IZVJEE O PROVEDENOM SAVJETOVANJU SA ZAINTERESIRANOM

JAVNOU O NACRTU PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UINAKA

PROPISA NA NACRT PRIJEDLOGA OBITELJSKOG ZAKONA, S KONANIM
PRIJEDLOGOM ZAKONA
[Oitovanja zainteresirane javnosti u javnu raspravu o Tezama za obiteljski zakon 2015.,
provedenu od 10. veljae do 12. oujka 2015., i odgovori Ministarstva socijalne politike i
mladih, Trea inaica Ministarstva, od 3. travnja 2015.]
Na internetskom savjetovanju sa zainteresiranom javnou o Nacrtu prijedloga iskaza
o procjeni uinaka propisa na Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona, s Konanim prijedlogom
Zakona, koje je trajalo u vremenu od 10. veljae do 12. oujka 2015. godine, predstavnici
zainteresirane javnosti su dostavili sveukupno petnaest oitovanja. Jedno oitovanje je stiglo
izvan roka, a dva oitovanja odnose se na javnu raspravu provedenu tijekom 2013. godine. Tri
graanina nisu suglasna da se ispunjeni obrasci s imenom sudionika objave na internetskoj
stranici Ministarstva socijalne politike i mladih.
I. Anonimno 1.
Naelne primjedbe na predloeni Nacrt
Nacrt je LO. Nacrt ne definira obitelj, ne titi se normalna obitelj.
Nacrt je osmiljen da bi nemoralne ene terorizirale mukarce.
Primjedbe na pojedine lanke Nacrta
Dio Nacrta: TREI DIO. Primjedba: to je oinstvo? Nacrt oinstvo izjednaava sa
rop@@@stvom. Primjer: enska osoba, tijekom odnosa dri nogama muku osobu i ne da
mu da se odvoji. Takvim silovanjem je muka osoba prisiljena i na brak. to sa takvim
brakom i oinstvom? Silovanjem se muku osobu preko dvadeset godina ekonomski
zlostavlja, od strane enske osobe (ki razvedenih roditelja). Nacrtom se moralne mukarce
tjera u ropstvo i na suicid.
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: Primjedba je openita i ne sadri konkretan prijedlog.
II. Anonimno 2.
Naelne primjedbe na predloeni Nacrt
INJENICE:
Skrbnitvo=prava+obveze / prava=obveze / prava=0=>obveze=0
Nacrt RAZAPINJE DJECU, djeca su Nacrtom sredstvo ucjene.
Najvaniji ivotni projekt svake osobe je podizanje svoje djece.
NIKAKO se ne moe se podizati djecu, nakon rastave, sa osobom u koju nemate nimalo
povjerenja, primjerice: koja je za vrijeme brane zajednice razmjenjivala SMS poruke
pornografskih sadraja, nakon posla odlazila i dolazila bez rijei, zaudarala po kondomima,
koja svaki razgovor poinje svaom, koja je dijete rastavljenih roditelja, koja je odgojena u
uvjerenju da je za njene neuspjeh kriv njen otac, koju je njen otac u djejoj dobi tuija zbog
neosnovano bogaenje, koja iz brane steevine otimanjem pribavlja stan majci, i sl.
ZAKLJUAK:
Roditelja sa kojim dijete nije ivjelo mora se osloboditi obveze uzdravanja, uzdravanje
mora prestati nakon 18 godine djeteta, tonije punoljetnika.
Roditelj i taj punoljetnik su u poziciji stvaranja svatko svoje obitelji, tako da je roditelj u
srednjim godinama i u loijoj je poziciji.
1

Djeca su nacionalno bogatstvo, dijete ne pripada nijednom ovjeku.

Svakome se mora omoguiti: odrei se prava i osloboditi se obveza.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Primjedba na dijelove Nacrta koji propisuju UZDRAVANJE.
Primjedba na druge propise koji odreuju tko je lan obitelji, na nain da djeca koja ne ive sa
roditeljem nisu njegovi lanovi obitelji.
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: Prijedlog koji se odnosi na uzdravanje nije u skladu s koncepcijom koja se u
odnosu na uzdravanje namjerava predloiti u Zakonu.
III. Anonimno 3.
Naelne primjedbe na predloeni nacrt
RASTAVA mora biti kraj terora bilo koje strane.
Rastava mora osiguravati prekid svakog kontakta izmeu osoba koje su bile u braku, jer se
samo tako se moe nastaviti dalje bez repova.
Bivi brak je teret kojeg se treba svatko osloboditi.
Tko eli djecu neka o njima i skrbi, a ne da mu djeca budu razlogom daljnjeg kontakta
odnosno alibi za postojanje disfunkcionalne obitelji.
RASTAVA mora biti SPAS, a NIPOTO NEGALNO ROPSTVO.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Dio Nacrta koji se odnosi na Rastavu.
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: Primjedba ne sadri konkretan prijedlog ureenja podruja razvoda braka.
IV. Anonimno 4.
Naelne primjedbe na predloeni nacrt
Nacrt NE definira obitelj, to je neprihvatljivo. Nacrt je nastavak devastacije funkcionalne, a
favorizira disfuncionalne obitelji.
Devastacija je poela izmjenom Ustava kojim se jamilo slobodno osnivanje obitelji, Ustav
sada propisuje potovanje nemoralnih.
Definicija obitelji:
Obitelj ini jedna ili vie osoba, temeljni lan obitelji je ovjek.
Zakonom se jami slobodno osnivanje obitelji.
(Svakom ovjeku se mora jamiti ulazak i izlazak iz obitelji sa vie osoba, jamiti oslobaanje
od tereta disfuncionalne obitelji).
Nikoga se ne moe i ne smije drati u ropstvu pod krinkom obitelji.
Sloboda odluivanja je temeljni uvjet za propisivanje obitelji.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Primjedba na lanak 1. Uvod, tako da u Nacrt mora pisati:
Ovim zakonom se propisuje obitelj, brak...
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje:
2

Obitelj nije statine strukture nego se kontinuirano mijenja s obzirom na drutvene i socijalno
- ekonomske promjene i razvoj drutva.
Obiteljski zakon kao posebni zakon koji ureuje obiteljske odnose i odnose roditelja i djece,
odreuje prava i obveze roditelja i djece i drugih obveznika uzdravanja, titi prava i
dobrobit maloljetnog djeteta i invalidne osobe koja nije sposobna sama o sebi skrbiti, pri
emu nije presudno definiranje obitelji nego ureenje meusobnih prava i obveza.

V. Anonimno 5.
Naelne primjedbe na predloeni nacrt
- Nacrt je dokaz sustavne SOTONIZACIJE sustava vrijednosti, na nain da drutveno
prihvatljivim propisuje neprirodno, nasuprot tome drutveno neprihvatljivim propisuje
prirodno.
- Tvrdnja Jami se sloboda osnivanja obitelji brisana je iz Ustava, i zamijenjena uopenim
polutvrdnjama, koje se priprosto mogu opisati izrazom iz bive vojske vojnik o skraenju,
kurva o potenju, koja na alost ima svoj nastavak, naime vojske vie nema, a kurve su
potene. Za takvu dravu se nisu borili hrvatski branitelji. Meutim, oni Sotonsko Demonska
Partija iji su zastupnici napustili Hrvatski dravni sabor kada se glasovalo o samostalnosti
drave, sada provode dravni terorizam i nameu svima SOTONSKI sustav vrijednosti kojim
maltretiraju hrvatske branitelje politiki korumpiranim udbakim sustavom. Uvode duniko
ropstvo.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Temeljna promjedba je na naziv zakona, naziv bi trebao biti sukladan sadraju, pa u skladu sa
sadrajem predlaem da se predloeni Nacrt zakona nazove: Sotonski obiteljski zakon
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: Primjedba je openite naravi te ne sadri konkretne prijedloge vezane uz
rjeavanje problema navedenih u Nacrtu prijedloga iskaza.
VI. Anonimno 6. (zaprimljen izvan roka)
Naelne primjedbe na predloeni nacrt
- Protuustavna je zabrana ODRICANJA OD OISTVA, to ukljuuje skrbnitvo i
uzdravanje.
- Kao rtva silovanja ime mi se nasiljem nametnuto oinstvo, skrbnitvo i obveza
uzdravanja djece silovateljice, tvrdim naprijed izneseno.
- Kolika mi je teta nanijeta od strane silovateljice materijalni dokaz su moji podnesci na Va
Sotonski obiteljski zakon.
Svi bi trebali bit pred zakonom jednaki, stoga ukoliko propisi doputaju da netko tko nije
bioloki otac dobije skrbnitvo i uzdravanje (oinstvo) stoga propisi moraju dopustiti i
odricanje od tih prava koja su u mojem sluaju kao rtvi, sredstvo Sotonskog napastovanja od
strane opsjednutih od Sotone koji mene zlostavljaju,.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Primjedba je upuena na propise koji zabranjuju i pravno propisuju bez uinka osobno pravo
na odricanje od prava na skrbnitvo, obveze uzdravanja i oinstvo.
NE PRIHVAA SE
3

Obrazloenje: Oitovanje zaprimljeno izvan roka. Ne sadri konkretne prijedloge rjeavanja

problema koji su navedeni u iskazu.
VII. Anonimno 7.
Naelne primjedbe na predloeni nacrt sadre komentare o pravinosti/nepravinosti poloaja
pojedinog roditelja u postupku odluke o skrbi za dijete, novanih i zatvorskih kazni za
roditelja, sankcioniranja emocionalnog zlostavljanja, kontrole skrbi o djeci s kroninim
dijagnozama, obvezi uzdravanja roditelja od strane punoljetnog djeteta te mjerama za zatitu
prava i dobrobiti djeteta.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta,
Detaljnije se opisuju gornje navedeni komentari.
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: Primjedbe koje se odnose na nepravinost prema pojedinom roditelju te da
nisu predviene sankcije prema roditelju koji ne potuje sudsku odluku su netone. Zakon
predvia izricanje novane kazne i kazne zatvora te mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta.
Kazneno i prekrajno sankcioniranje je ureeno drugim propisima.
Primjedbe koje se odnose na pojedine lanke Zakona nisu predmet oitovanja o provedenom
savjetovanju na Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni uinaka propisa i na njih e se
Ministarstvo oitovati u Izvjeu o provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Obiteljskog
zakona.
VIII. Mirjana Poslon
Miljenje, primjedbe i prijedlozi na predloeni tekst, naelne primjedbe i prijedlozi
poboljanja teksta i primjedbe na konkretne dijelove i lanke teksta s obrazloenjem te
prijedlozi poboljanja
Sintagmu, u cijelosti, prema kojoj osoba ne moe biti potpuno, odnosno djelomino liena poslovne sposobnosti treba ispraviti: stranka je uvijek parnino sposobna u granicama
svoje poslovne sposobnosti i ima pravo na priznanje pravne i poslovne sposobnosti koje se
uivaju ravnopravno s drugima i druga prava zajamena Ustavom RH, temeljem Ustava
meunarodnim pravnim steevinama i zakonom .
U NACRTU treba ponajprije otkloniti grubu povredu prava zajamenih meunarodnim
ugovorima koji su na snazi kao steevina pravnog sustava RH, i imaju nadzakonsku snagu.
Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, veinu kojih sadri i Konvencija o
pravima osoba s invaliditetom, a odredbe su: 5, 6, 12, 13, 19, 21, 24 i 25, i njima su
zajamena, a grubo povrijeena, sljedea prava:
jednakost pred zakonom, jednaka prava, bez ikakve diskriminacije, uinkovita zatita protiv
diskriminacije, unapreivanje ravnopravnosti: poduzimanje svih odgovornih koraka zbog
osiguranja razumne prilagodbe, ubrzati postizanje stvarne ravnopravnosti, pravo na priznanje
pravne i poslovne sposobnosti koje se uivaju ravnopravno s drugima, osiguranje svih oblika
komunikacije po slobodnom izboru, dostupnost informacija ravnopravno s drugima:
pravodobno i bez dodatnih trokova, osiguranje mjera koje spreavaju zlouporabu, potivanje
prava, volje, interesa i sklonosti, bez sukoba interesa i zlouporabe utjecaja, rjeavanje
problema u odgovarajuem vremenu uvaavajui okolnosti osobe s invaliditetom, voenje
brige o podlijeganju redovitoj reviziji nadlenog tijela vlasti ili suda, proporcionalnost mjera
zatite s utjecajem na prava i interese osobe, uinkovit pristup pravdi, ravnopravnost
(podnesci, pozivi i sl.), omoguiti faze postupka, olakati ulogu sudionika - izravnih ili
4

neizravnih, uvaavanje naela neovisnosti i ukljuenosti s pravom izbora jednakim i za druge

osobe, jamiti najvei mogui akademski i drutveni razvoj, najvei mogui zdravstveni
standard bez diskriminacije, na osnovu slobodnog i informiranog pristanka, sve u skladu s
podizanjem razine svijesti o ljudskim pravima, dostojanstvu, neovisnosti, potrebama...
Ozbiljno se naruavaju i prava na koja obvezuje Povelja UN-a te iako bi se trebalo znati da
smo zemlja koja je potpisala obvezu donesenih smjernica na principu socijalnog modela
temeljem kojeg je izdan osnovni dokument UN-a: Standardna pravila za izjednaavanje
mogunosti za osobe s invaliditetom (48. zasjedanje Glavne skuptine UN, 20. prosinac 1993,
Rezolucija 48/96), i koji sadrava smjernice za politiku svih drava. U tom se dokumentu
posebno istie razvijanje svijesti o potrebama i pravima osoba koje imaju razliite tekoe
da ravnopravno sudjeluju u donoenju odgovarajuih zakonskih propisa, uklanjajui pritom
sve oblike diskriminacije. Delhijskom Deklaracijom UN-a iz 1995. ponovo se naglaava
obveza svih lanica UN-a da stvore uvjete za primjenu naela navedenih u Standardnim
pravilima koja su potaknuta modelom koji je nastao razvojem spoznaje o negativnim
posljedicama segregacije u ijem okviru se javlja i inkluzija kao pokret u okviru socijalnog
modela: imamo pravo na elje i odgovorne odluke, razliiti smo a razliitosti su poeljne, a
pokret integracije upozorava na stavove prema osobama sa smetnjama: stavovi nisu uroeni,
ve naueni, a i kroz predrasude i neznanje drugih Treba urediti naelo socijalnosti, tkz.
inkluzijskim pravom, tako sam nazvala podrka pri traenju potpore oko postavljanja pitanja,
formuliranja pitanja, govora za sebe i za druge, te pravo na strpljivo sasluanje, toleriranje
pogreki i odobravanje potrebitog dueg roka, ako treba, naprimjer, i roka za albu - do 30
dana, bez prekluzivnih rokova, i sl. Treba takoer uvesti obvezu interaktivnosti prema
osobama kojima se uspostavlja, ili je uspostavljena, podrka, pomo ili potpora! a u tom
smislu konkretizirati i ve spomenuto naelo socijalnosti, a sve u skladu s konvencijskim
pravom (uvesti u naelo vane pravne sintagme meunarodnih ugovora!: poduzimanje svih
odgovornih koraka zbog osiguranja razumne prilagodbe, ubrzati postizanje stvarne
ravnopravnosti u smislu priznanje pravne i poslovne sposobnosti koje se uivaju ravnopravno
s drugima, osiguranje svih oblika komunikacije po slobodnom izboru, dostupnost informacija
ravnopravno s drugima: pravodobno i bez dodatnih trokova, osiguranje mjera koje
spreavaju zlouporabu, potivanje prava, volje, interesa i sklonosti, bez sukoba interesa i
zlouporabe utjecaja) Sintagmu - osobe koje se nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim
pravima i interesima po cijelom NACRTU zamijeniti: osobe koje trebaju podrku, pomo,
potporu, u duhu Konvencije;
Vanim naelom socijalnosti treba proeti i odredbe o sudjelovanju u postupku:, sud e
zatraiti miljenje socijalnog skrbljenja, a i vjetaka (o zdravlju?!): . ako eli/moe neka
sudjeluje, kakav strah da se ak mora regulirati odredbama a koja prvenstveno pogoduje
zlouporabi prava stranke s invaliditetom; u svezi s navedenim treba brisati sve sintagme tipa
- ako je u stanju shvatiti, da li je u stanju shvatiti/sudjelovati jer se pogoduje zlouporabi (ne
smije se prejudicirati, tek se o tome odluuje!)
Zakon treba ureivati i s obzirom na negativna iskustva: Tokom itave povijesti moe se
pratiti civilizacijska zloupotreba pomoi kao kazne u institucionalnom socijalnom i
psihijatrijskom radu Tokom itave istorije civilizacija nuno se u drutvenom kontekstu
uspostavlja odnos izmeu nosioca vlasti, koji upravljaju raspoloivim materijalnim resursima
i politikom moi, i potinjenih i zavisnih ljudi, koji su prinueni da se za elementarno
zadovoljavanje egzistencijalnih potreba oslanjaju na dravno organizovanu pomo. Latentna
priroda te pomoi je milosrdno-licemerna, jer u biti predstavlja perfidni oblik kanjavanja
nemonih, kroz kontrolu i ouvanje postojeeg drutvenog poretka koji ih i ini takvim. U
tom smislu, i institucionalni socijalni rad je u slubi zatite interesa vladajuih
dravnopolitikih struktura i njihove ekonomske dominacije, poto kao socijalni agenti i
uvari vre integraciju 'asocijalnih' u postojee vrednosne norme duboko dehumanizovanog i
5

socijalno nepravednog drutva.(Petrikovi Milan, Univerzitet u Beogradu, Fakultet

politikih nauka)
Treba onemoguiti segregacionistiki pristup (ukljuujui i Centre, skrbnike, sud odnosi se,
dakako na pojedince (tijekom ovoga savjetovanja, u cijelosti!) kojih je sve vie, naalost
): grubo ograniavanje, omalovaavanje i sl Takav pristup tienoj osobi je prevladavao
prije pedesetak godina: u sreditu je pozornosti bilo oteenje, a ne osoba. U takvom
drutvu,tiene osobe se shvaaju kao problem. Organiziraju se razne specijalne slube i
postupci u svrhu sklanjanja osobe ili smanjivanja posljedica oteenja. Budui da se to
pokazalo neostvarivim, smatralo se opravdanim te osobe trajno iskljuiti iz drutva. Tretiralo
se samo "ozdravljenje", dok su potrebe za nezavisnou, samoostvarenjem (v. konvencijska
prava i Povelju) i ,kao i mnoge druge potrebe, zanemarene. Dakle, uskraene su im
mogunosti koje prua zajednica te im je time bitno smanjena kvaliteta ivota Danas je
openito prihvaen socijalni model (INKLUZIJA) koji kao osnovni problem naglaava odnos
drutva prema tienim osobama. Osnovna je ideja modela (pokret inkluzije) da oteenje
koje objektivno postoji ne treba negirati, no ono ne umanjuje vrijednost osobe kao ljudskog
bia. Ono to tiene osobe iskljuuje iz drutva su neznanje, predrasude i strahovi koji
prevladavaju u tom drutvu. Stoga, socijalni model naglaava prava pojedinca, te tei
restrukturiranju drutva. Stavovi prema tienim osobama kao, uostalom, i stavovi prema
svim manjinskim grupama nisu uroeni, nego su naueni, izmeu ostalog, i kroz predrasude i
neznanje drugih. Mijenjanje stavova sloen je i dugotrajan proces koji se velikim djelom
zasniva i na iskustvu. Dakle, elimo li da se stavovi drutva promijene treba stvarati
ZAKONSKE UVJETE u kojima e doi do interakcije izmeu osoba sa, i osoba bez skrbnika.
Dolazi do grube povrede prava, pogotovo ako osoba o kojoj se skrbi to posjeduje,
zajamenih, osim meunarodnim ugovorima, Ustavom RH, zakonima iako su meunarodni
ugovori (konvencije, deklaracije,poglavlja, standardna pravila i dr.), sklopljeni i potvreni u
skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, a po pravnoj su snazi iznad zakona, i ine
dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske (Ustav RH, l. 140) , i moe se na svim
sudskim postupcima lienja zatraiti OBUSTAVA POSTUPKA Ustava RH, postoji primjer
(Opinski graanski sud u Zagrebu, R1- 1734/09, a pozivajui se na sljedee konv. pravo:
Postupa se prema odredbama zakona koje su u suprotnosti i s meunarodnim ugovorom: ak i
pravna sintagma - poslovne nesposobnosti zbog duevnih smetnji - nije u duhu zakona,
meunarodnog ugovora Ustava, niti u skladu sa svrhom postupka. Konvencijom o pravima
osoba s invaliditetom, krae Konvencija, je jasno odreena svrha: promicanje, zatita i
osiguravanje punog i ravnopravnog uivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih
osoba s invaliditetom, i promicanje potivanja njihovog uroenog dostojanstva (Konvencija,
lanak 1, Svrha), dakle svrha je u zalaganju za puno i uinkovito sudjelovanje osoba s
invaliditetom u drutvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Konvencijom se uspostavlja
sposobnost na jednakim osnovama s drugima (Konvencija, Jednakost pred zakonom, lanak
12): 1. Drave stranke ponovo potvruju da osobe s invaliditetom imaju pravo svugdje biti
priznate kao osobe jednake pred zakonom. 2. Drave stranke e prihvatiti da osobe s
invaliditetom imaju pravnu sposobnost (pravni poloaj) na jednakoj osnovi kao i druge osobe
u svim aspektima ivota. Odreuje se uspostavljanje jednakih mogunosti pravna
sposobnost na jednakoj osnovi ime se suzbija/zabranjuje diskriminacija, a nikoga se niega
ne liava kao naprimjer: lienje bilo koje sposobnosti na temelju duevnih smetnji (Iz sudske
prakse Opinskog graanskog suda u Zagrebu, Zahtjev za obustavom postupka temeljem
lanka 140. Ustava RH (idr.), postupak radi lienja poslovne sposobnosti, posl. broj: CXLVIR1-1734/09 ). Sintagmu treba po cijelom NACRTU zamijeniti jer kvalifikacija osobe liene
sposobnosti je nesposobnost?! a koja perpetuira po cijelom prijedlogu Zakona.
Pouan je primjer iz obrazovne prakse: ueniku bitno umanjenih sposobnosti program se
prilagoava do mjere do koje ga moe usvojiti (interdisciplinaran pristup: predlau/pomau
6

lijenici, no kola ne angaira vjetake, psihijatre, i dr, o tome se odluuje po nadlenosti),

dakle pomae mu se, i nikada nije nesposoban, NITI DJELOMINO NESPOSOBAN, tj.
ne moe ponavljati razred
Osoba prema kojoj se provodi postupak, dakle nije o njemu pravomono odlueno, a moe
biti kanjena prisilnom hospitalizacijom: odredbe treba urediti u skladu, ne u suprotnosti, s
zakonom, ali i u duhu sudske prakse (Odluka VSRH br. Rev - 178/03-2 od 14. sijenja 2004.
godine) jer osoba, primjerice, koja ne izvri nalog (postupovna praznina o razlogu, nije ovo
jedini!) suda zbog odreenih trajnih osobina, ili sposobnosti, ne moe biti sankcionirana
medicinskim zatvorom jer se radi o inu bez krivnje, pa i ne moe nita odbiti! o
preinakama te odredbe jo kod ina vjetaenja
Iako bi se i sudskim postupkom trebala tititi prava osoba koje doista nisu u stanju brinuti o
svojim pravima, i osvijetenim potrebama i obvezama, a kojima bi se trebala zajamiti
realizacija potpune poslovne sposobnost na jednakoj osnovi, tj. uspostavljati jednake
mogunosti da je mogu ostvarivati na jednakoj osnovi kao i sve ostale osobe, doima se da je
sumanuta koncentracija na lienju, o PRAVNOM skrbljenju, a pogotovo o "stupnjevitosti"
skrbljenja kroz potporu, pomo i podrku, kod ureivanja skrbnitva! nema nita Ne
razlikuju se pojmovi podrke, pomoi i potpore a k tomu i tu postoje i podstupnjevi:
(Razumijevanje pojmova sam razradila u svojoj pravnoj epistoli registriranoj, ali jo
neobjavljenoj, i u NSB-u koja je za ovaj NACRT i zlouporabljena, inicijativom su se/ste se
mnogi okoristili, no ne ponajprije nakorist potrebitima, a /iz posla sam zlostavljaki
iskljuena?!/, zlouporabljena je na kljunim mjestima za inicijativu ovih promjena)
Postupak o potpori je takve prirode da tienik mora imati u prvom redu - koristi, i to se
panjom pravnog skrbljenja mora izvravati!
Na istom postupku se treba rijeiti i o poslovnoj sposobnosti umrlih, ako je sporno da je osoba
imala sposobnost rasuivanja potpisujui nasljedstvo (spor), a postoji inicijativa s parninog
spora, ili ve to Treba uspostaviti odredbu (radi se samo na med. dokumentaciji i sl.),
moe se vjetaiti, ali prema uredbi o opsegu i sadraju med. dok. i dr. propisima o tome
poneto dalje (vjetaenje)
Ima spornog u uspostavi prava putem uspostavljanja skrbnitva, tj. postavljanja,
poslovnosposobnog, za sve nadlenog?, skrbnika: POSEBAN SKRBNIK je samo drugo ime
za prisilnog odvjetnika na kojega je osoba s invaliditetom osuena (i s obzirom na
zalaganje, i sposobnost, i pristranost Kui koja ga plaa), nema prava slobodnog izbora.
Drugi ljudi imaju prava iz parnice, pa ni osobe s invaliditetom ne smiju za njih biti uskraene,
niti ograniene iijim doputenjem: naprimjer, ne smije se dozvoliti, a sudovi i socijalno
skrbljenje bi po novom zakonu ozakonili, neovlateno zastupanje pravne osobe, odnosno neke
druge (nekog drugaijeg prisilnog odvjetnika) a ak uz navoenje dravnoodvjetnikih
kompetencija?!, mimo propisa, a pravne struke za podnoenje pravnih sredstava. Svakomu
tko se profesionalno bavi zastupanjem, a nije u samostalnoj i neovisnoj odvjetnikoj slubi
trebalo uskratiti zastupanje i obavijestiti socijalno skrbljenje i stranku, a sve u skladu s
odredbama Zakona o parninom postupku (koji se supsidijarno primjenjuje!) , Ustava (ZPP,
l.89a i 90; Ustav, l.27) i odredbama Zakona o odvjetnitvu (NN br. 9/94) jer temeljem
zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobne i politike slobode i prava, a prema l. 27.
Ustava Republike Hrvatske odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava
svakome pravnu pomo, u skladu sa zakonom, a iz ukupnosti odredbi ZPP-a koje ureuju
punomo, posebno iz odredbe l. 89a i 90. ZPP-a proizlazi da punomonik moe biti samo
fizika osoba(Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,
123/08 i 57/11) Pruanjem pravne pomoi zastupanja u parnici u svojstvu punomonika kao
zanimanjem mogu se baviti samo odvjetnici jer poduzimati parnine radnje u postupku pred
sudom moe samo ovlatena osoba: fizika soba (ZPP, l.89a i 90, Ustav, l.27), a ne pravna
7

osoba. Osobe koje trebaju potporu, trebaju je najee za graanske parnine sporove, ima ih
mnogo!, nije potreba za pravnom potporom samo na sudskom izvanparninom postupku radi
lienja vie je parnica, no izvanparninih postupaka, u kojima osobe s invaliditetom tragaju
za svojim pravom Nijedno Ministarstvo ne smije biti kontrolor prava na pravo tiene
osobe?! i u sukobu ste interesa!Tko je zatitar primjene mjerodavnih propisa?! Institucija koja stoji iza predloena prijedloga
sudu, a manifestira se putem socijalnog skrbljenja, stranka je u postupku, i esto ne moe
udovoljiti pravnoj elji i interesu protustranke koja prijedlog, i dr, smatra spornim!! U
NACRTU NIJE OSIGURANA PRAVNA POTPORA u obvezatnokonvencijskom, a
utemeljenom na Ustavu - smislu, objanjenom u ovom radu, ak tovie, navedenim a
predloenim zakonskim pravom omoguuje se da bude sprijeena!
Iskljuen je i slobodan izbor odvjetnika, lijenika: Zakon o zdravstvu, l. 21, ili bilo kakvih
savjetnika, sustav neovisna, strunog savjetovanja uope nije razraen, a odgovornosti
pogotovo ne?!
Imenovanje skrbnika ne znai i ostvarivanje pravne sposobnosti, tj nuno je i poduzimanje
odgovarajuih mjera koje u duhu Konvencije u treem stavku l. 12 sadre obvezu da e
Drave stranke poduzeti odgovarajue mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurale
pristup potpori koja bi im mogla biti potrebna za ostvarivanje njihovih sposobnosti. ( Pristup
potpori treba organizirati neovisno tijelo: samostalno i neovisno!) Ne smije se nikoga niega
liavati!!: U duhu Ustava i Konvencije navedena odredba se moe tumaiti kao obveza drave
koja je duna osigurati tijela i savjetnike (a bez ikakvih segregacionistikih tumaenja i
provedbi!) tj. pristupanost svemu, jer svi trebamo povremeno/stalno makar kakvu pomo ( i
predsjednici drava imaju savjetnike)Nije u duhu Ustava i Konvencije kada se posee, neke
osobe zbog duevnih smetnji ne mogu se brinuti za sebe, za svoja prava i interese, a tvrdi se
zbog njihove zatite za institutom liavanja njihovih sposobnosti ... svi koji daju prijedlog
sudu, ukljuujui i prijedlog suda,a da se nekoga lii sposobnosti, nisu valjano argumentirali
niti svrhu!, a u skladu sa zatitom i osiguravanjem punog i ravnopravnog uivanja svih
ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom i promicanje potivanja njihovog
uroenog dostojanstva, niti se iim zalau za puno i uinkovito sudjelovanje tiene osobe u
drutvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, a prema odredbama lanka 1 Konvencije!
Skrbnitvo je oblik zatite djece bez roditeljske skrbi, odraslih osoba lienih poslovne
sposobnosti i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogunosti tititi svoja prava i interese
(izmijeniti oznaeno iz odredbe = odraslih osoba kojima je u postupku utvrivanja poslovne
sposobnosti omoguena potpora, i/ili pomo, i/ili podrka ... ) u tom smislu po cijelom
NACRTU izmijeniti, no dalje, nadalje u SAVJETIMA; nadalje istu sintagmu ipak rabim, a
samo zbog razumljivosti skrbnitvom se tite prava i interesi = ne moe se nita
ograniavati.
Skrbnitvo prestaje smru tienika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod
skrbnitvom. Dopuna: mora prestati pravomonom odlukom kojom je prijedlog odbaen u
posebnom sudskom postupku obiteljskog odjela, a ne moe prestati i temeljem dr. okolnosti =
ne samo okolnosti (pojam preirok, ostavlja prostor manipulaciji (prisilna terapija suicidnim
psihofarmacima!) za to, naalost, postoje brojni dokazi
Dakle skrbnitvo prestaje pravomonom odlukom kojom je bio odbaen prijedlog, ili nije
dolo do lienja ili su utvrene (dosadanje "vraanje") primarnopravnike sposobnosti o
kojima zakon uope ne govori, ve a priori se ide provjeriti da li je netko, odnosno da li je
djelomino lud, to podrazumijeva i mogunost potraivanja naknade tete, i
ispostavljanja zahtjeva: nae obvezatno pravo graanima omoguuje (ukupnost odredbi o
teti) ispostavljanje zahtjeva, Ovim zakonom se ograniava sve na rjeenja?!...
primarnopravnika potreba za sud je samo u jednom - da si stranka zna organizirati
odvjetnika, i NITA VIE!/ pravnostruna znanja su drugo.../) o emu sud treba biti u skladu
8

s propisima obavijeten, imam dokaz za 1,5-godinju neobavijetenost suda o pravomonosti

sudske odluke kojom je prijedlog Centra odbaen = stotinu tisua kuna bespotrebna,
namjernog!, troka na raun socijalne skrbi (Centar treba obavijestiti o pravomonoj odluci,
ukoliko to ne uini ni za 6 mjeseci zaprijeiti visoku kaznu i uvesti pravo na naknadu tete,
ako netko ostvaruje rad, sukladno Zakonu o radu treba snositi i odgovornosti= to pravo
regulirati posebnom odredbom ubrojenom meu najvie prekraje (npr kazna od 60.000,00
120,000,00 kn) . Dobrobit tienika ispraviti u duhu primjene mjerodavnih propisa = u
suprotnosti s mjerodavnom propisima, tisak vrvi primjerima zlouporabe te dobrobiti ...
U postupku lienja treba razgraniiti oficiozno postupanje od postupka na zahtjev stranke te
izjanjavanju o sadraju zahtjeva; treba definirati potpunije pojam stranke zbog ostvarivanja
naela sasluanja, tj. postupovne legitimacije za podnoenje pravnih sredstava u
izvanparninom postupku: stranka je definirana samo formalno (onaj tko postavlja zahtjev), a
treba i materijalno i zakonski: i izraz protustranka treba mijenjati u duhu postupka, radi se o
istoj strani...
VREDNOVANJE REZULTATA POSTUPKA (RJEENJE) S KOJIM STRANKA/E NISU
UPOZNATE - PREDSTAVLJA TEKU POVREDU POSTUPOVNIH ODREDBI Usmena
rasprava: lanak 439: Sud moe donijeti odluku i bez odravanja usmene rasprave, ako
smatra da rasprava nije potrebna. /postupak lienja moe zavriti i da tienik za isti i ne
sazna, a ima sposobnost rasuivanja, odnosno da sazna tijekom prisilnog privoenja na
psihijatriju, ili tijekom uruivanja rjeenja za nekakav smjetaj jer su mu prodali stan, ili pri
tubi za iseljenje od strane novog vlasnika jer mu je posebni skrbnik prodao stan, ili tijekom
sluajna uvida u gruntovnici gdje se uknjiio skrbnik; donedavno nisu tienici imali pravo
glasa, no s takvim su se problemom neki susretali nedavno pri izlasku na biralite
TREBA RAISTITI NEDOPUTENE STVARI KOJE SU LEGLE NA INVALIDITET, A
NE IH POKRITI IZMJENAMA ZAKONA za korist korupcije i kriminala (likvidacija
preko psihijatrija i sl)
Izostanak usmene rasprave u izvanparninom postupku, sasluanje, treba nadopuniti
mogunou pismene izjave (prema &21, /5/, ZVP, 1934, pa nije krenje propisa!) a
popunjava prazninu! Postupak se treba temeljiti na ZAJEDNIKOJ odgovornosti sudionika
za temeljitost i brzinu te samoodgovornom rjeavanja nerijeenog, i zbog toga ba treba
inzistirati, DOPUNA, na obvezi sudjelovanja stranaka: istinito iznijeti/ponuditi sve poznate i
za odluku suda relevantne injenice i dokaze i dati odgovor na sva pitanja u svezi s tim.
"Konflikt" se rjeava savjetima, potporom, pomoi i podrkom, a ne tubom (odugovlaenje i
zatrpavanje sudova);
Treba uspostaviti obvezu sasluanja, l. 439, o emu odluuje OVDJE sud: dopuniti ozbiljnim
razlozima nedostupnosti osobe (nemogunost putovanja iz druge drave zbog bolesti i sl) jer
se cijeli postupak tom odredbom moe i zlouporabiti: osobu u postoperativnom periodu
(prostata) ne pozove se na sasluanje, a vjetai se preesto fijolievskomesarski, poznato je
da i institut vjetaenja i u krizi, ili bez pregleda osobe vjetai se tko zna kakva i koliko stara
dokumentacija (na bilo kojem sudskom sporu, umjesto svrhe toga spora), a dokumentacija je
stara i po 10 godina, preinaena, topajuse tienikova nov. sredstva na koja ima pravo
odugovlaenjem, a gomilaju dugovi doe ovrha, i otui se stan, imam primjer naalost:
dokaze... zar su to druge okolnosti koje i prijee opoziv tzv. posebnog skrbnika
PRISILNOG ODVJETNIKA , da , a prema ovom NACRTU! (vanu promjenu te sintagme
sam predloila) nametnuta odvjetnika prema propisanom se nitko ne moe rijeiti, i kad
radi tetu velikih razmjera (prema def. VSRH vea od 300.000,00 kn). I tijekom sasluanja na
psihijatriji uvesti obveze uz zaprijeena kazne O zlouporabi skrbnitva i prisilne
hospitalizacije "navodno duevno oboljeh u Zavodima za umobolnike" pie se i u
izvanparninom zakonu iz 1934, u Kraljevini... PREDLOENI NACRT JE "ROEN" ZA
TO!!
9

Postupovnost sudskog postupka je pravnopogrena. Prihvatljivo je miljenje u ovom postupku

- ovlatenog vjetaka (pravo na slobodan izbor, Zakon o zdravstvu, l. 21), dopuniti (inae
se mnogota vjetai izvanpernino, ima posla za sve vrste vjetaka Stranci o kojoj se
postupak vodi odredba omoguuje imenovanje punomonika , treba narediti obvezu dostave
prijedloga i stranci, jer ga imenovati moe samo obavijetena, o voenju postupka, stranka,
dopuniti i pravom opoziva, samostalno, ili uz podrku, ili potporu, a ukoliko smatra da teti
njezinim interesima...
Osobe koje uspostavljaju svoja prava ne trebaju, i nedoputeno je!, stigme u vidu izmiljenih
pravnih izraza (poseban skrbnik, a radi se o najobinijem odvjetniku! , koji bi najvie mogao
biti privremeni punomonik, prisilan je (po izboru institucije a priori), i nee nita skrbniki
uiniti, a pitanje: Kako se osjeate?, minimum je kulture, i ne treba dodatno plaati Gdje
se to obuavaju specijalni odvjetnici?! tienici trebaju ba isto to i drugi ljudi uivaju
(jasno,u mjeri u kojoj i oni to mogu initi) a za zajedniki ivot s njima! (Nad skrbnicima,
ovdje i posebnim u dvostrukoj ulozi, treba dvostruka briga nad uslugom) tiena osoba
koja je na sudu - ide odvjetniku po slobodnu izboru, kao i svi drugi ljudi, ne posebnom
skrbniku
Podrka i pomo trae organizaciju, ali trebaju ih svi ljudi, samo to su invalidi i djeca, kao i
drugdje prioritet, a mogu pravnu potporu koristiti svi, bilo bi dobro da smo bogatiji pa svi i
tkz. besplatnu Drugi graani, uz pretpostavke, mogu dobiti tzv. Besplatnog odvjetnika
kojega predloe preko HOK-a, i to im ne lijee na imovinu, i po jasno propisanoj cijeni za
cijeli postupak
Zakonom se uspostavljaju odnosi, a ne nudi materija koja nije uspostavljena (v. moja epistola:
OPPP) Trenutno: Sud moe imenovati privremenog zastupnika, a socijalno skrbljenje
privremenog odvjetnika ako osoba nema punomonika, ili nije istakla pravo za
samozastupanjem, ili podrati stranku prema HOK-u, ili sam za nju uspostaviti tamo pravo na
odvjetnika, pitati za izbor stranku (pravna potpora mora biti pod strunim nadzorom!,
slubenici ministarstva su praktinosudski neuki, imam naalost dokaze da ne sastave ni
odluku o otkazu kao poslovnu pomo (ogranienu?) poslodavcu - pravnostruno, i vema
nema odluka u korist korisnika, idi na sud! Koje je to ministarstvo zatitilo svoj teren?
Poseban skrbnik se ne moe odobriti prije iscrpljenosti svih pravnih lijekova, ima velike
kompetncije, a i posljedino - je skup, a prijedlog lienja moe biti i odbaen. Na invaliditet
je, nije opet naodmet ponoviti!, legao kriminal, i teka korupcija, zakon im ne smije
pogodovati, npr (iz opreza, ali imam i neto dokaza, i sumnje): treba sprijeiti najgore:
proizvodnja i perpetuirenje lienja (oduzimanje/vraanje) zbog dobre zarade, a u dilu je
samo nekoliko osoba (predlagatelj, sudac, vjetak, umjesto stranke pravni resora
umjesto relevantnih sporova poele su se parnice pretvarati u lienje: jednostavno je: sudac
izabere vjetaka kojega stranka nikada i ne vidi, a koji zakljui, a na osnovu sporne
papirologije, i prastare (krivotvorene, novoizumljene?), o samougroavanju osobe koja je
tuitelj, i ugroavanju svijeta oko sebe: Obiteljski zakon, a posebice ovaj NACRT, svojom
krnjom postupovnou to inspirira! Odredbe su prilagoene korupciji, odavno: pohvalni su
napori da se to ispravi, ali uinjeno nije ni priblino dovoljno Jedan posebni skrbnik
izrjekom: "Ja nisam Va odvjetnik, ve Centra", imam, naalost, dokaz za vie no
polumilijunski dug i upropaten spor Sada se predloenim nacrtom u "biznis ukljuuje i
zaposlenike Ministarstva Predstavke korisnika esto nitko i ne ita, naravno da e temeljem
savjeta ili kasnijim izmjenama, biti ukljueno pravo pritube na svaki pravnu radnju!, ali
odgovara se rijetko, shematizirano, formalno, esto beskorisno za prijavitelja, kada su i kome
dvije Marije poloile raun?! Onima kojima zakoni uope ne trebaju, primjene
mjerodavnih propisa i ne zanima... na albu se odgovara godinama, a u naroito tekim
okolnostima?!) Zbog navedenog je vano ostaviti mogunost i samozastupanja i sl. prava dopunom odredbe, a odredbu prema kojoj stranka ne moe biti potpuno liena zamijeniti i
10

odredbu konkretizirati:Stranka je uvijek parnino sposobna u granicama svoje poslovne

sposobnosti i ima pravo na ukljuenost i sudjelovanje u postupku: dostava svih podnesaka,
pozivi, oitovanja, sasluanja, pravnu potporu ili samozastupanje i dr. tiena osoba smije i
sama voditi poslovne brige ako moe: podii svoj nalaz, odnijeti u Centar zato trajno plaati
uslugu(?) Posebnim skrbljenjem su sve osobe s invaliditetom u istom kou po potrebama,
skupo!, bez individualizacije?!, to mirii na obespravljenost, isisavanje novca i tota!
Obvezno dopuniti odgovornou posebnog skrbnika za tetu, predvidjeti sankcije
(predlaem posebnu odredbu sa zaprijeenom najviom novanom kaznom) jer ukoliko se
osobi o kojoj se skrbi u sudskom postupku, bilo parninom, izvanparninom i sl, a ukljuujui
sve sudionike postupka ignorira, odnosno zapostavljaju njezina prava
Kod prisilne hospitalizacije, preko Centra se mora, ako "zatoenik" eli, omoguiti drugo
miljenje, na drugoj psihijatriji, ne mogu se postupovno preskakati stepenice koje imaju svi
drugi ljudi, moraju postojati 2 stupnja prije suda, taj postupak je uguen samovoljom, to pravo
odavno je regulirano, precizirati kako se obavlja, jer e se izigrati, a takoer navesti
mogunost, postoji, i propisana je obveza omoguivanja tel. razgovora sa kotskom (Dr.
Juki je mentor znanstvenih radova u kojima se to pravo opisuje, ali ne omoguava ga, treba
postupovnost staviti u Obiteljski zakon!, ne spaavaju se samo ivoti, nego i proraun a i
bez ikakve je pravne potpore a osoba liena slobode: odvjetnika i ne vidi (papiri timaju)
Npr. postupovno nije nareeno, pa sud ne mora dostaviti (i ne dostavlja se!, imam dokaz),
nalaz i miljenje vjetaka osobi o kojoj se provodi, ime se porie temeljna svrha
vjetaenja?!
Postupak takvom postupovnou sam doprinosi da se pomo i predloene korekcije, koje za
pretpostaviti je, nalaz i miljenje sadri - shvate hipokritski: iz takva postupanja proizlazi da
ak ni sud vjetakov uradak ne smatra korisnim za protustranku, jer joj ga ne dostavlja
znai da ne smatra da je vjetakovo procjenjivanje korisno, pa vano za evaluaciju napretka
osobe ije je zdravlje vjetaeno Tako se postupa neetino s obzirom na priopavanje
podataka procjene, a izostaje i obveza svih da upozore na propise
Rezultati ispitivanja i pregleda NALAZ I MILJENJE prikazuje se inae kao organiziran
izvjetaj koji mora biti jasan, relevantan za ciljeve procjene nalaza i miljenja, te koristan
onome kome je namijenjen. Ukoliko ta svrha nije realizirana: kognitivna je pogreka! Mora se
temeljiti na svoj postojeoj medicinskoj dokumentaciji (informacije iz odreenog izvora:
pogreka su sidrenja!) te motrenik ne moe biti stavljen u nepovoljan poloaj (dopuniti
odredbu o vjetaenju), niti izgubiti zbog a tek predana prijedloga sudu - poslovnu reputaciju,
esto postupak ide agumentom protiv ovjeka (protiv protustranke), ne treba se sloiti s tim da
nema prava koja je imao prije pokretanja prijedloga i stoga je vano, dopuna, stavkom
zakonske odredbe obvezati na pravo ravnopravnog sudjelovanja u postupku, dakle moe se
nikoga otpoetka tretirati, prejudicirati, kao da je neega lien
Sasluanjem na sudu se inae utvruje , moe li osoba samostalno poduzimati neke pojedine
mjere, radnje i poslove i koje pojedine mjere, radnje i poslove osoba nije kadra samostalno
poduzimati ili kako djeluje s obzirom na/s obzirom na postupke, poslove, prava i interese
drugih osoba, a na temelju utvrenog se donosi zakljuak.
Nije primarno izraavanje emocija, niti njihova obrada, ve miljenje i obrada informacija
(urediti odredbom, svaki sudac radi na svoj nain). Ako iz navedenog je razvidno da je nuna
lijenika procjena, sud upuuje lijeniku primarne zdravstvene zatite! prema kojoj osoba
ne moe biti potpuno liena poslovne sposobnosti treba ispraviti: stranka je uvijek parnino
sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti i ima pravo na priznanje pravne i poslovne
sposobnosti koje se uivaju ravnopravno s drugima i dr. prava zajamena Ustavom RH,
temeljem Ustava meunarodnim pravnim steevinama i zakonom .) Prije donoenja odluke
iz stavaka ovoga lanka sud e pribaviti struno miljenje lijenika vjetaka (izmijeniti, ne
vjetaka, nego lijenika primarne zdravstvene zatite!, zadae vjetaka i in vjetaenja kao i
11

gdje se i kako utvruje stupanj zdravlja je strogo propisan, to je u ovim savjetima

obrazloeno tijekom primjedbi na postupovnost vjetaenja, s predloenim rjeenjima
U svezi s navedenom odredbom prvenstveno treba postupovno urediti izvanparnini postupak
u dijelu o vjetaenju: izrijekom uputiti na primjenu propisa: rad prema odredbama ovoga
zakona, npr, ako je o zdravlju rije prema pravilnicima o vjetacima, i vjetaenju i
uredbama /npr: UREDBU O MEDICINSKOM VJETAENJU MIROVINSKOM
OSIGURANJU(Narodne novine, broj 73/09): najnoviji ZPP l. 252: Vjetaci se odreuju u
prvom redu iz reda stalnih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja. Vjetaenje se
moe povjeriti i strunoj ustanovi (bolnici, kem. lab, fakult, zavod i sl.) Ako postoje potrebne
ustanove za odreene vrste vjetaenja, takva vjetaenja, a osobito vanija, povjerit e se, u
prvom redu, tim ustanovama No put "povjeravanja" je, kada se radi o zdravlju, zdravstvo
propisalo (Hrvatski zavod)... Sve se moe, ali u skladu s propisanom postupovnou
Iznimka je ako je osoba nije iva, a sporno je, sudski spor, da li je mogla s obzirom na
zdravstveno stanje samostalno donositi odluke (potpisati darovni ugovor i sl), pa to treba
regulirati posebnom odredbom Obiteljskog zakona jer se vjetai samo dokumentacija, a treba
posebnom odredbom urediti obvezu obavjeivanja socijalnog skrbljenja ukoliko je u tijeku
postupak eventualnog otkaza ugovora o radu osobi s trajnim osobinama, osobno uvjetovani
otkaz, te obvezu da se uspostavi pravna potpora, odnosno ispita kako, i u kojoj mjeri, osoba u
tome moe sudjelovati ili odluiti. emu postupci ako unaprijed znamo da netko neto ne
moe! Kako znamo unaprijed?
U prijanjim savjetima sam navodila odredbe, ali nisu ni akceptirane, bitno ponavljam (do
navoda prijanjeg NACRTA - l. 348, oko 5 stranica nadalje), a potom uglavnom ve
predloeno saimam:
;lanak 261.a u svezi i s l.274.(1) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja
tienikovom imovinom, ako (pravomonom, dopuniti makar kod imovine!) odlukom centra
za socijalnu skrb nije drukije odreeno l. 261(2) Skrbnik moe samo uz prethodno (a
temeljem pravomone odluke, umetnuti reenicu), odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti
posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima tienika, a osobito: 1. otuiti ili
opteretiti tienikove nekretnine, 2. otuiti iz tienikove imovine pokretnine vee
vrijednosti,3. raspolagati tienikovim imovinskim pravima... Radi se o krupnim stvarima,
centri esto prejudiciraju odluku o lienju, djelujui kao da je prijedlog usvojen u cijelosti!; l.
262 st 6(6) Centar za socijalnu skrb duan je razmotriti izvjee skrbnika, o tome sastaviti
zapisnik, i u sluaju potrebe poduzeti odgovarajue mjere radi zatite dobrobiti tienika...
Preinaiti!:"dobrobiti" = prava jer dobrobit se moe subjektivno tumaiti, tumaenje
iskljuivo etikim standardom je "rastezljivo", IMAM DOKAZ ZLOUPORABE!,moe
odvesti i u samovolju, i tota, pravo je pravo!, ovdje se radi o zakonu, zemlja smo u kojoj se
nad invaliditet nadvila i organizirana korupcija Centar za, iz l. 278, st.4, socijalnu skrb
moe donositi nove odluke o imenovanju i razrjeenju skrbnika kada to zahtijevaju interesi
tienika. Dodati - prava = interesi i prava (daljnje u NACRTU o uvaavanju interesa mogu
UVIJEK , a prema ovome Nacrtu, odluiti drugi umjesto tienika, a prava su prava!, imam
dokaze zlouporabe ...); lanak 233.(1) U postupanju s osobama pod skrbnitvom koje su
liene poslovne sposobnosti, mora se uzeti u obzir (dopuniti ovdje - prava!) osobnost i stavovi
osobe te zatita njezinog dostojanstva i dobrobiti ... (Skrbnik nije umjesto prava!(2) Potrebno
je poticati samostalno donoenje odluka od strane osoba lienih poslovne sposobnosti, te im
pruati podrku (dop. pomo i potporu) u donoenju odluka kao i sudjelovanju u ivotu
zajednice. (nema suvisla mehanizma za podrku!!, rezultat je jasan) (3) Skrbnik e prihvatiti
elje i osobne stavove tienika, osim ako je to u suprotnosti s njegovom dobrobiti (zamijeniti
= njegovim pravom).(4) U provoenju skrbnike zatite potrebno je teiti to je mogue
manjim ogranienjima (zamijeniti!: ne smiju se ograniavati prava, ve se osigurava zatita
...) prava osobe pod skrbnitvom, te, ako je to mogue, zatitu osobe osigurati drugim
12

sredstvima i mjerama predvienim posebnim propisima. lanak 234.(1)... USKLADITI

pojmovlje cijele odredbe prema ve objanjenom kroz naredne odredbe i dopuniti (i u l.
235!)... Sud e u izvanparninom postupku (dopuna:VANO!!: u izvanparninom postupku
na posebnom odjelu obiteljskog prava) punoljetnu osobu koja zbog duevnih smetnji ili
drugih razloga nije sposobna brinuti se o nekome od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja
ugroava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu liiti poslovne sposobnosti (u tom djelu,
izmj. I dop, = omoguiti i specificirati podrku pomo i potporu; Zlouporaba navedenog,
imam dokaze! a u svezi sa sljedeim odredbama i dr, objanjena potpunije pod inom
vjetaenja (2) Osoba ne moe biti potpuno liena poslovne sposobnosti. VE predloena
PROMJENA na poetku savjeta (sintagmu, u cijelosti, l. 234. (NACRT), prema kojoj osoba
ne moe biti potpuno liena poslovne sposobnosti treba ispraviti: stranka je uvijek parnino
sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti i ima pravo na priznanje pravne i poslovne
sposobnosti koje se uivaju ravnopravno s drugima i dr. prava zajamena Ustavom RH,
temeljem Ustava meunarodnim pravnim steevinama i zakonom) (3) Prije donoenja
odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e pribaviti struno miljenje lijenika vjetaka
(izmijeniti, ne vjetaka, nego lijenika primarne zdravstvene zatite!, zadae vjetaka i in
vjetaenja kao i gdje se i kako utvruje stupanj zdravlja je strogo propisan, a navedeno nije
dobronamjerno, o tome u ovome radu nadalje ima vie, imam mnogo dokaza zlouporabe koja
se ovakvim NACRTOM stavljaju pod kapu zakona?!) o zdravstvenom stanju osobe za koju
je pokrenut postupak lienja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine
sposobnosti zatite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugroavanje prava i
interesa drugih osoba.(4)Odlukom o lienju poslovne sposobnosti sud e precizno odrediti
radnje i poslove koje osoba (ispr: PRI KOJIMA TREBA PODRKU; POMO I POTPORU!)
nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice davati izjave ili poduzimati radnje koje se
odnose na osobna stanja, a posebno o promjeni osobnog imena, sklapanju braka, odlukama o
zdravlju, mjestu prebivalita odnosno boravita, smjetaju, zapoljavanju, te odluke o imovini,
primjerice raspolaganju imovinom, plaom ili drugim stalnim novanim primanjima,
precizirati iznose primanja, odnosno imovine s kojima tienik ne moe sam raspolagati,
(dopuniti i dr jer nisu sva prava navedena) osim ako je to ovim Zakonom drukije
odreeno.(5) Ako je osoba liena poslovne sposobnosti roditelj maloljetnog djeteta, sadraj
odluke o lienju poslovne sposobnosti mora obuhvaati i odluku o roditeljskoj skrbi. (6)
(antikon.ustav. izriaj!, mjenjati odredbu) Za poslove koji nisu odreeni u odluci iz stavka 4.
ovoga lanka, osoba liena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih moe
samostalno poduzimati; lanak 235.(1) Svatko moe obavijestiti centar za socijalnu skrb o
potrebi pruanja zatite osobama iz lanka 234. stavka 1. ovoga Zakona.(2) Zdravstvene
ustanove dune su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po slubenoj dunosti dostaviti
podatke centru za socijalnu skrb o duevnim smetnjama i drugim uzrocima radi kojih osoba
nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima (izm.).
Ovlasti centra za socijalnu skrb u postupku lienja poslovne sposobnosti; lanak 236.(1)
Centar za socijalnu skrb predloit e sudu pokretanje postupka kad ocijeni da bi zbog razloga
iz lanka 234. stavak ovoga Zakona osobu bilo potrebno liiti poslovne sposobnosti (dop. o
emu je duan obavijestiti, rjeenje+prijedlog, i osobu o kojoj se postupak vodi i uputiti na
pravna sredstva, inae se ne moe ispuniti pravo osobe na osoban izbor /imam, naalost,
dokaz za izigravanje toga prava!/ punomonika i skrbnika iz st. 5, kao ni ustavno, i temeljem
ustava konvencijsko pravo na albu, i prvostupanjski, i drugostupanjski, te daljnje pravne
lijekove, ovako su grubo povrijeena ljudska prava i slobode: ukoliko je osoba bespomona,
ne ali se ni na ta, treba to konstatirati osoba pravne podrke, zapisnikom!), zar tada ima
razloga da postupak ne tee brzo?! Ne smiju se ograniavati prava onima koji imaju pravni
interes, i zainteresirani su osobno! (2) Centar za socijalnu skrb osobi prema kojoj je pokrenut
postupak za lienje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika ( izostaviti posebnog!,
13

skrbnik umjesto pravne potpore?!), na kojeg se primjenjuju odredbe o posebnom (izostaviti posebnom) skrbnitvu. Radnje za ije poduzimanje skrbnik nije (dodati: pravomono)
ovlaten (preciz: raspolaganje imovinom i novcem!) osoba poduzima samostalno.(3) Ako
postupak za lienje poslovne sposobnosti predlae centar za socijalnu skrb, poseban skrbnik
ne moe biti struni radnik tog centra. (4) Ako postupak za lienje poslovne sposobnosti
predlae (dopuniti: jedini mogui predlagatelj sudu je ovlateni predlagatelj, strankapredlagatelj na sudu ne moe biti svatko, kri se 5 zakona, jer se radi s lijenikom
dokumentacijom i pravima zatite podataka, lijenike zatite, pravu pacijenata, irenje toga
prava pokretanja na druge osobe ima za svrhu zlouporabu, tj. ozakoniti ve nainjene, imam
dokaz! O preinaki te odredbe ima jo obrazloenja (v. vjetaenje); (5) Ako je osoba prema
kojoj se vodi postupak imenovala punomonika (dopuniti: ili zatraila pravo na pravne savjete
ili ispostavila izjavu o samozastupanju, to su uobiajena prava koja imaju i drugi ljudi ) ili
sastavila javnobiljeniki akt kojim imenuje osobu skrbnika (anticipirana naredba), centar e
tu osobu imenovati posebnim (dopuniti: imenovati skrbnikom ili posebnim skrbnikom)
skrbnikom, ako su ispunjene ostale pretpostavke odreene ovim Zakonom. (6) Dunost
posebnog skrbnika, (dodati: ukoliko je imenovan; izmijeniti: pos. skrbnik = odvjetnik, radi se
o pravnoj potpori, Obiteljski je zakon, ide se supsidijarno prema ZPP-u, a i Ustavu!!, l. 27 i
dr u ovim savjetima su objanjeni) je da zastupa interese osobe prema kojoj je pokrenut
postupak za lienje poslovne sposobnosti u postupku u kojem je imenovan.(7) Poseban
skrbnik iz stavka 2. ovog lanka mora biti odvjetnik uvrten na popis odvjetnika pri
Ministarstvu (to je ovdje u SAVJETIMA VE OBJANJENO: NE SMIJE; nije u skladu s
Ustavom RH, ODVJETNITVO JE NEOVISNO!!, a vano je i pravo na slobodan izbor, ovo
je ispalo kao posebna pravna antizatita, a ne posebno skrbljenje) nadlenom za poslove
skrbnitva. Poseban skrbnik ne mora biti odvjetnik uvrten na popis odvjetnika u sluaju
ispunjenja pretpostavki iz stavka 5. ovog lanka.(Ne mora biti!) (8) Ministar nije
diskriminator!, niti ima zle namjere, ali ispada: e uz suglasnost ministra nadlenog za
poslove pravosua propisati uvjete prema kojima odvjetnik moe biti uvrten na popis
odvjetnika koji zastupaju osobe u postupku lienja poslovne sposobnosti kao i osobe liene
poslovne sposobnosti jer se time gue temeljna ljudska prava i slobode osobe o kojoj se
postupak vodi. ALTERNATIVA ( nije sukladna Ustavnom zakonu!) Poseban skrbnik iz
stavka 1. ovog lanka mora biti osoba s poloenim pravosudnim ispitom zaposlena u slubi za
zastupanje Ministarstva (NE MOE, jer treba mijenjajti Ustav, l. 27. i dr. Sustav time
pogoduje i poticanju resorne pravne mafije, pravnici visoka sustava, neetina postupanja (
Neki ljudi kre etiku + U Ministarstvu rade ljudi = sloit emo se da konkluzija ne moe biti
da su svi slubenici Ministarstva etina postupanja, primjer su zatvorenici, a i prilika ini
lopova, dobra prilika za takve koji popunjavaju narudbenice ne marei za propise
korupcijai ne spavaju: nek si nekaj i ovi iz Ministarstva zgrnu, imamo mi tam i naih, a
sad bu - po zakonu, kaj bi se zamarali zakonima, bumo se dogovorili): time se zbiljski pod
kapu zakona stavljaju i ve imenovana, bez reda i zakona!, posebna skrbnitva, ak i bez
ikakve potrebe, ima i pravnih zlostavljaa, koji ne tite prava i interese klijenta, a napravili
su milijunske trokove (svrha?: dilanje naknade trokova i sve to osoba o kojoj se skrbi
ima ili moe ostvariti?), imam dokaz! Odugovlae, zakuhavaju nove sporove, ne rjeavaju
pravnu stvar najkraim putem, nego voze najduim pravnim zaobilaznicama - da bi
multiplicirali sporove, i dobro zaraivali rade to hoe pogotovo kada imaju mona
ortaka/ortaka, pojedince jake socijalne institucijonalnost, naalost, ima primjera
Na Ministarstvu je, prije svega, da osigura uinkovitu brigu o pravnom usavravanju
zaposlenika (radi se o resoru koji zauzima najniu pravnom toku meu sustavima RH, to
otvara ozbiljno pitanje: neznanje ili korupcija?!), da bi se bar donekle pravnovrsno odluivalo
i o albama.. (dopuniti: umjesto /dotadanjeg sa suenim ovlastima/ privremenog skrbnika!) u
roku od trideset dana od pravomonosti sudske odluke, o emu je sud duan odmah
14

obavijestiti centar za socijalnu skrb(2) Do imenovanja skrbnika iz st. 1. ovoga lanka,

poseban (ispraviti: poseban = privremeni skrbnik, ovdje je razvidno od posebnosti samo posebno troenje novca, obvezatna pravna potpora, odvjetnik ili osigurani pravni savjeti,
odnosno pravna podrka je drugo, organizira se prema potrebi i ne treba stalno plaen
ovjek jer e proizvoditi pravne potrebe, a zbog zarade!, pravne predmete, vodi u
zlouporabu: zlostavljanje) skrbnik, dakle bez epiteta poseban (prisilan je!), obavljat e
(dop: u smislu ograniena skrbljenja)238.(1) Skrbnik je duan svake godine pribaviti od
obiteljskog lijenika osobe liene poslovne sposobnosti miljenje o stanju zdravlja tienika s
obzirom na razlog lienja poslovne sposobnosti, (dop: ukoliko ga tienik ne pribavi i
proslijedi, Centar e zatraiti skrbnika, smije li tienik imati pojma o svom zdravlju, pravi
smisao miljenja je PUTOKAZ ZA EVENTUALNO DALJNJE PODUZIMANJE
LIJEENJA, SVRHA JE ZDRAV I SPOSOBAN TIENIK, TO NIJE RAZRAENO!
(zato kasnije u ovim savjetima predlaem zakon razraene potpore i dr.), NIJE, primarno,
TEMA: KAKO I KOLIKO ZARADITI PREKO TIENITVA, I NA TETU TIENIKA
(2) Miljenje iz stavka 1. ovog lanka skrbnik je duan dostaviti centru za socijalnu skrb
kao sastavni dio izvjea o radu skrbnika; uskladiti prema ve navedenom: bez lienja,
vraanja: lanak 239.(1) Skrbnitvo za punoljetne osobe liene poslovne sposobnosti
prestaje kad sudska odluka o vraanju poslovne sposobnosti postane pravomona.(2) Sud
moe odluiti da osobi koja je bila liena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lienja
poslovne sposobnosti odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati lanak 241.(1) Radi
zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat e
(dop: privremenog skrbnika i privremenog punomonika) skrbnika za poseban sluaj:1. osobi
za koju je podnesen prijedlog za lienje poslovne sposobnosti, osim u sluaju iz lanka 236.
stavak 5. ovog Zakona, 2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravite ili nije
dostupna, a nema punomonika, u stvarima o kojima se odluuje prema odredbama ovoga
Zakona, 3. tieniku kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovog skrbnika ili bliskog
srodnika odnosno branog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno
pri sklapanju pojedinih pravnih poslova,4. tienicima u sluaju spora ili sklapanja pravnog
posla izmeu njih kad imaju istog 5. i u drugim sluajevima kad je to potrebno radi zatite
prava i interesa osobe; Umjesto: (2) Poseban skrbnik duan je odmah postupiti po rjeenju
suda ili centra za socijalnu skrb te zastupati interese osobe u postupku za koji je imenovan,
stavak 2. urediti u ovom smislu: Privremeni skrbnik duan je odmah postupiti po rjeenju i
zastupati prava, osim u svezi sa stavkom 2 za sud imenuje privremenog punomonika, i
interese osobe te voditi brigu i o pravnoj potpori, podrci ili pomoi o kojoj je odlueno
rjeenjem Centra u skladu s ovim zakonom i dr. zakonima. (3) Poseban skrbnik (uskladiti:
privremeni punomonik ) iz stavka 1. ovog lanka mora biti odvjetnik uvrten na popis
odvjetnika pri Ministarstvu nadlenom za poslove skrbnitva (brisati uokvireno), ili
punomonik kojeg je imenovala osoba iz l. 236. st. 5. ovog zakona, ili osoba odreena
javnobiljenikim aktom iz l. 236. st. 5. ovog zakona (anticipirana naredba). Odluka o
imenovanju posebnog skrbnika lanak 242.(1) Odlukom o imenovanju posebnog (uskl:
privremenog skrbnika i privremenog punomonika) skrbnika utvruju se njegove dunosti i
ovlasti. Odredbe o pravima, dunostima i odgovornostima skrbnika primjenjuju se na
odgovarajui nain i na (isp. privremenog punomonika: ozakonjivanje posebnog skrbnika, s
kompetencijama koje ima pogoduje korupciji i kriminalu : nee se to dogoditi glede svake
odredbe neka korupcija u svezi s kojom se navodi, niti u svakom sluaju, ali je otvorena
negativna mogunost, a nitko nije zakinut ako se korigiraju odredbe navrijemealba protiv
odluke o imenovanju posebnog skrbnika (uskl: privremenog punomonika) iz lanaka 240. i
241. ovoga Zakona ne odgaa primjenu odluke, osim u sluaju kad je izjavljena na odluku o
imenovanju posebnog skrbnika (uskladiti i pod 3) iz l. 241. st. 1. t. 2. (dopuniti: na to
tienik treba biti upuen! (imam dokaz neuredna pravnog lijeku!)(3) Poseban skrbnik duan
15

je podnijeti izvjee o (dop: o strunopravnom, kome?)tienik moe albu sukob

interesa lanak 218.Skrbnitvo je oblik zatite djece bez roditeljske skrbi, odraslih osoba
lienih poslovne (ur: bez lienja!) lanak 243.(1)Centar za socijalnu skrb odredit e opseg
dunosti i ovlasti posebnom skrbniku (zamijeniti uokvireno: privremenog skrbnika te
imenovati privremenog punomonika ) osobe za koju je podnesen prijedlog za lienje
poslovne sposobnosti, uzimajui u obzir sadraj prijedloga za lienje poslovne
sposobnosti.(2)Ovlasti i dunosti posebnog (usk: privremenog punomonika) skrbnika iz
stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb u pravilu e ograniiti na zastupanje u
postupku lienja poslovne sposobnosti (dop: a po pravomonosti sud. odluke) i poduzimanje
hitnih mjera nunih za osiguranje tienikove imovine ili zatitu zdravlja. (o zdav, hitnim
mjerama odluuje zdravstvo!, a ne pravo!, zato je nuno, makar kod vjetaenja, urediti
odredbom doputenu brigu! ) (3)Tijekom postupka lienja poslovne sposobnosti centar za
socijalnu skrb ovlaten je izmijeniti odluku o opsegu ovlasti i dunosti posebnom skrbniku iz
stavka 1. i 2. ovoga Izmijeniti: Tijekom sudskih postupaka na prijedlog stranke Centar moe
punomonika moe opozvati ili promijeniti, omoguujui slobodan izbor, te omoguiti
samozastupanje, a sve u skladu sa Ovim i dr. zakonima. (4) Dunost posebnog
(izmj:privremenog i privremenog punomonika) skrbnika (dopuniti: na bilo kojem
sudskom postupku za koji je imenovan) iz stavka 1. ovoga lanka prestaje kad odluka o
stavljanju pod skrbnitvo postane izvrna ili kad sudska odluka da ne postoje razlozi za lienje
poslovne sposobnosti (uskl.) postane pravomona!
l. Obiteljskog zakona treba dopuniti i uskladiti jer ima pravnopogrenog ( "nisu sposobne"...
"liiti"), ali nije sve jer se NACRTOM tone i dublje- radi se o diskriminaciji koja otvara put i
segregaciji! U Nacrtu (l. 348) je pod naelom socijalnosti objedinjen l. 267., sada stavak 1,
a sljedea 2 stavka: 2. i 3; su prvi (pomaknuto) stavci l. 268. jo uvijek vaeeg Obiteljskog
zakona, a njegovim odredbama se pod spomenutim naelom dodaje pola pretposljednjeg i
cijeli posljednji stavak to treba brisati!: tom dopunom, mogue je grubo obespravljivanje a
eventualnog tienika!, ele se zakonom pokriti i dosadanja korupcijaka praksa, po mom, i
neosnovano uspostavljenih i na nedoputen nain, time i nezakonitih - milijunski trokovi ve imenovanih posebnih skrbnika, naalost imam dokaz... Potrebu za istim posebnim
skrbnikom - bi "naredio" sud, a ak i ako ne zna gdje netko izbiva 3 mjeseca ?!,a i prije
provedena ikakva postupka ?!, a i s bilo koje vrste sudskog postupka ?!, to e tu socijalno
skrbljenje?
pa sud nije ugroen, ima mogunost imenovanja privremenog zastupnika! (ZPP)
Iz toga je razvidno da nije u pitanju pravni interes osobe koja treba pravnu podrku (ve
momentalno dezavuiranje?: posebnom su dane velike ovlasti kao to je otuivanje imovine
tienika i sl), sud je takvim postupanjem (?!) iznad zakona ( ukoliko se ve zakonom ne
smatra NACRT!),, i Obiteljskog (I USTAVA, I TEMELJEM L. 140. USTAVA KONVENCIJSKIH PRAVA: PRAVO NA PRITUBU I ODGOVOR, PRAVO NA ALBE,
PRAVO NA SLOBODAN IZBOR BRANJENIKA, OSOBNO PRAVO IMENOVANJA
BRANJENIKA ... BEZ PRAVOMONE ODLUKE UOPE O POTREBI ZA
SKRBNITVOM BEZ KOJE - POSEBAN SKRBNIK - NEMA TO RADITI U IVOTU
EVENTUALNOG TIENIKA, RADI SE O ISISAVANJU NOVCA, naalost imam dokaz!,
A IZ RESORA SOCIJALNE SKRBI (DIL?). A PRIORI...
l. 348: To trebaju biti dvije! odredbe jer je prvom regulirana materija (zajamenost osnovnih
prava! koja se ne mogu unutar odredbe "relativizirati", pa to se vidi...), a drugom se (neka 2.
nosi naslov - "naelo socijalnosti", a i 1. stavkom se moe pozvati na prethodnu odredbu...)
ureuju sredstva, postupovnost, koja moraju biti bolja i sadrajnija, na to u ovim savjetima
vie puta upozoravam, ima vie prijedloga dopune... Tim naelom treba biti proet cijeli
zakon, stoga ne moe biti paualno uspostavljeno niti LICEMJERNO, ja se bavim godinama
zlouporabom prava osoba s invaliditetom u sudskim postupcima (prednjae, naalost, imam
16

dokaz, socijalno skrbljenje, a podravaju propuste i pojedinci uprave suda), A I TO CIJELI

DEMOKRATSKI SVIJET ureuje drugaije: nakorist osobe koja je pod panjom!, no
svakako treba svemu pridodati razumijevanje za nepostojanje suvremenog izvanparninog
zakona (ali nije zabranjeno iskustvo itanja tuih IZVANPARNINIH zakona), a i
dobrodolo je da - ovaj zakon - doprinese postupovnou novog Izvanparninog, ma kad
izaao, izai e (do 100-god. sigurno: 2034!)...
Onemoguena je eventualna postupovna mogunost postavljanja prethodnog pitanja (ZPP, l.
12), ak i u svezi sa svrhom postupka, zbog izigravanja te svrhe, ako se sumnja u kazneno
djelo, npr, ako su u pitanju s obzirom na postupak o lienju predrasude, pristranost,
diskriminacija, nepridravanje zakona, nerad, nebriga za najbolji interes tiene osobe,
zlostavljanje, korupcija, ikaniranje .i sl, naalost imam dokaz! I sam sud moe biti
predmetom istranih radnji za kazneno djelo, kamo li ne socijalno skrbljenje, odredbe o pravu
na parnini postupak urediti bez iijeg ograniavanja i odobravanja, kao i sva prava iz PP-a.
Prema Zakonu o zatiti osoba s duevnim smetnjama, prisilno psihijatrijsko lijeenje moe se
provesti jedino kada je rije o tekom duevnom bolesniku. Kako sud ili socijalno skrbljenje
unaprijed zna? Takvim nalogom, prisilno zadravanje, sud ulazi u podruje istranih radnji za
kazneno djelo protuzakonitog lienja slobode Iako je prema opim pravilima postupka
uvaena pomo ZPP-a, ipak gdje se mnoga iskljuuju - trpe temeljna prava stranke, k tomu
osobe o kojoj se skrbi?!
Nije NACRTOM onemoguen (vie na kraju) - samovoljan in upuivanja na prosudbu radne
sposobnosti - postupovni propusti u svezi s odlukom o slanju na pregled, upuivanjem,
plaanjem - esti su) Izbjegavanje jasno propisane postupovnosti moe se tumaiti eljom
da se ima pod kontrolom izabranog doktora zbog utjecanja na ocjenu.
U NACRTU ispraviti vjetak = lijenik primarne zdravstvene zatite Ispraviti struno
miljenje lijenika vjetaka = miljenje lijenika primarne zdravstvene zatite, a ukoliko je
dolo do upuivanja od strane lijenika primarne zdravstvene zatite na vjetaenje, ovlateni
vjetaci, i struno miljenje ovlatena tijela
Posve pravnopogreno je u odredbi NACRTA protumaeno i upuivanje na pregled, odredba
sada na snazi (mislim - l. 327. Obiteljskog zakona) koja je neto bolja: upuuje se,
pravnotono, lijeniku!
Postupku lienja preostaje krnja postupovnost opih odredbi dokaznog postupka obiteljskog
izvanparninog prava ograniena doputenjem socijalnog skrbljenja; kad se se doista treba
omoguiti pribavljanje dokaza o injenicama, ali i "prikladno" postupanje. S obzirom da
izvanparninost ne prepoznaje "izvoenje" dokaza pa je nuno uputiti svrhovito u odredbama
na supsidijarnost ZPP-a, u vie odredaba; dopuniti predloenim sintagmama: iza imenovanja
vjetaka - ukoliko nisu po posebnim propisima (zdravlje = pravilnik) nadleni ovlateni
vjetaci (zdravlje: HZZMO) odnosno propisan in vjetaenja (npr. zdravlje HZZMO),
odnosno za nalaz i miljenje propisan opseg i sadraj dokumentacije (npr zdravlje: Uredba o
sadraju i opsegu medicinske dokumentacije, HZZMO); Dopuniti sporne odredbe: dopuniti
"znanje" suda opisnim pridjevom za sintagmu - "struno znanje", nee valjda pravo suditi
zdravlju?!. U izvanparninom postupku se supsidijarno primjenjuju odredbe parninog
postupovnog prava (svrha: uinkovita i bliska odluka za graane) U izvanparninim stvarima
spor ne postoji, postupak je preventivan, IAKO NACRT NIJE ZAUZEO TAKAV STAV!, i
vodi se sa svrhom da do spora ne doe, slui uglavnom ureivanju odnosa, stoga treba
sainiti, a
prije zavretka ovoga zakona ZAKON O PODRCI, POMOI I POTPORI za uspostavu
jednakih mogunosti (na toj razini bi se mogle odraditi i brojne medijacije)
(najpotporniji, poduzetnici, ga imaju) da se zna na to tko ima pravo, pa se onda mogu
sudskim postupkom urediti odnosi za realizaciju prava, a potom donijeti "novi" Obiteljski
zakon.
17

Opu odredbu dokaznog postupka koja treba biti na relaciji lijenik primarne zdravstvene
zatite ovlateni vjetak : upuuje se lijeniku primarne zdravstvene zatite, a od njegova
pregleda zavisi (miljenje) ima li uope potrebe za vjetaenjem zdravlja ... To je propisan
put. Poslodavac moe uputiti i uz propisan obrazac (R1) ukoliko ima Ugovor s medicinom
rada (kole nemaju, primjerice - obvezni godinji pregledi rudara i sl.), inae ne smije biti
izbor lijenika ni po ijem izboru, slobodan izbor lijenika i stomatologa je zajamen
Zakonom o zdravstvu, poslodavac moe uputiti i uz prethodnu suglasnost Radnikog vijea
(sindikat), moe i lijeniku primarne zdravstvene zatite, ali ne i vjetaku! Isto ne moe ni sud
a zbog odluivanja o poslovnoj/radnoj sposobnosti a sumnjajui a priori u zdravlje tek
struno utvren stupanj invaliditeta, i vrste invaliditeta, moe posljedino pomoi odluci i o
poslovnoj sposobnosti ukoliko je sporna po testu primarnopravnikih radnji, a jedino
struna procjena ima li potrebe za upuivanjem odluka je lijenika primarne zdravstvene
zatite, i vjetaenje ide na teret zdravstva: ne znai da netko ako ima novaca, ili voli troiti
sredstva prorauna koja nisu njegova!, moe vriti mobbing iscrpljujui osobu po
pregledima da bi je usput i obespravljivao, pri tome utjecati i na prisilnog odvjetnika, tj.
posebnog skrbnika/ (To komentira i korupcija: taman smo si uprancali tandeme: sudac +
vjetak, ide par u zaradu, 1 vjetaenje, 10 minuta = jedna uiteljska plaa, tolko i sudec
oevidec, i nekaj za zapisniera (ak bu ih sam tri), bu to sucki proraunek zdral, koje ul da
sudi moreju propast?!... onda bu vjetak loe vjetail, pa buju ponovo zaradili, s gosponom
Poskrbljenim kak Bog zapoveda: bumo ga proglasili socijalno neprihvatljivim, imamo mi
svoje svedoke, a i nebu doel do svojih penez, pa bu to i bil, pa lepo po ovrnoj ceni jeftino
kupim stan, a njim na selo u kolibu; primjer: Glavaev? tako kupljen stan, imam mnogo
dokaza!, naalost) Oteenome loim vjetaenjem ne moe u tako postupovno ureenome
postupku mnogo pomoi ponovno vjetaenje, ali ima pravo zatraiti, jednakost pred
zakonom (Ustav RH!), to pravo imaju i stranke u parninom postupku, a pomo ZPP-a je
ovim zakonom zajamena! Npr, iako se u pravilu u parninom postupku Zahtjev za izuzee
vjetaka predaje prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem prema ZPP-u, izostala su i
prava temeljem ZPP-a, moe se isti ispostaviti "ako je stranka saznala za razlog izuzea
poslije obavljenog vjetaenja i prigovora vjetaenju" (sukob interesa, neovlatenost i dr)... a
sud e postupiti kao da je zahtjev postavljen prije vjetaenja (ZPP), NUNO JE stoga
omoguiti pravo na OBNOVU POSTUPKA! Sva navedena prava su ograniena doputenjem
socijalnog skrbljenja?!
Uz pomoni ZPP preostaje za postupovnost nadlean izvanparnini zakon jo iz Kraljevine
(1934?!): Zakon o sudskom vanparninom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju. Temeljem
njegove odredbe o vjetaenju po jednome vjetaku o zdravlju i sada u NACRTU je
rehabilitirana, pa sudac bira i vjetaka, i kao da smo u vremenu kada je bilo "na prste nabrojiti
vjetake" ( i kao da je ta odredba o vjetaenju na snazi: studenti pravnog fakulteta dobivaju
na uenje popis jo uvijek vaeih odredbi starog zakona: &18, 21, 226-281, 283), i kao da
smo u vremenu bez Instituta o utvrivanju stupnja invaliditeta (Zavod!, ZPP, l. ), brojnih
pravilnika, uredbi, i kao da smo u vremenu gdje je neije zdravlje tko zna ija zezancija?!
propisi su usvojeni, strogi su, i moraju ih potivati svi sudionici postupka!!
Odredbama nije ureena izvanparninost, iskljuena je Ukoliko se primijeni supsidijarnost
ZPP-a kojim se reguliraju sporne stvari, nema razloga za upuivanje u parnicu, u ovom
postupku se moe izvanparninost urediti, a nije ni taj prijelaz u parnicu (zato tim putem?)
bistar: apsurd je, a i pravnopogreno, da se duebriniki tui OSOBU KOJA TREBA
POMO, ili potporu ili podrku?!, a tui je najjaa (ne smatram i po brizi za pravnu potporu,
naprotiv - pravo joj je najslabija karika) institucionalnost putem socijalnog skrbljenja, i jo joj
na kraju titi zakonitost glede istog predmeta?!
U pravnoj prirodi izvanparninosti - nije parnienje, neke zemlje EU ak zabranjuju u
izvanparninim zakonima upuivanje na parnicu, interpolacija parnice u izvanparnini
18

postupak je nedostatak pravilna stava o tim stvarima: jedno pravnostruno miljenje o zabrani
upuivanja na parnicu: Jedna od osnovnih zadaa reforme izvanparninog prava bila je
ubrzanje izvanparninog postupka. Osim nekih ve navedenih instrumenata ubrzanja i
pojednostavljenja u rjeavanju izvanparninih stvari, nastala i prije donoenja zakona o
izvanparninom postupku bila je ukidanje parninog puta za stvari o kojima se odluka moe
donijeti u izvanparninom postupku. Upuivanje stranaka na parnicu s esto neizvjesnim
rezultatom, prekid izvanparninog postupka, a potom nastavak, koji je u pravilu mogu tek
nakon pravomone odluke donesene u parnici (sud e u izvanparninom postupku strankama
ostaviti rok u kojem trebaju pokrenuti parnicu, te e, ako stranke do isteka roka ne pokrenu
parnicu, nastaviti s postupkom i donijeti odluku) omoguava odugovlaenje postupka i
problematizira njegovu uinkovitost. AuStrG je izvanparnini postupak opskrbio s istim
postupovnim garancijama, kasnije navodim jedan primjer, i uredio tako da je upuivanja na
parnicu radi razjanjenja spornih injenica postalo nepotrebno. Iako s jedne strane postoji
sudska praksa prema kojoj se razjanjenje spornih injeninih pitanja mora u svakom sluaju
uputiti na parnicu, s druge strane, potrebno je da se jednostavna injenina pitanja mogu
rjeavati u izvanparninom postupku. U sluajevima kada postoji suglasnost svih stranaka da
se razjanjenje injenica provede u izvanparninom postupku, otpada potreba upuivanja
stranaka na parnicu. Nisu prouavana postupovna rjeenja EU , to je nuno jer na
izvanparnini zakon je iz Kraljevine (1934?!), ve spomenuti Zakon o sudskom
vanparninom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju. Obiteljsko pravo treba uskladiti s drugim
pravnim propisima, a prednost je zakona da moe regulirati i postupovnost: npr. utvrivanje
vrste i stupnja invaliditeta,vjetaenje, ovlateni vjetaci kao i odluka o djelominoj i potpunoj
nesposobnosti je strogo propisana, a propisi se trebaju potivati, ako je sudu vana
zdravstvena slika kao uzrok primarnopravnikog (ne)funkcioniranja. Oteanom "poslovanju"
moe biti razlog i neukost. Zbog pravne nesreenosti izvanparnine materije - nedostatak
opih pravila koja bi bila postupovni standard ISTI IZVANPARNINI ODNOS
REZULTIRAT E RAZLIITIM PRAVNIM PRAVILIMA JER SE OSTAVLJA SUCU, no
novim prijedlogom je i gore, ostavlja se prisilnom odvjetniku i socijalnom skrbljenju - DA
TRAI PRAVNE IZVORE (?!), A IZBOR POSTUPOVNIH NORMI OVISI OD
PREPLETA POSTUPOVNOG, u novom prijedlogu ek i ne ovisi jer se ZOUP niti ne navodi,
I MATERIJALNOG UZ PRIMJENU GRAANSKOG PARNINOG PRAVA, u novom
prijedlogu samo ako se osobi s invaliditetom parnienje odobri - to nije bez pravnih
posljedica za osobu o kojoj se postupak vodi! OZBILJAN PRISTUP IZVANPARNINOJ
MATERIJI INIO BI POSTUPAK KOJI IMA ISTE GARANCIJE (nikako ne smanjivanje
prava u odnosu na graanski PP) KAO I PARNINI: OZBILJNO RJEENJE BI TREBALO
BITI NEOVISNO OD ZPP-a: NA PRINCIPIMA PRAVNE DRAVE,UZ
PRISTUPANOST SUDA TE VRSNOST I TRANSPARENTNOST, I POSTUPANJE PO
ZAKONU, U SKLADU S KONVENCIJSKIM I USTAVNIM PRAVOM (uinkovit
pristup pravdi, ravnopravnost (podnesci, pozivi i sl.), omoguiti faze postupka, olakati ulogu
sudionika - izravnih ili neizravnih, uvaavanje naela neovisnosti i ukljuenosti s pravom
izbora jednakim i za druge osobe)
Propust je i to nije materijalno, zakonski moe biti svatko, definirana stranka (pojam stranke)
o kojoj se postupak vodi kao osobi kojoj je dirnut pravni poloaj sudskom djelatnou, treba
definirati!, pa ostaje praznina za razrjeavanje "pitanja" koja je mue: prijedlozi iz pravno
(posebice izvanparni.) ureenijih sustava: Austrijski zakonodavac je od pravnih sredstava
predvidio rekurs ( 45.-61. AuStrG), revizijski rekurs ( 62.-71. AuStrG) i zahtjev za
izmjenom rjeenja donesenog u izvanparninom postupku ( 72.-77. AuStrG).Njemaki je
zakonodavac propisao sljedea pravna sredstva: samostalnu albu protiv rjeenja ( 62.-72.
FGG-Reformgesetz), albu protiv rjeenja ( 73.-78. FGG-Reformgesetz), izmjenu rjeenja
19

donesenog u izvanparninom postupku ( 48.-50. i 52. FGG-Reformgesetz) te konano

prijedlog za ponavljanje postupka ( 51.-52. FGG-Reformgesetz).
Sukladno meunarodnom i domaem pravnom iskustvu, a i potrebitou pravnih sredstvima
(nisu ni spomenuta!, a radi se o tijeku posebnog dokaznog postupka), treba dopuniti odredbe
obvezom obavjetavanja stranke o pravu na podnoenje rekursa (tako predlaem jer je
ekonominiji je od dvije albe ukoliko postoji i pravo na reviziju), kao i da, ukoliko je
podnesen sud nee izvriti prvostupanjsku odluku, dakle u sve to stranka treba biti upuena,
navesti obvezu upuivanja,pa urediti pravo na albu (odluka je uglavnom konstitutivna i prije
rijeenosti o albi) i (nedjelotvorna!) revizija, ako je sud dopusti , i zbilujski nema tko tititi
prava stranke ukoliko je pravni interes suprotan predlagateljevu:: drugi ljudi imaju vea
prava!, pa se mora dokazni postupak urediti u skladu s meunarodnim i ustavnim pravom na
pravni lijek te u skladu s ustavnim i konvencijskim l. 14. kojim je zajamena jednakost pred
zakonom, jednaka prava bez ikakve diskriminacije i dr .
Iz odredbi ZPP-a o punomonicima proizlazi mogunost sudjelovanja u postupku i
izjanjavanja o injenicama koje treba utvrditi te mijenjanja i opozivanja iskaza punomonika
na roitu (ZPP;89a - 99), kao i cijenjenje suda obiju izjava (ZPP,l.221), ukoliko je
onemogueno, nuna je obnova postupka (koja se moe dopustiti, u duhu ZPP-a, ako stranka
bez svoje krivnje nije mogla razloge /nove injenice i dokazi temeljem kojih bi se mogla
donijeti povoljnija odluka da su bili upotrijebljeni u prijanjem postupku/ iznijeti prije
donoenja odluke) a posebice zbog dugotrajnosti i/ili tekih okolnosti...
Povrno ureen dokazni postupak, a posebice uskraivanje prava koja drugi ljudi imaju
(pravo na priznanje pravne i poslovne sposobnosti koje se uiva ravnopravno s drugima!),
pogoduje korupciji, a protustranku se nerijetko dovodi u poziciju rtve i oteenika za to
nije sama kriva (v. ZKP) te je treba uputiti u kazneno pravo imovinskopravnog zahtijevanja,
zahtijev za zatitu zakonitosti, koji ima pravo podnijeti, npr. ako je oteenik - i sama - kada
se, i ako se ostvare zakonski preduvjeti (nain kojim se rastereuje DORH, i dobiva na
uinkovitosti, brzina) nunost pravne podrke oko upuivanja na ukupnost odredbi koje
reguliraju prava oteenika Osobe s invaliditetom preesto trpe tetu Dakle, urediti
odredbu i o pravu na zatitu zakonitosti, naznaiti da ga i stranka moe podnijeti, ako su
ispunjene zakonske pretpostavke, npr. iz pozicije oteenika nakon odluke kaznenog suda
drugog stupnja (ZKP: l.55, radi razumijevanja itati i, prastari ZKP, l. 433, a potom uputiti
na prouavanje ukupnosti odredbi o oteeniku) jer proirivanje brige za rezreenu
postupovnost ovakva postupka je nuno jer se radi i o usklaivanju s konvencijskim pravom,
3 konvencije!, a posebice za reguliranje prava osoba s invaliditetom!
Trokovi: lieni su poslovne sposobnosti cijeli gradovi: te ljude se gura u invalidsku pa
uglavnom ne rade, ide naknada skrbniku i potpora osobi, trostruki "troak" (dalje - troak),
samo nekoliko zaposlenih - treba raditi za njih?! NEMAMO IH!! To nije sve jer se radi i o
manipulaciji invaliditetom, i uhodanu biznisu nad osobama s invaliditetomproizvodnja
prisilno hospitaliziranih, tisue po godini (prazan krevet psihijatrije ne donosi nita, popuna
kreveta je nuna i tijekom kontrola da se pacijent malo promotri, a kontrola nije manje
od troka za jednu uiteljsku plau?, dodatna zarada psihijatra): "bolniki" psihofarmaci su
neizbjeni tijekom prisilna lijeenja, ovisniki su i nema ih bez 15.000,00 kn godinje,
nuspojava istih je i unitavanje razliite sustave (nesanica = dijabetes, probavni, srani,
cirkulacijski i dr. poremeaji ... iz prakse: psihofarmaci su ovisniki /o nuspojavama na kraju
ovih savjeta/, nikada nitko nije dokazao da su korisni, najee vie tete, no to koriste,
terapija poinje odmah, bez obzira na stanje, ako tko nije poznat suca i odvjetnika niti ne
vidi, naalost imam dokaz!! pravo na izuzee odvjetnika nije ni na vidiku za osobu s
invaliditetom ), potom slijede razliite hospitalizacije, i to su novi trokovi ... Sve manje stoji
ako osoba radi to vie sama, tienici se esto i brinu o sebi jer su esto osueni na nebrigu
(ne moemo svata ni financirati i dilanje skrbnike naknade, skrbnitvo radi skrbnitva,
20

udovoljavati punjenju kreveta po psihijatrijama/jer prazan krevet ne donosi nita/, naalost

imam dokaze) Poznat je sluaj, prolo stoljee, u pravu - gospoice Brown, beskunice,
koja je dodue imala psihijatrijsku dijagnozu, ali su je zatoili na psihijatriju da bi imala
istu plahtu. Otada se u pravu drugaije radi, pogledajmo koje je to stoljee mi jo uvijek
ne razlikujemo - siromatvo i sav nesklad i nered koje sobom nosi - kao posljedicu, tj.
socijalnu dijagnozu - od psihike dijagnoze
Stav o lienju je pravnopogrean , iskustva drugih u EU nikoga ne liavaju niega, imaju
pravne agencije (v. konvencijske prirunike), bogatiji su, pa omoguuju besplatnu, a s
garancijom, pravnu potporu osobi o kojoj brinu ...
Radili smo i pravnopogreno, i drutvenotetno iako su vaei zakoni podrazumijevali i bolje
mogunosti!, naalost predloeni NACRT, bez primijene brojnih savjeta, pogoduje u jo
veoj mjeri korupciji i kriminalu (a ve su se prekomjerno nadvili nad to podruje a koje zbog
toga pomno prouavam), ako ne doe do opsenijih izmjena zreo je, ponovo, za Ustavnu
tubu (ukoliko se ne postroe ve postojee mjere)
prof. Poslon
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Nuspojave psihofarmaka: Pojavljuju se i knjige o NUSPOJAVAMA PSIHOFARMAKA :
To je prva knjiga s cjelovitim pristupom nuspojavama psihofarmakoloke terapije u nas i kao
takva predstavlja vrlo koristan udbenik (iz reklame neke knjiare),
Psihofarmakoterapija kao struna disciplina javlja se sredinom prolog stoljea. Otkrie i
primjena klorpromazina dovela je do znaajnih promjena u lijeenju i sudbini duevnih
bolesnika i time potakla nagli razvoj te strune discipline. Poetni optimizam, koji je ovladao
psihijatrima nakon primjene klorpromazina u lijeenju shizofrenih bolesnika, oitovao se i u
odabiru njegovog zatienog imena - Largactil, to znai "snano djelujui". Taj se optimizam
jo vie intenzivirao otkriem slijedeih klasinih antipsihotika, antidepresiva i anksiolitika.
No, nakon nekog vremena prepoznaje se da veina (ako ne i svi) tih lijekova pokazuju i
brojne neeljene nuspojave. Neki su lijekovi zbog izazivanja snanih i za bolesnika
mukotrpnih nuspojava naputani. Posebno su dramatine bile nuspojave klasinih (starih)
antipsihotika, koje su opisivane kao "fenomen Zombija". Te su se nuspojave manifestirale
pojaanom rigidnou, bradikinezom, distonijom, diskinezijom, tremorom i slino, to je za
dio bolesnika mukotrpnije i od same bolesti. Jedna od najmukotrpnijih nuspojava za bolesnika
je
akatizija,
koja
u
nekih
bolesnika
dovodi
i
do
suicidalnosti.
(http://shop.knjizaranova.hr/products/medicina/Nuspojave-psihofarmaka.html). Redaju se i
teme: NEVOLJE SEROTONINSKOG SINDROMA IZAZVANE ANTIDEPRESIVIMA,
ZAMJENA ANTIPSIHOTIKA - FOKUS NA NUSPOJAVAMA, ALERGIJSKE REAKCIJE
- POSLJEDICA LIJEENJA SERTRALINOM I ESCITALOPRAMOM, SINDROM
USTEZANJA KOD NAGLOG PREKIDA LIJEENJA
VENLAFAKSINOM,
WILSONOVA BOLEST I/ILI NUSPOJAVA ANTIPSIHOTIKA, AGENCIJA ZA
LIJEKOVE I MEDICINSKE PROIZVODE - RADIONICA O NUSPOJAVAMA
PSIHOFARMAKA,
POJAANJE
RAZDRALJIVOSTI
UZ
TERAPIJU
BENZODIAZEPINIMA, LIJEENJE ANTIPSIHOTIKOM - NUSPOJAVA I/ILI
METABOLIKI SINDROM, METABOLIKI SINDROM U BOLESNIKA S
DEPRESIVNIM POREMEAJEM OBILJEJA KOMORBIDITETA, SHIZOFRENIJA I
METABOLIKI SINDROM: KOMORBIDITET ILI NUSPOJAVA LIJEENJA
SHIZOFRENIJE, PORAST TJELESNE TEINE - MOGUI PREDIKTOR
METABOLIKOG SINDROMA?, POLIMORFIZAM GENA ZA SEROTONINSKE
RECEPTORE I NUSPOJAVE PSIHOFARMAKA, IMA LI MET/MET GENOTIP
VAL108/158MET
POLIMORFIZMA
KATEHOL-O-METIL-TRANSFERAZE
PROTEKTIVNI UCINAK KOD SUICIDA?, HIPERPROLAKTINEMIJA IZAZVANA
21

AMISULPRIDOM, PORAST TJELESNE TEINE IZAZVAN OLANZAPINOM U

ADOLESCENTA, AMENOREJA I GALAKTOREJA IZAZVANE VISOKIM DOZAMA
ALPRAZOLAMA, INTERAKCIJE UZROKOVANE LIJEKOVIMA IZ N SKUPINE
ANATOMSKO TERAPIJSKE KLASIFIKACIJE (ATK), PRIHVATLJIVOST NUSPOJAVE
U ODNOSU NA TERAPIJSKI EFEKT, PANINE ATAKE KOD LIJEENJA
DULOXETINOM, TERAPIJSKI PLAN U LIJEENJU SHIZOFRENIJE U
KOMORBIDITETU SA POREMEAJEM HRANJENJA, UINAK SIJALOREJE KAO
NUSPOJAVE
KLOZAPINA,
KLOZAPINOM
UZROKOVANA
DISKRAZIJA,
NUSPOJAVE NOVIH ANTIPSIHOTIKA, EXANTHEMA MEDICAMENTOSUM KAO
NUSPOJAVA PROMAZINA itd itd
Samovoljan in upuivanja na prosudbu radne sposobnosti - postupovni propusti u svezi s
odlukom o slanju na pregled, upuivanjem, plaanjem - esti su, inio ih poslodavac,
predlagatelj na sudskom postupku (socijalno skrbljenje) ili sud: npr, poslodavac upuuje
uputnicom RA-1 (RA-1 - oznaka za tiskanicu - uputnicu za lijeniki pregled koju ispunjava
poslodavac, a RA-2 je svjedodba) kod izabranog SMR-a (slobodan izbor ukoliko kola nema
ugovorni odnos s nekom med. rada. Nema.)1. Na osnovu podataka iz RA-1 uputnice, SMR
kandidata alje internom uputnicom u laboratorij, psihologu .i sl.. 2. Nakon obavljenih
pregleda svi raune dostavljaju SMR-a, a SMR ispostavlja jedan raun poslodavcu, i to na
nain da su u njemu specificirani svi obavljeni pregledi, te u privitku istoga prilae i raune
laboratorija psihologa..... 3. Poslodavac plaa SMR-a za sve obavljene usluge 4. SMR plaa
laboratorij, psihologa... Poslodavac ne treba manipulirati plaanjem pregleda jer ima pravo na
refundaciju (HZZOZZR) ukoliko ispostavi valjan zahtjev (6 priloga). Odreenoj Medicini
rada upuuje poslodavac samo ukoliko ima ugovorni odnos (npr: specijalistiki pregledi,
svake godine, rudara i sl) Izbjegavanje jasno propisane postupovnosti moe se tumaiti eljom
da se ima pod kontrolom izabranog SMR-a zbog utjecanja na ocjenu. Predlagatelj, sud i dr.
najee ne postupaju u sukladno Zakonu o zdravstvu (slobodan izbor lijenika!, oni ga biraju
sami, no sada po vjetaku je to pravo izigrano). Iako su Zakonom o zdravstvu i Zakonom o
radu regulirana prava i obveze poslodavca, onaj tko alje na pregled i upuuje (bez uputnice
nema pregleda, pregled nije besplatan!), esto se ne primjenjuje propisana regulativu. Ukoliko
poslodavac ne eli popuniti i potvrditi obrazac - mora uputiti lijeniku primarne zdravstvene
zatite, no to se najee ne ini tada lijenik odluuje o potrebi za specijalistikim
pregledom a i o plaanju, a zdravstvo ne plaa niije gluposti, a i ovjek nije vrea brana u
mlinu, pa e se nasloviti narudbenica na odabrani mlin, a poznata je i ona: Pa ne ide to iz
moga osobnog depa!. Pacijent ima svoja prava, pravo na slobodan izbor i diskreciju,
preglede bez iijeg "tutorovanja", onaj koji upuuje je odgovoran (moe se nsknaditi i
imovinska i neimovinska teta treba uvrstiti u Zakon i primjenu obvezatnog prava, ZOO),
svaki pacijent (ukljuujui i osobu s /eventualnim/ invaliditetom) je ovjek, i ima temeljna
prava i ljudske slobode ...
Ovdje se u NACRTOM predloenoj odredbi ne radi samo o pravnim razlozima, ponajmanje
brizi za zdravlje nema nikakve postupovne garancije da e se/kako e se opravdavati, ili
uope sasluati - razlozi treba urediti vremenski relevantan period, ali i ogranienja koja
nalau propisi: ne uzimati u obzir ni na koji nain dokumentaciju s predmeta o kojemu nije
pravomono odlueno, ili je prijedlog odbaen; naloiti stavkom odredbe etino postupanje s
medicinskom dokumentacijom, dozvola (ustavno i zakonsko pravo), ne moe svatko, mimo
volje osobe ija jest, raspolagati osjetljivim podacima, bilo koje osobe! (niti itko smije, ni
predloenim odredbama zakona, poticati takvo postupanje!), i dr. okolnosti: dokumentacija
koja nije u zastari
Odbijanje je skrivljeni razlog, a ukoliko osoba ima, primjerice, trajne osobine, ona je osoba
bez krivnje , i ne moe nita odbiti, takoer inom odbijanja se ne moe smatrati nemogunost
izvrenja istog naloga suda zbog grube povrede zajamenih ljudskih prava i temeljnih
22

sloboda, odnosno tekih postupovnih i materijalnih propusta tijekom sudskog postupka, u

pravilu, sud koji postupak vodi, i ne eli odluiti drugaije, da ak i postoji sasluanje ili se
ne pristupi vjetaenju zbog nekog etikog razloga i sl...
Kada se u praksi, ima dokaza, svakakvih oevida, a i u vjetakovom vlastitom ispitivanju i
pregledu, ne nazire postupak odreivanja vrijednosti (PREDIKACIJA procjenjivanja!,
obvezati stavkom odredbe). a ak ni uopeno ili shematizirano (zanimanje na imovini
motrenika ?), sve navlai na se sumnju da je (iz ZANEMARENE PREDIKACIJE /?!/ ne
moe proizai zakljuak) zakljuak aliteriran iz njihovih, ili tko zna ijih, a svakakvih i
upitnih, zasada i kriterija Ako protustranka dobije nalaz, a treba ga dobiti, i to brzo!,
moe mu, ima pravo i prigovoriti, vano je tu postupovnost pravino urediti, jer zdravlje je
vano, a vanija od svakog sudskog postupka je sigurno briga za zdravlje osobe o kojoj se
takav postupak vodi. Svrha nalaza moe biti poduzimanje ,npr. mjera oko zdravlja! Na
postupku se raspolae osjetljivim informacijama, tj. onima o kojima mnogi ne bi govorili. Ta
injenica trai da ih se s velikom odgovornou koristi i priopava. Vjetak i sud, odnosno svi
sudionici postupka, trebaju tititi dobrobit i dostojanstvo osobe ije se zdravlje vjetai
posebice vodei rauna kako se podaci, npr, za psihijatrijsku obradu koriste, kome su
povjerljivi sadraji dostupni, odnosno o mogunosti da e neprikladna ili neodgovorna
uporaba podataka procjene imati za tu osobu negativne posljedice. Kada se navode zakljuci
vjetak se treba zaloiti da osobe kojima su nalaz i miljenje dostupni, a nisu kvalificirane za
interpretaciju, i mogu sve to zlorabiti da to ne ine jer se ne radi samo o ugroavanju
privatnosti, nego i o teti (Zakon o graanskim pravima iz 1991). Radi se o medicinskoj
dokumentaciji, a Pravilnik o uporabi i zatiti podataka iz medicinske dokumentacije
pacijenata utemeljen je na 4 zakona (Zakon o lijenitvu, Zakon o zatiti prava pacijenata,
Zakon o zatiti osobnih podataka, Zakon o zatiti tajnosti podataka), i k tomu jo jednom
zakonu koji je malo stariji i od mene (Zakon o graanskim pravima, 1961) zato ne moe na
postupku lienja biti stranka nitko neovlaten, niti moe biti svatko, iako svatko moe
potaknuti postupak svjedoenje je drugo!,jer nema doputenje uvida u predmet, niti
prikupljanja med. dokumentacije, raspolaganje podacima, niti se krenje tih prava pacijenata
ovim zakonom smije poticati , dopuniti odredbe epitetom ovlatene!)!, sud moe zatraiti
dokumentaciju, ovlatena predlagatelja, i eventualno onoga tko ima pisano ili izjavljeno doputenje osobe ija je dokumentacija zbog takve osjetljivosti postupka, a i grubog
krenja prava osobe o kojoj se postupak vodi - treba preinaiti brisati i urediti stavke o
stranci i umjeau, treba onemoguiti svakoga tko ima pravni interes (umjea!) da se
ukljuuje u specifian postupak, svjedoenje je drugo, ostaje svakome pravo da bude
predlagatelj prema socijalnom skrbljenju, poblie odrediti supsidijarno primjenjuje ZPP, a
zato to NACRT izrijekom ukupnost odredbi ZPP-a o umjeau ne usklauje s ve
istaknutim temeljnim mjerodavnim propisima (5 zakona!), a na tetu temeljnih prava osobe
(protustranka) o kojoj se postupak vodi, Radi se O SPECIFINU izvanparninom
postupku!
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: Sve primjedbe o neujednaenosti s meunarodnim dokumentima nisu tone,
Zakon je u potpunosti usklaen sa svim preuzetim meunarodnim dokumentima.
Primjedbe koje se odnose na pojedine lanke Zakona nisu predmet oitovanja o provedenom
savjetovanju na Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni uinaka propisa i na njih e se
Ministarstvo oitovati u Izvjeu o provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Obiteljskog
zakona.
Ostale primjedbe su naelne i ne sadre prijedloge na koji drugi nain bi se rijeili problemi
navedeni u oitovanju o Iskazu.
23

IX. Petar Marija Radelj (Obrazac 1.)

Naelne primjedbe na predloeni nacrt
Oitovanje u drugu javnu raspravu o Nacrtu obiteljskoga zakona 2015. i u prvo savjetovanje o
tezama / iskazu procjene uinaka propisa za obiteljski zakon 2015.
Saetak
I. Javna rasprava o Nacrtu obiteljskoga zakona nije mogua dok se ne utvrdi Iskaz procjene
uinaka toga propisa.
II. Savjetovanje o tezama i Prijedlogu iskaza nije mogue dok se ono nijee, onemoguuje,
obezvrjeuje i prejudicira raspravom o nacrtu konanoga prijedloga zakona.
III. Savjetovanje o tezama / Prijedlogu iskaza ni javna rasprava o Nacrtu obiteljskoga zakona
nisu uvrtene u Plan savjetovanja MSPM-a.
IV. Sastav savjeta, radne skupine ili strunoga povjerenstva koje je sastavilo akte dane u
savjetovanje i javnu raspravu i dalje je, protivno zakonu, nepoznat javnosti.
V. Sve to ukazuje na ozbiljne nedostatke demokratinosti, transparentnosti i javnosti rada u
MSPM-u.
VI. Predlaem da se javna rasprava o Nacrtu obiteljskoga zakona obustavi (opozove), a
savjetovanje o tezama (Prijedlogu iskaza procjene uinaka propisa) produlji ili ponovno otvori
na novih 30 dana kako bi se moglo krenuti iz poetka.
VII. Predlaem da se objavi kad e i gdje biti izlaganje materije koja je predmet savjetovanja.
VIII. Predlaem da se objavi odluka o osnivanju savjeta, radne skupine ili strunoga
povjerenstva radi izrade novoga obiteljskoga zakona.
IX. Predlaem da se odravanje svakoga savjetovanja i javne rasprave unaprijed najavi u
Planu savjetovanja MSPM-a.
Prilaem detaljno obrazloenje gornjih tvrdnji i prijedloga.
Povodom druge javne rasprave o Nacrtu Obiteljskoga zakona 2015.
1. Ministarstvo socijalne politike i mladih otvorilo je 10. veljae 2015. u 20.17 Savjetovanje
o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni uinaka propisa za Nacrt prijedloga obiteljskoga zakona
i javnu raspravu o Nacrtu prijedloga obiteljskoga zakona s konanim prijedlogom zakona. U
naslovu objave, na prvom je mjestu istaknuta javna rasprava o Nacrtu obiteljskoga zakona, a
na drugom je mjestu savjetovanje o procjeni uinaka propisa, iako ono po naravi stvari
prethodi pisanju zakonskoga teksta.
Obavijest od 10. veljae 2015. o otvaranju javnih rasprava vezanih uz planirani obiteljski
zakon.
I. Ponovno bitne povrjede postupka
2. Dakle, otvorene su dvije javne rasprave o obiteljskom zakonu koje traju istodobno:
prethodna, o Tezama (procjeni uinaka buduega zakona) i zavrna, o samom Nacrtu
obiteljskoga zakona. Takva paralelnost ni pravno ni stvarno nije mogua ni dopustiva u
hrvatskom ustavnopravnom poretku. Naprotiv, ona je protuzakonita i protivna zdravoj pameti
i javnom moralu. Njome su prekrena osnovna pravila javne rasprave: pomno utvrditi cilj
savjetovanja kao i raspored aktivnosti (toka 8.2. Smjernica za primjenu Kodeksa
savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona iz 2010.).
2.1. Prva je od tih dviju rasprava besmislena ako se njezin ishod unaprijed prejudicira ve
dovrenim nacrtom novoga zakona. Time javno savjetovanje o procjeni uinaka propisa i o
tezama za budui zakon gubi svrhu. Smisao javnoga savjetovanja jest razmotriti to struna i
zainteresirana javnost dri o samim tezama te, ovisno o argumentima i miljenju koje e
prevladavati, donijeti odluku hoe li, tko i kad, s kojim sve smjernicama, pristupiti izradi
zakonskoga nacrta. Ovako se unaprijed ignoriraju ocjena stanja, pravna shvaanja i razlozi
koje bi mogla imati druga ministarstva, Vladini uredi, struna i zainteresirana javnost.
Odravanje prethodne rasprave, javne rasprave o tezama ili internetskoga savjetovanja o
nacrtu prijedloga iskaza o procjeni uinaka propisa (tri izraza za istu stvar), nije mogue dok
24

se ne opozove istodobna javna rasprava o njezinu sljedniku, ve napisanomu nacrtu zakona.

Toka 6.4. Smjernica za primjenu Kodeksa podsjea: Savjetovanje bi trebalo biti otvoren i
smislen proces eli li postii odreenu razinu vjerodostojnosti. Istodobno odravanje dviju
javnih rasprava koje bi trebale slijediti jedna nakon druge, nije otvoren proces, nije smislen
postupak i nema vjerodostojnost.
2.2. Druga od tih dviju rasprava nije doputena ni mogua dok nije provedena prva rasprava.
Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza od 10. veljae 2015. (klasa 011-02/15-02/1, ur. broj
519-03-1-1/6-15-10) otvoreno je stoga to je u Prethodnoj procjeni od 4. veljae 2015.
Ministarstvo utvrdilo: (6.) da izraene teze zahtijevaju izmjenu vrjedeega zakonodavstva;
(9.) da e navedeno normativno rjeenje imati vaan uinak na socijalno osjetljive skupine,
socijalni status graana, uzdravanih osoba, djecu tijekom i nakon rastave braka, djecu bez
odgovarajue roditeljske skrbi i na posvojenu djecu; (11.) da izraene teze zahtijevaju reviziju
postojeih rjeenja i provedbu upravnih i sudbenih postupaka; (12.) da e za postizanje cilja
biti nuan povezan rad centara za socijalnu skrb i sudova i (13.) da je isti problem (nije
navedeno koji tono problem) postojao te da je rijeen u zakonodavstvu zemalja Europske
unije i treih zemalja (iako ta tvrdnja nije bilo im potkrijepljena). U svakom sluaju, kad su
najmanje dva odgovora u tom obrascu potvrdna, uvodna odredba Priloga 1. Uredbe o
provedbi postupka procjene uinaka propisa (NN 66/12) i lanak 19. Zakona o procjeni
uinaka propisa (NN 90/11) propisuju da treba sastaviti prijedlog iskaza o procjeni uinaka
propisa i provesti tridesetodnevno savjetovanje o tezama. lanak 19. stavak 4. toga Zakona
dodatno odreuje: Nakon provedenoga savjetovanja, struni nositelj izrade propisa je putem
svoga Koordinatora duan razmotriti sve primjedbe, prijedloge i miljenja javnosti i
zainteresirane javnosti na Nacrt prijedloga iskaza te o prihvaenim i neprihvaenim
primjedbama i prijedlozima obavijestiti javnost i zainteresiranu javnost putem svoje
internetske stranice.
2.3. I Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 81/13), koji ima pravnu snagu organskoga zakona, u
lanku 173. stavku 4. odreuje: Nakon provedene prethodne rasprave sva stajalita, miljenja
i prijedlozi dostavljaju se predlagatelju koji je obvezan pri izradi prijedloga zakona uzeti ih u
obzir te posebno obrazloiti one koje nije mogao prihvatiti. Odvijanjem javne rasprave o
nacrtu ve konanoga prijedloga zakona sprjeava se prethodna rasprava jer nositelj izrade
propisa ne e uzeti u obzir moebitna oitovanja na prethodnu raspravu pri izradi prijedloga
budui da je nacrt ve izradio i o njem proveo javnu raspravu prije utvrenja uinaka
provedenoga savjetovanja.
2.4. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona (NN
140/09) u poglavlju IV. toki 4. odreuje: Da bi bilo djelotvorno, savjetovanje sa
zainteresiranom javnou pokree se u vrijeme kada jo uvijek postoji mogunost utjecaja na
nacrte zakona, propisa i drugih akata, dakle u ranoj fazi njihove izrade kada su jo sve opcije
za njihovu doradu i promjenu otvorene. Zbog toga se u toki 4.3. Smjernica za primjenu
Kodeksa upozorava: U fazi kad je propis ve konano oblikovan, kad nema dovoljno
vremena za bilo kakav oblik savjetovanja i kada je suen prostor za bilo kakve izmjene,
savjetovanje vie nije mogue. Postavlja se pitanje, to je cilj savjetovanja o Nacrtu
prijedloga iskaza o procjeni uinaka propisa za obiteljski zakon? Kako se stajalita iz toga
savjetovanja mogu iskoristiti ako je nacrt propisa ve napisan, dapae tobonja e javna
rasprava o njem zavriti prije nego to budu poznati rezultati prethodnoga savjetovanja?
2.5. Za ovaj je sluaj kljuna odredba lanka 21. stavka 1. Zakona o procjeni uinaka propisa
koji odreuje: Nakon provedenoga savjetovanja i pribavljenoga miljenja nadlenih tijela na
Nacrt prijedloga iskaza struni nositelj izrade propisa pristupa izradi propisa i Prijedloga
iskaza. Nacrt propisa poinje se pisati tek kad se rasprave sve primjedbe i prijedlozi iz
prethodne rasprave.
25

Budui da se Ministarstvo ponaa kao da ne razumije znaenje rijei nakon, treba ponoviti
da je to prijedlog, tj. vrsta rije koja oznauje podreenost jedne punoznane rijei drugoj i
time izrie meusobni odnos predmeta ili radnji koje izriu punoznane rijei; konkretno
nakon znai neposrednu poslijevremenost, ono to dolazi po svretku ega, za kim ili im
u vremenskom smislu, poslije, iza. Sklop nakon to izrie da se radnja glavne reenice
dogaa poslije radnje ovisne vremenske reenice. Zakonodavac nije zamislio ni dopustio da
se ove dvije javne rasprave mogu odvijati istodobno, nego samo jedna nakon druge.
U priruniku Procjena uinaka propisa - Smjernicama za dravne slubenike, Zagreb, lipanj
2012., na str. 28, objavljen je Shematski prikaz postupka procjene uinaka propisa.
Ministarstvo socijalne politike i mladih uope ga se ne pridrava jer je za donoenje
obiteljskoga zakona 2015. preskoilo toke 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 11 i 15.
2.6. U toki 6.4. Smjernica za primjenu Kodeksa istie se: Postupak savjetovanja trebao bi
biti posve jasan u odnosu na aktualni stadij, odnosno prethodne korake u razvoju odreene
politike, nain provedbe savjetovanja i, gdje god je mogue, trebao bi pojasniti to se oekuje
nakon to postupak savjetovanja formalno zavri.
2.7. Savjetovanje o tezama i o nacrtu propisa ne moe biti istodobno, paralelno, nego
susljedno, posljedino. Nakon okonanja prvoga savjetovanja, o tezama, treba javno objaviti
njegove rezultate i oitovanja Ministarstva na prispjela oitovanja. Tako desetljeima stoji u
udbeniku nomotehnike: Predlaga zakona posebno je duan izjasniti se o miljenjima i
prijedlozima iznesenima u javnoj raspravi koja smatra neprihvatljivim i navesti razloge zbog
ega. Zatim Ministarstvo treba dobiti suglasnost Ureda za zakonodavstvo i pozitivna
miljenja drugih resora o utvrenoj procjeni socijalnih, gospodarskih, ekolokih i fiskalnih
uinaka. Tek nakon toga se smije i moe pristupiti izradi nacrta propisa.
U priruniku za procjenu ekonomskih uinaka Poboljavanje informiranosti hrvatske
poslovne zajednice BIZimpact II, Zagreb, veljaa 2014., na str. 97 objavljen je shematski
prikaz: Cjelokupni zakonodavni postupak od izrade Teza o sadraju propisa do Hrvatskoga
sabora. Ministarstvo socijalne politike i mladih pri nametanju obiteljskoga zakona 2015. kri
sve korake redom.
2.8. U oitovanju od 6. veljae 2015. (https://www.scribd.com/doc/255700568/, toke 7.-9.)
Povodom prve javne rasprave u istoj pravnoj stvari i u izjavi od 8. veljae 2015. (narod.hr,
toka 5.) upozorio sam da javna rasprava o Nacrtu novoga obiteljskoga zakona nije
doputena, nije legalna ni legitimna jer joj je trebalo prethoditi savjetovanje o tezama za taj
zakon.
2.9. Petoga veljae 2015. pozvao sam Vladin Ured za zakonodavstvo, a 6. veljae 2015. i
Povjerenicu za informiranje, da upozore drugu potpredsjednicu Vlade Milanku Opai i
njezino Ministarstvo na neprihvatljivost takvoga postupanja. Ministarstvo se ogluilo o zakon
i upozorenja tijela dravne vlasti mjerodavna za koordinaciju procjene uinaka propisa i
osiguranje prava na javnu raspravu i poinilo je niz novih napadaja: na hrvatskim Ustavom
zajamene slobode: misli, miljenja i izraavanja (l. 38.), na ustavno naelo vladavine prava
(l. 3.), na ustavno jamstvo pristupa informacijama (l. 38.) i na ustavno pravo peticije (l.
46.).
3. Objavom Ministarstva od 10. veljae 2015. prekrena je i odredba lanka 19. stavka 3.
Zakona o procjeni uinaka propisa (NN 90/11) koja odreuje: Za vrijeme razdoblja
savjetovanja, struni nositelj izrade propisa duan je putem svojega koordinatora, ovisno o
sloenosti materije koja se propisom ureuje, provesti jedno ili vie javnih izlaganja materije
koja je predmet savjetovanja. lanak 7. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN
25/13) odreuje: Informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti
pravodobne, potpune i tone. Neobjavom da e se, kad i gdje odrati javna izlaganja materije
koja je predmet savjetovanja, Ministarstvo je pokazalo da ne namjerava javnosti predstaviti
svoj zakonski projekt. Ako se pak naknadno predomisli i odlui pokoriti zakonskoj obvezi,
26

ostaje injenica da je uskratilo kljune podatke koje je trebalo unaprijed objaviti i time
prekrilo lanak 7. i lanak 17. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
4. Osim to je otvorilo dvije istodobne javne rasprave posveene novomu obiteljskomu
zakonu, Ministarstvo socijale nije opozvalo, obustavilo, ukinulo ili stavilo izvan snage odluku
o provedbi prve javne rasprave o nacrtu obiteljskoga zakona iz 2015. koja je otvorena 4.
veljae i koja traje do 19. veljae 2015., niti je priopilo to se s njom dogaa nakon to je
otvorilo drugu javnu raspravu o istoj zakonskoj osnovi?!
Slubena objava na stranici Ministarstva socijalne politike i mladih kao dokaz da je 12.
veljae 2015., tj. trei dan od otvaranja dvaju novih javnih rasprava, jo uvijek bila otvorena i
trea (po vremenu otvaranja prva) javna rasprava o novom obiteljskom zakonu, s razdobljem
trajanja od samo 15 dana (4.19. veljae 2015.).
U razdoblju od 10. do 19. veljae 2015. traju ak tri javne rasprave u istoj pravnoj stvari, o
obiteljskom zakonu koji Ministarstvo i dalje kani donijeti u Saboru do kraja oujka 2015.,
kako stoji u toki 5. Prethodne procjene koja je radni materijal svih triju javnih rasprava.
5. Na obrascu sudjelovanja o tezama stoji da je rije o savjetovanju koje traje od 10. veljae
do 12. oujka 2015., a na novom obrascu sudjelovanja o nacrtu zakona pie da je rije o
savjetovanju koje traje od 4. veljae do 12. oujka 2015. U meuvremenu je s internetskih
stranica obrisana obavijest o odravanju prve javne rasprave pa na slubenim stranicama
Ministarstva vie nije utvrdivo da je javna rasprava otvorena 4. veljae. Kako se moe prvo
otvoriti javna rasprava o nacrtu propisa, a tek naknadno o tezama za njega, kad logika i zakon
trae da to bude obrnuto i jedno tek nakon zavretka drugoga?
6. Ovim ministrica Opai jo jednom potvruje da nije usvojila metodologiju rada
demokratskoga politikoga sustava u kojem su procedura, njezina pravila i svrha temelj svake
javne djelatnosti.
II. Nerazumijevanje biti internetskoga savjetovanja
7. Postupanje Ministarstva socijalne politike i mladih ukazuje da u njegovim strukturama
postoji nerazumijevanje biti internetskoga savjetovanja. Na hrvatskoj se Wikipediji o svrsi
internetskoga savjetovanja istie:
Internetsko savjetovanje ili elektronike konzultacije odnose se na razmjenu izmeu vlasti i
graana koji se slue internetom. To je oblik mrene rasprave, traenja rjeenja, promiljanja.
Sastoji se u uporabi interneta da se od skupine ljudi dobije miljenje o pojedinoj temi,
omoguujui ustupke i ravnoteu meu sudionicima. Openito, sa skupinom ljudi se savjetuje
kako bi se dobilo njihovo miljenje o nekom pitanju, pothvatu ili politici koji se razvija ili
provodi, primjerice da bi se utvrdile mogunosti ili im se pristupilo, ili vrjednovalo djelatnost
koja je u tijeku. To omoguuje vladi da oblikuje politiku koja je usredotoenija na graanina.
Kroz zauzimanje preko mree, vlasti je omogueno da provodi interaktivni dijalog s javnou
jer ima izravan put do miljenja graana pomou interneta.
Internetsko savjetovanje upotpunjuje klasine javne rasprave, licem u licem, i pomae stvoriti
veu transparentnost demokratskoga postupanja.
8. Hrvatski udbenici umijea sastavljanja propisa pouavaju:
Postupak po kojem se donose normativni akti jest skup propisanih radnji koje donositelj
nekoga opega akta mora obaviti pri njegovu donoenju, da bi on bio ustavno-pravno valjan.
Utvrena pravila procedure obvezuju donositelja odgovarajuega pravnoga propisa na nain
to ovaj mora prilikom donoenja pravnoga propisa ispuniti zahtjeve propisanoga postupka da
bi njegov propis bio donesen na formalno dopustiv nain. Grjeka u proceduri donoenja
pravnoga propisa dovodi u pitanje formalnopravnu valjanost pravnoga propisa i ini osnovu
za postavljanje pitanja njegove ustavnosti odnosno zakonitosti.
Ako se obligatorna rasprava ne bi provela, to bi predstavljalo bitnu povrjedu postupka
donoenja propisa, zbog ega bi takav propis mogao biti ukinut.
27

9. U Uredbi 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijea od 30. svibnja 2001. o javnom

pristupu ispravama Europskoga parlamenta, Vijea i Komisije istie se da se u Uniji odluke
donose na to otvoreniji nain i na razini to je mogue blioj graaninu. (Uvod, stavak 1.)
kao i: Otvorenost omoguuje bolje sudjelovanje graana u procesu odluivanja i jami da
administracija uiva veu legitimnost i da je uinkovitija i odgovornija prema graaninu u
demokratskom sustavu. Otvorenost pridonosi jaanju naela demokracije i potovanju
temeljnih prava (Uvod, stavak 2.).
10. Europski parlament u Rezoluciji o javnom pristupu ispravama od 11. oujka 2014. istie:
C. budui da vrijedi ope pravilo potpunoga pruanja pristupa zakonodavnim ispravama;
D. budui da je transparentnost kljuna za demokratsku Europsku uniju graana u kojoj oni
mogu u cijelosti sudjelovati u demokratskom postupku i provoenju javnog nadzora; budui
da transparentna uprava radi u korist interesa graana, borbe protiv korupcije i legitimnosti
politikoga sustava i zakonodavstva Unije; []
G. budui da graani imaju pravo znati na koji se nain odvija postupak donoenja odluka,
kako njihovi predstavnici djeluju i za to ih drati odgovornima te znati na koji se nain
dodjeljuje i troi javni novac; []
1. podsjea da je transparentnost ope pravilo i da Ugovor iz Lisabona utvruje temeljno
pravo na pristup ispravama;
2. podsjea da je potreban najiri mogui javni pristup ispravama kako bi se graanima i
civilnom drutvu osiguralo da na uinkovit nain iznesu svoje stajalite o svim aspektima
aktivnosti; []
38. istie da miljenja pravnih slubi institucija moraju u naelu biti otkrivena, kako je
utvreno odlukom Suda u predmetu Turco da se Uredbom br. 1049/2001 nastoji pruiti
javnosti to obuhvatnije mogue pravo na pristup ispravama institucija /Zajedniki predmeti
vedska i Turco protiv Vijea i Komisije (C-39/05 P i C-52/05 P), toka 35/; []
40. poziva institucije da potuju presudu Turco o miljenjima pravnih slubi sastavljenu u
okviru zakonodavnoga postupka, u kojoj je presueno da je upravo otvorenost u tom pogledu
ono to pridonosi davanju vee legitimnosti institucijama u oima europskih graana i
poveanju njihova povjerenja u te institucije, omoguujui otvorenu raspravu o razliitim
stajalitima te da zapravo nedostatak informacija i rasprave dovodi do pojave nedoumica
kod graana, ne samo u odnosu na zakonitost pojedinoga akta nego i u vezi s legitimnou
postupka odluivanja u cijelosti /Zajedniki postupci vedska i Turco protiv Vijea i
Komisije (C-39/05 P i C-52/05 P), toka 59/.
11. Vladavinu prava i demokratski viestranaki sustav kao najvie vrjednote hrvatskoga
ustavnoga poretka najbolje se moe i treba uvati procedurom. Samo pravilno, ujednaeno,
nepristrano postupanje, tj. pridravanje pravila postupka jami da e se svakomu nastojati i
moi pruiti ono to mu pripada i na taj nain teiti pravednosti. Stari su Rimljani,
utemeljujui pravo kao sustav drutvenoga reguliranja odnosa, to izrekli naelom: Serva
ordinem et ordo serbavit te uvaj red pa e red uvati tebe.
12. Pravila o obliku poduzimanja aktivnosti prisilne su naravi, ne mogu se tumaiti ni
provoditi ovako i onako nego samo ujednaeno, utrtim i istovjetnim putem. Moe se dvojiti
je li neki propis isto tehnike, administrativne naravi, ali svaki je propis po definiciji
razumska i razumna odredba koja se donosi za zajedniko dobro. Javnu se raspravu ne moe
prejudicirati, niti ju se smije ograniavati stavljanjem pred svren in kao to se ini
otvaranjem javne rasprave o nacrtu zakona prije nego je provedena javna rasprava o tezama
za taj zakon. Isto tako, javnu se raspravu u cijelosti onemoguuje uskratom potrebnoga
vremenskoga okvira ako se najavljuje da e zakon u Saboru biti donesen do kraja prvoga
tromjeseja 2015.!
13. Slijeenje zakonom propisane forme pretpostavka je pravne valjanosti poduzetih radnji.
Forma je:
28


zakleti neprijatelj samovoljnosti i

blizanac slobode.
Strogost pravila o obliku postupanja:

sprjeava neprilino djelovanje,

osigurava fair play i jednakost sudionika,

titi od proizvoljnosti i

jami zakonitost.
14. Zbog svega toga Ustavni je sud u Odluci U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013. (NN 65/13)
istaknuo vano mjerilo za ocjenu ustavnosti svakoga pripisa: Esencijalna naela na kojima se
temelji demokratsko drutvo imaju i svoj proceduralni aspekt. Drugim rijeima,
demokratinost procedure u okviru koje se odvija drutveni dijalog o pitanjima od opega
interesa jest ono to sam akt, kao ishod te procedure, moe odrediti kao ustavnopravno
prihvatljiv ili neprihvatljiv.
III. Tko sve stoji iza pothvata?
15. Ministarstvo ponovno nije objavilo sastav strunoga savjeta, radne skupine ili strunoga
povjerenstva koje je sastavilo est isprava priloenih objavi od 10. veljae 2015., iako je o
tom trebalo donijeti odluku iz lanka 69. stavka 2. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu
Ministarstva socijalne politike i mladih (NN 102/13) te takvu odluku objaviti sukladno lanku
10. stavku 1. toki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13).
16. Upravo je aktualna Vlada Uredbom o provedbi postupka procjene uinaka propisa (NN
66/12) odredila da treba objavljivati imena sudionika izrade propisa radi procjene uinaka
propisa: Prilog 4, toka 3: (Neposredni dionici u izradi ovog Nacrta prijedloga iskaza su:
). No, ovdje je ponovno zatajeno tko su autori tih isprava. Dakle, ministrica Opai
osobno kri propis za ije je donoenje glasovala 14. lipnja 2012.
17. Naelo vladavine prava (l. 3. Ustava) trai da se uspostavi dosljednost i sljedivost. Kad
se propis predlae u Saboru, onda se od poetka zna tko je na njemu radio, i od strunjaka, i
od slubenika. Nekoliko pravnih miljenja Povjerenice za informiranje potvruje da tu vrstu
javnosti rada treba ostvariti i u izvrnoj vlasti kad izrauje propise, objavljujui na
internetskoj stranici nositelja izrade propisa sastav radnih skupina ili povjerenstava za izradu
propisa. Tako u uputi od 10. lipnja 2014. Povjerenica za informiranje istie: Ako je za izradu
navedenih nacrta propisa imenovana radna skupina ili povjerenstvo upuujemo da objavite i
sastav tih radnih skupina ili povjerenstava na internetskoj stranici Ministarstva. U uputi 26.
studenoga 2014. ponavlja: Povjerenica za informiranje upuuje Ministarstvo da objavljuje
sastave radnih skupina. U dopisu 4. prosinca 2014. trai: Povjerenica za informiranje
upuuje Ministarstvo da objavljuje imenovane radne skupine ili povjerenstva na
internetskoj stranici.
18. Stavak 16. Preambule Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 17.
studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnoga sektora odreuje: Objavljivanje
svih opedostupnih isprava u posjedu javnoga sektora, koje se odnose ne samo na politiki
postupak, nego i na pravni i upravni postupak, temeljno je sredstvo proirenja prava na
znanje, koje je osnovno naelo demokracije.
19. U Uredbi 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijea od 30. svibnja 2001. o javnom
pristupu ispravama Europskoga parlamenta, Vijea i Komisije se istie:

iri pristup ispravama bi trebalo odobriti u sluajevima kada institucije djeluju u

zakonodavnom svojstvu (Uvod, stavak 6.).

(Korisnici i podruje primjene) Osobito e se uiniti izravno dostupnima, u skladu s

lankom 12., isprave sastavljene ili zaprimljene tijekom zakonodavnoga postupka (lanak 2.
stavak 4.).

29


(Izravan pristup) Posebno bi trebalo uiniti izravno dostupnima zakonodavne isprave,
tj. isprave sastavljene ili zaprimljene tijekom postupaka za donoenje akata koji su pravno
obvezujui (lanak 12. stavak 2.).
20. U obrazloenju Prijedloga rezolucije Europskoga parlamenta, prihvaenom 20. veljae
2014., istie se: Transparentnost je kljuna za demokratsku politiku uniju graana u kojoj
oni mogu u cijelosti sudjelovati u demokratskom postupku. Transparentna uprava radi u korist
interesa graana, borbe protiv korupcije i legitimnosti politikoga sustava i zakonodavstva.
Graani zahtijevaju vie transparentnosti. Preesto se javnost mora oslanjati na curenje
podataka i zvidae kako bi doznala o nezakonitom djelovanju institucija. To ozbiljno
ugroava povjerenje. Sve institucije EU-a trebale bi imenovati slubenika za transparentnost.
21. Europski parlament donio je 11. oujka 2014. Rezoluciju o javnom pristupu ispravama u
kojoj se istie: 27. poziva Komisiju da pobolja transparentnost strunih skupina i odbora
tako da odravanje njihovih sastanaka bude javno te objavljivanjem postupka odabira
lanova, kao i informacija u vezi s lanstvom, radom, razmotrenim ispravama, glasovanjem,
odlukama i zapisnikom sastanaka, to bi trebalo biti objavljeno na internetu u standardnom
obliku; istie da se lanovi strunih skupina i odbora moraju unaprijed izjasniti o tome imaju
li osobni interes za teme o kojima se raspravlja; poziva Komisiju da pobolja i u potpunosti
provede interne smjernice za postupak zapoljavanja za sve glavne uprave (primjerice, u vezi
s uravnoteenim sastavom, politikom sukoba interesa, javnim pozivima) i pravilima o naknadi
trokova.
22. Ustaljena su pravna shvaanja Povjerenice za informiranje i Visokoga upravnoga suda
Republike Hrvatske:

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omoguiti i osigurati ostvarivanje

Ustavom Republike Hrvatske zajamenoga prava na pristup informacijama putem otvorenosti
i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, a u to zasigurno ne spada ograniavanje uvida u
interne procese donoenja odluka tijela javne vlasti odnosno ispunjavanje propisanih obveza
(1. Nalog Vladi od 24. travnja 2014.; 2. Nalog Vladi od 17. srpnja 2014.; 3. Nalog
Ministarstvu zdravstva od 18. srpnja 2014.; 4. Nalog Ministarstvu vanjskih i europskih
poslova od 18. srpnja 2014.; 5. Nalog Ministarstvu unutarnjih poslova od 8. rujna 2014.; 6.
Nalog Ministarstvu uprave od 31. listopada 2014.).

Uredbom 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijea od 30. svibnja 2001. o javnom

pristupu ispravama Europskoga parlamenta, Vijea i Komisije propisano je da se odluke
donose na to otvoreniji nain i na razini to je mogue blioj graaninu, da otvorenost
omoguuje graanima da tjenje sudjeluju u procesu odluivanja i jami da administracija
uiva veu legitimnost i da je uinkovitija i odgovornija prema graaninu u demokratskom
sustavu, da otvorenost pridonosi jaanju naela demokracije i potovanju temeljnih prava.
Istom je Uredbom propisano da bi iri pristup ispravama trebalo odobriti u sluaju kad
institucije djeluju u zakonodavnom svojstvu i da bi takve isprave trebale biti izravno dostupne
u najveoj moguoj mjeri (1. Nalog Ministarstvu unutarnjih poslova od 8. rujna 2014.; 2.
Nalog Ministarstvu uprave od 31. listopada 2014.).

U konkretnom sluaju nije rije o miljenju za internu uporabu kao dio rasprave nego
o izradi miljenja za izradu Nacrta zakona koji je podloan sudu javnosti i sudjelovanju
javnosti u javnoj raspravi. Osim toga treba rei da Uredba 1049/2001 Europskoga parlamenta
i Vijea od 30. svibnja 2001. propisuje i da se odluke donose na to otvoreniji nain i na razini
to je mogue blie graaninu, da otvorenost omoguuje graanima da tjenje sudjeluju u
procesu odluivanja i jami da administracija uiva veu legitimnost i da je uinkovitija i
odgovornija prema graaninu u demokratskom sustavu, da otvorenost pridonosi jaanju
naela demokracije i potivanju temeljnih prava, kao i da bi iri pristup ispravama trebalo
odobriti u sluaju kada institucije djeluju u svom zakonodavnom svojstvu i da bi takve isprave
30

trebale biti izravno dostupne u najveoj moguoj mjeri (Presuda Visokoga upravnoga suda
UsII-80/2014-10 od 15. listopada 2014.).

Izrada strunih miljenja jedan je od elemenata u zakonodavnom procesu. Budui da

je sve vea tendencija poveanja transparentnosti i demokratizacije spomenutoga procesa,
struna miljenja tijela javnih vlasti bi trebala biti javno dostupna kako bi se unaprijedila
javna rasprava o nacrtima propisa te kako bi javnost kritiki razmotrila predmetna miljenja
koja tijela javne vlasti izrauju u sklopu svoje slubene dunosti (1. Nalog Vladi od 17.
srpnja 2014.; 2. Nalog Ministarstvu vanjskih i europskih poslova od 18. srpnja 2014.; 3.
Nalog Ministarstvu zdravstva od 18. srpnja 2014.; 4. Nalog Ministarstvu unutarnjih poslova
od 8. rujna 2014.).

Sudjelovanje javnosti u odluivanju i postupcima izrade propisa sve vie dobiva na

znaenju budui da se otvoreno i demokratsko drutvo upravo temelji na dijalogu, a ne
monologu (Nalog Ministarstvu unutarnjih poslova od 8. rujna 2014.).

Povjerenica za informiranje smatra kako bi omoguavanje uvida u struna miljenja

unaprijedilo savjesnost, ispravnost postupanja i odgovornost svih ukljuenih (1. Nalog Vladi
od 17. srpnja 2014.; 2. Nalog Ministarstvu zdravstva od 18. srpnja 2014.; 3. Nalog
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova od 18. srpnja 2014. i 4. Nalog Ministarstvu
unutarnjih poslova od 8. rujna 2014.).

Pravilno je Povjerenica za informiranje ocijenila da je izrada strunih miljenja jedan

od elemenata u zakonodavnom procesu. Budui da je sve vea tendencija poveanja
transparentnosti i demokratizacije spomenutoga procesa struna miljenja tijela javnih vlasti
bi trebala biti javno dostupna kako bi se unaprijedila javna rasprava o nacrtima propisa te
kako bi javnost kritiki razmotrila predmetna miljenja koja tijela javna vlasti izrauju u
sklopu svoje slubene dunosti. (Presuda Visokoga upravnoga suda UsII-79/2014-7 od 16.
listopada 2014.)
Ako navedena naela dostupnosti vrijede za struna miljenja, transparentnost tim vie mora
postojati za osobe kojima se povjerava sastavljanje propisa. Naime, sastav radne skupine i
njezin mandat polazina su toka, prvi element u zakonodavnom postupku. Budui da
zakonita vlast priznaje potrebu poveanja transparentnosti i demokratizacije postupka
sastavljanja i donoenja propisa, sastav strunih povjerenstava, vijea, savjeta ili radnih
skupina, formalno imenovanih ili ad hoc okupljenih, treba biti javno dostupan kako bi se
unaprijedila javna rasprava o nacrtima propisa te kako bi javnost kritiki razmotrila njihov
uradak.
23. Sastavljanje propisa drutveno je odgovoran i koristan posao i nije ga mogue ni
dopustivo obavljati iz anonimnosti, nego iza njega treba stajati savjeu, imenom i
prezimenom. Autori nacrta propisa snose strunu odgovornost za loginost, nomotehniku
ureenost teksta i njegovu radiografiju (odgovara li onomu to bi trebao urediti). Odgovornost
u propisodavnom postupku nikako se ne moe uspostaviti dok se ne pone popisivati tko je
uope sudjelovao u sastavljanju kojega propisa, kako bi taj posao bio podvrgnut sudu javnosti
i struke. Zakonodavna djelatnost postoji u javnom interesu i ne moe se skrivati iza
privatnosti.
IV. Posljedice izigravanja stvarne javne rasprave
24. Na posljedice izigravanja stvarne javne rasprave 13. veljae 2015. javno je upozorio
Nenad Hlaa, predstojnik Katedre za obiteljsko pravo Pravnoga fakulteta u Rijeci: ini se da
je doista skandalozan postupak prvotnoga i opetovanoga pokuaja donoenja Obiteljskoga
zakona u Republici Hrvatskoj bjelodani dokaz da nema sustavnih znanstvenih i komparativnih
promiljanja znaaja i vanosti graanskih kodifikacija ini se da nitko od civilista
znanstvenika i praktiara graanskoga prava u Hrvatskoj nije sudjelovao i dao doprinos u
javnoj raspravi u kojoj je donesen zakon koji bez ikakvih teorijskih pojanjenja dokida
povijesni koncept potpunoga lienja poslovne sposobnosti Razuman laik, a kamoli pravnik,
31

opravdano e se zapitati to je s pravnom sigurnou i valjanosti pravnih poslova u pravnom

sustavu koji se temelji na odredbama Obiteljskoga zakona u svezi sa sklapanjem pravnih
poslova? Moj je odgovor da je to i u svjetskim razmjerima primjer anarhije, potiranja ideje
vladavine prava i temeljnih pravnih instituta na kojima se gradi zatita i uvaavanje temeljnih
ljudskih prava fizike osobe pojedinca kao pravoga subjekta, ali i vjerodostojnost pravnoga
sustava u cjelini.
V. Umjesto zakljuka
25. Sve dok Ministarstvo ne obustavi, ne povue ili ne opozove javnu raspravu o Nacrtu
obiteljskoga zakona iz 2015., ono zapravo onemoguuje slobodno, neprejudicirano i
demokratsko savjetovanje o tezama (procjeni uinaka propisa) pa javna rasprava ni o jednom
od dvaju predmeta savjetovanja koja su ponuena 10. veljae 2015. do daljnjega nije
mogua.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugoga propisa ili dijelove akta
Primjedbe na konkretne akte nije mogue dati dok se ne stvore pretpostavke da se
savjetovanje odvija u skladu sa zakonom i svojom svrhom.
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje:
U odnosu na naelne primjedbe koje su iznesene MSPM se oituje kako slijedi:
lankom 79. stavkom 2. Zakona o sustavu dravne uprave propisano je: Ministri,
predstojnici dravnih ureda, odnosno ravnatelji dravnih upravnih organizacija, mogu odluiti
da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem
sredstava javnog priopavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu
svoje primjedbe.
MSPM je sukladno namjeri da se to vie sudionika, odnosno strune i zainteresirane javnosti
ukljui sa svojim sugestijama u izradu Obiteljskog zakona omoguilo istima putem javnog
savjetovanja otvorenom do 12. oujka 2015. da sugestijama na konkretne odredbe Zakona
pridonesu izradi istog.
MSPM je tu informaciju jasno objavilo i na svojoj web stranici te je informacija o tome jasno
naglaena i na Javnom izlaganju koje je odrano 25. veljae 2015.
MSPM u cijelosti potuje proceduru procjene uinaka propisa te je u tom smislu provelo
Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni uinaka propisa za Nacrt prijedloga
Obiteljskog zakona, a koje savjetovanje je bilo otvoreno od 10. veljae do 12. oujka 2015. U
predmetnom savjetovanju zainteresirana javnost imala je priliku oitovati se o Nacrtu
prijedloga Iskaza i pripadajuim tezama. MSPM e ponavljamo, i nadalje potpuno potovati
proceduru procjene uinaka propisa te e pribaviti oitovanja nadlenih tijela na Prijedlog
Iskaza i nakon toga pristupiti izradi propisa. MSPM e pri izradi propisa uzeti u obzir i
primjedbe koje su pristigle u javnom savjetovanju koje je za vrijeme savjetovanja o prijedlogu
Iskaza provedeno sa zainteresiranom javnou u odnosu na prijedlog Zakona. Predmetno
savjetovanje provedeno je potpuno sukladno lanku 11. Zakona o pravu na pristup
informacijama, objavljeno je da se predmetno savjetovanje provodi radi ukljuivanja to
veeg broja sudionika u javnu raspravu o samom zakonu, te e nakon zavretka rasprave
sukladno navedenom lanku biti objavljeni podaci o tome koje su primjedbe, prijedlozi i
sugestije uzete u obzir odnosno prihvaene, a koje nisu.
Nakon izrade Nacrta propisa MSPM e sukladno Zakonu o procjeni uinaka propisa i Zakonu
o pravu na pristup informacijama provesti Savjetovanje sa zainteresiranom javnou o Nacrtu
prijedloga Obiteljskog zakona.
MSPM smatra da je na ovaj nain omoguilo irem krugu graana da daju konkretne
prijedloge na sam tekst zakona te da je na taj nain dalo dodatnu vrijednost i samoj raspravi
prijedlogu Iskaza. MSPM smatra da niti jedan propis ne ograniava strunog nositelja bilo
32

kojeg propisa da kada to smatra potrebnim otvori mogunost javnosti da da svoje konkretne
prijedloge i primjedbe na bilo koji propis koji je u nadlenosti ministarstva. Svako drugaije
tumaenje predstavljalo bi ogranienje graana u sudjelovanju u donoenju propisa, a to nije
namjera MSPM-a.
MSPM nije ni na koji nain prejudiciralo rezultat rasprave o Nacrtu prijedloga Iskaza. Naime,
da je tijekom javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza MSPM zaprimilo prijedloge koji
bi ukazivali na drugi adekvatni nain rjeavanja problema koji su izneseni u Nacrtu prijedloga
Iskaza, te da je takve prijedloge smatralo primjerenim, zauzelo bi drugi smjer rjeavanja
problema (potencijalno nenormativno rjeenje ili izmjene i dopune Zakona, pa ak i opciju
ne initi nita). Isto tako, ukoliko MSPM od nadlenih tijela primi oitovanja na Nacrt
prijedloga Iskaza koja bi ukazivala na potrebu i mogunost da se problem koji je naveden u
Nacrtu prijedloga Iskaza rijei na drugi nain, MSPM e u suradnji s nadlenim tijelima
pronai najbolji nain rjeavanja predmetnih problema i isti nakon provoenja odgovarajuih
postupaka sukladno vaeim propisima predloiti Vladi RH.
Dodatno napominjemo da je provoenje predmetnog savjetovanja bilo predvieno Planom
savjetovanja koji je objavljen na web stranici MSPM na temelju lanka 11. stavka 1 Zakona o
pravu na pristup informacijama. Sukladno odredbama Kodeksa savjetovanja sa
zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata MSPM je
dana 16. veljae 2015. godine donijelo Plan savjetovanja, koji je objavljen na stranicama
Ministarstva 2. oujka 2015. godine. Predmetnim Planom savjetovanja zamijenjen je Plan
savjetovanja Ministarstva socijalne politike i mladih o nacrtima zakona za 2015. godinu, od
15. sijenja 2015. godine.
Nadalje, smatramo da je pozivanje na l. 173. stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora
irelevantno za sastavljanje Nacrta prijedloga Iskaza o procjeni uinaka propisa.
Isto tako smatramo netonim navod da savjetovanje sa zainteresiranom javnou o Nacrtu
prijedloga iskaza nije djelotvorno iz razloga to ne postoji mogunost utjecaja na sadraj
istog. Upravo je smisao savjetovanja sa zainteresiranom javnou da zainteresiran javnost
moe sudjelovati u izradi propisa.
MSPM nadalje napominje da nije toan navod da se isto ogluilo na upozorenje Ureda za
zakonodavstvo Vlade RH. Ministarstvo je prije otvaranja javnog savjetovanja o Nacrtu
Prijedloga Iskaza kontaktiralo Ured za zakonodavstvo te u suradnji s istim odluilo provesti
kompletnu raspravu o Nacrtu prijedloga iskaza i pripadajuim tezama, odnosno nakon toga
provesti i ostatak potpune procedure procjene uinaka propisa.
X. Petar Marija Radelj (Obrazac 2.)
Naelne primjedbe na predloeni nacrt
Prilog savjetovanju
Osvrt na javno izlaganje Nacrta obiteljskoga zakona od 25. veljae 2015.
Dana 25. veljae 2015. bio sam na Javnom izlaganju obiteljskoga zakona u Ministarstvu
socijalne politike i mladih. Odlukom da ulazak na javno izlaganje ne e biti mogu bez
potvrene prijave od strane Ministarstva, organizator je potvrdio da to nije bilo javno
izlaganje jer na njega, po naravi stvari, moe doi svatko tko eli. Pristup javnosti, protivno
zakonu, bio je ogranien probirom i prethodnom akreditacijom. U samom pozivu Ministarstvo
nije objavilo koliki broj sudionika prima, niti po kojem mjerilu bira sudionike, to ne ostavlja
dojam o javnosti i transparentnosti rada.
Ministarstvo je za pristup dogaaju samovoljno ustanovilo i pravilo: Prijava za sudjelovanje
mogua je iskljuivo putem elektronike pote. No, javno je izlaganje zakonom naloeno uz
internetsko savjetovanje ba zbog onih koji nisu na mrei, ne slue se internetom ni
elektronikom potom, a njih uvjet Ministarstva onemoguuje da se prijave. U Hrvatskoj
33

postoje vrhunski intelektualci i to svjetskoga glasa koji se ne slue elektronikom potom i

koje se takvim pristupom diskriminira.
Izlaganje je odrao pomonik ministrice socijalne politike i mladih Hrvoje Sadari, koji nije
bio najavljen kao voditelj, ni predstavljen, niti se na poetku izlaganja sam predstavio. Zvuni
zapis cijeloga dogaaja dostupan je ovdje.
Osvrem se na niz neistina koje je on izgovorio i koje od cijeloga postupka ine farsu.
1. Hrvoje Sadari: U obrazloenju toga rjeenja [od 12. sijenja 2015.] Ustavni sud nije
ocijenio ustavnost, odnosno osnovanost navoda i zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ve je
iskljuivo zbog mnogobrojnosti i sloenosti prigovora koje je u postupku duan ispitati donio
odluku kojom je u primjeni ostavio Obiteljski zakon iz 2003. te je na taj nain blokirao
primjenu instituta koji su se Obiteljskim zakonom iz 2014. ve poeli primjenjivati i ve
pokazali odreene znaajne pozitivne pomake u zatiti prava (01:10 01:39).
Odgovaram. Govornik ili ne zna da se rjeenjem Ustavnoga suda o pokretanju postupka
ocjene ustavnosti nikad ne ocjenjuje ustavnost osporenoga propisa (budui da se to ini
odlukom) ili namjerno obmanjuje javnost podmeui Ustavnomu sudu da je rjeenjem o
pokretanju postupka trebao odluiti o meritumu.
Nije tono da je Ustavni sud u primjeni ostavio Obiteljski zakon iz 2003. jer je taj zakon
prestao vrijediti 31. kolovoza 2014. u 24.00, a Ustavni je sud 12. sijenja 2015. naloio da se
do okonanja ocjene ustavnosti primjenjuju pravna pravila Obiteljskoga zakona iz 2003.
kakav je bio na snazi od svoje zadnje izmjene, tj. od 1. travnja 2013.
Budui da Ministarstvo lani nije dobro obavilo posao ni dalo jasna objanjenja za odredbe
koje su bile uzakonjenje 6. lipnja 2014., Ustavni sud u meuvremenu nije prikupio dovoljno
stranih iskustava i argumenata Europskoga suda za ljudska prava i drugih ustavnih sudova za
meritornu odluku. No, radi zatite pravne sigurnosti i ljudskih prava svih na koje se odnosi,
smatrao je potrebnim obustaviti primjenu Obiteljskoga zakona iz 2014. u cijelosti. U toj je
situaciji mogao ne odrediti koje e se pravo primjenjivati, pa bi se snagom lanka 2. Zakona o
nainu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (NN 73/91)
primjenjivala pravna pravila Opega graanskoga zakonika iz 1811. kojim je hrvatsko
obiteljsko pravo bilo stabilno ureeno stoljee i pol, ali davno: brak do 1946. godine, odnosi
roditelja i djece, posvojenje i skrbnitvo do 1947. i brana steevina do 1950.
Ustavni sud nije blokirao primjenu instituta obiteljskoga prava nego je omoguio da se
nastavi ustaljena primjena hrvatskoga obiteljskoga prava kakvo se razvijalo i bilo na snazi
posljednjih desetljea.
Na izlaganju i u objavljenim radnim materijalima nisu predoeni dokazi o odreenim
znaajnim pozitivnim pomacima. Stoga taj izriaj neodoljivo podsjea na uporna uvjeravanja
politiara kako Hrvatska izlazi iz krize i sedmogodinje recesije, iako je oito samo da se broj
nezaposlenih smanjuje tako to mladi sele u inozemstvo.
2. Hrvoje Sadari: Rjeenjem Ustavnog suda takoer nije niti rijeeno pitanje pojedinanih
akata, znai sudskih odluka i odluka drugih nadlenih tijela koji su doneseni i postali
pravomoni i izvrni na temelju Obiteljskog zakona iz 2014. (01:45 01:57).
No, to nije tono! Rjeenjem od 12. sijenja 2015. Ustavni sud nije doveo u pitanje pravne
posljedice pojedinanih odluka koje su donesene i postale pravomone izmeu 1. rujna 2014.
i 16. sijenja 2015. Sadraj tih odluka treba smisleno razumjeti i primjenjivati sukladno
pravnim pravilima koja se sada primjenjuju. Prigovor Ustavnomu sudu je i formalno i
sadrajno promaen.
Obiteljski odnosi nisu nastali donoenjem Obiteljskoga zakona 6. lipnja 2014., nego su
predmet pisanoga ureenja ovjeanstva ve 38 stoljea, od Hamurabijeva zakonika. Instituti
obiteljskoga prava ljudskomu su rodu odavno poznati i razraeni u meunarodnom pravu i
dravnim pravima tako da neprimjenjivost ili nenastavljivost nekih umotvorina Obiteljskoga
zakona iz 2014. upuuje na jedan od dvaju sluajeva: ili svjedoi koliko je taj zakon lo, kako
34

je on promaen pokuaj otkrivanja tople vode, ili pokazuje kako pojedini pravnik ne zna
razmiljati, ne zna razumjeti sadraj pojedine pravomone ovrne odluke.
Suprunici su do 1946. godine sklapali enidbu, od tada do danas u crkvi sklapaju enidbu
dok su u graanskom pravu do 1998. zakljuivali brak, a od tada sklapaju brak. Pravno bitan
dio vjenanja zove se: privoljenje na enidbu (do 1946.), pristanak (od 1946.), enidbena
privola (u kanonskom pravu). Brak sklapaju: vjerenik i vjerenica (do 1946.), enik i nevjesta
(od 1946.), odnosno zarunik i zarunica (prema kanonskom pravu). Nakon vjenanja oni se
zovu mu i ena, ali osim toga od 1946. suprug, supruzi i brani drugovi, od 1999. brani
drugovi, a u kanonskom pravu enidbeni drugovi. No, sve to nikad nikomu nije pravilo
probleme s razumijevanjem, kao to Rjeenje Ustavnoga suda ini Ministarstvu socijalne
politike i mladih.
Graanski su sudovi do 1946. izricali raspust enidbe, a crkveni sudovi rastavu od stola i
postelje. Od 1999. do 2003. graanski su sudovi presuivali da se brak rastavlja. Od 1946. iz
Beograda je nametnut izraz da se brak razvodi, to je u Hrvatskoj izbaeno 1998. godine pa
vraeno 2003. No, nitko nikad nije traio da se pravomone presude novim odlukama
preimenuju u nove slubene pojmove, niti je kojim zakonom kad proglaavano da je raspust
enidbe = razvod braka = rastava braka. Iz opisa sadraja instituta to je svakomu bilo jasno.
Isto tako, do 1947. maloljetno dijete bilo je pod vlau oinskom, a sada je pod
roditeljskom skrbi. Maloljetna osoba bez roditelja dobivala je do 1947. tutora, do 1997.
staratelja, a od tada skrbnika. Punoljetna osoba nesposobna nastojati oko svojih poslova
dobivala je do 1947. skrbnika, do 1997. staratelja, a od tada ponovo skrbnika. No, nitko nikad
zbog toga nije donosio posebne propise ili pojedinane odluke o prevoenju tih sadraja
novim izrazima.
Udomiteljstvo se do 1947. nazivalo uzimanje za othranjenje, a onda do 1997. hraniteljstvo.
Do 1947. godine savez prilian pravnomu odnoaju meu roditeljima i djecom nazivao se
posinjenje, u doba komunizma usvojenje, a sada posvojenje. No, zbog toga nitko nikad nije
donosio naputke ili pojedinana rjeenja o prevoenju takvih odluka u novo nazivlje.
3. Hrvoje Sadari istaknuo je na Javnom izlaganju obiteljskoga zakona 25. veljae 2015. da
Rjeenjem Ustavnoga suda od 12. sijenja 2015. nije rijeeno ni pitanje prava koja su steena
pravomonim i ovrnim pojedinanim aktima te akata ija priroda podrazumijeva
kontinuirano izvrenje. Radi se primjerice o odlukama nadlenih centara za socijalnu skrb o
mjerama strune pomoi i potpore i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci, drugim
odlukama o mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta, odluci suda o zabrani pribliavanja
djetetu, ali i drugim odlukama nadlenih tijela. Tako je, na primjer, upitna sudbina presude o
razvodu braka kojom je istovremeno odreen i iznos uzdravanja koje je roditelj duan
svakog mjeseca plaati te odravanje osobnih odnosa roditelja i djeteta (01:58 02:32).
Tvrdnje su besmislice i neistine. Hrvatski sudovi desetljeima, po slubenoj dunosti, uz
presudu o rastavi braka donose dodatne ili tzv. akcesorne odluke kojima odreuju s kojim e
roditeljem ivjeti maloljetno dijete, kad e se i kako to dijete druiti s tim drugim roditeljem te
koliko e drugi roditelj pridonositi za djetetovo uzdravanje. Ako desetljeima nije bila
upitna, zato bi sudbina takve presude sad postala sporna?
Pravomone odluke su konano razrijeeni odnosi. Takve odluke imaju pravnu snagu
individualnih zakona za odnose meu strankama na koje se odnose. To izraava staro latinsko
naelo Res iudicata facit ius inter partes, da presuena stvar ini pravo izmeu stranka, tj.
da je pravomona odluka mjerodavna za pravne odnose stranaka koji su prije bili sporni.
Prestankom primjene zakona prema kojem su takve odluke donesene ne prestaju pravni uinci
koje one proizvode. To je razlika izmeu opih i pojedinanih pravnih akata.
Sastavljajui Obiteljski zakon iz 2014. u prijelaznim odredbama ni u obrazloenju
Ministarstvo nije dalo usporedni prikaz lanaka staroga i novoga zakona koji ureuju istu
stvar, kao to se redovito ini radi kontinuirane primjene kod promjena kaznenoga zakona.
35

Stoga je Ministarstvo odgovorno to nije popisalo koji instituti toga zakona iz 2014.
zamjenjuju pojedine institute zakona iz 2003. Da su to tada sastavili, sad bi bilo jasno to
initi kad se instituti suspendiranoga zakona iz 2014. trebaju vratiti u one iz zakona iz 2003.,
znalo bi se koji je lanak s kojim istorodan, zamjenjiv ili nastavljiv. No, to nisu napravili ni
sada, predlaui zakon 2015., tako da se ponovo ne e znati koji bi se instituti i u kojem roku
u prijelaznom razdoblju trebali zamijeniti s kojim i do kada.
Vlada se mora suoiti s injenicom da je pravni sustav osjetljiv mehanizam ija se ravnotea
moe lako ugroziti nepromiljenim politikim pritiscima (Nenad Hlaa). U ovoj se prii
zaboravlja da aktualna vlast potie ideoloke sukobe denderistikim, protunaravnim i
promiskuitetnim spolnim odgojem u kolama, nedomoljubnim graanskim odgojem,
izvrtanjem ustavotvoreve volje o odreenju braka i razaranjem obiteljskoga prava svojim
Obiteljskim zakonom i Zakonom o ivotnom partnerstvu. Zato je referendum 2013. bio izraz
neposredne demokracije koji takvomu pravnomu sustavu vie ne vjeruje, a guranje Prijedloga
zakona o referendumu 2015. godine dokaz je da se vladajui boje svakoga novoga
referenduma i da su ga odluili onemoguiti. Malo je tu prava, ono tek slui kao loa kulisa.
U pravu postoji institut steenih prava, a kako e se dravna tijela i graani snai u tom
cirkusu teko je predvidjeti. Loa drava i jo gori strunjaci (ne svi!) u centrima za
socijalnu skrb zapravo u ovom uivaju. Stanje je kao stvoreno za prikrivanje nesposobnosti i
manipulaciju koja podrazumijeva i korupciju. No, napad (Ministarstva na Ustavni sud) u
ovom sluaju nije najbolja obrana.
4. Hrvoje Sadari: Rjeenjem Ustavnog suda dovedena je u pitanje i pravna sigurnost te su,
izmeu ostalog, najugroenije skupine drutva, poput djece i osoba s invaliditetom ostale bez
odgovarajue razine zatite njihovih prava koja im je zajamena Obiteljskim zakonom iz
2014. godine kroz itav niz instituta poput instituta neovisnog i nepristranog posebnog
skrbnika te kroz ukidanje potpunog lienja poslovne sposobnosti (02:33 02:53).
To je okretanje pile naopako. Ustavni je sud iz razloga pravne sigurnosti obustavio primjenu
Obiteljskoga zakona iz 2014. U toki 765. Rjeenja od 12. sijenja 2015. naznaio je da ga
zabrinjavaju osnovane sumnje u nedjelotvornost i nesvrhovitost cijeloga spornoga zakona:
Pregled sadraja prigovora koji su u Ustavnom sudu do sada zaprimljeni ve u ovom stadiju
postupka upuuje na sumnju da u Obiteljskom zakonu iz 2014. postoje strukturni nedostatci,
kao i pojedinana rjeenja ili njihove skupine, koji bi mogli pokae li se ta preliminarna
ocjena pravilnom dovesti do konane ocjene o njegovoj disfunkcionalnosti do mjere koja bi
se morala ocijeniti nesuglasnom s Ustavom. Sukladno tomu, primarna je svrha ovoga rjeenja
sprijeiti nastupanje takvih moguih posljedica u praksi. Ustavni sud u tom smislu uvaava
pravno stajalite Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji je u predmetu
Broniowski protiv Poljske (Presuda Velikoga vijea od 22. lipnja 2004.) posebno istaknuo da
naelo zakonitosti trai od drava ne samo da dosljedno primjenjuju zakone koje su donijele
nego i da osiguraju pravne i praktine uvjete za njihovu primjenu: 184. ... imperativ
odravanja legitimnoga povjerenja graana u dravu i pravo koje ona stvara, priroen
vladavini prava, zahtijeva od vlasti da uklone disfunkcionalne odredbe iz pravnoga sustava.
U Centru za posebno skrbnitvo zaposleni su: jedna ravnateljica u Zagrebu, po jedna tajnica u
Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku; jedan poseban skrbnik u Zagrebu i po dvije posebne
skrbnice u Splitu, Rijeci i Osijeku. Ako i ravnateljica obavlja poslove posebnoga skrbnika, to
je ukupno osam posebnih skrbnika na razini cijele Hrvatske, a inae samo sedam! A godinje
se (podatci Ministarstva za 2013., list 3.) pokree postupak radi lienja poslovne sposobnosti
1690 osoba i radi stavljanja pod skrbnitvo 1337 osoba, daje se 1759 odobrenja za
poduzimanje vanih mjera glede osobe tienika i 3248 odobrenja za otuenje ili optereenje
imovine tienika. Ve to je 8034 predmeta godinje, tj. svaki bi od osam posebnih skrbnika
svaki radni dan trebao rijeiti etiri predmeta!?! A to je samo dio skrbnikih predmeta
godinje. Jesu li centralizacijom u etiri grada posebni skrbnici postali dostupniji u preostala
36

124 grada i 428 opina u kojima ta javna sluba ne postoji? Kakva je to onda nova i
odgovarajua razina zatite njihovih prava? Po em je ona bolja od dosadanje prakse
imenovanja skrbnika? Zato je neovisni i nepristrani posebni skrbnik kvalitetniji, ako nema
dovoljno vremena za svakoga svojega tienika? Ne branim Obiteljski zakon iz 2003., prvi
sam bio osporio njegovu formalnu ustavnost, ali ovo nisu argumenti za bolje. Zakon iz 2003.
izdanak je ustaljenoga hrvatskoga obiteljskoga prava, stekao je snagu obiaja pa ga ne valja
naprjeac mijenjati, posebno ne radikalno, bez svima jasnih razloga, bez studij koje
prikazuju izvodivost, isplativost i prednosti promjena.
Na kraju 2013. godine (list 3) pod skrbnitvom su bile 19.523 osobe, od toga 16.230 potpuno
lienih poslovne sposobnosti. Sve njih treba pojedinano vjetaiti o troku poreznih
obveznika da se utvrdi to s njihovom poslovnom sposobnou u budue. Dakle, ukidanjem
potpunoga lienja poslovne sposobnosti potezom zakonskoga pera njima nije vraena
poslovna sposobnost i nita im se na bolje nije dogodilo.
5. Hrvoje Sadari: Rjeenjem Ustavnog suda stvorena je pravna nesigurnost koja se ogleda u
injenici da su trenutno u Republici Hrvatskoj na neki nain u primjeni dva obiteljska zakona,
Obiteljski zakon iz 2003. i Obiteljski zakon iz 2014., a koja potpuno razliito ureuju velik
broj instituta jer predmetnim rjeenjem Ustavni sud nije niti ukinuo niti ponitio Obiteljski
zakon iz 2014., u cjelini, ali ni njegovu odredbu kojim je Obiteljski zakon iz 2003. stavljen
izvan snage (02:54 03:19).
Opet niz neistina. Rjeenjem Ustavnoga suda sprijeene su teke i nesagledive posljedice
primjene nakaradnoga Obiteljskoga zakona iz 2014. Stoga je ono prilog pravnoj sigurnosti, a
djelovanje Ministarstva socijalne politike i mladih to nije. Pravnik Marinko Jurasi utvrdio je
da Ministarstvo ne nudi nijedan argument ili dokaz iz prakse da je Ustavni svojim rjeenjem
izazvao pravnu nesigurnost (Veernji list Obzor, 28. veljae 2015., str. 9).
U Hrvatskoj sada nisu u primjeni dva obiteljska zakona. Ustavni je sud 12. sijenja 2015. u
cijelosti obustavio primjenu Obiteljskoga zakona iz 2014., on je sad suspendiran i ni na koji
nain nije u primjeni. U primjeni su samo pravna pravila bivega Obiteljskoga zakona iz
2003.
Obiteljski zakon iz 2014. napisan je tako zbunjujue i nejasno, uz mnogobrojna ponavljanja,
da Ustavni sud nije mogao suspendirati samo njegove osporene odredbe, nego je morao
obustaviti primjenu cijeloga zakona.
Prema lanku 126. Ustava i prema lanku 53. (u proienom tekstu lanku 55.) stavku 2.
Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud nema ovlast ponititi nego samo ukinuti
zakon. (Razlika je to ukidanje djeluje od asa donoenja takve odluke, a ponitavanje djeluje
unatrano, od asa donoenja isprave, kao da ona pravno nikad nije ni bila donesena.) Dakle,
Ustavni sud nije mogao i ne moe ponititi Obiteljski zakon iz 2014.
Ustavni sud je negativni zakonodavac i nije mogao na pravnu snagu oivjeti ukinuti zakon iz
2003. nego je odredbom o primjeni pravnih pravila najbezbolnije premostio prijelazno
razdoblje do svoje konane odluke. Tako je Ustavni sud ve inio kad je obustavio primjenu
dijela Zakona o poljoprivrednom zemljitu (toka III.), kad je odredio primjenu pravnih
pravila na izbor zastupnika u Hrvatski sabor (toka II.), kad je odredio primjenu pravnih
pravila namjesto ukinutoga lanka Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina (toka
II.) i kad je odredio primjenu pravnih pravila iz bivega Steajnoga zakona (toka III.). Oni
koji kritiziraju Ustavni sud mogli bi to initi argumentima, a ne laima.
Pravne posljedice ukidanja Obiteljskoga zakona iz 2003. nastupile su stupanjem na snagu
Obiteljskoga zakona iz 2014. i one se ne mogu povratno mijenjati. Odredba o prestanku
vrijeenja Obiteljskoga zakona iz 2003. je odumrla, prestala je vrijediti nakon to je u
vremenu proizvela pravni uinak. Obiteljski zakon iz 2003. ne moe se ponovo ukinuti.
Dakako, Ministarstvo za to ne mari pa u lanku 562. Nacrta konanoga prijedloga
obiteljskoga zakona predlae: Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vrijediti
37

Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 i
5/15) i Obiteljski zakon (Narodne novine , br. 75/14 i 5/15). U zagradama se istie vaan
detalj: u Narodnim novinama br. 5/15 nije objavljena nikakva promjena obiteljskoga zakona
nego Rjeenje Ustavnoga suda Republike Hrvatske broj U-I-3101/2014 od 12. sijenja 2015.
Dakle, namjesto da mu se pokori i da ga provodi, Ministarstvo sad predlae da prestane
vrijediti Rjeenje Ustavnoga suda!
6. Hrvoje Sadari: Primjenom rjeenja Ustavnog suda [od 12. sijenja 2015. o obustavi
primjene Obiteljskoga zakona iz 2014.] dolo je do neusklaenosti Obiteljskog zakona iz
2003. i posebnih propisa. Tako je primjerice Zakon o privremenom uzdravanju, koji je stupio
na snagu 1. rujna 2014. potpuno preuzeo ureenje podruja privremenog uzdravanja. Zbog
vraanja u primjenu Obiteljskog zakona iz 2003. koji sadri odredbe o privremenom
uzdravanju koje se bitno razlikuju od odredaba Zakona o privremenom uzdravanju dolo je
do potpune pravne nesigurnosti u ovom podruju (03:20 03.46).
Ministarstvo kao da ne poznaje jedno od temeljnih naela za uklanjanje nespojivosti pravnih
odredaba, a koje glasi: Lex posterior derogat legi priori, da kasnija odredba ukida prethodnu
odredbu iste pravne snage koja joj proturjei. Sukladno tomu, Ustavni sud nikoga nije
sprijeio da primjenjuje Zakon o privremenom uzdravanju iz 2014. Drugi je par rukava to je
i taj zakon tako loe napisan da se ne moe primjenjivati kao samostalan zakon, nego kao
pomoni propis uz suspendirani Obiteljski zakon iz 2014., a za to je prvo odgovorno isto
Ministarstvo kao nositelj i njegove izrade, a ne Ustavni sud.
Pravi je problem je to je Ministarstvo nametnulo i taj zakon protivno odredbi lanka 61.
stavka 3. Ustava, koja propisuje da se pravni odnosi u obitelji, pa i uzdravanje, ureuju
jednim jedinim zakonom kao artikuliranom cjelinom, a ne pomou vie njih. Ministarstvo
je taj zakon sastavilo nepromiljeno razdvojivi uzdravanje na stalno ili redovito (u
Obiteljskom zakonu) i na privremeno ili izvanredno (u posebnom zakonu) i proguralo ga
protivno svim pravilima postupka, na to sam bio pravodobno upozorio u javnoj raspravi.
Ministarstvo se nije dalo razlogu da svrha donoenja propisa nije poveanje broja novih
zakona ili stvaranje zakona koji su zapravo fantomi, a nisu izravno provedivi, nego da je
njihova svrha odgovarajue ureenje drutvenih odnosa. Stoga jedini valjani zakljuak
tobonje javne rasprave moe biti misao prof. Branka Smerdela: Mi smo duboko do grla u
ustavnoj i zakonodavnoj krizi koja je u prvom redu intelektualna kriza jer se u najirem krugu
onih koji odluuju slabo razumiju ideje ustavnosti i zakonitosti. Drugim rijeima, postoje
ljudi od kojih se zakon mora spaavati; u njihovim rukama on pustoi.
7. Hrvoje Sadari: Ono to je najbitnije u tom samom rjeenju Ustavnog suda: Ustavni sud je
odredio da je za djelotvornu provedbu ovog rjeenja u praksi nadlena Vlada Republike
Hrvatske. I upravo je to bio povod da se Ministarstvo socijalne politike kao predlagatelj tog
zakona odlui za ovakvu varijantu, odnosno donoenje novog obiteljskog zakona, znai
obiteljskog zakona kojeg emo sada kolokvijalno zvati iz 2015. kojim bi se premostila ta
pravna praznina koja je nastala Rjeenjem koje nije u potpunosti propisalo to napraviti s
odreenim aspektima. (03:48 04:22).
Ministarstvo je pogrjeno razumjelo predzadnji ulomak obrazloenja u Rjeenju od 12.
sijenja 2015. On glasi: 769. Postupci zapoeti po Obiteljskom zakonu iz 2014., nastavit e
se po odredbama Obiteljskoga zakona iz 2003. Za djelotvornu provedbu ovoga rjeenja u
praksi nadlena je, u skladu s lankom 31. stavkom 3. Ustavnoga zakona, Vlada Republike
Hrvatske.
Da su to pozorno proitali, u Ministarstvu socijalne politike i mladih bi znali da nema nikakve
pravne praznine. Ustavni je sud, obrazlaui svoje rjeenje, naveo da e se postupci zapoeti
prema Obiteljskom zakonu iz 2014. nastaviti prema odredbama Obiteljskoga zakona iz 2003.
Rjeenje Ustavnoga suda treba provoditi, a ne premoivati donoenjem novoga zakona ije
su odredbe ve utvrene ustavnopravno sumnjivima i ija je primjena obustavljena.
38

Ono to Ustavni sud odredi nalazi se u izrjeci (dispozitivu) odluke ili rjeenja i obrojeno je
rimskim brojem, a sve to je u ulomcima koji poinju arapskim brojem dio je onoga to
Ustavni sud obrazlae, a ne to odreuje.
Ustavni sud uope nije odredio da je za djelotvornu provedbu Rjeenja u praksi mjerodavna
Vlada nego je uputio na odredbu Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu koja odreuje: Vlada
Republike Hrvatske osigurava preko tijela dravne uprave provedbu odluka i rjeenja
Ustavnog suda. Tu je odredbu donio Hrvatski sabor, a ne Ustavni sud. U istom lanku, a
prije te reenice, Ustavni zakon odreuje: Odluke i rjeenja Ustavnoga suda obvezatni su i
duna ih je potovati svaka fizika i pravna osoba. Sva tijela dravne vlasti i lokalne i
podrune samouprave duna su u okviru svojega ustavnoga i zakonskoga djelokruga provoditi
odluke i rjeenja Ustavnoga suda. Budui da Ustavni sud nije izvrna vlast, nema svoju
policiju i inspektorate, ustavotvorac je utvrdio obvezu i odgovornost Vlade, kao nositelja
izvrne vlasti, da tijela dravne uprave provode odluke i rjeenja Ustavnoga suda.
Vezanost sadrajem ustavnosudskoga akta odnosi se i na izrjeku i na pravna shvaanja
Ustavnoga suda, ali Ministarstvo to ne potuje. Odredba na koju je Ustavni sud uputio, a koju
Ministarstvo izvre, ne doputa ni Vladi ni Ministarstvu da djeluju protivno izrjeci
ustavnosudskoga rjeenja. U konkretnom sluaju, tokom I. Rjeenja od 12. sijenja 2015.,
pokrenut je postupak ocjene ustavnosti Obiteljskoga zakona iz 2014. pa ni Vlada ni
Ministarstvo nisu ovlateni poticanjem donoenja novoga, a u biti istovjetnoga zakona, kakav
je onaj ija se ustavnost ocjenjuje, uiniti da prestanu postojati pretpostavke za odluivanje o
biti stvari u ocjeni ustavnosti. Takoer, u konkretnom sluaju, tokom II. Rjeenja, Ustavni je
sud obustavio primjenu Obiteljskoga zakona iz 2014. do okonanja ocjene njegove ustavnosti,
pa ni Vlada ni Ministarstvo nemaju pravo zagovarati da se te iste suspendirane odredbe
ponovo ponu primjenjivati zaobilaznim putem, tj. da se ponovo uzakone prije nego Ustavni
sud odlui o ustavnosti ak 149 lanaka Obiteljskoga zakona koje su osporene do 3.
studenoga 2014. Konano, u konkretnom sluaju, tokom III. Rjeenja, Ustavni je sud odredio
nain provedbe svojega rjeenja na nain da je naloio primjenu pravnih pravila iz
Obiteljskoga zakona koji je bio na snazi zakljuno s 31. kolovoza 2014. do okonanja
ustavnosudske ocjene, pa ni Vlada ni Ministarstvo ne smiju predlagati prestanak primjene
toga propisa.
Ministarstvo socijalne politike i mladih nije predlagatelj obiteljskoga zakona nego je silom
prilika nositelj njegove izrade, poglavito zbog dugotrajnoga poremeaja u radu Hrvatskoga
sabora i njegova osiromaenja da bude potpuna zakonodavna vlast, tj. nositelj zakonodavne
djelatnosti, a ne samo stroj za izglasavanje zakona. Ministarstvo ve prema Ustavu ne moe
biti predlagatelj zakona jer lanak 85. Ustava odreuje: Pravo predlagati zakone ima svaki
zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.
Stoga ni jedno ministarstvo ne moe biti predlagatelj zakona nego samo nositelj njegove
izrade u ime Vlade, kao jednoga od etiriju ovlatenih predlagatelja zakona.
Jedina istinita stvar u cijelom ulomku jest priznanje predstavnika Ministarstva da je Obiteljski
zakon iz 2015. formalno novi zakon. Pretpostavka donoenju novoga zakona jest da
Ministarstvo prihvati pluralistian dijalog, da provede otvorenu i konstruktivnu raspravu o
tezama i moguim smjerovima konkretnih rjeenja kad se bude pisao nacrt novoga zakona, a
ne da zakon ostane samo formalno nov, a sadrajno isti kao onaj iz 2014. Iz odluke da se
pristupi donoenju novoga obiteljskoga zakona slijedi obveza Ministarstva da sastavi
prethodnu procjenu uinaka propisa budui da je rije o propisu koji nije uvrten u Godinji
plan normativne aktivnosti Vlade. Odgovori u prethodnoj procjeni uputili su da treba provesti
prethodnu raspravu i savjetovanje o Tezama i Prijedlogu iskaza procjene uinaka propisa.
Ministarstvo obezvrjeuje i onemoguuje tu javnu raspravu istodobnim odravanjem javne
rasprave o njezinu ishodu, Nacrtu zakona, koji se mogao poeti pisati tek nakon okonanja
39

prve javne rasprave. O tom sam uzalud pisao Ministarstvu 6. veljae 2015. na Prvu javnu
raspravu o obiteljskom zakonu i 19. veljae 2015. na Drugu javnu raspravu.
8. Hrvoje Sadari: Naa intencija je da se to prije donese cijeli zakon i to prije pokrije to
podruje, ali istovremeno, ono to je bitnije, taj obiteljski zakon iz 2015. bi trebao nastaviti i
pruiti mogunost da se svi instituti zapoeti s 2014. mogu nastaviti kontinuirano provoditi u
praksi. Znam da smo imali odreene primjedbe, ve kroz savjetovanje o Iskazu, o formalnoj
proceduri. Mi te formalne procedure ne da se ne drimo, nego se drimo i preko mjere i
intencije to je zakon sam propisao. Znai, ne samo da emo potovati tu proceduru, i
vremenski, i s oitovanjima, i s iskazima, nego smo otili korak dalje i objavili ve Nacrt
prijedloga zakona s konanim prijedlogom [obiteljskoga zakona] za 2015. samo zato da
bi[smo] imali to duu i to iru raspravu. I nakon ovog savjetovanja o Prijedlogu iskaza
otvorit e se ponovno Savjetovanje sa zainteresiranom javnou o samom obiteljskom
zakonu. Drugim rijeima, zaista smo odluili otvoriti najiru moguu raspravu, dati priliku da
se sada i kroz Iskaz i kroz zakon koji je sada u hajmo tako rei preliminarnom savjetovanju,
ve dobiju dodatne primjedbe, komentari, sugestije, sve na nain da napravimo to bolji
zakon, i da na to bolji nain rijeimo ovaj problem, istovremeno ostavljajui jo mogunost
da e nacrt samog obiteljskog zakona krenuti u novo savjetovanje sa zainteresiranom
javnou (04:38 06:04).
Iako tvrdi da sa svoje strane pretjeruje u pridravanju procedure, da to ini preko mjere i
intencije, Ministarstvo socijalne politike i mladih jednostavno se ne dri postupka koji je
odreen Zakonom o procjeni uinaka propisa (NN 90/11). Donoenje zakona pretpostavlja
stupnjevitost, susljednost koraka, njihov slijed jednoga za drugim:
1. Imenovanje i objava imena ljudi koji su nositelji izrade propisa te opis njihove zadae i
rokova.
2. Sastavljanje Prethodne procjene uinaka propisa.
3. Uvrtenje planiranih savjetovanja u Plan savjetovanja o nacrtima propisa.
4. Sastavljanje Teza.
5. Sastavljanje Prijedloga iskaza.
6. Mjesec dana savjetovanja o Tezama i Prijedlogu iskaza te najmanje jedno javno izlaganje
materije.
7. Objava oitovanja zainteresirane javnosti i odgovora koje se primjedbe i prijedlozi ne
prihvaaju i zbog ega, objava Izvjea o provedenom savjetovanju.
8. Dobivanje pozitivnih miljenja drugih resora o utvrenoj procjeni socijalnih, gospodarskih,
ekolokih i fiskalnih uinaka i suglasnosti Ureda za zakonodavstvo na Prijedlog iskaza, tj.
utvrivanje Iskaza.
9. Tek nakon toga smije se i moe pristupiti izradi nacrta propisa.
10. Objava razloga za donoenje propisa i objava ciljeva koji se ele postii savjetovanjem.
11. Mjesec dana javne rasprave.
12. Objava oitovanja zainteresirane javnosti i odgovora koje se primjedbe i prijedlozi ne
prihvaaju i zbog ega, objava Izvjea o odranoj javnoj raspravi.
13. Upuivanje Nacrta Prijedloga propisa resorima i Uredu za zakonodavstvo na miljenje.
14. Sastavljanje obrasca standardne metodologije za procjenu fiskalnoga uinka (PFUobrazac).
15. Upuivanje Nacrta Prijedloga propisa Vladinim strunim skupinama, koordinacijama,
Uemu kabinetu i na sjednicu Vlade.
16. Upuivanje Prijedloga propisa Hrvatskomu saboru u prvo itanje.
17. Prihvaanje Prijedloga zakona u prvom itanju u Saboru.
18. Izrada Konanoga prijedloga zakona.
19. Rasprava o Konanom prijedlogu zakona u drugom itanju u Saboru.
20. Podnoenje amandmana i izjanjavanje predlagatelja i Sabora o njima.
40

21. Donoenje zakona glasovanjem u Hrvatskom saboru.

Ministarstvo je preskoilo prvih osam koraka i poelo od toke broj 9, a eli preskoiti i
redoviti postupak u Saboru. Priznaje da mu se uri. Na to treba ponoviti da mu se to ve obilo
o glavu.

Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotie se (Biblija, Mudre
izrjeke 19, 2).

Drevne su rimske izrjeke: Festina lente, uri polako, tj. to je urba vea, brzina
treba biti manja; i: Omnis festinatio tarda est, svaka je hitnja spora. Obje misli upuuju da je
u djelovanju nuna pravilna ravnotea izmeu hitnosti i marljivosti. Zbog urbe se dogaaju
pogrjeke i ne postie se dugoroan ishod.

uvaj se urbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja: onaj tko uri govori prije nego to
sazna, odgovara prije nego li to shvati, odlui prije nego li provjeri, kudi prije nego li to se u
to uvjeri (arapska poslovica).

Kada ti se najvie uri, budi najsporiji, japanska je narodna poslovica.

Brzoplet ovjek pije aj s tanjura, kineska je narodna mudrost.

Tko je preio, i vrat je slomio, dubrovaka je uzrjeica kao i: Tko polagano ide,
prije doma doe.

Engleska je izrjeka: Haste makes waste, urba ini tetu. To znai: nita se vremena
ne dobiva prebrzim radom. urba e prouzroiti pogrjeke pa e trebati dodatno vrijeme da se
posao valjano napravi jo jednom. Potjee iz Biblije: ovjek se trudi, mui i hiti, da bi jo
vie zaostao (Sirah 11, 11).

Hrvatska je narodna mudrost: Tko uri, dva puta istu stvar ini.
Obiteljske je odnose nedopustivo ureivati uz krenja pravila postupka. Njihovo zakonsko
ureenje prevano je da bi se prelamalo preko koljena. Besmislena je rasprava o tezama kad
je ve napisan nacrt zakona. Ministarstvo je odbilo opozvati raspravu o konanom prijedlogu
zakona pa stoga upravo ono na taj nain onemoguuje da se provede i savjetovanje o tezama i
procjeni uinaka propisa te nakon toga prione pisanju doista novoga nacrta zakona.
Nacrt prijedloga obiteljskoga zakona nije plod pravilno provedenoga postupka i rasprava o
njemu ne moe se odvijati u okviru zakona dok se na miru ne provede savjetovanje o tezama
te nakon toga i kao plod toga savjetovanja sastavi sam nacrt.
9. Na Javnom izlaganju 25. veljae 2015. Hrvoje Sadari ovako je iznio osnovu prijepora:
Unato tomu to je Obiteljski zakon od 2003. godine bio vie puta mijenjan i nadopunjavan,
praksa postupanja centara za socijalnu skrb, kao i sudova, nije se promijenila (08:02
08:11).
Ako je ta tvrdnja tona i istinita, onda je Ministarstvo iz nje izvuklo pogrjene zakljuke i
promaene mjere koje predlae. Europski sud za ljudska prava vie je puta upro prstom u
nepravilnu i neujednaenu primjenu Obiteljskoga zakona, a to ne zahtijeva donoenje novoga
zakona nego bolju primjenu dosadanjega. To pak onda ne trai promjenu zakona, nego rad
sudbene vlasti, da ujednai praksu, i izvrne vlasti, da provede valjanu izobrazbu svih koji bi
trebali bolje poznavati obiteljsko postupkovno i materijalno pravo.
Zakonodavac je odgovoran pratiti primjenu propisa u praksi, a ne ih na prjeac mijenjati.
Prethodna procjena propisa postoji upravo zbog toga da se razmotre nenormativna rjeenja jer
su ona ee uinkovitija od promjene propisa.
Ako usprkos brojnim promjenama zakona ne dolazi do promjene postupanja sudova i centara
za socijalnu skrb, onda nije problem u promjenama zakona nego u njegovoj neprimjeni.
Dapae, esta promjena zakona moe biti povodom da je neki djelatnici socijalne skrbi i
sudovi prezru i na nju se ne obaziru nego da se dre prastare prakse, obrazaca koje su svladali
tijekom kolovanja ili kao vjebenici te da od njih ne odstupaju. To potvruje da je
problematika hrvatskoga obiteljskoga prava kritina toka u kojoj treba prestati:
41


s normativnim optimizmom (uvjerenjem da e se svi problemi rijeiti promjenom
zakona);

s panjuridizacijom (tenjom da se sve propie, to treba i to ne treba. Nije li znakovito

da Obiteljski zakon donesen u doba premijera Ivice Raana ima 35 % lanaka manje nego ovi
iz 2014. i 2015. /368 prema 563/?);

s pozitivizmom (svijeu da je pravno obvezatno samo ono to ima pisani oblik,

budui da su zdrav razum, ivotnost, uvjerljivost, tradicionalna narodna shvaanja i javni
moral te primjena naela puno uinkovitiji od detaljne kazuistike);

s proliferacijom (pojavom da je broj vrjedeih propisa sve vei; lanak 370.

Obiteljskoga zakona iz 1998. do donoenja novih na snazi je ostavio etiri provedbena propisa
dotadanjega zakona; lanak 366. Obiteljskoga zakona iz 2003. do donoenja novih na snazi
je ostavio est provedbenih propisa dotadanjega zakona; lanak 561. Obiteljskoga zakona iz
2014. do donoenja novih na snazi je ostavio 15 provedbenih propisa dotadanjega zakona s
tim to je tada privremeno uzdravanje izdvojeno u poseban zakon i pratei mu pravilnik.
lanak 561. Nacrta obiteljskoga zakona iz 2015. bi do donoenja novih na snazi ostavio 27
provedbenih propisa zakona). Dakle, do 1998. materiju Obiteljskoga zakona ureivalo je pet
propisa, do 2003. sedam, do 2014. esnaest, a do 2015. trideset. U 17 godina, to je poveanje
od 600 %! Velik broj propisa znai napad na slobodu. Oni na koji se odnose, pa ak i oni koji
bi ih trebali primjenjivati ne samo da ih ne poznaju, nego ne znaju ni za njihovo postojanje.
Namjesto inkorporacije, kodifikacije ili revizije nerazborito se potie stvaranje novih
grozdova propisa sve loije kakvoe.
10. Hrvoje Sadari: Ono to je nekako demantirajue ve za cijelo Rjeenje Ustavnoga suda,
radi se o tom da [Obiteljski] zakon je u provedbi bio vie od etiri i pol mjeseca do trenutka
kad je suspendiran, i vjerujte mi, da je postojalo neto tako to vriti za ukidanjem tog zakona,
Ustavni sud ne bi prezao od toga, ukinuo bi iste sekunde zakon i proglasio neto neustavnim.
Meutim, mi nemamo konkretan niti jedan upit, niti jedan problem koji ukljuuje nekakvo
krenje Ustava ili zakonitosti ovim Obiteljskim zakonom (14:43 15:12).
Sustav diobe vlasti zasniva se na meusobnom nepovjerenju, a ne vjerovanju; na provjerama i
ravnoteama razliitih dijelova organizacije, kao to je vlast, da utjee na druge dijelove i
nadzire ih, tako da ni jedan ne moe postati previe moan. Stoga tu nema mjesta povjerenju
nego istim raunima i golim injenicama.
Ustavni je sud u Izvjeu od 3. srpnja 2014. (NN 83/14) napisao: Dok su na snazi lanci 562.
i 563. Obiteljskoga zakona iz 2014. u postojeem sadraju, razlozi opega interesa i zahtjevi
pravne sigurnosti nalau Ustavnom sudu da utvrdi kako Obiteljski zakon iz 2014. nije na
snazi do 1. rujna 2014. Dakle, naknadnim utvrenjem Ustavnoga suda, a ne jasnom
odredbom, sastavljenom u Ministarstvu i donesenom u Saboru, zakon je stupio na snagu 1.
rujna 2014. Nakon toga, Ustavni je sud 12. sijenja 2015. novom intervencijom obustavio
njegovu primjenu. Od 1. rujna do 12. sijenja nisu prola etiri i pol mjeseca. U Ministarstvu
ne znaju dobro raunati, zakon nije bio u provedbi vie od etiri i pol mjeseca, nego manje
od toga.
Ono to govori elnik Uprave za socijalnu politiku, strategiju i mlade (da Obiteljski zakon iz
2014. ne kri Ustav) suprotno je onomu to ta ista Uprava ini. Naime, Nacrtom obiteljskoga
zakona iz 2015. Ministarstvo je samo promijenilo niz oito neustavnih odredaba zakona iz
2014. Tako je Direktiva 2004/83/EZ od 29. travnja 2004. zamijenjena Direktivom
2011/95/EU od 13. prosinca 2011. (l. 2.). Braku sklopljenom u vjerskom obliku vratio bi se
pravni uinak od asa vjenanja, umjesto tek od upisa u dravne matice (l. 20.). Ukinuo bi se
institut strogo osobno stanje (l. 26., 50., 62., 66., 69., 383., 393., 400.-402., 404., 450. i
452.) osim za osobe liene poslove sposobnosti (l. 258.). Savjetovanje prije rastave braka ne
bi bilo obvezatno samo za brane drugove koji imaju vie djece, nego i za one koji imaju
samo jedno (l. 57.). Ponovo bi bilo doputeno utvrivanje majinstva sudskih putem (l. 58.,
42

71.-73., 383., 385.-391.). Ukinula bi se predmnjeva pravomono osporenoga majinstva (l.

78.). Roditeljima bi se vratilo pravo da smiju traiti promjenu djetetova prezimena, a ne samo
imena (l. 100.). Suglasnost roditelja za sklapanje ugovora o portskoj ili umjetnikoj karijeri
bila bi ponovo potrebna djetetu do 18., a ne samo do 14. roendana (l. 101.). lankom 117.
vratila bi se odredba o tom kad nastupa punoljetnost. (Budui da Obiteljskim zakonom iz
2014. nije utvreno kad se postoje punoljetan, od 1. rujna 2014. do Rjeenja Ustavnoga suda,
punoljetnost nije nastupala sa 18 nego sa 24 godine, sukladno pravnom pravilu iz paragrafa
21. Opega graanskoga zakonika). Pravo djeteta na izraavanje miljenja ojaalo bi se
traenjem da ono pristane na posvajanje ako ima 12, a ne tek s 14 godina (l. 191.).
Uzdravanje bi ponovo bila dunost maehe i ouha (l. 281.). Dopustila bi se alba protiv
odluka: o sporazumnoj rastavi braka (l. 460.), o odobrenju plana o zajednikoj roditeljskoj
skrbi (l. 467.), o odobrenju sporazuma o uzdravanju (l. 473.). Sud bi bio duan omoguiti i
djetetu mlaem od 14 godina da izrazi svoje miljenje (l. 522.). Rok za preispitivanje odluka
o lienju poslovne sposobnosti produljio bi se do 1. srpnja 2020. (l. 557.). Zato je
Ministarstvo mijenjalo sve te odredbe ako one u suspendiranom zakonu nisu bile neustavne?
11. Hrvoje Sadari:: Ono to bi[smo] cijenili, apsolutno: savjetovanje o Iskazu je jedna stvar.
Govorimo o konceptu zakona, govorimo o njegovu kontekstu donoenja, ali, vjerujte mi,
pomogli bi[ste] nama, ako bi vae primjedbe bile to konkretnije. Znai, recimo to tako da
ovo vie nije vrijeme za strune rasprave. One su kroz strunu skupinu, mogu biti i kroz
okrugle stolove, razgovor o tome, ali nama formulacija gdje mi u jednoj znanstvenoj raspravi
otvaramo otvorena pitanja i kaemo: Ovo je nejasno. to se eli s ovim konceptom?, nama u
ovom trenutku nita ne znai, jer mi imamo puno vei problem, a to je da centri za socijalnu
skrb, da sudovi, da uredi dravne uprave ne znaju to raditi u ovoj situaciji (16:42 17:22).
Mi nemamo nita od toga da sada priamo, mjesecima, to su znanstvenici i zato
primjenjujemo irski model, a ne francuski. Nama to ne znai. Mi elimo od vas konkretan
prijedlog koji je model onda najprimjenjiviji u Hrvatskoj (17:31 17:43). Da ne govorimo
sada o konceptima, jer teko se oitovati u ovom trenutku o Iskazu na nain: Razumijemo mi
to su bolje mjere za intenzivni nadzor nad roditeljskom skrbi, ali nema gdje je to propisano.
Mi govorimo sada o tezama i osnovnim konceptima. Meutim, mi tovie elimo ve kad
govorimo o tezama, da je puno jasnije to e to u konkretno izgledati. Zato smo stavili novi
zakon, s novim preciznim odredbama, s novim obrazloenjima, da vidite kako se taj koncept
pojavljuje. Tako da, po meni, moete samo pozdraviti mogunost da imate dvije rasprave
javne za obiteljski zakon (21:27 22:02).
Dakle, Ministarstvu uope ne treba struna rasprava ni savjetovanje o tezama i procjeni
uinaka propisa! Na skupu sazvanom radi javnoga izlaganja teza obiteljskoga zakona dva je
puta ponovljeno da rasprava o tom Ministarstvu ba nita ne znai. Ako su mu nebitna naela,
teze prema kojima se slau konkretna zakonska rjeenja, kako razumjeti do ega je onda
Ministarstvu stalo?
Ministarstvo socijalne politike i mladih odluilo je da ono ima najpametniji nacrt zakona i
prije nego se, prema pravilima postupka, smije pristupiti njegovu pisanju. To je protivno
zakonom utvrenom redoslijedu postupaka, ali Ministarstvo za to ne haje. Zato bi tom i
takvom pravnom nasilju hrvatska javnost bi trebala vjerovati i pozdraviti mogunost da
ima dvije istodobne javne rasprave o istoj stvari iako bi druga trebala biti plod prve?
Kad e meu dravnim slubenicima koji nose dravnu upravu sazreti svijest i graanska
hrabrost da je dosta politikoga silovanja, unitavanja pravnoga sustava i pravne struke od
strane nekompetentnih politikanata?
12. Dunosnik drave kojoj je vladavina prava jedna od najviih vrjednota ustavnoga poretka
i temelj za tumaenje Ustava (l. 3.) bio je 25. veljae 2015. posve jasan: Ove su stvari koje
ne moemo drati se strogo propisane procedure, da smo morali najaviti kroz Plan
savjetovanja, Plan normativnih aktivnosti, jer je situacija nastala takva da upravo Ustavni sud
43

koji je iznad svega, kae: Vlada, izvolite se pobrinuti da se na terenu ne dogaa situacija da
ne moete upisati nevjestu i enika u e-matice jer zakon iz 2003. ne prepoznaje e-matice nego
knjigu vjenanih. Primjerice, banalna situacija, ali se dogaa na terenu. I za to je odgovorna
Vlada. Nije odgovorna za to da se razgovara s Uredom za zakonodavstvo od jutra do mraka
(Hrvoje Sadari, 25:28 26:00).
Dakle, da ne bi bilo zabune, 43 godine nakon to je Josip Broz Tito izrugivao one koji se
dre zakona kao pijani plota, ta je njegova revolucionarna doktrina na djelu u Ministarstvu
socijalne politike i mladih. Ministarstvo potvruje da se zbog viih ciljeva ne e drati
propisane procedure.
Taj se politikanski, protudemokratski i protupostupkovni in opravdava primjerom koji ne
stoji. Reenica koja se stavlja u usta Ustavnomu sudu zlonamjerna je obmana javnosti.
Matini propis za upis u maticu vjenanih nije ni jedan obiteljski zakon nego Zakon o
dravnim maticama (NN 96/93 i 76/13). Prema njemu se, a ne prema ni starom ni novom
obiteljskom zakonu, od 2013. godine dravne matice vode u elektronikom obliku. O upisu
mua i ene u matine knjige Nacrt obiteljskoga zakona iz 2015. i obiteljski zakoni iz 2014.,
2003. i 1998. sadravaju doslovce istu odredbu u lanku 19.: Sklopljeni brak matiar e
upisati u maticu vjenanih. Stoga je istina posve oprjena onomu to je reeno na javnom
izlaganju: ni lanjski ni ovogodinji prijedlog obiteljskoga zakona ne prepoznaje e-matice
nego knjigu vjenanih. Vlada je odgovorna to dravni dunosnici i slubenici to ne znaju. A
trebala bi biti odgovorna i zbog toga to ministriin pomonik govori.
Ured za zakonodavstvo struna je slube Vlade Republike Hrvatske koja iskustvom i znanjem
osigurava razvoj boljega i kvalitetnijega zakonodavstva. Po mogunosti zdravorazumskoga,
loginoga, jeftinijega i manje birokratiziranoga. Osobita mu je zadaa provedba procjene
uinaka propisa i davanje miljenja o usklaenosti nacrta propisa s Ustavom i hrvatskim
pravnim poretkom. No, Hrvoje Sadari javno je ocijenio gubitkom vremena razgovore s
Uredom za zakonodavstvo. To e vrlo brzo doi na naplatu sve izglednijim novim postupkom
na Ustavnom sudu.
13. Hrvoje Sadari: to se tie samog Ureda za zakonodavstvo, s njima upravo u suradnji
smo ovo napravili (20:15 20:19). No, istodobno odravanje savjetovanja o tezama i o
nacrtu propisa nije mogue, nije predvieno ni sukladno Zakonu o procjeni uinaka propisa,
niti je moglo biti napravljeno u suradnji s Uredom za zakonodavstvo.
14. U prijavi na javno izlaganje u sklopu savjetovanja o obiteljskom zakonu 2015. dana 20.
veljae 2015. bio sam zatraio da se objavi popis imena ljudi koji su pripremili Nacrt
obiteljskoga zakona u razdoblju od donoenja Rjeenja Ustavnoga suda 12. sijenja 2015. do
4. veljae 2015., kad je otvorena prva javna rasprava o njem, jer je nejasno tko radi na toj
zakonskoj osnovi, s kojim iskustvom i referencama te postoji li i kakav prostor za dijalog.
Izriito pitan na Javnom izlaganju 25. veljae 2015. da priopi imena tih ljudi, Hrvoje Sadari
je odbio to uiniti odgovorivi da jednostavno nema radne skupine, ni ad hoc radne skupine,
ni neformalne radne skupine. Stoga ponovno upuujem na toke 15.-23. svojega Oitovanja
od 19. veljae 2015. dodajui da je to protivno Vladinoj odluci od 10. srpnja 2014., da se
konano od prosinca 2014. obvezatno objavljuje sastav svih skupina i povjerenstava za izradu
zakona (Aktivnost 11.4). Pisanje zakona je odgovornost za cijeli ivot. Za ljude znanja ne
postoji abolicija. No, ovdje se sve radi mimo znanja i mimo odgovornosti. Do kada?
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugoga propisa ili dijelove akta
Nije ih mogue dati zbog krenja procedure.
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje:

44

MSPM napominje da je ja Javno izlaganje Nacrta prijedloga Iskaza koje je odrano 25.
veljae 2015. odrano sukladno Zakonu o procjeni uinaka propisa te da su svi sudionici
zainteresirane javnosti mogli na istom izlaganju sudjelovati.
U odnosu na navodne neistinite navode koji su izneseni u samom izlaganju MSPM istie
sljedee:
U itavom nizu navoda podnositelj primjedbi i prijedloga iznosi svoje osobno stajalite o
posljedicama i pravnim uincima Rjeenja Ustavnog suda RH posl. br. U-I-3101/2014 od 12.
sijenja 2015., a koje stajalite se u bitnom razlikuje od stajalite MSPM-a kao strunog
nositelja izrade Obiteljskog zakona.
MSPM napominje da uslijed spomenutog rjeenja Ustavnog suda postoje problemi pravne
nesigurnosti u pojedinim podrujima koji su jasno opisani u samom Prijedlogu Iskaza o
procjeni uinaka propisa te se ne slae sa iznesenim stajalitima podnositelja prijedloga.
Smatramo netonim i tvrdnje podnositelja prijedloga da iz Rjeenja Ustavnog suda ne
proizlazi da prestaju pravni uinci odluka donesenih temeljem obiteljskog zakona iz 2014.
Naime, kao to je jasno navedeno u Nacrtu prijedloga iskaza te u pripadajuim tezama
rjeenjem Ustavnog suda odreeno je da se privremeno obustavlja izvrenje svih pojedinanih
akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj
75/14.). Iz navedenog jasno proizlazi da se odluke koje su donesene na temelju tog zakona
(primjerice odluke nadlenih centara za socijalnu skrb o nadzoru nad izvravanjem roditeljske
skrbi, odluke o zabrani pribliavanja djetetu, odluke o mjerama za zatitu prava i dobrobiti
djeteta i sl.) vie ne mogu izvriti. U protivnom tijela koja bi ih izvrila postupala bi protivno
odluci Ustavnog suda RH.
Nadalje, napominjemo da su uz MSPM i razliita druga tijela dravne uprave, sudske vlasti i
javnih slubi te odvjetnikih ureda izriito ukazali na nastupanje pravne nesigurnosti u
podruju privremenog uzdravanja. Naime, unato tome to je Zakon o privremenom
uzdravanju lex posterior i lex specialis u odnosu na Obiteljski zakon 2003, sama ta
neusklaenost propisa dovodi do pravne nesigurnosti i protivna je temeljnom konceptu
vladavine prava (vidi.: doc.dr.sc. Slaana Aras Kramar (Procesno) pravne posljedice
privremene obustave izvrenja pojedinanih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi
Obiteljskog zakona, Pravo i porezi, br. 2/15, veljaa 2015.).
MSPM napominje da u potpunosti potuje proceduru procjene uinaka propisa te smatra
netonim sve iznesene navode podnositelja primjedbi i prijedloga koje su usmjerene u bilo
kojem drugom pravcu. Potpuno su netoni svi navodi koje istie predlagatelj o tome da
MSPM nije spremno prihvatiti prijedloge i primjedbe koji e biti dostavljeni u bilo kojoj fazi
savjetovanja sa zainteresiranom javnou o Nacrtu prijedloga Iskaza pa i Nacrtu prijedloga
Obiteljskog zakona.
Kao i do sada, MSPM e sve primjedbe i prijedloge koji pristignu u sklopu savjetovanja sa
zainteresiranom javnou pomno razmotriti.
XI. Centar za socijalnu skrb Zagreb
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
lanak 26. st. 1. je nuno nadopuniti na nain da se nesposobnost za rasuivanje posebno
utvruje (ili sukladno posebnom propisu). Naime nesposobnost za rasuivanje je pravna
kategorija koja nije kroz propis definirana, osim samo kroz pravnu teoriju te je stoga nuno
staviti da se pravna nesposobnost posebno utvruje.
Sluaj iz prakse Centra: Puka pravobraniteljica od Ministarstva uprave (na prethodnu
inicijativu CZSS) zatraila je nadopuna Naputka za provedbu Zakona o dravnim maticama i
upisu posvojenja u maticu roenih (NN 26/08), a po kojoj nadopuni bi se trebao propisati
45

nain na koji matiar utvruje nesposobnost za rasuivanje, provjeru iste i u kojim sve
sluajevima (posebno ako je velika dobna razlika izmeu enika i sl. ).
lanak 32. Obiteljski dom, pravo na stanovanje
Definirano je to je to Obiteljski dom (u stavku 1.). Meutim, kako smo zakljuili iz
prijedloga, stavak 3. ne prua odgovarajuu zatitu obzirom da je u istom stavku prednost data
Zakonu o najmu stanova (po kojem samo jedna osoba moe biti najmoprimac, a ostali su
korisnici). Potrebno je propisati obavezu branih drugova da, neovisno ako ve postoji ugovor
o najmu stana, zakljue sporazum kojim bi se isti stan odredio i kao mjesto stanovanja. Tom
bi se sporazumu dala prednost pred Ugovorom o najmu. Dakle, dala bi se prednost
obiteljskopravnom ureenju takvog stana.
Problem je, naime i to se predloenim stavkom 3. trai pisana suglasnost drugog branog
druga (kod postojanja ugovora o najmu) samo u sluaju otkaza ugovora o najmu. Meutim,
isto ne prijei ugovornog najmoprimca (npr. oca koji je odreen kao najmoprimac, a ostali su
samo korisnici) da, dok je ugovor na snazi lanove obitelji (tj. korisnike) izbaci iz stana
temeljem ovrhe/deloacije, jer mu za to ne treba nikakva suglasnost. Naime, predloenim
stavkom data je prednost stvarnopravnom ureenju takvog stana (kroz Ugovor o najmu)
umjesto obiteljskopravnom, a definicija Obiteljski dom je bespredmetna i neprovediva.
Zato su se u praksi i dogaale deloacije lanova obitelji ak i temeljem ObZ 2014. koji je
definiciju Obiteljski dom jednako regulirao kako je i sada predloeno, bez promjena.
lanak 103. st. 2. mijenja se i glasi:
Ako se roditeljska skrb o djetetu povjerava osobama koje nisu blii srodnici na vrijeme dulje
od trideset dana, potpis roditelja koji daje izjavu mora biti ovjeren od strane javnog biljenika.
lanak 103. st. 3. brie se
Obrazloenje:
St.1. sadrajno je jednak postojeem obiteljskom zakonu pri emu se ne zadire u temeljna
naela obiteljskog ivota niti intervenira u obiteljski ivota.
Meutim stavom. 2 i stavom 3 smatramo da se ta naela naruavaju i zadire u roditeljske
odluke (autonomiju) i ire obiteljske odnose.
St.2.Rok od trideset dana uistinu se onemoguava boravak djeteta i tijekom ljetnih praznika u
obitelji srodnika, djeda, bake, brae i sestara roditelja, kume i sl stoga predlaemo da se brie
ili barem prihvati navedena izmjena.
St.3. smatramo da se treba brisati jer je protivan naelima ovoga Zakona.
lanak 124. u st. 1. brie se toka i dodaje se reenica: u prostoru i uz nazonost strunih
radnika ustanove, savjetovalita, udruga i drugih tijela koje pruaju potporu obitelji.
U st. 3. iza rijei tjedno dodaje se tekst : ukoliko to omoguava mjesto stanovanja roditelja s
kojim dijete ne stanuje raunajui od dana kada centar za socijalnu skrb imenuje osobu koja
e obavljati nadzor nad ostvarivanjem susreta ili osigura prostor.
Obrazloenje: esto se dogaa da roditelj ivi u udaljenom gradu ili inozemstvu, pa su dva
sata tjedno nerealan opseg susreta. Sudu treba ostaviti mogunost procjene injenica vanih za
odreivanje opsega susreta pri emu nije uvijek neophodan nadzor odreen od centra ali je
potreban prostor sa ili bez prisustva strunih osoba.
Na ovaj nain sud moe odrediti i prostor i prisutnost strunih osoba i nadzor ovisno o
okolnostima sluaja ( npr. Rijeki primjer susreta-presuda Europskog suda za ljudska prava)
lanak 156. st. 4. smatramo da u navedenom lanku rok od 8 dana treba zamijeniti rokom
od 30 dana budui Centar nije u mogunosti potivati rok od 8 dana jer izrada SOP-a i
individualnog plana traje znatno due te se unaprijed zna da se procedura od 8 dana nee
potivati.
lanak 158. st. 3. mijenja se i glasi: Prije isteka roka iz st. 1. ovoga lanka sud e ispitati sve
okolnosti sluaja, te radi dobrobiti djeteta novom odlukom ponovno izrei istu ili drugu mjeru
za zatitu djeteta.
46

lanak 161. st. 1. mijenja se i glasi:

Osobe kod kojih je dijete smjeteno i koje djetetu pruaju svakodnevnu skrb obvezne su u
roku 15 dana od dana smjetaja prijaviti djetetu boravite
Obrazloenje: U tom sluaju obuhvaene su sve pravne i fizike osobe.
Predloena odredba Zakona je neprovediva jer taj Centar ima informaciju samo o djeci
smjetenoj u udomiteljskim obiteljima. Takoer se protivi i drugim pozitivnim propisima
(Zakonu o ustanovama; Zakonu o prebivalitu l. 4. i 5.); a prijava boravita nije vezana samo
uz sudske odluke.
lanak 161. st. 2. mijenja se i glasi:
Predlaemo:
Centar za socijalnu skrb nadlean za udomiteljsku obitelj e uz strunu podrku i suradnju s
centrom za socijalnu skrb nadlenim za dijete nadzirati skrb o djetetu i osiguravati mu
potporu. Roditelju i djetetu centar za socijalnu skrb nadlean za dijete davat e upute i
pomagati im da se uklone uzroci koji su doveli do izdvajanja djeteta iz obitelji te svaka tri
mjeseca procjenjivati primjerenost skrbi o djetetu i ponaanje roditelja i djeteta.
Obrazloenje: smatramo da za ovakvu odredbu nisu stvoreni uvjeti jer bi navedenom
odredbom Centri na podrujima gdje postoje ustanove za djecu trebale zaposliti znaajno vei
broj strunih radnika pri emu se poveava kadar ( jer sa smjetenim djetetom kao i
roditeljima kad dou u posjet ionako rade struni radnici ustanove, trebali bi to isto raditi i
djelatnici Centra nadleni po Ustanovi i djelatnici centra nadleni po djetetu). Za sve ostale
situacije i do sada se traila pravna pomo.
Opravdano je kod smjetaja u udomiteljske obitelji jer udomitelju i djetetu treba struna
pomo, koju uspjeno mogu raditi timovi za udomiteljstvo.
U l. 167. st. 1. i 2. iza rijei godine-a potrebno je dodati rijei a po potrebi i dulje jer
trajanje mjere povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju na rok od jedne godine je
prekratak i u pravilu treba dulji tretman
lanak 169.st. 1. mijenja se i glasi: Centar za socijalnu skrb e, a na prijedlog suda koji je
odredio mjeru povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju izraditi izvjee o djetetu, a po
potrebi i o roditeljima te u skladu s rezultatima izvjea predloiti sudu ukidanje mjere i
povratak djeteta u obitelj ili produljenje mjere za iduu godinu dana.
anak 216. mijenja se i glasi:
(1.) Centar za socijalnu skrb koji je donio odluku o posvojenju duan je obavijest o
posvojenju dostaviti Centru za socijalnu skrb nadlenom prema mjestu prebivalita odnosno
boravita posvojitelja.
( 2.) Centar za socijalnu skrb duan je djetetu i posvojitelju osigurati potrebnu savjetodavnu
pomo i potporu i nakon to je posvojenje zasnovano.
lanak 218. Skrbnitvo
Pojam skrbnitva je nuno uskladiti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, odnosno
relevantnim preporukama VE (imati u vidu i preporuku CM/Rec (2011)14), te publikacijama i
izvjeima Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. U tom smislu predlaemo
ukidanje instituta lienja poslovne sposobnosti i zamjenom odluivanja uz podrku (osobni
asistent, anticipirane naredbe, anticipirane punomoi, usluge boravka, psihosocijalna podrka
i drugo).
Ukoliko isto nije mogue predlaemo da se konano zakonski definira sam pojam poslovne
sposobnosti odnosno, da je rije o oitovanju volje koje proizvodi pravne uinke. Time bi
se smanjila mogunost ekstenzivnog tumaenja tog pojma (koji je preuzet iz pravne teorije) i
izbjeglo potencijalno krenje ljudskih prava, a fokus bi bio na zakljuenjima pravnih radnji i
poslova. U praksi preiroko tumaenje takvog pojma dovodi do velikog broja iznimaka, to
opet dovodi do pravne nesigurnosti i neogranienu primjenu u ograniavanju ljudskih
prava.
47

Predlaemo uvoenje u zakon anticipiranih punomoi, prema Preporuci VE CM/Rec

(2009)11
Uz anticipirane naredbe koje Obiteljski zakon predlae (i koje su uglavnom usmjerene na
postupanje javnopravnih tijela) predlaemo da se konano uvede i zakonodavno uredi
mogunost davanja anticipiranih punomoi kao dvostranog pravnog posla (u pravilu
besplatnog, po naelu uzajamnog povjerenja) izmeu privatnih osoba, s jasnim nainom
njihovog sastavljanja i objanjenjem glavnih pojmova (opunomoitelj, opunomoenik), s
definiranim sadrajem (financijska pitanja, zakljuenje pravnih poslova, odluke o lijeenju i
drugo) i njihovo stupanje na snagu (zakljuenjem, odnosno kada nastupi nesposobnost
opunomoitelja) i nain ovjere. Isto predlaemo po uzoru na njemako zakonodavstvo.
lanak 222.
Potrebno je konano napustiti mogunost da skrbniku dunost obavlja neposredno
zaposlenik Centra za socijalnu skrb, u ime Centra, a po slubenoj dunosti.
Naime, ovdje nije potreban pristanak takvog skrbnika, to je u nesuglasju sa stavkom 1. istog
lanka predloenog Zakona, a takoer se kri i pravo tienika da samostalno odabere koga
eli za skrbnika.
Istovremeno, ovo predlaemo i iz razloga jer takav tienik, koji je 24 sata dnevno bez
poslovne sposobnosti do drugaije odluke suda, ima skrbnika samo za radno vrijeme Centra
za socijalnu skrb (postavlja se pitanje tko mu je skrbnik neradnim danima; subote, nedjelje i
blagdani). Dakle, kre se i prava tienika na cjelodnevnu skrbniku zatitu, koja ovakvim
prijedlogom ponovno izostaje.
Trei razlog zbog ega predlaemo naputanje neposrednog skrbnitva u osobi zaposlenika
Centra za socijalnu skrb ima uporite i u najnovijoj presudi Europskog suda za ljudska prava
Ivinovi protiv RH, a kojom je RH izgubila spor, jer je utvreno krenje prava osobe liene
poslovne sposobnosti. Utvreno da se skrbnik (koji je zaposlenik Centra) nuno nalazi u
konfliktu lojalnosti prema svom poslodavcu (Centru) i nije u mogunosti adekvatno tititi
prava osobe kojoj je skrbnik. Obzirom na zapaanje Europskog suda da nacionalno
zakonodavstvo ne predvia da nezavisni zastupnik zastupa osobu u odnosu na koju je
postupak pokrenut te analizom Ureda zastupnice RH pred sudom da se sutinski radi o
sistemskom problemu na podruju zatite takvih osoba- nuno je stoga ovakvo zakonsko
rjeenje konano napustiti.
I na kraju elimo naglasiti da se djelatnike centra za socijalnu skrb stavlja u neravnopravan i
diskriminirajui poloaj u odnosu na sve ostale graene RH, a samim tim dovodi se u pitanje i
potivanje osnovnih ljudskih prava koja su zagarantirana Ustavom RH.
lanak 241. st.1 t.5 brie se i glasi:
Odrasloj osobi u drugim sluajevima propisanim odredbama ovog zakona.
Obrazloenje: smatramo da ne treba mijenjati, na predloeni nain jer e ovom izmjenom
ponovno doi do zloupotrebe Obiteljski zakon na nain da e se traiti imenovanje posebnih
skrbnika u predmetima koji ni po emu sadrajno ne spadaju u obiteljski zakon.
lanak 242. st. 7. potrebno je dodati da posebni skrbnik izvjee dostavi i centru za socijalnu
skrb koji je donio rjeenje o imenovanju posebnog skrbnika
U lanku 243. dodati stavak 7. koji glasi: Posebni skrbnik duan je podnijeti izvjee o svom
radu na zahtjev centra za socijalnu skrb u roku koji odredi centar, a po okonanju sluaja u
roku od 8 dana.
U l. 261. st. 6. predlae se brisati odredbu prema kojoj skrbnik moe u ime i za raun
tienika sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdravanju budui da sklapanje takvog ugovora
nikada nije u interesu tienika.
lanak 262. st. 1. Brisati u cijelosti drugu reenicu i umjesto nje potrebno je navesti da e
skrbnik informirati tienika o stanju njegove imovine, ako je sposoban shvatiti o emu se
radi.
48

lanku 263. dodati st. 6. kojim e se predvidjeti pravna zatita i zastupanje skrbnika
zaposlenika Centra, u sluaju potrebe. Naime u sluaju da skrbnik u obavljanju poslova
neposrednog skrbnitva bude tuen, centar treba osigurati pravnu zatitu i zastupanje
zaposlenika koji je bez svog pristanka imenovan za skrbnika.
U lanku 270. iz rijei posebnog skrbnika brisati toku, staviti zarez i dodati tekst:
a ukoliko se radi o djetetu prema prebivalitu roditelja.
Prijedlog
Nadlenost u tekstu cijelog Zakona treba uskladiti sa Zakonom o socijalnoj skrbi i ZUP-om
jer u protivnom e se dogaati da s jednom obitelji radi vie Centara, to nikako ne doprinosi
kvaliteti rada s obitelji.
esta pojava je da se podstanari sele mijenjajui i gradove u kojima ive pri emu roditelj za
sebe i prijave prebivalite uz suglasnost nekoga ali ti najee ne pristaju prijaviti i djecu
esto roenu i prijavljenu u razliitim gradovima. Neutemeljeno je i struno neopravdano da
jedan centar (po prebivalitu roditelja temeljem ZOSS) priznaje pravo na smjetaj djeteta , a
drugi centar po prebivalitu djeteta provodi mjere obiteljsko pravne zatite.
Stoga bi najjasnije bilo da se napie poseban lanak kojim bi se rijeilo pitanje nadlenosti
Centra i to po prebivalitu roditelja.
Npr. i u l. 132. st. 4. pie da je nadlean Centar po prebivalitu djeteta, a treba pisati po
prebivalitu roditelja.
lanak 271. cijeli lanak treba izbrisati, jer ako je dijete ve na smjetaju trebao bi ostati
nadlean Centar koji je smjestio dijete po prebivalitu roditelja
Tekst : a u sluaju iz iz l. 240. st. 1. to. 7 (dijete stranac) nije ivotno opravdan niti u
skladu sa ZOSS jer se nadlenost odreuje po zateenosti kada se ve radi provoenja
ispitnog postupka mora imenovati posebnog skrbnika, a esto je to netko od odraslih osoba iz
zateene skupine.
lanak 272. dodati da se nadlenost za mlt. dijete mijenja promjenom prebivalita roditelja.
lanak 278. Kada centar za socijalnu skrb razrjeuje skrbnika dunosti (imenuje novog
skrbnika) jer je isti u obavljanju svoje dunosti nemaran, ugroava tienikove interese,
zloupotrebljava svoje ovlasti ili ako centar procjeni da bi za tienika bilo korisnije da mu se
imenuje drugi skrbnik predlae se da alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
lanak 321. Obvezno savjetovanje
lanak 321. stavak 2. je potrebno uskladiti s lankom 101. Zakona o socijalnoj skrbi na nain
da je za obvezno savjetovanje nadlean struni tim Centra za socijalnu skrb prema mjestu
prebivalita roditelja. Naime, prema vaeem Zakonu o socijalnoj skrbi mjesna nadlenost za
djecu se odreuje prema prebivalitu roditelja, odnosno ako nemaju prebivalite u RH onda
prema boravitu, dok je druga zakonska mogunost prema roditelju s kojim dijete ivi prema
odluci suda ili s kojim dijete preteno ivi. Razliito definiranje nadlenosti prema ObZ i
Zakona o socijalnoj skrbi treba uskladiti na nain da se po pitanju mjesne nadlenosti pri
Obveznom savjetovanju primjenjuju odredbe kao iz Zakona o socijalnoj skrbi (prema
roditeljima), jer ovakav prijedlog uzrokuje pravnu nesigurnost i potencijalne sukobe mjesne
nadlenosti izmeu pojedinih CSS i moe uzrokovati dugotrajnost postupaka, sve na tetu
zatite prava i interesa djece.
lanak 321. st. 3. mijenja se i glasi:
Obvezno savjetovanje se ne provodi prije pokretanja postupka uzdravanja, raspolaganja
imovinom mlt. djeteta, prije postupka ovrhe i postupka za izricanje privremenih mjera u vezi s
djetetom.
lanak 324. st.2. mijenja se i glasi:
Izvjee o obveznom savjetovanju dostavlja se strankama prema pravilima o osobnoj dostavi
najkasnije u roku od ezdeset dana od dana primitka zahtjeva za provoenje obveznog
savjetovanja.
49

Obrazloenje:
Praksa je pokazala da u samom sadraju rada nema razlike, ali se pokazalo da je rok od 30
dana prekratak da bi se izradio plan, stoga je besmisleno zadati neprovedivi rok (ukoliko se
sporazumi postignu jasno je da e se zavriti prije roka od 60 dana).
lanak 329.st. 3. u toka 3 iza rijei boravita dodaju se rijei ili su nedostupne.
lanak 329. u st. 3. iza toke 3. dodaje se toka 4. koja glasi:
Ako jedan ili oba brana druga ive u inozemstvu osim kad oboje ele sainiti plan o
roditeljskoj skrbi.
Obrazloenje: nedostupni su kad su npr. na izdravanju kazne zatvora, duem bolnikom
lijeenju i sl., a kad ive u inozemstvu treba im ostati omogueno provoenje obveznog
savjetovanja samo kad su spremni sainiti plan o roditeljskoj skrbi.
Obrazloenje:
Sve primjedbe u oitovanju odnose se na pojedine odredbe Zakona te e obrazloenja
predlagatelja o prihvaanju/neprihvaanju istih biti objavljena u Izvjeu o oitovanjima na
Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona.
XII. Anonimno 8.
Naelne primjedbe na predloeni nacrt
Prilikom razvoda braka roditelji nisu stavljeni u ravnopravni odnos.
Primjedbe na pojedine lanke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
U lanku 96., st. 2 navodi se da Roditelji su duni sporazumno odrediti mjesto djetetova
stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete moe imati mjesto stanovanja samo kod
jednog roditelja. To je u suprotnosti s l. 14. Ustava gdje se navodi da su svi pred Zakonom
jednaki. Ovom odredbom prejudicira se da je jedan roditelj bolji odnosno drugi roditelj
loiji za skrb o djetetu, odnosno kao stanodavac. Takoer, lankom 26 Ustava RH navodi
se da su svi pred sudovima i drugim dravnim tijelima jednaki to u rjeavanju
brakorazvodnih parnica nije sluaj jer u 85% brakorazvodnih parnica djeca se dodjeljuju
majkama
ime
su
oevi
stavljeni
u
neravnopravni
poloaj
(http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sud-85-posto-djece-prepusta-majkama-11-postoocevima). Argumentacija da je navedena odredba unesena zbog Zakona o prebivalitu takoer
ju ini neustavnom.
lanak 106. kojim se ureuje plan roditeljske skrbi trebao bi se uvesti institut podijeljenog
roditeljstva koji se odreuje da dijete ivi kod oba roditelja (primjerice, alternativno svaki
tjedan) ime se dijete i roditelji dovode u ravnopravni poloaj koji bi bio polazite za plan
roditeljske skrbi. Prejudiciranje da e dijete fiziki stanovati kod jednog roditelja je u skladu s
primjedbama vezano za l. 96. Takoer, ovim institutom ekonomski se titi materijalno
nepovoljniji poloaj roditelja kod kojeg bi dijete ekskluzivno ivjelo, to se u hrvatskoj
sudskoj praksi prvenstveno odnosi na ene gdje djeca, pod krinkom zajednikog skrbnitva,
ive s majkom, a otac novano participira u trokovima uzdravanja djeteta ime ene dolaze
u
ekonomski
nepovoljniji
poloaj
(Brewer,
Nandi,
2014,
https://www.iser.essex.ac.uk/research/publications/working-papers/iser/2014-30.pdf),
a oevima se omoguava izbjegavanje sudjelovanja u odgoju djece. Nadalje, cijeli postupak
razvoda, a vezano za prebivalite i skrb o djetetu bi se znaajno ubrzao jer bi se
automatizmom rijeila pitanja plana vianja roditelja s djetetom te pitanja visine iznosa
potrebnog za uzdravanje djeteta. Osim jednostavnosti, institut podijeljenog roditeljstva
sprijeio bi prebacivanje odgovornosti za stvarnu skrb o djetetu samo na jednu stranu (onu s
kojom ivi). Drugim rijeima, roditelji bi se trebali dovesti u poziciju dokazivanja zato ne bi
eljeli (ili bili sposobni) ivjeti s djetetom. Prema tom modelu, pitanja plana vianja djeteta i
50

odreivanja iznosa potrebnog za uzdravanje bili bi predmet posebnih sluajeva, a ne rutinska

praksa to je i smisao mirnog razvoda braka to bi imalo i dugorone povoljne financijske
uinke na razini dravnog prorauna (smanjivanje trokova rada javnih tijela, pri emu se
prvenstveno misli na sustav socijalne skrbi).
Osim ekonomskih efekata, potrebno je naglasiti da praksa podijeljenog roditeljstva ima niz
psiholokih prednosti u odnosu na ivot djeteta samo s jednim roditeljem (Nielsen, 2013,
http://sharedparentingworks.org/wp-content/uploads/2013/11/Shared-Residential-CustodyReview-of-the-Research-Part-I-of-II.pdf).
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: Sve primjedbe u oitovanju odnose se na pojedine odredbe Zakona te e
obrazloenja predlagatelja o prihvaanju/neprihvaanju istih biti objavljena u Izvjeu o
oitovanjima na Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona.
XIII. i XIV. Hrvatska biskupska konferencija Vijee za ivot i obitelj
NE PRIHVAA SE.
Obrazloenje: Uz prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona, Hrvatska biskupska konferencija
dostavila je primjerke Iskaza od 7. lipnja 2013. i Iskaza od 14. rujna 2013., koji se odnose na
savjetovanje sa zainteresiranom javnou koje je provedeno 2013. godine te nije predmetom
ovoga Izvjea, dok e obrazloenja predlagatelja o prihvaanju/neprihvaanju oitovanja na
Nacrt prijedloga Zakona, biti objavljena u Izvjeu o oitovanjima na Nacrt prijedloga
Obiteljskog zakona.

XV. Tomislav Mijatovi, dipl. socijalni radnik, Centar za socijalnu skrb Rijeka
Naelne primjedbe na predloeni nacrt
Velike tekoe u radu s Centrom za posebno skrbnitvo. Djelatnici toga Centra na svako
rjeenje, kojim se netko od njih postavljao za posebnog skrbnika osobi/tieniku, ulagali su
albu te se svrha instituta posebnog skrbnitva uope nije mogla ispunjavati odnosno nijedna
potrebna radnja u svrhu zatite dobrobiti, interesa te zdravlja i imovine korisnika nije mogla
provesti. Nadalje, nije jasno zato bi posebni skrbnik morao imati poloeni pravosudni ispit, a
stalnom skrbniku to isto nije potrebno, kao i zato stalni skrbnici mogu biti zaposleni u
Centrima za socijalnu skrb (i to bez njihova pristanka), a posebni to ne mogu biti. Premda
smo se mi socijalni radnici ranije bunili zato nas se stalno postavlja za posebne skrbnike,
tek sada vidimo da je to ranije rjeenje bilo puno svrsishodnije i uinkovitije. Naime,
osnivanjem Centra za posebno skrbnitvo i takovim nainom rada zatita zdravlja, imovine i
drugih prava i dobrobiti odreene osobe ili tienika, uope se nisu mogle provoditi, postupak
traje predugo, trai se provoenje postupka lienja jako starih osoba, to nepotrebno poveava
trokove postupka koji na taj nain, kako je ve spomenuto, predugo traje Ukoliko su vam
potrebni konkretni primjeri iste vam mogu navesti, kao i tekoe s kojima sam se osobno, kao
i moje kolege/kolegice, susretao pri obavljanju djelatnosti socijalnog rada. Na ovaj nain
potpuno su nam vezane ruke i nismo u mogunosti na vrijeme reagirati te e se (ukoliko se
skrbnitvo/posebno skrbnitvo postavi na nain kao u Nacrtu) i dalje deavati da se Centri za
socijalnu skrb prozivaju za sporost ili neuinkovitost. Navesti u vam samo jedan osobni
primjer, dok je Obiteljski zakon od 01.09.2014.godine bio u primjeni: enska osoba
r.1926.godine, zaprimljena je u bolnicu zbog prijeloma bedrene kosti, uz osteoporozu i druge
pratee komplikacije karakteristine za tu ivotnu dob (uz naznaku lijenika da se vie ne
moe oporaviti i skrbiti se o sebi, nepokretna). Kako je prestala potreba za daljnjim boravkom
51

u bolnici, bilo je potrebno poduzeti mjere u svrhu zatite njezina zdravlja, imovine (vlasnica
stana) i u svrhu zadovoljavanja ostalih osnovnih ivotnih potreba koje vie nije mogla
samostalno zadovoljavati. Budui nema djece i vie nije bilo uvjeta za povratak u stan (ivi
sama i nema nikoga tko bi se o njoj mogao skrbiti), urno je osiguran smjetaj u Dom
socijalne skrbi u koji je i zaprimljena. Napominjem da je, dok je bila u bolnici, pregledana od
strane psihijatra koji je zakljuio da nije kritina u odnosu na svoje zdravlje i prilike u kojima
ivi te je zatraio i procjenu poslovne sposobnosti. Sada tek nastaju problemi: Osoba je
zaprimljena u Dom (u poetku je i odbijala smjetaj, a oito je bilo da je se ne moe vratiti u
stan), mirovina se bez njezine suglasnosti nije mogla usmjeriti prema Domu, trebalo je
podmiriti sve raune trokova stanovanja, odjaviti telefonski prikljuak, el. energiju, TV
pretplatu jer bi se inae isto i dalje moralo plaati, etc. etc. Tu dolazi do izraaja problem sa
Centrom za posebno skrbnitvo djelatnici kojeg te radnje nee i ne ele obavljati, a ranije smo
ih mi, kao djelatnici Centara za socijalnu skrb, bez veih problema obavljali. I na koncu, kada
je Ustavni sud suspendirao Obiteljski zakon, u konkretnom sluaju poele su se primjenjivati
odredbe starog Obiteljskog zakona i sve nabrojano to je trebalo uiniti, uinjeno je u roku
od 7-8 dana. Starica je bila na odgovarajui nain zbrinuta, sve potrebne radnje bile su
obavljene, imovina (stan) na odgovarajui nain zatiena, a mirovina usmjerena prema
Domu (to je i zakonska obveza plaanja smjetaja svim svojim prihodima i novanim
sredstvima). Dok se to nije rijeilo s ustanovom je takoer bilo problema, zbog bojazni da bi
korisnica kod njih mogla biti dulje razdoblje te i umrijeti a da se ustanova za to razdoblje ne
bi mogla naplatiti trokove njezina smjetaja te bi i djelatnici te ustanove takoer (da se tako
desilo) mogli odgovarati zbog toga. Pitam se to se drugo moglo uiniti nakon to je bolnica
izvijestila o skorom njezinom otpustu (vratiti je nepokretnu u stan u kojem ivi sama ?!). Sve
ovo i mnoge druge radnje koje trebaju biti usmjerene na pomo osobama koje e se nai u
takovoj ili slinoj nevolji, s predloenim odredbama Obiteljskog zakona koje se odnose na
skrbnitvo za odrasle osobe, a posebice na posebno skrbnitvo nee moi biti mogue provesti
(praksa to i pokazuje), a onda e opet biti prozivanja i pritubi na rad Centara za socijalnu
skrb zbog sporosti, neuinkovitosti i nemogunosti pomaganja osobama koje nisu u
mogunosti o sebi na primjereni nain skrbiti. Nije mi poznato da li je netko dostavljao svoje
primjedbe na potekoe u primjeni toga dijela Obiteljskog zakona, ali tekoa je bilo i to
velikih.
NE PRIHVAA SE
Obrazloenje: U skladu s meunarodnim dokumentima i praksom Europskog suda za ljudska
prava bilo je nuno osigurati neovisno zastupanje djece i odraslih osoba u odreenim
situacijama. Nakon donoenja Obiteljskog zakona 2014. godine, navedeno je potvreno i
presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ivinovi protiv Hrvatske (od 18. rujna
2014.).
Na sve primjedbe u obrascu koje se odnose na pojedine odredbe Nacrta prijedloga
Obiteljskog zakona, obrazloenja predlagatelja o prihvaanju/neprihvaanju istih e biti
objavljena u Izvjeu o oitovanjima na Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona.

52