Pol Vrsalovi, dipl. ing. pom. stroj.

, Teknoxgroup, Split
Doc. Nikola Rai, dipl. ing. pom. stroj., Pomorski fakultet, Split
Izv. prof. Gojmir Radica, dipl. ing. stroj., FESB, Split

1. UVOD
Sustav ulja je vaan imbenik za rad
jednog, kompleksnog stroja kao to je brodski
dizelski motor. Osnovne funkcije ulja za podmazivanje zajedno sa aditivima jesu stvaranje
kliznog uljnog filma u leajevima te odvoenje
topline.
Klasini simptomi kvarova motora uslijed problema sa sustavom ulja za podmazivanje
su: zaribavanje leaja, zaglavljivanje klipnog
prstena i pretjerana potronja ulja za podmazivanje. Osnovni naini izbjegavanja navedenih problema su: uporaba adekvatnog tipa
ulja, planirane promjene ulja i stalno odravanje sustava podmazivanja.
Kod motornih ureaja ulje se koristi za
smanjenje trenja izmeu tarnih povrina, za odvoenje topline nastale trenjem, za odstranjivanje neistoe s kliznih povrina stapa i kouljice te za neutraliziranje kiselih produkata
izgaranja.
Motorna ulja trebaju zadovoljiti slijedee
uvjete:
-

viskoznost mora udovoljavati uvjetima rada

motora bez obzira na izmjenu temperature u
dozvoljenim granicama;

moraju biti otporna na isparavanje;

moraju biti otporna prema oksidaciji i

starenju;

moraju imati mogunost rastapanja ae i

koksa u produktima izgaranja;

moraju imati zadovoljavajuu mazivost

(dobru i trajnu vrstou uljnog filma);

44

ne smiju biti korozivna.

Motorna ulja se dijele na prirodna i legirana. Prirodna ulja se dobivaju frakcijskom destilacijom prirodnog zemnog ulja. Ulja dobivena frakcijskom destilacijom imaju odreenu
viskoznost, plamite i gustou.
Osnovni nedostatci prirodnih ulja:
-

nemaju sposobnost otapanja taloga koji

nastaje izgaranjem i starenjem ulja u
motoru;

nemaju sposobnost neutralizacije kiselih

produkata izgaranja;

mala im je otpornost protiv oksidacije.

Dodatkom razliitih aditiva prirodnom

ulju dobivaju se legirana ulja poboljanih kvaliteta. Legirana ulja imaju kombinirane dodatke:
-

u svrhu poveavanja deterdentskih i disperzijskih svojstava kojima se ele odrati

metalne povrine iste dodaju se fosfati,
alkohol ili aditivi s velikom molekularnom
masom, koji sadre cink, barij, magnezij ili
njihove hidrokside, ali ti aditivi nemaju
sposobnost otapanja taloga koji nastaje
izgaranjem i starenjem ulja u motoru; u
svrhu poveanja otpornosti na starenje i
oksidaciju ulja dodaju se sulfidi i fosfati te
metali kositar, barij i cink ime se sprjeava
stvaranje mulja i lakova na metalnim dijelovima kao i korozivno djelovanje bijelog
metala;

Ukorak s vremenom br. 46

u svrhu zatite metalnih povrina od korozivnog djelovanja ulja dodaju se spojevi

koji ulju poveavaju otpornost na oksidaciju; dodaju se spojevi s fosforom, sumporom ili duikom, metalne soli trifosforne
kiseline i sl.;

cilindrinim uljima dodaju se aditivi koji sa

stvorenim kiselinama tvore sulfatne spojeve
barija ili kalcija disperzirane u ulju. Ti
spojevi su na bazi alkil-fenolata barija ili
kalcija;

u svrhu poveanja temperature skraivanja

uljima se dodaju proizvodi kondenzacije
kloriranog parafina i naftalina;

za poboljanje viskoznosti i otpornosti na

poveane temperature ulju se dodaju polimerizirani olefini, izoolefini itd.

U pomorstvu na brodskim strojnim

pogonima koristimo ulja mineralnog podrijetla
dobivena frakcijskom destilacijom zemnog
ulja, a to su turbinska, strojna, cilindarska i
kompresorska ulja.

2. PODMAZIVANJE

a w - dio stvarne povrine dodira

m - koeficijent trenja spregnutih povrina

metala,

g - koeficijent trenja graninog sloja.

Slika 1 Granini sloj podmazivanja [7]

U cilju smanjenja trenja i troenja u
procesu graninog podmazivanja potrebno je
osigurati pogodan povrinski, odnosno granini
sloj. Stvaranje graninih slojeva postie se:
fizikom apsorpcijom, kemijskom apsorpcijom
i kemijskim reakcijama.
Hidrodinamiki sloj nastaje poveanjem
brzine kretanja povrina. Hidrodinamiki sloj
maziva prikazan je na slici 2, prema [7].

Najkoritenija maziva danas su sintetika i naftna tekua maziva. Tekua maziva

omoguavaju tri sloja podmazivanja.
Granini sloj uljnog filma (vidi sliku 1,
prema [7]) vrlo je tanak sloj koji se formira reakcijom maziva, zraka i metalne povrine. Povrine elemenata su u meusobnom dodiru i
optereenje se prenosi s jedne na drugu
povrinu preko neravnina u spregu. Granino
podmazivanje se analizira preko promjena vrijednosti koeficijenta trenja u graninom sloju i
koeficijenta trenja na mjestima dodira metala,
po jednadbi:

a w m (1 aw ) g
gdje je:

(1)

Slika 2 Hidrodinamiki sloj podmazivanja [7]

Hidrodinamiko podmazivanje predstavlja nain podmazivanja kod koga su povrine koje se podmazuju razdvojene kontinuiranim slojem maziva u toku kretanja, odnosno
gdje se trenje povrinskih reljefa u potpunosti
Hidrodinamiko podmazivanje predstavlja nain podmazivanja kod koga su povrine koje se

Ukorak s vremenom br. 46

45

podmazuju razdvojene kontinuiranim slojem

maziva u toku kretanja, odnosno gdje se
trenje povrinskih reljefa u potpunosti zamjenjuje unutarnjim trenjem estica maziva. Za
vrijeme mirovanja, pokretanja ili zaustavljanja
povrine se nalaze u direktnom kontaktu.
Elementi mehanikih sustava kod kojih
se ostvaruje hidrodinamiko podmazivanje odlikuju se slijedeim tribolokim karakteristikama:
-

povrine koje se podmazuju razdvojene su

kontinuiranim slojem maziva dovoljne debljine tako da ne dolazi do njihovog dodira,
osim pri pokretanju i zaustavljanju;
optereenje se prenosi s jedne na drugu
povrinu preko sloja maziva koji posjeduje
odreenu mo noenja nastalu kao rezultat
relativnog kretanja povrina;
otpor uslijed trenja u sustavu je odreen
veliinom unutranjeg trenja u mazivu.

Debljina uljnog sloja, kod hidrodinamikog podmazivanja, mora biti vea od zbroja
visina povrinskih reljefa kliznih povrina.

ki sloj ulja koji moe nositi optereenje.

Za elastohidrodinamiko podmazivanje
karakteristino je da se optereenje prenosi
preko velike povrine dodira. Meutim, postoje
mnogi elementi strojeva (zupanici, leajevi i
sl.) kod kojih se teoretski dodir ostvaruje u
toki ili po liniji. Stvarni dodir je po nekoj
maloj, ali konanoj povrini. Mala dodirna
povrina uzrokuje velika specifina optereenja, to izaziva elastine deformacije povrinskih slojeva i promjenu geometrije povrine
dodira.
Mjeovito podmazivanje predstavlja
prijelazni oblik izmeu potpunog i graninog
podmazivanja. Kada je debljina sloja maziva
nedovoljna da potpuno razdvoji povrine, javlja
se mjestimini direktni kontakt povrina.
Mjeovito podmazivanje se javlja u
sluaju malih brzina kretanja strojnih elemenata
pri visokim optereenjima.
gdje je :

Debljina sloja koja je jednaka zbroju

visina povrinskih reljefa naziva se kritinom
debljinom i ispod nje prestaju zakonitosti hidrodinamikog podmazivanja.

Gear zupanik
Boundary layer granini sloj podmazivanja
Hydrodynamic layer hidrodinamiki sloj
podmazivanja
Elastohydrodinamic layer elastohidrodinamiki sloj podmazivanja

Elastohidrodinamiki sloj podmazivanja

pri veim optereenjima i veim povrinskim
brzinama deformira se elastino. Tanki uljni
film je zarobljen izmeu metalnih povrina, vidi sliku 3, prema [7]. To je elastohidrodinami-

3. DIJAGNOSTIKA STANJA
ULJA

Slika 3. Elastohidrodinamiki sloj

podmazivanja [7]

46

Postoje brojne mogunosti za kontaminaciju ulja, a time i za njegovu degradaciju.

Kontaminacija i degradacija ulja u eksploataciji se ne mogu potpuno sprijeiti ali se mogu
znatno usporiti, to je vrlo vano i za ulje i za
strojne sustave. Brzina i stupanj degradacije
ulja upravo su proporcionalni brzini i stupnju
kontaminacije. Zbog toga je vano sprijeiti
brzu kontaminaciju ulja prije i tijekom uporabe.
Spektar kontaminanata ulja dosta je irok, a

Ukorak s vremenom br. 46

svaki kontaminant utjee destruktivno na ulje,

umanjujui mu fizikalno-kemijske i radne karakteristike, tako da su konane posljedice
skraivanje radnog vijeka ulja i motora.
Za utvrivanje stupnja degradacije ulja
koriste se razne dijagnostike metode. Najpouzdanije rezultate daju laboratorijske analize
ulja. Promjene stanja ulja tijekom uporabe
zakljuuju se iz nekoliko testova: koliine taloga, razrjeenje ulja gorivom, kemijske promjene u ulju nastale zbog korozije ili oksidacije, stupanj istroenosti metalnih dijelova.
Temeljem laboratorijskih analiza utvruje se stupanj degradacije ulja i temeljem toga
se donosi odluka da li je ulje za daljnju uporabu
ili ga je potrebno promijeniti. Analiziraju se
sljedei parametri:
-

Izgled ulja moe ukazati da je potrebno izvriti neke analize, no meutim ne postoji
tona metoda za definiranje izgleda koritenog ulja;

Sadraj vode (% v/v) dozvoljena koliina

vode u ulju je: za hidraulina ulja 0,1%, a
za motorna ulja 0,2%;

Gustoa (kg/m na 15 C) dozvoljena

promjena gustoe je 10%;

Toka paljenja ( C) ovom analizom se

utvruje prisutnost goriva u ulju;

Kinematika viskoznost ( mm/s ) snienje viskoznosti moe biti posljedica

mijeanja sa uljem nie viskoznosti ili zbog
pri-sutnosti goriva. Porast viskoznosti moe
biti posljedica kontaminacije vodom ili produktima habanja, nazonou ae, ili produkata oksidacije te mijeanja sa uljem vie
viskoznosti;

Sadraj goriva (%) odreuje se destila-

jom, a granina vrijednost je 5%;

-

Talog (%) poveava viskoznost ulja i

smanjuje mu disperzijska i deterentna
svojstva, zaepljuje filtre ulja i sprjeava
protok te sljepljuje klipne prstenove. Dozvoljena granica taloga za motorna ulja je
1%;

Nerastvorive materije one mogu biti proizvodi degradacije ulja i kontaminanti

(koks, praina, organski oksidi, estice metala nastale habanjem);

Ukupni bazni broj TBN ova analiza je

vana samo za motorna ulja i smatra se da
ulje treba zamijeniti ako TBN padne za 50
% od poetne vrijednosti;

Emisijska spektrofotometrijska analiza

odreuje sadraj razliitih metala prisutnih
u mazivu. estice metala su abrazivne a
ponaaju se i kao katalizatori oksidacije
ulja. U motornim uljima, porijeklo elemenata moe biti iz aditiva, od habanja, iz
goriva, iz zraka ili iz tekuine za hlaenje.
Metali iz aditiva mogu biti Zn, Ca, Ba ili
Mg i ukazuju na istroenost aditiva. Metali
koji potjeu od habanja su: Fe, Pb, Cu, Cr,
Al, Mn i Ag i ukazuju na poveano troenje
u tim sklopovima. Elementi koji potjeu iz
rashladne tekuine su Na i B;

Koliine estica u ulju broj se moe

odrediti laserskom ili optikom metodom.
Laserska metoda daje koliinu, veliinu i
distribuciju estica, dok optika metoda
daje i identifikaciju. esto se koristi i kombinacija ove dvije metode. Rezultat odreivanja koliine pojedinih estica najee se
izraava po ISO skali istoe. Tako se broj
estica izraava odvojeno po veliinama od
5, 15 i 25 mikrona po ml ulja.

Na slici 4., prema [11], prikazana je

shema naina funkcioniranja planiranog odravanja ulja.

Ukorak s vremenom br. 46

47

Slika 4 Vodi za SOS analizu ulja

gdje je:
External contamination oneienje iz vanjskog
izvora;

Make-up oil ulje za nadolijevanje;

Water (coolant/other) voda (rashladna/voda

neke druge namjene);

Wrong oil used uporabljeno pogreno ulje;

Fuel gorivo;

Maintenance odravanje;

Plugged air filter zaepljen filtar zraka;

Dirt neistoa;

Improper fuel setting pogrena podeenost

sustava goriva;

Oil transfer from another compartment prijenos ulja iz drugog odjeljka;

Extended oil change - produljen period zamjene

ulja;

48

Ukorak s vremenom br. 46

Poor cooling maintenance loe odravan

rashladni sustav;
Fuel quality kakvoa goriva;
Sacrificial surfaces (bearings) potrone radne
povrine (leajevi;
Asembly fit/torque podeavanje/moment spajanja
pri montai;
Break in wear (new/rebuilt) troenje
prilikom uhodavanja (novo/remontirano);
Manufacturing debris zaostale metalne neistoe nakon ugradbe ili odravanja;
Mating surfaces Fit/Finish prilagodba tarnih
povrina leaja za uhodavanje;
Parts defects greke pojedinih elemenata;
Competitive parts use - uporaba neoriginalnih
dijelova;
Application primjena;

4. KVAROVI USLIJED NEADEKVATNOG PODMAZIVANJA

Karakteristina oteenja uslijed neadekvatnog podmazivanja
Oteenja uslijed nedovoljnog podmazivanja nastupaju ak i kada postoji dovoljno
zranosti izmeu cilindra i klipa. Tijekom rada
dolazi do prekida uljnog filma, najee samo
mjestimice, zbog poveanja temperature ili
zbog prisutnosti goriva u ulju.
Na slici 5, prema [6] prikazano je oteenje nastalo uslijed kratkotrajnog potpunog
prekida podmazivanja. Oteena podruja su
bez brazgotina, najee na platu klipa, a karakterizira ih istroenje materijala i zatamnjenje
povrine.

Climate/terrain podneblje/teren;
Severe/improper operation grube / pogrene
operacije;
Excessive idling/lugging prekomjeran rad u
praznom hodu/preniskom broju okretaja
High altitude velika nadmorska visina;
High operation temp's visoke radne
temperature;
High humidity visoka vlanost;
Cold operating temp's niske radne temperature;
Positive water potvrena prisutnost vode;
Positive glycol potvrena prisutnost glikola;

Slika 5 - Oteenje uslijed potpunog prekida

uljnog filma [6]

Fuel dilution razrjeenje gorivom;

Silicon/Aluminium silicij/aluminij;
Viscosity viskozitet;
Metalic element(s) metalni dijelovi;
Contaminants zagaivai;
Oil condition stanje ulja;
Metalic elements increase poveanje koliine
metalnih elemenata;
TBN ukupni bazni broj;
Soot aa;

Slika 6 Oteenje uslijed nedovoljnog

podmazivanja [6]

Ukorak s vremenom br. 46

49

Oteenje na slici 6, prema [6] je identino oteenju uslijed potpunog prekida uljnog
filma, osim to nema pojave zatamnjenja radne
povrine, ve se vidi ist metal.

ogrebotine po duini, to je vidljivo na slici 10,

prema [6].

Na slici 7, prema [6] prikazana su oteenja nastala uslijed nedovoljnog podmazivanja, a na slici 8, prema [6] prikazano je oteenje klipa uslijed porasta temperature.

Slika 9 - Rad bez podmazivanja uzrokovan

prisutnou goriva u ulju [6]

Slika 7 - Raspored oteenja uslijed

nedovoljnog podmazivanja [6]

Slika 10 - Oteenja uljnog prstena [6]

Na slici 11, prema [6] prikazani su prvi
znakovi istroenja (lijeva slika), i uznapredovalo oteenje koje je zahvatilo cijeli klip.

Slika 8 - Oteenje klipa uslijed porasta

temperature [6]
Kod oteenja uzrokovanog prisutnou
goriva u ulju, zona prstena ostaje neoteena,
kao to je prikazano na slici 9,prema [6], jer je
samo prsten u kontaktu s radnom povrinom
cilindra.
esta su oteenja uslijed nedostatka
ulja koja su uzrokovana neispravnou uljnog
prstena. Ogrebotine uzrokovane oteenjima i
nesagorenim tvarima prisutne su na radnoj
povrini prstena, uslijed ega cilindar dobiva

50

Slika 11 - Istroenja klipa uslijed

neispravnosti uljnog prstena [6]
U sluaju pregrijavanja kao rezultat dolazi
do prekida uljnog filma. Oteeno podruje ima
zatamnjenu i napuklu povrinu to je prikazano na
slici 12, prema 6.
Na slici 13, prema [8] je prikazana usporedba novog i istroenog leaja uslijed nedo-

Ukorak s vremenom br. 46

Na slici 15, prema [8] prikazan je leaj

koji je radio bez podmazivanja i ija je
temperatura prela 430 C.

Slika 12 - Oteenja uslijed pregrijavanja [6]

Slika 15 - Leaj oteen pregrijavanjem zbog
nestanka podmazivanja [8]

Slika 13 - Usporedba novog leaja i leaja koji

je kratko vrijeme radio s nedovoljnim
podmazivanjem [8]
voljnog podmazivanja. Takoer, do ovih
oteenja moe doi i zbog preoptereenja
leaja te zbog loeg podmazivanja.
Slijedea slika 14, prema [8] prikazuje
oteenje leaja zbog nedovoljnog podmazivanja.

Slika 14 - Istroenja leaja zbog nedovoljnog

podmazivanja [8]

Simptomi pregrijavanja leaja su: gubitak boje leaja ili pojava boje - od zlatne do
plave. Rezultati pregrijavanja su gubitak tvrdoe to uzrokuje kvar leaja. U ekstremnim
sluajevima dolazi do deformacija. Porast temperature leaja utjee takoer i na smanjenje
kvalitete ulja za podmazivanje.
Na slici 16, prema [8] su prikazana
oteenja zbog metalnih estica koje su se nale
u sustavu ulja. Ove estice najee ostanu nakon remonta, a pokretanjem motora, struja ulja
ih dovede u leaj te dolazi do prikazanih oteenja.

Slika 16. Leaj oteen metalnim dijelovima

koji su doli u sustav ulja [6]

Ukorak s vremenom br. 46

51

[7] Basics of lubrication, Caterpillar 2001.

ZAKLJUAK
Prilikom uporabe ulja vano je izabrati
odgovarajui tip ulja i odravati ga istim,
svjeim i bez nazonosti vlage. U praksi, to
povlai za sobom brojne tehnologije i pravila
koja osiguravaju ispunjenje prethodnih uvjeta,
a to u znatnoj mjeri ovisi o namjeni.

[8] Engine bearing, Caterpillar 2001.

[9] Journal of ASTM International, 2005.
[10] MAN B&W S4MC-CT, Project Guide,
2009.
[11] Marine Service Handbook, Caterpillar,
2004.

Ispravan izbor podrazumijeva pravilan

odabir baznog ulja, ispravne viskoznosti i
ispravnih aditiva za odgovarajuu namjenu.
Vrlo je vano voditi rauna o oneienju ulja sa aspekta udjela vode i estica, jer
takva oneienja mogu imati izrazito tetne
uinke na radni vijek ulja i motora.
Pravilno odravanje ulja omoguuje
maksimalnu produktivnost uz minimalne trokove. Pomou pravovremenih analiza mogue
je: ostvarivanje stalnog nadzora svih glavnih
sustava stroja, otkrivanje problema u ranoj fazi
te ustroj kompletne servisne povijesti stroja i
ulja za njegovo podmazivanje. Time se smanjuju kvarovi strojeva kao i trokovi popravljanja, a smanjeni su i trokovi nabave ulja i
njegova odlaganja.

Literatura
[1] Antolovi B.: Goriva i maziva, Hydac
hydraulic GmbH, Zagreb 2004.
[2] Kurtela .: Osnove brodostrojarstva,
Dubrovnik 2000.
[3] Mili L.: Brodski motori 1, Dubrovnik
2009.
[4] Ozreti, V.: Brodski pomoni strojevi i
ureaji, Split 1996.
[5] Radica G.: Dijagnostika kvarova, Split
2001.
[6] Waldhauer, Schilling, Schnaibel, Szopa:
Piston damages, MSI Motors Service
International GmbH 2004.

52

Ukorak s vremenom br. 46