Professional Documents
Culture Documents
Skripta Metodika - FIL
Skripta Metodika - FIL
Skripta Metodika - FIL
omplicirati)
- ono to ueniku moe nakoditi je pogrean pristup onoga koji ocjenjuje i ispituje prema
predmetu kojemu prouava (profesorska vlast, strah i strepnja)
C)pravna dimenzija
-ocjena-dokument koji omoguava pristup viem stupnju obrazovanja i ovlauje za
drutvenu djelatnost
- cilj je metodika da otvore uvid u sadraj ljudskog iskustva i oblikuju iskustvo o nainu na
koji se do njega dolazi. To je obrazovanje. Intelektualni odgoj aspirira da bude njegovom
dimenzijom.
- metodike su same po sebi racionalne i metodika koja bi imala zadau da stvara ljubav za
neto nije mogua. One moraju probuditi i mobilizirati radoznalost onih kojima se obraa.
One za svoju preptostavku nemaju postojanja onih stalnih istina po sebi koje bi uenici trebali
jednom za svagda usvojiti.
-metodika kao neto ope ne postoji, ono to postoji su metodike konkretnih sadraja
(metodika fil, metodika matematike..)
- metodike su uvjetno reeno estetike uiteljskog ina
- u filozofiju nije mogue ui, a da se ono o emu je u njoj rije ne promilja. A promiljanje
samo jedne filozofske misli uvodi nas u kritiki odnos prema svijetu. Duhovni opstanak nije
mogu u uvjetima strogo kontroliranim dravnom ideologijom. Uitelj filozofije mora stoga u
sebi zadrati prostor slobode.
- pretpostavka svakog obrazovanja je obrazovni in. Zbivanje obrazovanja dovodi u odnose
predmet sa sudionicima tog ina: uiteljem i uenikom. Svrha mu je da u duhovnom svijetu
uenika oblikuje iskustvo o svijetu koji mu se ostavlja. Predmet obrazovanja nije gotova
neupitna datost ve zadatak ije rjeavanje upuuje na odreeno poimanje cjeline iz koje je
proizalo.
- ne proizlazi obrazovni in nuno iz metodikih znanja, nego su metodika znanja ona koja
proizlaze iz injenice postojanja obrazovnog ina
- svrha obrazovanja je u razvitku duhovnih sposobnosti
- uitelj ne pouava samo izlaganjem nego i nainom kojim ispituje i provjerava
- in uenja je pomou samorazvitku
- odgoj je nuan oblik svakog postojanja koje smjera povijesnoj zbilji, on je sam nain
ovjekovog postojanja i prvi korak u njegovu samooblikovanju
- eros filozofskog dovrava se u zbilji pedagokog
- uiteljski poziv je angairan po sebi etiki izazov, stoga ne moe biti vjetina.
- dva su miljenja odgoja; jedan proizlazi iz filozofskog miljenja, a drugi iz pedagokog. odgoj miljen kao kategorija ovjekovog povijesnog bitka nije i ne moe biti predmet
bavljenja pedagogije. Pedagogija pristupa odgoju s umiljajem, ona ga eli spoznati kako bi
na njega mogla djelovati. Bitnost pedagogije je namjera da zadire u odgoj, da ga projektira i
usmjerava. Teza da odgoj stvara ovjeka vrijedi samo pod pretpostavkom da se odgoj misli u
svom univerzalnom smislu po kome se ovjek iz biotikog u povijesno bie konstituira
zbivanjem odgoja. A tako shvaen odgoj ne moe biti predmetom pedagogije.
djelatnosti
koja
podupire
potie
razvitak
djetetove
osobnosti
etiri pitanja: to, tko, kako, emu. TO? To se pitanje odnosi na sadraj etike koji se
artikulira kao program nastave etike TKO? Tko e predavati etiku, to ne moe bilo tko.
KAKO? Kako ju pouavati pa da ona s teoretiziranja postane ivua praksa. EMU? U emu
je snaga etike? Zato ju pouavati? Ako ontologija razmatra ono biti u svojoj istoi onda
etika razmatra ono trebati u svojoj istoi. A trebanje je temeljna odrednica ljudskog bia.
ovjek kao otvoreno bie je uvijek u nekom odnosu: u tom odnoenju on je odgovoran onom
drugom i ako slobodno bie treba odgovorno djelovati u tom odnosu. Odgovorno djelovanje
kad je rije o odnosu uitelj-uenik pretpostavlja odgovorno voenje odgojenika. Dva
momenta nastave etike (dobre)- uiti to je to dogovorno djelovanje, stjecanje uvida u bit
slobode i odgovornosti i primjeniti odgovornost u vlastitom djelovanju. To bi bila zadaa
moralnog odgoja, ali ne kao pouavanje morala.
Raul Rauni, emu nas etika moe pouavati?
Nekoliko je razloga zbog kojih je, ve i preliminarno, vano raspravljati o temi Nastava etike
u srednjoj koli. Nastavna publika je, naime, najbrojnija, unaprijed je zajamena, u pravilu
je, intrinzino ili ekstrinzino, visoko motivirana i posljednje, mada nikako ne i najmanje
vano, uenika je populacija i najslabije zatiena. Moralna je odgovornost strunih udruga
da sudjeluju u stvaranju, doista strune i kritike, javnosti koja bi trebala biti poticaj i jamac
kvalitetne procedure odluivanja o nastavi. Tri su razine problema. Prva se tie nastave etike.
Druga problema u koncipiranju nastavnog plana etike, a trea propituje ulogu i smisao etike u
nastavnom kurikulumu. Priroda etike se tradicionalno razmatra u svjetlu tri povezanih pitanja:
onotlokom (koje propituje metafiziki status vrednota), epistemolokom (koje propituje
spoznatljivost moralnih i etikih zahtjeva) i motivacijskom (koje propituje imbenike
moralnog djelovanja). U okviru zapadne misli dva su pristupa moralnosti: prvi pristup
pretpostavlja strogu povezanost i metodologijsku hijerarhiju filozofijskih disciplinametafizika, epistemologija, teorija znaenja, prethode i odreuju moralnu teoriju. Drugi
pristup pretpostavlja relativnu neovisnost moralne teorije od drugih fil.disciplina. Prvi pristup
smatra da se etika refleksija morala sastoji u pronalaenju skupa istinitih misli ili propozicija
koje se mogu jednoznano i apstraktno formulirati (model matematike) - Sokrat, Platon,
Descartes, Hobbes. Drugi pristup pored principa pretpostavlja promiljanje moralnog
prosuivanja, moralnih osjeaja, moralnih navika i moralnog karaktera (model umjetnosti)Aristotel, Gadamer, Rawls, Scheffler. Za prvi pristup u sreditu etike refleksije je spoznaja, a
za drugi djelovanje-nije dovoljno znati istinu ve i ispravno rasuivati, odnosno opi princip
primjeniti na posebne situacije. Osnovni problema Sokratove etike- tvrdnja da se dobrom
ovjeku ne moe nakoditi i izjednaavanja_______s neznanjem. Po Rauniu problem u
osjetiti slobodu da misle za sebe. Ono nije nuno orginalno miljenje jer je mogue da netko
usvoji neiju tuu ideju ili uvjerenje, a da pritom osjeti kao potpuno svoju. Drugo, informacija
je polazna, a ne krajnja toka kritikog miljenja. Tree, kritiko miljenje poinje s pitanjima,
s problemima koje treba rijeiti. etvrto, kritiko miljenje zahtijeva razlonu argumentacju.
Argument se sastoji od etiri elementa;tvrdnja/teza, niz razloga koji ju potkrepljuju, dokazi
koji ih potkrepljuju, jamstvo/pretpostavka koja opravdava cijeli argument. Peto, kritiko
miljenje je drutveno miljenje. Zamisli se provjeravaju i dorauju kad ih se dijeli s drugima.
Zato je potreban grupni rad. Bitna je tolerancija, paljivo sluanje drugih i preuzimanje
odgovornosti za vlastito miljenje.
George Hunt, Jezik, igra i broj
Osobitosti tekstualnih konvencija kojima se matematiari izraavaju est su uzrok potekoa
uenika pri uenju i razumijevanju matematike. Tradicionalan pristup nastavnika pouavanju
matematike daleko je od svakodnevnog govora i zahtijeva specifian, strogo usustavljen i
standardizirani pristup. Vea aktivnost i motiviranost uenika kao i bolje razumijevanje
sadraja mogue je postii koritenjem drugaijih pristupa i metoda rada. Autor upuuje na
posebnosti, ali i uinkovitost osmiljavanja kritikog pristupa poduavanju matematike u
osnovnoj koli. Istraivaki pristup u matematici oslanja se na shvaanje da je uenje
matematikih istina asimilacijski proces kojim se nove informacije integriraju u ve postojeu
strukturu matematikog iskustva. Angairanje uenika na to veem broju razina pomae im
pri razumijevanju sadraja, potie znatielju i predstavlja matematiku ne kao zaseban svijet sa
svojim jezikom, pismom i razmiljanjem, ve kao ljudsku aktivnost koja je u slubi lakeg
rjeavanja problema. Kritiko miljenje ukljuuje debatu izmeu dva suprostavljena gledita,
no kako debatirati o odgovoru na raunski zadatak? U kritinom pogledu smatra se da
predmet utjelovljuje bezvremenske istine. Meutim, postoji jo jedno vienje, a to je da
matematika nije skup vjenih istina ve ljudski izum. Treba poticati diskusije, a ne rad u tiini.
Matematiki procesi se trebaju predoiti pomou fizikih strategija kao to je brojanje na prste
(za nie razrede). Treba upotrebljavati zadatke koji imaju vie, a ne jedno rjeenje. I treba
pridavati vrijednost igri. Treba pokazati da je matematika svakodnevni proces, a ne
ograniena koliina znanja.
Miodrag Vuelji, Dijete s madeom
U matematici kao i u drugim znanostima (bilo drutvenim, bilo prirodnim) nauiti itati znai
nauiti uiti: uoiti injenice iznesene u tekstu, njihove veze, njihovu koherentnost ili
proturjenost, prepoznati pretpostavke ili uvjerenja i praviti razliku izmeu njih i injenica.
Upravo to je razlog zato je teko odabrati primjerene tekstove. Dobro odabrani tekst mora
komunicirati s odreenim aspektima ivota vaih uenika, pa udbenik nije u tu svrhu
primjeren.
Sandra Centner, Projekt itanja i pisanja za kritiko miljenje (sat hrv.jezika u
4.raz.o.s.)
Zora Marendi, Projekt ''itanjem i pisanjem do kritikog miljenja