Tara Mata

Krugovi vremena

Astrological World Cycles

Naslov izvornika:

Astrological World Cycles

napisala Tara Mata (Laurie Pratt)
objavljeno 1932. - 1933. u asopisu "East-West" Paramahansa
Yoganande
s engleskog prevedeno 2015. godine

Sadraj
Predgovor ........................................................................................................................................................ 6
Ekvinocijska karta svjetskog vremena ............................................................................................................. 7
Poglavlje 1 ....................................................................................................................................................... 8
Autoritet je veliki indijski mudrac.................................................................................................................... 8
Vremenski sustavi............................................................................................................................................ 9
Precesija (okretanje) ekvinocija ...................................................................................................................... 9
Zodijak zvijea ............................................................................................................................................. 10
Sredinje Sunce Univerzuma ......................................................................................................................... 12
24.000 godina za jedan krug ......................................................................................................................... 12
etiri doba ili yuge ......................................................................................................................................... 13
Daiba yuga ili elektrini krug ......................................................................................................................... 15
Zlatno i srebreno doba .................................................................................................................................. 15
Bronano i eljezno doba .............................................................................................................................. 16
Povijesna ilustracija ....................................................................................................................................... 16
Sljedee zlatno doba ..................................................................................................................................... 17
Sadanje doba ............................................................................................................................................... 18
Svijet u vremenu Djevice ............................................................................................................................... 18
Dolazak vremena Lava-Vodenjaka ................................................................................................................ 19
Poglavlje 2 ..................................................................................................................................................... 20
Razne kronoloke ere .................................................................................................................................... 20
Prva pogreka u raunanjima ........................................................................................................................ 21
Solarne godine postaju "boanske" godine................................................................................................... 22
Ekvinocijski krug je zanemaren ..................................................................................................................... 22
Pogreno proirenje kruga ............................................................................................................................ 23
Drevni atlantidski krug .................................................................................................................................. 23
Dnevni krug od 24 sata .................................................................................................................................. 24
Dnevni utjecaji doba...................................................................................................................................... 25
Dnevni zodijaki sati ...................................................................................................................................... 25
Poglavlje 3 ..................................................................................................................................................... 26
ovjek u kali i dwapari ................................................................................................................................... 26
ovjekove moi u treta yugi .......................................................................................................................... 27
Sedam atributa ili peata .............................................................................................................................. 27
2

etvrta sfera, Vrata ....................................................................................................................................... 28

Sedam sfera ili loka........................................................................................................................................ 28
"Roen od vode i Duha" ................................................................................................................................ 29
Dvadeset i etiri tatwe Kreacije..................................................................................................................... 29
Pet tanmatri, suptilna materija ..................................................................................................................... 30
Poglavlje 4 ..................................................................................................................................................... 31
Pet materijalnih buta..................................................................................................................................... 31
Duboki simbolizam "Otkrivenja" ................................................................................................................... 32
Postupak Samorealizacije .............................................................................................................................. 32
Relativnost yuga ............................................................................................................................................ 33
Poglavlje 5 ..................................................................................................................................................... 34
Poetak tone kronologije............................................................................................................................. 34
Povijest pokriva nekoliko yuga ...................................................................................................................... 35
Suvremena povijesna interpretacija ............................................................................................................. 36
Jednostavno, ali ne i istinito .......................................................................................................................... 37
"Kako na Nebu, tako i na Zemlji" ................................................................................................................... 37
12 000 godina staro drvo .............................................................................................................................. 38
Drvo nestaje .................................................................................................................................................. 40
Milton, Shakespeare, Solomon ..................................................................................................................... 40
Krug evolucije-involucije ............................................................................................................................... 41
Poglavlje 6 ..................................................................................................................................................... 42
Arheoloka istraivanja ................................................................................................................................. 42
Suvremeni pogled na krugove ....................................................................................................................... 43
Platon i Herodot ............................................................................................................................................ 45
Egipatska kronologija .................................................................................................................................... 46
Pogledi francuskih arheologa ........................................................................................................................ 46
Piramide zlatnog doba................................................................................................................................... 47
Sadanji ljudi kamenog doba ......................................................................................................................... 49
Poglavlje 7 ..................................................................................................................................................... 51
Manuov zakonik ............................................................................................................................................ 51
Hinduska astronomija ................................................................................................................................... 52
Zapisi uklesani u kamenu .............................................................................................................................. 53
Egipatski labirint ............................................................................................................................................ 54

Ostaci drevnog Meksika ................................................................................................................................ 55

Drevni tekstovi .............................................................................................................................................. 55
Zavjet utnje .................................................................................................................................................. 56
Poglavlje 8 ..................................................................................................................................................... 57
Kraj egipatske teokracije ............................................................................................................................... 57
"Nezadovoljavajui" kineski tragovi .............................................................................................................. 59
Padaju mone civilizacije ............................................................................................................................... 59
Cezar "civilizira" Galiju................................................................................................................................... 61
Rim se susree sa svojom sudbinom ............................................................................................................. 62
Poglavlje 9 ..................................................................................................................................................... 64
Utjecaj nomada ............................................................................................................................................. 64
Uspon muhamedanske Arabije ..................................................................................................................... 65
Dingis-kan i Mongoli .................................................................................................................................... 66
Napredak Europe .......................................................................................................................................... 67
Kali yuga donosi patnju ................................................................................................................................. 69
Pitagora i Kopernik ........................................................................................................................................ 69
Poglavlje 10 ................................................................................................................................................... 71
Vrijeme potvruje drevne klasifikacije .......................................................................................................... 72
Trijumf nad eljezom ..................................................................................................................................... 73
Budunost dwapara yuge .............................................................................................................................. 74
Elektricitet - nepoznato ................................................................................................................................. 75
Zato je nae doba "bronano"? ................................................................................................................... 75
Poglavlje 11 ................................................................................................................................................... 77
Pribliava se doba Lava.................................................................................................................................. 77
Fizioloki krugovi ........................................................................................................................................... 78
Disanje i koncentracija .................................................................................................................................. 79
Poetna toka solarnog sustava .................................................................................................................... 79
"Brahmin dan" ............................................................................................................................................... 80
Poglavlje 12 ................................................................................................................................................... 83
Nema opravdanja za pesimizam ................................................................................................................... 83
Nadolazea veliina naeg doba.................................................................................................................... 84
Vanost vremena ........................................................................................................................................... 84
Nadolazei svjetski rat ................................................................................................................................... 85

Stari poredak mora proi............................................................................................................................... 85

Ekvinocijska karta vremena u sukladnosti s proroanstvom Biblije i Velike piramide .................................. 88
Poglavlje 13 ................................................................................................................................................... 89
Platonovo spominjanje Atlantide .................................................................................................................. 90
Drevni zrakoplovi........................................................................................................................................... 90
Atlantidski kralj Kron ..................................................................................................................................... 91
Otoni ostaci Atlantide .................................................................................................................................. 93
Potop oko 9500 g. pr. Kr................................................................................................................................ 94
Porijeklo izraza "atlantski"............................................................................................................................. 95
Tara Mata - kratka biografija ......................................................................................................................... 97

Predgovor
Ovo je djelo objedinjena serija lanaka koje je napisala Tara Mata (Laurie Pratt), a koji su
izvorno objavljivani pod naslovom Astrological World Cycles u "East-West" asopisu
Paramahanse Yoganande tijekom 1932. i 1933. godine. U SAD-u je 2002. godine donesena
pravomona sudska odluka da lanci u Yoganandinim asopisima i poduke objavljene prije
1943. godine pripadaju javnoj domeni, tj. da na njih nitko nema posebna autorska prava te
se mogu slobodno koristiti. Samim time izvorni tekstovi originalno ne podlijeu autorskim
pravima. Tekstovi, tj. lanci o kojima je rije, ovdje su posloeni po poglavljima radi
cjelovitosti i lakeg razumijevanja.

Ekvinocijska karta svjetskog vremena

Poglavlje 1
U nizu lanaka, od kojih je ovo prvi, autor e objasniti duboku vezu izmeu astronomskog
fenomena poznatog kao precesija ekvinocija1 s povijeu ovjeanstva i velikih svjetskih
ciklusa. Bit e predstavljeno stvarno doba, ili yuga, trenutnog svjetskog razdoblja u odnosu
na veliki krug vremena, predstavljeno kroz zvijezde na njihovim putanjama, te e biti
ispravljene odreene pogrene ideje koje su kruile modernom filozofskom literaturom zbog
nerazumijevanja starih hinduskih spisa. Autor e nastojati uiniti sve astronomske i
astroloke termine dovoljno jasnim da ih mogu shvatiti i oni s tek osnovnim poznavanjem
ovih znanosti.

Autoritet je veliki indijski mudrac

itateljima ovog lanka bit e zanimljivo znati da je glavni autoritet za autorovu temeljnu
tezu, koja e biti razvijena uglavnom u drugom lanku ovog niza, mala knjiica privatno
objavljena u Indiji pod nazivom "Sveta Znanost", koju je napisao Sri Yukteswar2, Uitelj
swamija Yoganande, utemeljitelj Sadhumandala (vijea mudraca) i njegovih raznih Sat-Sanga
grana (bratstava) u raznim dijelovima Indije.

Sri Yukteswar
1
2

Ekvinocij - izjednaenje dana i noi kada oboje traju po 12 sati. (op. prev.)
Sri Yukteswar Giri (1855. 1936.) (op. prev.)

Ovaj sveti Uitelj je prosvijetljeni tuma Bhagavad Gite i drugih svetih spisa, ukljuujui
kransku Bibliju, te osim toga dobro poznaje suvremenu znanost to sve skupa njegove
poglede ini jako vrijednima panje.

Vremenski sustavi
Mnogi vremenski sustavi prihvaeni od raznih nacija obino su izvor velike konfuzije za
kasnije povjesniare i arheologe u njihovim nastojanjima da odrede povijesna razdoblja.
Ipak, gdje god su ljudi koji su ivjeli u povijesti tijekom svog doba spomenuli pozicije planeta
ili ekvinocija u odnosu na zodijake znakove, tu se moe jako precizno odrediti kronoloka
era u kojoj su oni ivjeli. Ilustracija istinitosti ove tvrdnje, kao i dokaz o velikom
astronomskom znanju starih Egipana koji su znali tono odrediti planete, jest sarkofag u
kojem je bila smjetena mumija, a koji se nalazi u Britanskom Muzeju. Taj sarkofag na svojoj
povrini ima ucrtane zodijake simbole poloaja planeta u vrijeme kad je u nj bio poloen
mrtvi Egipanin. Izrauni modernih astronoma pokazali su da su tono na datum 7. listopada
1772. prije Krista planeti i zvijezde bili u poziciji kao to je prikazano na sarkofagu. Tako se
neosporno moe zakljuiti da je porijeklo mumije iz 17. stoljea prije Krista.
Sve su stare i suvremene metode mjerenja godina temeljene na sunevim ili mjeseevim
fenomenima. Kao to e sunani sat tono pokazati podne na bilo kojoj lokaciji, neovisno o
tome koji se sustav mjerenja ili jedinica vremena tu koristi, tako i ovjek nema tonog naina
izrauna proteka vremena kroz svjetske cikluse tijekom godina osim kroz svjedoanstvo
nebeskih fenomena.

Precesija (okretanje) ekvinocija

Svatko tko zapone ozbiljno prouavati bilo koju religiju, filozofiju ili povijest shvatit e da je
za to nuno poznavati astronomsko, pa ak i astroloko znaenje precesije ekvinocija. Stoga
je dobro je da tu temu ovdje jednostavno i kratko objasnimo.
Ekvinociji se pojavljuju 21. oujka i 22. rujna svake godine, kada je trajanje dana i noi
jednako na cijeloj Zemlji. To je zbog toga to samo na ova dva dana os Zemlje dolazi u pravi
9

kut (90) u odnosu na zamiljenu liniju koja ide od sredita Sunca do sredita Zemlje
(ekvator). Drugo vrijeme kad se stvara ovakav pravi kut, tj. kad je Sunce direktno na liniji
Zemljinog ekvatora, Sunce dostie ekvinocijsku toku Ovan 0 (proljetni ekvinocij, tj. proljee
u sjevernoj hemisferi, oko 21. oujka) i Vaga 0 (jesenski ekvinocij, tj. jesen u sjevernoj
hemisferi, oko 22. rujna). Ekliptika, odnosno prividan Sunev godinji put oko Zemlje, tako
izmjeren poinje s ekvinocijskom tokom Ovan 0, unutar 360, 12 znakova s po 30 svaki,
zvanima zodijak znakova. Zodijak, tj. zamiljeni pojas na nebu, s ekliptikom i pripadajuom
srednjom linijom, irok je 16, u odnosu na sjever i jug od Suneve putanje, i u njemu se
nalaze svi planeti naeg solarnog sustava. Sunce zavrava kruenje ovog zodijaka od 360 za
vrijeme od otprilike 3651/4 dana nae solarne godine.

Zodijak zvijea
Sada kada su objanjeni ekvinociji, razmotrit emo znaenje precesije. Suvremeni su
astronomi klasificirali svaku zvijezdu na nebu u grupe zvane zvijea (konstelacije). Ove pak
grupe koje su blizu ekliptike, bile su organizirane u zvijea u davnim vremenima, i bilo je
smatrano da formiraju pojas prirodnog zodijaka, kroz koje je Sunce putovalo na svom
zamiljenom godinjem hodoau oko Zemlje. To je bio zodijak zvijea, i nai su ga preci
podijelili na 360 ili 12 znakova svaki s po 30.
Koja je razlika izmeu zodijaka zvijea i zodijaka znakova? Nema razlike u njihovoj podjeli
na znakove i stupnjeve, tj. u astrolokim utjecajima pripisanim njihovim raznim dijelovima,
ali sada ima razlike u prostoru, tj. svemiru izmeu njih. Ne bi bilo potrebe za dvostrukim
zodijakom da Sunce svake godine dosegne svoju ekvinocijsku toku Ovan 0 na tono istom
mjestu u svemiru, izmjereno u odnosu na neku fiksnu zvijezdu u zvijeima. Meutim,
matematiki je utvreno od strane astronoma da svake godine kada Sunce dosegne svoju
ekvinocijsku toku Ovan 0 i kada je poravnato sa Zemljinim ekvatorom, poloaj Zemlje u
odnosu na neke fiksne zvijezde je oko 50 '' udaljen zapadno u Svemiru u odnosu na takav isti
ekvinocijski poloaj od prole godine.
Poloaj bilo koje fiksne zvijezde pokraj ekliptike i pokraj granice zvijea Ovan moe biti
izabran za referentnu toku kako bi se promatrala ova godinja precesija proljetne toke

10

ekvinocija meu fiksnim zvijezdama. Hinduski su astronomi odabrali zvijezdu Revati kao
polaznu, referentnu fiksnu zvijezdu, i dali su joj oznaku Ovan 0 u odnosu na zvijea. Svake
godine ekvinocijska toka Ovna 0 znakova ii e naprijed za nekih 50 '' zapadno od Revati
nego prijanje godine. Znaenje termina "precesija ekvinocija" sada je jasno. On se odnosi na
malo godinje poveanje u udaljenosti izmeu ekvinocijske toke od standardne fiksne
zvijezde, koja je uzeta kao Ovan 0 u zodijaku zvijea, dok je proljetni ekvinocij uzet kao
Ovan 0 u zodijaku znakova.

Zodijak

11

Sredinje Sunce Univerzuma

Uzrok precesije nije dokraja ustanovljen od strane modernih astronoma, pa neki tvrde da se
dogaa zbog toga to dolazi do spore promjene u pravcu Zemljine osi, dok drugi tvrde da
imaju matematiki dokaz da je ovaj fenomen uzrokovan kretanjem Sunca u svemiru uz svoju
vlastitu orbitu, pri emu se sva tijela naeg solarnog sustava dovode blie Velikom
Centralnom Suncu, oko kojega se nae Sunce i bilo koje drugo sunce (fiksna zvijezda) u
svemiru okree.
Svi su stari narodi smatrali da je Alkion (Alcyone), najsjajnija zvijezda Plejada3 (Vlaia), ovo
Veliko Centralno Sunce. Kod Babilonaca se ono zvalo Temennu ili "Kamen Temeljac". Arapi
su za njega imali dva imena Kimah, tj. "Besmrtni Peat", i Al Wasat, tj. "Sredinji". Kod
Hindusa se zvao Amba ("Majka"), a dananje ime Alkion potjee od grke rijei koja znai
"mir". Ono je toliko udaljeno od nas da se ini da je to zvijezda tek tree magnitude. Postoji
znaajan zapis u Bibliji (Job 38:4-31) o zvijeu koje sadri Alkion, gdje je Gospodin upitao
Joba: "Gdje si ti bio kad sam poloio temelje Zemlje? () Moe li sputati slatke utjecaje
Plejada?"

24.000 godina za jedan krug

Veliki mudraci stare Indije, ije znanje astronomije nije nadmaeno od ni jedne moderne
nacije, ustanovili su da e u skladu s fenomenom precesije ekvinocijske toke naeg Sunca
trebati 24.000 godina kako bi se dovrio jedan krug oko zodijaka zvijea. Suvremena
znanost nam kae da je dananji stupanj presecije je 50.1 '' godinje ili 1 u 72 godine. Na taj
nain bi trebalo ne 24.000, ve 25.920 godina za proljetni ekvinocij da se ostvari cijeli krug
zodijaka zvijea i vrati se na neku poetnu toku (fiksnu zvijezdu). Meutim, nema dokaza
da je dananja razina presecije od 50.1 '' godinje stalna, i ljudi iz starih vremena tvrdili su da
je na odreenim fazama kruga precesija malo bra nego na drugim fazama. Ova teorija ima
dokaz u kalkulacijama velikog astronoma Hiparha (146. pr. Kr.) koji je razinu precesije
odredio na 50 - 2/3 '', tj. neto bru nego danas. Dakle, nemamo znanstvenog razloga nijekati
3

Plejade su u grkoj mitologiji sedam keri titana Atlanta i okeanide Plejone. Takoer su se nazivale i Atlantide
(po ocu). Prema nekim tumaenjima, ime Plejade (gr. peleiades - golubice) su dobile jer su poput jata golubica
uzletjele na nebo, gdje ih je Zeus pretvorio u sjajno zvijee. (op. prev.)

12

da su stari hinduski astronomi bili u pravu kada su odredili 24.000 godina kao vrijeme koje e
protei izmeu jednog poklapanja proljetnog ekvinocija s bilo kojom fiksnom zvijezdom te
sljedeeg poklapanja ekvinocija s tom istom zvijezdom.

etiri doba ili yuge

Ovaj precesijski krug od 24.000 godina povezan je s etiri doba ili yuge u koja su stari riiji4
Indije podijelili svaki ovaj cikliki period. Ova doba, poznata Grcima i drugim narodima kao
zlatno, srebreno, bronano i eljezno, su sljedea:
satya yuga - 4800 godina
treta yuga - 3600 godina
dwapara yuga - 2400 godina
kali yuga - 1200 godina
Sveukupno 12.000 godina.
Vidjet emo da su ova dva ciklusa od 12.000 godina jednaka jednoj potpunoj precesiji
ekvinocija ili 24.000 godina, i na temelju ovoga autor e dokazati tono dananje kruno
doba svijeta, kako bi dokazao da teorija da smo danas jo uvijek u mranom eljeznom dobu
kali yuge nije tona.
Vaan datum u hinduskoj kronologiji odnosi se na 3102. godinu prije Krista, kada su zapisi
hinduskih astronoma pokazali da se posljednje poklapanje dvaju zodijaka dogodilo 20.400
godina prije. U dananje vrijeme astronomi znaju da se posljednje poklapanje dvaju zodijaka
zbilo 498. poslije Krista, pa se moe vidjeti da je za to potrebno tono 24.000 godina (20.400
+ 3.102 + 498 = 24.000), tj. tono onoliko koliko su stari mudraci tvrdili, kako bi se zavrio
jedan ekvinocijski precesijski krug.

Riiji su bili drevni indijski znalci, a takoer i pjevai inspirativnih vedskih himni kojima su kroz stihove zazivali
razna boanstva. Post-vedska tradicija jo ih naziva "mudraci" te "sveci". Sanskrtski korijen rsh znai "ii, kretati
se". Prema nekim uenjacima, etimologija izraza rii mogla bi biti "onaj koji ide onkraj zemaljskog svijeta
sredstvima duhovnog znanja". (op. prev.)

13

14

Daiba yuga ili elektrini krug

Stari su rishiji podijelili zvjezdanu godinu od 24.000 godina, slino kao kod Platonove "Velike
godine", na dva dijela od po 12.000 godina od kojih svaki obuhvaa veliku daibu yugu ili
elektrini krug etiriju doba ivota ovjeanstva i svijeta openito. Tako imamo jednu daibu
yugu uzlaznog luka i jednu daibu yugu silaznog luka. Mudri iz starine smatrali su da kad god
se Sunce, na putu svoje revolucije (okretanja), najblie priblii Velikom Centralnom Suncu,
Bishnunavi, sjeditu Brahme (ova toka je dosegnuta kad god se jesenski ekvinocij, ili Vaga 0
znakova, poklapa s Revati ili Ovan zvijea), za ovjeanstvo poinje zlatno doba silaznog
luka. Jesenski ekvinocij zadnji je put bio u toki Vaga 0 11 502. godine prije Krista, i zlatno
doba svijeta trajalo je od te godine do 6702. g. pr. Kr., tj. kroz period od 4800 godina. Stara
raunanja govore nam da je svaka od etiri yuge sastavljena od glavnog razdoblja koje traje
10/12 cjelokupnog trajanja doba, i od dvije sandhe (vrijeme promjene, tj. tranzicije) jedne
prije i jedne poslije glavnog dijela yuge, od kojih svaka sadri 1/12 ukupnog vremena te yuge.
Tako se satya yuga sastoji od 4800 godina, i to od glavnog razdoblja od 4000 godina, te od
dvije sandhe od po 400 godina.

Zlatno i srebreno doba

Zlatno doba kruga je ono za koje nam Manu, veliki hinduski mudrac, kae da u njemu niti
grijeh niti patnja nisu uobiajeni. "Ljudi ive stoljeima." Idealna duljina ivota ovjeka
ograniena je brojem godina u sandhi razdoblju yuge u kojoj se ovjek rodio.
Treta yuga ili srebreno doba ovjeanstva, zapoelo je 6702. g. pr. Kr. i nastavilo se za 3600
godina, sve do 3102. pr. Kr. Pravilo napisano u starim raunanjima govori nam da, za postii
duinu svake yuge poslije satya yuge, to treba ostvariti raunajui broj tisua i stotina koji se
odnose na duinu prethodnog doba i njegove sandhe. Tako se glavno razdoblje treta yuge
sastoji od 3000 godina (tisuu manje nego satya yuga), a dvije sandhe tog doba sadre svaka
po 300 godina (sto manje nego u zlatnom dobu); tako dolazimo do ukupno 3600 godina. Za
vrijeme ovog drugog po redu doba ljudi su ivjeli oko 300 godina, i bili su visokoprosvijeeni i
duhovno probueni, iako ne u tako visokom stupnju kao u zlatnom dobu.

15

Bronano i eljezno doba

Godina 3102. pr. Kr. oznaila je dolazak dwapara yuge silaznog luka, tj. bronano doba
staroga svijeta. Trajala je do 702. g. pr. Kr. , dakle razdoblje od 2400 godina, koje se dijeli na
glavnu yugu od 2000 godina i na dva prijelazna razdoblja od po 200 godina svako. Prema
tradicionalnom raunanju idealni ovjek ovog vremena ivi oko 200 godina. Razvile su se
velike stare civilizacije, vie materijalne a manje spiritualne nego one zlatnog i srebrenog
doba, ali svejedno naprednije od kasnijih civilizacija, koje su se nale u granicama povijenih
epoha ovjeanstva.
Godina 702. pr. Kr. oznaila je dolazak kali yuge, zadnjeg od etiri doba daiba yuge silaznog
luka. Ovo eljezno doba trajalo je do 498. godine poslije Krista, ili za razdoblje od 1200
godina, podijeljeno na 1000 godina glavnog razdoblja kali yuge, te po dvije sandhe od po 100
godina. Veina starih civilizacija za vrijeme ovog doba nazadovale su i propadale, i 498. g.
kreativni duh ovjeanstva bio je na najnioj razini. Ljudi nisu ivjeli iznad granice od 100
godina.
Ova godina, 498., oznaava dovrenje elektrinog kruga od 12.000 godina. Daiba yuga
silaznog luka popraena je precesijom jesenskog ekvinocija od Ovan 0 do Vaga 0 zvijea.
Sunce, sa svojim solarnim sustavom, ukljuujui nau Zemlju, putovalo je u ovom razdoblju
od 12.000 godina od toke kad je u svojoj orbiti bilo najblie Velikom Centralnom Suncu do
toke kad je bilo najudaljenije od tog sredita velikog magnetizma, i povijest svijeta vjerno je
prikazala ovo postupno opadanje iz svjetla u tamu.

Povijesna ilustracija
H. G. Wells, u svojoj "Skici povijesti", kada prikazuje stanje ovjeanstva na poetku 6.
stoljea poslije Krista, (dvije godine nakon zavretka kali yuge silaznog luka 498.), kae:
"Moda nije tono rei da je svijet postao bijedan u onim 'tamnim vremenima' koja su dola;
mnogo blie istini bilo bi rei da je svijet propao u more bijede koja je ve bila tamo. Povijest
onih vremena jako je nesavrena; bilo je malo mjesta gdje je ovjek mogao pisati, i malo
ohrabrenja da se uope pie. Ali znamo dovoljno da kaemo da ovo doba nije bilo samo doba

16

rata i pljakanja, ve i doba gladi i izumiranja. Mnogima se u ona mrana vremena inilo da
nestaje svo uenje i sve to ini ivot smislenim i poeljnim."

Sljedee zlatno doba

Godine 498. kada je bio jesenski ekvinocij u Ovnu 0, i Sunce u najnioj toki svoje krune
putanje, poela je daiba yuga uzlaznog luka, ili 12.000 godina postupnog poboljanja i
napretka, kada se na solarni sustav pribliava Velikom Centralnom Suncu. Ovo prilaenje
imat e vrhunac 12 498. godine kada e jesenski ekvinocij dostii fiksnu zvijezdu Revati u
Ovnu 0, i najvia toka sljedeeg zlatnog doba bit e dosegnuta. Protei e tono 24.000
godina od prethodnog takvog podudaranja, tj. od godine 11 502. pr. Krista u Vagi 0 znakova
i Ovnu 0 zvijea, i sve e u naem univerzumu biti u stanju harmonije i ravnotee. Godine
12 498. poet e novi krug, i nova daiba yuga silaznog luka koja e trajati 12.000 godina, te e
ovjeanstvo ponovo opadati u znanju kroz etiri doba oznaena na zodijakalnom satu
sudbine. "Ogroman je utjecaj vremena koje upravlja svemirom", napisao je Swami Sri
Yukteswar. "Nijedan ovjek ne moe nadvladati ovaj utjecaj osim onoga koji, blagoslovljen s
istom ljubavlju, nebeskim darom Prirode, bivajui krten u svetoj struji Pranavi (Aum + sveta
vibracija), razumije kraljevstvo Boje."
Vraajui se na poetak zadnje daiba yuge uzlaznog luka koja je zapoela 498. god., ovjek se
naao na poetku nove kali yuge iz koje nije izaao sve dok njezin period od 1200 godina nije
proao, 1698. godine. Ova kali yuga, ili eljezno (a ponekad znano i kao zemljano) doba
razlikuje se od prethodne kali yuge silaznog luka (702. pr. Kr. - 498. poslije Krista), jer
prethodna je pripadala silaznom luku, a ova posljednja uzlaznom luku, pa se tako razlikuju po
tome to ova posljednja ima tendenciju opeg povijesnog napredovanja, a ne nazadovanja.
Sjeme posijano u eljeznom dobu naeg kruga pokazat e plodove u dananjoj dwapara yugi.

17

Sadanje doba
Bronano doba, ili dwapara yuga, poela je 1698. godine, i trajat e 2400 godina,
zavravajui 4098. godine, dakle jo 2166 godina. Sadanja 1932. godina5 je 234. godina
dwapare, ili bronanog doba uzlaznog luka. Na kraju ovog doba, koje je drugo od etiri
uzlazna doba (dwapara yuga silaznog luka je tree doba), intelektualna i duhovna mo
prosjenog ovjeka bit e dva puta vea od one prosjenog ovjeka 498. godine na poetku
sadanjeg ciklusa od 12.000 godina, ali e ipak biti upola manja u odnosu na mo ljudi na
vrhuncu 12498. godine zlatnog doba nae daiba yuge. Drugim rijeima, kraj nae dwapara
yuge oznait e kraj dvaju od etiriju doba, i boanske moi svojstvene ovjeku bit e
razvijene do polovine njihovog stvarnog potencijala.
234. godina dwapara yuge poklapa se sa sadanjom ekvinocijalnom pozicijom Djevica-Ribe
11. Proljetni ekvinocij pada svakog proljea (u sjevernoj hemisferi) meu fiksne zvijezde u
Ribe 11 zvijea, i jesenski ekvinocij pada meu fiksne zvijezde na Djevica 11. Zbog toga
ovjeanstvo nije samo u dwapara yugi kruga od etiri doba, ve je i pod utjecajem DjevicaRibe perioda kruga zvijea.
Znakovi koji se nalaze na suprotnim stranama zodijaka meudjeluju jedan s drugim,
proimajui svoj utjecaj tako da ih je teko odijeliti jedan od drugoga. Zapadni astrolozi
pridaju najveu vanost poloaju proljetnog ekvinocija meu zvijeima, i zato dananje
doba zovu "Doba Riba", ali su stari mudraci smatrali da je astroloki utjecaj jesenskog
ekvinocija znaajniji. Ne moemo sumnjati u tonost starih uenja kad vidimo da proljetni
ekvinocij, koji sada pada na Ribe, oznaava da se svijet nalazi u zlatnom dobu, ako proljeu
damo primarnu astroloku vanost. Nitko od nas ne moe podrati teoriju da sadanje stanje
svijeta, i njegova bliska prolost, odraava gotovo pa savreno stanje zlatnog doba.

Svijet u vremenu Djevice

S druge strane, pozicija jesenskog ekvinocija, koji sada pada u Djevicu zvijea, i u dwapara
yugu, tono oznaava sadanji stupanj razvijenosti svijeta, koji je 1698. godine izronio iz
"mranih vremena" kali yuge u veu slobodu, intelektualnu prosvjeenost i znanstveni
5

Vrijeme kad je ovaj tekst napisan. (op. prev.)

18

napredak bronanog doba. Zbog ovoga, trebamo dati prednost astrolokom znaenju
jesenskog ekvinocija u odnosu na proljetni. Zbog toga se danas nalazimo u "Dobu Djevice", a
ne primarno u Ribama, iako Ribe imaju znaajan sekundarni utjecaj, te su povezane s
karakterom i znaajem svog suprotnog znaka.

Dolazak vremena Lava-Vodenjaka

S obzirom na to da ekvinocijima, u trenutnoj fazi njihova kruga, treba 72 godine da obrnuto
prou kroz 60 minuta svemira koje oznaavaju 1 stupanj prirodnog ili fiksnom zvijezdom
odreenog zodijaka, te s obzirom na to da danas padaju na Djevica-Ribe 11, trebat e jo
700 godina kada e se poravnati u poziciji Lav-Vodenjak 0. Nadolazee doba LavaVodenjaka, koje e trajati nekih 2000 godina, dok ekvinociji budu padali na ove suprotne
znakove, sadravat e u sebi ostatak dwapara yuge i dio tree yuge, trete, tj. gotovo
prosvijetljenog srebrenog doba.
Nadalje emo objasniti kada i kako je nastala pogreka u raunanjima prema kojima je svijet
jo uvijek u kali yugi, a to je sadrano u modernim hinduskim almanasima te astrolokim i
filozofskim tekstovima koji se bave temom svjetskih doba.
Kasnije emo pokazati uklapanje termina "bronano doba" na nae vlastito vrijeme, i navest
emo primjere iz prolosti kako bismo demonstrirali povezanost nebeskih fenomena sa
svjetskim dogaajima.

19

Poglavlje 2
U prethodnom poglavlju upoznali smo se s metodom koju su koristili stari hinduski mudraci
kako bi odredili tono doba svijeta u odnosu na astronomski krug od 24.000 godina precesijom ekvinocija. Sadanja godina 1932. poslije Krista zapravo je 234. godina dwapara
yuge (bronano doba) uzlaznog luka. Takav sustav kronologije razuman je, jer povezuje
vremenska razdoblja s nebeskim fenomenima, koji sami po sebi, impersonalni kakvi jesu,
imaju univerzalno znaenje i praktinost.

Razne kronoloke ere

Takva univerzalnost ne moe se nai u niti jednom drugom nainu odreivanja vremena. Svi
sustavi nacionalnog ili religijskog raunanja vremena imaju znaenje samo za ograniene
grupe sljedbenika, i za povjesniare su ti sustavi kamen spoticanja jer te grupe ostavljaju za
sobom razne datirane dokumente bez objanjenja, kroz razne kronoloke kalendare,
svjetovne i religijske.
Tako je na primjer 1932. godina kranske ere ista kao i 5693. godina idovske ere, 2592.
godina japanske ere, 1351. godina islamske ere, i 2244. godina grke ere kao to je to u
dananjoj praksi meu Sirijcima. Nadalje, od mnogih kronolokih era koje su u upotrebi u
dananjem vremenu u raznim dijelovima svijeta, neke se zasnivaju na gibanjima Sunca, a
neke na 12 ili 13 lunarnih okretaja. Tu ima prostora za mnogo konfuzije meu kasnijim
prouavateljima povijesti u njihovim nastojanjima da tono sinkroniziraju dogaaje iz
prolosti.
Moramo stoga priznati da ovjek nema toniji univerzalni nain mjerenja prolaza vremena
od onoga koji se temelji na pozicijama fiksnih zvijezda u odnosu na godinji ekvinocijski
poloaj Sunca.
Zapadni astronomi, koji jo uvijek nisu istraili veliku univerzalnu istinu koja lei skrivena u
drevnoj podjeli na 24.000 godina ekvinocijskog kruga u dva luka od po etiri svjetska doba, i
koji zato, bez sumnje, nee htjeti dananje doba oznaiti kao dwapara yugu, svejedno e

20

morati priznati da nema praktinijeg i tonijeg naina univerzalne kronologije od one

utemeljene na ekvinocijima tijekom njihova ciklusa od 24.000 godina.
Mjerei vrijeme na ovaj nain, moemo rei sa znanstvenom tonou da je novi polu-krug
(12.000 godina) poeo 498. godine, kad su se ekvinociji poklopili u toki Ovan 0 i Vaga 0
zvijea, te da, poto je od tada prolo 1434 godine, sadanja godina moe biti oznaena
diljem cijelog svijeta kao godina "1434. godina od zadnjeg poklapanja dvaju zodijaka" (ili
astronomskim rjenikom reeno, "od zadnjeg poklapanja proljetnog ekvinocija s fiksnom
zvijezdom Revati").
Takav izraun savreno bi se poklapao s brahmanskom podjelom ekvinocijskog ciklusa na
etiri doba, te nakon to oduzmemo 1200 godina trajanja zadnje kali yuge, ostane nam 234
godine, koje oznaavaju nae sadanje vrijeme u dwapara yugi.

Prva pogreka u raunanjima

Ova precizna metoda izrauna vremena bila je prisutna u Indiji tisuljeima, sve do 700.
godine pr. Kr. Tada se u hinduske almanahe potkrala ogromna pogreka te je ona slijepo
previena sve do danas. Godina 702. pr. Kr. oznaavala je zavretak dwapara yuge, i poetak
kali yuge silaznog luka.
Kralj Yudhistira, ija je vladavina u Indiji zapoela tijekom kasnijih godina dwapare,
dobrovoljno je svoje prijestolje prepustio svom unuku Parikshitu, kratko prije poetka kali
yuge, te se povukao sa svim mudracima svojega dvora u duhovno utoite u Himalajama.
Stoga na dvoru njegovog unuka nije ostao nitko tko bi bio dovoljno upuen u drevnu
mudrost da tono izrauna doba.
Tako, nakon to je prola zadnja godina od 2400 godina dwapara yuge, i kad je dola prva
godina od 1200 godina kali yuge (tj. tamnog doba), ova posljednja je bila brojana kao 2401.
godina umjesto kao 1. godina kali yuge. 498. godine poslije Krista, kad je period od 1200
godina Kali Yuge bio zavren, te kad je poela prva godina kali yuge uzlaznog luka, ova
posljednja je u hinduskim almanasima bila oznaena kao godina 3601., umjesto kao 1.
godina kali yuge uzlaznog luka.

21

Solarne godine postaju "boanske" godine

Pa ipak, mudri ljudi tog doba bili su svjesni, s obzirom na stanje u Indiji i openito u svijetu,
da je ovjeanstvo u kali yugi, tamnom eljeznom dobu oskudica, kao to je opisano u
proroanstvima u Mahabharati, koja sadri sveta uenja, i takoer su znali, prema istim
spisima, da je vrijeme kali yuge odreeno na 1200 godina, pa su tako zamislili, kako bi
premostili razlike izmeu svetih spisa i njihovih tadanjih almanaha, da 1200 godina Kali
Yuhe nisu obine solarne godine nae Zemlje, ve "boanske" godine bogova, koje se sastoje
od 12 boanskih mjeseci od po 12 boanskih dana. Svaki od ovih boanskih dana trebao je
biti po duini jednak jednoj naoj solarnoj godini.
Tako su sanskrtski uenjaci kali yuge, kao Kullu Bhatta, objasnili neslaganja u svojim
almanasima, govorei da je 1200 godina trajanja kali yuge koje su ustanovili drevni mudraci,
jednako (1200 puta 360) 432.000 solarnih godina nae Zemlje, te da je 498. g. poslije Krista
prolo 3.500 godina ove duge kali yuge. Ovaj je pogreni izraun naao vrsto tlo u hinduskoj
kronologiji, te danas almanasi koji se koriste u Indiji tvrde da je tekua godina 5034. godina
kali yuge, te da preostaje jo 426.966 godina ovog doba.

Ekvinocijski krug je zanemaren

S obzirom na to da su period od 1200 godina proirili na 432.000 solarne godine, uenjaci u
kali yugi u potpunosti su izgubili iz vida vezu izmeu yuga i ekvinocijskog kruga od 24.000
godina, pa je tako izgubljen klju koji je omoguavao tono raunanje odreenih doba.
Umjereni period od 24.000 godina dobro se uklapa u ljudski um, kao i u povijesne zapise i
pretpovijesne ostatke, ali kako bi se mogle pratiti karakteristike yuga u povijesti ovjeanstva
u razdoblju od 8.640.000 godina (24.000 puta 360)?
Takvih tekoa nemamo ako traimo dokaze za razna doba unutar kruga od 24.000 godina, i
dovoljno se zna o povijesti ovjeanstva u proteklih 7000 godina kako bismo mogli tono
pratiti razliite utjecaje razliitih yuga na svjetske dogaaje, koje su, potpuno ili djelomino,
bile na svom putu kroz tih 7000 godina.

22

Pogreno proirenje kruga

Pogreno raunanje etiriju doba od strane uenjaka u kali yugi kad su otkrili da njihova
kronologija nije u skladu s uenjima drevnih riija, je ovakvo:
satya yuga, 4,800 X 360 = 1,728,000
treta yuga, 3,600 X 360 = 1,296,000
dwapara yuga, 2,400 X 360 = 864,000
kali yuga, 1,200 X 360 = 432,000
Potpuna mahayuga u solarnim godinama, 4,320,000

U Mahabharati, kao ni u Manuovim uenjima, nema opravdanja za ovakvu transformaciju

solarne godine u "boansku" kada se radi o etiri doba ekvinocijskog kruga, pa ipak su ovakva
pogrena raunanja prihvaena bez prave analize, ne samo od strane matematiara koji
sastavljaju almanahe u dananjoj Indiji, nego takoer i od pisaca standardnih metafizikih i
astrolokih knjiga. Ovi su autori na ovom nepotpunom matematikom temelju stvorili
kozmoloke teorije koje ne prolaze test astronomske verifikacije.
Period od 12.000 godina, koji gubi svoje unutarnje znaenje ako ga se pretvori u 432.000
godina, bio je poznat svim drevnim civilizacijama kao polovina ekvinocijskog kruga. Stari
Mazdeani (Magi, iji su Iranci danas potomci) imali su krug od 12.000 godina pod imenom
Zervan Daregho Hyadata ("vrijeme velikog razdoblja"). S Grcima i njihovim instruktorima
Egipanima, "Veliko doba" ponovno se odnosilo samo na tropsku ili zvjezdanu godinu
ekvinocijskog ciklusa.

Drevni atlantidski krug

Postoje krugovi unutar krugova - krugovi nevjerovatno dugaki kao i oni nezamislivo kratki.
Moja namjera nije boriti se da dokaem da krug, tj. polukrug od 4.320.000 godina
(Mahayuga, tj. Manvantara) koji su uenjaci kali yuge uveli u postojanje, nema uporita u
istini. Zapravo, solarni krug te duine zabiljeen je u drevnim hinduskim almanasima s
obzirom na to da je taj krug postojao u sauvanim kronolokim kompilacijama velikog
23

astronoma - astrologa Asuramaye, koji je ivio na izgubljenom kontinentu Atlantidi. Ali

eljela bih naglasiti da se astroloki unos kruga od 4.320.000 godina ne bi trebao pomijeati,
kao to je to sluaj od tamnih vremena kali yuge silaznog doba, s ekvinocijskim krugom od
24.000 godina koji ima dva luka od po etiri doba.

Dnevni krug od 24 sata

Na solarni dan od 24 sata, podijeljen (na ekvinocijske dane) na 12 sati dana (slaui se tako s
daiba yugom uzlaznog luka) i 12 sati noi (slaui se s daiba yugom silaznog luka), ponavlja,
na manjoj skali, veliki ekvinocijski luk. Prema tom planu, sati dana bili bi pod utjecajem
raznih vibracija doba, kao to je prikazano ovdje:

Uzlazni luk (krug dana):

6.00 - 10.48 sati zlatnog doba
10.48 - 14.24 sati srebrenog doba
14.24 - 16.48 sati bronanog doba
16.48 - 18.00 sati eljeznog doba

Silazni luk (krug noi):

18.00 - 19.12 sati eljeznog doba
19.12 - 21.36 sati bronanog doba
21.36 - 1.12 - sati srebrenog doba
1.12 - 6.00 - sati zlatnog doba

24

Dnevni utjecaji doba

Gornja podjela vie je idealistika, nego praktina, poto pretpostavlja, zbog jednostavne
matematike podjele, da izlazak Sunca zapoinje u 6. sati i zalazak u 18. sati, meutim ovo je
tono samo za vrijeme ekvinocijskih dana, 21. oujka i 22. rujna svake godine. Ova idealna
podjela 24-satnog dana na dva dijela od po 12 sati vjerno slijedi plan ekvinocijskog kruga
kojim se krug dijeli na dva dijela od kojih svaki ima deset elemenata, te od kojega razdoblje
kali yuge sadre 1/10, dwapara razdoblje 2/10, treta razdoblje 3/10, te satya razdoblje 4/10.
Dakle, s obzirom na gore izneseno, kali yuga satni period iznosi 1/10 12-satnog polukruga, ili
jedan i 1/5 sati, dok satya yuga satni period iznosi 4/10 ili 4 i 1/5 sati. U praksi pak duina
ovih sati moe varirati, u odnosu na godinje doba i zemljopisnu irinu nekog mjesta na
Zemlji, s obzirom na to da su sve zemaljske pojave pod utjecajem i ogranienjima
postavljenim prostorom i vremenom.

Dnevni zodijaki sati

Slijedei analogiju izmeu 24.000 godina ekvinocijskog kruga i naeg 24-satnog dana, mogli
bismo (idealno) podijeliti dnevni period izmeu izlaska i ponovnog izlaska Sunca na dvanaest
dijelova od po dva sata svaki, te prvim dvama satima nakon izlaska Sunca dodijeliti utjecaj
zodijakalnog Ovna, i tako dalje po krugu 12 znakova, zavravajui s Ribama koje odreuju
dva sata prije izlaska Sunca sljedeeg dana.
Ova gore ilustracija ima vie teorijsko nego praktino znaenje za veinu nas, s obzirom na to
da je dan tako kratak da ne vrijedi odreivati astroloke utjecaje unutar njega, ali su dati
primjeri kako bi se istaknuo odnos izmeu malih i velikih krugova, te matematika savrenost
boanskog plana koja povezuje ono najvee i ono najmanje unutar toga, te nesumnjivo jo
mnogo toga onkraj obala naeg svemira.

25

Poglavlje 3
Svaka od etiri yuge, kao to je to opisano od strane drevnih hinduskih mudraca, povezana je
s jednom od etiriju sila Maye, tamom iluzije to od ovjeka skriva njegovu boansku prirodu.
Svaka yuga donosi ovjeanstvu openito mogunost da kontrolira i razumije jednu od ovih
univerzalnih sila. etiri iluzije, abidiye, Maye, od najoitije do najsuptilnije su:
1) Atomski oblik, Patra ili Anu, svijet najoitije fizike manifestacije, gdje se Jedna Supstanca
pojavljuje u bezbrojnim oblicima; 2) Prostor, Desh, gdje je ideja podijeljenosti stvorena u
Nikad-Djeljivom; 3) Vrijeme, Kal, gdje um poima promjenu u Nikad-Promjenjivom; 4)
Vibracija, Aum, univerzalna kreativna snaga koja zamagljuje nae ostvarenje od NikadStvorenog.
Ova etiri aspekta Maye spominju se u Bibliji u sljedeoj reenici (Otkrivenje 4:6): "I u sredini
prijestolja i oko prijestolja bijahu etiri zvijeri pune oiju naprijed i odostraga".

ovjek u kali i dwapari

U kali yugi, znanje i mo ovjeka ogranieni su na najgrublju fiziku materiju (Bhuloka), a
njegovo stanje kao prirodne kaste je sudra, tj. ovisnost o Prirodi. Tijekom ove yuge, njegov
um je usmjeren na probleme materijalne objektivnosti, tj. na abidyu atomske forme.
U dwapara yugi ovjek poinje shvaati elektrina svojstva, finije sile i suptilnije spoznaje
koje se tiu kreacije. Za njega se tada kae da je dwija ili dvoroeni, s obzirom na to da je
njegov um izaao iz groba materijalizma, pa sada shvaa da sva materija, tj. atomska forma u
konanici nije nita doli izraz energije, vibratorne sile, elektrinih svojstava. Tijekom ovoga
doba ovjek stjee mo da uniti abidyju, iluziju, Prostora, pa je tako drugo ogranienje Maye
nadvladano. Tijekom ovoga okretaja, ovjekov um je usmjeren na probleme druge sfere
kreacije (Bhuvarloka) koja je, zbog odsutnosti grube materije i prisustva samo finijih
prirodnih sila ili energija, nazvana Shunya, ili Obini Vakum.

26

ovjekove moi u treta yugi

U treta yugi ovjek proiruje svoje znanje i mo na svojstva univerzalnog magnetizma, na
izvor pozitivnih, negativnih i neutralnih elektriciteta, i na dva pola kreativnog privlaenja i
odbijanja. Njegova prirodna kasta u ovom periodu je bipra, ili savrena (ljudska) klasa, te on
uspijeva proniknuti u trei veo Maye - iluziju Vremena, koje je Promjena.
Trenutno stanje razvoja ljudske inteligencije u ovom naem dwapara dobu nije dovoljno da
nam omogui da makar maglovito shvatimo karakteristike tree sfere Prirode (Siva ili
Swarloka), koje e susresti i kojima e gospodariti ljudi u treta yugi, a koja e zapoeti 4098.
godine poslije Krista. Ova trea sfera univerzalnog magnetizma, koju karakterizira odsustvo
sve materije, bilo grube ili fine, zove se Maha Shunya ili Veliki Vakum.
U treta yugi inteligencija ovjeka, s obzirom na to da je pronikla u tajne finijih materijalnih
sila Prirode u Bhuvarloki, u prethodnom dwapara dobu, sada biva upoznata s tajnama
Swarloke, izvora sve materije - energije, grube i suptilne, te tako moe proniknuti u istinsku
prirodu univerzuma. U ovom stanju ovjekova inteligencija je dovoljno proiena da
pronikne u principe Chittwe, univerzalnog Srca Atoma, magnetskog treeg dijela kreacija i
prijestolja Purushe, Duha, Kreatora.

Sedam atributa ili peata

Chittwa, prijestolje, ima sedam atributa - pet vrsta elektriciteta, Pancha-Tatwa, pet IzvorUzroka kreacije, i dva magnetska pola, jedan privlaenja - Buddhi, tj. Inteligencije koja
odreuje to je Istina, i jedan odbijanja - Manas tj. um, koji stvara idealan svijet za uivanje.
Ovih sedam atributa pojavljuju se kroz duhovni vid kao sedam razliitih boja, kao u dugi.
"I oko prijestolja bijae duga." - Otkrivenje, 4:3.
Prijestolje univerzalnog magnetizma (privlaenja), Chittwa, i njegovih sedam atributa, u
Bibliji su usporeeni sa zapeaenom kutijom znanja, koje niti jedan ovjek u Mayi, ak ni u
satya yugi (Raj) ne moe potpuno razumjeti: "I vidjeh u desnoj ruci onoga koji je sjedio na
prijestolju knjigu ispisanu unutra i odostraga, zapeaenu sa sedam peata. I vidjeh snanog
anela koji je govorio jakim glasom: 'Tko je dostojan da otvori knjigu, i da je oslobodi
27

peata?' I niti jedan ovjek u nebu, niti na zemlji, niti ispod zemlje, ne bijae sposoban da
otvori knjigu, ak niti da je pogleda." - Otkrivenje, 5:1-3.

etvrta sfera, Vrata

U satya yugi ovjek razumije izvor univerzalnog magnetizma s pripadajuim principom
dualnosti, ili polarnosti, te njegova inteligencija dosee tajnu Vibracije, Auma, kreativne
snage od koje je sastavljen univerzum. "Ove stvari ree Amen (Aum), vjerni i istiniti svjedok,
poetak kreacije Boga". - Otkrivenje, 3:14.
Ako je ovaj etvrti i posljednji veo Maye u zlatnom dobu maknut s oiju savrenog ovjeka,
on prelazi u petu sferu. U ovom stanju, osloboen etiriju iluzija, on se naziva Brahman, onaj
koji poznaje Kreatora, Brahmu, duhovno svjetlo i jedinu Stvarnu Supstancu univerzuma.
etvrta sfera, Maha Loka, povezujua je spojnica izmeu tri donje loke ili svijeta (podruja), i
tri duhovne loke iznad, te se zbog toga zove Dasamadwar, Vrata.

Sedam sfera ili loka

Univerzum, od Vjene Supstance koju zovemo Bog pa dolje do najgrublje materijalne
kreacije, podijeljen je od strane drevnih hinduskih riija u sedam razliitih podruja (sfera),
swarga ili loka, od kojih su prve etiri, koje tvore kraljevstvo Maye, gore opisane. Ostale tri,
koje ne potpadaju pod prividna ogranienja vibracija, vremena, prostora i atomske forme, su
dakako nevezane krugovima vremena razliitih yuga, te e ovdje biti dovoljno da ih ukratko
spomenemo.
Peta sfera je Jana Loka, boravite Sinova Bojih, odakle poinje ideja o odvojenom postojanju
Velikog Sebe. Poto je ona iznad poimanja ovjeka koji je pod utjecajem Mayinih iluzija, ovo
podruje je zato nazvano Alakhsa, Nepojmljivo.
esta sfera je Tapa Loka, pripada Duhu Svetom, tj. Vjenom Strpljenju, te zauvijek ostaje
nedodirnuta bilo kakvom ogranienom idejom. Budui da nije pristupana ak ni Sinovima
Bojim, kao takva zove se Agam, ili Nepristupana.
28

Sedma i najvia sfera je Satya Loka, prebivalite Boga, jedina Stvarna Supstanca, Sat, u
cijelom univerzumu. Nijedno ime ne moe je opisati, pa je stoga ova sfera nazvana Anam,
Bezimena.

"Roen od vode i Duha"

Kada ovjek u satya yugi dosegne etvrtu, prijelaznu sferu - Maha Loku ili Vrata, te nadie
etvrtu i zadnju Mayinu mo, iza sebe ostavlja nestvarni svijet reflektiranog svjetla pa se
direktno krtava u istinskom duhovnom svjetlu, postajui tako Sin Boji. Tako bivajui
uronjen u svetu struju Auma (simboliziranu vodom) te osvijetljen direktnim svjetlom Duha,
ulazi u Jana Loku, Kraljevstvo Boje, gdje se ostvaruje njegovo vlastito sinovstvo. Isus je
odgovorio: "Zaista, zaista, kaem vam: osim ovjeka roenog od vode i Duha, nitko ne moe
ui u Kraljevstvo Boje." - Ivan, 3:5.
Toma mu je rekao: "Gospodine, ne znamo kamo odlazi. Kako bismo mogli poznavati put?"
"Ja sam Put, Istina i ivot" - ree mu Isus. "Nitko ne dolazi k Ocu, osim po Meni." - Ivan, 14:56. Vrata, etvrta sfera ili Maha Loka, predstavlja zadnju abidyu ili iluziju Maye, koja stvara
ideju odvojenog postojanja maloga ja, Ahamhkar, Ega, sina ovjejeg. Tako ovjek, Manava,
koji je potomak Maye, Neznanja, i njenih etriju sila ili iluzornih ideja, ima svoje porijeklo i
izvor u ovim etirima idejama koje se jo zovu Manus.

Dvadeset i etiri tatwe Kreacije

Sile Maye su od strane drevnih mudraca podijeljene u dvadeset i etiri principa, tatwe, i to
poimence: (1) Ahamkar, Ego; (2) Chittwa, Sredite Srca, univerzalni magnetizam; (3) Buddhi,
Inteligencija; (4) Manas, um; (5-19) pet vrsta elektriciteta, pancha-tatwe, svaka s tri
manifestacije, i (20-24) Bhoota, pet oblika grubog fizikog svijeta. Ova dvadeset i etiri
principa spominju se u Bibliji kao dvadeset etiri Starca, ili prvobitni principi. "Te oko
prijestolja bijahu dvadeset i etiri sjedita: i vidjeh da na njima sjede dvadeset i etiri Starca."
- Otkrivenje, 4:4.

29

Pet vrsta elektriciteta manifestiraju se na tri naina kroz tri gune: Sattwa - pozitivna, Tamas negativna, te Raja - neutralna. Gune su tri uzrone, vodee kvalitete sadrane i funkcionalne
kroz sve tatwe. Rije guna dolazi od korijena "gu" koji znai "raditi nezamjetno, ili jedva
primjetno", te "nee" to znai "voditi, usmjeravati". Pet pozitivnih Sattwa atributa
elektriciteta su apstraktni spoznajni osjeaji, Jnana-Indriya, kroz koje ovjek ostvaruje svojih
pet osjeta vida, sluha, mirisa, okusa i opipa. Manas, um, usmjerava ove Jnana-Indriya kroz
svoju samosvijest.
Pet neutralnih Raja atributa elektriciteta su apstraktni djelatni osjeti, Karma-Indriya, kroz
koje ovjek ostvaruje svoji pet sposobnosti artikulacije, kretanja, stvaranja, primanja i
izluivanja. Karma-Indriya su voene Pranom, ivotnom energijom.

Pet tanmatri, suptilna materija

Pet negativnih Tama osobina elektriciteta, kroz njihovu odbijajuu silu, stvara pet tanmatri,
koje su objekti apstraktnih osjeta. Naziv "tanmatra" dolazi od korijena "Tat", to znai "to", i
"matra" to znai "jedva". Tako tanmatra znai "samo to" ili "jedva to", dakle najsuptilniji i
najmanje opipljiv oblik materije, vibratorna struktura materijalne supstance. Klasificirane su
kao Roop, oblik i boja; Shabda, zvuk; Gandha, miris; Ras, okus i protonost; te Sparsha, dodir.
Ovih petnaest elektrinih manifestacija, zajedno s dva magnetska pola, Inteligencijom i
Umom, stvaraju Linga-Sharir ili Sukshma-Sharir, fino materijalno tijelo Purushe, Duha.
Daljnje poveanje negativne Tama gune, te kombinacija pet tanmatri, stvaraju pet
materijalni susptanci, ili buta, naeg fizikog svemira. Buta dolazi od korijena "bilo je". Prema
tome buta znai prolost. Stvarna priroda pet buta je iza vremena, u njihovoj kauzalnoj
tanmatri, te prethodnim tatwama. Istraujui porijeklo ovih termina, shvaamo veliki
znanstveni napredak, mnogo vei nego onaj u dananjem vremenu, od strane mudraca koji
su klasificirali procese stvaranja.

30

Poglavlje 4

Pet materijalnih buta

Prva buta je Byoma ili Akash, suptilni i vjeni fluid koji proima svemir, neobino vozilo
svjetla i zvuka. Njegova vibracija je geometrijski predstavljena kroz krug koji zaokruuje
mnogo toaka, predstavljajui atomsku kretnju unutar neogranienog prostora. Akash je na
suptilan nain povezan s tanmatrom zvuka. Ovaj naziv dolazi od korijena "ang", "proimati",
te "kash", "sjati".
Druga buta je Wayu. Znai "ono to tee", od korijena "wa", proimati, tei, i "yuk", to znai
"poveati". Wayu ini moguim da se manifestira zrak i sve plinovite supstance. U dubljem
smislu predstavlja dodir. Njegovo djelovanje je irenje, stezanje i pritisak. Njemu pripada i
kruna vibracija. Njegov oblik moe se vidjeti kada vjetar vrti prainu u krunom smjeru.
Trea buta je Tej, ili energija. Dolazi od korijena "jejus", to znai "svjetlo". Stvara
magnetizam, vruinu i svjetlo. U dubljem znaenju to je boja i oblik. Tej uzrokuje gorenje
vatre. Predstavlja ga trokutna mjera, te se moe uoiti u plamenu vatre koji ide gore u
stoastom obliku.
etvrta buta je Apa, ili tenost. Dolazi od korijena "ap", to znai "jaati, hraniti", te "a",
"djelomino". Zadaa joj je stezanje. U dubljem smislu to je okus. Odgovorna je za sve
tekuine, kao to je voda. Vibracija joj je polukruna. Lelujav protok oceanskih valova ilustrira
njezin ritam.
Peta buta je Kshiti ili Prithiwi, koja daje vrstou. Dolazi od izraza "pri", to znai "hraniti",
"th" to znai "stajati vrsto" te "wi", to znai "pokrivati". Njezina zadaa je da ojaa i da
vrstou. U dubljem smislu to je miris, te u najgrubljoj formi zemlja. Ima kutnu vibraciju, te je
zbog nje sastav materije podijeljen u izboene estice.
Ovih pet buta zajedno stvaraju grubo fiziko tijelo, Sthul Sharir, Purushe, Duha.

31

Ove dvadeset i etiri tatwe, kreativni principi Prirode, detaljnije su objanjene u malom djelu
pod nazivom "Kozmika kreacija", koje je objavljeno 1922. godine, a kojem je autor ovog
djela ko-autor.
Ove dvadeset i etiri tatwe sainjavaju cijelo tijelo Maye i njenih iluzija koje, pojedinano i
kolektivno, ovjek mora shvatiti i nadvladati tijekom napretka kroz krug etiriju svjetskih
doba, te da proe, ako tako odabere, u petu duhovnu sferu onkraj svakog svjetovnog
shvaanja i ogranienja krugova.

Duboki simbolizam "Otkrivenja"

U sljedeim biblijskim odlomcima, etiri sile Maye su prikazane kao etiri zvijeri; dvadeset i
etiri tatwe ili principa stvaranja kao Starci; savreni ovjek koji se uzdigao iz groba malosti
kao zaklano i uskrslo Janje; sedam sfera svemira kroz koje ovjek treba proi na svom putu
od maloga ja do Boanstva kao sedam Bojih duhova; misteriji Prirode pod Mayom kao
Knjiga.
"Tada opazim ispred prijestolja i etiriju Bia i posred Staraca Janje, koje stoji kao zaklano, sa
sedam rogova i sedam oiju, to je sedam duhova Bojih poslanih po svoj zemlji. I Janje se
primaknu da uzme knjigu iz desnice onoga koji sjedi na prijestolju. Kako uze knjigu, etiri Bia
padnu pred Janjetom zajedno s dvadeset i etiri Starca." - Otkrivenje, 5:6-8.

Postupak Samorealizacije
Pravila su dana u majstorskoj knjiici "Sveta Znanost" swamija Sri Yukteswara, koja e
koristiti svakom duhovnom aspirantu za realizaciju njegove vlastite boanstvenosti. Takvi
postupci i metode duhovnog postignua koje nalazimo u Bhagavad Giti i drugim svetim
knjigama Indije dolaze nam iz duboke drevnosti, te su svjedok Boanskog Znanja drevnih
mudraca koji su mogli svoje uenike voditi iz tame Maye u svjetlo Duha kroz sveobuhvatno
treniranje tijela, uma i due.

32

Proienje materijalnog tijela ide zajedno s poznavanjem svijeta Prirode; proienje

elektrinog tijela s tapama; religiozna vrstina kroz strpljenje i umjerenost u radosti i tuzi,
kad god je postignuta permanentna ravnotea; proienje magnetskog tijela (Chittwa)
kontroliranjem daha kao to je to pokazao Guru, kad god se netko spaja na tok Pranave ili
Sabde, Auma, kreativne vibracije.

Relativnost yuga
Znanje o ovim raznim koracima prema Samorealizaciji dolaze ovjeku kroz prirodan tijek
razliitih yuga, te stanje ovjeanstva openito u bilo kojem vremenu odreuje yuga u kojoj
ovjek ivi, ili obratno. Yuge takoer imaju svoj karakteristini utjecaj na individualni ivotni
krug svakog ovjeka, kao to to ima svaki solarni dan ili no, kako je to ranije i objanjeno.
Tako ovjekova nezrelost, fizika bespomonost i mentalna nerazvijenost odgovaraju kali
yugi, kad je ovjek ovisan o Prirodi. Otkrivanje moi svog uma, te arki mladenaki idealizam
predstavljaju dwapara yugu nekog pojedinca, dok su narasle moi zrelosti izraene u treta
yuga periodu. Mudrost i suosjeaj, teko steeni darovi idealne starosti, odgovaraju satya ili
zlatnom dobu ovjeanstva, o emu tako lijepo pjeva pjesnik:
"Ostari zajedno sa mnom,
najbolje e tek doi
ono posljednje u ivotu,
zbog ega je prvo stvoreno."
Slino tome, ovjek koji je stekao slobodu, Jivan Mukta Sanyasi, pobjednik etiriju iluzija
Maye, nalazi se u satya yugi svog individualnog kruga, iako moe ivjeti u kali, dwapari ili
treta yugi svijeta, te kao suprotnost tome moe biti Spasitelj Svijeta kroz svoj svijetli primjer.
Tako je Isus, koji je postao Krist, ivio u kali yugi svjetskog kruga, ali je transcendirao etvrtu
sferu, Maharloku, to odgovara satya yugi, te je uao u petu sferu Sinova Bojih, Jana Loku.

33

Poglavlje 5
Sada dolazimo u razmatranje autentinosti ovog plana etiriju svjetskih doba, u svjetlu
poznate povijesti i dokaza o prapovijesti, ukljuujui taj maglovit pomak u vremenu koji
poinje oko 6000 godina prije Krista, kada se pojavljuje takozvana "zora povijesti".
Koji razlog imaju studenti otvorenog uma da vjeruju ovom davnom hinduskom sistemu yugakronologije, temeljenom na ekvinocijsko-precesijskom krugu? Jesmo li zaista, u naem
trenutnom vremenu, u uzlaznom luku napretka? Je li ovjeanstvo zaista 1698. g. poslije
Krista izalo iz eljeznog kali doba u svjetlije bronano doba dwapare? Je li zaista postojalo
zlatno doba ovjeanstva koje je zavrilo 6702. godine prije Krista? Zato bi vjerovali u
istinitost ovog plana krugova, koji se kosi s mnogim drugim planovima ponuenim u raznim
standardnim metafizikim i astrolokim spisima, te ga ne podupire moderna povijesna
znanost? Ukratko, koje su to injenice, zapisi i dogaaji iz nedaleke prolosti kao i one davne,
koji mogu razumno biti priznati kao vrsta veza izmeu ekvinocijsko-precesijskog kruga
nebesa od 24.000 godina, te uspona i pada naroda i civilizacija na ovoj zemlji?
U pokuaju da odgovorimo na ova pitanja najprije moramo razmotriti ortodoksne povijesne
poglede i njihovu pozadinu, a koji su predstavljeni od strane naih vodeih antropologa,
geologa, arheologa i uenjaka.

Poetak tone kronologije

H. G. Wells, u svojoj "Skici povijesti", kae: "Kronologija poinje biti precizna samo kad
odreuje tonu godinu nekog dogaaja nakon uspostave era Prve olimpijade (776. pr. Kr.) te
izgradnje Rima (753. pr. Kr.)."
Ovi se datumi otprilike poklapaju s poetkom tamnog doba, kali yuge silaznog luka 702. g. pr.
Kr. Tako moemo rei da je poetak povijesti, s obzirom na to koliko je moderna kronologija
uspjela odrediti tone datume, u poklapanju s jednim vremenom unutar yuga ekvinocijskoprecesijskog kruga, iju emo vjerodostojnost sada provjeriti. Podruje povijesti se,
meutim, prostire na mnogo manje toan i razumljiv nain, do 6000 godina pr. Kr., to je
datum, dan od modernih arheologa, kada su postojali sumerski gradovi Nippur i Eridu u
34

Mezopotamiji. "Moda su najraniji ljudi", pie Wells, "kako bi izgradili prve prave gradove u
bilo kojem dijelu svijeta, bili ljudi nepoznatog porijekla zvani Sumerani Oni su razvili svoju
civilizaciju, svoje pismo, svoju mornaricu, kroz period koji moe biti dva put dui od cijelog
perioda kranske ere sve do sada. Prvo od sviju carstava je utemeljeno od visokog sveenika
boga sumerskog grada Uruka Tamo su se razvili prvi hramovi te prvi sveenici-vladari meu
ovjeanstvom za koje znamo."

Ostaci sumerskog zigurata

Povijest pokriva nekoliko yuga

Ako tako uzmemo 6000. g. pr. Kr. kao oznaku "zore ovjeanstva", vidjet emo da se ovaj
datum ugrubo poklapa s poetkom treta yuge srebrenog doba silaznog luka, koje je poelo
6702. g. pr. Kr. Na ovaj nain, povijesni zapisi, koji zapoinju od Sumerskog carstva oko 6000.
pr. Kr. do dananjeg dana, otkrivaju, potpuno ili djelomino, priu ovjeanstva za period
godina koje e ukljuiti, kroz kartu vremena i godina koju upotrebljavamo, cjelokupne yuge
trete, dwapara i kali silaznog luka, te takoer cijelu kali i sami poetak dwapare uzlaznog
luka. Tako su cijela etiri doba i dio petog doba unutar povijesnog razdoblja ijim emo se

35

zapisima i svjedoanstvima okrenuti u naem naporu da odredimo je li se razliiti utjecaji

yuga mogu razotkriti u ivotu ovjeanstva.

Suvremena povijesna interpretacija

Geolozi smatraju da je Zemlja stara otprilike milijardu i 600 milijuna godina. (Einstain je
nedavno iznio svoju procjenu da je Zemlja stara oko 10 milijardi godina.) Antropolozi i ostali
znanstvenici tvrde da je gotovo cijelo to vrijeme bilo bez ljudi, te prvo pojavljivanje ovjeka
neandertalca stavljaju u vrijeme oko 50.000 godina pr. Kr., kada je nestajalo etvrto i
posljednje ledeno doba. Oko 20.000 godina pr. Kr. ovjek je dosegnuo u Egiptu i
Mezopotamiji poetak agrokulturne drave, neolitik ili novo kameno doba. I konano
dolazimo u vrijeme 6000 pr. Kr., "zoru povijesti", kada su postojali prvi poznati gradovi i
sumerska civilizacija. Od tada pa do dananjeg dana povjesniari tvrde da raspoznaju manjevie stabilan rast i irenje civilizacije, te napredak meu ljudima.
"Postoje nazadovanja, masakri, razne poasti", pie Wells, "ali je u cjelini to pria o
poveanju. Za 4000 godina (pr. Kr.) ova nova stvar, civilizacija, izrasla je kao drvo; sada
gubei granu, sada ogoljeno od oluje, ali stalno raste i poveava se."
Ova Wellsova teorija je teorija gotovo svih modernih uenjaka. Njihovo vienje civilizacije
kao drva koje raste, prvotno zasaenog, kao sjeme hrasta, ne prije 10.000 pr. Kr., te
poveavajui se sporo i postupno do dananje visine i opsega, je njihova primarna postavka,
iz koje su izvueni svi njihovi zakljuci o relativnoj vanosti i dosegu svih civilizacija unutar
povijesnih granica. Izreeno kao logiki silogizam, argument povjesniara je ovaj:
(1) Put civilizacije u cjelini ide ravnom linijom naprijed kroz stoljea; (2) Civilizacije drevnog
Egipta, Indije, Kine, Mezopotamije, Knososa i drugih centara rane kulture prethode
suvremenom napretku mnogo tisua godina; (3) Zato je stari svijet neophodno inferioran u
odnosu na dananju civilizaciju, koju predstavljaju vodee nacije i najvei umovi naeg doba.

36

Jednostavno, ali ne i istinito

Jednostavno, zar ne? To je hipoteza koja moe proi kao tona dok se odnosi na dokaze
zaista poznatih povijesnih perioda koji datiraju, kako smo vidjeli, tek od osnivanja Rima i
poetka kali yuge silaznog luka. Ali tako pojednostavljena teorija koja jako mnogo laska
graditeljima moderne kulture, "vladarima sviju doba", - nije istinita. Nee i ne moe se
uklopiti u injenice i spomenike onih monih civilizacija koje su prole kroz njihova zlatna,
srebrena i bronana doba izmeu godina 11.502 pr. Kr. do 702. pr. Kr.
Civilizacija, praktian rezultat ovjekove sposobnosti da razumije i koristi moi znanja, ne
slijedi ravnu liniju prema naprijed, kao to to tvrde povjesniari. Umjesto toga ide krunom
(ili tonije spiralnom) putanjom, s polukrugovima prema gore i dolje koji zavravaju jedan u
drugom kao to prirodno i neizbjeno dan slijedi no, i godinje doba jedno drugo.

"Kako na Nebu, tako i na Zemlji"

Hermetika izreka "Kako gore, tako dolje; kako na Nebu, tako i na Zemlji", iz hermetikog
zakonika, je tona. Sva kreacija, sve pod prirodom (Maya) je pod krunim zakonom. Svi
planeti i sunca okreu se oko svojih orbita kako bi dovrili i nastavili svoje pojedinane
krugove. Sfera ili krug predstavlja savrenstvo forme, te je arhetip univerzalne strukture.
"Filozofija povijesti ljudske vrste, vrijedne svoga imena", napisao je Friedrich Ratzel u svojoj
"Povijesti ovjeanstva", "mora zapoeti s nebesima i silasku na zemlju, mora biti odreena
uvjerenjem da je svekoliko postojanje jedno - jedinstvena koncepcija koja se proima od
poetka do kraja pod jednim identinim zakonom." Iako Ratzel nije shvatio ogromne
implikacije ove svoje misli, te uope nije uvidio vezu izmeu nebesa i zemlje ni u jednom
smislu dubljem od pukog fizikog ogranienja, njegovi su rijei ipak duboko tone.
Nai suvremeni povjesniari i uenjaci ne shvaaju univerzalne zakone koji vladaju svime to
postoji, niti su uspjeli ui u trag istinitoj i drevnoj prii o razvoju civilizacije tijekom bezbrojnih
ekvinocijsko-precesijskih ciklusa ili ak tijekom jednog ciklusa od 24.000 godina. Duhovna
percepcija mora prethoditi otkrivanju istine ak i u materijalnim svjetovima, i nijedno ljudsko

37

znanje nikad nije sigurno dok duhovni zakon iza njega nije spoznat. Grijeiti je ljudski, znati je
boanski.

"Kako na Nebu, tako i na Zemlji" - planeti u orbiti

"Oni koji nisu prakticirali devociju pogreno shvaaju prirodu svijeta", kae jedan redak
hinduskih Purana. "Neznalice, koji ne shvaaju da je ovaj univerzum stvoren od Mudrosti, te
sude o njemu samo kao o objektu (osjetilne) percepcije, izgubljeni su u duhovnoj tami."
Gledati civilizaciju kao "novu pojavu" u prii o ovjeanstvu, te je kao Wells usporeivati s
drvetom, koje poinje od sjemena od prije nekih 6000 ili 10.000 godina, te tako ustrajno
raste i preivljava sve oluje da bi doseglo dananju veliinu, pogrena je koncepcija koju e
budui povjesniari, u svjetlu potpunijeg istraivanja i kroz svoje otvorenije umove, odbaciti.

12 000 godina staro drvo

Meutim, istina je da se napredovanje civilizacije tijekom 12 000 godina uzlaznog luka od
cjelokupnog kruga od 24 000 godina moe povezati s rastuim drvetom. Tako zapoinjui od
498. g. nakon Krista kad je jesenski ekvinocij dosegao najniu toku svog kruga i poeo
38

uspinjanje koje e dovriti 12 498. poslije Krista, moemo zamijetiti sporo i postupno
poboljanje civilizacije, u usporedbi s nemirima i dekadencijom svijeta u prethodnom 1200
dugom periodu kali yuge silaznog luka, koji je trajao od 702. pr. Kr. do 498. poslije Krista.
No druga polovica ekvinocijsko-precesijskog kruga, strana koju predstavlja silazni luk, nikada
nee biti popraena poveanjem opih civilizacijskih dostignua i prosvijetljenou svijeta, ali
e svjedoiti kako e veliko spiritualno naslijee silaznog zlatnog doba biti postupno
izgubljeno tijekom jo uvijek slavnog srebrenog doba, te kako udesne materijalne civilizacije
i postignua ovjeanstva tijekom silaznog bronanog doba bivaju polako ali neumitno
izgubljena i razorena tijekom mranog eljeznog doba. Tako je posljednji silazni luk povijesti
mjeren od 11 502. pr. Kr. do 498. poslije Kr., te neshvatljivo visoka (za nae poimanje)
civilizacija zlatnog doba, koja je trajala do 6702. pr. Kr., tako potpuno nestala da suvremeni
povjesniari ne ele priznati da je ikad i postojala. Godinu po godinu, tijekom prolaska
jesenskog ekvinocija dolje prema silaznom luku svoga kruga, znanje i mo ovjeanstva je
opadalo i nestajalo, dok nije dosegnuta najnia toka kruga, 498. g. poslije Krista, te je svijet
upao u gotovo potpuno barbarstvo to je popratilo pad Rima i unitenje Zapadnog carstva,
dok je drevno svjetlo Indije, Egipta i Kine gotovo iezlo.

498. g. poslije Krista - najnia toka silazne kali yuge

39

Drvo nestaje
Ako usporedimo civilizaciju za vrijeme perioda uzlaznog luka s drvetom koje iz sjemena
izrasta u golemi hrast tijekom 12.000 godina, tada moemo, slijedei dalje tu ilustraciju i
povezujui civilizaciju silaznog luka s monim hrastom koji se vraa unatrag u prvobitno
stanje sjemena, to prikazati na nain vraanja filma unatrag. Druga usporedba bila bi da
velianstveno drvo kroz sjeu polako nestaje tijekom 12.000 godina, te da mu se sokovi sue,
a korijenje mu umire u zemlji koja postaje neplodna.

Milton, Shakespeare, Solomon

"Vrijeme e potei unatrag i donijeti zlatno doba." Tako je napisao Milton, i njegova
upotreba rijei "potei unatrag" je potpuno prikladna, implicirajui tako i krug koji je
poveznica s periodima razliitih doba, i retrogradno kretanje jesenske ekvinocijske toke
protiv poretka dvanaest konstelacija zodijaka.
Shakespearova djela obiluju referencama na etiri doba svijeta. Sljedei redak pokazuje
njegovo poznavanje krunog tijeka (Julije Cezar, 3.1):

"Koliko e mnogo doba

biti izvedeno na naoj uzvienoj pozornici.
Kroz jo neroene oblike i nepoznate jezike."
Neprolazna Solomonova mudrost ostavila nam je ove dubokoumne retke (Propovjednik, 1:911):
"to je bilo, opet e biti, i to se inilo, opet e se initi,
i nema nita novo pod suncem.
Ima li ita o emu bi se moglo rei: 'Gle, ovo je novo!'
Sve je ve davno prije nas postojalo.
Samo, od prolosti ne ostade ni spomena,
kao to ni u budunosti nee biti sjeanja
na ono to e poslije doi."
40

Te ponovo kae (Propovjednik, 3:15):

"to biva, ve bijae, i to e biti, ve je bilo;
a Bog obnavlja to je prohujalo."

Krug evolucije-involucije
Zakon krunog tijeka podrazumijeva evolucije i involuciju, napredak i nazadovanje,
obnavljanje i unitavanje. Sunce, koje izvana usamljeno daje ivot naem planetu, okree se
oko

svoje

orbite,

odreujui

poziciju

jesenskog

ekvinocija

na

putu

zodijaka.

Kada jesenska ekvinocijska toka pada na uzlaznu polovinu svoga kruga oko zodijaka,
ovjeanstvo se uzdie iz neznanja u znanje, a kada pada na silaznu polovinu, ovjekov um
postupno tone iz prosvijetljenosti u tamu.
Takav je zakon; to je klju ispravne interpretacije prie o ovjeanstvu kroz vjekove.
Ovaj klju - razumijevanje veze izmeu ekvinocijsko-precesijskog kruga s usponom i padom
civilizacija - bio je skriven od svijeta preko 2400 godina, tijekom prolaska dva perioda od po
1200 godina obiju kali yuga, jedne silaznog i jedne uzlaznog luka. Sada, u naoj trenutnoj
234. godini dwapare uzlaznog luka, ovo je znanje opet izalo na svjetlo, po prvi puta u
Zapadnom svijetu, koliko je ova autorica svjesna.
S ovim kljuem, povjesniari u neko tako dalekom danu nae dwapara yuge otkljuat e vrata
koja nas sada odvajaju od istinskog razumijevanja drevnih civilizacija ija bi nas
velianstvenost mogla, i hoe, pouiti i nadahnuti.

41

Poglavlje 6
Moderni povjesniari, ne znajui za kruni zakon koji odreuje uspon i pad civilizacija, i
zaslijepljeni proizvoljnom teorijom da se primitivno ovjeanstvo razvilo iz paleolitika i ulo u
neolitik ili novo kameno doba rudimentarne poljoprivrede, te vjerujui da prvi poeci ljudske
kulture zapoinju oko 15.000 godina pr. Kr., potpuno su nesposobni da otkriju tragove i
dokaze slavnih civilizacija koje su zapravo bile u samome procvatu uzlaznog zlatnog doba
svoga vremena.
ak su i mnogobrojni dokazi civilizacija zlatnog i srebrenog doba posljednjeg silaznog luka,
koja su zajedno trajala od 11 502. 3102. pr. Kr., su ili krivo protumaeni, ili potpuno
ignorirani od strane modernih uenjaka. Kako bismo razumjeli glupost njihovih ishitrenih
zakljuaka da je drevni svijet morao biti, u usporedbi s dananjim, u nerazvijenom i
primitivnom stanju, potrebno je sjetiti se da je moderna arheologija kao znanost zapravo jo
nezrela.

Arheoloka istraivanja
"Sve do poetka 19. stoljea", pie profesor Morris Jastrow, "Egipat, Babilonija i Asirija bili su
jedva neto vie od pukih imena. Duh skepticizma koji prati snanu elju za istraivanjem
doveo je istraivae do toga da sumnjaju u prie koje nalazimo kod klasinih pisaca, a koje
opisuju velika postignua Egipana i Babilonaca", i tako je dao poticaj trenutnim arheolokim
istraivanjima. Egipat je zasad privukao najvie panje i arheolokih istraivanja te se kroz
Tutankamona, piramidu u Gizi i druga nalazita prikupilo najvie dokaza o velianstvenosti
egipatske prolosti, to bi moglo dovesti do radikalne promjene u stavovima moderne
povijesti. Ali Indija, Kina, Mongolija i ameriki kontinenti te druga mjesta na kojima su se
nalazile drevne civilizacije jo su uvijek veim dijelom nepoznati i netaknuti arheoloki zlatni
rudnici. Dok se ta mjesta ne istrae i dok se ne pone tragati za dokazima prolih kultura,
trenutni dogmatski stavovi povjesniara u vezi uloge koju su ove zemlje imale u prii o
ovjeanstvu su ne samo nezreli, ve potpuno bezvrijedni. Budua arheoloka istraivanja u
ovim zemljama razotkriti e sav besmisao stavova dananjih povjesniara u vezi prolosti.

42

Kruni zakon povijesti, gdje god se civilizacija i ljudski rod diu i padaju s dizanjem i padanjem
jesenskog ekvinocija na krugu zodijakih konstelacija, moe baciti dragocjeno svjetlo na
takve povijesne zagonetke kao to su nestajanje kontinenata i velikih civilizacija poput
Lemurije i Atlantide. Isti taj kruni zakon odgovoran je za nedostatak kontinuiteta u napretku
ovjeanstva, i po njemu je jasno zato dokazi iz povijesti otkrivaju, u jednoj fazi, ovjeka na
primitivnom stupnju razvoja, dok dokazi iz ranijih perioda otkrivaju da je ovjek posjedovao
mona umijea, sposobnosti i znanja, naprednija ak i od naih. Danas je popularno meu
raznim uenjacima i znanstvenicima ismijavati ideju krunog zakona povijesti, jer kad bi
priznali njegovu istinitost to bi unitilo njihovu visoko cijenjenu teoriju o "civilizaciji koja ide
ravno naprijed" od zamiljene "zore ovjeanstva" 15.000 godina pr. Kr.

Ostaci Atlantide u viziji suvremenog umjetnika

Suvremeni pogled na krugove

"Indijski je duh", pie Wells u svojoj "Skici povijesti", "bio pun ideja o krunim tijekovima; po
njima sve se je ponovno vraalo. Prirodno je da ovjek stvara takve ideje; tako stvari

43

izgledaju sve dok ih ne analiziramo. Moderna znanost nam je jasno pokazala da nema takvih
ponavljanja kao to smo skloni pretpostaviti; svaki dan je za neznatnu vrijednost malo dui
od prijanjeg dana; ni jedna generacija nije tono ista kao prethodna generacija; povijest se
nikada ne ponavlja; promjena, kao to vidimo, je neiscrpna; sve stvari su vjeno nove."
S ovakvim proizvoljnim argumentom, povjesniar potpuno zatvara svoje oi ne videi tako
kruni klju koji je sam po sebi sposoban otvoriti vrata istinske interpretacije povijesti, te je
takoer u stanju rijeiti mnoge neugodne probleme, kao na primjer pitanje Atlantide, a s
kojima se povjesniari trenutno ne mogu nositi. Zakon krunog ponavljanja ili tijeka, nije tek
"prirodna pretpostavka" kao to je Wells smatrao, ve bi zapravo mogao osvanuti u
umovima ljudi koji imaju bogatog iskustva u astronomskim promatranjima, i koja im slue
kao dokazi i vodii. "Moderna znanost nam je jasno pokazala da nema takvih ponavljanja"
- Astronomske konstante, kao na primjer nepromijenjena duina zvjezdane godine te
apsolutno dnevno okretanje Zemlje oko svoje osi, oito nisu priznate od Wellsa, pogotovo
kada kae "svaki dan je za neznatnu vrijednost malo dui od prijanjeg dana." Oito je da nije
bio svjestan da je polovica dana u godini zapravo neto kraa u svojoj duini. Takoer nije
razumio ideju da takav kruni zakon u astronomskom smislu nije od dana do dana, ve od
godine do godine, te tako u povijesnom smislu ne od generacije do generacije ve od
ekvinocijskog doba do ekvinocijskog doba. "Povijest se nikada ne ponavlja" - ova dogmatina
izjava je dana od onoga tko je priznao da jedini zaista dobro poznat period povijesti zapoinje
od osnutka Rima 753. g. pr. Kr., ali svejedno za sebe vjeruje da je sposoban utvrditi dogme u
vezi povijesti ovjeanstva za posljednjih milijun godina.
S obzirom na to da su arheoloka istraivanja tek zapoela, te da su tek takorei oeala
povrinu na nekoliko mjesta u svijetu, ostavljajui tako najvei dio svega toga netaknutim i
nedodirnutim, a i dokazi mnogih naprednih civilizacija gotovo neizbjeno lee skriveni pod
svjetskim oceanima i morima, ipak se moe rei da nema nedostatka pisanih i tradicionalnih
dokaza o ovim drevnim kulturama. Ali ovdje opet nastupa navada suvremenih znanstvenika i
povjesniara da ismiju, krivo predstave i pogreno protumae ove dragocjene izvore koji bi,
ispravno shvaeni, mogli na istinit i otkrivajui nain predstaviti ivot i znanje prolih doba
dananjem drutvu.

44

Platon i Herodot
Tako je Platonovo spominjanje Atlantide ocijenjeno kao povijesno bezvrijedno, i moderni
komentator, Jowett, nazvao ju je jednom od Platonovih "plemenitih lai". Herodot, grki
"otac povijesti" (roen 484. pr. Kr.), koji je posjetio Perziju, Asiriju, Babiloniju, Egipat i zemlju
Skita kako bi prouio zapise o njihovoj prolosti, napisao je opirnu "Povijest" koja je jednim
svojim dijelom prihvaena kao vjerodostojna od strane suvremenih povjesniara, ali takoer
i odbaena kao "apsurdna" i "nevjerovatna" kada god Herodot spominje postignua drevnih
naroda za koje moderni znanstvenici misle da su "nemogua" u tim ranim danima. Pa ipak
svaka injenica koju je naveo Herodot u vezi visokih civilizacija drevnih zemalja koje su
nestale ak i mnogo prije njegova vremena potpuno je potvrena arheolokim
istraivanjima. Wells tako pie: "Odvana putovanja morem koja su poduzeli Feniani, prije
osporavana a sada potvrena arheolokim dokazima, opisao je Herodot koji je tako ustvrdio
da je faraon Neho iz 26. dinastije uzeo u slubu neke Feniane da oplove Afriku", a to je
putovanje zaista i uspjelo.

Herodot

Champollion, izvrsni francuski arheolog koji je prvi deifrirao hijeroglife, rekao je da

"pretjerane" prie Herodota o veliini i postignuima drevnog Egipta nisu izmiljotine, te da
je "sve to nam je rekao Herodot i egipatski sveenici utvreno kao istinito, a to je potvreno
i od suvremenih znanstvenika."

45

Egipatska kronologija
Herodot i drugi grki povjesniari biljee da je dinastijska kronologija Egipana bila
podijeljena na etiri perioda koji su bili pod utjecajem bogova, polubogova, heroja i obinih
smrtnika. Ova etverostruka podjela jasno je povezana s egipatskom povijeu tijekom
12.000 godina zadnjeg silaznog luka ekvinocijskog ciklusa, te je Egipat proao kroz svoje
zlatno, srebreno, bronano i eljezno doba od 11.502 g. pr. Kr. do 498. g. poslije Krista.
Slino tome, ezoterini idovi smjetaju ema, Hama i Jafeta, trojicu Noinih sinova od koji su
navodno potekli svi ljudi poslije velikog potopa, u zlatno doba, kada su ljudi ivjeli etiri ili
vie stoljea. Suanjstvo idova dogodilo se oko 586. g. pr. Kr. ili moda ranije, ali u svakom
sluaju bilo je to blizu poetka kali yuge silaznog luka (702. g. pr. Kr.).

Pogledi francuskih arheologa

"Iako je porijeklo starog Egipta nepoznato, u najdavnijim periodima koji su unutar granica
povijesnog istraivanja moe se primijetiti da je Egipat imao odline zakone, utvrene
obiaje, gradove, kraljeve i bogove; te iza svega toga, iza tih starih epoha, jo dublje u
prolost, nalazimo ostatke koji pripadaju jo davnijim i udaljenijim periodima civilizacije. U
Tebi, dijelovi ruevnih graevina omoguuju nam da prepoznamo ostatke prijanjih
struktura, materijale koji su posluili za izgradnju ovih spomenika koje sada postoje ve 36
stoljea!" Tako je napisao Champollion-Figeac, slavni arheolog i brat Champolliona kojeg smo
ve spomenuli. Ovi izvrsni francuski istraivai nisu, kao veina modernih povjesniara,
prezreli i odbacili povijesne injenice sadrane u drevnim knjigama kao to je "Knjiga
Hermesa" koja "zaista sadri", kako je to napisao Champollion-Figeac, "brojne egipatske
tradicije koje su podrane kroz najautentinije nalaze i spomenike Egipta nezamislive
drevnosti". On se dalje pita (mislei na inicirane egipatske sveenike koji su bili uvari svetih
hermetikih knjiga) "je li ikad na svijetu postojala takva grupa ili kasta ljudi koja bi im mogla
biti jednaka u moi, znanju, uenju i umijeima?"
lanak naslovljen "to su znali stari Egipani", a koji se odnosi na rezbarije u egipatskim
hramovima, kae: "Svaki je od ovih kamena prekriven hijeroglifima, i to su stariji, to su
ljepe izvedeni. Zar nam ovo ne daje novi dokaz da je povijest svoj prvi letimini pogled na
46

drevne narode ostvarila kad su njihova umijea meu njima ve poela brzo propadati? Da
su sva ova djela, kojih se vrstina nadmee s njihovom ljepotom, napravljena prije vremena
Izlaska, sada nema nikakve povijesne sumnje." Sir Gardner Wilkinson dodaje svoje
svjedoanstvo da "ne moe otkriti primitivan nain ivota ili barbarske obiaje, ve postojanu
civilizaciju od najranijih perioda".
"Graevine", kae Savary u svojim "Slovima o Egiptu", "koje osupnuju putnika, pune njegov
um velikim idejama. Pri pogledu na kolosalne piramide i monumentalne obeliske, koji kao da
nadmauju granice ljudske prirode, on e zadivljen isprekidanog daha rei: 'Ovo je djelo
ovjeka', i ovaj osjeaj ini se kao da oplemenjuje njegovo postojanje."

Egipatske piramide

Piramide zlatnog doba

"Mehanizam", pie Salverte, "je od strane davnih ljudi doveden do savrenstva koje jo nije
postignuto u dananjim vremenima. Zar nismo bili zaskoeni brojnim potekoama u
pokuaju da stavimo na postolje jedan od onih monolita koje su Egipani, etrdeset stoljea
ranije, postavili u tako velikim brojevima?" Za mnoge od stotina piramida, tih "glupih i
47

predivnih graevina", kako ih zove profesor Carpenter, "koje svojom grandioznou i

ljepotom jo uvijek impresioniraju nakon prolaska tisua godina", bit e s vremenom
dokazano da su bile izgraene tijekom posljednjeg zlatnog doba. Baron Bunsen, jedan od
najboljih strunjaka, priznaje da "nita nije nemogue samo po sebi u sjeanjima i zapisima
velikih zbivanja u Egiptu 9000 godina pr. Kr." Jedna je piramida u "Knjizi Hermesa" opisana
tako da gleda prema moru "iji se valovi razbijaju u nemonom bijesu protiv njenog temelja."
Ovaj redak implicira porijeklo "prije postanka saharske pustinje".
Ove kolosalne graevine, koje "su simbolizirale kreativni princip Prirode, te su takoer
ilustrirale principe geometrije, matematike, astrologije i astronomije", prema H. G. Wellsu su
"nadgrobna brda bez znaenja. Podignuta su u vrijeme kad je inenjerstvo kao znanost jedva
i zapoelo". Pa ipak sve te graevine predstavljaju brojne dokaze o inenjerskim umijeima i
tehnikom znanju koje se ne moe nai nigdje u naem modernom svijetu. "Geometrijsko
znanje graditelja piramida", kae profesor Smyth, "poelo je gdje je Euklidovo zavrilo."
Njihove metode stvaranja trajnog cementa i transportiranja golemih monolita preko jako
velikih udaljenosti samo su dvije od mnogih zagonetki koje ostaju nerijeene do dana
dananjeg.
G. R. Gliddon pie: "Filolozi, astronomi, kemiari, slikari, arhitekti i fiziari trebaju se vratiti u
Egipat da bi nauili podrijetlo jezika i pisanja, kalendar gibanja Sunca, umijee rezanja granita
bakrenim dlijetom, davanje elastinosti bakrenom mau, pravljenje ae sa arenim
nijansama duginih boja, pomicanje blokova od poliranog sijenita, teine 900 tona, na bilo
koju udaljenost, kopnom ili vodom, izgradnju lukova sa zapanjujuom preciznou koja nije
nadmaena sve do danas, oblikovanje dorskog stupa tisuu godina prije nego to su Dorani
uope poznati u povijesti, slikanje fresaka bojama koje ne nestaju, praktino poznavanje
anatomije, gradnju piramida koje prkose vremenu." Takoer su radili papir od papirusa koji
je odolijevao vremenu, i koji je bio tanji i vri od uredskog papira.
Ovi citati, i mnogi slini koji imaju jednako vano znaenje, mogu se nai u Blavatskynom6
djelu Otkriveni Isis, koje obiluje nepobitnim dokazima o slavi i veliini drevnoga svijeta.
H. G. Wells, sa svojom smijenom pretpostavkom da prva civilizacija i prvo poznato carstvo u
povijesti pripada tajnovitim Sumeranima za koje smatra da su se pojavili oko 6000 godina pr.
6

Helena Petrovna Blavatsky (1831. - 1891.), poznata i kao madam Blavatsky, osnivaica je teozofije i
Teozofskog drutva. (op. prev.)

48

Kr., ignorira dokazano prvenstvo egipatske civilizacije, kao to ignorira i injenicu da mu

gotovo potpuni nedostatak arheolokog istraivanja u Indiji i u mnogim drugim zemljama ne
daje nikakvu razumnu mogunost da donosi kojekakve pretpostavke ili da pravi "skicu
povijesti", barem to se tie drevnih civilizacija. Ovdje se ne moe prenaglasiti vanost
injenice da se ne moe ispravno vidjeti povijest bez poznavanja krunog zakona koji
povezuje ekvinocijski krug s razdobljima rasta i propadanja ovjeanstva. Samo tako moemo
razumjeti kako to da su visokorazvijene civilizacije poput Atlantide, Lemurije, Indije, Egipta,
Asirije, Kaldeje, Fenicije, Kine, Krete sa sjeditem u Knosu, i civilizacije u drevnom Peruu i
Meksiku, tako vremenski daleko od nas u prolosti, bile ipak razvijenije od kasnijih kultura,
kao to je na sadanji stupanj razvijenosti superiorniji onome koji e biti tijekom perioda
sljedee kali yuge silaznog luka, od 23 298. do 24 498. godine.

Sadanji ljudi kamenog doba

Otkrie ostataka iz neolitika za koje se ini da potjeu iz perioda koje bi po ekvinocijskoj karti
smjestili u vrijeme visokih drevnih civilizacija posljednjeg zlatnog, srebrenog i bronanog
doba silaznog luka, nema neku veu indikativnost da je u to vrijeme cijeli svijet bio na
primitivnom stupnju razvoja tijekom tih perioda, kao to ni postojanje ljudi iz kamenog doba
poput Bumana i Hotentota, pigmejaca iz Konga i domorodaca s Nove Gvineje u naem
modernom dobu nije indikator da ustvrdimo kako oni predstavljaju stupanj razvoja
dananjeg svijeta. Ovdje je neophodno ponoviti da prije nego to arheolozi mogu ispravno
govoriti o uvjetima koji su postojali u drevnom svijetu trebaju poduzeti iscrpna iskapanja i
istraivanja u onim zemljama drevnih kultura u kojima sada nema nikakvih istraivanja. ak
je i u Egiptu otkriven tek mali dio njegove povijesti, a i taj mali dio uglavnom pripada
kasnijem i inferiornijem bronanom dobu.
Nadalje, arheolozi pokazuju neoprostivu nevoljnost i otpor da priznaju prave datume u koje
spadaju njihovi nalazi, i gotovo svaki datum koji pridaju drevnim kraljevima i kraljevstvima je
preblizu naem modernom vremenu za nekoliko tisua godina. Tako na primjer kad su
sumerski natpisi Sargona I. (koji je osnovao Akadsko carstvo i pokorio Sumerane za vrijeme
posljednjeg srebrenog doba) bili deifrirani, povjesniari im nisu pridavali starost veu od
49

1600 g. pr. Kr. Danas je ipak priznato od strane Hilprechta i drugih vodeih autoriteta na
podruju povijesti da je Sargon I. vladao u vremenu oko 3800 godina pr. Kr., to je razdoblje
koje se poklapa s onim (3750 g. pr. Kr.) kojeg je dao Nabonid, zadnji vladar Kaldejskog
carstva koje je procvalo oko 545. g. pr. Kr., i koji je poduzeo davna istraivanja o povijesti
civilizacija iji je vrhunac bio daleko prije njegovog vremena.

50

Poglavlje 7
Posljednji lanak iz ove serije bacio je svjetlo na drevnost egipatske civilizacije koju Bunsen,
najbolji suvremeni autoritet, stavlja u vrijeme 21.000 godina prije Krista, za kada smatra i da
je bila sagraena prva piramida. Nemogue je unutar ograniene serije ovih lanaka pronai
detaljne tragove posljednjeg zlatnog, srebrenog i bronanog doba civilizacija Indije, a ije bi
prouavanje znailo, kako je rekao Louis Jacolliet, "otkriti izvore ovjeanstva".
"Na isti nain", napisao je ovaj veliki francuski uenjak, "kao to moderno drutvo nailazi na
prolost na svakom koraku; kao to su nai pjesnici kopirali Homera i Vergilija, Sofokla i
Euripida, Platona i Terencija; kao to su nai filozofi crpili inspiraciju u Sokratu, Pitagori,
Platonu i Aristotelu; kao to nai povjesniari uzimaju Tita Livija, Salusta ili Tacita za uzore;
nai govornici, Demostena ili Cicerona; kao to nai lijenici prouavaju Hipokrata, te nai
zakoni prepisuju Justinijana - tako je i sama prolost takoer imala svoju prolost koju je
prouavala, kopirala, oponaala. Zar to nije jednostavno i potpuno logino? Zar ljudi ne
prethode jedni drugima i nasljeuju ih? Da li se znanje, koje je jedna nacija bolno prikupila,
zatvara na svom teritoriju te umire s generacijom koja je do njega dola? Ima li apsurdnosti u
tvrdnji da je Indija prije 6000 godina, briljantna, civilizirana, napuena populacijom,
impresionirala Egipat, Perziju, Judeju, Grku i Rim, ostavila neizbrisiv peat, duboke utjecaje,
kao to su ove zadnje navedene impresionirale nas?"
Na drugom mjestu Jacolliet kae: "Grki je sanskrt. Fidija i Praksiten prouavali su u Aziji
Dautiju, Ramanu i Aryavostu. Platon nestaje prije Jaiminija i Veda-Vyase, koje je kopirao u
svojoj literaturi. Aristotel je baen u sjenu pred Purva-Mimansom i Uttara-Mimansom, u
kojima moemo nai sve sustave filozofije koje sada prouavamo i nadopunjavamo, od
spiritualizma Sokrata i njegove kole, skepticizma Piroha, Monatignea i Kanta, do Littreovog
pozitivizma."

Manuov zakonik
Jacolliot dokazuje kroz paralelne tekstualne reference (pogledaj La Bible de l'Indie, stranice
33-47) da je poznati Justinijanov zakonik, rimska osnova suvremenog zakonodavstva, kopiran
iz Manuovog zakonika, velikog hinduskog zakonodavca ije je podrijetlo, naglaava Jacolliot,
51

"izgubljeno u noi pretpovijesnog perioda Indije; i nijedan se uenjak nije usudio nijekati mu
titulu najdrevnijeg zakonodavca na svijetu."
Postoji zanimljiv detalj na kojeg se ovdje moemo osvrnuti, u odnosu na Manuov period, i
vjerodostojnost plana ekvinocijskih svjetskih doba koji je u ovim lancima predstavljen. Za
Manua se openito smatra da je ivio u Indiji u vrijeme zlatnog doba ovjeanstva. Ovo je
prihvatio i sir William Jones, veliki prouavatelj sanskrta, koji je opazio da su "mnogi Manuovi
zakoni ogranieni na prva tri doba, " na primjer zlatno, srebreno i bronano. Ali ako se uzme
pogrena kronologija koja je u Indiji na snazi od 700. godine pr. Kr., vidjet emo da je
posljednje zlatno doba svijeta zavrilo prije gotovo etiri milijuna godina. Apsurdno je
Manuov zakonik pripisivati tako dalekom razdoblju. S druge strane, povezujui Manua sa
zlatnim dobom odreenim ekvinocijskim krugom, moemo smatrati da je ivio ili u
posljednjem zlatnom dobu uzlaznog luka, koje je poelo 16 302. pr. Kr., ili u posljednjem
zlatnom dobu silaznog luka, koje je poelo 11 502. pr. Kr.
Sljedei primjer koji potvruje ekvinocijsku kartu doba je Vyasa, veliki tuma Vedante, koji je
po brahmanskim zapisima ivio oko 10.400 pr. Kr., te ija ga djela svrstavaju u zlatno doba
svijeta. Prema tome nema prepreka da ga kronoloki smjestimo u posljednje zlatno doba
silaznoga luka.

Hinduska astronomija
Iako uenjak Jablonski priznaje da su Egipani stoljeima prije povijesnog perioda bili
upoznati s heliocentrinim sustavom svemira, on dodaje: "Ovu je teoriju Pitagora uzeo od
Egipana, koji su je pak dobili od brahmana iz Indije." Pitagora, ije je veliko uenje opisao
Aristotel, bio je inicirani uenik egipatskih kola, te je ondje nauio istine o Zemljinom
sferastom obliku, o ekvatorijalnoj kosini, o reflektiranom Mjeseevom svjetlu, o prisustvu
fiksnih zvijezda u Mlijenoj stazi, te o drugim astronomskim injenicama, a o kojima je
zapadni svijet izgubio znanje tijekom 2000 godina posljednjih kali yuga. Svo ovo znanje nalazi
se u drevnoj hinduskoj Brahmagupti, koja takoer odreuje i poloaj zvijezda u odnosu na
dualno kretanje Zemlje oko svoje osi i oko Sunca.

52

S ovih nekoliko natuknica o prosvijetljenosti Indije tijekom njenog prolaska kroz zlatno,
srebreno i bronano doba svoje civilizacije, napustit emo temu, preporuujui studentima
radove uenjaka kao to su Max Muller, Colebrooke, St. Hillaire, sir William Jones, Weber,
Strange, Lassen, Hardy, Burnouf i Louis Jacolliot, od kojih su svi pokuali, s barem nekim
uspjehom, vratiti priznanje drevnoj Indiji za njeno znanje i civilizacijska postignua.
Otkriveni Isis, pogotov tom I, odjeljak II, koji je napisala madame Blavatsky, pun je dobro
dokumentiranih referenci na slavu i postignua drevnih naroda, te su neki citati u ovom
lanku preuzeti iz tih stranica.

Zapisi uklesani u kamenu

Iako su mnoge od drevnih knjiga izgubljene, velianstveni ostaci piramida, labirinata, pilja,
palaa i hramova, od kojih mnogi datiraju jo iz posljednjeg zlatnog doba, jo uvijek postoje
te izazivaju panju i divljenje svih onih u suvremenom svijetu koji mogu ispravno proitati
njihovu velianstvenu priu. "Pokraj Benaresa", pie madam Blavatsky, "jo uvijek postoje
ostaci krunih zapisa i oni od astronomskih instrumenata koji su uklesani u vrstim
stijenama. To su vjeni zapisi arhajske inicijacije, koje je sir William Jones nazvao starim
'zapisima iz pozadine' ili raunanjima. U Stonehengeu, u Engleskoj, postoje do dana
dananjeg. Higgins kae da je Waltire otkrio da grobni humci koji okruuju ovaj divovski hram
tono predstavljaju poloaj i magnitudu fiksnih zvijezda, formirajui tako potpuni planetarij.
Kada u bogovima Stonehengea prepoznajemo boanstva Delfa i Babilona, ne moramo se
mnogo uditi."
Na drugom mjestu ova ista autorica pie: "Religijski monumenti iz starina, u kojoj god se
zemlji nalazili i u kojim god klimatskih prilikama, izraz su identinih misli, a klju kojih se
nalazi u ezoterijskoj doktrini. Bilo bi uzaludno, bez poznavanja ezoterije, nastojati proniknuti
u zagonetke i misterije stoljeima skrivene u hramovima i ruinama Egipta i Asirije, ili onih u
Srednjoj Americi, Britanskoj Kolumbiji, te Nagkon Watu7 u Kambodiji. Ako je svaki od ovih
monumenata podignut od strane razliitih naroda koji stoljeima nisu meusobno imali
nikakvog dodira, takoer je sigurno da su sve ove strukture planirane i podignute pod
direktnim nadgledanjem sveenika. Sveenstvo svakog naroda, iako je prakticiralo obrede i
7

Vjerojatno se misli na dananji Angkor Wat. (op. prev.)

53

ceremonije koje se moda razlikuju povrinski, sasvim sigurno je bilo upoznato s istim
tradicijskim misterijama koje su bile prisutne diljem cijelog svijeta. Kako bi uveli bolju
usporedbu izmeu nalaza pretpovijesne arhitekture koje moemo nai na svim stranama
svijeta, moramo istaknuti grandiozne hinduske ruevine Ellore u Dekkanu, meksike ChichenItza u Yucatanu, te jo vee ruevine Copana u Hondurasu. One pokazuju takvu slinost u
odreenim pojedinostima da se ini nemoguim izbjei uvjerenju kako su izgraene od ljudi
koje su vodile iste religiozne ideje, te koji su dosegli jednaku razinu visoke civilizacije u
umjetnosti i znanju. Moda na cijelom svijetu nema po svojoj veliini dojmljivijih ostataka
kao u Nagkon Watu, koji je udo i zagonetka za europske arheologe koji dolaze u Siam."
Za ove ostatke francuski putnik Mouhot kae da su "vei od bilo ega to nam je ostavila
Grka ili Rim", te pripisuje njihovu konstrukciju "nekom drevnom Michaelu Angelosu". Frank
Vincent priznaje da arheolozi nisu u stanju otkriti njihovo porijeklo. "Nagkon Wat", kae on,
"moramo pripisati nekom drugom, a ne drevnim Kambodanima. Ali kome?"

Egipatski labirint
Ostaci drevni struktura nijemo ali vrsto svjedoe da njihovi graditelji nisu bili primitivni ljudi
neolitika, ve intelektualni i umjetniki divovi. Veliki egipatski labirint, koji je ve u doba
Herodota bio u stanju ruevina, dobro je opisan od strane tog povjesniara. On ga je smatrao
veim ak i od piramida, te je napisao kako "nadilazi sve druge ljudske graevine", sa svojih
3000 odaja od kojih su pola pod zemljom.
Karnak u Tebi je drevno mjesto za koje Champollion, veliki francuski egiptolog, kae: "ovjek
mora biti zapanjen i iznenaen veliinom uzvienih ostataka, raskonou i veliajnou
majstorstva koje se posvuda vidi. Mata je nemona pred stopalima 140 kolumni kompleksa
u Karnaku!"
Zidove Tirine, kiklopske tvrave antike Grke, i kiklopske ostatke na Uskrnjim otocima, ne
moemo smjestiti u period kasniji od onoga kojemu pripadaju prve piramide.

54

Ostaci drevnog Meksika

Podrijetlo ostataka u drevnom Meksiku i Peruu, palaa i hramova Palenque, Uxmale, Santa
Cruz del Quiche, Copana i Arice za sada je izgubljeno u magli vremena, te je to pogodovalo
pojavi razliitih teorija, kao to je na primjer ta da su ih izgradili stari Feniani, koji su bili
najsmjeliji pomorci staroga svijeta, i ija su putovanja u arktika podruja zabiljeena u
Homerovoj Odiseji. Druga pak teorija kae da su sve te graevine prije jako mnogo stoljea
podigli Atlantiani. to god da je istina, teko je potvrditi teoriju suvremenih povjesniara
koji tvrde, kao i Wells, da je prva civilizacija zapoela oko 6000 godina pr. Krista s tajnovitim
Sumeranima u Mezopotamiji.
"Eridu, Lagash, Ur, Uruk, Larsa (sumerski gradovi)", pie povjesniar Winckler, "ve su imali
prolost koja nije zabiljeena kad su se pojavili u povijesti." Takva "prolost koja nije
zabiljeena" i civilizacije Egipta, Indije, Kine te drugih drava gdje ima manje glamuroznosti u
vezi "misterije" podrijetla i postignua nego kod Sumerana, nisu zanimljivi suvremenim
povjesniarima jer ne mogu obrnuti injenice kako bi ih uklopili u svoju teoriju da je u
pretpovijesnom periodu vladala primitivna neolitska kultura.

Drevni tekstovi
Ozbiljan se prouavatelj stoga nee okrenuti dosadnim i materijalistikim stranicama
dananjih povjesniara kako bi razumio duhovnu mudrost koja je inspirirala drevne ljude i
usmjerila njihovu umjetnost i znanost, ve e potraiti univerzalnu poruku i pripadajua
otkrivenja skrivena pod razliitim alegorijama u svetim tekstovima svih ljudi u vremenu prije
kali yuge. Tako postoje hinduske Vede, egipatska Knjiga Totha ili Hermesa, Zaratustrina
Zend-Avesta, idovski kabalistiki Zohar, Woluspa drevnih Skandinavaca, Popol Vuh drevnih
Meksikanaca, Tanjur Tibetanaca, Orfejeve mistine himne, kaldejska Knjiga brojeva.
Tekstovi iz tog perioda prije kali yuge, kao i mnogi iz eljeznog doba, ne mogu se razumjeti
bez kljua za njihov simbolizam, a jo se trebaju uzeti u obzir i mnoge velike pogreke
modernih znanstvenika pri prevoenju i interpretaciji tih tekstova. Doslovni prijevod esto je
apsurdan i besmislen, ali ovo samo pokazuje da e ispravni klju i uvid donijeti najvee
znanje i spoznaju.
55

Religijska netolerancija i vandalizam bili su tako snani tijekom perioda dviju zadnjih kali yuga
(702. prije Krista - 1698. poslije Krista) da su drevni tekstovi, koje je bilo lake unititi negoli
granitne zidove i piramide, u milijunima nestali u plamenu zbog umjetnih, fanatinih
predrasuda.

Zavjet utnje
Trei razlog zbog kojeg suvremeni svijet ima ogranieno znanje u vezi razvijenosti i dubine
napretka prolih civilizacija jest taj to se svi oni koji su inicirani u drevnu mudrost dre
zavjeta utnje, te su jako oprezni kad je rije o prenoenju i dijeljenju toga znanja. Uenja
onih koji su bili inicirani u te drevne spoznaje u vrijeme kali yuge, poput Pitagore, koji je bio
student misterija ili svetog znanja Egipta, Babilona, Indije, Biblosa, Sirije i Tira, te uenja
Talesa, Platona, Lao-Tzea iz Kine, Simeona Bena Jochaia, velikog idovskog kabaliste, mnogih
proroka Staroga Zavjeta, sv. Pavla, imuna arobnjaka, Apolonija Tijanskog, esenskog
bratstva, Marka Aurelija Antonija, Plotina, Prokla i Paracelsusa, vie su toga skrivala nego to
su otkrivala, kako svete istine ne bi bile obeaene i kako se boansko znanje ne bi
zloupotrijebilo. Dva najvea Uitelja posljednje kali yuge silaznog luka, Buddha i Isus Krist,
takoer su "govorili u parabolama".
U ovom lanku upoznali smo se s veliinom drevnih naroda koji su pripadali civilizacijama
prije kali yuge, a o kojima svjedoe ruevine grandiozne po svojoj veliini, i koje jo uvijek u
sebi sadre njihovo visoko znanje o znanosti i umjetnosti. Takoer smo se upoznali s nekim
potekoama na koje nailazimo kada se elimo na toan nain postaviti prema njihovoj
mudrosti i njihovim postignuima. S ovim injenicama izbjegavamo iluzije naih suvremenih
materijalistiki nastrojenih povjesniara te u drevnim ljudima ne vidimo primitivne ljude iz
kamenog doba, ve mudrace i graditelje koji su uivali uzvieno svjetlo inteligencije i
duhovne percepcije to pripadaju zlatnim, srebrenim i bronanim dobima ekvinocijskog
ciklusa u kojima su oni ivjeli.

56

Poglavlje 8
U posljednjim trima iz ove serije lanaka spomenuti su pojedini dokazi koje su Egipat, Indija i
drugi centri drevnih kultura sauvali iz njihovog posljednjeg zlatnog, srebrenog i bronanog
doba. 702. godina prije Krista oznaila je poetak ekvinocijske kali yuge ili eljezno doba
silaznog luka. Ova se godina otprilike poklapa s osnivanjem Rima te s poetkom povijesti
ovjeanstva koja se danas moe odrediti s prihvatljivom povijesnom tonou. S ovim
egzaktnim odnosno opeprihvaenim autentinim dokazima koji su nam na raspolaganju
moemo li rei da su sudbine carstava i pria o ovjeanstvu slijedili put koji nam moe biti
potvrda ekvinocijske mape vremena koju ovdje razmatramo? Odgovor je potvrdan, te
povijesni zapisi o ovom 1200 godina dugom eljeznom dobu govore o destrukciji monih i
ponosnih carstava, te o gotovo potpunom nestajanju svjetla ljudskog znanja. U ovom dobu
takoer prevladavaju ratovi, bolesti i glad. Civilizacije i uenja zlatnog, srebrenog i bronanog
doba, postupno opadajui s prolaskom jesenskog ekvinocija prema silaznom luku svog
ciklusa od 11 502. pr. Kr. do 702. pr. Kr., potpuno su nestale do trenutka kad je zavrilo
eljezno doba 498. godine poslije Krista, te su tako iezla sva uda drevnog svijeta kojeg su
pregazile barbarske horde.

Kraj egipatske teokracije

Egipat je, sa svojim zlatnim, srebrenim pa ak i dugakim bronanim dobom kad su vladali
veliki faraoni poput Keopsa, Amenhotepa IV. i kraljice Hatasu, sada sve to u blijedim
sjeanjima, pao pod etiopijsku vlast 790. pr. Kr., te je predao posljednji trag svoje slobode
Aleksandru 332. pr. Kr. "Tako je", pie J. M. Ragon, "nestala ta drevna teokracija koja je
mnogo stoljea pokazivala svoje okrunjene sveenike Egiptu i cijelome svijetu". W. J. Colville
naglaava injenice koje potvruju vjerodostojnost ekvinocijske karte doba, prema ovome
to sam navodi: "Jedna zaista znaajna injenica jako je impresionirala sve egiptologe, a to je
golemi broj starijih u odnosu na ne tako davne monumente i ostatke. Egipat oigledno nije
imao djetinjstvo ili mladost, pa izgleda da je zapoeo svoju karijeru potpuno opremljen sa
svim elementima zrelosti, te je nakon toga poeo, najprije polako a onda brzo, opadati."
Isti pisac kae ovo u vezi zlatnog doba svijeta: "Grci su, skupa s egipatskim sveenicima,

57

tvrdili da imaju boansko porijeklo, te s barem jedne toke gledita (kad je rije o njihovim
junacima) postoji mnogo toga to potkrjepljuje njihovu tvrdnju. Svi su stari narodi ouvali
tradicije zlatnog doba iz daleke i drevne prolosti. Iako je o spomenutom zlatnom dobu
uvijek mogue priati kao o romantinoj legendi koja odraava nezrelost nae rase, takav
stav uope ne uzima u obzir bezbrojna blaga iz drevne prolosti koja se svakodnevno
otkrivaju. Bogovi drevnih ljudi nisu u cijelosti bili mitski ili tek izmiljeni. Njihova stvarna
povijest, barem u naznakama, moe se pratiti do udaljenih vremena kada su bogovi i boginje
bila imena to su se odnosila na vladare i vladarice koji su, na neki nain, bili i duhovni znalci i
oni koji su privremeno vladali. Ne idui dalje u prolost od onog perioda kojeg je opisao
povjesniar Manetho, itamo o dobu bogova koje je u Egiptu neprekinuto trajalo 13.900
godina.8 To su bili znalci - vladari detaljno opisani u briljivo ouvanim zapisima u koje danas
zure moderni uenjaci, a koji su dugo uvani u tajnosti tijekom mranih vremena neznanja i
progona od kojih se brzo udaljavamo."

Herkules

Ovo stavlja poetak linije teokratskih vladara u zadnje zlatno doba uzlaznog luka koje je trajalo 4800 godina i
zavrilo 11.502 pr. Kr. Herodot je rekao ovo: "Egipani tvrde da je od vladavine Herkulesa do vladavine Amozisa
(570 pr. Kr.) prolo 17.000 godina".

58

"Nezadovoljavajui" kineski tragovi

Egipat nije bio usamljen u podnoenju bremena kali yuge. "Kineska povijest", kae H. G.
Wells, "je jo uvijek malo poznata europskim istraivaima i naa saznanja o najranijim
tragovima su nezadovoljavajua. Od 2700. do 2400. godine pr. Kr. vladalo je pet careva koji
su ini se bili gotovo nevjerovatno uzorna bia. Nakon njih slijedi serija dinastija, u vezi kojih
su podaci postajali sve toniji i uvjerljiviji, pogotovo kod onih posljednjih." Ovi kineski tragovi
koji su "nezadovoljavajui" za Wellsa ustvari su povijesna svjedoanstva o zlatnom,
srebrenom i bronanom dobu civilizacija u Kini. No za to prihvatiti on bi trebao odbaciti svoje
pogrene interpretacije o drevnom svijetu. Pet "nevjerovatno uzornih" careva i stanje drave
za vrijeme njihove vladavine Wells je bez oklijevanja odbacio, i nije se smirio sve dok kineski
zapisi nisu uli u vrijeme kali yuge kada oni postaju, kako on kae, "toniji i uvjerljiviji" - tj.
vie krvoloniji i neasniji, te se tako vie uklapaju u njegove vlastite predodbe o drevnim
ljudima.

Shang dinastija, koja je zapoela 1750. pr. Kr., i Chow dinastija, ija je vladavina poela 1125.
pr.Kr., oznaile su herojsko razdoblje bronanog doba u Kini, te je ak i Wells primoran
priznati, zbog teine materijalnih dokaza (koji ne mogu biti odbaeni kao "lai" za razliku od
pisanih dokaza, tj. tekstova) da "bronane posude ovih ranih dinastija, iznenaujue
predivne i skladne te s vlastitim stilom, jo uvijek postoje, da te se ne moe sumnjati u
postojanje visoke razine kulture ak i prije Shang dinastije".
S dolaskom kali yuge kaotino stanje unutarnjih ratova i sukoba s nadiruim Hunima
obiljeilo je nekoliko stoljea koje kineski povjesniari zovu "doba smutnje". Stanje dubokog
nereda prevladavalo je za vrijeme posljednjih teokratskih vladara Chow dinastije u 3. stoljeu
prije Krista, a neto kasnije dio stare kineske literature nestao je pod carem Shi Hwang-tiom,
koji je nastojao unititi sve kineske klasike.

Padaju mone civilizacije

Mona egejska civilizacija nestala je kratko prije poetka eljeznog doba, s unitenjem
Knososa i Troje od strane ranih Grka. Ova su drevna mjesta nedavno otkopana. "Kretski
59

labirint bila je uzviena, kompleksna i bogata graevina kao i bilo koja druga u drevnom
svijetu. Meu ostalim detaljima nalazimo cijevi za vodu, kupaonice, i takve udobnosti da se
sve do sada mogu smatrati posljednjim poboljanjima modernog ivota. Lonarija,
proizvodnja tekstila, kiparstvo i slikarstvo ovih ljudi, njihovi radovi s draguljima i bjelokou,
njihovi metalni proizvodi i razni uzorci, plijene panju svojom ljepotom i kvalitetom izrade.
Prema grkoj legendi upravo je na Kreti Dedal pokuao napraviti prvi letei stroj."
Dolazak mranog doba donio je izumiranje elamitske civilizacije u Mezopotamiji. Njen glavni
grad, Suza, koji je cvjetao kulturom jo u zlatnome dobu, osvojili su Perzijanci u 8. stoljeu.
Veliko Asirsko carstvo nestalo je s padom Ninive pred nadiruim Medejcima i Perzijancima
606. godine pr. Kr. Kaldejska civilizacija drevnog Babilona nestala je u 6. stoljeu pr. Kr. kao
posljedica unitenja od strane Kira i Darija. Krvava karijera Aleksandra "Velikog" bila je uzrok
nemilosrdnom unitenju mnogih drevnih gradova, ukljuujui Tir, Gazu i velianstvenu Tebu,
koji su sravnjeni sa zemljom, a njihovi stanovnici odvedeni u roblje. Danas nije ostalo gotovo
nita to bi nas podsjealo na slavu Tebe osim velikih ruevina Karnaka koje datiraju iz
zlatnog doba, i za koje se svi arheolozi slau da su mogle biti izgraene samo od strane ljudi
izvanredne inteligencije i umjetnikog dara.
Starija etruanska civilizacija unitena je u 5. stoljeu pr. Kr. od strane Rimljana ija je mo u
to doba rasla, te od strane Gala sa sjevera. Slavni dani Grke zavrili su do 2. stoljea pr. Kr.9,
a tada se "barbarstvo postupno pojavilo poput zavjese izmeu zapadne civilizacije i Indije"
(Wells). Poetna nada u rimsku civilizaciju nestala je s punskim ratovima s Kartagom, koji su
bili "najrazorniji i najtraginiji ratovi koji su ikad potamnjeli povijest ovjeanstva" (Wells).
Kartaga, sa svojom svjetski poznatom flotom, tako je nestala u vatri od strane Rima (146. pr.
Kr.), a njena populacija od preko pola milijuna stanovnika je izbrisana. Grki grad Korint su
iste godine takoer unitili Rimljani.

Zanimljiva veza s naim ekvinocijskim dobom pronaena je u periodu grkih olimpijskih igara. Ova institucija,
koja datira iz silaznog bronanog doba (neki povjesniari smatraju da su ove igre zapoele 1453., a neki 1222.
pr. Kr.), prekinuta je u 4. stoljeu poslije Krista te nije ponovno oivljena sve do 1896. (u Ateni), kratko nakon
poetka uzlaznog bronanog doba.

60

Cezar "civilizira" Galiju

Julije Cezar, ije je osvajanje Galije popularno shvaeno kao "civiliziranje" iste, romanizirao ju
je te zapravo nije postigao nita osim to je unitio drevnu keltsko-galsku civilizaciju. Njezin
glavni grad, Alesija (sada St. Reine), sjedite druida10 i drevnog galskog znanja, opljakan je i
spaljen od strane Cezara 47. pr. Kr. Bibractis (sada Autun) u Galiji doivio je od strane
Rimljana slinu sudbinu 21. godine poslije Kr., te je sva njegova povijesna i religiozna
literatura unitena u vatri, kao i u Alesiji. J. M. Ragon, belgijski istraiva, rekao je:
"Bibractis, majka znanosti, dua ranih europskih nacija, grad je jednako slavan po svojem
svetom druidskom uilitu, po svojoj civilizaciji, po svojim kolama, gdje je 40.000 studenata
uilo filozofiju, knjievnost, gramatiku, pravo, medicinu, astrologiju, okultne znanosti,
arhitekturu, itd., rival Tebe, Memfisa, Atene i Rima, koji je posjedovao amfiteatar okruen
kolosalnim kipovima koji je mogao primiti 100.000 gledatelja, te se u sredini ovih raskonih
graevina nalazila naumaheja sa svojim ogromnim bazenom nevjerojatne konstrukcije,
ogromno djelo gdje su plovili brodovi i galije u svrhu morskih igara, zatim Champ de Mars,
akvadukt, fontane, javna kupalita, utvrde i zidine ija konstrukcija potjee iz herojskih doba.
Nekoliko spomenika slavne prolosti jo su ovdje, kao to su hramovi Janusa i Cybele Arles,
utemeljeni 2000 godina prije Krista i opljakani 270. Ova galska metropola, obnovljena 40
godina kasnije od strane Konstantina, do dananjeg je dana sauvala nekoliko ostataka svoje
davne velianstvenosti; amfiteatar, kapitol i obelisk - mramorni blok visok 17 metara, te
trijumfalni luk, katakombe itd. Tako je nestala keltsko-galska civilizacija. Cezar, barbarin koji
je zavrijedio Rim, ostvario je unitenje drevnih misterija pljakom hramova i njihovih uilita,
te masakrom druidskih studenata. Ostao je Rim, ali on je imao manje misterije, tek sjene
nekadanjih davnih znanja. Veliko uenje je izumrlo."

10

Druidi, uvari visoke civilizacije koja potjee najkasnije iz zadnjeg srebrenog doba, i graditelji velikih
astronomskih spomenika iji ostaci jo uvije stoje u Engleskoj (Stonehenge) i Britaniji (Carnac - drevni europski
pandan egipatskom Karnaku), spomenuti su u Otkrivenom Isisu kao veliki "arhitekti jer ogromna
velianstvenost njihovih hramova i monumenata bila je takva da ak i sada ti propali ostaci njihovih djela
'zaprepatavaju matematike kalkulacije naih modernih inenjera'," prema izjavi u izvjeu Londonskog
arheolokog drutva. Daljnje informacije o druidima mogu biti pronaene u knjizi W. F. Skenea etiri drevne
knjige Walesa (1868).

61

Rim se susree sa svojom sudbinom

U 5. st. pr. Kr. Atila i njegovi Huni pustoili su Europu. Tijekom tog istog stoljea okrutan i
degenerativan Rim susreo je svoju sudbinu od strane osvajaki nastrojenih Gota i Vandala, te
se 493. godine pr. Kr. (vrijeme koje se poklapa s prolaskom jesenskog ekvinocija preko donje
vertikale svog kruga) na rimskom tronu nalazio Ostrogot Teodorik Veliki. "Sveobuhvatni
drutveni raspad i kolaps bio je takav da je velika robovlasnika 'svjetska nadmonost'
bogolikih cezara i bogatih ljudi Rima dola kraju. Razmiljali smo o potpunosti toga kolapsa.
Svakom inteligentnom ovjeku tadanjeg drutva moralo se initi kao da svjetlo civilizacije
nestaje te da e se potpuno ugasiti. Socijalna i ekonomska struktura Rimskog carstva bila je
propala. Ona je bila spektakl izvanjskog sjaja i profinjenog luksuza, ali ispod te odvane
vanjske predstave nalazila se okrutnost, glupost i nazadovanje. Morala se slomiti, morala je
biti uklonjena, prije nego to je ita bolje zamijeni." (Wells)
Povijest idova za vrijeme ove kali yuge jako je drukija od dana njihove slave za vrijeme
aula i Solomona u bronanom dobu. Njihovo babilonsko suanjstvo dogodilo se oko 590.
god. pr. Kr. Jeruzalem, njihov sveti grad, prelazio je iz ruku jednog tuinca u ruke drugih
tuinaca, te je 70. god. poslije Krista rimski car Tit Flavije Vespazijan potpuno unitio hram i
grad nakon strane opsade.
Palmira, staro trgovako sredite u centru Sirijske pustinje, pala je u rimske ruke 272. pr. Kr.
te je stoljeima kasnije ostala usamljeno poprite naputanja. Svi su veliki gradovi
Anatolijskog poluotoka opljakani i uniteni od strane perzijskih hordi. Do 6. stoljea po. Kr.
velianstveni drevni gradovi Balbek (Heliopolis), Aman i Gera, koji su nam u Siriji ostavili
dokaz svojih arhitektonskih i inenjerskih vjetina, propali su u stanje bijednih malih gradova.
Regije Kilikija i Kapadokija u istonoj Maloj Aziji, koje su sadravale mnoge cvatue luke
gradove proete izvanrednom grkom kulturom, do kraja 6. stoljea degradirale su u
barbarsku pusto.
Indija je bila napadnuta od strane barbarskih hordi Huna tijekom tamnog doba o kojem je
ovdje rije. Indoskiti su utemeljili Kuansku dinastiju diljem cijele sjeverne Indije. Efaliti su
doli 470. po. Kr. i njihov najmoniji voa Mihiragula, "indijski Atila", poinio je grozne
okrutnosti nad ljudima.

62

Tako ide pria. U ovo vrijeme kali yuge postojali su dijelovi svijeta ("kroz krugove unutar
krugova" koji su izvor, prema individualnoj nacionalnoj sudbini, manjih zlatnih, srebrenih i
bronanih doba unutar velikog eljeznog doba) koji su bili netaknuti nemirima i
nazadovanjem to je bilo ope obiljeje ovjeanstva za vrijeme ove tamne yuge. Povijest
nam govori o istom poklapanju i povezanosti koje je postojalo izmeu dogaaja na zemlji te
prolaska jesenskog ekvinocija na nebu preko najnieg dijela svoga kruga. Ovo je zloslutno
vrijeme na nebu zaista bilo i zloslutno vrijeme na zemlji.

Rimski ostaci

63

Poglavlje 9
Sada emo promatrati svjetsku povijest nakon uzdizanja jesenskog ekvinocija na uzlazeem
luku zodijakalnog kruga. Vrijeme od 498. do 1698. godine poslije Krista sadri period od 1200
godina uzlazee kali yuge. Vidjeli smo kako je zadnje doba (702. pr. Kr. - 498. po. Kr.) silaznog
luka bilo popraeno padom monih carstava i civilizacija, i postupnim nestankom znanja koje
je tako predivno svijetlilo u zlatnom, srebrenom i bronanom dobu. Ekvinocijski zamah od
silaznog do uzlaznog luka donio je sa sobom nove trke u novim zemljama; vodee uloge za
povijesnu dramu novog doba dodijeljene su novim glumcima. Glavna scena pomaknuta je
prema novim zemljama: zapadnoj Europi, Arabiji, Mongoliji i Americi.
Neke su drave, posebno Kina i Indija11, preivjele sveope unitenje tamo gdje se nalaze
leevi Egipta, Babilona, Asirije, Sumerije, Krete, Grke i Rima. Doba silaznog luka pojavljuju se
od veih prema manjima, od zlatnog do eljeznog, dok su doba uzlaznog luka obrnuta;
pojavljuju se od eljeznog, preko bronanog i srebrenog, do zlatnog. Kad je 498. god. po. Kr.
uvela novo eljezno ili tamno doba (kali yuga), prvo doba uzlaznog luka, svijet je prekinuo s
prolou te je zapoeo novo putovanje civilizacije koje e kulminirati 12 498. godine.

Utjecaj nomada
Ljudi koji su se rairili od Dunava do Kineskog zida, nomadska plemena - ne barbari kao to ih
nazivaju povjesniari, ali sigurno bez vlastite na jednom mjestu ukorijenjene kulture, te bez
praktinog znanja starih civilizacija koje su umirale ili su bile mrtve u vrijeme kada je pao
zadnji sat silaznog eljeznog doba - snano su uli u povijest s padom Rima koji je pokleknuo
pred nadiruim Gotima i Vandalima u 5. st. po. Kr., iako su se razna nomadska plemena ve
smjestila u raznim europskim zemljama tijekom ranijih stoljea. Do 10. stoljea, stanovnitvo
Europe se znaajno razlikovalo od onoga za vrijeme Rimskog Carstva. Nomadska je krv ula u
stanovnitvo svake europske i azijske nacije. Huni, Goti, Vandali, Alani, Franci, Teutonci,
Lombardi, esi, Burgundci, Maari, Bugari, Slaveni, Nordijci, Efaliti, Indoskiti, Finci, Arapi,

11

Duhovni i kulturni korijeni Indije i Kine bili su presnani da bi bili odneseni "ekvinocijskom olujom" koja je u
zaborav poslala druge stare civilizacije. Sudbina Indije i Kine ini se bezvremenom; jedan ekvinocijski krug od
24.000 godina ne obuhvaa, ini se, ni poetak ni kraj kulturnih krugova tih zemalja. Ove kolijevke civilizacije
preivjet e kako bi povratile sve to su izgubile tijekom tamnog doba ovjeanstva.

64

Turci, Avari, Angli, Saksoni, Pikti i koti - sve nomadi koji su prije lutali izmeu ljetnih i
zimskih ispaa u zemljama izmeu Dunava i Kine - zapoeli su nadiranje i smjetanje, stoljee
za stoljeem, u Europi, Africi i Aziji. Od ovih naroda, koji su ulazili u enidbene veze s ljudima
ije su zemlje pokoravali - nastali su dananji moderni narodi.
S obzirom na to da se ovdje bavimo utjecajem uzlaznog ekvinocija na svjetska zbivanja,
usmjerit emo se na postupno napredovanje ovjeanstva u periodu od pada Rima do kraja
uzlazne kali yuge (1698.).
Ujedinjujua sila meu kaotinim europskim dravama nakon njihova osvajanja od strane
nomada bilo je prihvaanje kranstva. Do kraja 11. stoljea Papa je mogao s uspjehom
pozvati cijelu Europu na poetak prvog kriarskog pohoda. Doba feudalizma, od 9. do 14.
stoljea, od strane povjesniara je zvano "mrano doba" (to je relativno tono, ako gledamo
iz perspektive ekvinocijske vremenske karte, koja ova stoljea smjeta unutar uzlaznog
mranog doba, tj. kali yuge), ali je feudalizam istodobno donio neke znaajne promjene u
periodu sveope nesigurnosti i politike konfuzije. Kriarski ratovi imali su barem dva dobra
rezultata: s njima je zavrio zastarjeli feudalni sistem, te su omoguili europsko divljenje
naprednijoj civilizaciji muslimanskog svijeta.

Uspon muhamedanske Arabije

Arabija se razvila u veliku silu u 7. i 8. stoljeu ove uzlazne kali yuge. Nadahnuti vjerskim
arom svoga vjerskog voe Muhameda (570. - 632.), Arapi su pokorili i preobratili narode od
Indije do panjolske, te od granica Kine do sjevernog Egipta. Meutim, njihov glavni doprinos
napretku ovog mranog doba bile su znanstvene spoznaje koje su primili ponajvie kroz
kontakt s propadajuom, ali jo uvijek slavnom civilizacijom Indije, te s kojima su Arapi
upoznali Europljane. Mnoga velika sveuilita nalazila su se u muslimanskom svijetu te su
utjecala na kasnija sveuilita u Parizu, Oxfordu i drugim europskim centrima. Sveuilite u
Kairu okupilo je 12.000 studenata iz svih krajeva svijeta, te su Arapi bili slavni po poznavanju
matematike, fizike, kemije, medicine, farmacije te upotrebe anestetika. Uvoenje tzv.
arapskih brojki, preuzetih iz Indije, jako je mnogo utjecalo na europski duh. U algebri i
krunoj trigonometriji Arapi su ostvarili velike pomake; takoer su izgradili astronomske
65

opservatorije i iznjedrili najbolje astrologe svoga vremena. Njihovi su tekstilni proizvodi

odisali iznimnom ljepotom. Slijedili su znanstvene postulate u zemljoradnji i navodnjavanju,
te su imali besplatne kole za siromane. Od Kineza, s kojima su trgovali, dolo je njihovo
znanje proizvodnje papira te upotrebe magnetske igle u navigaciji. Dok su samostanske kole
u Europi poduavale kako je Zemlja ravna, Arapi su koristili globuse u poduavanju
geografije. Arapski prijevodi Aristotela i drugih Grka doveli su do upoznavanja Europe, u 15.
stoljeu, s genijalnim grkim duhom i knjievnou. Dakle, upravo su Arapi imali veliku i
konstruktivnu ulogu u razvoju napretka tijekom prvog doba uzlaznog luka.

Dingis-kan i Mongoli
Od 13. do 17. stoljea pojavljuje se nova svjetska sila - mongolski nomadi. Impresivno carstvo
Dingis-kana prostiralo se istono od Crnog mora kroz Kinu, te od Rusije do sjeverne Indije.
Glavni grad ovog ogromnog carstva bio je u Mongoliji. Osvajanja Aleksandra, Cezara i
Napoleona postaju beznaajna kad ih se usporedi s veliinom Mongolskog Carstva.12 Povijest
nam mnogo svjedoi o mongolskoj okrutnosti, ali Dingis-kan nije bio tako nemilosrdan
osvaja kao Aleksandar, te je potedio bezbrojne gradove i umjetnika djela. Kroz cijelo
njegovo carstvo vladala je potpuna vjerska tolerancija - istinska blagodat u svijetu
rastrganom kranskim i muslimanskim progonima. Na mongolskim dvorovima Dingisa i
kasnije Kublaj-kana okupljali su se ueni ljudi, trgovci i vjerske voe toga vremena. Na mnogo
naina Mogoli su imali jako vanu ulogu u irenju znanja. Nadalje, pomijeana krv (kroz
meusobnu enidbu) Mongola i naroda koje su oni pokorili omoguila je dodatnu nacionalnu
i rasnu raznolikost ljudima svijeta - raznolikost za koju se ini da je obiljeje novog uzlaznog
doba, te koja je posebna vana kada doemo do vremena kada se naseljavao Novi Svijet.
"Putovanja Marca Pola", knjiga koja opisuje doivljaje iz 13. stoljea venecijanskog
avanturista Marca Pola, a koji su se odigrali na dvoru Kublaj-kana te u Kini, Japanu, Perziji,
Burmi, Sumatri i Indiji gdje je on putovao kao slubeni predstavnik mongolskog dvora,
doprinijela je irenju europskih nazora i interesa, te je predstavljala poetak snanih
meusobnih utjecaja i proimanja Istoka i Zapada, to se pokazalo iznimno znaajnim i
12

Mongolsko Carstvo bilo je najvea kopnena drava u povijesti i druga uope po veliini poslije Britanskog
Carstva. Na vrhuncu svoje moi pokrivalo je teritorij od preko 33 milijuna km i imalo je oko 100 milijuna
stanovnika. (op. prev.)

66

profitabilnim za Europljane. Mongoli su takoer u Indiji postavili est sposobnih vladara, od

kojih je Akbar iz 16. stoljea najvie cijenjen. Zbog ovih razloga, te unato barbarskim
pustoenjima Hulag-kana, Tamerlana i otomanskih Turaka, moemo zakljuiti da su Mongoli
imali veliku ulogu u promicanju svjetskog napretka tijekom uzlaznog tamnog doba.

Dingis Kan

Napredak Europe
Europa se borila da jednog po jednog zbaci sve svoje okove. Ustanak Husita u Bohemiji13
1419. godine oznaio je poetak prvog od niza vjerskih ratova koji su konano unitili
ogromnu zemaljsku mo papinstva, te su iz religijske suzdranosti iznjedrili eksperimentalnu
znanost. irom rasprostranjene seljake bune i ratovi u 14. stoljeu uveli su doba pobune
protiv drutvene nejednakosti te zahtjeve za pravima radnitva koji su se nastavili sve do
dananjeg dana. Veliki povratak uenja u Europi zapoeo je u 15. stoljeu s izumom
tiskarskog stroja i proizvodnjom papira. Renesansa snage intelekta koja je Srednji vijek
dovela do kraja nastupila je zahvaljujui ponovnom otkrivanju stare klasine kulture, tj. duha
antike Grke i Rima, te Babilona i Egipta. Osamostaljeni jezici moderne Europe
standardizirani su u 14. i 15. stoljeu kroz literarna djela Dantea u Italiji, Chaucera i Wycliffa u
13

Dananja eka (op. prev.)

67

Engleskoj te Luthera u Njemakoj, tako pospjeujui razvoj nacionalnog duha i nacionalne

knjievnosti u raznim europskim zemljama. 15. i 16. stoljee oznaili su poetak hrabrih
istraivanja. Putovanja Kolumba u Novi Svijet, te otkria Vasca de Game i Magellana o novim
morskim trgovakim putovima prema Istoku, rezultirali su razdobljem znaajnog blagostanja
u Europi.
Kako se eljezno doba uzdizalo prema svojim zavrnim stoljeima, imena velikih mislioca,
znanstvenika, pisaca i umjetnika poela su ulaziti u povijest Europe. Roger Bacon14 bio je
usamljeni sjaj 13. stoljea, no 15. i 16. stoljee zasjali su genijima Shakespearea, Spensera,
Cervantesa, Michelangela, Leonarda da Vincija, Raphaela, Francisa Bacona i Harveya.
Paracelsus je bio jedan od najveih alkemista, fiziara i astrologa tog vremena.

Roger Bacon
Ta ista stoljea iznjedrila su astronome pionire koji su poloili temelje modernoj
astronomskoj znanosti: Kopernika, Tycha Brahea, Keplera i Galilea. Newton je doao stoljee
kasnije, te se 1698. god. promjena iz eljeznog doba u bronano, odnosno dwapara yugu
dogodila tijekom njegovog ivotnog vijeka.
Svijet je u 17. stoljeu, koje je sa sobom donijelo kraj silaznog mranog doba, bio daleko
razvijeniji od onoga u 5. stoljeu kada je zapoeo vaan uspon jesenskog ekvinocija. Zadnje

14

Roger Bacon (1214. - 1294.), engleski franjevac, uenjak i filozof, bio je jedan od pionira srednjovjekovne
eksperimentalne znanosti. Imao je latinsku titulu Doctor Mirabilis ("izvanredni uitelj"). Prouavao je
matematiku, astronomiju, magnetizam i optiku te je otvorio put razvoju optike i uporabi lea. Takoer je bio
strunjak u mundanoj astrologiji kojom se nastojalo povezati planetarne cikluse i obrasce sa svjetskim
dogaajima. Roger Bacon je otkrio barut neovisno od Kineza, a predvidio je izradu lokomotive, automobila,
eksploziva, aviona i parobroda. (op. prev.)

68

stoljee ove kali yuge obiljeio je razvoj republikanske15 ideje, sa znaajnim posljedicama u
Engleskoj za vrijeme Cromwella te u Nizozemskoj. U istom stoljeu europski su se doseljenici
naselili u Novom Svijetu16. Sve je to postavilo plodno tlo za sljedee, vee doba (dwapara) te
za poetak 18. stoljea.

Kali yuga donosi patnju

Neupitno je da kali yuga uzlaznog luka, iju smo povijest razmatrali, sa sobom donosi
bezbrojne jade, neznanje, ratove, bolesti te okrutnu religioznu nesnoljivost. To je bilo
eljezno doba, najmraniji dio ekvinocijskog luka od 12.000 godina. Ljudske patnje snano
obiljeavaju posljednja dva mrana doba. Ipak, vidjeli smo da je kali yuga silaznog luka
zapoela s odreenom razinom znanja na svom poetku da bi na kraju potonula u politikom
kaosu i intelektualnoj stagnaciji (702. pr. Kr. - 498. po. Kr.). Yuga uzlaznog luka ima obrnut
slijed. Sami time vremenska karta ekvinocijskog doba, koja je ovdje opisana, dokazano je
istinita.

Pitagora i Kopernik
Ovdje se neto vano mora spomenuti. Djela Pitagore, grkog filozofa i znanstvenika koji je
poduavao heliocentrinu teoriju svemira, zaintrigirala su Kopernika kroz ponovno buenje
europskog interesa za klasinu kulturu, te su inspirirala tog slavnog Poljaka da pronae dokaz
kojim bi potvrdio istinitost heliocentrine teorije. Od Pitagore (582. - 507. pr. Kr.) do
Kopernika (1473. - 1543.) prolo je 2000 godina, te je svaki od ovih dvaju velikih znanstvenika
roen tisuu godina od 498. godine za vrijeme koje se zbio prijelaz izmeu silaznog i
uzlaznog luka ekvinocijskog kruga. S obzirom na to da je Pitagora roen u kali yugi silaznog
luka, bio je jedan od zadnjih uenjaka u starom zapadnom svijetu koji je poduavao
heliocentrini sustav, te do vremena u kojem je jesenski ekvinocij dostigao najniu toku
svog silaznog luka, netone geocentrine teorije Aristotela i Ptolomeja ve su bile irom

15

Republikanska ideja odnosi se na zagovornike one vlasti koja nije ni monarhija niti diktatura, ve se temelji na
vladavini prava. (op. prev.)
16
Novi Svijet jedno je od imena koje se koristi za Ameriku. (op. prev.)

69

prihvaene. Ekvinocij je putovao tisuu godina na svom uzlaznom luku prije nego to se
pojavio Kopernik koji e ponovo oivjeti heliocentrinu teoriju, te je, zato to je roen u kali
yugi uzlaznog luka, bio jedan od prvih utemeljitelja moderne astronomije. U sljedeim je
stoljeima njegov znanstveni rad nastavljen sa sve veom tonou i dodatnim razvojem.
U biti, veliko doba slavne helenske kulture - 6. i 5. st. pr.Kr. kada su Tales, Pitagora, Sokrat,
Platon, Fidija, Periklo, Eshil, Sofoklo, Euripid, Meton, Anaksagora i mnogi drugi veliki umovi
stvorili zadnju veliku oazu kreativne kulture u pustinji silaznog mranog doba - ima savrenu
vremensku korespondenciju, prema mapi vremena, sa sljedeim velikim intelektualnim
napretkom u zapadnome svijetu. 15. i 16. stoljee, koja su svjedoila mnogim "zvijezdama"
uenjatva, toliko su udaljena od najnie toke pada17 na jednoj strani ekvinocijskog ciklusa
upravo koliko su 5. i 6. st. pr. Kr. udaljeni od nje na drugoj strani. Tako moemo promatrati kroz povezanost svjetskih doba s velikim krugom ekvinocijske rotacije - zabiljeena razdoblja
nae povijesti te ponavljanje mogunosti koje se dogaa na jednako udaljenim tokama tog
kruga.

Spomenik Koperniku u Varavi

17

Najnia toka pada ili mjesto susreta dviju kali yuga je dakle 498. god. (op. prev.)

70

Poglavlje 10
Zadnji lanak bavio se je usporenim razvojem zadnjeg tamnog doba, kali yugom uzlaznog
luka, iji je kraj bio pri zavretku 17. stoljea (1698. god.). Razmatranje sljedeeg doba, koje
je oznaeno postupnim uzdizanjem jesenskog ekvinocija na zodijakalnom krugu, dovodi nas
u suvremeno doba - dwapara yugu ili bronano doba uzlaznog luka, koje e svoje trajanje od
2400 godina zavriti 4098. godine.
Sadanja godina, 1933.18, 235. je godina dwapare yuge te je svjetski napredak u ova malo
vie od dva stoljea znatno vei nego u 24 stoljea (od koliko ih se sastoje dvije kali yuge)
koja su prethodila ovom modernom bronanom dobu. ovjekova inteligencija postala je
usklaena sa suptilnim vibracijama novog doba; znanje navire kao poplava; otkria i izumi
preobrazili su svijet kao kakvom magijom.
U treem poglavlju bile su iznesene sljedee tvrdnje: "Svaka od etiri yuge, kao to je to
opisano od strane drevnih hinduskih mudraca, povezana je s jednom od etiriju sila Maye,
tamom Iluzije to od ovjeka skriva njegovu boansku prirodu. Svaka yuga donosi
ovjeanstvu openito mogunost da kontrolira i razumije jednu od ovih univerzalnih sila.
etiri iluzije, abidiye, maye, od najoitije do najsuptilnije su:
1) Atomski oblik, Patra ili Anu, svijet najoitije fizike manifestacije, gdje je Jedna Supstanca
pojavljuje u mnoge bezbrojne oblike; 2) Prostor, Desh, gdje je ideja podijeljenosti stvorena u
Nikad-Djeljivom; 3) Vrijeme, Kal, gdje um poima promjenu u Nikad-Promjenjivom; 4)
Vibracija, Aum, univerzalna kreativna snaga koja zamagljuje nae ostvarenje od NikadStvorenog.
U kali yugi, znanje i mo ovjeka ogranieni su na najgrublju fiziku materiju (Bhuloka, prva
sfera), a njegovo stanje kao prirodne kaste je udra, tj. ovisnost o Prirodi. Tijekom ove yuge,
njegov um je usmjeren na probleme materijalne objektivnosti, tj. na abidyu atomske forme.
U dwapara yugi ovjek poinje shvaati elektrina svojstva, finije sile i suptilnije spoznaje
koje se tiu kreacije. Shvaa da sva materija, tj. atomska forma u konanici nije nita drugo
doli izraz energije, vibratorne sile, elektrinih svojstava. Tijekom ovoga doba ovjek stjee
mo da uniti abidyju, iluziju, Prostora, pa je tako drugo ogranienje Maye nadvladano."
18

To je dakle godina kada je izvorno napisana serija ovih lanaka za asopis "East-West".

71

Vrijeme potvruje drevne klasifikacije

Zar vrijeme nije potvrdilo vrijednost ovih drevnih hinduskih klasifikacija? Zar povijest nije
potkrijepila tonost ovih vremenoperioda utvrenih od strane nadahnutih riija (mudraca) za
razna svjetska doba, a koja su obiljeena unutar 24.000-godinjeg kruga ekvinocijske
precesije? Zar sada zaista nismo u dwapara yugi, a emu svjedoi:
1) Nae razumijevanje tajne materije,
2) Koritenje elektrine energije,
3) Pobijeeni prostor?
Vie nismo udre koje ovise o prirodi, a takoer vie ne postoji ni ropstvo. Nestajanje toga
dogodilo se dolaskom mehanikih i industrijskih revolucija koje se odraavaju u naem
sadanjem dobu. Do 1833. godine, ropstvo je ukinuto u svim francuskim i engleskim
kolonijama. Car Aleksandar II. oslobodio je u Rusiji 1861. godine 23 milijuna kmetova. Dvije
godine kasnije predsjednik Lincoln zabranio je ropstvo u Novom Svijetu. "Da tkalaki stan
moe tkati sam od sebe", napisao je Aristotel u obrani ropstva, "onda ne bi bilo potrebe za
robovima." Koritenje strojeva, s parom, stlaenim zrakom i plinovima te elektricitetom kao
motorima, oslobodilo je ljude od okrutnog i tekog fizikog rada.

Parni stroj, 1904.

72

Istodobno, kako je ovjekovo fiziko tijelo postalo nevano kao izvor sirove snage, vrijednost
njegova uma, odnosno njegove funkcije kao mislee i razumne individue sposobne
kontrolirati i razumjeti strojeve, poveala se je te e se nastavljati poveavati sa sve
sloenijim izumima doba strojeva.
Obrazovanje irokih masa otilo je dalje i dublje u zadnje dvije stotine godine nego u
prethodnih dvije tisue.

Trijumf nad eljezom

Dwapara yuga je zapravo pria o porastu ljudske moi nad strukturnim materijalima, to je
posebno vano u sluaju eljeza i njegova derivata elika. Tako smo doslovno trijumfirali nad
eljeznim dobom kali yuge. "Danas se u elektrinoj pei mogu vidjeti tone usijanog eljeza
koje se kovitla kao kljualo mlijeko u tavi. Nita u prethodnim praktinim naprecima
ovjeanstva nije posljedino usporedivo s potpunim majstorstvom nad ogromnim masama
elika i eljeza te njihovim sastavom i kvalitetom, a koje je ovjek sada postigao. eljeznice i
rani strojevi raznih vrsta bili su prvi trijumfi novih metalurkih metoda. Onda su doli eljezni
i elini brodovi, veliki mostovi, te novi naini masovnog koritenja elika u gradnji. U staroj
kui ili brodu, materija je bila dominantna - materijalu i njegovim potrebama moralo se
ropski udovoljavati; u novoj, materija je zarobljena, promijenjena, ukroena. U ovom velikom
i rastuem majstorstvu nad tvarima, nad razliitima vrstama stakla, nad kamenjem, bukom i
slino, nad bojama i teksturama, ostvareni su glavni trijumfi mehanike revolucije.
Istovremeno sa irenjem mehanikih mogunosti izrasla je nova znanost elektriciteta.
Iznenada su dola elektrina svjetla i elektrina vuna snaga, te promjena sila, mogunost
slanja energije, koja moe biti transformirana u mehaniki pokret, svjetlo ili toplinu - ovisno
kako netko izabere, kroz bakrenu icu, na isti nain kao to se voda alje kroz cijevi. Sve je to
poelo dolaziti k obinim ljudima. Prijevoz ljudi avionima poeo je 1909. godine. inilo se da
e s usavravanjem eljeznica i automobila doi do pauze u poveanju brzine prijevoza, no s
leteim strojevima dolo je do daljnjeg smanjivanja efektivne udaljenosti izmeu jedne toke
na Zemlji i neke druge. Znanost poljoprivrede i agrarna kemija tijekom 19. stoljea ostvarile
73

su paralelne napretke. Ljudi su nauili tako obraivati i obogaivati tlo da sada dobivaju etiri
ili pet puta vie roda nego to bi od iste povrine dobili u 17. stoljeu. Takoer je ostvaren
izvanredan napredak u medicini; prosjean ivotni vijek je porastao, poveala se
svakodnevna uinkovitost, tete zbog loeg zdravlja znaajno su se smanjile. Sve u svemu
sada imamo tako velike promjene u ljudskim ivotima da moemo govoriti o novoj fazi
povijesti."

Budunost dwapara yuge

Jo nismo preli ni jednu desetinu uzlaznog bronanog doba. Ono to je moderna znanost do
sada postigla je, prema tome, manje od jedne desetine onoga to e ostvariti do 4098.
godine. Profesor Soddy je, govorei o radioaktivnosti, rekao: "ini se nevjerojatnim, no
svejedno je istina, da znanost pred kraj 19. stoljea nije ni sumnjala u postojanje originalnih
izvora prirodne energije. Vidici koji su se otvorili ovim novim otkriima su, kao to je svima
poznato, bez presedana u cijeloj povijesti znanosti."
Tek su nedavno znanstvenici uspjeli utjecati na prirodne elemente te rascijepiti atom.
"Profesor E. O. Lawrence, koji vodi laboratorije za radijaciju Sveuilita u Kaliforniji", pie
Harry M. Nelson, "izjavio je da kada ovjek konano naui kako da iskoristi energiju koja se
oslobaa cijepanjem atoma19, imat e pod svojom kontrolom ogromnu silu, diva koji e iz
temelja promijeniti sve dananje naina transporta, grijanja, osvjetljavanja - moda ak i
samu nau egzistenciju. Iako je znanje o atomu ogranieno uglavnom na njegovu vanjsku
strukturu, posljednji eksperimenti koji su rezultirali raspadanjem jezgre ili nucleusa atoma
litija otvaraju znanosti posve novi svijet. Sudei prema napretku na drugim poljima znanosti
koji je nastao kao rezultat slinih eksperimenata, u budunosti emo vrlo vjerojatno
svjedoiti napretku u ljudskim ivotima o kojima se prije nije moglo ni sanjati." Ukratko,
praktino koritenje atomske energije uinit e zastarjelim sve dananje naine dobivanja
energije. "Kozmike zrake", kae profesor August Piccard, "mogle bi biti energija budunosti,
upregnuta energija koja e osvjetljavati gradove, pogoniti industrijska postrojenja i pokretati
zrakoplove u stratosferu ogromnom brzinom."
19

Cijepanje atoma, odnosno nuklearnu fisiju, prvi su uspjeno izvrili njemaki kemiari Otto Hahn i Fritz
Strassmann 1938. godine, dakle otprilike 5 godina nakon to su napisani ovi tekstovi. (op. prev.)

74

Elektricitet - nepoznato
to se tie aktualnog znanja o elektricitetu, ovjek samo zna da se pojavljuje kroz razna
magnetska, termalna te kemijska kretanja i pojave. Njegovu pravu prirodu malo razumije te
nita ne zna o njegovom izvoru, koji je zapravo chittwa, sjedite univerzalnog magnetizma, a
koji nee biti u potpunosti poznat sve do sljedeeg doba - srebrenog doba ili treta yuge. Iako
znanstvenici jo od doba Benjamina Franklina uoavaju da se elektricitet pojavljuje kroz dva
naina, pozitivan i negativan, ne shvaaju u cijelosti trei, neutralizirajui nain njegove
manifestacije. Da drevni Hindusi nisu pogrijeili u vezi svojih klasifikacija elektriciteta,
svjedoi injenica da je danas poznato kako termioni ili elektroni koje emitira zagrijana tvar
mogu pokazati elektrini naboj, pozitivan ili negativan, ili pak mogu biti bez naboja
(neutralizirani).
Nadalje, moderni znanstvenici ne razumiju da postoji pet razliitih oblika elektriciteta, svaki s
tri naina manifestacije. To su pancha tattwe - pet izvora-uzroka kreacije. Pet elektrinih
energija s njima korespondiraju u ovjekovom tijelu, putem njegovih pet razliitih senzornih
nervnih impulsa koji su po svojoj prirodi isto elektrini. Ogroman svijet novih spoznaja,
novih istraivanja i novih otkria eka na znanstvenike koji e prouavati i demonstrirati
grandiozne vjene istine univerzalne kreacije koje su pak prije jako mnogo vremena
razotkrivene od strane drevnih hindu riija. Dr. George W. Crile iz Clevelanda daje recentnu
potvrdu veoma starih ideja kroz svoju izjavu da "ljudskim mozgom upravlja iskljuivo
elektricitet, te je sastavljen od kompleksnog stvaranja i distribucije sustava napajanja. Sastoji
se od ne manje od etiri kvadrilijuna individualnih izvora snage, s tim da nadbubrena
lijezda slui kao elektrana."

Zato je nae doba "bronano"?

Ovdje e biti korisno istaknuti primjenjivost izraza "bronano doba" na nae sadanje
elektrino doba. Bronca je legura od metala, uglavnom bakra, te se upravo na bakru - zbog
njegove odline provodljivosti i otpornosti na hru - temelji elektrina industrija. eljezo,

75

kojim upravlja Saturn, teki planet ogranienja, bilo je najvaniji metal tijekom dvaju
eljeznih doba koja su prethodila naoj sadanjoj epohi. Srebro i zlato e bez sumnje biti
posebno vani metali budueg srebrenog i zlatnog doba.
Bakar i bronca su pod vlau kooperativnog planeta Venere, i tijekom stoljea bronanog
doba koja su pred nama opravdano moemo oekivati praktinu realizaciju ideala ljudskoga
bratstva. "Jo se ne oitova to emo biti." (Ivanova poslanica, 3:2) Srebrenim i zlatnim
dobom vladat e dva nebeska osvjetljivaa - Mjesec i Sunce.
Mo ponuena ovjeku u dwapara yugi da podini prostor - drugu Mayinu iluziju - ve se je
snano manifestirala u prvim godinama naeg doba, ponajvie kroz radiovalove. Moemo
poslati radijsku poruku oko cijeloga svijeta u manje od jedne sedmine sekunde. U neto
manjem obimu, prostor je pokoren kroz telefone, telegrafe, podmorske kabele, televiziju i
avione. No do sada su razvijene samo dvije od pet vrsta elektriciteta - one koja se odnose na
sliku i zvuk. Preostale tri vrste elektriciteta ostaju za budunost, kada emo moda biti u
stanju dodirnuti prijatelje irom svijeta te pomirisati i okusiti objekte u njihovim sobama.
Prividna ogranienja prostora ve su, na druge naine, prevladana kroz izum spektroskopa.
Danas astronomi razumiju strukturu i kemijski sastav svih planeta u naem solarnom sustavu
te udaljenih zvijezda, te mogu odrediti opseg i smjer kretanja drugih solarnih sustava.
Utvreno je da se Zemlja sastoji od istih materijala kao i ostatak Svemira, da svi svjetovi u
kreaciji imaju isto podrijetlo, sline karakteristike te da su uzajamno povezani. Spektralna
analiza takoer nam je ukazala na postojanje dosad nepoznatih elemenata, te znanost sada
tvrdi da postoje 92 elementa koji su temelj kozmike kreacije. Na polju elektrokemije ovjek
je uspio premostiti jaz koji je prije postojao izmeu organskih i neorganskih supstanci; ugljik,
temelj organskih spojeva, stvoren je u elektrinoj pei kako bi se direktno povezivao s
metalima.
Ostali izumi dwapara yuge slue trostrukoj svrsi elektrinog doba; kroz upotrebu mikroskopa,
teleskopa, fotografije i X-zraka, ovjek je proirio carstvo svojih promatranja s konanog na
beskonano, te je stekao znanje o svjetovima koji su inae premaleni, preudaljeni,
prenestalni ili pregusti za njegovo osjetilno opaanje.

76

Poglavlje 11
Danas je proireno pogreno shvaanje vezano uz astrologiju da e svijet uskoro ui, te da
ve osjea vibracije zodijakog doba Vodenjaka. Ovo je vjerovanje temeljeno na injenici da
e se proljetni ekvinocij, na pravcu od oko 726 godina, vratiti unazad u znak Vodenjaka. Zbog
nedostatka znanja o povezanosti svjetskih doba s krugom ekvinocijske precesije (kao to je
po prvi put na Zapadu objanjeno u ovim lancima), astrolozi su pokuali objasniti veliki
napredak koji je svijet postigao u zadnja dva stoljea - a koji je u cijelosti nastao zbog poetka
bronanog doba ili dwapara yuge 1698. godine - tako to su pretpostavili da ovjeanstvo
mora da reagira na vibracije inventivnog, progresivnog, ovjekoljubivog Vodenjaka.
Meutim, ta teorija je neodriva. injenica je da je proljetni ekvinocij jo uvijek u drugom
dekanu20 Riba te ne moe biti "unutar sfere" utjecaja Vodenjaka. 1698. godine kad je
zapoelo sadanje elektrino dwapara doba, proljetni ekvinocij padao je u toku 13 20' Riba,
te je sada (1933.) dosegao 13 05' Riba. Ne postoji astroloko opravdanje za tvrdnju da su
veliki svjetski napreci u zadnje dvije stotine godina nastali zbog pozicije 10 do 10 unutar
sfere utjecaja Vodenjaka. Razumijevanje etiriju svjetskih doba i njihova vremena povezanog
s ekvinocijskim krugom klju je shvaanja razliitih svjetskih stanja u prolosti, sadanjosti i
budunosti, te e astrolozima omoguiti da odbace razna pogrena vjerovanja koja su
aktualna danas.

Pribliava se doba Lava

Sada bi trebalo naglasiti jo jednu stvar. Cijela serija ovih lanaka dokazala je istinu u
tvrdnjama drevnih Hindusa da je poloaj jesenskog, a ne proljetnog ekvinocija, kljuan za
ovjeanstvo. Povijest je pokazala da napredovanje i nazadovanje svijeta slijedi uzdizanje i
pad jesenskih ekvinocija u zodijakom krugu. Upravo se u naem vremenu uzdie jesenski
ekvinocij koji je u dwapara ili bronanom dobu. Drugo doba koje je obiljeeno jesenskim
ekvinocijem je zodijako doba Djevice. Proljetni ekvinocij s druge strane pak opada (na svom
silaznom luku), te je u dijelu ekvinocijskog kruga koji pripada zlatnom dobu, u zodijakom
znaku Riba. Zbog toga je jasno da je jesenski, a ne proljetni ekvinocij, pravi pokazatelj stanja
20

Dekan (decan) u astrologiji predstavlja svaki od triju jednakih dijelova (od po 10 stupnjeva) nekog zodijakog
znaka. (op. prev.)

77

u svijetu. To je ovdje istaknuto jer zapadnjaki astrolozi prednost daju proljetnom ekvinociju
te nae sadanje doba nazivaju dobom Riba. Zapravo, nae zodijako doba je doba Djevice
poto proljetni ekvinocij pada u tom znaku, te emo za 726 godina ui u doba Lava, a ne
Vodenjaka, osim u sekundarnom smislu.
Moe biti da je 24.000 godina ekvinocijskog kruga kroz koji sada prolazimo enski ili negativni
krug, te je zato jesenski, a ne proljetni ekvinocij, od primarne vanosti tijekom ovoga
perioda, jer pravila drevnih astrologa nam kau da je Vaga 0 (mjesto na jesenskom
ekvinociju) prirodna polazna toka za enski horoskop, kao to je Ovan 0 za muki.

Fizioloki krugovi
Drevni hindu zapisi govore nam da krug ekvinocijske precesije traje 24.000 godina.
Astronomi Zapada (koji, za razliku od Hindusa, nemaju zapise ni o jednom potpunom krugu)
procjenjuju trajanje tog kruga na 25.920 godina naprosto zato to je trenutna razina gibanja
oko 50" godinje ili jedan stupanj u svake 72 godine (72 x 360o = 25,920). Ipak, prema
Hindusima, razina gibanja nije konstantna, ve varira u razliitim stupnjevima kruga. Duboka
veza izmeu ekvinocijskog kruga i ljudskog ivota pokazana je na primjeru otkucaja srca u
ovjeku koji su regulirani ekvinocijskim gibanjem. Broj otkucaja normalnog srca je 72 u
minuti, odgovarajui tako periodu od 72 godine koliko sada treba ekvinocijima da prijeu
jedan stupanj zodijaka. Brzina ekvinocijskog gibanja poveat e se slijedom uzlaza jesenskog
ekvinocija na zodijakom krugu, te u vrijeme kada dosegne dio kruga koji odgovara uzlaznom
zlatnom dobu prelazit e 1 stupanj zodijaka u otprilike 60 godina. Tada e ljudski puls biti
samo 60 otkucaja u minuti. S obzirom na to da e ljudi iz zlatnog doba biti oito superiorniji
ljudima iz sadanjeg doba, neizbjeno je da e njihov broj otkucaja srca u minuti biti manji od
dananje normalne razine. Dobro je poznato da su dugovjenost i koncentracija povezani s
usporavanjem disanja i broja otkucaja srca. Onaj tko je u stanju svjesno kontrolirati rad srca,
smiriti puls i usporiti svoj tempo, moe, kao to znaju studenti yoge21, produiti svoj ivot i
pomladiti tjelesne stanice.

21

U originalu pie "studenti Yogode". Yogoda Satsanga Society je drutvo koje je 1917. utemeljio Yogananda.
(op. prev.)

78

Disanje i koncentracija
Ljudsko disanje ima odreenih slinosti s ekvinocijskim krugom. U zdravih, odraslih ljudi
brzina disanja je 72 udisaja u 4 minute odnosno 18 udisaja u minuti. Ljudi e u zlatnom dobu
disati svega 60 puta u 4 minute. Manji broj duljih udisaja po minuti najkrai je put do
koncentriranog uma. Kad je netko neim jako zaokupljen, disanje mu nehotice postaje sve
sporije i sporije. Svijest je prisno povezana s disanjem. to neka osoba bre die, to je manje
svjesnija, te panja te osobe ne moe ostati usredotoena. Kirurzi od prije par tisua godina,
prije pojave anestetika, iskoritavali su ovo na nain da su izazivali nesvjesticu kod pacijenata
govorei im da kroz nekoliko trenutaka diu veoma brzo.
Majmun, najnemirnija od sviju ivotinja, ima vrlo ubrzan respiratorni sustav - oko 32 udisaja
u minuti. ivotinje koje postiu dugovjenost imaju spore otkucaje srca i sporo disanje. Slon,
zmija i kornjaa, iji ivotni vijek nadilazi ovjekov diu 11, 7 te 4 puta u minuti.
Vanost broja 72 u ljudskome ivotu u trenutnom periodu ekvinocijskog kruga pokazana je
na mnoge naine - 72 ina22 ili 6 stopa idealna je visina, te su 72 godine, koje priblino
odgovaraju godinama Psalmista ("tri dvadesetice i deset"), idealan ivotni vijek za prosjenog
ovjeka naeg doba. Mogu se dati brojni primjeri podudaranja izmeu ekvinocijskog kruga i
ritmike periodinosti ljudskih fiziolokih procesa. Svaki je ovjek minijaturni zodijak, te u
sebi vjerno reproducira kretanja solarnog sustava. "Gospodine Boe moj, uinio si mnoga
divna djela; ako bi ih obznanio i o njima priao, bilo bi ih vie nego to ih se moe nabrojati."
Psalam 40:5

Poetna toka solarnog sustava

Sada emo rei neto o odnosu ekvinocijskog kruga s veim krugovima ili ciklusima, onima
koji odreuju trajanje solarnih sustava i svjetova. Drevni hindu riiji tvrdili su da je novi Dan
stvaranja prisutan u svim planetima bilo kojeg solarnog sustava, a koji se nalaze unutar istog
zodijakog stupnja. Zvijezda nekretnica koja oznaava ovaj stupanj sluila bi, kroz cijeli vijek
ivota solarnog sustava, kao poetna toka ili prvi stupanj Ovna fiksnog zodijaka. Hindusi su
22

72 ina jednako je 1,82 m. (op. prev.)

79

smatrali da zvijezda Revati (Zeta Piscium) na nebu oznaava poloaj Ovan 0 za sadanji
solarni sustav.
Gospodin G. E. Sutcliffe, istaknuti astronom i astrolog, u lanku naslovljenom "Brahmin dan"
dokazao je da postoji krug od 23.892 godine (ili okretanja Zemlje oko Sunca) u kojem se tri
lana naeg solarnog sustava - Venera, Zemlja i Mars - istovremeno vraaju na prvi stupanj
fiksnog zodijaka. Po svoj prilici ovaj se krug od 23.892 godine tono podudara s ekvinocijskim
krugom, te su drevni Hindusi trajanje tog kruga odredili brojkom od 24.000 godina jednim
dijelom zbog lake upotrebe u svakodnevne svrhe, tj. zbog okruglog broja, a drugim dijelom
zbog toga to egzoterine brojke koje su nam ostavili drevni mudraci nisu uvijek bile posve
tone - zahtijevale su ezoterinu interpretaciju ili promjenu iz jednog mjernog oblika u drugi.
Na taj nain mnoge hinduske brojke koje se ne ine posve tone unutar decimalnog sustava,
postaju jasnije kad ih se promotri unutar duodecimalnog, sedmornog ili nekog drugog
sustava mjerenja.

"Brahmin dan"
Ako prihvatimo period od 23.892 godine kao pravo trajanje ekvinocijskog kruga, te
istodobno imamo na umu da se u ovom periodu tri lana naeg solarnog sustava vraaju na
isti zodijaki stupanj, shvatit emo da se ivotni vijek sadanjeg solarnog sustava mora mjeriti
brojem koji je toan viekratnik od 23.892 godine. Sutcliffe je pokazao da se u periodu od
4,300.560 godina, koji tono odgovara trajanju 180 ekvinocijskih krugova, svaki planet naeg
solarnog sustava vraa na poetni stupanj Ovna. Toan viekratnik ovog perioda maha yuge
(4,300.560 godina) odreivat e ivotni vijek dodijeljen naem sadanjem solarnom sustavu.
Bhagavad Gita (u poglavlju 8) ovo nam pojanjava:
Ako poznaje Brahmin dan,
koji se sastoji od tisuu yuga;
ako zna
da tisuu yuga
ini Brahminu no,
tada poznaje Dan i No

80

kao to ih On zna!
Dolaskom velike Zore
ono to je Nevidljivo
ponovo postaje Vidljivo;
Kad se duboka No smrai
sve to postoji vraa se
natrag Njemu koji je stvorio.

Ako za maha yugu (tisuiti dio kalpe) uzmemo brojku od 4,300.560 godina, promatrajui je
kao jednu od "tisuu yuga", koje opet ine jedan "Brahmin dan", tada je period od
4,300,560.000 godina jedan Dan u kreaciji ili ivotni vijek jednog solarnog sustava. Ako to
pomnoimo s 2, dobit emo 8,601,120.000 godina to odgovara jednom Brahminom Danu i
Noi, odnosno vremenu Stvaranja (Manvantara) i Rastvaranja (Pralaya). Sutcliffe je iznio
mnoge iznimno zanimljive razloge za vjerovanje da ove jako velike brojke tono predstavljaju
Brahmine periode. Slijedi jedna od njegovih matematikih demonstracija:
"Koja je numerika veza izmeu Brahminog Dana i Noi te dana i noi od 24 sata? To e nam
otkriti jednostavno mnoenje. Broj dana u zvjezdanoj godini je 365.256, te 8,601,120.000 x
365.256 = 31.416 x 1012 = n x 1012. Broj 1012 je odnos dijametra i obujma kruga te ga
matematiari predstavljaju grkim slovom n (izraava se kao Pi23). Prema tome, vidimo da je
broj uobiajenih dana u Brahminom Danu n ili 31.416 pomnoeno s deset n dvanaestu, ili
pomnoeno s milijunom milijuna. Pi ima jako okultno znaenje; simbol je kruga ili ciklusa, koji
je opet simbol Brahme ili Boanstva. Stoga vidimo da odnos uobiajenog dana s Brahminim
Danom, ili dan zemaljskog ovjeka s danom nebeskog ovjeka, moe biti izraen kroz n, te u
skladu s tim moemo osjetiti okultnu vanost brojki. Doba Brahme, reeno je, sastoji se od
100 godina Brahme pa bi u skladu s tim doba Brahme iznosilo 314,159,000,000.000 godina."
Brahmim Dan predstavlja ivotni vijek solarnog sustava, a doba Brahme trajanje cijelog
univerzuma.

23

Pi ili je matematika konstanta, danas iroko primjenjivana u matematici i fizici. Definira se kao odnos
opsega i promjera kruga. Ponekad je znan i kao Arhimedova konstanta ili Ludolfov broj. (op. prev.)

81

Doba Brahme (ivotni vijek univerzuma): 314 bilijuna i 159 milijardi godina

Tako smo kroz indicije dobivene kroz trajanje ekvinocijskog kruga, te voeni zapisima koje su
nam ostavili drevni hindu riiji iz zlatnih doba daleke prolosti, otkrili povezanost veih i
manjih kozmikih krugova te izmjerili predvieno trajanje sunaca i svjetova.

82

Poglavlje 12
Promatranje dijagrama ekvinocijskih svjetskih doba daje nam vanu informaciju da je kali
yuga, najmranije i najnazadnije od etiri svjetska doba koja su sadrana u svakoj polovici
ekvinocijskog kruga, takoer i najkrae doba. Njezin period od 1200 godina je svega polovica
trajanja naeg bronanog doba ili dwapara yuge, jedna treina srebrenog doba te jedna
etvrtina trajanja velikog zlatnog doba. Od cijeloga ekvinocijskog kruga od 24.000 godina,
samo se jedna desetina vremena odnosi na dva eljezna doba koja taj krug sadri. Ovo je
uistinu inspirativan uvid. Ipak, imajui na umu da se dvije kali yuge - jedna silaznog i jedna
uzlaznog luka - spajaju na nain da se njihovo vrijeme zbraja, njihov se ujedinjen vijek od
2400 godina manifestira tek jednom tijekom svjetske povijesti, te ostavlja dui i mraniji
zapis ljudskog neznanja i patnje nego to bi to bilo kad bi dvije kali yuge bile vremenski
odvojene periodom nekog od kvalitetnijih doba.

Nema opravdanja za pesimizam

Mnogi ljudi izraavaju pesimistine sumnje da ovjeanstvo sada doista prolazi kroz uzlazni
luk napretka koji e naposljetku dovesti do zlatnog doba sveopeg mira, mudrosti i sree.
"Cijela povijest protivi se takvoj pretpostavci", kau ti ljudi, "jer su ljudske patnje i tekoe
temelji zemaljskog ivota, te u zapisima nikad nije zabiljeeno vrijeme, od davnina pa sve do
danas, da one nisu postojale."
Ovakav sumoran pogled na mogunosti ovjeanstva postoji i prevladava samo zato to je
svijet sve do nedavno bio uronjen u 2400 godina dominacije kali yuge. Sva je naa povijest
zapravo povijest mranog doba, s obzirom na to da se o drevnim civilizacijama koje su
postojale prije osnivanja Rima 753. god. pr. Kr. zna vrlo malo, te su esto pogreno
protumaene. Umovi ljudi iz kali yuge nisu u stanju razumjeti zapise civiliziranih ljudi
uzvienijih doba. Uistinu, sve do zore naeg sadanjeg bronanog doba 1698. godine, nije
bilo, openito govorei, znanstvenika ili arheologa vrijednih spomena. Mravo znanje koje
danas imamo o stanju svijeta prije Grka i Rimljana, pojavilo se u zadnjih 200 godina, od
poetka dwapara yuge. Kako vrijeme bude ilo dalje, otkrivat emo sve vie spoznaja o

83

starim vremenima koje e pak oplemeniti na pogled na povijest te e dokazati da veina

ovjeanstva ipak nije uvijek bila u bijednom stanju kali yuga (702. pr. Kr. - 1698. po. Kr.)

Nadolazea veliina naeg doba

Ipak, ak i potpuno znanje zadnjeg zlatnog, srebrnog i bronanog doba (11 502. - 702. pr. Kr.)
nee biti dovoljno da, po analogiji, modernom svijetu nagovijesti kakav veliki napredak i
prosvjetljenje nadolaze jer je zadnje zlatno, srebrno i bronano doba pripadalo silaznom luku
ekvinocijskog kruga te je u drevnom svijetu sa svakom godinom dolazilo nerazvijenije doba
te se gubio pojedini dio civilizacijskog naslijea.
Moderni se svijet pak izdigao iz eljeznog doba u veu slobodu i mo sadanjeg bronanog
doba, te e u nadolazeim vremenima kroz tisue godina dolaziti do postupnog i stalnog
napretka i usavravanja za ovjeanstvo sve dok jesenski ekvinocij ne dosegne kulminaciju
svog uzlaznog luka 12 498. godine. Tada za veinu ljudi vie nee biti kontinuiranog napretka
te e svaka naredna godina tog 12.000-godinjeg luka biti obiljeena daljnjim propadanjem
civilizacije.
No ovjeanstvo nee svjedoiti padu u one dubine degradacije kao za posljednjih dviju kali
yuga jer e sljedee mrano doba (koje e zapoeti 23 298. godine) biti na vioj spirali u
dugim, epohama obiljeenim nizovima ekvinocijskih krugova.

Vanost vremena
U sporom putovanju ovjeka prema realizaciji svoje boanstvenosti i njegovom posljedinom
bijegu iz "kotaa ivota" koji je Ezekiel vidio u svojoj viziji, a kojeg je opisao Buda, vrijeme je
jedan od najvanijih faktora. Na temelju ovoga opravdano je vjerovati da ekvinocijski krugovi
slijede duhovni uzorak, te da svakim novim krugom ovjeanstvo napreduje u odnosu na
prethodni krug. Stari Grci mislili su upravo na ovo kad su vladavinu nad zlatnim dobom
pripisali Kronu, tj. Saturnu, planetarnom bogu Vremena, jer Vrijeme sve dovodi u
savrenstvo.

84

U prethodnom lanku objanjeno je kako je sadanje stvarno doba (1933.), kao to je

pokazano pozicijom jesenskog ekvinocija na zodijakom krugu, 235. godina dwapara yuge
uzlaznog luka. U ovom rasponu, prvih 200 godina predstavljale su prijelaz ili mutaciju perioda
koji je jo zadrao neke od karakteristika prethodnog mranog, eljeznog doba. Tek je 1898.
godine zapoela stvarna dwapara yuga.

Nadolazei svjetski rat

Od te godine (1898.) prolo je 35 godina te u tom rasponu vremena svjedoimo
neusporedivim uvjetima svjetskih nemira: prvi svjetski rat u povijesti ovjeanstva, pad
kraljevstava i uspon diktatora. Prema znakovima uskoro dolazi potpuni kolaps ekonomskih,
financijskih i drutvenih struktura svijeta. Paljivi promatrai trenda gibanja u dananjemu
svijetu znaju da je blizu jo jedan svjetski rat koji e izbrisati cijele nacije i baciti cijelu Zemlju
u more suza i krvi.
"Sljedei e rat", kae Guglielmo Ferrero, poznati talijanski povjesniar, "baciti Europu u kaos
iz kojeg se nikada nee izvui. Sljedei je rat pogrebno zvono Europe. Propast nae zapadne
civilizacije." Poznavatelji biblijskih znanosti kau da je Prvi svjetski rat bio poetak
Armagedona24, te da e sljedei biti nastavak i dovrenje tog prorokovanog dogaaja.

Stari poredak mora proi

Zbog ega su poetne godine nae dwapara yuge crvene od krvi i crne od unitenja? To je
naprosto zato to moramo raskinuti s prolou. Institucije kali yuge ne mogu preivjeti
vibracije novog doba. Djeca dwapara yuge ne mogu izgraditi pravednije institucije budue
civilizacije na propadajuim i loe poloenim temeljima mranog doba koje je sada
definitivno prolost. Mo kali yuge utemeljena je na mau, i od maa mora nestati.
Oni malobrojni koji e preivjeti sljedei svjetski rat, ponikli i uvreni kroz svoje patnje, bit
e preci onih kasnijih generacija koje e oivjeti civilizaciju stvarnog bronanog doba. Prema
24

Armagedon je, prema Ivanovu Otkrivenju, mjesto okupljanja vojski za bitku pred kraj vremena. Danas ta rije
simbolizira kraj svijeta, najee u nekom negativnom, razarajuem kontekstu. (op. prev.)

85

rijeima Izaije, "Kada tvoj sud doe na Zemlju, stanovnici svijeta upoznat e pravednost".
"Sjeti se mojeg ponienja i mojeg lutanja: gorina i otrov! Bez prestanka na to misli moja
skruena dua. To nosim u srcu, iz toga u nadu crpsti." (Tualjke proroka Jeremije, 3,19-21)
Bhagavad Gita nam daje sljedee nadahnjujue obeanje Krine25, utjelovljenja Boga koji je
ivio na kraju zadnjeg srebrnog doba:
Kad pravednost
opada, o Bharato! Kada pokvarenost
prevlada, ja dolazim, od doba do doba, te uzimam
vidljivi oblik, i nastanim se meu ljudima,
pomaui dobrima, odvraajui zle,
te ponovo ustoliujem Vrlinu na njeno prijestolje.

Zadnja kali yuga silaznog luka, najmraniji period cijelog ekvinocijskog ciklusa od 24.000
godina, svjedoila je dolasku dvojice svjetskih spasitelja, a to su bili Gautama Buda i Isus
Krist. Isus je obeao da e se ponovo pojaviti na Zemlji, te je svojim uenicima govorio o
znacima ili svjetskim dogaajima koji e prethoditi njegovom drugom dolasku. Oni koji
prouavaju biblijska proroanstva te mjere Velike piramide26 (koja je spomenuta u Izaiji: "U
onaj e dan biti rtvenik Jahvin usred zemlje egipatske i stup posveen Jahvi blizu granice
njegove. To e Jahvi nad Vojskama biti znak i svjedoanstvo u egipatskoj zemlji. Kad zazovu
Jahvu protiv tlaitelja, on e im poslati spasitelja i vou da ih izbavi. I objavit e se Jahve
Egipanima, i u onaj e dan Egipani spoznati Jahvu.") slau se da je blizu "vrijeme kraja" te
da e Gospodin doi "u sili i velikoj slavi" za vrijeme idueg svjetskog rata.
"Vrijeme kraja", koje se tako esto spominje u Bibliji, nije kraj svijeta, kao to mnogi
pogreno misle, ve kraj starog poretka. Rije svijet (engl. world) dolazi od "whorl", to znai
"krug" ili "okrugao".

25

Krina je u hinduizmu vrhovno boanstvo te ujedno glavni protagonist u spjevu "Bhagavad Gita", poznatom i
kao "Gospodinova pjesma", a koji donosi dijalog izmeu Krine i princa Arjune tijekom velike bitke na
Kuruketri prije otprilike 5000 godina. Krina se u hinduizmu esto prikazuje i kao mladi koji svira flautu,
simbolizirajui tako boanski zov kojim svoje poklonike izvodi iz iluzije ili maye. (op. prev.)
26
Velika ili Keopsova piramida u Gizi.

86

Nicholas Roerich, veliki ruski putnik, slikar i mistik, u svojoj knjizi Altai-Himalaja govori kako
su irom Azije rasprostranjene legende i rukopisi vezani uz Issu (Isusa). Malo je sumnje da je
Isus svoje "izgubljene godine", tj. godine prije njegovog javnog djelovanja u Izraelu, proveo u
Indiji, Tibetu i drugim dijelovima Azije, te da su ga ljudi tih zemalja poznavali i voljeli.
Roerich je takoer istaknuo da u Aziji postoji opeprihvaeno oekivanje skorog dolaska
svjetskog mesije. Tibetanci su izraunali da e "netko velik i uzvien" doi 1936. godine.
Azijska proroanstva, kae Roerich, koja se tiu dolaska novog doba su: "Prvo e poeti rat
bez presedana izmeu svih nacija. Nakon toga e brat ustati protiv brata. Tei e oceani krvi.
Proi e samo nekoliko godina prije nego to svi uju mone korake Gospodina novog doba.
Ve se mogu opaziti neobine manifestacije i sresti neobini ljudi. Oni su ve otvorili vrata
znanja te dozreli plodovi padaju s drvea..."
"Doekana je nova era prosvjetljenja. Svatko za njom posee na svoj nain. Netko blie,
netko dalje; netko lijepo, netko iskrivljeno; no sve zanima ono isto predodreeno. To je
vano uti i ponavljati. Domovina Gesara Kana27, Ladak (Tibet), zna da je dolo vrijeme
obnove. Kotan pamti znakove maitreye na drevnoj stupi28. Kalmuci u Karasharu oekuju
nadolazeu manifestaciju Budinog kalea. Na Altayu Orioti su se odrekli amanizma te
pjevaju nove napjeve oekivanom bijelom Burkanu. Glasnik bijelog Burkana, Oriot, ve jae
svijetom. Mongoli oekuju dolazak vladara svijeta te spremaju dukang (hram) ambale. Na
Chang-tangu veliaju Gesar Kana i apuu o posveenim granicama ambale. Na rijeci
Brahmaputri znaju za arame velikih dua te se sjeaju divnih Azara. idovi oekuju Mesiju.
Muslimani oekuju Muntazara. U Iafanu je ve osedlan bijeli konj. Krani svetog Tome
ekaju veliki dolazak te nose skrivene znakove. Hindusi poznaju avatara Kalkija. Kinezi za
Novu godinu pale vatre pred slikom Gesara Kana, vladara svijeta. Rigden Japo, vladar, prolazi
preko pustinje, dostiui svoj predodreeni put. Slijepac se moe pitati: Zar je zaista tako?
Zar u tome nema pretjerivanja? Moda su neki fragmenti iz doba preivljavanja uzeti za
vjerovanja budunosti?"

27

Gesar Kan je mitski junak Azije, pogotovo popularan u sredinjoj Aziji. Legende o njemu prenoene su
usmenom tradicijom. Meu njegovim pothvatima najpoznatija je bitka protiv diva s 12 glava.
28
Stupa je tip budistikog hrama izgraenog u obliku polukugle, tj. uzdignutog kupolastog nadsvoda. (op. prev.)

87

"To znai da onaj koji postavlja pitanja nikad nije bio na Istoku. Ako si ikad bio na ovim
mjestima; ako si proao mnoge tisue milja; ako si razgovarao s mnogim ljudima, onda
poznaje stvarnost svega toga."

Ekvinocijska karta vremena u sukladnosti s proroanstvom

Biblije i Velike piramide
Tema Drugog Kristovog dolaska, biblijskog proroanstva te nagovjetaja Velike piramide ne
moe biti obraena u ovom lanku, ve oni koji su za nju zainteresirani neka pogledaju
radove dr. Grattana Guinessa, Davida Davidsona te Fredericka Habermana. Iznimno
zanimljiva serija proroanskih pisama sada se pojavljuje u asopisu "Knowing People".
Ovdje e biti dovoljno rei da je ekvinocijska karta (dijagram) svjetskih doba, kojom smo se
intenzivno bavili u ovoj seriji lanaka, u sukladnosti s proroanstvima Biblije i Velike
piramide, te se s njima slae u tome da e svi tragovi kali yuge uskoro biti uniteni; da e
svijet pravedniji i poteniji nego to sada moemo zamisliti, doi kao odgovarajui simbol i
manifestacija uzlazne dwapara yuge. "Oni e raskivati maeve svoje za raonike, koplja svoja
za srpove. Narod protiv naroda nee vie dizati ma i vie se nee uiti ratu." (Izaija, 2,4)
Prosvjetljenje, postignua i elje ovjeanstva uzdii e se s uzlaznim jesenskim ekvinocijem,
u sukladnosti s velikim Bojim planom za Njegovu djecu na Zemlji. On je svoju poruku zapisao
u zvijezdama tako da je svi koji to ele mogu proitati. "Nebesa pripovijedaju slavu Boju,
djela ruku njegovih navjeuje svod nebeski. Dan na dan ape tu vijest, no na no donosi
to. Nema govora ni jezika gdje se ne uje glas nebesa. U sav svijet prodire povik njihov, rije
njihova do na kraj zemlje!" (Psalam 19, 1-4)

88

Poglavlje 13
Lemurija i Atlantida
Upeatljiv dokaz istinitosti cikline prirode ljudskog napredovanja i nazadovanja, te
prisutnosti visokorazvijenih civilizacija na ovoj Zemlji prije desetaka tisua godina, izaao je
na vidjelo tijekom zadnjih godina kroz geoloke i arheoloke dokaze postojanja i razvijene
kulture potopljenih kontinenata Lemurije i Atlantide. Tri znanstvene knjige o zemlji Mu
(Lemurija) pukovnika Jamesa Churchwarda29 istiu da je Lemurija bila "majka svijeta" te da je
njena civilizacija znatno starija od atlantidske. Atlantida je pak kasnije bila naseljena od
emigranata s Lemurije.
Churchward iznosi mnogo zanimljivih teorija koje podupiru njegovo uvjerenje da su
Lemurijanci svoju civilizaciju prenijeli u drevni Egipat, Grku i druge dijelove svijeta. Egipatska
"Knjiga mrtvih" je sveti spomenik lemurijskim precima Egipana koji su stradali kad je
Lemurija nestala ispod plavih voda Pacifikog oceana. Churchward je hijeroglifsko ime
"Knjige mrtvih" preveo kao Per-m-hru, tj. "Mu je od tog dana krenuo naprijed". Veza izmeu
drevnih Grka i Lemurije pokazana je kroz sastav grkog alfabeta koji je, kako dokazuje
Churchward, "sainjen od Cara-Maya zvukova i slova koji formiraju ep to se odnosi na
unitenje Lemurije."
Ova teorija, da su kolonisti s Lemurije, i kasnije Atlantide, proirili svoju civilizaciju diljem
drevnog svijeta, nije prihvaena od veine znanstvenika, no mora se priznati da je to jedino
zadovoljavajue objanjenje za zagonetne slinosti koje se mogu nai u drevnoj arhitekturi,
umjetnosti, jeziku, religiji, tradiciji i obiajima zemalja koje su odvojene velikim prostorima,
kao to su Srednja Amerika i Meksiko na jednoj strani svijeta te Egipat i Babilonija na drugoj.

29

James Churchward (1851. 1936.) bio je britanski autor, izumitelj i inenjer. 90-ih godina 19. stoljea preselio
se u SAD. Pisao je knjige o Lemuriji (Mu) te je tvrdio da mu je saznanje o toj zemlji dolo od strane indijskog
sveenika koji ga je nauio itati izumrli drevni jezik (koji je tada govorilo samo troje ljudi u Indiji). Uspio je
vidjeti stare fragmentirane ploe s tekstovima preko kojih je navodno saznao kako se Lemurija prostirala od
Havaja na sjeveru pa sve do otoka Fidi i Uskrnjeg otoka na jugu. Prema njemu, Lemurija je bila mjesto
Edenskog vrta te je imala 64 milijuna stanovnika. Ta je civilizacija postojala prije 50.000 godina te je tehnoloki
bila razvijenija od sadanje. Drevne civilizacije Indije, Babilona, Perzije, Egipta i Maya samo su blijedi ostaci
lemurskih kolonija. (op. prev.)

89

Platonovo spominjanje Atlantide

Pria o Atlantidi poznatija je od prie o Lemurije, moda zato to je novija. Poznata Platonova
"Republika" najveim je dijelom inspirirana grkim tradicijama utemeljenima na velikoj
atlantidskoj civilizaciji, te u dvije druge knjige, "Timej" i "Kritija", Platon daje ivopisne opise
izgubljenog kontinenta i njegovih stanovnika. Drugi drevni Grci pisali su o Atlantidi kao o
"blagoslovljenoj", "sretnoj" i "bogatoj" zemlji, Edenskom vrtu svijeta zlatnog doba iz davne
prolosti, koje je vremenski bilo daleko ak i Grcima Platonovog vremena. Rimski pisci iz istog
perioda ogromno more izmeu Europe i Amerike spominju kao Maris Atlantici, Atlantski
ocean, ukazujui tako na svoje uvjerenje da su njegove vode oplakivale kontinent Atlantidu.
Platon i ostali za Atlantiane su napisali da posjeduju velianstveno znanstveno znanje i mo.
Posebno je znaajno za primijetiti njihovo osvajanje prostora kroz zrakoplove i televiziju.
Churchward vjeruje da su Lemurijanci i Atlantiani tehnologiju zranog transporta proirili
diljem drevnog svijeta. On u svojoj fascinantnoj knjizi "The Children of Mu"30 pie:

Drevni zrakoplovi
"Ovo su najdetaljniji zapisi koje sam pronaao o zrakoplovima Hindusa od prije 15 do 20
tisua godina, osim jednoga koji sadri nacrt i instrukcije za izgradnju zrakoplova i njegovog
stroja, motora, potiska itd. Snaga se dobiva iz atmosfere na veoma jednostavan i jeftin nain.
Motor je neto kao dananja turbina koja djeluje iz jedne komore u drugu dok se konano ne
istroi. Jednom kada se motor upali, nee stati dok se ne ugasi. Nastavit e raditi sve dok se
ne istroi sklopovlje. Ovi zrani brodovi mogu kruiti oko zemlje bez da se i jednom spuste
dolje, i to sve dok nije istroena mainerija. Snaga im je neiscrpna, ili zapravo ograniena
jedino trajanjem metalnih dijelova. Pronaao sam da se spominju razni letovi od kojih su
neki, prema dananjim mapama, bili dugi od 1000 do 3000 milja. Svi zapisi vezani uz ove
zrakoplove jasno navode da su bili samopokreui, da su mogli pogoniti same sebe; drugim
30

Churchward je dokaze za pisanje o nestaloj Lemuriji meu ostalim naao i u kolekciji od 2600 kamenih ploa i
artefakata koje je 1921. godine u Meksiku otkrio ameriki istraiva William Niven, a koje je Churchward
dovodio u vezu s Lemurijom. No Churchwardova interpretacija nije priznata od strane slubene znanosti. Niven
je ploe (tablete) o kojima je rije iskapao u Meksiku preko tri desetljea. Na ploama su bili razni crtei i natpisi
koje nitko nije uspio deifrirati niti im odrediti porijeklo. Zanimljivo je da su sve ploe zagonetno nestale tijekom
pokuaja njihova transporta iz Meksika u SAD. (op. prev.)

90

rijeima, generirali su snagu letenjem. Nisu bili ovisni o pogonskom gorivu. ini mi se, u
odnosu na to, i s obzirom na nae samohvale, da zaostajemo 15.000 20.000 tisua godina.
Postoje mnogi kineski zapisi iz istoga razdoblja koji se odnose na drevne letee strojeve."
Treba napomenuti da su nedavna iskapanja na Kreti na svjetlo iznijela zapise koji spominju
kretske zrakoplove.31

James Churchward

Atlantidski kralj Kron

Iako u Platonov opis Atlantide znanstvenici, sve do naeg vremena, imaju slabo povjerenje,
otkria dr. Henryja Schliemanna, eminentnog arheologa, ne ostavljaju mjesta sumnji u
postojanje te zemlje. "Kada sam 1873. godine", pie Schliemann, "vrio iskapanja na
ostacima Troje u Hissarliku te u drugom gradu otkrio slavna blaga kralja Prijama, meu tim
sam blagom pronaao neobinu bronanu vazu koja je bila vrlo velika. Na njoj je, fenikim
hijeroglifima, pisalo: 'Od kralja Krona s Atlantide'. Meu kolekcijom predmeta iz

31

Poznata je pria iz grke mitologije o Dedalu i Ikaru. Dedal, slavni izumitelj koji je meu ostalim sagradio
kretski labirint i kojeg je kralj Minos zatoio u toranj, odluio je napraviti krila sebi i svome mladome sinu Ikaru
kako bi pobjegli s otoka. No prema mitu Ikar se, oduevljen letenjem, previe pribliio Suncu te mu je toplina
otopila vosak kojim su bila povezana pera na krilima. Kad se vosak otopio, krila su mu otpala te se Ikar
sunovratio u more i poginuo. (op. prev.)

91

Tiahaunacoa, Juna Amerika, postoji jo jedna ovakva vaza, identina kao ova iz Prijamovog
blaga."
Vanost fenikih hijeroglifa objasnio je profesor Nicola Russo, u asopisu "The Atlantis
Quarterly": "Feniki alfabet, koji je prvi od svih europskih alfabeta, izveden je od atlantidskog
alfabeta, koji se pak davao na uenje Mayama u Centralnoj Americi. Atlantida je bila
domovina Arijaca ili Indoeuropljana, te semitskih naroda, ne iskljuujui turanijske. Muka i
enska boanstva drevnih Grka, Feniana, Indijaca i Skandinavaca bili su kraljevi, kraljice i
heroji s Atlantide, te junaka djela koja mitologija pripisuje tim boanstvima nisu nita drugo
nego pobrkani zapisi povijesnih zbivanja. Atlantida je nestala u stranom grenju prirode u
kojem je nestao cijeli otok, s gubitkom cijele populacije. Nekolicina onih koji su od ope
katastrofe pobjegli na brodovima i splavima donijeli su priu o tom dogaaju ljudima na
istoku i zapadu tradicija koja see sve do naih dana s legendom o opem potopu. Atlantida
je prije vremena Platona bila poznata u svetim tradicijama i legendama te su i Homer i
Heziod bili upoznati s legendom o Atlasu kojeg je Jupiter osudio da na svojim pleima dri
nebeski svod. Herodot takoer, u etvrtoj knjizi svoje 'Povijesti', spominje Atlantiane, te
Diodor u svojoj 'Knjinici povijesti' govori o Atlantianima, ljudima koji su civiliziraniji nego
dananji, a koji su naseljavaju bogatu zemlju s mnogo gradova."
Lewis Spance, ueni znanstvenik ija su istraivanja bacila vano svjetlo na nestale civilizacije
Atlantide i Lemurije, istie da Suida tvrdi da su i Homer i Heziod bili Atlantiani. U
Homerovim epovima slijepi bard "pjeva o svojoj zemlji, zemlji bogova, Atlantidi".
Vaze koje je pronaao Schliemann utvruju injenicu da je postojao atlantidski kralj Kron, te
je kroz ovu vezu zanimljivo istaknuti da su drevni Grci sauvali tradiciju svog zlatnog doba
koje se podudara s vladavinom kralja Krona, a koji je mogao biti vladar atlantidskih predaka
Grka.
Grupa onih koji su preivjeli atlantidsku kataklizmu naselila se u sjeverozapadnoj Africi te su
grkim i rimskim piscima bili poznati kao "Atlantiani". Oni su planine u toj regiji u njihovu
ast imenovali Atlas Atlas je na latinskome jednina od izraza Atlantes.
Znanstvenici s Carnegia, koji su nedavno vrili iskapanja u Chichen Itzi, Yukatan, meu
impozantnim ruevinama Piramide ratnika nali su hram posveen Atlantianima.

92

Otoni ostaci Atlantide

Otona skupina Antili u Karipskome moru te Kanarsko otoje sjeverozapadno od obale Afrike
istinski su ostaci Atlantide, kako vjeruju neki uenjaci, te ugrubo naznauju opseg njenih
zapadnih i istonih granica. Ove grupe otoka smjetene su na oceanskom grebenu gdje su
esti potresi, te je ova regija, prema Scottu-Elliottu, "scena vulkanskih poremeaja gigantske
razine, i to unutar mjerljivog perioda geolokog vremena".
lanak u asopisu "The Atlantic Quarterly" iz rujna 1932. odnosi se na nedavno otkrie
arheologa Nicolasa de Ascania na Tenerifima, najveeg otoka Kanarskog otoja, vaza i
grnarije "izvanrednih proporcija i umijea. Gospodin de Ascanio ne oklijeva tvrditi da su
grnarija i materijal o kojem je rije, 's izuzetkom oruja, najdrevniji produkti ljudskog
stvaranja koji su nam poznati'. Kae da ne moemo sumnjati da su to ostaci napredne
civilizacije koja je postojala mnogo prije nego to su sadanji stanovnici doli na otok.
Zakljuak da su predivni primjeri grnarstva o kojima je rije stvarni ostaci atlantidskog
umijea predstavlja jedno od najizvanrednijih potkrepljenja Platonove povijesti Atlantide."
Profesor Russo, u istom primjerku asopisa o kojem je rije, istie vanost rezultata
znanstvene ekspedicije broda Meteor oko Azorskih otoka. "Mitski otok, koji je do sada bio
predmet prouavanja mnogih pomno planiranih istraivanja, prema svjedoanstvu nedavne
njemake znanstvene ekspedicije mora da se nalazio tamo gdje su danas Azorski otoci, te su
vrhovi Azora sigurno bili vrhovi planina potopljene Atlantide.32 Obris gornje potopljene
ravnine Azora koji je istraio Meteor naznauje potopljeni kontinent Atlantidu, u skladu s
onim to su nam kroz svoje zapise ostavili Platon te geografi iz starina. Ovo je razlog zato
ueni Nijemci dre da se potop Atlantide zbio 9500 godina pr. Kr., period tijekom kojeg je
Zemlja ula u gibanje pod utjecajem Mjeseca. Pod magnetskim utjecajem ovog satelita,
oceanske vode su narasle i preplavile Atlantidu, tako da su ostali samo vrhovi najviih
planina. Tvrdnje ovih uenjaka dolaze pravovremeno kako bi bacile svjetlo na tamu mnogih

32

2013. godine pokraj obale otoka Terceira, koji je dio Azorskog otoja, pomou GPS tehnologije otkrivena je
potopljena graevina savrenog piramidalnog oblika, visine oko 60 metara (http://portuguese-americanjournal.com/terceira-subaquatic-pyramidal-shaped-structure-found-azores/). Takoer, portugalski arheolozi su
na Azorskim otocima nedavno otkrili razne kamene piramidalne strukture, neke visine i do 13 metara, a koje su
poredane u skladu s ljetnim solsticijem. Oni vjeruju da su ljudi nastanjivali Azore tisuama godina prije dolaska
Portugalaca. (op. prev.)

93

misterija koje okruuju Edenski otok, te takoer povezuju Egipat i Junu Ameriku te iznose
slinosti u karakteristikama njihovih civilizacija."

Potop oko 9500 g. pr. Kr.

Lewis Spence vjeruje da je kontinentalna Atlantida unitena pri kraju miocena33, ostavljajui
dva vea otoka. Jedan od ovih, onaj vei, bila je jedina Atlantida s kojom su bili upoznati stari
grki i rimski pisci. Najvei dio otoka konano je potopljen prirodnom kataklizmom koja se prema geolokim, povijesnim i tradicijskim dokazima - zbila oko 9500 pr. Kr.
Plutarh nam kae da je Solon, atenski zakonodavac i Platonov predak, posjetio Egipt 600. g.
pr. Kr., te da mu je "Suchis, sveenik Saisa, Psenopisa i Heliopolisa, rekao da su prije 9000
godina veze izmeu Egipana i zemalja na zapadu bile prekinute zbog mulja koji je nakon
unitenja Atlantide more uinio nepogodnim za plovidbu."
"Kad je Atlantida prvi put bila potopljena", pie Chuchward, "ona je ila dolje pod more samo
toliko da bi za vrijeme oseke bila na nivou vode. Za vrijeme oseke pojavile bi se muljevite
obale s masama morske trave to je sjeverni Atlantik uinilo nepogodnim za plovidbu." Ovo
je bio pravi razlog zato se drevni Grci nisu usudili ploviti onkraj Herkulovih stupova (kako su
se u prolosti zvali Gibraltarski tjesnac). Kasnije je Atlantida potonula na sadanju dubinu te
su se brodovi mogli slobodno kretati iznad njenog vodenog groba.
Neki drevni pisci o Atlantidi govore kao o Posejdonu. "Egipatski papirus navodi da je
Posejdon bio prvi kralj Atlantide te da je nakon njega slijedila duga linija Posejdonovia,
tvorei tako Posejdon dinastiju (Churchward)."
Platonova pria kae nam da je "Atlantida bila centar civilizacije te je pokorila cijeli svijet".
Dr. Schliemann donosi sljedea zapaanja glede veze Egipta i Atlantide: "U muzeju u St.
Petersburgu, Rusija, postoji svitak papirusa, jedan od najstarijih na svijetu. Napisan je u
vrijeme vladavine faraona Senta, iz Druge dinastije. Papirus kae da je 'faraon Sent poslao
ekspediciju na zapad u potrazi za tragovima zemlje Atlantide odakle su, 3500 godina prije,
stigli preci Egipana, donosei sa sobom svu mudrost svoje zemlje. Ekspedicija se vratila
33

Miocen je geoloko razdoblje koje se protee od oko 23 do 5 milijuna godina pr. Kr. (op. prev.)

94

nakon 5 godina s vijeu da nisu nali ni ljude ni predmete koji bi im mogli neto rei o
nestaloj zemlji'. Drugi papirus iz istoga muzeja iji je autor Maneto, egipatski sveenik i
povjesniar, govori nam o vremenu od 13.900 godina tijekom kojeg su vladali mudraci s
Atlantide. Papirus navodi da je vrhunac atlantidske civilizacije bio na samome poetku
egipatske povijesti, prije otprilike 16.000 godina."
Spence nam kae da dananji Baski koji ive u Pirinejima "nisu oklijevali sebe proglasiti
zadnjom granom atlantidske rase te moda ne bez razloga, jer je unutar granica
vjerojatnosti da su oni potomci Cro-Magnon rase koja je, ini se, na iberijsko tlo dola preko
oceana."

Porijeklo izraza "atlantski"

Brasseur de Bourbourg, pisac iz prethodnog stoljea, pronaao je porijeklo rijei "atlantski"
na sljedei nain: "Rije Atlas i atlantski nemaju porijeklo u niti jednom europskom jeziku. To
nisu grke rije te se ne mogu povezati ni s jednim jezikom Staroga svijeta. No u jeziku Nahuatlan (svojstven toltekim plemenima staroga Meksika) odmah pronalazimo izraz a, atl, koji
znai 'voda', 'rat', te 'vrh glave'. Od ovoga dolazi niz rijei, kao to je atlan, ili vodena granica,
od koje imamo pridjev 'atlantski'. Grad po imenu Atlan ve je postojao kad je ovaj kontinent
otkrio Kolumbo, na ulazu u zaljev Urahe." Drugi grad, koji postoji i danas, a slinoga imena, je
Mazatlan, na zapadnoj obali Meksika. Jezik nahuatlan, kao to mu i ime implicira, slian je i
izveden od atlantidskog jezika, jer su drevne civilizacije Maya i Tolteka, na mnogo naina
sline s egipatskom, u Meksiko i Yucatan prenijete s Atlantide, koja je pak bila kolonija
Lemurije, "majke svijeta."
Tema Atlantide, njena velianstvena civilizacija i dramatian kraj, izaziva fascinaciju kako
modernih tako i starijih pisaca. Uz znanstvene radove, objavljene u zadnjih 50 godina, od
znanstvenika kao to su Ignatius Donally, Schliemann, Spence, Russo i Churchward, takoer
su na tu temu napisane i mnoge novele i romani. "A Dweller on Two Planets", djelo koje je
napisao Phylos, poticajno je za itanje. Romansa "L'Atlantide", od Benoita, nedavno je
snimljena u Francuskoj u obliku filma. "The Coming Race" Bulwer-Lyttona, veoma popularno
djelo meu prethodnom generacijom, temeljeno je na atlantidskim tradicijama. Nedavno su

95

dva francuska pisca sastavila kompilaciju Bibliografija Atlantide, s vie od 1700 referenci.
"Drutva za atlantidske studije" sada postoje u Francuskoj, Italiji te drugim europskim
zemljama.
Francis Bacon, "otac eksperimentalne filozofije", u 17. je stoljeu napisao uzbudljivu knjigu,
ocrtavajui veliki plan za razvoj znanstvenog uenja koje je svjetske institucije trebalo uiniti
pravednijima i potenijima. Utemeljenje Kraljevskog drutva u Londonu 1662. godine bilo je
izravan rezultat inspirativnog djela lorda Bacona, koje je naslovljeno "Nova Atlantida".

- KRAJ -

96

Tara Mata - kratka biografija

Tara Mata je redovniko ime koje je uzela Laurie Virginia Pratt, bliska uenica Paramahanse
Yoganande, autora poznatog duhovnog klasika "Autobiografija jednog yogina". Roena je 16.
kolovoza 1900. godine u San Franciscu, a kad je 1924. godine srela Yoganandu, on joj je
jednostavno rekao: "Dola si." Uskoro se pridruila njegovoj organizaciji Self-Realization
Fellowship (SRF).

Tara Mata (Laurie Pratt)

Yogananda ju je esto hvalio kao vrijednu i duhovno naprednu uenicu. Njen najvei
praktini doprinos Yoganandinom radu i organizaciji SRF bio je uredniki posao. Naime, Tara
Mata je vrlo kvalitetno uredila Yoganandinu najpoznatiju knjigu "Autobiografija jednog
yogina", a takoer je uredila i "Svetu znanost" Sri Yukteswara, Yoganandinog uitelja iz rodne
mu Indije.

97

Yogananda je za nju jednom prilikom rekao: "Nitko osim Laurie (Tare Mate) ne bi mogao
napraviti ovako dobar uredniki posao na moje najvee zadovoljstvo. Gospodin e je
blagosloviti otkupljenjem za besmrtno sluenje koje je pruila."
Tara Mata je napisala seriju lanaka "Krugovi vremena" (Astrological World Cycles) u kojima
objanjava prirodu vremena i njegov utjecaj na ljudsku rasu, te knjigu "Pretea nove rase" (A
Forerunner of a New Race), u kojoj opisuje svoja duhovna iskustva.
Umrla je u Los Angelesu 18. sijenja 1971.
Poznate su ove Yoganandine rijei vezano uz njezinu sudbinu:
"Za nju nije neophodno da u ovom ivotu meditira. Zbog toga to je ureivala moje tekstove,
i zbog toga to je dola kao visokonapredna dua, njoj to nije neophodno. Za nju sam ve
pripremio mjesto na nebu."
Koliko je pak bilo veliko potovanje Tare Mate za svog duhovnog uitelja, svjedoi i injenica
da je svoj ivot esto opisivala kao "red letter life" (u doslovnom prijevodu ivot istaknut
crvenim slovima), u smislu iznimne vanosti i vrijednosti ivota u kojem je netko dobio
vodstvo prosvijetljenog Majstora.

98