
Ljerka Schiffler (glavni i odgovorni urednik), Radovi sa znanstvenog skupa Stanje istraivanja
povijesti hrvatske filozofije, Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine 20 (1994), str. 7432.
6
Ljerka Schiffler (glavni i odgovorni urednik), Hrvatska filozofska batina: radovi s meunarodnog znanstvenog skupa u povodu 30. obljetnice asopisa Prilozi za istraivanje hrvatske
filozofske batine (19752005), Zagreb, 1214. svibnja 2005., [prvi dio], Prilozi za istraivanje
hrvatske filozofske batine 31 (2005), str. 9-338; Ljerka Schiffler (glavni i odgovorni urednik),
Hrvatska filozofska batina (II): radovi s meunarodnog znanstvenog skupa u povodu 30.
obljetnice asopisa Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine (19752005), Zagreb, 1214.
svibnja 2005., [drugi dio], Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine 32 (2006), str. 11168.
7
Pavo Barii (glavni urednik), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb, 23.25. lipnja 1999. (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000).
8
Pavo Barii (priredio), Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu, znanstveni skup, Zagreb, 8.9.
studenoga 2000. (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000).
9
Zenko, Starija hrvatska filozofija, str. 10.
10
Markovi, Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljeih XV. do XVIII.,
str. 272.
10
(samo)kritiki osvrt, od kojih izdvajam: prikupiti rukopisnu grau, osnovati

arhiv u kojem e se uvati sva djela hrvatskih filozofa, objavljivati izvorna
djela, njihove prijevode, kritika izdanja, kao i monografije o hrvatskim
filozofima, izraditi bibliografiju radova o hrvatskoj filozofiji, raditi na filozofskoj terminologiji, napisati pregled povijesti hrvatske filozofije.11 No, to
nisu svi zadaci koje bi istraivai hrvatske filozofske batine neprestano
trebali imati na umu. Naime, Ivan Pekli je 2011. godine u lanku Ususret
130. obljetnici Markovieva rektorskoga govora (1881): ostvareni zadaci u
istraivanju hrvatske filozofske batine predloio jo tri nova zadatka: uz
tekst hrvatskog prijevoda otisnuti i tekst izvornika, transkribirati izvorna
djela i, naposljetku, digitalizirati djel hrvatskih filozofa.12
Ukoliko izvrenje navedenih zadataka sagledamo iz dananje perspektive, jasno je da su, naalost, jo uvijek itekako aktualni zakljuci koje je
2005. godine izrekla Erna Bani-Pajni: rukopisna ostavtina je jedan od
najslabije proraenih segmenata istraivanja hrvatske filozofije, a slina je
situacija i s voenjem arhiva vezanih uz nae starije filozofe.13 No, zakljuci Bani-Pajni aktualni su i onda kada se usmjerimo na objavljivanje i
prijevode djel veine starijih hrvatskih filozofa: jo uvijek ne posjedujemo
tiskom objavljena njihova djela ni na latinskom ni na hrvatskom, a broj
djela koja bi jo trebalo prevesti gotovo je jednak broju prevedenih djela.14
Osim toga, nije se pristupilo ni izradi pregleda povijesti hrvatske filozofije.
Zbog toga su i dandanas, kao i, uostalom, 1999. godine, kada sam u lanku
Umijee sintetikog prikaza hrvatske kulture ukazao na nedovoljan broj
sintetikih prikaza hrvatske filozofske batine, rijetke prilike da u sintetikom obliku provjerimo dokle su stigla istraivanja o hrvatskoj filozofskoj
batini i da na taj nain uspostavimo nove orijentire za daljnja istraivanja,
to za posljedicu ima da su nam i danas nerijetko glavni orijentiri za uvid u
hrvatsku filozofsku batinu one sinteze koje poivaju na spoznajama starim i
do 120 godina, kao to su Markoviev rektorski govor (1881), ali i Krstiev
povijesni pregled filozofije u Hrvatskoj (1943) te sintetiki pregledi Stjepana
11
Erna Bani-Pajni, Istraivanje hrvatske filozofije (samo)kritiki osvrt, Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine 31 (2005), str. 29-42.
12
Ivan Pekli, Ususret 130. obljetnici Markovieva rektorskoga govora (1881): ostvareni zadaci u
istraivanju hrvatske filozofske batine, Cris: asopis Povijesnog drutva Krievci 13 (Krievci,
2011), str. 156-163, na str. 162b.
13
Bani-Pajni, Istraivanje hrvatske filozofije (samo)kritiki osvrt, str. 34.
14
Isto, str. 34-35.
11
Zimmermanna (1929) i Josipa Teofila Harapina (1943).15 Dakle, do danas

nisu izvreni ak ni oni zadaci koje batinimo od Markovia (izraditi popis
hrvatskih filozofa, pronai njihova djela i prevesti ih na hrvatski jezik), a
nekmoli oni koje su predloili Erna Bani-Pajni i Ivan Pekli. Pritom je
oteavajua okolnost zacijelo i ta to je, suprotno oekivanjima, u posljednjih desetak godina sve manji broj onih istraivaa koji su spremni odvaiti
se na prouke hrvatske filozofske batine, a postoji utemeljena bojazan da e
njihov broj biti jo manji.
Sada je, smatram, jasnije zbog ega hrvatska filozofska batina zasluuje biti temom studentskog filozofskog simpozija. Za njezino istraivanje
najosposobljeniji su, dakako, filozofi. Njihova pak upuenost u hrvatsku
filozofsku batinu, pa i ljubav te zainteresiranost za njezino istraivanje,
uvelike poiva na pouci dobivenoj tijekom studiranja. Doprinos ovogodinjeg studentskog simpozija bit e, smatram, ostvaren time to e dananja
generacija osjekih studenata filozofije doznati, a onda u dijalogu sa svojim
splitskim, rijekim i akovakim kolegicama i kolegama, rasvijetliti podatke
o petnaestak hrvatskih filozofa. Pritom izuzetno raduje injenica da su izlaganjima obuhvaena sva razdoblja povijesti hrvatske filozofije: obraeni su
Herman Dalmatin, koji je djelovao u 12. stoljeu, Ivan Stojkovi i Nikola
Modruki, koji su djelovali u 15. stoljeu, zatim Frane Petri, koji je djelovao u 16. stoljeu, Nikola Vitov Gueti i Marko Antun de Dominis, koji
su djelovali tijekom 16. i 17. stoljea, potom Juraj Kriani, koji je djelovao
u 17. stoljeu, Ruer Bokovi, koji je djelovao u 18. stoljeu, Ante Starevi, koji je djelovao u 19. stoljeu, pa Josip Stadler i Stjepan Zimmermann,
koji su djelovali tijekom 19. i 20. stoljea, Vanja Sutli, koji je djelovao u
20. stoljeu, onda Blaenka Despot, Milan Kangrga i Nikola Skledar, koji su
djelovali tijekom 20. i 21. stoljea, a u jednom izlaganju obraena su politika promiljanja mladog autora Sreka Horvata. Zbog toga sam uvjeren da
e studenti filozofije, bilo kao izlagai bilo kao sluai, na studentskom filozofskom simpoziju o hrvatskoj filozofskoj batini doznati prevane podatke o hrvatskim filozofima i hrvatskoj filozofskoj prolosti. Moda e nekima
od njih upravo taj simpozij biti presudan za donoenje odluke o bavljenju istraivanjima koja su usmjerena na hrvatske filozofe. Uostalom, Markovi je
smatrao da e nam, kada ih izuimo i narodnim glasom oivimo, hrvatski
filozofi koristiti mnogo: s njimi emo upoznavati Platona, Aristotela i Plo15
Davor Bali, Umijee sintetikog prikaza hrvatske kulture, Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine 25 (1999), str. 231-250, na str. 231.
12
tina, s njimi krasno doba talijanske i u obe evropske renaissance, s njimi

emo stupiti u uzvieni hram umlja svjetskoga ne dodue kao ve domai,
nu premda kao kasne pridolice, to bar s astnim putnim listom iz dobe
duevnoga preporoda Evrope.16 Osim toga, Markovi je smatrao i to kako
nema dvojbe, da samo onaj narod, koji si je stekao domovinu misl, prisvojio si je vrsto i svoju tvarnu domovinu.17
Dakle, zadataka je mnogo. Brojna djela hrvatskih filozofa potpuno su
neistraena. Uz to, u djelima mnogih hrvatskih mislilaca nezamijeena je ili,
jo tonije, neistraena filozofska sastavnica. Zbog toga se o tim misliocima
danas pouava iskljuivo kao o, primjerice, teolozima, ekonomistima ili
knjievnicima. Osim toga, europska recepcija hrvatskih filozofa prikazana je
sporadino, premda su mnogi jo za svojega ivota obraeni u zasebnim
natuknicama biografskih leksikona i srodnih im izdanja. Je li mogue pronai krivca za neprimjereno stanje istraenosti hrvatske filozofske batine?
ini se da je mogue, pri emu smatram da najtoniji odgovor na to pitanje
donosi Kreimir vrljak u posljednjim reenicama svoje monografije Uvod u
filozofiju renesanse: Renesansna filozofijska miljenja ususret filozofiji iz
2008. godine. U toj monografiji vrljak je zapisao i sljedee reenice: Po
pranjavim i davno nedirnutim policama knjinica nalazimo dokaz za dokazom, svjedodbu do svjedodbe to smo sve Europi dali u oblikovanju njezina duha, razvoja i napretka na svim poljima duha i uma. Ta Europa, meutim, danas o nama uti, tonije reeno, preuuje nas. Zato? Mrtvi su za ivota kazali svoje. Za Europu je napravljen tek jedan dio posla. Za recepciju
su potrebni posrednici. A to smo mi. I tu se sad javlja problem. Za sve nainjeno, proputeno i olako shvaeno Europa strogo i neumoljivo kanjava
na ve opisani nain. S pravom i razlogom.18 Stoga je, smatram, nuno poduhvatiti se sustavnog istraivanja hrvatske filozofske batine, jer promiljanja hrvatskih filozofa nisu vana samo zato da bi hrvatski narod, kako kae Markovi, stekao domovinu misl, nego i zato da bismo doznali jo vie
o doprinosu hrvatskih filozofa razvoju europske filozofske misli.
Davor Bali
16
Markovi, Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljeih XV. do XVIII.,
str. 273.
17
Isto.
18
Kreimir vrljak, Drugi dio: Hrvatska u europskoj ili europska u hrvatskoj filozofiji renesanse,
u: Kreimir vrljak, Uvod u filozofiju renesanse: Renesansna filozofijska miljenja ususret filozofiji (Zagreb: Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji / Rijeka: Matica hrvatska Ogranak u Rijeci, 2008), str. 303-412, na str. 411.
13
14

Program simpozija
15
16

PROGRAM
PETAK, 17. svibnja 2013.
Sveana dvorana Filozofskog fakulteta, Lorenza Jgera 9, Osijek
9.00 9.10 Pozdravne rijei i otvaranje simpozija
- izv. prof. dr. sc. eljko Senkovi, voditelj Odsjeka za filozofiju
- prof. dr. sc. Ana Pintari, dekanica Filozofskog fakulteta
Uvodna izlaganja
Predsjedavaju: Dajana Papri i Slaven Lendi
9.10 9.30 Davor Bali (Osijek): Kratak prikaz stanja istraenosti hrvatske
filozofske batine
9.30 9.50 Vladimir Jelki (Osijek): Matoeva recepcija Nietzschea
9.50 10.00 Pauza
Predsjedavaju: Emanuela Kuli i eljko Senkovi
10.00 10.15 Demian Papo (Osijek): Filozofski oslonac pri pokuaju osnivanja dubrovakog uilita u Stojkovievu govoru Erit tibi
gloria (1424)
10.15 10.30 Damir Sekuli (Osijek): Dijalog o srei smrtnika Nikole Modrukog
10.30 10.45 Dajana Papri (Osijek): Guetieva filozofija odgoja i obrazovanja iz perspektive kritike pedagogije
10.45 11.00 Rasprava
11.00 11.15 Pauza
17
Predsjedavaju: Ana Grgi i Vladimir Jelki

11.15 11.30 Emanuela Kuli (Osijek): Stjepan Zimmermann: Filozofijska ideologija Tome Akvinskog
11.30 11.45 eljko Filajdi (akovo): Josip Stadler: novoskolastiki filozof s margine udbenika
11.45 12.00 Suzana Masla (Bizovac/Wien): Odnos filozofije prema religiji i znanosti u miljenju Nikole Skledara
12.15 12.30 Pauza
Predsjedava: Hrvoje Potlimbrzovi
12.30 13.00 Predstavljanje lanaka o hrvatskoj filozofskoj batini u asopisu Cris: asopis Povijesnog drutva Krievci (2012).
lanke uvrtene u Cris predstavit e Dajana Papri i Slaven
Lendi
13.00 13.30 Osnivaka skuptina Udruge studenata filozofije u Osijeku
13.30 14.30 Pauza
Predsjedavaju: Ivana Ravnjak i Marijan Krivak
14.30 14.45 Antonio Shala (Osijek): Uloga zakonodavca u Petrievu spisu
Sretan grad (La citta felice)
14.45 15.00 Mate Boi (Split): Politika filozofija Marka Antuna de Dominisa
15.00 15.15 Marin Stolica (Split): Politika filozofija Jurja Kriania u djelu Politika ili Razgovori o vladalatvu
15.15 15.30 Slaven Lendi (Osijek): Pojam politikog u pravnoj filozofiji
Ante Starevia
15.45 16.00 Pauza
Predsjedavaju: Martina eelj i Demian Papo
16.00 16.15 Ana Grgi (Osijek): Prisutnost astronomije u djelu De essentiis Hermana Dalmatina
18
16.15 16.30 Branimir Kurmai (Osijek): Bokovieva stajalita o prostoru i vremenu u epu Benedikta Staya
16.45 17.00 Pauza
Predsjedavaju: Suzana Masla i Antonio Shala
17.00 17.15 Luka Mati (Osijek): O dvije recepcije Heideggerova rektorskog govora u Hrvatskoj
17.15 17.30 Marina oki (Osijek): Sutliev dijalog s Heideggerom u djelu Bit i suvremenost
17.30 17.45 Hrvoje Potlimbrzovi (Osijek): Sutlievo razumijevanje pjesnitva u djelu Bit i suvremenost
18.00 18.15 Pauza
Predsjedavaju: Marin Stolica i Luka Mati
18.15 18.30 Nikolina Mijatovi (Osijek): Odnos ovjeka i tehnike u djelu
Humanitet tehnikog drutva Blaenke Despot
18.30 18.45 Draen Rastovac (Rijeka): Kangrgina stajalita o radu
18.45 19.00 Mario Radovanovi (Osijek): Sreko Horvat: politika korektnost i terorizam
19.15 19.30 Zavrna rasprava i zatvaranje simpozija
19
20

Saeci izlaganja
21
22
DAVOR BALI
Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Kratak prikaz stanja istraenosti hrvatske

filozofske batine
Prema miljenju veine istraivaa hrvatske filozofske batine, za utemeljenje historiografije hrvatske filozofije, a onda i za njezin najraniji program istraivanja, najzasluniji je Franjo Markovi (1845-1914), osniva
Katedre za filozofiju i prvi profesor filozofije na obnovljenom Filozofskom
fakultetu u Zagrebu (1874). Naime, u govoru odranom 1881. godine prigodom instalacije za rektora zagrebakoga Sveuilita, koji je otisnut pod
naslovom Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u
stoljeih XV. do XVIII., Markovi je ukazao na, kako kae, filosofijske
radnike sinove nae domovine u prola etiri vieka. O vanosti njegova govora zacijelo svjedoi i tvrdnja koju je 1975. godine u Uvodnoj napomeni
urednika uz fotokopiju rektorskoga govora prof. Franje Markovia izrekao
Vladimir Filipovi u prvom broju asopisa Prilozi za istraivanje hrvatske
filozofske batine: prvi orjentacioni pokuaj sistematskog prikaza priloga
nekih naih filozofskih prea evropskoj filozofskoj misli.
Osim to je izdvojio filosofijske radnike, Markovi je u govoru odredio i one pobude, koje nam dananjikom njihov rad podaje, dakle odredio
je zadatke koji stoje pred istraivaima hrvatske filozofske prolosti. Pritom
je smatrao da treba uiniti i, primjerice, sljedee: izraditi popis hrvatskih filozofa, pronai njihova djela i prevesti ih na hrvatski jezik. Inae, istraivai
hrvatske filozofske batine se s vremena na vrijeme oituju o izvrenju tih
zadataka, pri emu nerijetko predlau i nove. Tako je, primjerice, Erna
Bani-Pajni u lanku Istraivanje hrvatske filozofije (samo)kritiki
osvrt, objavljenom 2005. godine, smatrala da treba uiniti i sljedee: prikupiti rukopisnu grau, osnovati arhiv u kojem e se uvati sva djela hrvatskih
filozofa, objavljivati izvorna djela, njihove prijevode, kritika izdanja, kao i
monografije o hrvatskim filozofima, izraditi bibliografiju radova o hrvatskoj
filozofiji, raditi na filozofskoj terminologiji i napisati pregled povijesti hrvatske filozofije.
Dakle, kada stanje istraenosti hrvatske filozofske batine sagledamo iz
dananje perspektive, moe se zakljuiti da nisu izvreni ak ni oni zadaci
23
koje batinimo od Markovia, a kamoli oni koje je predloila Bani-Pajni.

Ipak, takvo stanje istraenosti nimalo ne zauuje, posebice ukoliko imamo
na umu da je izrazitije prouavanje nauka hrvatskih filozofa zapoelo tek u
posljednjoj etvrtini 20. stoljea. Brojna djela hrvatskih filozofa jo uvijek su
potpuno neistraena. Uz to, u djelima mnogih hrvatskih mislilaca nezamijeena je ili, jo tonije, neistraena filozofska sastavnica. Zbog toga se o tim
misliocima danas pouava iskljuivo kao o, primjerice, teolozima, ekonomistima ili knjievnicima. Osim toga, europska recepcija hrvatskih filozofa prikazana je sporadino, premda su mnogi jo za svojega ivota obraeni u zasebnim natuknicama biografskih leksikona i srodnih im izdanja. Stoga je,
smatram, nuno poduhvatiti se sustavnog istraivanja hrvatske filozofske batine, jer promiljanja hrvatskih filozofa nisu vana samo zato da bi hrvatski
narod, kako kae Markovi, stekao domovinu misl, nego i zato da bismo
doznali jo vie o doprinosu hrvatskih filozofa razvoju europske filozofske
misli.
24
MATE BOI
student 2. godine diplomskoga studija filozofije i povijesti
Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu
Politika filozofija Marka Antuna de Dominisa

Senjski biskup i splitski nadbiskup Marko Antun de Dominis (15601624), bio je, kao to doznajemo iz monografije anrovi hrvatske filozofske
batine od 15. do 18. stoljea koju je napisao Ivica Martinovi, posljednji
prvak kasnorenesansne prirodne filozofije i prvi prvak barokne politike filozofije. Iz iste monografije doznajemo i to da je 1606. godine napisao dijalog Martellino o naravi crkvene i svjetovne vlasti, kao i to da se tim spisom
meu prvima ukljuio u rat spisima (guerra delle scritture), da se posluimo izriajem Paola Sarpija, to se razbuktao nakon to je 17. travnja 1606.
papa Pavao V. interdiktom udario Mletaku Republiku, a Senat 6. svibnja
izopenje ocijenio nepravednim, nevaljanim i nitetnim.
Prema Martinovievu miljenju, razlikujui po naravi crkveno poslanje i dravnu vladavinu, de Dominis je ve u Martellinu, ne bez igre rijeima, otkrio svoje reformatorsko nadahnue: reformar la corte deformata di
Roma. Uz to, nastavlja Martinovi, ideje koje je tek natuknuo u tom kratkom dijalogu razradio je u dvama kasnijim djelima: u polemikom odgovoru
Admonitio (1606) kardinalu Cesareu Baroniju na njegov spis Paraenesis ad
Rempublicam Venetam (1606) i na teorijskoj razini u estoj knjizi svoje eklezioloke sinteze De republica ecclesiastica (1620), u kojoj je sustavno obrazloio svoju zamisao o aristokratskom ustroju crkvene vlasti. Martinovi
tvrdi da je de Dominis najbolje stranice iz politike filozofije ugradio u estu knjigu De republica ecclesiastica, gdje raspravlja upravo o odnosu svjetovne i crkvene vlasti s pomou deset temeljnih teza. Taj tezarij iz politike
filozofije splitski nadbiskup je, zakljuuje Martinovi, produbio u polemici
s Franciscom Surezom o njegovu djelu Defensio fidei catholicae (1613),
koju je pridodao estoj knjizi De republica ecclesiastica, napose u opsenom
treem poglavlju U vremenitim stvarima rimski papa nema nikakvu vlast
nad kraljevima.
25
ELJKO FILAJDI
student 2. godine integriranog Filozofsko-teolokog studija u akovu
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Josip Stadler: novoskolastiki filozof s margine udbenika

Hrvatski novoskolastiki filozof Josip Stadler (1843-1918) jo uvijek se
rijetko obrauje u okviru istraivanj koja su posveena hrvatskoj filozofskoj
batini. Dodue, ne zaobilazi ga se u nabrajanjima uz one hrvatske filozofe
koji su obiljeili pojedinu filozofsku orijentaciju ili razdoblje, ali to ne omoguava primjeren uvid u njegov filozofski nauk. Naime, o Stadleru se najee govori i pie kao o prvom vrhbosanskom nadbiskupu te znaajnoj osobnosti za Crkvu, nego kao o filozofu. Meutim, njegov filozofski rad, iako
uglavnom interpretativne naravi, bio je itekako vaan i utjecajan za sve sfere
koje su tijekom 19. stoljea na bilo koji nain bile povezane s filozofijom.
U svojem izlaganju ukazat u na Stadlerov filozofski opus, a koji se
ponajvie oituje u spisateljskoj djelatnosti, koja je, pak, vrlo usko povezana
s njegovom karijerom profesora na Katolikom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, pa je, oekivano, usmjerena na novoskolastiku orijentaciju. U izlaganju u zato ukratko istaknuti i najvanija obiljeja novoskolastike, tonije
prikazat u oblik i svrhu novoskolastike u Stadlerovu miljenju. Stadler je,
naime, u filozofiji promiljao o podrujima i temama koje su karakteristine
upravo za novoskolastiku, pri emu je nuno naglasiti izvornost njegova
miljenja. Uz to, Stadler je mislilac koji je bio uronjen u javno-drutvene i
akademske procese svojega doba. To, dakako, vrijedi i za njegovo bavljenje
filozofijom, pa ne udi da je bio poznanik s mnogim onodobnim filozofima,
ali i pod njihovim utjecajem, i to bilo da govorimo o talijanskim (studirao je
u Rimu) bilo o hrvatskim filozofima.
Na temelju navedenoga, moje izlaganje ima i nakanu potaknuti daljnji
interes za prouavanje Stadlerove filozofske misli, kao i produbljivanje njegova filozofskog nauka. Naposljetku, samo e tako biti mogue prevladati
dojam da je rije o misliocu koji, naalost, najee zauzima tek margine
hrestomatija, udbenika i povijesno-filozofskih prikaza.
26
ANA GRGI
studentica 3. godine preddiplomskoga studija filozofije i pedagogije
Filozofski fakultet, Sveuilite u Osijeku
Prisutnost astronomije u djelu De essentiis Hermana Dalmatina

Oduevljenje arapskim svijetom i arapskom milju hrvatski srednjovjekovni filozof Herman Dalmatin (Hermannus Dalmata / Sclavus / Secundus /
de Carinthia, 12. stoljee) nedvojbeno je iskazao u svojem djelu De essentiis
(O bitima) koje je dovrio 1143. godine. U njemu je sintetizirao zapadnu
filozofiju, s kojom je bio upoznat tijekom studiranja u Chartresu te Parizu, i
istonu filozofiju, s kojom je bio upoznat zahvaljujui brojnim putovanjima
te prevoenju arapskih spisa. Inae, itavo djelo De essentiis isprepleteno je
Hermanovim shvaanjima nastanka svemira, rasporeda planeta i ivota na
Zemlji. Uz to, ono je spoj platonizma i kranstva te spoj Hermanovih znanja o arapskoj astronomiji i Arisototelovoj filozofiji prirode.
Hermanova slika svemira uvelike je nadahnuta djelom Introductorium
in astronomiam (Uvod u astronomiju) arapskog filozofa Abu Mashara. Kao
to 1990. godine izvjetava arko Dadi u svojoj studiji Herman Dalmatin
kao znanstvenik, Herman je zato i prihvatio uenje koje se odnosi na gibanje Merkura i Venere oko Sunca, ali i zapostavio rotaciju Zemlje oko svoje osi, to su prihvaali mnogi novoplatonovci. Naime, hrvatski srednjovjekovni filozof je, tvrdi Dadi, od arapskih autora, a posebno od Abu Maara
preuzeo aristotelovska shvaanja utjecaja nebeskih krugova na Zemlju, a
posebno astroloku interpretaciju.
U izlaganju u se usredotoiti na Hermanovo tumaenje nastanka svemira. Ono je u uskoj vezi s pet Aristotelovih rodova bti, dakle uzrokom
(causa), gibanjem (motus), mjestom (locus), vremenom (tempus) te odnoajem (habitudo), ali i trima pojmovima preuzetih od Platona: Isto (Idem), Razliito (Diversum) i Srednje ili Mijeano (Medium). Kao to je u svojem
lanku Recepcija arapske misli u filozofiji Hermana Dalmatina iz 2008.
godine zakljuila Ivana Skuhala Karasman, upravo je u djelovanju toga
Srednjega vidljiva uloga astrologije u tumaenju nastanka svijeta Hermana
Dalmatina.
27
VLADIMIR JELKI
Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Matoeva recepcija Nietzschea

Antun Gustav Mato (1873-1914) je jedan od prvih hrvatskih knjievnika na kojega je njemaki filozof Friedrich Wilhelm Nietzsche (1844-1900)
svojim djelima imao snaan i trajan utjecaj. Naime, u cjelokupnoj Matoevoj
raznovrsnoj spisateljskoj aktivnosti vrlo su oigledni motivi iz Nietzscheove
filozofije, koji se mogu vrlo lako i jasno pratiti. tovie, ti motivi su toliko
esti i prepoznatljivi da moemo tvrditi kako se radi o najvanijem filozofskom utjecaju u Matoevu opusu.
U svojem izlaganju usmjerit u se na Matoeve feljtone, polemike,
pamflete i na njegovu korespondenciju, a ne na njegove prozne i poetskoumjetnike tekstove. Tu redukciju uinio sam, dakako, namjerno, ponajprije
zbog toga da izbjegnem raspravu o onim temama koje nisu iskljuivo filozofske, to pak ne znai da te teme smatram manje vrijednima ili nezanimljivima za ozbiljnu analizu.
Matoevo itanje i razumijevanje Nietzscheova nauka temelji se na nainu koji je istovjetan onome koji prevladava u Europi tijekom prvog razdoblja recepcije Nietzschea, dakle u razdoblju od 1890. do 1930. godine. U
to vrijeme Nietzsche je shvaan kao filozof morala i kao kritiar kulture, ije
djelo karakteriziraju imoralizam, antikranstvo i nauk o nadovjeku.
Dakle, Matoeva recepcija Nietzschea nedvojbeno je bila istovjetna
onoj koju uoavamo u njegovih europskih suvremenika, s kojima je Mato
istodobno dijelio i ogranienja takve recepcije. Pritom smatram da je temeljni nesporazum u takvoj interpretaciji taj to je Nietzsche bio razumijevan
iskljuivo kao nositelj moderniteta, a da u njegovoj filozofiji nisu uoavani
sveprisutni i snani momenti kritike cjelokupnoga projekta moderne. ini
se da je najblie istini tvrdnja da Nietzsche, a posebice njegovi najraniji interpretatori i popularizatori (meu kojima posebno mjesto zacijelo pripada
Matou) pod pojmom moderna razumijevaju razliite stvari. Prema mojem
miljenju, to je prvi, ali ne i jedini nesporazum u vezi s Nietzscheom.
Naime, Mato je Nietzschea itao i razumijevao kao nastavljaa razliitih filozofa i pisaca koji su mu prethodili. Primjerice, smatrao je da je
28
Nietzsche imoralist i skeptik poput Stendhala, a Schopenhauer nieovac

prije Nietzschea. Uz to, tvrdio je da Nietzsche spada meu najbolje europske umjetnike i da mu je mjesto u drutvu Baudelairea, Verlainea i Ibsena.
Znai, Mato je Nietzschea shvaao kao dio jednog ireg duhovnog pokreta,
koji je zduno podravao i elio prenijeti u onodobne hrvatske skuene i zaostale umjetnike, ali i politike prilike. Premda se Nietzscheovom milju
nije bavio na sustavan nain, ipak se moe zakljuiti da je Mato ponudio
zaokrueno shvaanje Nietzschea, koje se, dodue, uvelike zasnivalo na
ogranienjima rane recepcije Nietzschea u Europi, ali je, usprkos tome, poticajno i za dananjeg itatelja.
29
EMANUELA KULI
studentica 1. godine diplomskoga studija filozofije i pedagogije
Stjepan Zimmermann: Filozofijska ideologija

Tome Akvinskog
Stjepan Zimmermann (1884-1963) je jedan od najistaknutijih mislilaca
i pisaca novoskolastikoga duhovnoga kruga. Njegov doprinos hrvatskoj filozofskoj batini nedvojbeno obiljeavaju nastojanja za uspostavom hrvatske
znanstvene i filozofske terminologije, kao i sastavljanje udbenik iz znanstvenih i filozofskih disciplina. Uz to, Zimmermann se bavio i ureivakim
poslovima, a pisao je i natuknice u Hrvatskoj enciklopediji te prve nacrte za
filozofski rjenik.
Budui da je u jednom izlaganju gotovo nemogue izloiti sav Zimmermannov opus, ovom u se prilikom usmjeriti na lanak Filozofijska ideologija Tome Akvinskog, koji je Zimmermann objavio 1927. godine u asopisu Bogoslovska smotra. U njemu je ukazao na vanost Tome Akvinskog
(oko 1225-1274) za Crkvu, ali i za filozofiju. tovie, smatrao je da je Toma
postavio teoretske temelje za svu filozofiju, jer je spojio Aristotelovu filozofiju s kranstvom te izgradio strog logiki sustav primjeren dogmatskom
tumaenju svijeta. U svojem lanku Zimmermann je istaknuo da se Toma
zalagao za jedinstvo uma i vjere, znanja i objave, filozofije i teologije. Osim
toga, zastupao je i stajalite da Tomina filozofija znai sistematsku sintezu
spekulativnog duha s teolokom idejom kranstva, pri emu je glavnim
sadrajem i najdubljim smislom Tomine filozofije izdvojio sljedee: Sve
ono, to ovjek svojim saznanjem pronikne ili umovanjem dohvati na putu
do objavom postavljenog vrhunaravnog ivotnog cilja.
Zbog povezivanja noetike (spoznajne teorije) s metafizikom, Zimmermann je Tominu filozofiju odredio kao specifinu u odnosu prema ostalim
filozofskim naziranjima kroz svu historiju. Kad se tome pridoda i Tomina
kritika samostalnost te sistematinost, kojom je Toma misaono razradio i
uskladio do idealne cjeline cjelokupni dotadanji, a razliiti i nesreeni
nauk, razlozi zbog kojih je Zimmermann promiljao o filozofskoj ideologiji
Tome Akvinskog bivaju jo razumljiviji.
30
BRANIMIR KURMAI
student 1. godine diplomskoga studija filozofije te engleskoga jezika i knjievnosti, Filozofski fakultet, Sveuilite u Osijeku
Bokovieva stajalita o prostoru i vremenu

u epu Benedikta Staya
Uz ep Philosophiae recentioris ... versibus traditae libri decem Benedikta Staya (Benedictus Stay, 1714-1801) iz 1755. godine, a u kojem je Stay
opjevao Newtonovu i Bokovievu filozofiju prirode, znameniti dubrovaki
mislilac Ruer Bokovi (1711-1787) priloio je dvije dopune. Prvu dopunu
naslovio je De spatio ac tempore (O prostoru i vremenu), a drugu De spatio
et tempore, ut a nobis cognoscuntur (O prostoru i vremenu kako ih mi
spoznajemo). U dopuni De spatio ac tempore Bokovi je obradio ontoloku
prirodu prostora i vremena, odnosno prostor i vrijeme apriori, dok je u dopuni De spatio et tempore, ut a nobis cognoscuntur obradio prostor i vrijeme
kako ih mi spoznajemo, odnosno prostor i vrijeme a posteriori.
U izlaganju u se usmjeriti na tumaenje Bokovieva nauka o prostoru
i vremenu, pri emu u ukazati i na sastavnice zbog kojih se moe smatrati
da je Bokovi tim svojim naukom doprinio podruju filozofije prirode.
Naime, Bokovi je uveo novi i za njegovu teoriju kljuan nain postojanja, zahvaljujui kojem je obradio problem postojanja i meusobnog djelovanja prostora i vremena. Bokovieva teorija prostora i vremena pretpostavlja da sile mijenjaju privlano djelovanje u odbojno i obrnuto, a iskljuivo na
temelju udaljenosti estica materije koje su u interakciji, to se u potpunosti
uklapa u njegovu teoriju sila i ini nastavak njegova dotadanjeg rada na
podruju filozofije prirode. U dopunama epu Benedikta Staya razvio je
vlastitu teoriju o prirodi prostora i vremena, koju je uklopio u svoju teoriju
sila i time oblikovao vlastiti prirodnofilozofski sistem, ali i unaprijedio znanstvene teorije drugih velikih znanstvenika svojega vremena, kao to su Galileo Galilei i Isaac Newton. Bez obzira na vrijeme koje je proteklo od uspostave Bokovievih teorija, njegova promiljanja, poput onih o neogranienosti prostora, odnosno svemira, aktualna su i danas.
31
SLAVEN LENDI
Pojam politikog u pravnoj filozofiji Ante Starevia

Politiar, publicist i filozof Ante Starevi (1823-1896), koji je u hrvatskoj povijesnoj i politikoj tradiciji ponajprije poznat kao Otac Domovine,
te kao voa i osniva Stranke prava, bio je po pitanju poloaja Hrvatske u
Austro-Ugarskoj monarhiji antiunitarist i nacionalist. Stareviev politiki
program i saborski govori do danas su ostali predmetom brojnih rasprava i
razliitih tumaenja, posebice zbog njegova radikalnog poimanja hrvatskog
narodnog suvereniteta. Osim toga, brojne rasprave odnosile su se i na Starevieve kovanice serboslav i magjarolac, koje su ipak specifine za
politike, a ne etnike kategorije. Inae, tijekom druge polovice 20. stoljea
tiskani su mnogi Starevievi saborski i politiki govori, a naroito nakon
osamostaljenja Republike Hrvatske. Znanstvenoj i iroj javnosti Starevi je
nedvojbeno poznat kao politiar i publicist. Meutim, usprkos politikom
naslijeu, pravakoj tradiciji i glasovitim saborskim govorima, Starevieva
promiljanja o filozofiji politike jo uvijek nisu potpuno istraena. Ipak, njegova stajalita o pojmu politikog i o svrsi politikog djelovanja, nisu
sasvim nepoznata. Za to je ponajprije zasluan Pavo Barii, istraiva hrvatske filozofske batine koji je uvelike rasvijetlio Starevievu filozofiju
prava i politike, objavivi i, primjerice, lanke Filozofija drave Ante Starevia (1992), Filozofija slobode Ante Starevia (1997), kao i monografiju Filozofija prava Ante Starevia (1996).
Cilj izlaganja bit e ukazati na to da Starevi, osobito u svojim kraim
i manje poznatim pamfletskim djelima, iznosi autentinu teoriju politike i
politikog djelovanja, koja je po mnogoemu klasina i pod utjecajem grke
antike, posebice Aristotela. Takoer, izlaganje e pokazati da su najdublji temelji Starevievog filozofskog i politikog nazora inzistiranje na legitimnosti, legalnosti te politikom realizmu, a tek ponekad na revolucionarnim i
prevratnikim tendencijama, kao i na jakobinstvu, koje mu se povremeno
pripisuje.
32
SUZANA MASLA
Dr. Studium der Philosophie (Dissertationsgebiet: Phenomenologie)
Universitt Wien
Odnos filozofije prema religiji i znanosti

u miljenju Nikole Skledara
Kada je promiljao o religiji i znanosti, hrvatski filozof Nikola Skledar
(1942-2011) je izmeu tih dvaju podruja redovito smjetao filozofiju. Prvotno razgranienje spomenutih podruja pritom je sagledavao u njihovu trostruku odnosu, a koji je obuhvaao sociologiju religije, filozofiju religije i
teologiju. Te tri discipline Skledar je potom prouio s obzirom na njihov odnos prema religiji, kao kompleksnoj, tovie, osebujnoj strukturi transcendentnog bia, pri emu je bie smatrao konstitutivnim dijelom religije, a to,
dakako, podrazumijeva i prouavanje odnosa prema vjenom ivotu u eshatonu.
Prema Skledarovu miljenju, kada upotrebljavamo kritiko teorijskometodoloku analizu kao pristup religiji, tada moramo poi trostrukim putem: putem razboritoga prosuivanja, zatim putem kritikoga bavljenja mogunostima i granicama uma, ali i teorije prema religiji te, naposljetku, putem odnosa vjerovanja prema transcendentnom biu. Premda ti putovi nastoje objasniti religiju, na umu treba neprestano imati da svakoga od njih
obiljeava drugaija narav i metoda kojom nastoje objasniti religiju. Uz to,
znanost je racionalna sfera duha, dok religijski odnos prema duhu uvelike
poiva na izvanrazumskom, dakle a-racionalanom odnosu vjerovanja. U
skladu s tim, znanost ne moe dati konkretne, pa ni pouzdane odgovore na
pitanja transcendentnoga objekta i na pitanja o mistinom sadraju religije,
zbog ega je, barem u onom bitnom, ne moe ni oboriti, kao ni potvrditi.
Ovime sam ukazala na smjernice svojega izlaganja. U njemu u, dakle,
prikazati odnos filozofije prema religiji i znanosti, zatim obraditi odnos znanosti, posebice sociologije religije, prema religiji, potom ukazati na odnos
filozofije i teologije prema religiji te istaknuti Skledarove zakljuke o spomenutim znanstvenim podrujima i disciplinama.
33
LUKA MATI
student 1. godine diplomskoga studija filozofije i pedagogije
O dvije recepcije Heideggerova rektorskog govora u Hrvatskoj

Prema spoznajama koje je Branka Bruji, danas redovita profesorica
Fakulteta politikih znanosti u mirovini, zabiljeila 2008. godine u svojem
lanku Prisutnost Heideggera u hrvatskoj filozofiji, neprekidna recepcija
filozofije Martina Heideggera (1889-1976) u Hrvatskoj zamjetna je od 1950.
godine. Vodei hrvatski recipijent Heideggerove filozofske misli pritom je
nedvojbeno bio filozof Vanja Sutli (1925-1989). Naime, upravo njegovim
lankom Egzistencijalistika filozofija M. Heideggera iz 1950. godine
zapoelo je razdoblje recepcije Heideggerove filozofije. Meutim, Heidegger je Sutliu bio vaan misaoni sugovornik i u trima knjigama objavljenima
tijekom Sutlieva ivota: Bit i suvremenost iz 1967. godine; Praksa rada kao
znanstvena povijest iz 1974. godine; Kako itati Heideggera? iz 1989. godine.
Premda tek kao dodatak, u posljednjoj od tih knjiga, dakle u onoj koju
je naslovio Kako itati Heideggera?, Sutli je u poglavlju Mislilac i politika razmotrio i Heideggerov politiki angaman u Nacional-socijalistikoj
radnikoj partiji Njemake (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei),
kao i njegov rektorski mandat u akademskoj godini 1933./34. Inae, govor
Samopotvrivanje njemakog univerziteta (Die Selbstbehauptung der
deutschen Universitt), koji je Heidegger odrao prilikom preuzimanja
rektorske slube, na hrvatski jezik nije bio preveden sve do 1999. godine. Uz
tekst tog govora prevoditeljica Dunja Meli objavila je i studiju Heidegger
u svome vremenu, u kojoj je, kao i Sutli, tematizirala Heideggerov politiki angaman i rektorsku slubu.
U izlaganju u analizirati recepciju Heideggerova rektorskog govora iz
perspektive Vanje Sutlia i Dunje Meli, pri emu u njihove stavove usporediti sa stavovima dvojice njemakih filozofa, Heideggerovih uenika i biografa: Karla Lwitha (1897-1973) i Otta Pggelera (1928). Uz to, a da bih
omoguio razumijevanje recepcije rektorskog govora, prethodno u izloiti
osnovne crte nauka koji je u tom govoru Heidegger izrekao.
34
NIKOLINA MIJATOVI
studentica 2. godine preddiplomskoga studija filozofije te hrvatskog jezika i
knjievnosti, Filozofski fakultet, Sveuilite u Osijeku
Odnos ovjeka i tehnike u djelu Humanitet

tehnikog drutva Blaenke Despot
Blaenka Despot (1930-2001) je bila prva ena s prostora bive drave
koja je nakon Drugog svjetskog rata doktorirala filozofiju. Svoju doktorsku
disertaciju Humanitet tehnikog drutva obranila je na Filozofskom fakultetu
Sveuilita u Ljubljani. Upravo e ta disertacija, koja je objavljena u Zagrebu 1971. godine pod nepromijenjenim naslovom, biti predmetom mojega izlaganja.
Polazina toka autoriina razmatranja bilo je Marxovo nerazlikovanje
prakse od rada. Naime, Despot je smatrala da je izmeu prakse i rada potrebno uspostaviti onakvo razlikovanje kojim e se rad promatrati kao svrsishodan, a praksa kao samosvrna. To implicira da je rad moment otuenja,
a praksa moment razotuenja ovjeka. Prema stajalitima Blaenke Despot,
ovjek pri radu biva koriten za izvanjski odreenu svrhu, ime se otuuje
od svoje biti, dok se pri praksi odnosi spram slobode kao svoje biti.
Pored redukcije ovjekovih djelatnih mogunosti na rad, Blaenka Despot je smatrala da je kapitalizam na instrument tue svrhe reducirao i tehniku. Tu redukciju nazvala je egzistencijalnom dimenzijom tehnike. Nasuprot
tome, potencijal tehnike prepoznala je kao nain bitka prakse. Prema njezinu
miljenju, time se otvara spekulativna dimenzija tehnike u kojoj je tehnika
apsolutna, to se moe iskazati sintagmom slobodna tehnika ili pak sintagmom tehnika sloboda.
Naposljetku, u svojoj disertaciji Despot je ispitala i mogunosti razotuenja. Kao opreku reduktivnom kapitalizmu pritom je postavila komunizam.
Poimala ga je kao apsolutno bie u kojem se ostvaruje samosvrna djelatnost: praksa. Naime, Despot je bila uvjerena da e tako doi do onakva razotuenja koje e pomiriti esenciju s egzistencijom. Jedna od posljedica tog
razotuenja ticat e se odnosa ovjeka i tehnike, budui da je, tvrdi Despot,
tehnika istodobno svrha i instrument ovjekova ostvarenja slobode.
35
DEMIAN PAPO
Filozofski oslonac pri pokuaju osnivanja dubrovakog uilita

u Stojkovievu govoru Erit tibi gloria (1424)
U izlaganju u se usmjeriti na zastupljenost filozofske sastavnice u govoru koji je poznat pod naslovom Erit tibi gloria (Bit e Ti na ast), a koji je
1424. godine odrao dubrovaki mislilac Ivan Stojkovi (oko 1395-1443).
Kao to doznajemo od Ivice Martinovia, jednog od istraiva hrvatske filozofske batine, Stojkovi je najplodniji hrvatski pisac 15. stoljea. Svoje
stajalite Martinovi je potkrijepio time to je ukazao na 111 razliitih
Stojkovievih spisa, od kojih je vie od njih osamdeset ubrojio u knjievnu
vrstu govora i poslanice, dok je upravo govor Erit tibi gloria smatrao onim
koji je oznaio poetak hrvatske renesanse.
Naime, u govoru Erit tibi gloria Stojkovi je dubrovakim vijenicima
predloio da se zauzmu za osnivanje dubrovakog uilita, pri emu je izloio i discipline koje bi na njemu trebale biti zastupljene. U te discipline,
predlae Stojkovi, spadale bi teologija, filozofija, kao i prirodne znanosti
(scientia naturalis). Oekivano, Stojkovi je pritom ukazivao na vanost
vjere, koju je smatrao temeljem spoznaje. Ipak, u govoru se zalagao i za
proirenje spoznaja, koje se, prema njegovu miljenju, na novoosnovanom
uilitu mogu ostvariti prouavanjem filozofije i prirodnih znanosti. Iz Stojkovieva govora moe se doznati da bi se pouavanje filozofije trebalo temeljiti na naucima Aristotela, Tome Akvinskog, Platona i Augustina.
Uz to, Stojkovi je u govoru izloio i metodoloke pristupe na kojima
bi poivala nastava na uilitu. Rije je o etirima pristupima. Prvi se temelji
na objanjavanju, drugi na dodavanju odreenih znanja postojeima, trei na
osnaivanju vjere, dok bi se etvrti, predlae Stojkovi, trebao temeljiti na
spoznaji suprotnosti. Dva od tih pristupa, tonije drugi i etvrti, dubrovaki
je dominikanac pritom potkrijepio Aristotelovim naukom.
36
DAJANA PAPRI
apsolventica diplomskog studija filozofije i pedagogije
Usporedba Guetieve filozofije odgoja i obrazovanja

s teorijama kritike pedagogije
Hrvatski renesansni filozof Nikola Vitov Gueti (1549-1610) objavio
je 1589. godine u Veneciji spis pod naslovom Governo della famiglia
(Upravljanje obitelji). Zaudo, hrvatski prijevod tog spisa, koji je priredio i
komentirao Marinko iak, a s talijanskog izvornika na hrvatski jezik prevela Maja Zaninovi, prvi je puta objavljen tek 1998. godine. Kada su se
bavili njegovom analizom, dosadanji su istraivai hrvatske filozofske batine spis najee smatrali dijelom Guetievih promiljanja o filozofiji politike, u sklopu koje je, a po uzoru na Aristotela, hrvatski filozof nastojao obuhvatiti podruje ekonomije, posebice one koja se odnosi na voenje kuanstva i obiteljskog gospodarstva. Inae, recepcija spisa Governo della famiglia je viestruka. Kao to je naglasio Davor Bali u svojoj prosudbi hrvatskog prijevoda spisa, vrijednost Guetievih stajalita prepoznali su i istraivai povijesti ekonomije, povijesti hrvatske knjievnosti, te pedagokih znanosti.
Prema miljenju Ljerke Schiffler, koja je 1977. godine objavila monografiju Nikola Gueti, u svojem dijalogu sa Stjepanom Buniem Gueti je
zastupao stajalite da je obitelj sredite drutvenog ivota. Kada je, pak, nauavao o odgoju i obrazovanju djeteta, uvelike se oslanjao na antike filozofe, posebice na Aristotela i njegovo djelo Politika. Osim na Aristotelova
djela, prilikom izlaganja svojeg pedagokog nauka pozivao se i na Platonova
djela, ponajprije na Zakone i Dravu, zatim na Senekin spis O dobroinstvima i na Ciceronov spis O dunostima.
U izlaganju u se usmjeriti na Guetievo tematiziranje odgoja i obrazovanja u njegovu spisu Governo della famiglia. Uz to, Guetiev pedagoki
nauk usporedit u sa stajalitima kritike pedagogije koja, prema miljenju
Rachel Dowty, amerike sociologinje i istraivaice kritike pedagogije,
obrazovanje promatra kao proces ovjekove drutvene, kulturne, politike i
osobne preobrazbe.
37
HRVOJE POTLIMBRZOVI
student 3. godine preddiplomskoga studija filozofije i pedagogije
Sutlievo razumijevanje pjesnitva

u djelu Bit i suvremenost
U izlaganju u govoriti o shvaanju pjesnitva koje je u svojem djelu
Bit i suvremenost iz 1967. godine iznio suvremeni hrvatski filozof Vanja
Sutli (1925-1989). Sutli je pjesnitvo razumijevao kao samu bt umjetnosti, a ne tek kao umjetniku vrstu ili knjievni rod. Svoj doivljaj pjesnitva pritom je nastojao temeljiti na grkom doivljaju, dakle kao proizvoenje (), posebice u smislu sabiranja i sainjavanja u djelo onoga po emu jesu ovjek i sva bia. No, Sutli je svoja stajalita o pjesnitvu
zasnivao i na Heideggerovoj ideji otvorenosti ovjeka prema svemu to ga
nadilazi i po emu jest ovjekom. Heideggerov utjecaj na Sutlievo miljenje
oitovao se i u isticanju Friedricha Hlderlina, kao primjera istinskoga pjesnitva.
Druga tema o kojoj u izlagati, a koju je Sutli takoer obradio u djelu
Bit i suvremenost, tie se odnosa pjesnitva i filozofije. Naime, Sutli je
pjesnitvo i filozofiju razumijevao kao temeljne pristupe ovjeka prema svemu to jest. tovie, smatrao je da se u odnosu pjesnitva i filozofije otvara
bitno pitanje kojim ovjek izlazi iz puke faktinosti ivota i ulazi u izvornost
postojanja svih bia. Prema Sutlievu miljenju, to pitanje je istodobno povijesno i suvremeno, jer se onaj tko pita nuno uklapa u zbivanje bti
vremena.
Povijesni karakter pitanja, nastavlja Sutli, ovjeka dovodi na prijelaz
izmeu stare povijesti, koju odlikuje otuenost, i nove povijesti, koju odlikuje zaviajnost. Dakako, Sutli je razlikovao filozofiju od pjesnitva: filozofija uvijek tei za onim to joj izmie, zbog ega je otuena, dok pjesnitvo odjelovljuje bt svega to jest u povijesnom svijetu, zbog ega je moment prakse koji mijenja svijet. Smatram da se upravo u tako poimanoj razlici nalaze nove perspektive filozofije i pjesnitva.
38
MARIO RADOVANOVI
Sreko Horvat: politika korektnost i terorizam

Sreko Horvat (Osijek, 1983) je ivopisan fenomen na hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj sceni. U svojoj dosadanjoj karijeri poznat je kao plodan
pisac, prevoditelj s njemakog i engleskog, zatim kao suosniva Subversive
Film Festivala i Subversive Foruma, te kao direktor Meunarodne konferencije i Subversive Foruma.
Svoja filozofska djela Horvat uvelike temelji na semiologiji (prouavanju znakovnih sustava), koju koristi zato da bi obradio i, primjerice, odnos
moi u globalistikim neoliberalnim drutvima. Filozofi na koje se najee
poziva su Friedrich Nietzsche (1844-1900), Roland Grard Barthes (19151980) i Jean Baudrillard (1929-2007), a svojim stilom i pristupom esto polarizira publiku, to se moe iitati iz optubi za diletantizam, neozbiljnost i
pozerstvo, koje mu je svojedobno uputio novinar Denis Kulji.
itajui Horvata, zamjetno je da su njegova stilska i metodoloka obiljeja, poput munjevitog skakanja s teme na temu, ukazivanja na ideoloku
podlogu u filmovima i pop kulturi, te sklonosti uporabi primjera iz svih
elemenata ivota, podudarna s metodama slovenskog filozofa Slavoja ieka. U izlaganju u se usredotoiti na tematiku dviju Horvatovih knjiga: Protiv politike korektnosti iz 2007. i Diskurs terorizma iz 2008. godine. Obje
knjige poruuju da se tragini povijesni dogaaji mogu u politikom diskursu koristiti kao orue vladajuega sistema za postizanje ciljeva koji e ga
odrati. U prvoj knjizi Horvat ukazuje na odnose moi koji su vidljivi u nazivima za manjine, te na naine prisvajanja i pretvaranja tih naziva u politiko
orue. U drugoj se, a na tragu Baudrillardovih teza o Teroru (terror) koji
moe vrebati bilo gdje, bavi sklonou tog istog sistema da proizvodi svojeg
novog velikog neprijatelja iz fikcije, traume i strahova, ime terorizam postaje univerzalan i banalan pojam (signifi) za razliite ideologije i dogaaje.
39
DRAEN RASTOVAC
student 3. godine preddiplomskoga studija filozofije i povijesti
Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci
Kangrgina stajalita o radu

Samo radom i borbom ovjek izlazi iz ivotinjskog carstva. Nakon
tog stajalita, Milan Kangrga (1923-2008) je rad odredio kao djelatnost u
kojoj se zbiva prisvajanje prirode po ovjeku i za ovjeka. Problem s kojim
se Kangrga pritom susree odnosi se na sukob izmeu onih vrsta rada koje bi
mogle iznijeti teret ovjekova izdvajanja iz ivotinjskog carstva. Taj problem oituje se u pokuaju da se odgovori na sljedee pitanje: kakav je to rad
koji nas izdvaja iz ivotinjskog carstva, a prirodu podinjava ovjeku?
Navedenim temama Kangrga se bavio u djelu Etiki problem u djelu
Karla Marxa: kritika moralne svijesti iz 1963. godine, u kojem je ponudio
dva mogua odgovora. Jedan od njih odnosio se na to da ovjeka od ivotinjskog carstva odvaja ona vrsta rada koja vri funkciju misaonog (duhovnog) rada. Prema Kangrginu miljenju, taj odgovor je blii Hegelovu nauku.
Odgovor koji je Kangrga smatrao bliim Marxovu nauku bio je taj da nas od
ivotinja odvaja, ali i prirodu podinjava ljudima, ona vrsta rada ija je posljedica produktivnost, a koja je rezultat fizikog ili predmetnog rada.
U izlaganju u ukazati na pozitivne i negativne strane obaju stajalita, a
zbog nastojanja da prikaem i analiziram smjer argumentacije kojom se
Kangrga posluio. Pritom istiem da je Kangrga stao na Marxovu stranu: od
ivotinja nas odvaja produktivni ili fiziki rad. Inae, ispravnost Kangrgina
priklanjanja Marxovim stajalitima potvruje i teoretiar marksizma Gerald
Allan Cohen (1941-2009) u svojem djelu Karl Marxs Theory of History: A
Defence iz 1978. godine. U tom djelu Cohen je analizirao stupanj razvijenosti do koje nas je doveo produktivni ili fiziki rad, a posebice nain kojim
je fiziki rad pomogao preoblikovanju prirode u nau korist. Premda se egzaktna distinkcija izmeu fizikog i misaonog rada moe nai vrlo teko,
naroito onda ukoliko se priklonimo Kangrginu stajalitu, iz izlaganja e biti
jasno da je upravo fiziki rad presudan za odvajanje ovjeka od ivotinjskog
carstva.
40
DAMIR SEKULI
student 2. godine preddiplomskoga studija filozofije te engleskoga jezika i
knjievnosti, Filozofski fakultet, Sveuilite u Osijeku
Dijalog o srei smrtnika Nikole Modrukog

Hrvatski renesansni mislilac Nikola Modruki (Nicolaus Modrus/s/iensis, prije 1427-1480) autor je spisa De mortalium felicitate dialogus (Dijalog
o srei smrtnika). Prema dananjim spoznajama, Modruki je spis napisao
izmeu 1463. i 1464. godine i on je njegov spisateljski prvijenac te najvanije filozofsko ostvarenje. Uz to, a to doznajemo iz monografije anrovi
hrvatske filozofske batine od 15. do 18. stoljea (2011) koju je napisao Ivica
Martinovi, spisom De mortalium felicitate dialogus Modruki je postao
zaetnikom gnoseolokog diskursa u Hrvata, ali i rodonaelnikom dijaloga
najomiljenijeg anra meu hrvatskim renesansnim filozofima.
U svojem spisu Modruki se usmjerio na jedno od ondanjih vanijih
filozofsko-teolokih pitanja: moe li ovjek bez Objave spoznati svoju vrhunaravnu svrhu ili svoju sreu? Prema stajalitima hrvatskog renesansnog mislioca, ovjek Boga moe spoznati i naravnim (prirodnim) putem. Ta tvrdnja
slijedi i iz studije Modruki o ljudskoj srei kao srei smrtnika (1995) koju
je napisala Erna Bani-Pajni. Iz te studije doznajemo da se spis Modrukog
sastoji u tome da se dokae kako se 1/ do spoznaje upravo tako izloenog
cilja [sree smrtnika koja se sastoji od otvorenog i jasnog gledanja boanskog velianstva (felicitatem in aperta claraque divinae maiestatis visione
sitam)] ovjek moe uzdii vlastitom moi spoznavanja, tj. prirodnim putem te 2/ kako je naravnim dokazima mogue dokazati mogunost takve
spoznaje.
Inae, prema naslovu bi se moglo zakljuiti da je spis etike naravi
(srea ovjeka). No, ta odredba vrijedi samo za poetak, jer u spisu ipak prevladava gnoseoloka komponenta. Naime, Modruki se ponajvie usmjerio
na sustavno izlaganje razlog o tome da je ovjeku mogue vlastitim snagama spoznati Boga.
41
ANTONIO SHALA
Uloga zakonodavca u Petrievu

spisu Sretan grad (La citta felice)
Renesansa je u svemu, pa tako i u filozofiji, svojim uzorom smatrala
antiku Grku. Sukladno tome, hrvatski renesansni filozof Frane Petri (lat.
Franciscus Patricius, tal. Francesco Patritio, 1529-1597) je u povijesti filozofije ostao zapamen kao predani platonovac, ali i kao vatreni antiaristotelovac. Unato toj injenici, u njegovom mladenakom etiko-politikom spisu Sretan grad (La citta felice), koji je zavrio 1551., a objavio 1553. godine,
zamjetan je utjecaj Aristotelove Politike koja je filozofu s otoka Cresa uvelike sluila kao obrazac i nit vodilja. Takoer, u spisu je, dodue u manjoj
mjeri, prisutan i utjecaj Platonova nauka, posebice onoga koji je izloen u
Dravi.
Inae, miljenja o zastupljenosti utopizma u Petrievu spisu su meu istraivaima hrvatske filozofske batine podijeljena. Neki od njih, primjerice
Lino Veljak i Mislav Kuko, smatraju da je Sretan grad spis savjetodavne
naravi, dok ga, primjerice, Lawrence E. Hough smatra iskljuivo utopijskim
spisom. U svakom sluaju, Petri se, premda poprilino saeto, oitovao o
brojnim temama vezanima za besprijekorno funkcioniranje jednoga grada,
kao i o omoguavanju blaenstva njegovih graana.
Kada je promiljao o stanovnicima, Petri je grad podijelio na dva velika dijela, od kojih je, kako pie, jedan radniki i bijedan, a drugi gospodski
i sretan. Sretan grad je svrhovit, a cilj mu je postizanje blaenstva njegovih
graana. Creanin je smatrao da su za ostvarivanje sree u gradu nuna tri
uvjeta, od kojih jedan pripada vanjskim uvjetima, kao to su, primjerice,
poloaj grada i idealan broj graana. No, preostala dva Petrieva uvjeta ipak
valja smatrati vanijima: odgovornost zakonodavca prema graanima i uloga
zakonodavca u odgoju mladih. Uloga zakonodavca u Sretnom gradu sastoji
se od upuivanja na vrlinu, zatim od pomnog konstruiranja zakonskih odredbi o odgoju mladih za vrline te, u konanici, od potpuna ostvarenja ivota u
vrlini i sree graana.
42
MARIN STOLICA
student 2. godine diplomskoga studija filozofije te hrvatskog jezika i knjievnosti, Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu
Politika filozofija Jurja Kriania u djelu

Politika ili Razgovori o vladalatvu
Juraj Kriani (1618?-1683), jedan od najsvestranijih hrvatskih mislilaca 17. stoljea, dobio je zaslueno mjesto u kulturnoj povijesti tek dugo nakon svoje smrti. Kasna recepcija njegova nauka ne treba uditi, budui da je
bio idealist i vizionar ije transnacionalne tenje nisu bile prepoznate od
njegovih suvremenika. Naime, Kriani je nastojao izmiriti sve slavenske
narode, pri emu izdvajam njegovu ideju crkvenog sjedinjenja svih Slavena.
Krianiev opsean opus uvelike se temelji upravo na ideji sveslavenstva i ideji ekumenizma. To ponajprije dolazi do izraaja u djelu Politika ili
Razgovori o vladalatvu, koje je, prema miljenju brojnih istraivaa, najvanije Krianievo djelo. Napisano je na opeslavenskom jeziku, a nastalo je u razdoblju od 1663. do 1666. godine i obuhvaa trilogiju o, kako stoji
u Predgovoru djela, vladarevu bogatstvu, moi i mudrosti. Premda se iz
naslova oekuje da e djelo biti pisano u formi dijaloga, iz monografije
anrovi hrvatske filozofske batine od 15. do 18. stoljea, kojoj je autor Ivica
Martinovi, doznajemo da je Kriani dijaloge utkao tek u trei dio svojih
Razgovora. Uz to, a to takoer doznajemo od Martinovia, cijeli se Krianiev rukopis odlikovao strogom strukturom rasprave, s podjelom na naslovljene razdele i podpodjelom na numerirane paragrafe.
U izlaganju u se usmjeriti na prikaz politiko-filozofskih tema u djelu
Politika ili Razgovori o vladalatvu. Premda je tek u treem dijelu, bavei se
pritom anrovima primijenjene politike (primjerice, model careva govora podanicima ili nacrti zakona o pravima podanika), zapoeo sa sustavnim izlaganjem politike filozofije, Kriani je itavo djelo proeo politiko-filozofskim promiljanjima. Dakle, u izlaganju u ukazati na politiko-filozofsku sastavnicu u djelu, ali i na obrazloenje tvrdnje koju sam zapisao u prvoj
reenici ovoga saetka: Kriani je jedan od najsvestranijih hrvatskih mislilaca 17. stoljea.
43
MARINA OKI
studentica 2. godine diplomskoga studija filozofije i pedagogije
Sutliev dijalog s Heideggerom

u djelu Bit i suvremenost
Poticaj za izlaganje pronala sam u dijalogu koji je Vanja Sutli (19251989) u svojem djelu Bit i suvremenost iz 1967. godine ostvario s Martinom
Heideggerom. Naime, Sutli je smatrao da se Heideggerova stajalita mogu
tumaiti iz suvremene perspektive. U izlaganju u ukazati na razloge koji su
Sutlia ponukali na dijalog s Heideggerom, kao i na Sutlieve odgovore kojima je nastojao razrijeiti pitanja koja se tiu suvremenog ovjeka.
Piui Bit i suvremenost, Sutli je promiljao o smislu bitka i analizi
egzistencije, pri emu je isticao da smisao bitka uvelike ovisi od egzistencijalne analitike, odnosno od apriornog okvira razumijevanja bitka iz perspektive egzistencije ovjeka. Prema Stuliu, kada Nita tematiziramo kao
iskustvo koje se temelji na Strahu, mi mislimo na onakvo stanje ljudske
egzistencije u kojem je sadran Svijet. Naime, smatrajui da se bitak-usvijetu temelji na Strahu, Sutli je cjelinu tubitka odredio kao ono to je
konano, ali i kao ono to je u njega ubaeno i u njemu upueno na posljednju mogunost: smrt. Na taj nain Sutli je izdvojio, a onda i predloio
rasvjetljenje problema prisutnog u Heideggerovu nauku, dakle problema koji
se odnosi na nadilaenje relacije izmeu subjekta i objekta.
Uz to, smatrajui da filozofija ne smije biti ravnoduna na vrijeme koje
nas odreuje, Sutli je uvidio i ukazao na vanost preispitivanja spremnosti
filozofije da razmotri i fenomen zbilje u svakodnevnici kao iskazu otvorenosti bitka, koji u dijalogu nee zanemariti nijedno pitanje ili primjedbu. Budui da je elio prii suvremenom duhu i novom razumijevanju zbilje, pritom je, podsjeajui i nas i samoga sebe, upozorio na dugove koje je Heidegger platio svojoj pripadnosti novovjekovnoj filozofiji. Dakle, Sutli je
bio vrlo dobro upuen u problematiku suvremene fenomenologije, u sklopu
koje je u djelu Bit i suvremenost ostvario dijalog s Heideggerom, ukazujui
na rasvjetljavanje fenomen prisutnih u nauku tog njemakog filozofa.
44

Prikaz dosadanjih dvaju

studentskih filozofskih simpozija
45
46
Studentski filozofski simpozij Etike teme*

Studentski filozofski simpozij pod nazivom Etike teme odran je 5.
svibnja 2011. godine. Raspon izlaganja obuhvatio je velike etike mislitelje
poput Aristotela i Kanta, no takoer nisu izostala niti izlaganja o suvremenim primjenama etike na najrazliitija pitanja ljudskog djelovanja. Simpozij
je bio razdijeljen na pet sesija, a nakon svake sesije je pod vodstvom moderatora uslijedila i rasprava. Izlagai su najveim brojem bili studenti, i to
sa osjekog, zagrebakog, akovakog i splitskog sveuilita. Treba napomenuti kako je simpozij bio otvoren i za studente koji nisu samo studenti
filozofije, s tim da je tema izlaganja uvijek bila u domeni etike. Uspjeh po
svim podrujima nije izostao.
Simpozij je zapoeo predavanjem Bruna urka. On je nastupio s temom Etika kao nastavni predmet. Izlaganje je bilo usmjereno na izvoenje
nastave etike u hrvatskim kolama, ali i drugim zemljama Europe. Pozitivne
i najuspjelije primjere raznovrsne nastave etike pronalazimo u skandinavskim zemljama i sjeveru Europe Finska, vedska, Latvija, Estonija, itd.
Emanuela Kuli (studentica filozofije, Osijek) se nadovezala na zapoetu tematiku izlaganjem Etika i(li) vjeronauk u koli?. Najvie panje bilo je
posveeno kvantitativnom stanju i usporedbi etika vs. vjeronauk u Hrvatskoj,
unazad 10 godina. Posljednji izlaga u sesiji bio je Marijan Krivak, koji je
nastupio s temom Kritika moralne svijesti. Glavni dio izlaganja bio je posveen poimanju etikog i moralnog u klasinom njemakom idealizmu
(ponajvie u sustavima Kanta i Hegela), ali takoer i jo uvijek prisutnom
praxis poimanju etike danas. Izlaganje se dotaklo i ope kritike popularnog
moralizma koji nam se svakodnevno nudi u medijima. Uslijedila je rasprava u kojoj je najvie pitanja bilo vezano uz prosjeno razumijevanje etike
i vjeronauka iz svakodnevne perspektive, te kako takva opredjeljenja utjeu
na mlade. Takoer je bilo rasprave o problemu izvoenja etike kao nastavnog predmeta u kolama, te injenici kako etiku esto predaju neadekvatno
osposobljeni nastavnici.
Potom je uslijedila druga sesija, gdje su kao prvi izlagai nastupili Igor
Loinjak i Ines Skelac (studenti filozofije, Zagreb) s temom Moralnost u okvirima liberalizma. Vei dio izlaganja bio je usmjeren na etike koncepcije
* Ovaj prikaz preuzet je iz asopisa Filozofska istraivanja, u kojem je otisnut 2011. godine: Slaven Lendi, Studentski filozofski simpozij Etike teme, Filozofska istraivanja 31/2 (2011),
str. 475-477.
47
idejnih stvoritelja liberalizma, poput Johna Lockea, Jeremyja Benthama i

Johna Stuarta Milla, te na naine oitovanja razvojnog puta liberalizma i moralnosti unutar njega (u koju spadaju imbenici opeg dobra i pursuit of
happiness) do dananjeg poimanja demokracije. Potom je izlagao Luka Mati (student filozofije, Osijek) s temom Univerzitet Revolucija? u kojoj
je obuhvatio etiku problematiku revolucije te njezin nuan odnos s prosvjetnom institucijom univerziteta, popraeno terminologijom i idejnim konceptima klasinog njemakog idealizma i F. W. J. Schellinga. Govorniko
mjesto je potom preuzeo Hrvoje Potlimbrzovi (student filozofije, Osijek) s
temom Utjecaj drutvenih mrea na drutvo i pojedinca, koji se uz aktualnu problematiku drutvenih mrea poput Facebooka pozabavio pitanjem
ine li nas drutvene mree boljima ili ne, te kako utjeu na etiku svijest i
perspektivu u prosjenog graanina. Zakljuak se vrtio oko teze kako drutvene mree ipak vie pridonose stvaranju lane stvarnosti, te ih prosjeni
graanin (uglavnom!) prihvaa nekritiki i apriori kao dio svakodnevne egzistencije. Drugu sesiju zakljuila je Anita Luni (studentica filozofije, Split) s
temom Dobar ovjek i dobar graanin moe li tko nadii Antigoninu raspetost?. Unutar izlaganja je, koristei etiki, knjievni i povijesni motiv lika Antigone, iznijela usporedbu dunosti i moralnosti (uslijed kojih ponekad
nastaje razapetost pojedinca) u antikom poimanju i danas. U raspravi se
najvie tematizirala suvremena moralnost u okvirima liberalizma i neo-liberalizma te komentiralo filozofsko i etiko poimanje drutvenih mrea.
Treu sesiju otvorilo je izlaganje Lidije Toth (studentica filozofije,
Osijek) na temu Samoubojstvo kao filozofski problem. Teite izlaganja
stavljeno je na etika gledita Davida Humea i Immanuela Kanta, te njihova
dijametralno suprotna stajalita o ovjekovu samoubojstvu i kako ono korespondira s pojmom slobode. Naglasak je stavljen na otru suprotnost opravdanja i poimanja samoubojstva kao minimalnog zla, te Kantovo poimanje
samoubojstva percipiranog kao krenje kategorikog imperativa i povreda
pojma dunosti prema vlastitoj ovjenosti. Potom je nastupila Dajana Papri (studentica filozofije, Osijek) s temom Pojam lai kod Kanta. Izlaganje je rezimiralo i dalo pregled generalnih reakcija u filozofskim krugovima po pitanju Kantova popularnog spisa O tobonjem pravu da se lae iz
ljubavi prema ljudima. Istaknuto je da ni ovaj Kantov spis ne smijemo promatrati izvan samog konteksta itavog Kantova filozofskog opusa, te kako
interpretator mora uzeti u obzir injenicu kako je navedeni Kantov spis nastao prije kao replika u otvorenoj filozofskoj raspravi, nego kao konkretan
postulat. Sesija se nastavila izlaganjem Mirte Gojevi (studentica filozofije i
48
kroatistike, Osijek) na temu Rasprave o pobaaju, koja je obuhvatila kako

filozofsku tako i medicinsku terminologiju, navodei najznaajnije argumente pro-life i pro-choice pozicije, kao i trenutne statistike pobaaja u RH. Treu sesiju zakljuila je Barbara Krui (studentica anglistike, Osijek) izlaganjem Intelektualno vlasnitvo i plagijat koliko zapravo znamo?. Svoje
izlaganje bazirala je na injenicama kako smo zapravo nesvjesni etikih i
pravnih implikacija, osobito u akademskom ivotu, te takoer upozorila na
mogunost nenamjernog krenja autorskih prava, to je est, ali akademskoj
zajednici nedovoljno poznat sluaj. Takoer je objasnila kako etike i pravne
norme korespondiraju kod problema plagijata. Uslijedila je rasprava o izlaganjima, najvie usmjerena na Kantovo poimanje lai i samoubojstva.
etvrtu sesiju zapoela je Suzana Masla (studentica teologije, akovo) s referatom Etika vrline kod MacIntyrea. U svom izlaganju prikazala
je MacIntyreovu etiku vrline koju sam MacIntyre poima kao vrsto ukorijenjenu u povijesno utemeljene drutvene obiaje (iz tog sadraja drutvenog
obiaja sam moralni sadraj biva evaluiran), te blisku aristotelizmu i teleologiji. Takoer naglaava autorovo glavno djelo After Virtue kao sjajan i iscrpan pogled u etiku vrlina. Sesiju je nastavio Vedran Rutnik (student filozofije, Osijek) s temom Aristotelov pojam prijateljstva. Izlaganje je tematiziralo Aristotelov nauk o prijateljstvu sadran poglavito u Nikomahovoj etici,
te najbolji mogui razlog zbog kojeg dvoje ljudi stupa u prijateljstvo krepost. Takoer, izlaganje je tematiziralo prijateljstvo kao slinost i zajedniku
tenju prema kreposti, jer tada prijateljstvo postaje dobro radi njega samoga.
Ana Toti (studentica teologije, akovo) izlagala je na temu Dva pristupa
pojmu slobode u filozofskoj tradiciji, pri emu se najvie oslanjala na pristup problematici slobode kod Hanne Arendt. Izlaganje je bilo usmjereno na
poimanje istinske slobode kao sjedinjenja misli, rijei i djelovanja po principu slobode grkog polisa. Sesiju je zakljuilo izlaganje Ane Mihaljevi
(studentica filozofije, Osijek) Nietzscheova kritika kranskog morala
koje je obuhvatilo Nietzscheovo kontroverzno poimanje kranskog morala
kao morala slabih, tj. morala koji je izvana nametnut, s tradicijom koja
dolazi jo od grke filozofije.
Prvo izlaganje u narednoj sesiji, pod naslovom Sablast Marxa jo uvijek krui, odrala je Tamara Raki (studentica filozofije, Osijek). Izlaganje
se referiralo na suvremeno poimanje marksizma te izraenu proturjenost
neoliberalizma i diktature kapitala s osnovnim naelima socijalne demokracije. Izlagaica se osobito osvrnula na Slavoja ieka i njegovu kritiku
neoliberalizma. Bilo je rijei i o protuzavjeri nadahnutoj Marxom koju spo49
minje Jacques Derrida. Potom je nastupio Slaven Lendi (student filozofije,

Osijek) s temom Etika problematika suenja zloincu Eichmannu kod
Hanne Arendt, u kojoj je istaknuo filozofski i pravni fenomen suenja
nacistikom zloincu Adolfu Eichmannu. Osobito mnogo panje bilo je posveeno izvjetaju Hanne Arendt pod nazivom Eichmann u Jeruzalemu, te
njezinom terminu banalnost zla, koji opisuje i pravnu problematiku suenja
totalitarnom reimu kao i samu Eichmannovu linost. Ovu, posljednju, sesiju
zatvorila je Eleonora Kramari (studentica filozofije, Osijek) s temom Nekoliko teza o prostituciji. Posebno je bila spomenuta pozicija s koje marksizam gleda na prostituciju kao na proizvod klasne borbe, a prostitutka (ona
ili on) jest shvaena kao najamni radnik koji svom poslodavcu ini uslugu
rada, tj. seksualnog odnoaja. Takoer su bili izreeni feministiki i antifeministiki stavovi o samom fenomenu prostitucije. U raspravi su se sudionici
koncentrirali na temu nametanja neo-liberalizma u Hrvatskoj, kao i problematiku osobne odgovornosti Adolfa Eichmanna, uz opservacije o prostituciji. Potom je dr. sc. Marko Toki zaokruio simpozijsko druenje kratkim
govorom o onome to ovaj simpozij kao takav predstavlja za akademsku
zajednicu, ali i za ovjeka kao drutveno, spoznajue i povijesno bie.
Slaven Lendi
50
II. studentski filozofski simpozij Filmozofija*

Drugi studentski filozofski simpozij pod nazivom Filmozofija odran
je 3. svibnja 2012. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Idejni inicijator simpozija je izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak. Takoer, dan prije (2.
svibnja) na Filozofskom fakultetu u Osijeku odrala se i projekcija povijesno-filozofskog filma Agora, zamiljena kao svojevrsni uvod u simpozij.
Simpozij je poeo u devet sati ujutro u sveanoj dvorani Filozofskog fakulteta, a uvodnu rije imali su izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak i izv. prof. dr.
sc. eljko Senkovi, voditelj Odsjeka za filozofiju. Krivak je jezgrovitom
krilaticom naznaio bit i smisao samog simpozija ove vrste koji se moe
smatrati poprilino novim u hrvatskoj filozofskoj tradiciji a ona glasi:
Misli to gleda. To je nagovijestilo i problematiziranje smisla neeg to
se zove filmozofija, te ima li smisla danas govoriti o neemu takvom. Nadovezao se profesor eljko Senkovi, koji je istaknuo ulogu filma kao svojevrsne magije dananjice i bitnog elementa ponesenosti publike filmskim
medijem, koji je otvoren za najrazliitija i najraznovrsnija tumaenja. Mnoga
izlaganja na simpoziju bila su adekvatno popraena i audiovizualnim sadrajem, koji je prije svega ukljuivao najzanimljivije i misaono najprovokativnije isjeke iz tematiziranih filmova.
Simpozij se odvijao u etiri sesije, a prvu sesiju otvorio je Marijan Krivak temom Filmozofska Agora. Izlaga je Agoru protumaio kao film koji
ima povijesnu podlogu, ali i filozofski sadraj. Krivak smatra kako treba
naglasiti da ovaj film vrlo odvano i neaplogetski preispituje kranstvo, njegove frakcije i povijesne utjecaje od kojih su neki u filmu prikazani u
prilino mranom i atipinom tonu. Naglasak je takoer i na glavnoj protagonistkinji filma filozofkinji i matematiarki Hipatiji, te na evoluciji same
filozofije u povijesnom kontekstu. Nadovezao se Slaven Lendi (student
filozofije, Osijek) s temom Akira: o mogunosti ozbiljnog (filozofskog?)
animiranog filma. Unutar izlaganja ukratko je tematizirana povijest japanskog animiranog filma, kao i ozbiljni drutveni i misaoni sadraji prisutni u
navedenom kultnom animiranom filmu npr. militarizam, revolucija, ontoloka priroda moi, ali i prijateljstvo i osobna odgovornost. Nastavio je Mario Radovanovi (student filozofije, Osijek) s temom Waking Life Richarda
* Ovaj prikaz preuzet je iz asopisa Filozofska istraivanja, u kojem je otisnut 2012. godine: Slaven Lendi, II. studentski filozofski simpozij Filmozofija, Filozofska istraivanja 32/2 (2012),
str. 384-386.
51
Linklatera: forma i kljune ideje. Izlaga je takoer tematizirao mogunost

ozbiljnog animiranog filma kojemu su primarna ciljna publika odrasli, njegove eksplicitne filozofske teme koji se preispituju i istrauju u filmu (npr.
evolucija, svijest, determinizam, intersubjektivnost, itd.), a bilo je rijei i o
revolucionarnoj tehnici rotoskopije kojom je film snimljen. Uslijedila je
rasprava pod vodstvom moderatora eljka Senkovia. Potom je zapoela
druga sesija, pod vodstvom moderatorice dr. sc. Martine eelj. Sesiju je zapoeo Juraj Jarmek (student filozofije, Osijek) s temom Bela Tarr i Torinski
konj: istinska umjetnost. Najvei dio izlaganja bio je posveen samoj elementalnoj i filozofskoj strukturi filma kako kroz film postupno nestaju elementi vatre, vode, zemlje i zraka, te kako je percipirana ljudska krivnja zbog
bogoubojstva. Izlaganje je sumirano u jezgrovitoj izjavi U ovom filmu
boga nema. Treba spomenuti da film svoj naziv duguje konju kojega je
filozof Friedrich Nietzsche zagrlio u gradu Torinu, netom prije nego to je
poludio. Nadovezao se Hrvoje Potlimbrzovi (student filozofije, Osijek) s
temom Drutvo mrtvih pjesnika: in pobune i in apsolutne slobode. Kao
filozofski i moralni problem tematizirano je samoubojstvo koje je prijelomna
toka filma kao in pobune ali i in slobode. Tematizirana je i pedagoka
tematika samog filma. Sesiju je nastavila Suzana Masla (studentica teologije, akovo) s temom Filozofijska analiza filma The Truman Show tematizirana je determinirana sloboda i svojevrsna simulacija ivota koje su
prikazane u filmu, kao i religijski kontekst samog filma. Izlagaica se fokusirala na to da su manipulacija i svojevrsno izigravanje boga, prikazani u filmu, protivni kategorikom imperativu. Posljednje izlaganje u sesiji imao je
Marko Doen (magistar filozofije, Osijek/Zadar) s temom Heideggerovo
miljenje tehnike. Fokus izlaganja bio je na razlikovanju biti tehnike i same
tehnike, tehnika u svojem ljudskom i antropolokom kontekstu u Heideggerovoj filozofiji, te mogunosti tehne kao stvaralatva i kao poiesisa. Uslijedila je rasprava pod vodstvom moderatorice Martine eelj.
Potom je napravljena pauza u trajanju od dva sata, a u meuvremenu je
na red dolo predstavljanje filozofskog bloka objavljenog u asopisu Cris,
Povijesnog drutva Krievci. U izlaganju su sudjelovali Ivan Pekli, prof.,
glavni urednik Crisa, zatim doc. dr. sc. Davor Bali, urednik filozofskog
bloka, te izv. prof. dr. sc. eljko Senkovi, voditelj osjekog Odsjeka za
filozofiju. Tematizirana je povijest asopisa, od poetka izdavanja 1999. godine, te veliki napredak od skromnih 90 stranica prema dananjih 500 stranica. Treba istaknuti i otvorenost asopisa i urednitva za sve drutveno-humanistike znanosti. Takoer, u ovom broju pojedine su tekstove u koautor52
stvu objavljivali profesori zajedno sa zainteresiranim i motiviranim studentima.

Nakon predstavljanja asopisa, nastupila je trea sesija pod vodstvom
moderatora Marijana Krivaka. Prvo izlaganje imao je Davorin uti (magistar
filozofije, Osijek/Zagreb) s temom District 9, ili kako nam Apartheid jo
uvijek visi nad glavama. Unutar izlaganja tematizirana je socijalna i politika tematika SF filma, kao i aluzije na Apartheid i rasizam, te kako su izvanzemaljci u ovome filmu zapravo neto vrlo blisko filozofskom pojmu
homo sacera ovjeka koji je u suvremenom svijetu gotovo potpuno obespravljen. U sesiji je s izlaganjem nastavio Vilim Pluari (magistar dizajna,
Osijek/Zagreb) s temom Avatar Jamesa Camerona: povratak filma u Hollywoodsku blockbuster produkciju, naglaavajui vanost Camerona i njegovih epskih projekata. Unutar izlaganja Cameron je tematiziran kao vrlo zanimljiv aspekt u vizualnoj kulturi filma (zbog svojevrsne namjerne vizualne
reciklae starijih filmskih projekata, kao i transparentnosti i tehnike ispoliranosti svojih filmskih uradaka), ali i percepcije tehnologije uope
Cameron prikazuje tehnologiju kako isprva napada ovjeka, a potom se
iskupljuje i spaava ga. U slinom tonu nadovezao se Zoran Koji (magistar
filozofije, Osijek/Zadar) s temom Mogunost filozofiranja s drevnim izvanzemaljcima. U izlaganju je tematizirao znanstvene mogunosti (neke sadanje, neke futuristike) u vidu raunalne i interplanetarne komunikacije, te
kako bi se navedene mogunosti utjecale na etiku, teologiju i antropologiju.
Posljednje izlaganje u sesiji imao je Davor Bali s temom Vlak u snijegu:
film koji potvruje Aristotelovo stajalite da je ovjek drutveno bie. Izlaganje je bilo popraeno audiovizualnim sadrajem, te je tematiziralo srodnost s Aristotelovom politikom i socijalnom filozofijom npr. injenica da
ljudi (pa ni djeca prikazana u spomenutom filmu) ne mogu izbjei ivot u
zajednici, ak i ako ne ele biti unutar zajednice. Tematizirana je i scenografija, te glazbena sredstva u filmu razlikovanje glazbe u zajednici i
autoritarnog modela antagonistike manjine djece iz filma. Uslijedila je
rasprava pod vodstvom moderatora Marijana Krivaka.
Potom je uslijedila zavrna, etvrta sesija, koju je moderirao Davor
Bali. Sesiju je otvorio Luka Mati (student filozofije, Osijek) s temom
Hackers: od trash filma prema ontologiji interneta u svijetu filma. Uz sam
film, izlaganje je bitno tematiziralo internet kao novo podruje ovjekove
autonomije i slobode, a razmatrano je i poimanje samog hakera u suvremenom svijetu prije svega kao rezultata nedovoljno usmjerenog kolskog
sustava prema pojedincu u suvremenom informacijskom dobu. Unutar
53
izlaganja tematiziran je i Hackerski manifest, te je naglaavana vanost interneta kao prostora slobode. Izlaganje je nastavio Vedran Rutnik (magistar
filozofije, Osijek/Zadar) s temom Pretpostavke vanfilozofijskog skoka u
filozofiju. Izlaganje je tematiziralo film kao (ne)autentino sredstvo umjetnosti te u kojem odnosu film stoji s tehnikom. Glavna teza izlaganja bila je
da film posuuje svoj sadraj, te je uvjetovan tehnikom, a izlaganje je problematiziralo i pitanje stvara li film neto autentino svoje, te na koje naine
doprinosi razumijevanju i tumaenju. Nadovezala se Anita Luni (studentica
filozofije, Split) s temom Film kao mogunost filozofije ili znak njenog
stanja u vremenu. Tematizirana je didaktika priroda filma, te ponekad neizbjena popularizacija sadraja kroz film, osobito u mainstream percepciji.
Posljednji izlaga bio je Josip Mudri (student teologije, akovo) s temom
Biblijski motivi u filmu, koje je tematiziralo povijest odnosa filma i crkve
(u suradnikim i antagonistikim aspektima), te mnoge pojave koje su proizale iz tog dugog odnosa. Izlaganje je tematiziralo i redatelje ije ideje
doista imaju bitne teoloke koncepte, kao i opsesiju prepoznavanja figura
nalik Kristu u brojnim filmovima koja sa sobom ponekad nosi vie tete
nego koristi. Spomenuti su i temeljni filmski kranske kinematografije kao
npr. Evanelje svetog Marka, a izlaganje je zakljueno opservacijom kako
je film ipak mjesto na kojem ponekad moemo susresti boga. Uslijedila je
rasprava pod vodstvom moderatora Davora Balia, a potom je simpozijsko
druenje zaokrueno i zakljueno zahvalom organizatora, sa zajednikom
nadom kako film ima svoju legitimnu budunost u svijetu kritike misli i
filozofije.
Slaven Lendi
54

Prikaz povijesti osjekog studija

filozofije i Odsjeka za filozofiju
55
56
Ususret desetoj generaciji studenata filozofije u Osijeku: prilog

povijesti osjekog Odsjeka za filozofiju
1. Uvod
Poetkom nadolazee akademske 2013./2014., dakle u jesen ove
kalendarske godine, Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku upisat e desetu generaciju studentica i studenata filozofije. Krajem te akademske, znai u
jesen idue kalendarske godine, navrit e deset godina od osnivanja studija
filozofije. Budui da dosad nije napisana povijest Odsjeka za filozofiju, kao
ni studija filozofije, i budui da o njima nema objedinjenih podataka, kao ni
podataka o aktivnostima osjekih studentica i studenata filozofije, u ovoj
knjiici prikazat u, poevi od njihova osnivanja do danas, rad Odsjeka i
studija, a potom i aktivnosti osjekih studentica i studenata. Dakle, na stranicama koje slijede donijet u najosnovnije podatke o ustroju studija, zatim o
nastavnicima koji su predavali i koji predaju na Odsjeku, onda o broju studentica i studenata te o studentskim aktivnostima. Uz to, budui da je u postupku usvajanja novi program studija filozofije, donijet u i osnovne informacije o tom programu.
Za priliku i podrku pri izradi ovoga priloga ponajprije zahvaljujem dr.
sc. Davoru Baliu, koji ga je kao urednik odluio uvrstiti u ovu knjiicu i
pomogao mi u prikupljanju materijal. Potom zahvaljujem dr. sc. eljku
Senkoviu, voditelju Odsjeka za filozofiju, koji mi je omoguio uvid u
materijale vezane uz promjenu programa studija. Takoer, zahvaljujem dr.
sc. Vladimiru Jelkiu, koji mi je uvelike pomogao time to je izdvojio najvanije dogaaje iz vremena kada je bio voditelj Odsjeka za filozofiju. Nadalje, zahvaljujem voditelju Ureda za studentska pitanja Filozofskog fakulteta Domagoju Burazinu i referentici Idi Belaj, koji su mi omoguili uvid u
statistike podatke o studenticama i studentima Odsjeka za filozofiju. Na
koncu, zahvaljujem kolegicama i kolegama koji su studirali ili jo uvijek
studiraju na Odsjeku, pogotovo onima koji su mi dali informacije koje sam
iskoristio za izradu ovoga priloga.
2. Iz povijesti studija i Odsjeka
U ovom poglavlju donijet u statistike podatke o onim studenticama i
studentima filozofije koji su studirali na Odsjeku, poevi od njegova osni57
vanja do danas, potom podatke o studentskim izvannastavnim aktivnostima,

kao i podatke o studijskim programima i njihovim promjenama od osnutka
studija do danas. Takoer, ponudit u pregled promjena koje se predviaju
aktualnim prijedlozima za preustroj studijskih programa i, na kraju, navesti
nastavnice i nastavnike koji su predavali i koji predaju na Odsjeku za filozofiju.
2.1. Podaci o studenticama i studentima
Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku je na studij filozofije prvu generaciju studentica i studenata upisao akademske godine 2004./2005. Dakle,
punih 130 godina nakon prvog studija filozofije u Hrvatskoj, onog na tadanjem Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveuilita Franje Josipa I. u
Zagrebu. Inae, prva generacija osjekih studentica i studenata filozofije pripada posljednjoj generaciji hrvatskih studentica i studenata koji su studirali
po takozvanom starom sustavu, znai po onom koji je podrazumijevao
etverogodinji dodiplomski studij. Ve druga generacija, ona koja je upisana akademske 2005./2006. godine, zapoela je svoj studij po bolonji, a u
dva ciklusa: preddiplomskom i diplomskom.
Od svojih poetaka do danas, studij filozofije je na naem Fakultetu
dvopredmetni studij s unaprijed odreenim kombinacijama. Stoga su studentice i studenti prve generacije filozofiju studirali u kombinaciji sa studijima
engleskog, hrvatskog ili njemakog jezika i knjievnosti, no mogli su je
studirati i u kombinaciji s povijeu, pedagogijom ili knjiniarstvom. U toj
generaciji upisano je 27 studentica i studenata, od ega ih je, s prosjenom
ocjenom 3.827, diplomiralo 24 (vidi Prilog 1.).
Studentice i studenti druge, tree i etvrte generacije (ak. god. 2005./
2006.2007./2008.) upisani su u etverogodinji preddiplomski studij optereenja 240 ECTS-a. Kao drugi studijski predmet tim generacijama su kao
kombinacija bili ponueni studiji povijesti, pedagogije ili engleskog, hrvatskog te njemakog jezika i knjievnosti.
U zimskom semestru akademske 2007./2008. godine, studentice i studenti filozofije suoili su se s problemom zavrnosti preddiplomskog studija.
Naime, svi preddiplomski studiji koji su se izvodili u kombinaciji s filozofijom bili su trogodinji, dok je preddiplomski studij filozofije bio etverogodinji. Nadalje, preddiplomski studij zavravao je polaganjem svih ispita i
izradom zavrnog rada, a diplomski studij mogao je biti upisan tek nakon
zavretka preddiplomskog. Zbog toga je bilo neizbjeno postavljanje sljede58
eg pitanja: hoe li studentice i studenti filozofije, umjesto predvienih pet,

do diplome magistre/magistra struke morati studirati najmanje est godina?
U navedenim okolnostima, studentice i studenti su javno prosvjedovali.
Postojee stanje razrijeeno je tako to je nadleno ministarstvo prihvatilo
zahtjev Fakulteta za preustrojem preddiplomskog studija filozofije iz etverogodinjeg u trogodinji (180 ECTS-a) i diplomskog studija filozofije iz
jednogodinjeg (60 ECTS-a) u dvogodinji (120 ECTS-a). Time je omogueno da studentice i studenti druge generacije, dakle oni koji su studij
upisali akademske godine 2005./2006., svoje preddiplomske studije zavre u
akademskoj godini 2007./2008. i da u akademskoj godini 2008./2009. budu,
kao prva generacija, upisani na dvopredmetni diplomski studij filozofije
nastavnikog smjera. Studentice i studenti etvrte generacije, dakle oni koji
su na preddiplomski studij filozofije upisali akademske godine 2008./2009.,
bili su prvi koji su upisani na preustrojeni trogodinji dvopredmetni preddiplomski studij filozofije. Poevi od akademske godine 2008./2009., pa do
danas, studij filozofije je u preddiplomskim dvopredmetnim kombinacijama
bio sa studijima engleskog te hrvatskog jezika i knjievnosti, kao i sa studijima povijesti i pedagogije, dok je u diplomskim kombinacijama bio sa studijima povijesti, pedagogije i studijima engleskog, njemakog te hrvatskog
jezika i knjievnosti.
Uvidom u podatke pohranjene u Uredu za studentska pitanja, doznao
sam da je u razdoblju od 2005./2006., pa do 2012./2013. akademske godine,
dakle do danas, preddiplomski studij filozofije upisalo sveukupno 408 studentica i studenata. Od toga, a s prosjenom ocjenom 3.603, studij ih je dosad zavrilo 167 (vidi Prilog 2.). Nadalje, podaci Ureda za studentska pitanja
pokazuju da je od 2008./2009., pa do 2012./2013. akademske godine, dakle
do danas, diplomski studij upisalo sveukupno 162 studentica i studenata, pri
emu je, a s prosjenom ocjenom 4.234, dosad diplomiralo njih 69. (vidi
Prilog 3.). Dakle, od 435 studentica i studenata upisanih na dvopredmetni
studij filozofije, i to bilo na dodiplomski (stari sustav) bilo na preddiplomski, koji podrazumijeva diplomski studij (po bolonji), diplomu je u razdoblju od 2004. do 2012. godine dosad steklo njih 93.
2.2. Izvannastavne aktivnosti studentica i studenata
Osjeke studentice i studenti redovito su organizirali izvannastavne aktivnosti. Kao prvu od njih izdvajam onu koja traje od poetaka studija filozofije, a odnosi se na itanja, analizu i tumaenje filozofskih spisa. Dosad su
59
najee bili tematizirani spisi antikih filozofa, posebice Platona, a u posljednje vrijeme zamjetno je okretanje novijim autorima. Tako su, primjerice, u ljetnom semestru akademske 2010./2011. godine itani pojedini dijelovi djela Radosna znanost Friedricha Nietzschea, dok su u zimskom semestru
akademske 2011./2012. godine itani eseji Jean-Paula Sartrea. S takvim usmjerenjem nastavljeno je i tijekom ove akademske godine. Prouavanja filozofskih tekstova tako su u zimskom semestru objedinjena pod naslovom
Suvremena hrvatska filozofija: Despot, Sutli Cipra, a u ljetnom semestru
pod naslovom Uvod u marksizam.
Uz to, studentice i studenti su svojim izlaganjima sudjelovali u radu
dosadanjih dvaju studentskih filozofskih simpozija. Prvi od njih, koji je bio
naslovljen Etike teme, odran je u svibnju 2011., a drugi, koji je bio
naslovljen Filmozofija, odran je u svibnju 2012. godine. U radu tih dvaju
simpozija studentice i studenti osjekog Odsjeka za filozofiju sudjelovali su
s 18, od ukupno 33 odrana izlaganja. Oekivano, svojim izlaganjima sudjelovat e i u radu ovog, dakle treeg studentskog simpozija. U sklopu njegova
programa bit e osnovana udruga studenata filozofije, koja e imati zadau
organiziranja simpozij te drugih znanstvenih, strunih i kulturnih dogaanja.
Inae, osim spomenutoga prosvjeda za preustroj studija filozofije, studentice i studenti filozofije sudjelovali su u jo dvije prosvjedne akcije. U
objema su pritom suraivali sa studentima drugih studija naega Fakulteta i
Sveuilita. Zahtijevajui besplatan studij na diplomskoj razini, upozorili su i
na lo studentski standard te na anomalije u provoenju bolonjskog procesa
(7. svibnja 2008. godine), a zalagali su se i za ukidanje naplaivanja kolarina na svim trima razinama visokokolskog obrazovanja: preddiplomskoj,
diplomskoj i poslijediplomskoj (23. travnja do 6. svibnja 2009. godine).
2.3. Podaci o studiju i programima studija
Dodiplomski etverogodinji studij filozofije (stari sustav) imao je
dvije osnove: studij povijesti filozofije i studij temeljnih filozofskih disciplina. Studentice i studenti tako su na prvoj godini studirali antiku filozofiju,
na drugoj srednjovjekovnu, na treoj novovjekovnu, a na etvrtoj godini suvremenu filozofiju. Studij temeljnih filozofskih disciplina zapoeo je pak
Uvodom u filozofiju i Logikom na prvoj godini, nastavio se Spoznajnom teorijom i Filozofskom antropologijom na drugoj, odnosno Ontologijom i
Estetikom na treoj godini, a zavrio Etikom i Socijalnom filozofijom na et60
vrtoj godini. Takoer, studenticama i studentima bilo je ponueno da studiraju i izborne kolegije: Filozofiju politike, Povijest hrvatske filozofije i Filozofsku teologiju. Budui da je dodiplomski studij osposobljavao za rad u
nastavi, studenti su obavezno sluali Psihologiju odgoja i obrazovanja te Metodiku nastavu filozofije. Na kraju, o dodiplomskom studiju treba dodati i to
da je nastava na svim kolegijima trajala dva semestra.
Prelazak sa starog dodiplomskog studija na bolonjski preddiplomski i diplomski studij donio je saimanje dvosemestralnih kolegija u jednosemestralne, kao i poveanje broja izbornih kolegija. Struktura preddiplomskog studija koja je, podsjeam, zapoela akademske 2005./2006. godine,
dosad se nije bitno mijenjala. Prvom godinom studija dominira kolegij Grka
filozofija (Grka filozofija I u zimskom, a Grka filozofija II u ljetnom semestru), koji je zamijenio Antiku filozofiju, a osim njega obavezni su i
jednosemestralni kolegiji Uvod u filozofiju i Logika I. Na drugoj godini
obavezni su kolegiji Logika II, Gnoseologija, Ontologija i Srednjovjekovna
filozofija, a na treoj Estetika, Socijalna filozofija, Etika i Novovjekovna filozofija.
Kao to sam ve izvijestio, diplomski studij otpoeo je akademske
2008./2009. godine, dakle onda kada je prva bolonjska generacija zavrila
svoj preddiplomski studij. Njegova razlika u odnosu na program starog
dodiplomskog studija i bolonjskog preddiplomskog studija oituje se u
tome da se nije temeljio na studiju povijesti filozofije i filozofskih disciplina,
nego na studiju filozofskih disciplina i pedagoko-psiholokih kolegija. U
odnosu na etverogodinji dodiplomski studij, ta razlika je bila uvjetovana
novim odredbama u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli, a koji zaposlenje u kolskim ustanovama uvjetuje stjecanjem pedagokih kompetencija tijekom studija ili, pak, svladavanjem posebnih programa visokih uilita.1 Dakle, u prva tri semestra diplomskog studija, obavezni
kolegiji na studiju filozofskih disciplina su Filozofija jezika i Filozofijska
antropologija, a na studiju koji omoguava stjecanje pedagokih kompetencija obavezni su Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika, Pedagogija i
Metodika nastave filozofije. U etvrtom, znai posljednjem semestru diplomskog studija, studenti su posveeni pisanju diplomskog rada i izvravanju obaveza koje se tiu kolske prakse. S obzirom na poveanje broja i satnice pedagoko-psiholokih kolegija, povijesnofilozofski kolegiji iz suvre1
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11,
5/12, 16/12, 86/12, 126/12.
61
mene filozofije (Suvremena filozofija I i Suvremena filozofija II) postali su

izbornim kolegijima na diplomskom studiju.
Budui da bolonjsko studiranje, bilo na preddiplomskom bilo na diplomskom studiju, studenticama i studentima omoguava samostalno kreiranje programa svojega studija, za popunjavanje obavezne satnice izraene
ECTS bodovima ponueni su izborni kolegiji. Oni studenticama i studentima
omoguavaju da odaberu ele li teite svojega studija usmjeriti prema studiju filozofskih disciplina ili prema studiju povijesti filozofije, a omoguavaju im i stjecanje dodatnih znanja korisnih za eventualno bavljenje znanstvenim radom. Na preddiplomskom studiju tako su ponueni sljedei izborni kolegiji: Grki jezik I, Grki jezik II, Osnove znanstvenog pisanja, Hrvatska filozofija, Uvod u povijest filozofije, Srednji platonizam i novoplatonizam, Buddhistiki tekstovi, Filozofija politike, Filozofija prava, Filozofijska teologija, Filozofijska hermeneutika, Filozofija prirode i Osnove kritikog miljenja. Na diplomskom su, pak, studiju ponueni ovi izborni kolegiji: Suvremena filozofija I, Suvremena filozofija II, Filozofija povijesti,
Bioetika, Suvremena filozofija seksualnosti, Filozofija odgoja, Fenomenologija i pedagoki kolegij Metodika nastave etike. Uz to, na diplomskom studiju su kao izborni ponueni i kolegiji na kojima nastavu odravaju nastavnici s drugih odsjeka: Medijska pedagogija (dr. sc. Goran Livazovi s Odsjeka za pedagogiju) i Pragmalingvistika (dr. sc. Branko Kuna s Odsjeka za hrvatski jezik i knjievnost).
2.4. Prijedlozi novih studijskih programa
Tijekom 2012. godine Odsjek je izradio sljedea dva dokumenta: Dvopredmetni preddiplomski studij filozofije: elaborat o izmjenama i dopunama
u studijskom programu i Dvopredmetni diplomski studij filozofije: elaborat o
izmjenama i dopunama u studijskom programu. Oba su prihvaena na sjednici Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta 19. prosinca 2012.2 U Predgovorima tih dokumenata stoji i, primjerice, to da se potreba za doraenim
i dopunjenim studijskim programima pojavila zbog napredovanja djelatnika u suradnikim i znanstveno-nastavnim zvanjima, zatim to da novi izborni kolegiji odgovaraju istraivakim podrujima nastavnika Odsjeka za
filozofiju, a u koje e se nastojati ukljuiti studente filozofije i studente
drugih studijskih podruja, kao i to da se radi o pomaku u kvaliteti studi2
Vidi Odluke donijete u 9. i 10. toki Zapisnika s 3. sjednice Fakultetskoga vijea Filozofskog fakulteta u akademskoj godini 2012./2013. odrane 19. prosinca 2012. godine.
62
ja filozofije.3
Prema mojem miljenju, u usporedbi s aktualnim programom, prijedlog
novog programa preddiplomskog studija filozofije ne donosi vee strukturne
promjene. tovie, predvia se tek uvoenje dvaju novih obaveznih kolegija.
Meutim, sa sadrajne strane izrazito je vano istaknuti da su to kolegiji
Novovjekovna filozofija II i Povijest hrvatske filozofije. Osim to bi trebali
postati obaveznima, zamjetno je da kolegij Novovjekovna filozofija II obuhvaa podruje sadanjeg izbornog kolegija Uvod u povijest filozofije, dok
kolegij Povijest hrvatske filozofije obuhvaa vei vremenski raspon od sadanjeg kolegija Hrvatska filozofija, pa predvia i bavljenje onim hrvatskim
filozofima koji su djelovali tijekom 20. stoljea. Sagledano iz ire perspektive, smatram da uvoenje ovih dvaju obaveznih kolegija ipak treba smatrati
vrlo vanim novostima na preddiplomskom studiju filozofije. Budui da e
studentice i studenti na treoj godini preddiplomskog studija imati i obavezan kolegij iji je naziv Novovjekovna filozofija I, uvoenjem kolegija Novovjekovna filozofija II uinjen je povratak prema programu dodiplomskog
studija (stari sustav), u kojem su povijesnofilozofski kolegiji bili dvosemestralni. Studenticama i studentima time e biti omogueno temeljitije studiranje novovjekovne filozofije negoli je to sada, kada nastava iz kolegija
Novovjekovna filozofija traje tek jedan semestar. Naime, prijedlogom novog
programa predvieno je da kolegij Novovjekovna filozofija I (zimski semestar tree godine preddiplomskog studija) obuhvaa povijest filozofije od renesanse do kraja 18. stoljea, a kolegij Novovjekovna filozofija II (ljetni semestar tree godine preddiplomskog studija) razdoblje filozofije koje je poznato pod nazivom klasini njemaki idealizam. to se tie kolegija Povijest
hrvatske filozofije, osjeki studij filozofije bi, ukoliko program Odsjeka bude usvojen, bio tek drugi studij filozofije u Hrvatskoj, od sveukupno njih sedam, na kojem bi kolegij posveen hrvatskoj filozofskoj batini bio obavezan.
Isti zaokret prema programu dodiplomskog studija predvia se, smatram, i prijedlogom novog programa diplomskog studija. Obaveznima bi postali kolegiji Suvremena filozofija I i Suvremena filozofija II. Takoer, predvia se i uvoenje obaveznog seminara pod nazivom Odabrani tekstovi iz
praktike filozofije, ali i novih izbornih kolegija, kao to je, primjerice kolegij koji je nazvan iek: Refleksivna svijest suvremene filozofije. Budui
3
Predgovor, u: Dvopredmetni preddiplomski studij filozofije: elaborat o izmjenama i dopunama u

studijskom programu (Osijek, 2012), str. 4. Isto vidi i u: Predgovor, u: Dvopredmetni diplomski
studij filozofije: elaborat o izmjenama i dopunama u studijskom programu (Osijek, 2012), str. 4.
63
da sam u ovom potpoglavlju ukazao tek na neke promjene koje su predviene dokumentima Dvopredmetni preddiplomski studij filozofije: elaborat o
izmjenama i dopunama u studijskom programu i Dvopredmetni diplomski
studij filozofije: elaborat o izmjenama i dopunama u studijskom programu,
izradio sam Prilog 4. koji sadri popis obaveznih i izbornih kolegija na objema razinama studija.
2.5. Nastavnice i nastavnici koji su predavali na Odsjeku
U prvih deset godina na Odsjeku su predavali brojni nastavnici i nastavnice. Razlog za to je, pretpostavljam, bio taj to se Odsjek nalazio u, da ih
tako nazovem, formativnim godinama, emu u prilog govore i dokumenti
kojima sam posvetio prethodno poglavlje.
Veina nastavnica i nastavnik koji vie ne predaju na Odsjeku bili su
vanjske suradnice, odnosno vanjski suradnici. Akademik Mislav Jei predavao je Uvod u indijsku filozofiju, dr. sc. Goran Greti i dr. sc. Borislav
Dadi predavali su Ontologiju, dr. sc. Hotimir Burger predavao je Antropologiju, dr. sc. Sreko Kova Logiku, dr. sc. Gordana kori i dr. sc. Nadeda
ainovi Estetiku i Filozofiju moderne umjetnosti, dr. sc. Ivica Martinovi
Srednjovjekovnu, Novovjekovnu i Hrvatsku filozofiju, dr. sc. Dario karica
Gnoseologiju, dr. sc. Ivica Ragu i dr. sc. imo okevi Filozofijsku teologiju, dr. sc. Kreimir imi Suvremenu filozofiju seksualnosti, a dr. sc. Bruno urko i dr. sc. Marjan imenc Metodiku nastave filozofije i etike. Dvojica vanjskih suradnika drali su seminare, dr. sc. Boko Pei iz Socijalne
filozofije, a Berislav Podrug iz Grke filozofije I i Grke filozofije II, dok je
Barica Kuan predavala Latinski jezik. Inae, na Odsjeku je, najprije kao
vii asistent, a potom kao docent, radio i dr. sc. Igor Mikecin, koji je predavao Grku filozofiju I, Grku filozofiju II, Filozofiju prirode te Uvod u povijest filozofije i koji je bio prvi voditelj Odsjeka za filozofiju.
U vrijeme pisanja ovoga teksta, Odsjek ima sveukupno osam zaposlenika. U zvanju izvanrednog profesora su dr. sc. Vladimir Jelki, koji je bio voditelj Katedre za filozofiju, a nakon dr. sc. Mikecina, voditelj Odsjeka za
filozofiju, potom dr. sc. Marijan Krivak i dr. sc. eljko Senkovi, sadanji
voditelj Odsjeka za filozofiju. Docenti su dr. sc. Davor Bali i dr sc. Marko
Toki. Vii asistenti su dr. sc. Ivan Stubli i dr. sc. Martina eelj, a znanstvena novakinja je mr. sc. Darija Rupi. Od vanjskih suradnika na Odsjeku
predaje jo samo dr. sc. Pavo Barii. Inae, prijedlog novog programa preddiplomskog studija predvia da se na Odsjeku, i to na 30% radnog vremena,
64
zaposli dr. sc. Kreimir imi s Odsjeka za hrvatski jezik i knjievnost naeg
Fakulteta, a da se za vanjskog suradnika ponovno angaira dr. sc. Gorana
Gretia.
U ovom tekstu izloio sam najosnovnije podatke o povijesti studija filozofije i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Osijeku.
Premda je tih podataka mnogo vie te premda bi se i podaci koje sam izdvojio mogli itekako dopuniti, ime bi se dobila jo potpunija slika o povijesti studija i Odsjeka, mislim da ovaj prilog ipak prua uvid u dosadanje
funkcioniranje studija filozofije i u dosadanje aktivnosti Odsjeka za filozofiju. Na kraju, nadam se e podaci iz ovoga priloga moi posluiti kao polazite pri eventualnoj izradi detaljnog i potpunog prikaza povijesti osjekog
studija filozofije i/ili Odsjeka za filozofiju.
3. Prilozi
Prilog 1.
Podaci Ureda za studentska pitanja o broju upisanih i broju diplomiranih studentica i studenata dvopredmetnog dodiplomskog studija filozofije (ak. god.
2004./2005.).
upisano
zavrilo studij
prosjena ocjena
27
24
3.827
Prilog 2.
Podaci Ureda za studentska pitanja o studenticama i studentima dvopredmetnog
preddiplomskog studija filozofije (od ak. god. 2005./2006. do danas).
upisano
zavrilo studij
prosjena ocjena
408
167
3.603
Prilog 3.
Podaci Ureda za studentska pitanja o studenticama i studentima dvopredmetnog
diplomskog studija filozofije nastavnikog smjera (od ak. god. 2008./2009. do
danas).
upisano
zavrilo studij
prosjena ocjena
162
69
4.234
65
Prilog 4.
Popis obaveznih i izbornih kolegija predvienih prijedlogom novog programa.
Izborni kolegiji
ECTS
Godina studija* Obavezni kolegiji ECTS
1. preddiplomska Grka filozofija I
5
Uvod u metodologiju
3
znanstvenog rada
Uvod u filozofiju
5
Filozofija politike
2
Grka filozofija II
5
Temelji srednjeg pla2
tonizma
Logika I
5
Filozofski topoi rene3
sansne knjievnosti
2. preddiplomska Logika II
5
Filozofija religije
3
Ontologija
4
Walter Benjamin
2
Gnoseologija
4
Novoplatonizam
2
Srednjovjekovna
4
Filozofija nesvjesnog:
3
filozofija
Freud i Lacan
Buddhistiki tekstovi
2
Povijest hrvatske
2
Filozofija egzistencije
2
filozofije
Filozofska hermene2
utika
3. preddiplomska Estetika
4
Osnove kritikog mi3
ljenja: Od kriticizma
do biopolitike teorije
Socijalna filozofija
4
Ontologija novovje2
kovne filozofije
Novovjekovna
4
Grki jezik
3
filozofija I
Etika skrbi i odgovor2
nosti
Etika
5
Uvod u filozofiju (za
3
studente drugih studija)
Novojekovna filo4
-------------------------zofija II
1. diplomska
Filozofija jezika
3
Filozofija povijesti
2
________________________
* Podaci o godini studija odnose se samo na obavezne kolegije.
66
2. diplomska
Psihologija odgoja
i obrazovanja
Suvremena filozofija I
Filozofska antropologija
Didaktika
Suvremena filozofija II
Suvremena etika
Pedagogija
Egzaktne znanosti u
djelima hrvatskih filozofa
Medijska pedagogija
Bioetika
Suvremena filozofija
seksualnosti
Filozofija odgoja
Nietzsche i poezija
Metodika nastave
etike
iek: Refleksivna
svijest suvremene
filozofije
Socijalna ontologija
Teorije intersubjektivnosti
-------------------------------------------------
3
3
3
2
6
Metodika nastave
filozofije
Odabrani tekstovi
iz praktike filozofije
Diplomski rad
kolska praksa
(DP)
2
30
4
2
2
-
4. Izvori
1. Sveuilini godinjak 2005./06.2011./12. (Osijek: Sveuilite Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, 2005-2012);
2. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, NN 87/08, 86/
09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12;
3. Dvopredmetni preddiplomski studij filozofije: elaborat o izmjenama i dopunama u studijskom programu (Osijek, 2012);
4. Dvopredmetni diplomski studij filozofije: elaborat o izmjenama i dopunama u studijskom programu (Osijek, 2012);
5. Zapisnik s 3. sjednice Fakultetskoga vijea Filozofskog fakulteta u akademskoj godini 2012./2013. odrane 19. prosinca 2012. godine.
Luka Mati
67
68

Adresar izlagaa
69
70

Davor Bali
Mali Potoec 95
HR48260 Krievci
e-mail: davor.balic@kc.t-com.hr
Emanuela Kuli
Put Majdana 14
HR21210 Solin
e-mail: emanuela.kulis@gmail.com
Mate Boi
Bubii 2
HR21210 Solin
e-mail: matboz1@ffst.hr
Branimir Kurmai
Hrvatskog sokola 19
HR32000 Vukovar
e-mail:
branimir.kurmaic@gmail.com
eljko Filajdi
Kania 49
HR35254 Bebrina
e-mail: zeljko.filajdic@gmail.com
Ana Grgi
Filozofski fakultet
Sveuilite J. J. Strossmayera u
Osijeku, Lorenza Jgera 9
HR31000 Osijek
e-mail: ana.grgic92@gmail.com
Vladimir Jelki
Vladimira Nazora 55
HR31551 Belie
e-mail: vjelkic@ffos.hr
Slaven Lendi
Filozofski fakultet
Sveuilite J. J. Strossmayera u
Osijeku, Lorenza Jgera 9
HR31000 Osijek
e-mail: slendic@gmail.com
Suzana Masla
Universitt Wien
Universittsring 1
A1010 Wien
------------------------------Starevieva 52
HR31222 Bizovac
e-mail:
suzana.maslac@gmail.com
71
Luka Mati
Gornjodravska obala 93
HR31000 Osijek
e-mail: matic.luka.os@gmail.com
Mario Radovanovi
vrsnika 36
HR31000 Osijek
e-mail: mradovano@gmail.com
Nikolina Mijatovi
Anela Rafaela 14
HR32100 Vinkovci
e-mail: nmijatovic@net.hr
Draen Rastovac
Cambierijeva 6
HR51000 Rijeka
e-mail: drastovac@ffri.hr
Demian Papo
Ledine 2c
HR31000 Osijek
e-mail: demian.papo21@gmail.com
Dajana Papri
Kralja Petra Svaia 51
HR31000 Osijek
e-mail: dajana09@gmail.com
Hrvoje Potlimbrzovi
Franje Kuhaa 25
HR31000 Osijek
e-mail: hrvoje.p.os@gmail.com
Damir Sekuli
Ksavera andora Gjalskog 34
HR35000 Slavonski Brod
e-mail: damir.piko@yahoo.com
Antonio Shala
Naselje Trnica 6
HR31540 Donji Miholjac
e-mail: ashala@ffos.hr
Marin Stolica
Ulica Grge Novaka 69
HR21000 Split
e-mail:
marin.stolica1@gmail.com
Marina oki
Luke Botia 38
HR35000 Slavonski Brod
e-mail: sokicmarina@gmail.com
72
70

Hrvatska Filozofska Baština: Filozofski Fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatska Filozofska Baština: Filozofski Fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Filozofski fakultet Sveuilita Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

Osijek, 17. svibnja 2013.

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

Program simpozija .................................................................................

Saeci izlaganja ......................................................................................

Prikaz dosadanjih dvaju studentskih filozofskih simpozija .............

Prikaz povijesti osjekog studija filozofije i Odsjeka za filozofiju ....

Adresar izlagaa .....................................................................................

ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA

PROGRAMSKI ODBOR SIMPOZIJA

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

Zato Hrvatska filozofska batina?

posveen proukama suvremenih filozofskih gibanja u Hrvatskoj, Sloveniji i

(samo)kritiki osvrt, od kojih izdvajam: prikupiti rukopisnu grau, osnovati

Zimmermanna (1929) i Josipa Teofila Harapina (1943).15 Dakle, do danas

tina, s njimi krasno doba talijanske i u obe evropske renaissance, s njimi

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

Predsjedavaju: Ana Grgi i Vladimir Jelki

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

Kratak prikaz stanja istraenosti hrvatske

koje batinimo od Markovia, a kamoli oni koje je predloila Bani-Pajni.

Politika filozofija Marka Antuna de Dominisa

Josip Stadler: novoskolastiki filozof s margine udbenika

Prisutnost astronomije u djelu De essentiis Hermana Dalmatina

Matoeva recepcija Nietzschea

Nietzsche imoralist i skeptik poput Stendhala, a Schopenhauer nieovac

Stjepan Zimmermann: Filozofijska ideologija

Bokovieva stajalita o prostoru i vremenu

Pojam politikog u pravnoj filozofiji Ante Starevia

Odnos filozofije prema religiji i znanosti

O dvije recepcije Heideggerova rektorskog govora u Hrvatskoj

Odnos ovjeka i tehnike u djelu Humanitet

Filozofski oslonac pri pokuaju osnivanja dubrovakog uilita

Usporedba Guetieve filozofije odgoja i obrazovanja

Sutlievo razumijevanje pjesnitva

Sreko Horvat: politika korektnost i terorizam

Kangrgina stajalita o radu

Dijalog o srei smrtnika Nikole Modrukog

Uloga zakonodavca u Petrievu

Politika filozofija Jurja Kriania u djelu

Sutliev dijalog s Heideggerom

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

Prikaz dosadanjih dvaju

Studentski filozofski simpozij Etike teme*

idejnih stvoritelja liberalizma, poput Johna Lockea, Jeremyja Benthama i

kroatistike, Osijek) na temu Rasprave o pobaaju, koja je obuhvatila kako

minje Jacques Derrida. Potom je nastupio Slaven Lendi (student filozofije,

II. studentski filozofski simpozij Filmozofija*

Linklatera: forma i kljune ideje. Izlaga je takoer tematizirao mogunost

stvu objavljivali profesori zajedno sa zainteresiranim i motiviranim studentima.

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

Prikaz povijesti osjekog studija

Ususret desetoj generaciji studenata filozofije u Osijeku: prilog

vanja do danas, potom podatke o studentskim izvannastavnim aktivnostima,

eg pitanja: hoe li studentice i studenti filozofije, umjesto predvienih pet,

mene filozofije (Suvremena filozofija I i Suvremena filozofija II) postali su

Predgovor, u: Dvopredmetni preddiplomski studij filozofije: elaborat o izmjenama i dopunama u

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

HRVATSKA FILOZOFSKA BATINA

You might also like