SREDNJA STRUNA KOLA ROAJE

DIPLOMSKI RAD
TEMA:UREAJI PARNH KOTLOVA

Mentor: Pr...............
Kandidat:Muamer Kurpejovi

ROAJE,2015 God.

UVOD

Kotao je zatvorena posuda u kojoj se voda ili neki drugi medij zagrijava
toplotom koju razvija neko gorivo ili elektrina energija. Najei grijani medij u
kotlu je voda, svi drugi mediji se upotrebljavaju vrlo rijetko. Kotlovi s vodom dijele
se na kotlove za zagrijavanje vode (topla voda se koristi za zagrijavanje; npr.
centralno grijanje), i na kotlove koji griju vodu na vee temperature i tako
proizvode paru. Takvi kotlovi se nazivaju parni kotlovi ili generatori pare. Njihova
veliina, koliina, pritisak i temperatura proizvedene pare, kao i vrsta izvedbe
ovise o specifnostima njihove namjene, kao i o mjestu gdje su ugraeni.
Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja transformacija hemijske energije
goriva u toplotnu energiju radnog fluida, a u pravilu mu je glavni dio parni kotao
protoni sistem za transformiranje energije. U podruju izgradnje energetskih,
toplotnih
podruje.

i procesnih sistema problemi gradnje parnih kotlova ine zasebno

1.CILJ I ZADACI KOTLOVSKOG POSTROJENJA

U kotlovskom postrojenju se nastoji postii to vea iskoristivost pri
pretvaranju energije (toplotne u mehaniku). Proces dobivanja rada moe se
najbolje prikazati u toplotno krunim procesima.Toplotni kruni proces je niz
promjena stanja radnog medija. Odvija se u dijelovima termoenergetskog
postrojenja: generatoru pare turbini kondenzatoru.Promjene stanja medija
odnosno pretvaranje energije odvijaju se u teorijskim uslovima prema Carnotovu
procesu izmeu dvije izotermne i dvije adijabatske promjene stanja prema slici
1. Toplotna je korisnost prema tom procesu.1

Slika 1. Carnotov kruni proces u dijagramu T s i p v

Prikazom Carnotova krunog procesa utvruje se optimalna toplotna
korisnost odnosno minimalni utroak toplote u odnosu prema dobivenom radu
W. Stvarna toplotna korisnost krunog procesa pretvorbe toplinske energije u rad
je znatno manja od Carnotova procesa i dana je u prikazu po Clausius
Rankinovu dijagramu prema sl.2.

1 Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb, 2006.

Slika2. Clausius Rankinov proces

Carnotov kruni proces tehniki je nemogue ostvariti zbog:

tehnike nesavrenosti dijelova postrojenja odnosno svojstava i

izvedbenih karakteristika parnih kotlova, turbine itd. ;

odreenih fzikalnih karakteristika medija s kojima se proces odvija.

Teorijski proces u termoenergetskim postrojenjima je Clausius Rankinov proces

prema kojem se odvijaju promjene stanja medija prilagoene uslovima rada
pojedinih dijelova postrojenja (parni kotao,

parna turbina) i prilagoena

svojstvima radnih medija.

Clausius Rankinov proces odvija se izmeu dvije izobarne i dvije adijabatske
promjene stanj Prema slici odvija se Clausius Rankinov proces sa slijedeim
promjenama stanja medija u generatoru pare i parnoj turbini:

Promjena
Promjena
Promjena
Promjena
Promjena
Promjena

stanja 1 2 dovoenje toplote za zagrijavanje vode

stanja 2 3 dovoenje toplote isparenja
stanja 3 4 dovoenje toplote pregrijanja
stanja 3 3 adijabatska ekspanzija zasiene pare
stanja 4 5 adijabatska ekspanzija pregrijane pare
stanja 3 1 odvoenje toplote kondenzacije pri

zasienoj pari
Promjena stanja 5 1 odvoenje toplote kondenzacije pri
pregrijanoj pari.2

Toplotna je korisnost parnog Clausius Rankinova procesa za zasienu paru:

Naini na koje se tehniki mogu poveat toplotna korisnost t su:

podizanje radnog pritisaka i temperature pregrijanja svjee pare u parnom
kotlu i snienje pritisaka izlazne pare na turbini (kondenzacijski pritisak),
uvoenje meupregrijane pare u parnom kotlu,
regenerativno predgrijanje napojne vode.3

Navedene mjere neposredno utjeu na utvrivanje osnovnih karakteristika

parnog kotla te proces pretvorbe energije u termoenergetskim postrojenjima
izravno odreuje karakteristike parnog kotla.

2 Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997

3 Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997

2.PODJELA

KOTLOVSKIH

POSTROJENJA

(PARNIH

KOTLOVA)
U razvoju parnih kotlova i strojeva energetskih postrojenja postignut je
velik

napredak

osobito

posljednjih

50

godina.

teorijskim

rjeenjima,

konstruktivnom izvoenju i usvajanju novih materijala, upotrebljavani su vii

pritisakovi proizvedene pare i vie temperature pregrijanja pare. Osnovne
karakteristike razvoja parnih kotlova usmjerene su na upotrebu goriva male
toplinske vrijednosti (otpadni ugljeni u rudnicima) kao i na ostala otpadna goriva.
U toplinskim proraunima i u projektno-konstrukcijskim rjeenjima razvoj parnih
kotlova je usmjeren na smanjenje pasivnog dijela parnih kotlova (ozid, izolacija,
elina konstrukcija itd.), i na relativno poveanje aktivnog dijela parnih kotlova
(ogrjevne povrine). inioci koji uvjetuju razliitost u gradnji, odnosno u
odreivanju tipova i izvedbi parnih kotlova, jesu:4

uin parnih kotlova,

temperatura pregrijanja pare,
prostorni smjetajni zahtjevi,
zahtjevi higijensko-tehnikih propisa (ienje dimnih plinova),
zahtjevi regulacije i automatike parnih kotlova,
zahtjevi zatite okoline itd.
Razdioba parnih kotlova na odreene tipove moe se provesti s obzirom

na:
namjenu parnih kotlova - na stabilne i brodske parne kotlove,
optok ili cirkulaciju vode i pare (optoni ciklus) u parnim kotlovima,
izvedbu loita, tj. nain izgaranja goriva.
Brodski parni kotlovi moraju zadovoljiti velik broj specifnih pogonskih uvjeta
koji ih ine razliitim od stabilnih parnih kotlova. S obzirom na ciklus strujanja
voda-para, odnosno cirkulacija vode i pare generatori se mogu podijeliti na tri
osnovne skupine:
Parni kotlovi s prirodnim optocima ili cirkulacijom vode - vodna i parna faza
odvajaju se u isparivau, u spojnim cjevovodima i u bubnju parnih kotlova.
Parni kotlovi s prisilnim optokom (pomou cirkulacijske pumpe ugraene
izmeu bubnja i isparivaa) - ovaj tip parnog kotla poznat je pod imenom
La Mont.

4 Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb, 2006.

Parni kotlovi bez bubnja s prisilnim protjecanjem vode i pare u isparivakim

ogrjevnim povrinama - u ovu skupinu kotlova ukljueni su Benson, Sulzer,
Ramzin i jo neki tipovi.
Loita parnih kotlova s obzirom na vrstu goriva, odnosno na nain izgaranja
goriva,mogu se podijeliti na slijedee osnovne tipove:
loita za izgaranje krutih goriva s raznim vrstama nepominih reetki ili
manjih reetki na mehaniki pogon;
loita za izgaranje krutog goriva u sloju s mehanikom puzajuom
reetkom s raspodjelom zraka za izgaranje po pojedinim dijelovima reetke
(zonama reetke) ili sa stupnjevanom reetkom s reguliranim dovodom
zraka po pojedinim redovima reetke;
loita za izgaranje raznih vrsta otpadaka (industrijski ili gradski otpaci) s
raznim vrstama reetki (ovaj tip loita razvio se u posljednje vrijeme u
industrijskim i gradskim centrima zbog izgaranja vrlo velikih koliina raznih
otpadaka);
loita za izgaranje krutih goriva u prostoru, odnosno loita za izgaranje

ugljene praine (mlinsko loenje);

loita za izgaranje tekuih goriva s velikim brojem tipova gorionika;
loita za izgaranje plinovitih goriva s razliitim tipovima gorionika;
loita za istodobno izgaranje vie vrsta goriva s odvojenim gorionicima
vrstu goriva i kombiniranim gorionicima za vie vrsta goriva (plinsko-uljni
gorionici);5

loita za koritenje otpadne toplote, npr. koritenje toplote plinova iz

visokih pei, konvertera itd.

5 Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997

Slika 3.Ozraceni parni kotao6

U posljednje vrijeme sve se manje proizvode kotlovska postrojenja koje kao

gorivo koriste ugljen(TE "Plomin II"), a sve se vie prave kotlovi - spalionice
smea.

6 Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB Zagreb, 2006

Slika 4.Postrojenje za spaljivanje smeca

3.UREDJAJI KOTLOVSKOG POSTROJENJA

Parni kotlovi sastoje se po pravilu od slijedeih osnovnih skupina dijelova i
opreme:
loita kao prostori za izgaranje goriva s potrebnom opremom za
pretvorbu hemijske energije goriva u toplinsku energiju dimnih plinova;
sistem izmjenjivaa toplote (tlani dio parnog kotla i zagrija zraka),
odnosno ogrjevne povrine parnog kotla na kojima se toplotna energija

10

dimnih plinova prenosi na vodu i vodenu paru; ovi su izmjenjivai toplote:

zagrijai vode, isparivai vode, pregrijai pare i zagrijai zraka;
pomoni ureaji u parnom kotlu: armatura parnih kotlova (fna i gruba),

nosiva elina konstrukcija,ozid i izolacija

postrojenje ili ureaji izvan parnog kotla: postrojenje ili ureaji za dovod
goriva do parnog kotla, postrojenje ili ureaji za pripremu vode, postrojenje
ili ureaj i za napajanje vodom, postrojenje ili ureaji za opskrbu zrakom,
postrojenje ili ureaji za odvod i ienje dimnih plinova, postrojenje ili
ureaji za odvod pepela i troske, postrojenje ili ureaji instrumentacije,
regulacije i automatike.7

3.1.Loita, dovod goriva i zraka, odvod dimnih plinova

U loitu se hemijska energija goriva pretvara u toplinsku energiju dimnih
plinova. Veliina i oblik loita i ostale karakteristike ovise u najveoj mjeri o
upotrijebljenom gorivu, o veliini jedinice, o dovodu goriva i zraka za izgaranje
itd. Osnovni zadatak loita jest osiguranje pravilnog i potpunog izgaranja goriva
u optimalnim uslovima, tj. s minimalnim pretikom zraka. Proces izgaranja goriva
mora zavriti u loitu. Dimni plinovi prenose svoju toplinsku energiju strujanjem
na ogrjevnim povrinama izmjenjivaa toplote. Toplotna energija dimnih plinova
predaje se u uobiajenih izvedbi prema slijedeem redoslijedu;

cijevni sistem

ogrjevnih povrina isparivaa vode, pregrijaa pare, zagrijaa ili predisparivaa

vode i ogrjevne povrine zagrijaa zraka. Redoslijed smjetaja ogrjevnih povrina
moe biti i drugaiji, a ovisi o toplinskom proraunu jedinice. Dimni plinovi struje
dimnim kanalima u sklopu parnog kotla i izlaze

pomou prirodne ili prisilne

promaje u slobodnu atmosferu. Kod dananjih jedinica zrak se dovodi na reetku

ili u gorionike pomou ventilatora svjeeg zraka (primarna promaja), a

dimni

plinovi se odvode iz jedinice pomou ventilatora dimnih plinova (sekundarna

promaja).

Kod suvremenih parnih kotlva s tekuim gorivom esto se izvode

loita s prepritisakom tako da ventilator za dovod svjeeg zraka slui ujedno i

kao ventilator za odvod dimnih plinova u
atmosferu. Kod manjih jedinica mogu je rad i bez ventilatora, tj. s prirodnom
promajom pomou dimnjaka odreene visine.

7 Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997

11

3.2.Tlani dio parnog kotla

U tlani dio parnih kotlova dovodi se napojna voda pod pritisakom mnogo
viim od atmosferskog. U njemu se zagrijava, predisparuje i isparuje voda i
pregrijava vodena para na traenu temperaturu. Prema tome sve ogrjevne
povrine izmjenjivaa toplote u sklopu parnog
kotla: zagrijai vode,
predisparivai, isparivai i pregrijai pare, kao i spojni cjevovodi, komore i bubanj
parnih kotlova (ako je parni kotao izveden s prirodnim optokom), obuhvaeni su
pojmom "tlani dio parnih kotlova".

3.3.Ogrjevne povrine isparivaa vode

Osnovni dio parnog kotla je ogrjevna povrina isparivaa vode. To je
povrina koja je s jedne strane u dodiru s dimnim plinovima a s druge strane s
vodom i mjeavinom vode i vodene pare. Isparivai su cijevi povezane s
komorama i bubnjem tako da se odvija normalni optok vode i pare. Kod parnih
kotlova s prirodnim optokom bubanj i cijevni sistem isparivaa i zagrijaa vode
moraju biti ispunjeni vodom 50 do 70% visine, a iznad toga dijela bubnja nalazi
se parni prostor. Kod parnih kotlova s prisilnim optokom voda i para esto se
izravno odvajaju u cijevnom sistemu isparivaa bez bubnja. Ova vrsta jedinica
ima malu koliinu vode a brze promjene u optereenju postiu se dobrom
regulacijom dovoda goriva, odnosno izgaranja. Najnii i najvii vodostaj u
generatoru pare moraju biti jasno odreeni. Time se spreava izravan dodir
dimnih plinova visoke temperature s ogrjevnim povrinama isparivaa koje nisu s
druge strane hlaene mjeavinom vode i vodene pare.

3.4.Ogrjevne povrine pregrijaa pare

Pregrija pare je sklop ogrjevnih povrina izmjenjivaa toplote u kojem se
pregrijava vodena para iz zasiena stanja do odreene temperature pregrijanja. U
pregrijau se, osim toga, sui para koja na ulazu u pregrija sadri odreeni
postotak vodenih estica (od 1 do 5%). Ogrjevne povrine pregrijaa pare izvode
se u obliku snopova elinih beavnih cijevi, a prema potrebi i od legiranog elika
smjetenih bilo u loitu bilo u vodovima dimnih plinova. Kod suvremenih velikih
jedinica visokog pregrijanja pare ogrjevne povrine pregrijaa podijeljene su na
vie dijelova. Toplina se konvektivnim prolazom i zraenjem prenosi od dimnih
plinova na vodenu paru koja struji cijevima pregrijaa.8

3.5.Ogrjevne povrine zagrijaa i predisparivaa vode

Zagrija,

odnosno

predispariva

vode

je

sklop

ogrjevnih

povrina

izmjenjivaa toplote u kojem se voda zagrijava ili djelomino predisparuje. Za

nie pogonske pritisakove (4-5 MPa) ogrjevne povrine zagrijaa vode izvedene
su esto i od rebrastih lijevanih cijevi. Za visoke pritisakove i novije izvedbe
izvedene su od elinih beavnih cijevi savijenih u obliku cijevnih zmija.
Temperatura zagrijavanja vode u zagrijaima kree se od 25-50C ispod

8 Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997.

12

temperature zasiene pare. esto se u zagrijau voda zagrijava i do temperature

isparavanja, a moe se i predispariti do 25%.

3.6.Ogrjevne povrine zagrijaa zraka

Ogrjevnim povrinama izmjenjivaa toplote zagrijava se zrak za izgaranje
na odreenu temperaturu. Ogrjevne povrine zagrijaa zraka mogu se izvesti kao
limeni ploasti zagrijai, cijevni zagrijai, lijevano-rebraste cijevi i kao specijalne
izvedbe (Ljungstrm) itd. Zrak koji se zagrijava prijenosom toplote od dimnih
plinova, sui se i zagrijava gorivo i stvaraju povoljni uvjeti izgaranja (povienje
temperature procesa izgaranja) u loitu parnih kotlova.

3.7.Armatura parnog kotla

U ovu skupinu opreme ukljueni su svi pomoni dijelovi potrebni za
potpunu izgradnju jedinice i normalan rad. Gruba armatura obuhvaa pomone
ureaje loita, kontrolna vrata, zaklopke, otvore za nadgledanje, razne lijevane
dijelove itd. Fina armatura obuhvaa bitne dijelove za sigurnost pogona i rada
jedinice(manometri, termometri, ventili itd.)

3.8.Nosiva elina konstrukcija parnog kotla

Nosiva elina konstrukcija parnog kotla osigurava izgradnju kompletne
jedinice u jedinstvenu cjelinu i povezuje pojedine dijelove parnog kotla. Nosiva
konstrukcija jedinice preuzima optereenje koje nastaje ugradnjom svih dijelova u
parni kotao (loite sa svojim ureajima, ogrjevne povrine izmjenjivaa toplote
kao to su ispariva vode, pregrija pare, zagrija vode, armatura i ostali dijelovi).
U novije vrijeme ima raznih izvedbi jedinica parnih kotlova kod kojih ogrjevne
povrine ili optone cijevi (kutnocijevni parni kotlovi) ujedno slue i kao nosiva
konstrukcija. Kod parnih kotlova s velikim sadrajem vode kao nosiva slui tijelo
parnog kotla.9

3.9.Ozid i izolacija parnog kotla

Ozid i izolacija parnih kotlova spreavaju prodor vanjskog zraka u loite i kanale
jedinice i doputaju minimalne toplinske gubitke. Vatrostalni i izolacijski materijal
odabire se na osnovi toplinskih i mehanikih naprezanja koja se javljaju zbog
temperaturnih stanja u pojedinim podrujima parnog kotla. Postoje dvije izvedbe
parnog kotla(kad je u pitanju izolacija ili ozid parnog kotla): normalna (teka) i
9 Tehnika enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997

13

laka (izolacija).

Normalna izvedba je ozid koji se sastoji od vatrostalnih

(amotnih) opeka normalnih i fazonskih oblika i vatrostalnih (amotnih) svodova.

Izmeu sloja vatrostalne opeke i vanjskog ozida (strojna graevinska opeka) esto
se nalazi izolacijski meusloj.

Izvedba izolacije primjenjuje se u suvremenim

kotlovima veeg uina gdje su stijene loita potpuno pokrivene ogrjevnim

povrinama izvedenih od cijevi zavarenih u jednom bloku. Iza takvih cijevnih
stijena u bloku (membranske stijene) smjeten je sloj izolacijskog materijala
(staklena ili mineralna vuna); s vanjske strane je parni kotao kao cjelina pokriven
limenom oplatom.

3.10.Postrojenje za pripremu napojne vode

Ovo se postrojenje sastoji kao cjelina od termike (toplinske) i kemijske pripreme
vode. U kemijskoj pripremi vode odstrane se tetne materije kao to su soli,
mehanika neistoa itd. Uvjeti kojima napojna voda mora odgovarati odreeni su
u parnom kotlu temperaturom pregrijanja, radnim pritisakom, toplinskim
optereenjem ogrjevnih povrina i dr.

3.11.Ureaji za napajanje parnih kotlova

Ovi se ureaji sastoje od napojnih pumpi, koje se danas redovito izvode
kao elektropumpe i turbopumpe; u sklop toga dijela pomonih ureaja ulaze
napojni cjevovodi, sigurnosna i pogonska armatura i zavjeenja cjevovoda.
Napajanje se regulira u sklopu regulacije parnog kotla. Sigurna opskrba parnog
kotla napojnom vodom je najbitniji uvjet sigurnosti pogona te zato postoje vrlo
strogi propisi o izgradnji i veliini napojnih pumpi (TRD Technische Regeln fr
Dampfkessel).

3.12.Postrojenje za transport i pripremu goriva

Ovo se postrojenje sastoji od niza transportnih ureaja ovisno o vrsti goriva
(kruto, tekue ili plinovito gorivo), kao i o konkretnim smjetajnim uslovima
parnih kotlova, njegovih pomonih ureaja i kotlovskog postrojenja u cjelini.
Postrojenja za transport i pripremu goriva ine u kotlovskim postrojenjima, a
osobito kod krutih goriva, sloeno i veliko postrojenje.

14

3.13.Ureaji za ienje dimnih plinova

0vi ureaji, odnosno istai (fltri) dimnih plinova mogu biti izvedeni na osnovi
mehanikog odvajanja estica pepela, tj. djelovanjem centrifugalne sile na estice
pepela

dimnim

plinovima,

ili

kao

elektrofltri

na

osnovi

djelovanja

elektrostatikog elektriciteta. Sadanje izvedbe takvih ureaja dijele se na etiri

skupine:

mehaniki-suhi fltri,
mehaniki vlani fltri,
elektrosuhi fltri,
elektrovlani fltri.

Izvedba i upotreba pojedinih vrsta fltara primjenjuje se prema zahtjevima koji se

postavljaju kvaliteti ienja dimnih plinova od pepela.

3.14.Ureaji za odvod troske i pepela

Tim se ureajima odstranjuju i odvode troska, pepeo i ostale balastne
materije iz loita parnih kotlova. Mogu se izvesti kao mehaniki, hidrauliki i
pneumatski ureaji.

3.15.Oprema za instrumentaciju, regulaciju i automatiku

parnog kotla
Za ispravan rad i pogon parnih kotlova ugrauje se oprema i ureaji za
instrumentaciju, upravljanje, regulaciju i automatiku. Osnovna zadaa te opreme
je slijedea:
uskladiti dovedenu energiju u obliku goriva s potrebnom toplinskom
energijom koju proizvodi parni kotao;
uskladiti odnose goriva i zraka da proces izgaranja u loitu parnih kotlova
bude najpovoljniji;
odravati pritisak u loitu (podpritisak ili prepritisak) stalnim u svim
pogonskim uslovima;
odravati temperaturu pregrijanja pare stalnom;
odrati sigurno snabdijevanje napojnom vodom.

4.Zakljucak
kotao, velika posuda koja slui za zagrijavanje vode, proizvodnju vodene
pare, destilaciju i sl. Parni kotao uobiajeni je naziv za sve ureaje i postrojenja

15

za proizvodnju vodene pare, a takvi se ureaji danas, zbog najee sloene

konstrukcije, ispravnije nazivaju i generatorima pare. Dobivena para odreene je
temperature i pritisaka te se primjenjuje za pogon parnih turbina i strojeva u
termoelektranama, brodovima, za centralno grijanje, za tehnoloke procese u
industriji i sl. Parni se kotlovi razlikuju prema nainu optoka mjeavine vode i
pare, vrsti provjetravanja, poloaju cijevi u kotlu i dr., no u osnovi se dijele prema
mediju to prolazi njihovim cijevima na vatrocijevne (s ogrjevnim vatrenim ili
dimnim cijevima) i na vodocijevne (s vodnim cijevima).
Videli smo da je kotao imao veliki uticaj na dalji razvoj koristenja energije.
Takodje smo i videli da je parni kotao veoma slozen sistem i gde svaki njegov deo
i njegov uredjaj ima svojj znacaj, gde bi izostanak i najmanjeg narusio ceo
sistem.Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja transformacija hemijske
energije goriva u toplotnu energiju radnog fluida, a u pravilu mu je glavni dio
parni kotao protoni sistem za transformiranje energije. U podruju izgradnje
energetskih, toplotnih i procesnih sistema problemi gradnje parnih kotlova ine
zasebno podruje.
Nedostatak i nedovren razvoj teorijskih osnova primijenjenih u gradnji
parnih kotlovana podruju strujanja fluida, izmjene toplote, vrstoe specijalnih
materijala,

poznavanjaizgaranja

goriva,

te

uporaba iskustvenih

veliina

podataka za gradnju parnih kotlova umjesto provjerenih teorijskih osnova doveo

je do gradnje razliitih tipova parnih kotlova, razliitih uina i svojstava pare
(parametara pare). Brzi razvoj parnih kotlova ima za posljedicu mnogarjeenja
koja nisu dokraja ispitana.

16

Literatura
1.

Mahovi, S.: Teorija i tehnika mjerenja, Nastavni materijal, FSB

Zagreb, 2006.
2. Tehnika enciklopedija,

Leksikografski

zavod

Zagreb, 1997.
3. www.riteh.uniri.hr/.../5_brzina_strujanja.pdf,
2012.).
4. http://www.fer.unizg.hr/predmet/teomje,
2012.).

Miroslav

(pristup

(pristup:

04.

12.

Krlea,
Oktobar

Decembar

17

SADRAJ
UVOD2
1.CILJ I ZADACI KOTLOVSKOG POSTROJENJA..........................................................3
2.PODJELA KOTLOVSKIH POSTROJENJA (PARNIH KOTLOVA)....................................5
3.UREDJAJI KOTLOVSKOG POSTROJENJA..............................................................10
3.1.Loita, dovod goriva i zraka, odvod dimnih plinova..................................10
3.2.Tlani dio parnog kotla................................................................................11
3.3.Ogrjevne povrine isparivaa vode.............................................................11
3.4.Ogrjevne povrine pregrijaa pare..............................................................11
3.5.Ogrjevne povrine zagrijaa i predisparivaa vode.....................................11
3.6.Ogrjevne povrine zagrijaa zraka..............................................................11
3.7.Armatura parnog kotla................................................................................12
3.8.Nosiva elina konstrukcija parnog kotla....................................................12
3.9.Ozid i izolacija parnog kotla........................................................................12
3.10.Postrojenje za pripremu napojne vode......................................................12
3.11.Ureaji za napajanje parnih kotlova..........................................................13
3.12.Postrojenje za transport i pripremu goriva................................................13
3.13.Ureaji za ienje dimnih plinova.............................................................13
3.14.Ureaji za odvod troske i pepela...............................................................13
3.15.Oprema za instrumentaciju, regulaciju i automatiku parnog kotla...........13
4.Zakljucak.......................................................................................................... 15
Literatura............................................................................................................. 16