Gradanski Odgoj-Modul Osnove Demokracije

PRIJELOM_26_08_2010.
indd 1
27.8.2010 13:06:16
NAKLADNIK
Agencija za odgoj i obrazovanje
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.azoo.hr
ZA NAKLADNIKA
Vinko Filipovi, prof.
Centar za graanski odgoj, 2009.
Agencija za odgoj i obrazovanje, 2010.
Materijali koriteni u ovom udbeniku prevedeni su iz materijala izraenih u
Centru za graanski odgoj i prilagoeni u Agenciji za odgoj i obrazovanje.
UREDNIK
Miroslav Mianovi
UDBENIK PRIREDILI
Nevenka Lonari-Jelai i Tomislav Ogrinak
PRIJEVOD
mr. sc. Zlata Pavi
ILUSTRACIJE
Ivana Goriki
NASLOVNICA I GRAFIKA PRIPREMA
Teovizija, Zagreb
TISAK
Kerschoffset, Zagreb
ISBN 978-953-7290-21-4
Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje
Tiskano u Hrvatskoj 2010.
Program su poduprli: Centar za graanski odgoj i Ministarstvo prosvjete SAD-a
PRIJELOM_26_08_2010.indd 2
27.8.2010 13:06:18
Graanski odgoj i obrazovanje
Modul osnove demokracije

Vlast, pravda, odgovornost, privatnost
Udbenik za uenike
I.
Agencija za odgoj i obrazovanje

Zagreb, 2010.
27.8.2010 13:06:18
Izvornik
FOUNDATIONS OF DEMOCRACY
AUTHORITY, PRIVACY, RESPONSIBILITY, AND JUSTICE
STUDENT BOOK
Center for Civic Education
5146 Douglas Fir Road, Calabasas, CA 91302 (818) 591 9321
All rights reserved. Forms in this text may be reproduced for instructional purposes.
Reproduction or transmittal of this work in any form or by any electronic, mehanical, or other means, now
known or hereafter invented, including photocoping and recording, and use of this work in any form in any
information storage and retrieval system is forbidden without prior written permission of the copyright
holder.
Zadravamo autorska prava. Upitnici iz teksta mogu se koristiti u svrhu poduavanja. Pretisak ili uporaba
ovoga izdanja u druge svrhe elektronikim, mehanikim ili nekim drugim putem, preslikavanje ili presnimavanje te bilo koji oblik pohranjivanja ili pretraivanja podataka zabranjen je bez prethodne pismene
suglasnosti vlasnika autorskih prava.
27.8.2010 13:06:18
Sadraj
Predgovor
Lekcija 1
Lekcija 2
Lekcija 3
Lekcija 4
Lekcija 5
Lekcija 6
Lekcija 7
Lekcija 8
Lekcija 9
Lekcija 10
Lekcija 11
Lekcija 12
Lekcija 13
Lekcija 14
Lekcija 15
Lekcija 16
Lekcija 17
Lekcija 18
Lekcija 19
Lekcija 20
Nevenka Lonari-Jelai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Zato nam treba vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
to je republikanska vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
to je ustavna dravna vlast? . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kako organizirati dravnu vlast da bi se izbjegla zlouporaba moi? .
Kako koristimo na status graanina u ustavnoj demokraciji? . . .
Kako graani mogu sudjelovati? . . . . . . . . . . . . . . . . .
Koje odluke donosite kao graanin? . . . . . . . . . . . . . . .
Kakva je razlika izmeu vlasti i moi bez vlasti? . . . . . . . . . .
to bi se dogodilo da nema vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . .
Gdje se susreemo s vlau i koji su izvori vlasti?. . . . . . . . . .
Kako birati ljude na poloaje vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . .
Koga biste birali na poloaj vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . .
Koje su posljedice uporabe vlasti? . . . . . . . . . . . . . . . .
Kako emo dobro odrediti opseg i ogranienja poloaja vlasti? . .
Kako biste procijenili ovaj poloaj vlasti? . . . . . . . . . . . . .
to treba razmotriti pri procjeni pravila?. . . . . . . . . . . . . .
Zato dijeliti pitanja pravde u tri kategorije? . . . . . . . . . . . .
to je odgovornost? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Koji su izvori odgovornosti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Na koji nain moete ispitati odgovornosti . . . . . . . . . . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. 7
. 9
11
13
15
17
21
23
26
28
31
34
37
40
43
45
48
50
52
55
57
27.8.2010 13:06:19
27.8.2010 13:06:19
PREDGOVOR
Zakonske i druge pravne osnove za obvezno ugraivanje graanskog odgoja i obrazovanja

Ugraivanje graanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog izbornog i kroskurikularnog predmeta te kljune
kompetencije za cjeloivotno uenje u kurikulume osnovne i srednje kole sukladno je Nacionalnom okvirnom
kurikulumu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta donesenom 2010. godine.
Obveza ugraivanja graanskog odgoja i obrazovanja u cjelokupni kolski kurikulum proizlazi i iz nacionalnih
programa i akcijskih planova, meunarodnih konvencija i preporuka te iz integracijskih procesa u Europsku Uniju.
Meu brojnim dokumentima posebno istiemo: Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava u Republici
Hrvatskoj od 2008. do 2011. u kojem se navodi mjera 123.2. koja glasi Unaprijediti model obrazovanja za ljudska
prava i demokratsko graanstvo i njegovo provoenje za pojedine razine i oblike odgoja i obrazovanja, Ustavni
zakon o ljudskim pravima i slobodama, Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj
od 2008. do 2011. godine i Akcijski plan provedbe, Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruenja za razvoj
civilnoga drutva od 2006. do 2011, Nacionalni program za borbu protiv korupcije, Nacionalni plan za borbu protiv
diskriminacije 20082013, Zakon o zatiti potroaa, Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje 20092012. i
Akcijski plan provedbe, Zakon o ravnopravnosti spolova.
O rezultatima provedbe graanskog odgoja i obrazovanja razvijen je sustav redovitog i obveznog izvjeivanja prema upravama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta te Uredima Vlade Republike Hrvatske radi
podnoenja periodinih izvjea Vladi i Saboru Republike Hrvatske. Periodina izvjea Republike Hrvatske podnose se meunarodnim tijelima o primjeni deklaracija i konvencija kojih je Republika Hrvatska potpisnica te posebnih
tematskih izvjea Europskoj komisiji.
Ciljevi provedbe: Nastavnici osposobljeni za primjenu kroskurikularne teme graanski odgoj i obrazovanje,
izraeni moduli graanskog odgoja i obrazovanja: kurikulumi, nastavni materijali za uenike i uitelje, metodologija evaluacije graanske kompetencije, odrane smotre uenikih projekata i tiskane broure o projektima,
razmijenjena meunarodna iskustva i razvijen profil i prepoznatljivost Hrvatske po metodolokom pristupu i
stupnju razvijenosti ovoga podruja na regionalnom, europskom i meunarodnom planu.
Moduli provedbe: Radi provoenja graanskog odgoja i obrazovanja kao kroskurikularne teme integrirajueg predmeta u Agenciji za odgoj i obrazovanje u suradnji s uiteljima, upanijskim voditeljima
strunih vijea za demokratsko graanstvo, strunjacima iz visokokolskih i istraivakih ustanova i nevladinih organizacija, razvijamo praktine module njegove provedbe.
Za sada su to: Modul osnove demokracije, Modul simulirana suenja i vladavina prava, Modul projekt
graanin razvoj poduzetnosti, Modul zatite potroaa, Modul humane vrednote i istraivanje humanitarnog prava, Modul razvoja karaktera, identiteta, interkulturalnosti, Modul uitelji i uenici miritelji i razvoj
socijalnih vjetina, Modul volonterskog rada i socijalne solidarnosti, Modul za razvoj ravnopravnosti spolova.
Svaki modul obuhvaa: kratki kurikulum (15 do 32 sata), utvrene ishode/kompetencije znanja, vjetine i
stavovi potrebni za razvoj kompetencija, metode prikladne za uenje i pouavanje, naini vrednovanja
postignua uenika i samovrednovanja uenika i uitelja, prirunik za uitelje, udbenik za uenike.
Nevenka Lonari-Jelai
27.8.2010 13:06:19
27.8.2010 13:06:19
1. LEKCIJA
Zato nam treba vlast?
Cilj lekcije
U ovoj emo lekciji upoznati neke od osnovnih ideja koje su vane za razumijevanje republikanske vlasti.
Nauit ete zato nam je potrebna vlast. Takoer ete nauiti kako treba oblikovati vlast.
Upamtite pojmove
Definiranje temeljnih ljudskih prava
prirodna prava
temeljna ljudska prava
vlast
apsolutna vlast
prirodno stanje
pristanak
drutveni ugovor ili drutveni dogovor
Problemi za rjeavanje
ODREIVANJE TEMELJNIH PRAVA
Zamislite jedno pravo za koje smatrate da ga svi
ljudi trebaju imati. Primjera radi, sloit ete se da
svaki graanin Hrvatske ima pravo biti zatien od
provalnika i lopova. Pretpostavljamo da je veina
stanovnika Hrvatske istog miljenja.
Podijelite se u male skupine i objasnite kako ovakva prava mogu biti zatiena.
Veina ljudi vjeruje da svi ljudi imaju pravo na

ivot, slobodu i vlasnitvo. Ta su se prava nekad nazivala prirodnim pravima. Danas ih nazivamo temeljnim ljudskim pravima. Pod pojmom prirodnih
prava podrazumijeva se da svi imaju ta prava samim
time jer su ljudska bia. Svatko se raa s tim pravima
i nitko ih nikome ne moe oduzeti.
Mnogi ljudi vjeruju da ta prava ljudima daje Bog,
a po nekima je prirodno da ih ljudi imaju sami po
sebi.
John Locke bio je poznati engleski filozof. ivio
je od 1632. do 1704. Napisao je knjigu pod nazivom
Dvije rasprave o graanskoj vlasti (1690). U toj je
knjizi pisao o prirodnim pravima. Istaknuo je da bi
glavni cilj vlasti trebao biti zatita prirodnih prava ljudi. Takoer je pisao da kraljevi ne bi trebali imati apsolutnu, neogranienu mo. Oni ne bi trebali imati
mogunost da ljude lie njihovih prirodnih prava.
Zatita temeljnih ljudskih prava

Iako se ljudi slau glede postojanja odreenih prirodnih prava, brinu se o tome kako ta prava zatititi.
Locke i drugi razmiljali su o tome kakav bi bio ivot
da nema vlasti ni zakona. Ovakvu situaciju nazvali su
prirodnim stanjem. Bojali su se da bi u prirodnom
stanju njihova prava bila oduzeta.
Rjeavanje problema
RAZMILJAJTE KAO ZNANSTVENIK
Koje su glavne
ideje Lockeove
filozofije?
Zamislite ivot u prirodnom stanju. Kako bi izgledao va razred da nema propisa? to bi se dogodilo
kad nastavnik ne bi imao prava voditi i usmjeravati
uenike?
Podijelite se u male skupine i odgovorite na pitanja o takvoj situaciji. Izaberite nekoga da objasni
9
27.8.2010 13:06:19
vae odgovore razredu. Usporedite svoje odgovore s

Lockeovim tvrdnjama.
1. Kakve bi bile prednosti, a kakvi nedostaci ivota u
prirodnom stanju?
2. to bi se moglo dogoditi s ljudskim pravima?
3. Kakav bi bio ivot ljudi?
Usporedite svoje odgovore s

Lockeovim tvrdnjama
Mogue je da ste pretpostavili iste nedostatke
kao i Locke koji je vjerovao:
1. da bi jai i pametniji ljudi mogli oduzeti slabijima
ivot, slobodu ili vlasnitvo;
2. slabiji bi se mogli udruiti i oduzeti pravo jaim i
pametnijim;
3. ljudi bi bili nezatieni i nesigurni.
Drutveni ugovor
John Locke i drugi filozofi predloili su rjeenje
problema koji bi postojali tamo gdje nema vlasti. U
prirodnom stanju ljudi bi se mogli osjeati slobodni
initi to ih je volja. Meutim, njihova prava ne bi bila

zatiena i ne bi se osjeali sigurnima.
Locke je tvrdio kako bi ljudi trebali postii dogovor da se odreknu nekih svojih sloboda u zamjenu
za zatitu i sigurnost. Trebali bi dati pristanak da e
potovati zakone koji bi im osigurali zatitu. Ovaj dogovor nazivao bi se drutveni ugovor.
Drutveni ugovor je dogovor ljudi o tome da stvore vlast koja bi njima upravljala i zatitila njihova prirodna prava. Ovim ugovorom ljudi pristaju na potovanje zakona koje je donijela vlast.
Ponavljanje i primjena lekcije

1. to je svrha vlasti prema tumaenju filozofa prirodnog prava?
2. Tko daje prema filozofima prirodnog prava vlasti
pravo da upravlja?
3. to je drutveni ugovor? Mislite li da je to najbolji
nain da se osnuje vlast? Objasnite odgovor.
4. Koja bi prema vaem miljenju prava ljudi morali
imati?
Kako ovaj crte prikazuje ideju

prirodnog stanja? Koja su prirodna
prava prekrena?
10
27.8.2010 13:06:19
2. LEKCIJA
to je republikanska vlast?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji upoznati jo nekoliko ideja koje su bile vane za razumijevanje republikanske vlasti.
Moi ete objasniti te ideje i shvatiti zato su one i danas vane za nas.
Upamtite pojmove
Rimska Republika
aristokrati
diktator
republikanska vlast
zajedniko dobro
graanska vrlina
podjela vlasti (odvojene ovlasti)
ujednaenje ovlasti
Koristimo svoje poznavanje povijesti

Prije vie od dvije tisue godina u Europi su se javili prvi oblici republikanske vlasti. To je bilo za vrijeme Rimske Republike koja je trajala od 509. godine
do 27. godine prije Krista. Glavni grad te Republike
bio je Rim. Ostaci arhitekture toga vremena i danas
se mogu vidjeti u Rimu.
Za vrijeme Rimske Republike Rimljani su vladali
bez kralja. Obini ljudi i aristokrati (bogata via klasa) dijelili su vlast kako bi vladali. Ljudi su birali voe
koji su trebali donositi zakone u svojoj zemlji i vladati
prema tim zakonima.
Ovaj oblik vlasti moe se nazvati republikanska
vlast. Republikanska vlast moe se definirati kao tip
vlasti u kojoj:
graani imaju pravo vladati;
graani daju vlast onima koje biraju da ih predstavljaju i slue njihovim interesima;
ti predstavnici duni su razvijati zajedniko dobro.
Neki mislioci istiu da je republikanska vlast bila
mogua u Rimu samo zbog graanske vrline Rimljana. Graanska vrlina pretpostavlja da i graani i
njihovi predstavnici koji upravljaju ive skromnim ivotom. Radili su marljivo, a zajednika im je dobrobit
bila vanija od njihovih osobnih, sebinih interesa.
Prednosti su takve vlasti u tome da:

predstavnici naroda donose pravedne zakone
koji slue zajednikom dobru, a ne tek interesima
jedne skupine;
ljudi imaju vie slobode i ive sigurnijim i udobnijim ivotom.
Mnogi su se narodi prilikom stvaranja svoje vlasti ugledali na iskustva Rimske Republike. Naprimjer,
utemeljitelji Sjedinjenih Amerikih Drava vjerovali su
da je republikanska vlast najbolji oblik vlasti koju ele
stvoriti za sebe jer bi mogli koristiti iste prednosti kao i
stari Rimljani. Hrvatska je takoer prema Ustavu Republika s parlamentarnom demokracijom. Prvi slobodni
demokratski izbori za Sabor (parlament) odrani su
22. travnja i 6. svibnja 1990. Prvi demokratski izabrani
Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990.
Cincinnatus: primjer graanske vrline

Godine 458. prije Krista Rim je bio u velikoj opasnosti. Vojska s istonog dijela Apeninskog poluotoka pljakala je i palila okolicu. Rimska je vojska pruala otpor, ali je bila okruena sa svih strana neprijateljem. Uprava Rima odluila je pozvati Cincinnatusa,
vjetog vojnika i vou, da im pomogne. Poslali su
glasnike koji su ga pozvali da slui kao diktator (vrhovni vladar neograniene moi) sve dok traje kriza.
Cincinnatus je bio seljak koji je naporno radio na
svoja etiri jutra zemlje. Glasnici su ga zatekli kako
ore njivu. Volio je svoju zemlju, ali je ostavio svoj plug
da bi krenuo u Rim i vodio rimsku vojsku. U bitci koja
je trajala dva dana, njegova je vojska porazila neprijatelja i spasila zemlju. Cincinnatusa su hvalili i slavili.
Ali po zavretku bitke nije vie elio biti diktator, niti
biti slavljen. Vratio se svojoj kui i svome ivotu seljaka i obinog Rimljanina.
Povratkom kui Cincinnatus je pokazao da je vie
cijenio ivot obinog Rimljanina nego slavu i vlastitu
11
27.8.2010 13:06:21
mo. Potovao je rimsku vlast. Nije elio iskoristiti svoju

popularnost da bi preuzeo vlast od predstavnika koje
su izabrali graani. To je bio primjer graanske vrline
po kojoj su Rimljani bili poznati u razdoblju Republike.
Razmatranje graanske vrline

Utemeljitelji SAD-a smatrali su da je graanska vrlina vana za ispravno djelovanje amerike vlasti. Graanska vrlina znai da ljudi postavljaju zajedniko
dobro iznad vlastitih interesa.
Stoga su mislili da je vano odgojem prenositi i odravati graanske vrline meu graanima. Roditelji bi
trebali o tome uiti djecu, nastavnici pouavati u kolama, sveenici u crkvama.
Od ljudi koji su upravljali zemljom oekivalo se
da slue kao primjeri. Ove republikanske vrijednosti bile su dio obiaja i tradicije ljudi.
Pretpostavlja se da je Rimskoga Carstva nestalo jer
su graani izgubili graanske vrline i isticali vlastite
interese iznad zajednikog dobra.
Utemeljitelji su znali da se ljudi ponekad nee

htjeti odrei svojih interesa. Meutim, nadali su se
da e ipak biti uljudni prema drugima, spremni da
pomognu, zainteresirani za njihovo dobro. Vjerovali
su da su obitelj i drutvo veoma vani u takvom odgajanju djece da ona u svojem ponaanju uzimaju u
obzir i zajednike interese.
Kad se treba odrei svojih interesa u korist zajednikog dobra?
Ovo je teko pitanje na koje svaki pojedinac mora
samostalno dati odgovor.
Sljedea e vam vjeba pomoi razmotriti ovo pitanje.
Rjeavanje problema
POJEDINANI INTERESI I ZAJEDNIKO DOBRO
Razmotrite problem pojedinanih interesa i zajednikog dobra razmatrajui sljedea pitanja. Podijelite se u skupine od po pet uenika. Neka predstavnik
svake skupine izloi odgovore razredu.
1. Opiite osobu koju poznajete ili nekog od elnika u
svome narodu za koga mislite da ima graansku vrlinu. Objasnite razloge za svoje miljenje o toj osobi.
2. Objasnite situacije u kojima biste morali, po vaem miljenju, istaknuti zajedniko dobro iznad
svojeg interesa.
3. Opiite neku situaciju u kojoj smatrate da nije
potrebno staviti zajedniko dobro ispred vaeg

osobnog interesa.
4. Opiite neke stvari koje bi vlada mogla uiniti, a
koje bi bile u interesu zajednikog dobra.
5. Navedite neke situacije u kojima bi se ljudi mogli
sporiti o tome to je najbolje za sve. Kako rijeiti ta
neslaganja? Objasnite.
Kako treba organizirati republikansku vlast?

O republikanskoj vlasti moe se uiti i od Montesquieua (16891755), francuskog filozofa. On je
jedan od najboljih poznavalaca mogunosti i oblika
republikanske vlasti. Montesquieu je vjerovao da je
najbolji nain kojim e se osigurati da vlast slui zajednikoj dobrobiti ako se uini sljedee:
Razdvojiti ovlasti dravne vlasti na razliite dijelove ili ogranke tako da ni jedan nema sve ovlasti.
Svaki ogranak treba predstavljati interese razliite
skupine u drutvu.
Ujednaiti koliinu ovlasti izmeu ovih dijelova
tako da ni jedan ne moe nadzirati ostale dijelove.
Omoguiti svakom dijelu da nadzire nain na koji
se drugi dijelovi koriste vlau.
Montesquieu je, poput mnogih drugih, vjerovao
da nijedan dio ne moe kontrolirati cijelu vlast ukoliko su njezine ovlasti podijeljene, ujednaene, nadzirane. Tako ni jedan ogranak nee moi iskoristiti
vlast za vlastite, sebine interese. Takva bi vlast bila
sposobna raditi za zajedniku dobrobit.
Bitan korak k takvoj vlasti jest osnivanje ustavne
dravne vlasti. U sljedeoj lekciji ete nauiti to je
ustav i to je ustavna vlast.
Ponavljanje i vjebanje lekcije

1. to je republikanska vlast?
2. Zato je Montesquieu vjerovao da ovlasti republikanske vlasti treba podijeliti na razliite dijelove?
3. to je bila svrha ujednaenja ovlasti izmeu razliitih dijelova u vlasti? Zato svakom dijelu treba
dati mogunost da nadzire rad drugih dijelova?
4. Zato su Cincinnatusa smatrali uzorom graanske
vrline?
5. Zato mnogi misle da republikanska vlast nije

mogua ako graani nemaju graanske vrline?
6. Kako se odravaju i razvijaju graanske vrline?
12
27.8.2010 13:06:21
3. LEKCIJA
to je ustavna dravna vlast?
Cilj lekcije
Ova lekcija govori o tri osnovne ideje. To su ideje: a) ustava, b) ustavne dravne vlasti i c) ustava, vrhovnog
zakona. Budui da su te ideje veoma vane u razumijevanju ustrojstva hrvatske vlasti, definirat emo ih to
jasnije moemo. Kad savladate ovu lekciju, moi ete objasniti te ideje, a i neke od vanih razlika izmeu
ustavne vlasti i autokratske ili diktatorske vlasti.
Upamtite pojmove
PITANJA O GRAANIMA
ustav (najvii dravni zakon, vrhovni zakon)

ustavna vlast
autokratska vlast
podruje privatnosti
Tko se smatra graaninom?

Trebaju li graani imati nadzor nad dravnom vlau? Kako se to provodi?
Kakva prava i odgovornosti imaju graani?
Definiranje ustava
Ureenje ustavne dravne vlasti
Ustav je okvir za dravnu vlast. Govori o tome

kako se dravna vlast organizira i kako djeluje. Ustavi
su u veini sluajeva pisani, npr. Ustav Republike Hrvatske, ustavi veine europskih zemalja, ustav SAD-a.
Neki su djelomice pisani. Najbolji je primjer takve vrste ustava Ustav Velike Britanije. Neki ustavi nisu pisani. Mnoga su drutva u prolosti imala ustave koje
su inili nepisana tradicija i obiaji.
Prema ovoj definiciji ustava svaka nacija ima ustav.
I dobre i loe vlasti imaju svoj ustav.
Prouavanje ustava jedne zemlje pomoi e vam
da odgovorite na neka pitanja o njezinoj vlasti i njezinim graanima. Evo nekih pitanja na koja ustav
obino odgovara:
Postojanje ustava ne podrazumijeva da ta nacija

ima i ustavnu vlast. Ustavna dravna vlast postoji kad su ovlasti osobe, ili skupine koja vodi dravu,
ograniene. Npr. na ustav ograniava ovlasti sudstva jer propisuje da se nitko ne moe natjerati da
svjedoi protiv sebe.
Ova ogranienja moi dravne vlasti dio su ustava.
U ustavnoj vlasti ljudi koji odluuju moraju potovati ogranienja. Ustav ima naina da ih na to obvee.
Neki od naina na koje ustav to moe uiniti daju se
u sljedeoj lekciji.
Kako ste ve nauili, sve drave imaju ustave koji
uvruju njihovu organizaciju i nain na koji djeluju.
U nekim je dravama, meutim, vlast neograniena.
Ustav u takvim dravama moe dovesti do neograniene vlasti ako u njemu nisu utvreni naini njezina
ogranienja.
Zamislite da ustav jedne nacije ne ograniava
ovlasti svoje vlasti. Ili, zamislite, da ograniava mo,
ali samo formalno. U obje te situacije vlast nije ustavna. Takva vlast neograniene moi naziva se autokratskom ili diktatorskom vlau.
U ustavnoj dravnoj vlasti ustav mora uinkovito ograniiti uporabu moi. Ustav se mora smatrati
vrhovnim zakonom koji moraju potovati oni koji
upravljaju.
PITANJA O DRAVNOJ VLASTI

Koja je svrha dravne vlasti?
Kako je dravna vlast organizirana? Koji je dijelovi
ine? to je u nadlenosti svakog dijela vlasti?
Na koji nain vlast treba djelovati? Kako nastaju
propisi?
Kako se biraju dunosnici koji e raditi u dravnoj
vlasti?
13
27.8.2010 13:06:21
Odreenje ustava
U ustavnoj dravnoj vlasti ustav ili vrhovni zakon
ima pet vanih obiljeja:
1. Propisuje osnovna prava graana na ivot, slobodu i vlasnitvo.
2. Odreuje odgovornost dravne vlasti da zatiti ta
prava.
3. Odreuje ogranienja uporabe ovlasti lanova
dravne vlasti. Veina se tih ogranienja vezuje za
tri osnovna podruja. Primjeri naina na koji hrvatski ustav ograniava mo dravne vlasti u tim
podrujima jesu sljedei:
Prava graana. lanovi dravne vlasti ne mogu
nas liiti prava slobode govora.
Nain na koji se raspodjeljuju sredstva. lanovi
dravne vlasti ne mogu prisvojiti neije vlasnitvo bez odgovarajue novane nadoknade.
Nain na koji se rjeavaju sukobi. Onima koji su
optueni za zloin mora se ponuditi korektan
sudski postupak.
4. Postavlja se naelo podruja privatnosti. Podruje privatnosti dio je privatnog ivota pojedinca i ne tie se dravne vlasti. Pojedinac ima pravo
na privatnost: npr. Vlada Republike Hrvatske ne
moe zabraniti potovanje i slijeenje religioznih
uvjerenja.
5. Moe se izmijeniti jedino uz suglasnost veine

graana i prema odreenom nizu procedura.
Rjeavanje problema
RAZUMIJEVANJE USTAVNE DRAVNE VLASTI
Podijelite se u pet skupina. Svaka skupina treba
zastupati jedan od navedenih oblika ustavne dravne vlasti i pratiti upute koje slijede. Skupine trebaju
argumentirati svoja stajalita pred razredom.
1. Objasnite obiljeja i dajte primjere. (Uenici se
mogu koristiti primjerkom Ustava.)
2. Objasnite vanost tih obiljeja.

1. to je ustav? to moete nauiti o vlasti jedne nacije prouavajui njezin ustav?
2. Objasnite razlike izmeu ustavnih dravnih vlasti i
autokratskih ili diktatorskih dravnih vlasti.
3. Koja su obiljeja vrhovnog zakona ustavne dravne vlasti?
4. Opiite dva podruja ivota graana u koje se,
prema vaem miljenju, dravna vlast ne bi smjela mijeati. Objasnite zato ta podruja moraju
ostati zatiena. Kako se ukratko mogu opisati ta
podruja i kako ih nazvati?
14
27.8.2010 13:06:21
4. LEKCIJA
Kako organizirati dravnu vlast
da bi se izbjegla zlouporaba moi?
Cilj lekcije
U prethodnoj ste lekciji nauili da je smisao ustavne dravne vlasti da zatiti ljude od zlouporabe moi.
Ova lekcija pokazuje neke od naina na koje se ustavna dravna vlast moe organizirati tako da sprijei zlouporabu moi.
Upamtite pojmove
Ogranienje i ujednaenje
podjela vlasti
odvajanje ovlasti
ogranienje i ujednaenje
zakonodavni dio
izvrni dio
sudbeni dio
Hrvatski sabor
Pojam ogranienja i ujednaenja znai da su

ovlasti, dane razliitim dijelovima dravne vlasti,
Organiziranje ustavne dravne vlasti

Nauili ste u posljednjoj lekciji da su u ustavnoj
vlasti ovlasti ograniene. Ustavna je vlast obino organizirana tako da jedan njezin dio ne moe dobiti
dovoljno moi za prevlast nad drugima. Dva naina da se organizira vlast, i to tako da bi se sprijeila zlouporaba moi, nazivaju se ogranienje i
odvajanje ovlasti i ujednaenje ovlasti.
Odvajanje moi
Prouavanje ustavnih vlasti pokazuje
da su one esto podijeljene u tri razliita
dijela. Sveukupna mo vlasti nije dana
ni jednom dijelu. Umjesto toga svaki dio
raspolae odreenim dijelom moi. Npr. u
naoj dravnoj vlasti imamo:
1. zakonodavni dio, koji ima vlast donositi zakone,
2. izvrni dio, koji ima ovlast provoditi i predlagati
donoenje novih zakona, i
3. sudbeni dio, koji ima ovlast rjeavati nesporazume glede tumaenja, primjene i djelovanja zakona.
Opiite ovaj crte na osnovi onoga to ste

upravo proitali.
15
27.8.2010 13:06:21
ujednaene. Nijedan imbenik nema toliku mo da

bi imao prevlast nad drugima. Premda svaki dio dravne vlasti ima svoje posebne ovlasti, mnoge su od
ovih ovlasti podlone ogranienjima.
Sabor je zakonodavni dio dravne vlasti. U naem
Ustavu dana je Hrvatskom saboru ovlast donoenja
zakona. Uz to, izvrni i sudbeni dijelovi dravne vlasti
imaju naina kontrolirati ovlast Hrvatskog sabora da
donosi zakone; jesu li usklaeni s Ustavom npr.:
ako predsjednik Republike ili Vlada Republike
Hrvatske smatraju da zakon nije u skladu s Ustavom,
mogu pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske,
Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud,
ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku voenim pred tim sudom, moraju zastati s
postupkom i pokrenuti postupak provjere ustavnosti zakona,
Jednako tako postoje razni naini kojima Sabor
moe utjecati na izvrnu ili na sudbenu vlast.
Sloenost ustavne dravne vlasti

Sloeni sustav odvojenih ovlasti te ogranienih i
ujednaenih ovlasti pomae utvrditi ogranienja dravne vlasti. Zbog sloene organizacije ustavne dravne vlasti taj proces ponekad dugo traje. Moe se initi
udnim, ali to je esto i prednost. Mnogi misle da ta
sloenost osigurava ispravnost donesenih odluka.

1. Od kojih se dijelova sastoje mnoge od suvremenih
ustavnih dravnih vlasti? Koje su uloge svakog dijela?
2. Zato su ovlasti podijeljene izmeu razliitih dijelova?
3. U ustavnoj dravnoj vlasti jedan dio esto osporava onaj drugi. Zato? Navedite primjere.
4. Odvajanje i podjela ovlasti znai da se odluke ne
donose brzo. Objasnite neku od prednosti odvajanje i podjela ovlasti. Zatim objasnite barem jedan od nedostataka.
16
27.8.2010 13:06:22
5. LEKCIJA
Kako koristimo na status graanina
u ustavnoj demokraciji?
Cilj lekcije
U ovoj emo lekciji razmotriti vrline graanina u ustavnoj demokraciji. Graani se ponekad ne slau u vezi
sa svojom ulogom. Vae je pravo da odluite kako ete ispunjavati prava i odgovornosti graanina. Ono to
nauite u ovom tekstu o ustavnoj demokraciji pomoi e vam da donesete tu odluku. To kako se ponaate
kao graanin ovisit e takoer o vaim osobnim interesima i sposobnostima. Nakon zavretka ove lekcije
moi ete procijeniti, zauzeti i obraniti stajalita koja se odnose na ulogu graanina u ustavnoj demokraciji.
Upamtite pojmove
graanske vrednote i naela
graanske vjetine i sposobnosti
graanska kultura
graanska prava
uljudnost
opunomoenje
najvea dobrobit za najvei broj ljudi
politiko djelovanje
politika prava
drutveno djelovanje
zastupnika demokracija
Predstavnika demokracija oznaava oblik demokracije u kojem vlast i dalje pripada narodu kao nekom apstraktnom ustavnopravnom subjektu, samo
se obnaa preko predstavnikog tijela kao izraza volje naroda (parlament, predsjednik Republike). Graani na izborima biraju svoje predstavnike u raznim
predstavnikim tijelima (Sabor, upanijske skuptine,
razna gradska i opinska vijea...) i sudjeluju na izborima za sve dravne dunosnike koji se mogu neposredno birati. Odnos izmeu graana i njihovih izabranih predstavnika jest da su izabrani predstavnici
u svom odluivanju neovisni o stavu graana koji su
ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu opozvati. Oni
ne predstavljaju svoje birae nego cijeli narod. Zbog
toga predstavniko tijelo moe raditi i odluivati slobodno i pravno neovisno.
Kako se graani u ustavnoj demokraciji razlikuju od onih u diktaturi ili totalitarnoj dravi?
Poloaj graanina imao je razliita znaenja kroz
povijest. Totalitarne drave i diktature takoer shvaaju graane kao one kojima upravljaju iako im nedostaju prava i odgovornosti koje odreuju graanina
u demokratskoj dravi. Uloga graanina u ustavnoj
demokraciji sasvim se razlikuje od uloge graanina
koji ivi pod neogranienom ili arbitrarnom upravom. Dok neogranieni reimi zahtijevaju pasivno
pokoravanje i potpunu lojalnost, od graana ustavne demokracije oekuje se da kritiki promiljaju
sudionitvo u politikoj zajednici. Graani ustavne
demokracije trebaju potovati zakon, ali pod uvjetom da ga ne shvaaju kao nepovrediv i neizmjenjiv
autoritet.
Kritika neke vlasti podrazumijeva dunost i pravo
suprotstaviti se donoenju zakona koji se ine neispravnim.
to vi mislite?
1. Je li graanska neposlunost ponekad opravdan
oblik sudjelovanja u politikom ivotu?
2. Pod kojim se okolnostima graanin u zastupnikoj demokraciji ima pravo suprotstaviti zakonu?
3. Kakav bi bio ispravan odgovor vlasti onome koji
svjesno kri zakon?
4. Slaete li se s miljenjem da je sitna pobuna s vremena na vrijeme zdrava za politiki sustav? Ako je
tako, u kakvom bi obliku mogla biti ta pobuna?
17
27.8.2010 13:06:22
Kakve vrste prava i odgovornosti imaju graani?

Budui da razmatrate prava graanina, vano je
da razlikujete graanska prava od politikih prava.
Prava graanina tite na privatni ivot od nezakonitih i neispravnih postupaka dravne vlasti.
Politika prava nam doputaju sudjelovanje u
upravljanju dravom.
Stanovnici nae zemlje koji nisu graani nae
zemlje imaju ista graanska prava kao i mi graani.
Politika su prava ta koja u velikoj mjeri odreuju
poloaj graanina. Da biste glasovali ili bili birani za

slubenika vlade, morate biti graanin.
Mnoga od naih prava podrazumijevaju i odreene obveze. U ostvarivanju naih prava kao pojedinaca moramo potovati koritenje istih prava od strane
drugih graana. Usvojeni zakoni nalau i neke obveze. Naprimjer, obveza nam je da potujemo zakone.
Kako one koji se odnose na plaanje poreza, tako i
one koji se odnose na ispunjavanje drugih obveza
koje omoguuju uredno djelovanje dravne vlasti.
Mnogi bi se od nas sloili da imamo i odreene
moralne obveze kao graani. Npr. neki tvrde da osim
18
27.8.2010 13:06:22
prava imamo i moralnu obvezu izii na glasovanje.

Za vrijeme ratne agresije na Hrvatsku mnogi graani
dobrovoljno su krenuli u obranu zemlje iako to zakon od njih nije traio.
3. Ukoliko mislite da se ne moete sloiti s ostalim

graanima o tome to je zajedniko dobro, hoete li jednostavno slijediti vlastite interese i zaboraviti na ono to je dobro za sve?
to vi mislite?
to moramo razumjeti da bismo postali aktivni

1. Kako se tvrdnja francuskog filozofa Voltairea graani u ustavnoj demokraciji?
moda se ne slaem s tobom, ali u do smrti braMa kako da je definirana, aktivna uporaba prava i
niti tvoje pravo da to kae odnosi na odgovor- odgovornosti u ustavnoj demokraciji zahtijeva izvjenosti graanina?
sna uvjerenja, obveze i vjetine. Moemo ih opisati
2. Zato je vano zalagati se za prava drugih ak i na sljedei nain:
ako vaa prava nisu ugroena?
Graanske vrednote izraavaju naa najdublja
uvjerenja o ulozi dravne vlasti unutar drutva i ciljevima za koje oekujemo da e ih ta vlast ispuniti. To
Vjeba kritikog razmiljanja
su ideali iskazani u osnovnim dokumentima nae drPOMIRENJE ZAJEDNIKOG DOBRA I
ave. Tu su obuhvaeni ideali poput osobnog dostoPOJEDINANOG INTERESA
janstva, jednakosti i pravde. Iako se mi kao graani
Podijelite se u male skupine da biste razgovarali o ne moramo slagati u svezi sa znaenjem i relativnom
sukobu izmeu djelovanja za dobrobit cijelog dru- vanosti svake od posebnih vrednota, svjesni smo
tva i pojedinanog interesa koji moe ii na tetu za- njihove vanosti u odreivanju krajnjih ciljeva drujednikog dobra. Odgovorite na pitanja koja slijede tva u kome ivimo.
nakon teksta. Iznesite svoja miljenja razredu.
Graanska naela jesu naela dravne vlasti koja
Sukob izmeu zajednikog dobra i privatnog in- na najbolji nain omoguuju drutvu da ostvari svoje
teresa nije jedini problem s kojim se suoavamo kao graanske vrednote. U ova osnovna naela spadaju
graani. Nekad je teko odluiti to je zapravo zajed- zakonski propisi, suverenitet naroda i sloboda izraza.
niko dobro, a to na privatni interes. U nekim situ- Ova naela odreuju i nau obvezu prema ustavnoj
acijama zajedniko dobro moe biti jasno poput na- dravnoj vlasti i demokraciji.
primjer potrebe da se zatiti zajednica od kriminalaGraanske vjetine odnose se na sposobnosti
ca, stranog neprijatelja i zagaivanja zraka. U drugim koje su nam potrebne da kao pojedinci ostvarimo
situacijama, meutim, graani se zaobilaze u svezi svoje graanske vrednote i graanska naela. Moras odreivanjem zajednikog dobra i propisa koji ga mo poznavati povijest razvoja nae dravne vlasti i namoraju zatititi. Npr. neki e tvrditi da su zakoni koji in na koji ona djeluje. Takoer moramo razviti svoje
strogo ograniavaju ljudsku djelatnost u podrujima intelektualne sposobnosti: analitike vjetine za rjeosjetljivim za zagaenje neophodni da se zatiti nae avanje problema i komunikacijske vjetine da bismo
prirodno blago, drugi tvrde da tako restriktivni pro- izrazili svoje miljenje i razumjeli miljenja drugih.
pisi mogu ugroziti gospodarstvo i prekriti prava na
Da bismo se mogli aktivno ukljuiti u ivot drutva,
vlasnitvo.
moramo prihvatiti graansku kulturu demokratskog
Nije uvijek jednostavno odrediti to su nai privat- drutva i razviti graanske sposobnosti i primjereni interesi. Ono to se trenutano moe initi privatnu kvalitetu ponaanja koja e svjedoiti graansku
nim interesom ne mora to biti i dugorono. Sljedea kulturu u demokratskom drutvu.
pitanja istiu neke vidove ovog problema.
Graanska kultura zahtijeva tolerantnost, po1. Je li zajedniko dobro ujedno i najvea srea za tenje, potovanje miljenja drugih i obvezu na
najvei broj ljudi? Ako je tako, to ova tvrdnja istinu. Rije uljudnost oznaava estitost i vjerodoznai? Treba li veinu predstavljati minimum od stojnost koji su osnova za ustavnu demokraciju.
pedeset i jedan posto ili postotak treba biti vei?
Kakva bi bila opasnost u odreivanju zajednikog
to vi mislite?
dobra prema ovom naelu?
2. Je li zajedniko dobro cilj koji svi ljudi nae drave 1. Koje su, prema vaem miljenju, osnovne obveze
dobrog graanina?
dijele? Ako je tako, kako odrediti zajedniko dobro?
19
27.8.2010 13:06:23
2. Podrazumijeva li graanska odgovornost da e

graanin, potujui zakon, prijaviti prekritelje
vlastima? Primijetite li naprimjer da va prijatelj
krade u samoposluzi, jeste li moralno odgovorni
da ga prijavite?
3. Koje argumente moete iznijeti da biste uvjerili
roditelje ili prijatelje da se vie aktiviraju kao graanin?
4. Koja sredstva trebaju koristiti dobri graani da bi
usavrili svoje drutvene i politike spoznaje?
to podrazumijevamo pod izrazom mo utjecaja?

Razvijajui svoju odgovornost prema vrednotama, naelima i kvaliteti nae graanske kulture te
stjecanjem znanja i vjetina koje su neophodne da
bismo u njoj sudjelovali, postajemo utjecajni kao
graani. Mo utjecaja izraz je koji ponekad koristimo
da bismo opisali mogunost da se uje neiji glas
u javnosti. Postajui utjecajan graanin, znamo da
smo razvili potencijale da uinkovito djelujemo kao
graani kad to prilike zatrae od nas.
Kako se postaje aktivan graanin?

Nije uvijek jednostavno biti graanin u demokratskom drutvu. Demokracija od nas zahtijeva da
ivimo kao samostalni pojedinci, da mislimo na sebe,
rjeavamo svoje probleme, da budemo spremni na
neizvjesnost i promjenu, da pomaemo i potujemo
druge.
Graaninom se postaje, graanin se ne raa.
Stari Rimljani i Grci posvetili su veliku pozornost ulozi
naobrazbe u pripremanju svake generacije za ulogu
graanina. Vaa e vam naobrazba pomoi da steknete znanje i sposobnosti pomou kojih ete uinkovito djelovati kao graani ustavne demokracije.
Praktino iskustvo jednako je vano kao i formalno
kolovanje u pripremanju za ulogu graanina. Ljudi
mogu nauiti kako se postaje djelatan graanin koristei mnoge prilike za sudjelovanje u javnom ivotu.
Taj proces uenja poinje u ranom djetinjstvu. Kod
kue i u koli poinjemo razmiljati, izraavati svoje
miljenje, potovati miljenja drugih. Ukljuivanjem
u aktivnosti kao to su uenika vijea, kolski projekti, port, aktivnosti u klubovima i zajednici, uimo se
timskom radu, organizaciji, raspravi, ukratko, mnoge
od kvaliteta koje su nam potrebne za ispunjavanje
uloge graanina poinju se razvijati od djetinjstva.
Kako ostvarujemo naa prava i odgovornosti

kao graani?
Bavei se problemima u svojoj sredini i dravi,
imamo razliite mogunosti za aktiviranje. Moemo
se ukljuiti i politiki i drutveno ili samo politiki,
odnosno drutveno. Naprimjer, bavei se problemom kriminala, moemo izabrati predstavnike koji
e problem izloiti gradskom vijeu da bi se osiguralo vie policajaca na ulicama, policajce u zajednici
i drugo. Prvo je primjer drutvene akcije, drugo politike, ali one se uzajamno ne iskljuuju. Jedan od
problema o kojem trebamo razmiljati kao graani
jest pronai najuinkovitiji nain rjeavanja problema. Odluka koju donosimo ovisi o naoj ralambi
problema, procjeni mogueg rjeenja i procjeni vlastitih sposobnosti. Donoenje tih odluka u sreditu je
uloge odgovornog graanina.

RAZMATRANJE ODGOVORNOSTI GRAANA I
ODLUIVANJE O NJIHOVU ISPUNJAVANJU
Danas je nasilje mladih i nasilje prema mladima
u sreditu drutvene i politike pozornosti i svakodnevna pojava na naslovnim stranicama novina i u TVprogramima.
1. Kakve odgovornosti imate vi kao graanin, slijedei politike i drutvene propise koji su doneseni, kako biste sprijeili nasilje?
2. U kakvu se drutvenu akciju moete ukljuiti u
koli ili u zajednici da biste pomogli rjeavanju
tog problema?
3. U kakve se politike akcije moete ukljuiti?
4. Kojim se vrednotama i interesima moete koristiti
u spreavanju nasilja mladih i nasilja prema mladima?
Ponavljanje i vjebanje
1. Kako biste opisali ulogu graanina u ustavnoj demokraciji?
2. Kako biste definirali zajedniko dobro? Zato ljudi mogu vie teiti zajednikom dobru nego privatnom interesu?
3. to su graanske vrednote, graanska naela,
graanske vjetine i graanske sposobnosti?
4. Kako biste objasnili razliku izmeu drutvene akcije i politike akcije?
20
27.8.2010 13:06:23
6. LEKCIJA
Kako graani mogu sudjelovati?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji uiti o jednom od najvanijih prava graana (dravljana). To je pravo da sudjeluju u vladanju. U ovoj lekciji razgovarat emo o razliitim nainima sudjelovanja. U lekciji se takoer predlae o emu
treba razmiljati kad odluujete o tome hoete li sudjelovati ili ne.
Kada zavrite lekciju, moi ete razlikovati pojmove dravljanin i ne-dravljanin. Moi ete argumentirati
svoja stajalita o tome do koje mjere graanin treba sudjelovati u vladanju.
graanin
dravljanin
stranac
1. Koja je prednost, a koji je nedostatak svakog od

navedenog naina sudjelovanja?
2. Jesu li svi oblici sudjelovanja jednako vani za zatitu vaih osnovnih prava? Zato? to vam se ini
najvanijim?
Tko je graanin, a tko dravljanin?
Naini na koje graani mogu sudjelovati:
Sve osobe koje su u odreenoj pravnoj i politikoj

vezi s dravom jesu dravljani. Graanin je iri pojam
i oznaava sve osobe koje ive u Hrvatskoj, koje jesu i
koje nisu dravljani. Stranac je graanin, osoba koja
nije dravljanin. Mnogi stranci mogu postati dravljani ako se dre odreenih postupaka i pravila.
Dravna vlast titi prava svih onih koji ive u Hrvatskoj. Ali dravljani imaju odreena prava i obveze koje stranci nemaju. A to je pravo da glasuju i da
budu izabrani na javne dunosti. U ovoj emo lekciji
prouavati o kojim je obvezama rije.
itanjem informacija u novinama, asopisima i

drugim materijalima, ocjenjivanjem njihove tonosti.
Glasovati na lokalnim i dravnim izborima.
Sudjelovati u politikim raspravama.
Potpisivati peticije.
Uvjeravati nekoga da glasuje na odreen nain.
Nositi bed ili postaviti naljepnicu na automobil.
Pisati pisma izabranim predstavnicima.
Izdvajati novac za stranku ili kandidata.
Sudjelovati na sastancima radi stjecanja informacija ili pruanja potpore.
Sudjelovati u kampanji za kandidata.
Zauzimati se za zakone koji su od posebnog interesa.
Prosvjedovati na skupovima i drugim oblicima
prosvjeda.
Biti lanom sudskog vijea.
Obnaati javne dunosti.
Sluiti domovini u vojsci ili drugim slubama.
Ne potovati zakone koji su nepravedni i prihvaati odgovornost da se istakne nepravednost zakona ili politike.
Upamtite pojmove
Rjeavanje problema
RAZMATRANJE SUDJELOVANJA
Ope je uvjerenje da je glavni cilj vlasti tititi
osnovna ljudska prava i promicati zajedniku dobrobit. Svi graani imaju pravo sudjelovati u vladanju
naom zemljom. Mnogo je naina koje mogu izabrati
da bi to uinili. Neki od naina sudjelovanja navedeni
su u tekstu koji slijedi:
Uenici e se podijeliti u male skupine. Svaka skupina treba proitati popis naina na koji graani sudjeluju u vladanju. Nakon toga svaka skupina treba
odgovoriti na pitanja i s ostalima u razredu porazgovarati o svojim odgovorima:
21
27.8.2010 13:06:23
Treba li graanin sudjelovati?

Mnogi graani ne sudjeluju u naoj vlasti. Ne glasuju i ne sudjeluju u mnogim drugim oblicima vlasti
o kojima ste upravo razgovarali. Neki ljudi, ipak, vjeruju da je dunost graanina sudjelovati u vlasti.
Pretpostavimo da mehaniar nije dobro obavio

posao. Vi ete htjeti popravak povjeriti drugom mehaniaru ili nadgledati njegov rad dok vaoj sestri
bude popravljao bicikl.
Isto vrijedi i za vlast. Mi trebamo biti sigurni da
ljudi kojima povjeravamo posao mogu napraviti posao za koji smo ih izabrali. Kad jednom dobiju posao,
moramo pozorno pratiti kako rade svoj posao. Ako
dobro rade, moda ih neemo pozorno nadgledati.
Ako budu loe radili svoj posao, mi emo ih pozornije
nadgledati i moda odluiti da ih zamijenimo.
Sudjelovanje u vlasti u naem je vlastitom interesu. Duljina vremena koje emo provoditi u sudjelovanju vjerojatno e ovisiti o tome kako ocjenjujemo
rad izabranih dunosnika. Ako je sve u redu, provodit emo manje vremena nego kad smo zabrinuti to
netko kri naa prava. Ako smo zadovoljni s naom
vladom, vjerojatno emo glasovati i malo initi. Ako
nismo zadovoljni, vjerojatno emo vie toga poduzeti.
Kako ovaj crte prikazuje graansku odgovornost?

Veoma je vana odluka o tome hoe li se sudjelovati u vlasti i koliko e se vremena posvetiti tome. Da
biste ispravno odluili, morate razmisliti o nekoliko
stvari. Neke su od njih:
Cilj nae vlasti,
Koliko su vam vana vaa prava,
Koliko ste zadovoljni nainom na koji vlast djeluje?
Korisno je razmotriti primjer. Zamislite da ste
jednom mehaniaru dali da vam popravi bicikl. Prije nego to mu ostavite bicikl, za vas je vano znati
moe li on popraviti va bicikl. Pretpostavimo da je
mehaniar dobro obavio posao. To znai da ga nee
trebati nadgledati idui tjedan kad bude vaoj sestri
popravljao bicikl.
1. Kako je sudjelovanje graana povezano s ciljevima

nae vlasti? Objasnite zato je sudjelovanje u vladanju u naem vlastitom interesu?
2. Navedite tri naina sudjelovanja u upravljanju. Za
svaki od njih navedite zato je to dobar nain zatite vaih osnovnih prava.
3. Pretpostavimo da ne glasujete ili ne sudjelujete u
radu vlasti. Trebate li i dalje potovati zakone dravne vlasti? Zato?
4. Ako mislite da vlast ne titi vaa osnovna prava,
trebate li i dalje potovati njezine zakone? Objasnite svoj odgovor.
5. Ima li dobar graanin obvezu raditi na unapreenju svoje zajednice? Zato?
6. Treba li se dobar graanin brinuti o poboljanju ivota onih koji ne ive ba najbolje? Zato?
22
27.8.2010 13:06:24
7. LEKCIJA
Koje odluke donosite kao graanin?
Cilj lekcije
U proloj lekciji razmatrali ste pitanja sudjelovanja graana u vlasti. Ova e vam lekcija pomoi da odgovorite na tri povezana pitanja. Prvo ete razmatrati pitanje: Koje su moje odgovornosti kao graanina? Nakon
toga ete razmatrati sloeno pitanje to graanin treba uiniti kad misli da je odreeni zakon neispravan?
Konano, razmatrat ete pitanje Ima li graanin obvezu raditi za zajedniku dobrobit? Ova e vam lekcija
dati odreene mogunosti da odgovorite na ova veoma vana pitanja. Ali konani odgovori ovise o vama.
Upamtite pojmove
veza izmeu graanskih obveza i
graanskih prava
Koje obveze idu uz naa osnovna prava?

Graani hrvatske drave ne slau se uvijek u pogledu graanskih obveza. Ipak, u drutvu u kojem
se ne potuju obveze, ne mogu postojati graanska
prava. Neke od obveza kojih bi se hrvatski graani
trebali pridravati navedene su u tekstu koji slijedi:
1. Ako se odluite ivjeti u odreenom drutvu i
koristiti se njegovim prednostima, odgovorni ste
potovati pravila tog drutva.
2. Ako drugima uskraujete njihova prava, moda
ete se morati odrei vlastitih prava. Naprimjer,
ako ugroavate ivote drugih vozei nepaljivo,
moda ete ostati bez vozake dozvole.
3. Ako prisustvujete sastanku i koristite se svojim
pravom da slobodno govorite, trebate potovati i pravo drugih da to isto uine. Ako prekidate
sastanak i osporavate drugima pravo slobodnoga
govora, bilo bi razumno da budete iskljueni sa
sastanka i da vam se uskrati pravo govoriti na tom
mjestu. Kad su zakoni ili postupci vlasti u suprotnosti sa stajalitima graana, graanin se nalazi
pred tekom odlukom. Sljedei e vam odlomak
pomoi da razmislite o ovom pitanju.
Morate li potovati zakon za koji znate da je neispravan?
U naem sustavu vlasti vi imate pravo pokuavati promijeniti zakone. Dok ih ne promijenite,
duni ste ih potovati.
Pretpostavimo kako zakon predvia da uinite neto to vi smatrate da je pogreno. Morate li se

drati tog zakona? Neki ljudi tvrde da je obveza graana drati se zakona ograniena, jer nijedna vlast
nije savrena. Ako je zakon lo, prema njihovu miljenju, graani nemaju obvezu potovati ga.
Odluka da se zakon ne potuje veoma je

ozbiljna. Nepotovanje zakona ima svoje posljedice koje graanin mora biti spreman prihvatiti. Kroz
povijest mnogi su graani prihvaali te posljedice.
Primjera radi, Martin Luther King mlai, zajedno s
drugima, pedesetih i ezdesetih godina 20. stoljea
u SAD-u odluio je ii u zatvor prosvjedujui protiv
zakona o rasnoj segregaciji.
Rjeavanje problema
Podijelite se u manje skupine. Primijenite postupak koji e vam pomoi da donesete odluku. Proitajte tekst koji slijedi. Nakon toga radite u fazama
kao to je to Marko trebao uiniti donosei odluku.
Potom objasnite to Marko treba uiniti i argumentima obranite svoj odgovor pred ostalima u razredu.
Kakvu biste odluku vi donijeli?

Marko je bio zabrinut. Petorica njegovih prijatelja planirala je sudjelovati u prosvjedima koji su se
odravali nakon nastave. Planirali su prosvjedovati
protiv novog pravila koje zabranjuje noenje majica
u koli s odreenim napisima. Kao i njegovi prijatelji
Marko je smatrao da je situacija nepravedna prema
uenicima. Vjerovao je da je noenje majica legalno i
da napisi nisu ni vulgarni, ni uvredljivi. Bio je uvjeren
da se takva politika treba promijeniti.
23
27.8.2010 13:06:26
Marko je bio zabrinut to e se dogoditi ako se

prikljui prosvjedima. Moda e biti suspendiran iz
kole. To mu moe smanjiti mogunost da bude primljen na fakultet. Bojao se da bi mogao biti uhien,
posebno ako prosvjedi izmaknu nadzoru. Uhienje u
njegovu dosjeu moglo bi utjecati na to da ne dobije
dobar posao.
S druge strane, nije elio iznevjeriti svoje prijatelje. Htio je iskazati svoje stajalite i pomoi koliko je
mogue da se promijeni ono to je smatrao nepravednim. to Marko treba uiniti? Koja je alternativa?
1. Odredite problem koji treba rijeiti ili odluku koju
treba donijeti.
2. Navedite alternativu, planove, akcije.
3. Navedite prednosti i nedostatke akcije.
4. Odluite to bi trebalo uiniti, imajui na umu
prednosti i nedostatke alternative.
5. Budite spremni razgovarati o razlozima donoenja svoje odluke.
6. Objasnite kako vaa odluka utjee na osnovna naela vlasti.
Nakon to svaka skupina iznese svoju odluku, pokuajte vjebu zavriti na sljedei nain:
1. Raspravite o odlukama koje su skupine iznijele i

glasujte da se prihvati plan koji veina podupire.
2. Raspravite o tome kako se gore navedeni postupak moe koristiti u drugim situacijama u kojima
graani moraju donijeti teku odluku.
to je zajedniko dobro?
Smatra se da graani moraju imati graanske
vrline kako bi se ustav oivotvorio. Ljudi koji imaju
graanske vrline zajedniko dobro stavljaju iznad
vlastita interesa.
Katkad je posve jasno to je zajedniko dobro, a
katkad je teko o tome postii suglasnost. Naprimjer,
svi e se sloiti s time da zakoni protiv ubojstva pridonose zajednikom dobru. Ali ljudi ne mogu postii
suglasnost jesu li visoki porezi na uvoznu robu u interesu zajednikog dobra. Neki elnici kau da jest.
Drugi opet tvrde da je to u interesu samo odreenih
skupina u drutvu. Naprimjer, takvi porezi na automobile mogu biti dobri za one koji su zaposleni u automobilskoj industriji. Ali to ne mora biti ba najbolja
mjera za one koji kupuju automobile.
Koja je korist, a koja cijena sudjelovanja u

prosvjedima?
24
27.8.2010 13:06:26
Rjeavanje problema
Proitajte sljedei tekst i odgovorite na pitanja.
Budite spremni o svojim odgovorima razgovarati s
ostalima u razredu.
Sukobljavajue odgovornosti predstavnika

Zastupnik u Saboru I. Buri predstavlja upaniju u
kojoj su mnogi ljudi zaposleni u tvornicama cipela. Te
tvornice svakim danom otputaju sve vie radnika jer
hrvatske cipele nisu konkurentne cipelama iz drugih
zemalja. Cipele se u drugim zemljama izrauju po niim cijenama jer imaju kvalitetniju tehnologiju izrade i bolju organizaciju rada. Te se cipele prodaju po
niim cijenama od onih proizvedenih u Hrvatskoj.
Nie su cijene moda dobre za one koji kupuju cipele. Ali sigurno nisu toliko dobre za one koji zbog
toga ostaju bez posla. Problem koji se postavlja pred
zastupnika Buria jest da li poduprijeti zakon koji
predvia poreze za cipele koje se uvoze iz drugih zemalja?
1. Ako se zakon donese, poveat e se broj prodanih
hrvatskih cipela. Znai, mnogi hrvatski proizvoai bit e spaeni.
2. Ako zakon proe, cijena cipela e se poveati. To
znai da e one biti skuplje za one koji ih ele kupiti.
3. O emu treba razmiljati zastupnik Buri prilikom
donoenja odluke?
4. Pripremite obrazloenje koje podupire uvoenje

poreza.
5. Pripremite obrazloenja koja su protiv uvoenja
poreza.
6. to biste vi napravili da ste saborski zastupnik?
Zato?
Koje su vae obveze kao graanina?

Mnogo ste toga nauili o vlasti. Nauili ste o obvezama vlasti i o svojim pravima. Takoer ste razmotrili
neke od obveza graana, ukljuujui vae vlastite
obveze. Suoit ete se kao graanin s mnogim tekim odlukama.
Primjena i ponavljanje lekcije

1. Postoji mnogo naina da se definira zajedniko
dobro. Neki kau da je zajedniko dobro najvei
stupanj koristi za najvei broj ljudi. Drugi kau da
su to prednosti koje uivaju svi graani drutva.
Kako biste vi definirali zajedniko dobro? Objasnite zato mislite da je vaa definicija najbolja.
Dajte primjere kako bi se definicija mogla koristiti pri donoenju odluka o postojeim politikim
problemima, kao to su odravanje sigurnosti na
ulicama i zatita istoe zraka i vode.
2. Napiite krai sastavak u kojem ete opisati kvalitete dobroga graanina u ustavnoj demokraciji.
Objasnite zato mislite da su te kvalitete nune.
3. O pitanjima koja slijede razgovarajte u skupinama
od dva do tri uenika. Svaki uenik treba dati svoj
dogovor na pitanja.
to treba uiniti osoba kad je zakon lo? Objasnite svoj odgovor i dajte primjer.
Pretpostavite da se ne moete sloiti oko toga
to je od zajednikog interesa. Trebate li ustrajati na svojim interesima ili uzeti u obzir interese drugih? Objasnite svoj odgovor i navedite
primjere.
Graani imaju razloge da razvijaju dobro potkrijepljena stajalita o svojim pravima i obvezama.
Ako graani to ne shvaaju, onda njihova prava
nisu sigurna, a prednosti su ustavne demokracije u
opasnosti.
O emu treba zastupnik Buri

razmiljati prilikom donoenja
odluke?
25
27.8.2010 13:06:28
8. LEKCIJA
Kakva je razlika izmeu vlasti
i moi bez vlasti?
Cilj lekcije
Ova lekcija objanjava pojam vlasti koji e se koristiti u svim tekstovima te razliku izmeu vlasti i moi bez vlasti.
Upamtite pojmove
mo
vlast
obiaji
moralna naela

ODREIVANJE RAZLIKE IZMEU
MOI I VLASTI
Opasna vonja
Kriminal u podzemnoj eljeznici u nekim je zemljama ozbiljan problem. Bande ponekad prijete
putnicima, pljakaju ih, a ponekad i fiziki napadaju.
Jednom su prilikom dva maloljetnika u odjei s
oznakama svoje bande uskoila u vagon podzemne
eljeznice. Jedan je izvukao pitolj te zatraio novac i
dragocjenosti od starijeg para.
Policajac, koji se tu zatekao, izvukao je pitolj i
pribliio se napadaima. Ne miite se! Bacite oruje i podignite ruke u vis! Potom im je stavio lisice i
uhitio ih.
Ponekad ljudi imaju pravo primijeniti mo, ponekad ne. Npr. ako vas prijatelji pokuavaju natjerati da
neto uinite, oni imaju mo, ali ne i pravo da to uine. Ali kad policajac intervenira, on ima i mo i pravo
na to.
Vlast je mo kombinirana s pravom da se ta mo
koristi u granicama zakona.
Pravo da se mo iskoristi obino potjee od obiaja, zakona i moralnih naela (osnovne ideje o dobru
i zlu). Npr.:
Roditelji imaju vlast da vas umjereno kazne za
vau pogreku. Pravo da iskoriste svoju mo
dobivaju od obiaja, tradicije, zakona, naela
moralnosti.
to vi mislite?
1. Po emu su slini postupci napadaa i policajca?
2. Po emu se razlikuju?
3. Tko je uporabio mo, a tko je imao pravo na primjenu moi? Tko nije? Objasnite.
to je mo, a to vlast?
Tekst koji ste upravo proitali potkrepljuje razliku
izmeu moi i vlasti.
Mo je sila nadziranja ili nareivanja.
26
27.8.2010 13:06:30
Nastavnik ima vlast odluiti kako e predavati

jer mu zakon daje to pravo.
Hrvatski sabor ima ovlast donositi zakone jer
mu Ustav daje pravo da koristi svoju mo, a ljudi se slau da se upravlja prema Ustavu.
Razmatranje situacija
1. Koja od ovih situacija svjedoi o uporabi vlasti?
Zato?
2. Koja od ovih situacija svjedoi o uporabi moi bez
vlasti? Zato?
3. to vi mislite? Zato je vano znati razliku izmeu
moi i vlasti?
RAZLIKOVANJE UPORABE VLASTI

I UPORABE MOI BEZ VLASTI
Ova e vam vjeba omoguiti da utvrdite razliku izmeu uporabe vlasti i uporabe moi bez vlasti.
Proitajte sljedee reenice i odgovorite na pitanja.
Objasnite svoje odgovore o navedenim situacijama.
1. Sud je presudio da je Ana S. kriva za krau i osudio je na kaznu zatvora.
2. Roditelji su odsutni, zaduili su Kreu da u njihovoj odsutnosti ne dopusti mlaem bratu dirati raunalo.
3. Sudac je izbacio dva igraa iz igre zbog tunjave.
4. Otkako se Marija B. sjea, otac je, kao glava obitelji, uvijek izgovarao molitvu prije veere.
5. Hrvoje B., najvii meu svojim prijateljima, ubacuje se uvijek ispred svih u red pred kinom.
6. Ravnatelj je oduzeo no ueniku i predat e ga
policiji.
7. Gradska uprava ne daje doputenje skupini studenata da se okupe na prosvjedu u gradskom
parku.
8. Ogoreni zbog sve prisutnijeg nasilja u koli skupina uenika odlazi ravnatelju. Odbijaju izii iz
ureda dok se ne naredi da se postave detektori
za metal i naoruani uvari koji bi odravali red u
koli.
9. Stjepan L. kaznit e svoga sina sa sedam dana zabrane igre i izlaska s prijateljima jer je prekasno
doao kui.
Primjena lekcije
1. Dok razmatrate pojam vlasti, vodite dnevnik.
Ponite opisivanjem dviju stvarnih ili zamiljenih
situacija. Neka prva bude primjer uporabe vlasti.
Prikaite to i crteom.
2. itajte novine ili gledajte vijesti na televiziji. Izdvojite dva teksta ili prikaza uporabe vlasti. Objasnite
u razredu kako ti primjeri prikazuju pojmove moi
i vlasti.
27
27.8.2010 13:06:31
9. LEKCIJA
to bi se dogodilo da nema vlasti?
Cilj lekcije
Nauit ete neke od uloga vlasti. Razmatrat ete situaciju u kojoj ne djeluje vlast i utvrditi probleme koje
izaziva odsutnost vlasti. Moi ete objasniti kako uporaba vlasti moe rijeiti te probleme.
Upamtite pojmove
koristi od vlasti
cijena vlasti
to se moe dogoditi ako nema vlasti?

Razmislite o pravilima koja slijedite svaki dan. Potom razmislite o vama poznatim ljudima koji imaju
vlast i prema ijim se zahtjevima usmjeravate. Moe
vam se uiniti da je takvih ljudi previe.
Jeste li se zapitali to bi se dogodilo da nema pravila i ljudi koji ih odreuju? to bi se dogodilo kad
bi neki poeli praviti probleme? to bi bilo kad ne bi
obavljali poslove za koje su zadueni? Tko bi rjeavao
sporove ili titio ljudska prava? Tko bi upravljao vlau? Je li bi vlasti uope bilo?
to vi mislite?
Zamislite da se probudite jednoga jutra i opazite
da vie nema nikoga na vlasti. Nestala su sva pravila,
propisi, zakoni, sudovi, nastavnici, ravnatelji, vlada.
1. Kakvi problemi mogu nastati?
2. Kako biste zatitili svoja prava?
3. Biste li imali ikakvih prava?

UTVRIVANJE PRIMJENE VLASTI
Slijedi odlomak iz prie Marka Twaina o Divljem zapadu. Twain pie o vremenu u kojem su ljudi sami postavljali svoje zakone. Proitajte tekst i razmislite o problemima koji su nastali zbog nedostatka djelotvorne vlasti.
Zao duh opet je u naem gradu. Pucalo se iz pitolja i puaka, noevi su se ponovo potezali na ulicama, kao nekad davno. Kad mir potraje, ljudi nerado
ponovo okrvave ruke. Ali kad se jednom krv prolije,
lako se ubija.
No prije ubojstva Jacka Williamsa i juer prije podne bilo je dosta krvi, poelo je od njegova ubojstva,
s mjesta na kojem je ubijen. Tom Reeder, Williamsov
prijatelj, razgovarao je s Georgeom Gumbertom, u
njegovoj mesnici, o ubojstvu Williamsa prethodne
noi. Reeder je rekao da je kukaviki ubiti ovjeka na
takav nain, ne dajui mu priliku da se brani. Nakon
dulje rasprave Gumbert je izvukao no i s lea dva
puta udario Reedera.
Reedera su prenijeli u ordinaciju dr. Owensa i previli mu rane. Budui da je dosta popio, Reeder nije
osjeao bol kao to bi to inae, i iziao je odmah na
ulicu.
Vratio se u mesnicu i ponovo zapoeo prepirku s
Gumbertom, prijetei mu. Na to je Gumbert otiao
po dvostruki revolver i dva puta pogodio Reedera.
Pregledavi ga, lijenici su rekli da se nee moi oporaviti.
U to je vrijeme na ulici bilo mnogo ljudi i neki su
od njih povikali na Gumberta da se smiri i ne puca.
Nakon pucnjave stanovnici tog dijela grada zakrili
su ulicu, neki su se dobro zabavljali i smijali govorei
da je izgledalo kao u stara dobra vremena, ezdesetih. aputalo se da jo nije gotovo pet ili est rtava
past e do veeri.
Razmatranje situacije
1. Kakvi su problemi nastali u gradu u kojem nije
bilo uinkovite vlasti?
2. to vi mislite? Kako bi trebalo upotrijebiti vlast da
bi se rijeili problemi?
a. Postoje li slini problemi u vaoj okolini zbog
nedostataka vlasti?
b. Kako bi se oni mogli rijeiti?
28
27.8.2010 13:06:33
Kako moemo primijeniti vlast?

Proitali ste to se moe dogoditi kad nema djelotvorne vlasti. ivot na Divljem zapadu, kako ga Twain
opisuje, bio je ponekad nasilniki i opasan.
Vlast moe jamiti red i sigurnost u ivotu ljudi.
Npr. kontrolori u zranim lukama sprjeavaju nesree i osiguravaju putnike zrakoplova.
Vlast moe mirno i na ispravan nain rijeiti sukob,
npr. na utakmicama ili u sudnicama.
Vlast moe zatititi vana prava i slobode npr.
promjene ustava.
Vlast moe osigurati jednaka prava i dunosti.
Npr. zakoni omoguuju svoj djeci besplatno kolovanje; roditelji mogu svakom djetetu odrediti
dunosti u kuanstvu.

UTVRIVANJE PROBLEMA
VEZANIH ZA VLAST
itajui priu, utvrdite probleme ije rjeavanje

zahtijeva uporabu vlasti, potom odgovorite na pitanja koja slijede.
Problem u koli
Kad je Anica H. dotrala do kraja staze, gomila je
podivljala. Upravo je postigla rekord na 400 metara
za djevojke. Ta je utrka donijela njezinoj koli dovoljno bodova da osvoji dravno prvenstvo na kojem su
se natjecali i mladii i djevojke.
Na povratku u kolu nekoliko lanova njihove
momadi opazilo je da njihova trenerica neprestano
Kako odsutnost vlasti ugroava ivote i vlasnitvo?

gleda kroz prozor tramvaja. O emu razmiljate, gospoo tefanac? upitao je jedan od njih. Zato se i vi
ne radujete?
Razmiljala sam kako je bilo kad sam poela predavati u koli, odgovorila je. I te smo godine osvojili
dravno prvenstvo. Ali su tada djevojke bile samo
navijaice.
29
27.8.2010 13:06:33
Zar tad nije bilo djevojake ekipe, gospoo tefanac?, netko je upitao.
Da, postojala je jedna, odgovorila je, ali se nismo
ile natjecati s momcima na dravnom prvenstvu.
Bile bismo sretne ako bi bilo dovoljno roditelja koji bi
nas odvezli automobilima. U to vrijeme djevojke su
bile iza mukih ekipa. Za djevojaki atletski program
gotovo da nije bilo novaca.
Tada sam bila trenerica djevojaka. I za razliku od trenera muke ekipe bila sam plaena samo za nastavu u
koli, a ne i za trening, to sam dobrovoljno inila.
Mogle smo se koristiti terenom samo nakon muke ekipe. Budui da nikada nismo znale kad e to biti,
morale smo dugo ekati. Obino smo zavravale trening naveer. Zbog toga i zbog loe opreme bilo je
mnogo ozljeda.
Ve su svi sluali razgovor. Netko je upitao: A kako
su se stvari promijenile?
Sabor je donio zakon o kolstvu prema kojem su
sve kole primale odreene sredstva od drave, pa je
zakon promijenio stvari. Kad su ljudi iz Ministarstva
obrazovanja poeli posjeivati kole, prilike su se posve izmijenile.
Ako je tako, zato se djevojaka koarkaka ekipa
moe koristiti dvoranom samo dva puta na tjedan?
upitala je Ana. I zato nemamo ekipu gimnastiarki?
Poznajem mnogo djevojaka koje bi se eljele baviti
tim portom.
ula sam da su treneri enskih ekipa plaeni manje od trenera mukih ekipa, dodala je Branka. To
nije poteno.
Jo se mnogo toga moe ispraviti, odgovorila je

gospoa tefanac. Bitno je da je krenulo nabolje.
Sad emo proslaviti prvenstvo koje smo osvojile.
1. Koji su problemi ranije postojali u koli?
2. Kako je vlast rijeila te probleme?
3. Koji problemi jo postoje?
to vi mislite?
a. Kako vlast moe rijeiti te probleme?
b. Kako vi moete pridonijeti izmjeni situacije?
Primjena lekcije
1. Napiite priu o jednom razdoblju u vaem ivotu
kad nije bilo vlasti koja bi rijeila odreenu situaciju. Objasnite kako bi vlast tu mogla pomoi. Npr.
je li vlast uspjela sprijeiti tunjavu u vaoj koli?
Moete to prikazati crteom.
2. itajte novine, biljeite probleme koje ste opazili,
a koji su se dogodili zbog nedostatka vlasti. Potom napiite pismo izdavau, predloite nain na
koji vlast moe rijeiti te probleme.
3. Gledajte televizijski program i uoite kako vlast
rjeava postojee probleme. Iznesite to u razredu.
30
27.8.2010 13:06:35
10. LEKCIJA
Gdje se susreemo s vlau i
koji su izvori vlasti?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji uiti o tome gdje se sve susreemo s vlau te o nekim uobiajenim obrazloenjima
kojima se vlast opravdava. Kad zavrite lekciju, moi ete odrediti primjere vlasti i objasniti njezine izvore i
opravdanja.
Upamtite pojmove
uloge
ustanove
izvori vlasti
pristanak
Bog vrhovno bie
boanska prava
Gdje se susreemo s vlau?

Kad se osvrnemo oko sebe, svaki dan zapaamo
ljude koji imaju vlast da upravljaju nama i nainom
na koji djelujemo. Roditelji, nastavnici, policajci i vladini slubenici imaju vlast da ureuju nae aktivnosti. Na nas takoer utjeu zakoni i drugi propisi. Vlast
se najee nalazi, odnosno obuhvaa:
Dunosti. Odreene dunosti (radna mjesta ili
poloaji) sa sobom nose i vlast da se ureuje ili nadzire ponaanje ljudi bez obzira na to koje se osobe
nalaze u danoj ulozi. Primjera radi, bilo koja osoba
koja se nalazi u ulozi policajca ima vlast da od ljudi
zahtijeva potovanje prometnih propisa.
Ustanove. Skupine ljudi, koji zajedno rade u odreenim ustanovama ili organizacijama, takoer imaju
vlast nadzirati druge ili utjecati na njih. Primjera radi,
vae dravno zakonodavstvo ima ovlast donositi zakone koje ljudi moraju potovati.
Zakoni i drugi propisi. Zakoni i propisi koje smo
obvezni potovati imaju vlast. Primjera radi, kad se
drite zakona koji vam nalae da pohaate kolu, vi
priznajete vlast zakona.
Obiaji. Obiaji ili tradicija esto su tako vrsto
uspostavljeni da se s pravom moe rei kako imaju
vlast. Primjera radi, kad potujete obiaj da je onaj
tko prvi stigne, prvi posluen, vi priznajete vlast uvri-
jeenog obiaja. Nain na koji se oituje sila vlasti

tog zakona vidljiv je u situaciji kad se odluite posluiti nekoga tko je posljednji u redu, to e vjerojatno
uzrokovati glasno negodovanje drugih.
Moralna naela. Moralna naela osnovne ideje
o ispravnom i pogrenom imaju velik utjecaj ili snagu nad naim ponaanjem. Veina ljudi uglavnom
ini ono to je ispravno. Neki tako ine jer ele izbjei
kaznu koja slijedi zbog injenja onoga to je pogreno. Meutim, mnogi ljudi ine ono to je ispravno
zato to ele. Primjera radi, veina ljudi obino pokuava biti potena i ljubazna prema drugima.
Biste li ukrali neto kad biste vjerovali

da neete biti uhvaeni?
31
27.8.2010 13:06:35
Vjebe kritikog razmiljanja

PRONAITE VLASTITE PRIMJERE VLASTI
Radite u parovima. Razmislite o primjerima vlasti

s kojima ste se susretali od trenutka kad ste se jutros
probudili. Navedite ulogu, obiaj i moralno naelo
koji imaju vlast, a s kojima ste se danas susreli. Pripremite se da u razredu razgovarate o navedenim
primjerima.
Odakle dolazi vlast?

Vidjeli smo da vlast moemo pronai na vie mjesta. Pravo da se upravlja ili nadzire nae ponaanje
mogu imati ljudi koji imaju odreene dunosti, ustanove, zakoni, obiaji i moralna naela. Ali odakle dolazi to pravo? Primjera radi: odakle policajcu pravo
da nam govori to emo initi? Odakle Saboru pravo
donositi zakone? Ukratko, to je izvor vlasti?
Ponekad se izvor vlasti za neki zakon ili poloaj
moe pratiti unatrag na nekoliko razina. Naprimjer,
vlast nastavnika da uspostavi red u uionici moe se
pratiti unatrag do ravnatelja kole koji je zaposlio
nastavnika, do ministra koji je postavio ravnatelja.
Nadalje, moemo ii unatrag do Nacionalnog kolskog vijea kao i do zakona koji osiguravaju vlast da
se donose zakoni o upravljanju kolama. Konano,
vlast moemo pratiti do dravnog zakonodavstva
koje donosi zakone i do Ustava Republike Hrvatske
koji uspostavlja dravno zakonodavstvo.
Naravno, moemo se na kraju zapitati Koji je konani izvor vlasti za dravnu vlast, za obiaje i moralna naela? Ovisno o odgovoru moemo zakljuiti
da je pozivanje na vlast opravdano ili neopravdano.
Drugim rijeima, prouavanje izvora dravne vlasti,
obiaja ili moralnih naela moe nam pomoi pri
odluci trebamo li ih se drati ili ne. Primjera radi, konana vlast nekog obiaja moe biti jednostavno injenica da su oni potovani sve dok su bili prihvaeni
bez razmiljanja. Ako za te obiaje nema nekih dobrih razloga, moda ete odluiti da ih ne potujete.
Kojim se razlozima opravdava vlast drave i

vladara?
Slijedi nekoliko najeih razloga koji su se koristili za opravdavanje vlasti vladara i drava.
32
27.8.2010 13:06:36
Pravo dano od Boga. esto su vladari tvrdili da

njihova vlast potjee od vrhovnog bia, Boga. Naprimjer: kraljevi i kraljice esto su tvrdili da vladaju
na osnovi boanskog prava. Drugim rijeima, tvrdili su da njihova vlast dolazi od Boga.
Pravo steeno roenjem. Neki vladari tvrdili su
da su vlast naslijedili od predaka koji su vladali
prije njih.
Pravo opravdano nadmonim znanjem. Neki
su ljudi tvrdili da oni koji imaju nadmono znanje
trebaju imati pravo da vladaju.
Pravo dano na osnovi suglasnosti onih kojima
se vlada. Danas mnoge vlade tvrde da njihova
vlast proizlazi iz ljudi koji su dali suglasnost da
njima upravljaju kao njihovi izabrani predstavnici.
(POVEZATI s 5. lekcijom zastupnika demokracija)
Zato je vano poznavati izvore vlasti?

Potrebno je poznavati izvore vlasti da bismo mogli utvrditi imaju li pravo initi ono to ine. Ako,
naprimjer, znamo da ustav jami i odreena prava
Saboru, moemo pogledati u ustavu je li zakon koji
je Sabor donio u okviru njegove ovlasti. Takoer moemo postaviti sljedee pitanje: to je izvor ustavne
dravne vlasti? U naoj dravi vlast ustava proizlazi iz
suglasnosti naroda.
Ljudi imaju razliita shvaanja o tome to treba
smatrati izvorima vlasti. Takoer, postoje razliita miljenja o tome to se smatra vanijim izvorom vlasti,
ili koji su izvori vii u odnosu prema drugima. Da bi
se raspravljalo o ovim pitanjima, nuno je odrediti i
ocijeniti razliite izvore vlasti.

ODREIVANJE IZVORA VLASTI
Tekst koji slijedi bavi se razliitim izvorima vlasti.

Va bi se razred trebao podijeliti u male skupine da
biste proveli ovu vjebu. Svaka bi skupina trebala
proitati izabrani tekst na sljedeoj stranici pod nazivom Regina protiv Amaha, Avinga i Nangmalika. Nakon toga raspravite o pitanjima koja slijede. Izaberite
nekoga tko e biljeiti vaa pitanja i glasnogovornika
koji e razred izvjetavati o miljenju skupine.
Regina protiv Amaha, Avinga i Nangmalika
Tijekom 1960. godine kanadski su sudovi morali

presuditi o eskimskim obiajima koji su bili u suprotnosti s dravnim zakonom.
U tradicionalnim eskimskim taborima esto je
manjkalo hrane. Tijekom osobito loih vremena neki
su ljudi umirali od gladi. Ponekad su stari ljudi, koji
su imali osjeaj da optereuju druge, odluivali sebi
oduzeti ivot. Ako je za to bila potrebna pomo, pozivani su i ostali lanovi obitelji. Iz potovanja prema
starijima i njihovim zahtjevima bilo je nuno pomoi
pri pokuaju samoubojstva.
Prema kanadskim zakonima protuzakonito je pomagati u samoubojstvu. Tijekom 1963. godine odrano je suenje trojici Eskima koji su optueni za pomaganje starijoj osobi da izvri samoubojstvo.
Sjeverozapadni okruni vrhovni sud odluio je da
su trojica Eskima krivi. Prema kanadskim zakonima
kazna je za takvo djelo do 14 godina zatvora. Meutim, sud je uzeo u obzir vanost eskimskih obiaja
koji od roaka zahtijevaju da pomognu starijim osobama poiniti samoubojstvo. Umjesto izdravanja
zatvorske kazne Eskimima je doputeno da se vrate
u svoj tabor.
Prouavanje situacije
1. Koji je izvor vlasti za postupke Eskima? Koji je bio
izvor vlasti za odluke suda?
2. Kako je sud rijeio sukob izmeu dvaju razliitih
izvora vlasti?
3. to vi mislite? Na koji nain ova lekcija svjedoi o
vanosti poznavanja razliitih izvora informacija?
Primjena lekcije
1. Razmislite o vlasti policajca koji nekome napie
kaznu zbog brze vonje. Nacrtajte grafikon u kojem istraujete do krajnjeg izvora vlast policajca.
2. Napiite komentar u kojem branite ili osporavate odluku kanadskog suda u sluaju Regina protiv
Amaha, Avinga i Nangmalika.
33
27.8.2010 13:06:37
11. LEKCIJA
Kako birati ljude na poloaje vlasti?
Cilj lekcije
Ova vas lekcija upoznaje s intelektualnim instrumentarijem koji pomae u ispravnom izboru ljudi na poloaje vlasti te procjeni kvalifikacija ljudi koji su na takvim poloajima. Nakon ove lekcije moi ete utvrditi i
objasniti zahtjeve odreenog poloaja vlasti i kvalificiranost osobe predloene za taj poloaj.
Upamtite pojmove
poloaj vlasti
sposobnosti
dunosti
ovlasti
ogranienja
marljivost
Zato treba paljivo birati ljude na poloaje

vlasti?
Ljudi koji su na poloajima vlasti svaki dan utjeu
na nae ivote; njihova dunost ili njihovo radno mjesto daju im vlast za ureivanje ili nadziranje odreenih dijelova naih ivota. Npr. izabrani voditelji i oni
koji im pomau u obavljanju posla jesu na poloaju
vlasti. Mi tim ljudima dajemo mo. Oni koji su zaista
sposobni da djeluju kao vlast mogu nae ivote uiniti lakim i boljim.
Nesposobni ljudi na poloajima vlasti mogu nam
ivot uiniti tekim i neugodnim.
Razliiti poloaji vlasti zahtijevaju ljude razliitih
sposobnosti, znanja, vjetina, stavova. Policajac po
struci ne mora imati i sposobnost za suca, niti sudac
sposobnost za policajca. Pri izboru ljudi na poloaje vlasti vano je razmotriti njihovu sposobnost za
odreenu vrstu posla.
Moda i vi imate prilike birati ljude na poloaje vlasti. Npr. glasovati za predsjednika razreda ili u
dobi od osamnaest godina imate pravo birati predstavnike dravne vlasti.
Razmotrimo sposobnosti dviju osoba koje su bile
na vanim poloajima vlasti u povijesti SAD-a.

PROVJERAVANJE SPOSOBNOSTI ZA
ONE KOJI NAS VODE
Slijedi odlomak iz teksta Osvajanje Zapada Theodora Roosevelta, predsjednika SAD-a i povjesniara
(18581919). U ovom tekstu on pie o istraivaima
Meriwetheru Lewisu (17741809) i Williamu Clarku.
Proitajte odlomak i razmislite o osobinama Lewisa i
Clarka, o tome koje su imali sposobnosti da predvode ekspediciju na Zapad.
Lewisova i Clarkova ekspedicija

Predsjednik Thomas Jefferson odredio je Lewisa
i Clarka za voe ekspedicije na podruju Louisiane.
SAD je taj teritorij kupio od Francuske 1803. Nadali
su se da e pronai vodeni put do Tihog oceana.
Velik dio tog podruja bio je potpuno nepoznat
ljudima iz istonog dijela SAD-a. Prostrane ravnice,
indijanska plemena, planine i rijeke stajale su izmeu njih i njihova cilja. Predsjednik Jefferson, koji je
izabrao Lewisa i Clarka za to putovanje, zatraio je
od njih ne samo da pronau put do Pacifika i natrag
nego i da vode dnevnik o svojem putovanju.
Lewis i Clark sve su precizno biljeili. Rijetko kad
su istraivai tako potanko opisivali tlo, ivotinje, raslinje na tek otkrivenom podruju.
Dva mlada kapetana imala su kvalitete nune za
voe ekspedicije na nepoznatu podruju. Odravali su
stegu meu lanovima ekspedicije, umjereno kanjavali prijestupnike, zajedniki obavljali poslove, preuzimali
rizik i trpjeli iste tekoe kao i ostali lanovi ekspedicije.
Bili su omiljeni i potovani od svojih sljedbenika,
koji su ih rado i odano sluali. Pokazali su taktinost i
potovanje pri susretima s Indijancima. Samo su hrabri i razumni mogli voditi ekspediciju kroz sve opasnosti koje su im prijetile na putu.
34
27.8.2010 13:06:37
1. Kakve su bile odgovornosti Lewisa i Clarka?
2. Koje su sposobnosti imali da bi mogli ispuniti svoje dunosti?
Kako treba birati nekoga na poloaj vlasti?

U prethodnoj ste vjebi nabrojili neke od odgovornosti odreenog poloaja vlasti te neke od sposobnosti koje su im omoguile da dobro obave svoj
posao.
Slijedi intelektualni instrumentarij odreeni
niz pitanja i ideja koji moe pomoi u procjeni je li
netko prikladan za odreeni poloaj vlasti. Pripremite se za iduu vjebu.
1. Koje su dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja
odreenog poloaja?
Prije procjene sposobnosti odreene osobe morate najprije razmotriti zahtjeve poloaja vlasti. Potom odgovorite na sljedea pitanja:
Koje dunosti ili odgovornosti zahtijeva taj poloaj vlasti?
Kakve su ovlasti dane osobi na tom poloaju?
Kakve su joj povlastice dane?
Kakva ogranienja ili restrikcije ovlasti ima osoba na tom poloaju?
2. Kakve kvalifikacije mora imati osoba na tom poloaju?
Svaki poloaj ima svoje zahtjeve. Odreena osoba
mora imati sposobnosti nune za taj poloaj. Ovisno

o poloaju neke vane kvalifikacije mogu obuhvatiti
sljedee:
posebno znanje i vjetinu
sposobnost da se postupa ispravno
potenje
inteligenciju
marljivost
pouzdanost
hrabrost
sposobnost za suradnju
potovanje prava i potreba drugih
odanost vanim vrijednostima i interesima.
3. Kakve su prednosti i slabosti svakog kandidata?
Prednosti i slabosti svakog kandidata treba razmotriti prema sposobnostima koje zahtijeva odreeni poloaj.
4. Koji bi kandidat najvie odgovarao odreenom
poloaju? Zato? Objasnite.

UTVRIVANJE SPOSOBNOSTI KOJE
ZAHTIJEVA POLOAJ VLASTI
Ovo je prilika da iskoristite intelektualni instrumentarij koji ste upravo upoznali.

Igra uloga: Zamislite da ste lan Vijea uenika.
Trebate preporuiti uenike za dunost suca u uenikom sudu. Suci su zadueni za sasluanje i predlaganje kazni za uenike optuene za krenje pravila
kolskog reda.
Podijelite se u skupine i ispunite tablicu na sljedeoj stranici. Na lijevoj su strani ispisane dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja ovlasti poloaja uenika
suca. Na desnoj strani nabrojite sposobnosti koje bi
trebala imati osoba na toj dunosti. Naveli smo primjer koji bi vam mogao pomoi u odgovorima.
Nakon to sve skupine zavre ovu vjebu, svaka
treba iznijeti svoje primjedbe i razgovarati o njima s
kolegama u razredu.
Primjena lekcije
1. Izaberite neki poloaj vlasti i opiite ga u svom
dnevniku te nabrojite sposobnosti potrebne za
taj poloaj.
2. Razmislite o skorim izborima, lokalnim ili dravnim.
Razgovarajte u razredu o pitanjima koja birai postavljaju u svezi sa sposobnostima kandidata.
35
27.8.2010 13:06:37
Intelektualni alat za procjenu poloaja vlasti

Dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja
poloaja uenika suca
Sposobnosti koje treba imati uenik sudac
Dunosti.
Uenik sudac ima dunost:
1. Sasluati sve dokaze koji su predoeni
Da bi obavljao ove dunosti, uenik sudac treba biti:

sposoban sasluati
irokih nazora
2. Ispitati optuenika i svjedoke

3. Tumaiti i primijeniti kolska pravila
Ovlasti. Uenik sudac ima ovlasti:
Da bi provodio ove ovlasti, uenik sudac treba biti:
1. Zahtijevati od optuenog uenika da doe na

sasluanje
2. Zahtijevati od svjedoka da dou na sasluanje

3. Odravati red tijekom procesa
4. Ukloniti onoga tko se ne ponaa ispravno
5. Donijeti presudu i predloiti ukor i kaznu
Povlastice. Uenik sudac ima sljedee povlastice:
1. Pravo biti izuzet od nekih kolskih dunosti
da bi obavljao dunost suca
Da bi imao ove povlastice, uenik sudac treba biti:
2. Pravo sasluati optuene bez nazonosti

nastavnika ili ravnatelja
Ogranienja.
1. Uenik sudac mora potovati pravila na sasluanju
Da bi postupao prema ogranienjima, uenik sudac

treba biti:
2. Ne smije se prikloniti jednom ueniku na

tetu drugoga
3. Mora odluivati prema injenicama i kolskim pravilima
4. Ne smije predloiti nepoten ili nerazuman
ukor ili kaznu
36
27.8.2010 13:06:38
12. LEKCIJA
Koga biste birali na poloaj vlasti?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji imati priliku koristiti se intelektualnim instrumentarijem koji ste prouavali u prethodnoj lekciji da biste odluili koji kandidat ima najbolje sposobnosti za poloaj vlasti. Nakon to zavrite lekciju,
moi ete objasniti to ste uzimali u obzir da biste opravdali svoj izbor.
Upamtite pojmove
uredbe
javna sluba
kulturna batina

IZBOR KANDIDATA ZA JAVNU SLUBU
U ovoj ete lekciji biti odgovorni za izbor gradonaelnika jednoga zamiljenog grada Brezova. Morate razmotriti razliite kandidate za taj poloaj.
Va e razred odrati televizijsku raspravu s etiri
kandidata za gradonaelnika. Raspravu e voditi Liga
pravedne politike iz Brezova i bit e otvorena za lanove zajednice.
Da biste se poeli pripremati za ovu aktivnost,
proitajte opise Brezova i poloaja gradonaelnika
koji slijede. Nakon toga slijedite upute za pripremu
i provedbu rasprave. Konano, proitajte odlomak
o donoenju odluke u razredu i provedite izbore za
gradonaelnika.
Gradonaelnik Brezova
Brezovo je grad srednje veliine. Prema posljednjem popisu imao je 120.000 stanovnika. Udaljen je
oko sat vonje od Zagreba. Mnogi smatraju Brezovo
idealnim mjestom za stanovanje.
Sastav je stanovnitva posljednjih deset godina
postao veoma raznolik. Gradonaelnik i gradsko vijee veoma naporno rade na uspostavi dobrih odnosa u zajednici. Raznolikost stanovnitva do sada nije
stvarala neke znatnije probleme, iako je bilo manjih
incidenata koji su se odnosili na vrijeanje.
Brezovo ima snano i raznovrsno gospodarstvo,
pa stoga ne postoji nedostatak radnih mjesta. Vei
broj tvrtki ima svoja predstavnitva i tvornice u ovoj

regiji. Takoer, postoji i mjesna industrija, ali neki su
ljudi zabrinuti za daljnji razvoj grada. to e se dogoditi ako neke od tvrtki zatvore svoja predstavnitva i
tvornice? Kako bi ljudi koji ostanu bez posla pronali
novi posao u Brezovu?
Javne su kole drugi mogui problem. Sve je vei
broj ljudi koji se naseljavaju u Brezovo. kole su postale pretrpane. Uveliko se vode rasprave je li potrebno poveati poreze da bi se izgradile nove kole.
Neki opet tvrde da Brezovo gubi svoj arm irei
se. Sve vie stanovnika raspravlja o pokuajima da
se ogranii irenje grada. Protivnici te ideje tvrde da
bi to bio jedan oblik diskriminacije jer veinu novog
stanovnitva predstavljaju manjinske skupine.
Budui da se graani Brezova trebaju suoiti sa
skorim izborima, zabrinuti su za budunost grada.
Novi gradonaelnik morat e odluiti o mnogim vanim pitanjima.
Poloaj gradonaelnika
Obveze i ovlasti. Gradonaelnik ima sljedee obveze i odgovornosti:
upravljanje gradskom administracijom,
pripremanje gradskog prorauna,
planiranje budueg razvoja grada,
predlaganje gradskih uredbi (zakona),
postavljanje voditelja odjela,
zapoljavanje i otputanje slubenika.
Povlastice. Gradonaelnik ima sljedee povlastice:
godinju plau od 120.000.00 kuna,
uporabu automobila koji je u vlasnitvu grada.
Ogranienja. Gradonaelnik ima sljedea ogranienja:
37
27.8.2010 13:06:38
ne moe imati drugi posao dok je gradonaelnik,

ne moe kriti prava pojedinaca, koja su zatiena
Ustavom Republike Hrvatske.
Priprema za raspravu
Va se razred treba podijeliti u manje skupine.
Jedna skupina predstavljat e Ligu pravedne politike,
koja e postavljati pitanja i odravati red za vrijeme
rasprave. Svaka od preostalih skupina predstavljat e
po jednog kandidata za gradonaelnika.
Liga pravedne politike

Vaa e skupina raspravljati i postavljati pitanja.
Trebate pozorno prouiti karakteristike kandidata.
Takoer, trebate analizirati obveze gradonaelnika i
uzeti u obzir nune sposobnosti za uspjenu popunu
tog mjesta.
Vaa skupina treba pripremiti pitanja koja ete postaviti kandidatima. Va je cilj odrediti koji kandidat
ima najbolje sposobnosti za poloaj gradonaelnika
Brezova. Vaa je odgovornost omoguiti zajednici da
sazna stajalita kandidata o vanim pitanjima.
Kandidatske skupine
Skupine trebaju proitati karakteristike kandidata
koje slijede u tekstu. Navedite jake strane i slabosti
vaeg kandidata. Uinite isto i za protivnikog kandidata. Svaka skupina treba izabrati jednog lana koji
e preuzeti ulogu kandidata i pomoi tom lanu da
se pripremi za raspravu. Pripremite kratko uvodno
izlaganje za svoga kandidata. Izlaganje kandidata
uvjerit e birae da je on najbolja osoba za taj posao.
Svaka skupina takoer treba sa svojim kandidatom
uvjebati odgovore na pitanja koja bi mu mogla biti
postavljena. Drugi lanovi skupine mogu kandidatima pomoi tijekom rasprave.
Kako vam javna rasprava moe pomoi da

izaberete kandidata s najboljim sposobnostima?
38
27.8.2010 13:06:38
Karakteristike kandidata
Ante Gveri vlasnik je uspjenog lanca eljezarija, upravo je zavrio drugi mandat kao predsjednik
kolskog odbora. On je poznat i popularan poslovni
ovjek. Ante je odrastao u Brezovu, a njegovo etvero djece kolovalo se u tamonjim kolama. Njegova
supruga Vera ve dvadeset godina predaje engleski
jezik u srednjoj koli. Ante je uvijek bio veoma aktivan u zajednici i brine se o ouvanju kulturne batine
grada. On eli ouvati kulturnu batinu grada, ali ga
zabrinjavaju inicijative koje potiu nove industrije.
Dora Ani je najmlaa osoba koja je predsjednik
mjesne odvjetnike udruge. Roena je u Brezovu
i pohaala je Pravni fakultet u Zagrebu. Nakon to
je diplomirala, vratila se u svoj rodni grad i otvorila
vlastiti ured. Nakon deset godina rada ona je veoma
uspjena. Postala je strunjak za obiteljsko pravo.
Razvedena je, ima skrbnitvo nad svoje dvoje djece,
koja pohaaju tamonju kolu. Ona se zauzima za
vea ulaganja na podruju obrazovanja. Dora podupire irenje grada i eli u Brezovo privui dodatne industrijske aktivnosti.
Karl tark je doseljenik iz Austrije koji je stekao
dravljanstvo, a prije deset godina doselio se u Brezovo. tark je dobro svladao hrvatski jezik, zavrio
fakultet i zapoeo uspjean posao. tark je takoer
postao glasnogovornik za nacionalne manjine u Brezovu. Do sada je obnaao dva mandata u Odboru za
odnose u zajednici. tark je takoer radio na poboljanju odnosa izmeu novodoseljenog stanovnitva i
starosjedilaca Brezova. Nedavno se oenio i jo nema
djecu.
Upute za voenje rasprave

1. Predsjedatelj Lige pravedne politike vodit e raspravu.
2. Svaki kandidat imat e dvije minute za uvodno
izlaganje.
3. Predstavnici Lige smjenjivat e se u postavljanju
pitanja. Kandidati e dobiti po trideset minuta da
odgovore na svako postavljeno pitanje. Kandidati
trebaju redom odgovarati na pitanja: prvo, drugo,
tree.
4. Osoba zaduena za mjerenje vremena mora voditi rauna o tome da kandidati potuju vremenska
ogranienja.
Donoenje odluke u razredu

Nakon rasprave va razred treba organizirati izbore za gradonaelnika. Sljedea pitanja treba uzeti u
obzir prilikom glasovanja:
1. Koje su obveze, ovlasti, povlastice i ogranienja
gradonaelnikova poloaja?
2. Koje su kvalifikacije potrebne za popunu poloaja
gradonaelnika?
3. Koje su jake strane i slabosti svakog kandidata?
4. Koji kandidat ima prema vaem miljenju najbolje
sposobnosti za gradonaelnika?
Rasprava o izborima
Nakon izbora trebate porazgovarati o tome koliko
vam je intelektualni instrumentarij koristio pri donoenju odluke kako ete glasovati.
Primjena lekcije
Na koji vam je nain rasprava pomogla pri odluivanju o kvalifikacijama kandidata za gradonaelnika? Na koji vam je jo nain rasprava bila od koristi
u odluivanju na koji ete nain glasovati? Koje su
prednosti javnih rasprava izmeu kandidata za javnu
slubu? Koji su nedostaci javne rasprave?
Pozovite gradonaelnika ili nekoga iz njegova kabineta da doe u va razred. Zamolite tu osobu da
vam opie obveze, ovlasti, povlastice i ogranienja
gradonaelnikova poloaja vlasti. Zamolite ga da
odredi kvalifikacije koje treba imati gradonaelnik.
Razlikuju li se te kvalifikacije od onih koje je razred
utvrdio? Na koji nain?
39
27.8.2010 13:06:41
13. LEKCIJA
Koje su posljedice uporabe vlasti?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji odrediti posljedice uporabe vlasti. Posljedice razvrstajte kao korisne ili tetne. Nakon to
zavrite lekciju, moi ete objasniti neke najee koristi i tete pri uporabi vlasti. Takoer, moi ete iskoristiti ove ideje prilikom ocjenjivanja i zauzimanja stajalita o pitanjima vezanim za vlast.
Upamtite pojmove
predvidljivost
djelotvornost
odgovornost
opreznost
nedostupnost
ekonomska teta
nesposobnost

UTVRIVANJE I RAZVRSTAVANJE
UINAKA VLASTI
Ova vjeba daje vam mogunost da odredite neke

od posljedica uporabe vlasti. Nakon toga te posljedice treba svrstati kao korisne ili tetne.
Va se razred treba podijeliti u male skupine. Svaka skupina treba dobiti jednu od opisanih situacija i
odgovoriti na pitanja koja slijede. Nakon toga svaka
skupina treba svoje odgovore razmijeniti s ostalima
u razredu.
1. Da bi se smanjio broj automobilskih nesrea meu
vozaima adolescentima, dravno je zakonodavstvo donijelo zakon po kojem se dob potrebna za
dobivanje vozake dozvole pomie na dvadeset i
jednu godinu.
2. Pretpostavite da se broj uenikih kraa poveao
na podruju blizu vae kole. Odgovarajui na
primjedbe vlasnika oblinjih trgovina, va je ravnatelj odluio uenicima zabraniti da naputaju
kolu za vrijeme velikog odmora.
3. Radi nadzora oneienja Gradsko vijee donijelo
je novi zakon bilo koji vlasnik tvornice za kojeg
se utvrdi da je kriv za bacanje otpada u rijeku morat e platiti visoku kaznu.
4. Ve etvrtu godinu drava strada od sue. Da bi se

rijeio problem nestaice vode, zakonodavstvo je
donijelo zakon koji ureuje koritenje vode. Osim
ostalih ogranienja stanovnici mogu samo jednom tjedno zalijevati travnjake.
to vi mislite?
1. Koje posljedice mogu proizii iz uporabe vlasti u
ovoj situaciji?
2. Koje su od tih posljedica korisne? Zato?
3. Koje su od tih posljedica tetne? Zato?

PROUAVANJE UOBIAJENIH
PREDNOSTI I NEDOSTATAKA VLASTI
Slijedi nekoliko najeih prednosti i nedostataka
prouzroenih uporabom vlasti. Proitajte svaku od
njih kao i primjere koji ih potkrepljuju. Nakon toga
radite zajedno s najmanje jo jednom osobom da biste zapisali primjere koji potvruju i korisne i tetne
posljedice.
Prednosti
1. Sigurnost. Vlast se moe koristiti da bi se ljudi
osjeali sigurnije, i to tako to e se osigurati red i
predvidljivost (spoznaje o tome to se moe oekivati). Naprimjer:
Prometni propisi mogu uvesti red u vonji i
hodanju po ulicama i uiniti ih predvidljivim,
pomaui ljudima da se osjeaju sigurnije.
Policijske ophodnje u vaem susjedstvu mogu
smanjiti i sprijeiti kriminal. Susjedi e se osjeati sigurnije.
40
27.8.2010 13:06:41
2. Pravednost. Vlast se moe koristiti radi promicanja pravednosti. Naprimjer:

Zakoni nalau poslodavcima da radnike ne
diskriminiraju na osnovi godina, spola, religije,
etnike ili rasne pripadnosti, ili na osnovi tjelesnih nedostataka.
Suci osiguravaju jednaku primjenu postupaka
u sudnicama kad su ljudi optueni za krenje
zakona.
Ustav zabranjuje okrutno kanjavanje ljudi koji
su osueni za krenje zakona.
3. Slobode i druga prava. Vlast se moe koristiti da
bi se zatitila osobna sloboda i ostala prava. Naprimjer:
Ustav titi vae pravo na religiju i slobodu izraavanja od nerazumnog uplitanja vlasti.
Policija mora potovati vae pravo na privatnost i slobodu, nema vas pravo uhititi ili pretraiti bez valjana razloga.
4. Uinkovitost razborita uporaba postupaka
vlasti. Ljudi koji se nalaze na poloajima vlasti
mogu promicati uinkovitost tako to e povjeriti odgovornost za odreene poslove sposobnim
ljudima. Naprimjer:
General moe razliite dunosti povjeriti razliitim vojnicima da bi uspjeno vodio rat.
Ravnatelj vae kole moe uitelje upuivati u
razliite razrede ovisno o tome u kojim razredima i predmetima najuspjenije pouavaju.
5. Osiguravanje nunih usluga. Vlast se moe koristiti za osiguravanje nunih usluga. Naprimjer:
Mi ovlaujemo potu da isporuuje poiljke.
Mi dajemo sudovima i ustanovama za primjenu zakona ovlasti da odravaju red i zakon.
6. Poboljavanje kvalitete ivota. Vlast se moe
koristiti da se zatiti i pobolja nain na koji ljudi
ive. Naprimjer:
Zakoni vas mogu zatititi od opasne hrane i lijekova, neiste vode, zagaena zraka i opasnih
otpadaka.
Zakoni o sprjeavanju buke mogu poveati
uitak vaeg boravka u kui.
Nedostaci
1. Zlouporaba moi. Ljudi na vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj i mo. Naprimjer:
lanovi gradske vlasti mogu koristiti svoj poloaj nepravedno tako to e biti pristrani prema
svojim prijateljima ili ljudima koji su poduprli
njihov izbor.
Policijski slubenici mogu nepravedno i nerazumno uhiivati ili pretresati ljude i njihove
kue.
2. Potreba za oprezom. Kada ljudima damo vlast,
moramo uloiti vrijeme i trud da bismo bili sigurni
da e oni ispravno obavljati povjerene dunosti.
Naprimjer:
U poslovnim se aktivnostima odreuju ravnatelji i nadzornici kako bi osigurali da zaposlenici ispunjavaju svoje obveze.
Graani imaju obvezu biti informirani o tome
kako vlada ispunjava svoje obveze. Organizirane skupine esto troe vrijeme i novac da
bi pratile kako se tijela vlasti koriste poreznim
novcem, kako primjenjuju zakone protiv oneienja okolia, ili kako se policija odnosi prema graanima koji su osumnjieni za krenje
zakona.
3. Nedostupnost. Mnogim ljudima i ustanovama u
Hrvatskoj povjerena je vlast da ispunjavaju razliite
obveze. S obzirom na veliinu i sloenost nae vlasti
na lokalnoj i dravnoj razini katkad je prava osoba
za razgovor o odreenom problemu nedostupna
(teko je s njom uspostaviti vezu). Naprimjer:
Predsjednik drave ima jako puno problema s kojima se mora baviti tako da moda nee imati
vremena uti vaa pitanja.
Obitelj kojoj je potreban prihvatljiv smjetaj moda e morati obii mnogo vladinih ureda prije
nego to dobije pomo.
Ako smatrate da va kolski sustav ne dobiva dovoljno novca, moda niste sigurni kome se treba obratiti radi rjeavanja ovog problema.
4. Ograniavanje slobode i drugih prava. Svaka
uporaba vlasti ukljuuje i odreeno ograniavanje slobode. Naprimjer:
Roditelji vas mogu zaduiti da obavite kune poslove koje ne elite raditi.
Prometni propisi vas mogu sprijeiti da vozite eljenom brzinom.
41
27.8.2010 13:06:41
5. Ekonomski ili financijski nedostaci. Potreban je

novac da bi se izdravali ljudi i ustanove koji se
nalaze na poloaju vlasti kao to su oni na vaoj
lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Naprimjer: Ljudi plaaju porez da bi se osigurale plae
za slubenike koji provode zakon, suce i nastavnike.
Ljudi plaaju porez da bi se izdravale oruane snage i da bi se platila sredstva nuna za obranu zemlje.
Koje su prednosti i nedostaci najvaniji?

Veoma je vano procijeniti prednosti i nedostatke uporabe vlasti. Prije nego to se donese odluka o
zakonima ili o postupcima ljudi koji su na poloaju
vlasti, moramo odluiti koje su posljedice uporabe
vlasti najvanije za nas. Jesu li nam prednosti vanije
od nedostataka? Ili nam se ini da nedostaci nadilaze
prednosti?
Miljenja ljudi o ovim pitanjima mogu biti razliita. Naprimjer, pretpostavimo da se poveao broj
kraa blizu vae kole. Pretpostavimo da su neki vlasnici trgovina uspjeli nagovoriti vaeg ravnatelja da
uenicima zabrani izlazak iz kole za vrijeme velikog
odmora. Svi bi se sloili da je jedan od nedostataka
ovog pravila ograniavanje slobode uenika. Prednost moe biti smanjenje uenikih kraa u trgovinama. Moda e neki ljudi smatrati da je vanije smanjiti broj uenikih kraa u trgovinama u usporedbi s
nedostatkom ograniavanja slobode uenika. Drugi
se moda nee sloiti s time. Kao to vidite, veoma
je vano uzeti u obzir razliita stajalita kad se procjenjuju prednosti i nedostaci vlasti. Vjebe kritikog
razmiljanja
Razmatranje prednosti i nedostataka prilikom

zauzimanja stajalita o pitanjima vlasti
Pretpostavimo da dravno zakonodavstvo razmatra zakon koji e poticati uenike da ostanu u srednjoj koli do mature. Dio zakona predvia da e uenici, ako napuste srednju kolu prije mature, izgubiti
vozaku dozvolu.
Radite u malim skupinama. Svaka od skupina treba predstavljati jednu od organizacija:

Odbor za zatitu uenikih prava
Policijski odjel
Udrugu roditelja nastavnika
Agenciju za zapoljavanje
Razradite stajalita o predloenom zakonu sa stajalita svoje organizacije. Koristite se pitanjima koja
slijede kao pomo u iskazivanju vaeg stajalita. Nakon toga pripremite se iznijeti svoje stajalite i o njemu razgovarati s uenicima iz vaeg razreda.
Pitanja za razmatranje
1. Kakvo bi stajalite mogla zauzeti vaa skupina o
predloenom zakonu?
2. Koje je prednosti i nedostatke utvrdila vaa skupina?
3. Koji su interesi utjecali na ocjenu prednosti i nedostataka koje je utvrdila vaa skupina?
Primjena lekcije
1. to vi mislite? Kakvo biste vi stajalite zauzeli o zakonu koji bi oduzeo vozake dozvole uenicima
koji napuste kolu? Napiite pismo uredniku branei svoje stajalite u pogledu prednosti i nedostataka predloenog zakona.
2. Napravite nacrt zakona za koji vjerujete da bi potaknuo mlade ljude da maturiraju u srednjoj koli.
Nabrojite prednosti i nedostatke zakona i objasnite zato biste poduprli taj zakon.
3. Koja pravila postoje u vaoj obitelji? Morate li doi
kui do odreenog vremena? Je li vam doputeno
gledati televizijski program prije nego to zavrite
zadau? Izaberite dva ili tri pravila koja vrijede u
vaoj kui i u dnevniku objasnite prednosti i nedostatke svakog pravila.
42
27.8.2010 13:06:41
14. LEKCIJA
Od ega se sastoji dobro
odreen poloaj vlasti?
Cilj lekcije
Ova vas lekcija upoznaje s intelektualnim alatom korisnim pri procjeni poloaja vlasti i ustanova koje
obnaaju tu vlast. Nauit ete se koristiti ovim sredstvima pri procjeni i predlaganju naina za poboljanje
poloaja vlasti.
Upamtite pojmove
dunosti
ovlasti
povlastice
ogranienja
humani postupci
intelektualni alat za procjenu
Procjena poloaja vlasti

Saznali ste da ljudi na poloajima vlasti svaki dan
utjeu na va ivot. Roditelji, nastavnici, ravnatelj kole, donose odluke i poduzimaju postupke koji mogu
utjecati na va ivot. Nau lokalnu, gradsku i dravnu
upravu vode ljudi izabrani na poloaje vlasti. To obuhvaa razliite poloaje kao to su: prometnik, policajac, sudac, lan upravnog vijea i predsjednik. Mi,
narod, dajemo velike dunosti i ovlasti mnogima od
tih ljudi. Nadamo se kako e biti sposobni da u okviru
svojih ovlasti to bolje ispune zadatke koje smo im
povjerili.
Neka od najvanijih pitanja, s kojima se suoavamo kao graani, odnose se na poloaje vlasti u naem sustavu.
Ljudi imaju razliita miljenja o tome jesu li neki
poloaji vlasti dobro odreeni, imaju li previe ili premalo ovlasti.
Jedno je sigurno. Ljudi na poloajima vlasti jako
utjeu na nae ivote pa je vano planirati i procijeniti kakve trebaju biti njihove dunosti, ovlasti,
povlastice i ogranienja. Ako ne razmislimo o tome
kako se osmiljava poloaj vlasti, mogu slijediti problemi koji ugroavaju osnovne ustavne slobode.
Koje primjere loe osmiljenog poloaja vlasti iz

prolosti ili sadanjosti moete navesti? Zato bi to
moglo biti vano pri procjeni poloaja vlasti?

PROSUIVANJE POGREAKA U
ODREIVANJU NEKOG POLOAJA VLASTI
Sljedei tekstovi opisuju nekoliko poloaja vlasti.
Svaki od njih ima u sebi neto loe. Proitajte i odgovorite na pitanja.
Ustav drave Pomutnje kazuje da onaj koji je na
elu mora donositi sve zakone, dijeliti potu, istiti
ulice, hvatati pse lutalice, voditi sve sudske procese
i TV-programe.
1. Ima li prema vaem miljenju predsjednik drave
Pomutnje premalo ili previe ovlasti?
2. U dravi Perpetua svi su doivotno lanovi parlamenta. Ne mogu biti opozvani bez obzira na to
to su uinili.
3. Kad je ravnateljica kole imenovala Luku Matia
za redara, dala mu je pune ovlasti nad uenicima
po hodnicima. Rekla je kako moe od njih zahtijevati da uine to god on eli.
4. Tek izabrani gradonaelnik grada Agorafobije nije
doputao graanima da mu se obraaju ni pismeno ni izravno. Zakljuavao bi se u sobu i iskljuivao telefon.
5. Gradsko je vijee zaposlilo est prometnika da
nadziru brzinu kretanja vozila, ali nisu dobili na
uporabu automobile, motore ni zvidaljke.
6. Veliki inkvizitor bio je ujedno i sudac. Posao mu je
bio da odlui tko je kriv, a tko ne. esto bi muio
optuene da bi iz njih izvukao priznanja. Neduni
43
27.8.2010 13:06:41
ljudi priznavali su krivnju samo da izbjegnu muenja.
to vi mislite?
1. to ne valja u svakom od ovih poloaja vlasti?
2. Razmislite o svakom nedostatku. to ti nedostaci
govore o moguem poboljavanju poloaja vlasti?
Kako moemo odrediti opseg i ogranienja vlasti?

Prethodna vam je vjeba mogla predoiti mogue poremeaje do kojih dovodi loe odreen poloaj
vlasti. Kako moemo sprijeiti te probleme? Sljedeih
osam pitanja moete iskoristiti da procijenite opseg i
ogranienja odreenog poloaja vlasti. U malim skupinama, koristei se intelektualnim alatom, razmotrite pitanja. Odgovorite i iznesite razredu.
Koji poloaj vlasti treba procijeniti?
Koji su ciljevi poloaja vlasti?
Je li za ispunjenje tih ciljeva uope nuan poloaj
vlasti?
Koje su dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja
poloaja vlasti?
Koje su posljedice mogue kod tako odreenog
poloaja vlasti?
Koje su prednosti i nedostaci tog poloaja vlasti?
Je li dobro odreen da ispuni svoj cilj?
Ima li odgovarajuu mo, ali ne pretjeranu?
Mogu li se ljudi koji ga obnaaju nadzirati?
Je li taj poloaj vlasti suvie optereen dunostima?
Ima li dovoljno sredstava da se ispune zadaci te

dunosti?
Je li dostupan javnosti i kritici?
Treba li se koristiti ispravnim i humanim postupcima pri uporabi moi?
Treba li tititi prava poput slobode i privatnosti?
Je li odreen tako da ljudi ele pomoi u ispunjavanju njegovih zadaa?
Kako moete izmijeniti poloaj vlasti da biste
ispravili neki nedostatak?
Treba li poloaj vlasti ostati takav kakav jest ili ga
treba izmijeniti ili ukinuti?
to vi mislite?
Koliko ovi intelektualni alati (upitnici za procjenu,
rasprava i sl.) mogu koristiti pri procjeni poloaja
vlasti?
Zato je vano znati procijeniti poloaj vlasti?
Vjeba
Izaberite jedan poloaj vlasti iz televizijskog programa ili iz novina, asopisa ili neke knjige. Koristei se intelektualnim alatom za procjenu, procijenite taj poloaj.
Napiite krai sastavak opisujui to se moe dogoditi u zemlji u kojoj poloaj predsjednika nije
dobro odreen.
44
27.8.2010 13:06:41
15. LEKCIJA
Kako biste procijenili ovaj
poloaj vlasti?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji vjebati ulogu lana povjerenstva koji razmatra vlast kapetana broda. Procijenit ete taj
poloaj koristei se intelektualnim alatom koji ste upoznali u prethodnoj lekciji.
Kad zavrite ovu lekciju, moi ete objasniti i obraniti stajalite koje ste zauzeli prema vlasti kapetana
broda.
Upamtite pojmove
Povijesne pretpostavke
rad u skupinama
voenje rasprave
vlast kapetana broda
Godine 1840. Pomorsko je povjerenstvo odluilo

ispitati probleme koji se dogaaju na brodovima i
donijeti odluku o tome to poduzeti. Nedavno je jo
jedan problem iznesen pred povjerenstvo na temelju prie koju je napisao jedan mornar. Pria postavlja
pitanja o ogranienjima vlasti kapetana broda.
Pomorsko e povjerenstvo voditi raspravu kako bi
procijenilo poloaj kapetana broda i saslualo prijedloge za mogue poboljanje tog poloaja. Kao pomona sredstva za taj zadatak proitajte:
opis radnog mjesta kapetana broda iz mornarove prie "Bievanje na brodu",
tablicu s intelektualnim alatom koja e vam
pomoi da procijenite poloaj vlasti i predloite izmjene.
Da ste lan Pomorskog povjerenstva, zapitajte se
koje biste informacije trebali imati prije predlaganja
izmjena u poloaju vlasti kapetana broda?

PROCJENJIVANJE POLOAJA VLASTI
Slijedi odlomak iz knjige Obini mornar... Richarda Henrya Danea. Govori se o pustolovinama mladoga mornara. Problem koji opisuje mornar u prii
Bievanje na brodu vjerojatno nije jedini takav primjer. Zato je Pomorsko povjerenstvo eljelo procijeniti vlast koju imaju kapetani na brodu.
Nastavnik e vas podijeliti u skupine i svakoj skupini dodijeliti jednu od uloga:
pripovjedaa, kapetana, mornara Sama,
mornara Johna, Pomorskog povjerenstva
Neka svaka skupina proita Povijesne pretpostavke, Opis radnog mjesta, priu i Dodatak te ispuni
tablicu s intelektualnim alatom. Potom e skupine
koje imaju uloge sroiti izjavu za Pomorsko povjerenstvo i izabrati predstavnika koji e to iznijeti. Svi
lanovi skupine trebaju znati kako odgovoriti na mogua pitanja povjerenstva. Za to e vrijeme skupina
koja predstavlja Pomorsko povjerenstvo razmisliti o
pitanjima koja e postaviti svakoj skupini i odabrati
predstavnika da vodi raspravu. Nakon izlaganja svih
skupina povjerenstvo treba razmotriti polje i ogranienja vlasti kapetana broda i odluiti o moguim
izmjenama ili ukinuu tog poloaja. Povjerenstvo
mora objasniti svoju odluku razredu.
Kapetan broda: Opis radnog mjesta

Dunosti i ovlasti. Kapetan broda ima dunost i
mo initi sljedee:
nadgleda upravljanje na brodu,
odluuje o smjeru broda,
zaduuje ljude za odreene poslove na brodu,
rjeava razmirice meu mornarima,
kanjava mornare koji kre propise,
odluuje o posebnim povlasticama mornara
(npr. tko ima slobodan dan nakon pristajanja),
pie izvjea vlasnicima broda,
dnevno biljei podatke o kretanju broda,
45
27.8.2010 13:06:41
predstavlja vlasnike broda u svakoj stranoj luci.

Povlastice. Kapetan broda ima sljedee povlastice:
plau od vlasnika broda i postotak zarade od
putovanja,
posebnu odoru,
privatnu kabinu,
posebno spremljenu hranu.
Ogranienja:
preuzimanje rizika za uspjeh putovanja,
povreda teritorijalnih voda strane zemlje,
donoenje presude smrtne kazne mornarima
koji su prekrili pravila.
Izvadak iz prie Bievanje na brodu

Kapetan naeg broda neprestano je gubio strpljenje i bjesnio. Prijetio je batinanjem kuharu koji je ispustio ogrjev na palubi. Razljutio se kad je prvi asnik
tvrdio da moe vezivati vorove bolje od kapetana.
Najvie se ljutio na visokog Sama. Sam je imao tekoa pri izgovoru i bio je spor. Ali je bio dobar mornar
i dosta se trudio. Kapetan ga jednostavno nije volio.
Jednog subotnjeg jutra, uo sam ga kako vie na nekoga.
Ne mii se, sad si moj, viknuo je kapetan. Hoe
li ikad vie govoriti meni iza lea?
Nikad nisam, odgovorio je Sam.
Pitao sam te neto drugo. Hoe li mi ikad vie
govoriti iza lea?
Nikad nisam, odgovorio je Sam.
Odgovori na moje pitanje ili u te izbievati. Kapetan je bio gotovo izvan sebe od bijesa.
Ja nisam rob, rekao je Sam.
Onda u te ja natjerati da bude, rekao je kapetan. Popeo se na palubu i doviknuo prvom asniku:
Zavei ovoga! Nauit u ja sve vas tko je gospodar
na brodu. asnik je odveo Sama na palubu. Sam se
nije opirao.
Zato hoete bievati tog ovjeka, gospodine?
pitao je mornar John kapetana. Kapetan se okrenuo
i naredio da i Johna okuju.
Prvi je asnik ve vezao Sama, svukao mu jaknu i
ogolio lea. Kapetan je stajao nekoliko koraka dalje
da bi mogao dobro zamahnuti. U ruci je drao debeli, vrsti konopac.
Nisam to mogao gledati. elio sam ga zaustaviti,

ali malo njih bi mi se pridruilo. Izgubili bismo i optuili bi nas za pobunu. ak i kad bismo pobijedili, drali bi nas za gusare i teko kaznili kad bi nas uhvatili.
Mornar nema prava, mora initi ono to asnik kae,
ili e biti pobunjenik, ili gusar.
Zamahnuvi iz sve snage, kapetan je udario po
leima jadnoga Sama. Vie puta ga je udario konopcem.
Hoe li mi ikada vie govoriti iza lea? vikao je
kapetan.
Sam nije odgovarao. Kapetan ga je jo tri puta udario. Potom ga je odvezao i poslao na pramac broda.
Sad ti, obratio se Johnu i skinuo mu okove. Prvi
je asnik vezao Johna, a kapetan se pripremio da ga
biuje.
Zato me hoete kazniti, gospodine? pitao je
John. Jesam li vam ikada otkazao poslunost? Jesam
li bio lijen ili prijek?
Ne, odgovorio je kapetan. Kanjavam te jer postavlja pitanja.
Zar to ne smijem? pitao je John.
Ne! Nitko ne smije uiniti nita dok mu ja to ne
kaem.
Poeo je bievati Johna. Odmakao se da bi jae
zamahnuo. I to je vie udarao, vie je bjesnio. Bio
sam ukoen. Nisam vie mogao gledati. Napokon je
prestao, a asnik je odvezao Johna. Kapetan se okrenuo prema nama.
Sad ste vidjeli! Sad znate tko sam ja! Ja sam robovlasnik a vi moji robovi. init ete to kaem ili u vas
sve bievati!
Dodatak
Oni koji budu slijedili moju priu zapamtit e da
sam bio svjedok veoma okrutnom iivljavanju nad
mojim drugovima na brodu; i sama me je rije bievanje uasavala. Ali, kad se radi o zabrani kazne, o
njezinu ukinuu jednom i zauvijek, oklijevam.
Ne bih elio preuzeti upravljanje brodom kad bih
znao i kad bi moji drugovi znali da nemam mogunosti za intervenciju. Napokon, treba zatititi i sebe i
sve pod svojim zapovjednitvom.
Uvijek e biti situacija u kojima se ne bih znao snai, a ni za njih preuzeti odgovornosti.
46
27.8.2010 13:06:41
Primjena lekcije
1. Moete li se prisjetiti okolnosti koje su zahtijevale
uporabu apsolutne vlasti? Zato je to bilo potrebno?
2. Pozovite u razred nekoga tko je na poloaju vlasti (policajca, suca, odvjetnika, javnog branitelja
ili gradonaelnika). Neka ta osoba govori o dunostima, ovlastima, povlasticama i ogranienjima
vlasti svojeg poloaja.
Intelektualni alati za procjenu poloaja vlasti

Pitanja
Odgovori
1. Koji poloaj vlasti procjenjujete?

2. Koja je svrha tog poloaja?
3. Je li taj poloaj nuan i zato?
4. Koje su dunosti, ovlasti, povlastice i ogranienja tog poloaja?
5. Koje bi mogle biti posljedice obnaanja tog
poloaja?
6. Koje su slabosti u nainu kreiranja poloaja?
Razmotrite:
broj dunosti
izvore
prednosti i ogranienja
pouzdanost
nadzor zlouporabe vlasti
zahtjeve za ispravnim postupcima i potovanje vanih vrijednosti
7. Kakve biste izmjene predloili? Kakve bi bile
prednosti i nedostaci tih izmjena?
8. Mislite li da poloaj treba ukinuti, izmijeniti
ili prihvatiti? Objasnite.
47
27.8.2010 13:06:41
16. LEKCIJA
to treba razmotriti pri procjeni
pravila?
Cilj lekcije
Isto kao to je potrebno procijeniti je li osoba dovoljno kvalificirana za odreeni poloaj vlasti, potrebno
je procijeniti pravila koja treba potovati. Neki ljudi smatraju kako sama injenica da neki zakon ili pravilo
postoji znai da za to postoji valjan razlog ili da koristi nekoj svrsi.
Ova vas lekcija uvodi u neke od intelektualnih alata koji su korisni za procjenu pravila i zakona. Kad zavrite lekciju, moi ete se koristiti ovim alatom prilikom procjene pravila i predlagati naine na koji se oni
mogu poboljati.
Upamtite pojmove
mjerila
obiljeja

IZRADA MJERILA ZA PROCJENU
PRAVILA
Pravila koja slijede trebaju pomoi ljudima iz Brezova da sauvaju vodu. Svako od tih pravila sadri
barem jednu slabost. Razmiljanje o tome kako moete poboljati ta pravila pomoi e vam da odredite
neka mjerila za procjenu pravila. Proitajte pravila i
potom odgovorite na pitanja koja slijede.
Samo one osobe koje ive u Brezovu due od pet
godina smiju zalijevati svoje travnjake.
Prava na preostale koliine vode ne mogu se opozvati osim ako to nije posebno odobreno propisima
o izmjenama.
Svatko mora podmiriti svoj raun za vodu najkasnije do petnaestog dan u tekuem mjesecu.
Svatko tko koristi previe vode morat e platiti kaznu.
Povjerenstvo za potronju vode moe u svakom
trenutku, danju i nou, ui u bilo iju kuu da bi provjerilo cure li vodovodne instalacije.
Tijekom sljedee godine nitko se ne smije koristiti
vodom u bilo koje svrhe.
to vi mislite?
Odgovorite na sljedea pitanja za svako od pravila:
Koji je nedostatak ovog pravila?
Nakon to ste razmislili kako se moe ispraviti taj

nedostatak, zavrite sljedeu reenicu: Dobro bi
pravilo trebalo...
Kako moemo odluiti to odreeno pravilo ini
valjanim?
U prethodnim vjebama trebali ste procijeniti
neka od pravila i razmisliti o tome kako se mogu poboljati. Radei na tim zadacima, napravili ste popis
karakteristika ili obiljeja koja dobra pravila trebaju
imati. Vjerojatno va popis sadri neke od sljedeih
karakteristika, naprimjer:
Dobro bi pravilo trebalo biti:
pravedno,
jednostavno za shvaanje,
dobro formulirano da bi moglo ostvariti svoj cilj,
jasno sa stajalita to se oekuje,
napravljeno tako da nije nepotrebno u suprotnosti
s vrijednostima kao to su privatnost i sloboda,
mogue za praenje.
Kad procjenjujete pravilo, korisno je vidjeti sadri
li ove karakteristike. Drugim rijeima, postavljajui
pitanja koristite se jednim od intelektualnih alata za
procjenu pravila i zakona. Drugi intelektualni alati
kojima se moete koristiti navedeni su u tablici.

PROCJENA PRAVILA
Ova e vam vjeba dati priliku da se koristite intelektualnim alatom kako biste procijenili odreeno
pravilo. Radei u malim skupinama, proitajte priu
48
27.8.2010 13:06:41
i odgovorite na pitanja iz tablice s intelektualnim

alatom. Budite spremni svoje odgovore razmijeniti s
razredom.
Rasprava o uenikim ormariima

Neke kole imaju uenike ormarie za uvanje
osobnih stvari knjiga, odjee i dr. Za mnoge nastavnike i prosvjetne radnike kola bi bila puno mirnije
i sigurnije mjesto bez uenikih ormaria. Uenici
ne bi kasnili na nastavu, u hodnicima bi bilo manje
buke, a bilo bi jedno mjesto manje za skrivanje stvari
koje nije doputeno donositi u kolu.
U nekim su kolama kolski odbori donijeli novo
pravilo: nema uenikih ormaria. Postojei su ili
uklonjeni ili su zakljuani. U mnogim novim kolama
nisu predvieni ormarii. Ravnatelji novih kola u kojima nema uenikih ormaria hvale novo pravilo.
Meutim, uenici u tim kolama pokazuju manje
entuzijazma. ale se jer moraju cijeli dan sa sobom
nositi udbenike, opremu za tjelesni odgoj, biljenice i ostalu opremu to katkad tei i do 12 kg. Uenici se ale da im nedostaje i osjeaj odgovornosti
koja proizlazi iz posjedovanja ormaria. Osjeam se
kao malo dijete, mogao bih se vratiti i u prvi razred,

bunio se jedan uenik sedmog razreda. Drugi kau:
Hoemo svoja prava! Uenicima su potrebni ormarii!
to vi mislite o pravilu kojim se ukida uporaba
uenikih ormaria?
Primjena lekcije
Zamislite da je va kolski odbor upravo objavio
kako od sljedee jeseni uenicima nee biti doputeno nositi kape, jakne i majice s imenima ili slikama
profesionalnih portskih klubova. Koristite se intelektualnim alatom kako biste procijenili predloeno
pravilo. Nakon toga napiite lanak za kolske novine u kojem ete iznijeti svoje stajalite o predloenu
pravilu.
Razmislite o problemu koji postoji u vaoj koli.
Radite zajedno u skupini s uenicima iz vaeg razreda
da biste razradili pravilo koje e rijeiti taj problem.
Budite spremni odgovoriti na pitanja o jakim stranama i nedostacima propisa koji ste predloili. Nakon
vaeg izlaganja uenici bi u razredu trebali glasovati
o tome podupiru li predloeno pravilo.
Intelektualni alat za procjenu propisa i pravila

Pitanja
Odgovori
1. Koji propis treba procijeniti?

2. Koja je svrha tog propisa?
3. Je li propis potreban ili ima i boljih naina
da se postigne isti cilj?
4. Kakvi mogu biti uinci tog propisa?
5. Koje su prednosti, a koji nedostaci tog
propisa? Je li propis:
korektan,
razumljiv,
dobro formuliran,
jasan,
sastavljen tako da nije u suprotnosti s
drugim vrijednostima kakve su privatnost
i sloboda,
prihvatljiv.
6. to vi mislite? Treba li zadrati takav
propis, treba li ga izmijeniti ili ukinuti?
Zato?
49
27.8.2010 13:06:41
17. LEKCIJA
Zato dijeliti pitanja pravde u
tri kategorije?
Cilj lekcije
Lekcija vas upoznaje s trima tipovima problema vezanim za pravdu i daje priliku da ih preispitate i razgovarate o njima. Nakon zavretka lekcije moi ete svrstati pitanja pravde i objasniti vrijednost te podjele
Upamtite pojmove
distributivna pravda
korektivna pravda
proceduralna pravda
prednosti
nedostaci

RAZMATRANJE PITANJA PRAVDE
Svaka od sljedeih situacija prikazuje razliitu vrstu problema koji se tie pravde. Podijelite se u skupine, itajte i razgovarajte o situacijama i odgovorite
na pitanja koja slijede. Potom zakljuke iznesite cijelom razredu.
Pretpostavite da ste lan koarkakog kluba. Trener vas dri na klupi, a u igru uvodi svoje prijatelje
koji nisu tako dobri igrai kao to ste vi.
Pretpostavite da se vraate iz kole kui s prijateljem i da vas napadnu, istuku i opljakaju lanovi
neke bande. Potom njih uhite, ispituju, okrive, osude
uvjetno na est mjeseci, ali i ne zatvore.
Pretpostavite da je netko provalio u vau kolu tijekom vikenda i unitio kolsku imovinu. Premda niste sudjelovali u provali, jedan je od svjedoka rekao
da je jedan provalnik bio vrlo slian vama. Pozvani
ste na razgovor kod ravnatelja koji vas je ispitivao.
Potom je ravnatelj pozvao vae roditelje i neke od
vaih prijatelja koji su govorili u vau obranu. Ravnatelj se ispriao i poslao vas natrag u razred.
to vi mislite?
1. to je ispravno, a to neispravno u svakoj od ovih
situacija?
2. Jeste li imali slina iskustva ili ste im bili svjedok?
3. Po emu je svaka od ovih situacija slina onome

to se dogaa u vaoj okolini?
4. Koje obiaje, propise ili zakone poznajete koji bi
trebali omoguiti pravednost ili ispravnost u situacijama koje su sline navedenima?
5. Imaju li pitanja pravednosti u navedenim situacijama slinosti? Razlikuju li se? Objasnite.
Zato dijelimo pitanja pravde u tri kategorije?

Korisno je podijeliti pitanja pravde u tri tipa ili kategorije: pitanja distributivne pravde, korektivne
pravde i proceduralne pravde. Iako se ovo moe initi sloenim, pomae nam jer se na svaku kategoriju
primjenjuje razliit niz ideja ili intelektualnih alata.
Izloit emo vam intelektualne alate koji su korisni pri razmatranju i upotrebi svake od kategorija
pravde. Prije toga trebate nauiti razlikovati tri tipa
pitanja vezanih za pravdu.
Distributivna pravda: Kad nas zanima ispravnost
naina na koji je neto podijeljeno izmeu nekoliko
ljudi ili skupina, bavimo se pitanjem distributivne
pravde. Stvar koja se distribuira ili dijeli moe biti dobit, npr. plaa za rad, odnosno pravo na govor ili glas.
Ali moe biti i optereenje pristojba, osiguranje ili
kune obveze. Kako podjela kunih poslova moe
postaviti pitanje distributivne pravde?
Korektivna pravda: Kad se radi o ispravnosti reakcije na neku nepravdu, pogreku ili uvredu, radi se o
korektivnoj pravdi. Korektivna pravda moe zahtijevati od neke osobe da vrati neto to je ukradeno, plati
odtetu ili snosi odgovornost i odreenu kaznu.
Proceduralna pravda: Kad se radi o ispravnosti
naina na koji se prikupljaju informacije ili o ispravnosti naina na koji se donosi odluka, govorimo o
problemu proceduralne pravde. Proceduralna prav-
50
27.8.2010 13:06:41
da bavi se ispravnou procedura ili metoda koje se

koriste za prikupljanje informacija ili donoenje odluka, a ne samim informacijama ili odlukama.
Kako bi nain voenja sudskog procesa mogao postaviti pitanje proceduralne pravde?
Definiranje tipova problema

1. Koje su tri kategorije pitanja pravde i koje su njihove definicije?
2. to vi mislite? Zato treba ovako podijeliti pitanja koja se tiu pravde?

UTVRIVANJE TIPOVA PITANJA
KOJA SE TIU PRAVDE
Podijelite se u male skupine. Proitajte svaki od
navedenih primjera i utvrdite da li postavlja problem
distributivne, korektivne ili proceduralne pravde. Potom odgovorite na pitanja:
1. Nakon natjecanja tri su uenika s najuspjenijim
izlaganjima dobila nagrade.
2. Na kraju godine ef je trgovine nagradio trgovce
koji su prodali najvie proizvoda.
3. Neke su drave u prolosti imale zakone koji su
ograniavali pravo glasa samo na mukarce i to s
odreenim imetkom.
4.
Na sadanji sustav poreza na zaradu zahtijeva od

onih koji vie zarauju da plate vei porez od drugih
5. Rudi i Sanja morali su ostajati u koli nakon nastave pet dana da bi zavrili svu domau zadau koju
nisu napisali.
6. Kad se ustanovilo da novi model automobila ima
greku koja vonju moe uiniti opasnom, sud je
naloio proizvoau da ponovo preuzme i popravi
sve automobile.
7. U nekim se zemljama kraa kanjava smru ili odsijecanjem ruke.
8. Ako tko iz nehaja ozlijedi drugoga, moe platiti odtetu za lijeenje i druge trokove. Ali ako je ozljeda
namjerno uzrokovana, poinitelj moe platiti i dodatnu odtetu u obliku kazne.
9. Nadzorniku parka rekli su da su tri djeaka pretukla
manje dijete. On je pozvao Sama i njegove prijatelje i naredio im da napuste park ne dopustivi im
da mu kau kako nisu bili u parku kad se nezgoda
dogodila.
10. Kad je Borko bio uhien zbog provale, sudac mu je
dodijelio branitelja.
11. Danas, nakon donoenja nekih vanih odluka, vijea za obrazovanje odravaju javna sasluanja. Svako tko eli da bude sasluan u vezi s problemom
koji se razmatra, moe doi i govoriti na sastanku.
to vi mislite?
1. to je ispravno ili neispravno u svakoj od ovih situacija?
2. Jeste li prisustvovali slinim situacijama ili ih promatrali?
Vjeba
1. Ukratko opiite situaciju koju ste promatrali ili u njoj
sudjelovali, a koja je postavljala problem distributivne, korektivne i proceduralne pravde.
2. Gledajte vijesti na televiziji i izdvojite izvjetaje o problemima koji obuhvaaju distributivnu, korektivnu i
proceduralnu pravdu. Objasnite to u razredu.
3. Pronaite u novinama i asopisima tekstove o situacijama koje obuhvaaju distributivnu, korektivnu
i proceduralnu pravdu i donesite isjeke u razred.
51
27.8.2010 13:06:41
18. LEKCIJA
to je odgovornost?
Cilj lekcije
Ova vas lekcija upoznaje s koncepcijom odgovornosti i njezinom vanou u dananjem ivotu. Razmotrit ete tri situacije koje postavljaju pitanja odgovornosti. Takoer ete razmotriti pitanja odgovornosti u
vaem ivotu.
Nakon zavretka lekcije moi ete odrediti odgovornosti i one kojima ih dugujemo, kao i nagrade i kazne
koje idu uz te odgovornosti
Upamtite pojmove
odgovornost
nagrada
kazna
zakonik
imbenici
izvor
to je odgovornost?
Odgovornost je dunost ili obveza da se neto uini ili ne uini. Npr. moete imati odgovornost brinuti
se o mlaem bratu ili sestri, zavriti zadau prije izlaska s prijateljima, ne dirati oev alat bez doputenja.
Obino slijede nagrade za ispunjenje odgovornosti,
odnosno kazne za neispunjenje, npr. za pomaganje
u kunim poslovima. Kao to vidite, posljedice su ispunjenja ili neispunjenja odgovornosti razliite.
program. Videi da nitko ne prilazi, lopov je udario

enu noem i pobjegao s njezinom torbicom. ena
je, krvarei, pala na tlo.
Gospoa N. nije znala to uiniti. Dogodilo se
nekoliko provala u susjedstvu, mislila je da zna tko
je to napravio. Juer je njezin sin kod kue gledao s
prijateljima televiziju. Jedan od djeaka pokazivao je
prijamnik koji je navodno bio dobio. Gospoa N. je
prepoznala televizor ukraden iz susjedove kue.
Izaslanik B. trebao je odluiti kako da glasuje o
predloenome zakonu. Zakon je nalagao tvornicama
da nadziru zagaivanje zraka i vode. Vlasnici tvornica
morali bi uloiti velika sredstva da bi se to ostvarilo,
pa bi mnogi izgubili posao. Radnici stoga ne ele da
izaslanik podupire zakon. Ali drugima u gradu zakon
je odgovarao i bili bi nezadovoljni ako on bude glasovao za zakon. Njegov e glas odluiti o tome hoe
li i dalje biti izaslanik.
to vi mislite?
RAZMATRANJE ODGOVORNOSTI
Svaka od sljedeih situacija obuhvaa pitanje odgovornosti. Razmislite kako biste postupili. Odluite
da li biste prihvatili te odgovornosti i kako biste ih ispunili. Potom odgovorite na pitanje to vi mislite?
Bila je duboka no u gradu. Veina ljudi zavrila
je s veerom i otila na spavanje. Iznenada se zauo
enski glas: Ne! Pusti me! Svjetla su se upalila i ljudi pojavili na prozorima gledajui na ulicu. ovjek s
noem u ruci pokuavao je eni oteti torbicu. Ostavi
je, netko je povikao. Lopov se okrenuo da vidi je li
mu tko prilazi, a ena se pokuala otrgnuti. Susjedi
su i dalje promatrali s prozora, kao da gledaju TV-
1.
2.
3.
4.
5.
Tko ima odgovornosti u ovoj situaciji?

Koje su to odgovornosti?
Kome se duguju te odgovornosti?
Otkuda te odgovornosti potjeu?
to se moe dogoditi ako osoba ili osobe ispune
odgovornosti? A to ako ih ne ispune?
Zato je odgovornost vana?

Razmatrajui i donosei odluku o nekoj specifinoj odgovornosti, treba razgovarati o tome zato je
vano da ljudi izvravaju svoje odgovornosti. Takoer treba znati neto o izvoru odgovornosti. U iduoj
emo lekciji ispitivati neke od zajednikih izvora od-
52
27.8.2010 13:06:42
govornosti. Najprije ete razmotriti neku od odgovornosti koju vi imate.
5. to se moe dogoditi ako je ne ispunite?

6. Zato je ta odgovornost vana?
to vi mislite?
Primijenite naueno
Razmislite o jednoj vanoj odgovornosti koju imate. Potom odgovorite na sljedea pitanja:
1. Koja je to odgovornost?
2. Kome se duguje?
3. Koji je izvor te odgovornosti?
4. Koje su prednosti njezina ispunjavanja?
1. Izradite tablicu u koju ete unositi odgovornosti

koje imate kod kue, u koli i u zajednici. Prikaite
kome tu odgovornost dugujete, izvor te odgovornosti i nagrade ili kazne koje ju prate.
2. Prikupite ilustracije koje prikazuju ispunjavanje
odgovornosti. Isjeke iz novina i asopisa privrstite na pano u razredu.
Intelektualni alat za odluivanje o odgovornostima

1. Koje su odgovornosti?
Odgovornost 1
Odgovornost 2
2. Koji su njihovi izvori?

3. Koje su nagrade za izvrenje?
4. Kakve su kazne za neizvravanje?
5. Koje su prednosti izvravanja?
6. Koji su nedostaci izvravanja?
7. Koliko je hitno izvrenje?
8. Kakva je njihova relativna vanost?
9. Koliko je vremena potrebno za
izvrenje?
10. Imam li potrebna sredstva?
53
27.8.2010 13:06:42
Intelektualni alat za odluivanje tko je za to odgovoran

1. O kakvom se dogaaju ili situaciji radi?
2. Koje se osobe mogu
smatrati odgovornima?
3. Na koji se nain svaka od tih osoba moe
smatrati uzronikom?
4. Kakvu je dunost
ili obvezu prekrilo ili
propustilo ispuniti ponaanje te osobe?
5. Kako biste ocijenili
svijest te osobe?
a. osoba je djetinjasta
b. nemarna
c. neuraunljiva
d. svjesna moguih
posljedica
6. Je li ta osoba izgubila kontrolu? Je
li mogla drukije postupiti? Objasnite svoj
odgovor.
7. Koje vrijednosti,
interesi i odgovornosti
opravdavaju ponaanje te osobe? Ili se ne
radi o tome?
54
27.8.2010 13:06:42
19. LEKCIJA
Koji su izvori odgovornosti?
Cilj lekcije
Ova vam lekcija omoguava prouavati nekoliko uobiajenih izvora odgovornosti. Takoer ete imati priliku razmotriti razliite naine na koje ljudi dobivaju odgovornosti jesu li to slobodno izabrali, je li im to
nametnuto od drugih, ili su ih nesvjesno preuzeli.
Kad zavrite ovu lekciju, moi ete odrediti razliite izvore odgovornosti i objasniti kako i zato ljudi preuzimaju odreene odgovornosti.
Upamtite pojmove
obveza
ugovor
suglasnost
zadaa
postavljenje
zanimanje
obiaj
graanska dunost
moralna naela
svjestan izbor
Izvori odgovornosti
Odgovornost potjee iz nekoliko izvora. Primjeri
koji slijede potvruju nekoliko uobiajenih naina na
koje ljudi dobivaju odreene odgovornosti.
1. Obeanja. Kad jedna osoba da obeanje drugoj,
ta osoba preuzima odgovornost ili obvezu odrati to obeanje ili odrati svoju rije. Nekad ljudi
jedni drugima daju obeanja u formalnom zakonskom obliku i tada takva obeanja nazivamo ugovorima. U drugim prilikama obeanja su posve
neformalna. Trebate znati da kada date obeanje,
vi prihvaate ili dajete suglasnost da ete ispuniti
obeanje ili obvezu.
a) Borko je od svog prijatelja Karla pozajmio
2.000,00 kuna da bi platio popravak automobila. Obeao je vratiti Karlu dug krajem mjeseca
kad bude primio plau.
b) Gospodin i gospoa Majeri potpisali su sa
svojim stanodavcem ugovor o najmu stana na
godinu dana.
2. Zadaa. Ponekad ljudi dodjeljuju ili nameu obveze drugima.

a) Gospodin Smolji je na satu hrvatskog jezika
uenicima zadao da do petka proitaju prvu
polovicu novele.
b) Ravnatelj kole zaduio je gospou Krei, razrednicu estog razreda, da vodi rauna o redu
u blagovaonici.
3. Postavljenje. U nekim situacijama ljudi mogu biti
izabrani ili postavljeni na poloaje koji nose odgovornost.
a) Zastupnik Hrasti postavljen je za suca Ustavnog suda.
b) Trener imi postavio je Pavla tiha za direktora opreme.
4. Zanimanje. Svako zanimanje ili posao nosi sa sobom odreene odgovornosti.
a) Od mehaniara za popravak automobila, Janka Svibena, oekuje se da dobro popravlja automobile.
b) Sudac Haramina odgovoran je za voenje pravednih suenja i za donoenje presude prema
kriteljima zakona u skladu sa zakonom.
5. Zakon. Zakon postavlja odgovornost gotovo pred
svakog lana zajednice.
a) Jelena Matkovi treba ii u kolu do svoje petnaeste godine ili dok ne maturira u srednjoj
koli.
b) Josipi Lonar odbija se dio njezine plae svaki
mjesec da bi se platili porezi jer je tako predvieno zakonom.
6. Obiaji. Neke obveze proizlaze iz obiaja tradicije ili standardnih postupaka koji se s vreme-
55
27.8.2010 13:06:42
nom razvijaju, a od ljudi u drutvu oekuje se da

ih potuju.
a) eljko Medvedec strpljivo eka u redu da na
njega doe red.
b) Ljubica Bek donijela je svojoj prijateljici dar na
roendansku proslavu.
7. Dravljanstvo. U naoj zemlji ljudi imaju odreene obveze samim time jer su dravljani.
a) Anela Horvat glasuje na izborima jer je to njezina graanska dunost obveza koja proizlazi
iz dravljanstva.
b) Mirko Jambrec redovito je obavijeten o vanim pitanjima.
8. Moralna naela. Moralna su naela pravila ili
standardi koji se primjenjuju na temelju naela
ispravnoga i pogrenoga.
obeanja,
zadae,
postavljenja,
zanimanje,
zakoni,
obiaji,
dravljanstvo,
moralna naela.
2. Od odgovornosti koje ste odredili:
Koje su slobodno ili dragovoljno preuzete?
Koje ste trebali preuzeti?
Koje ste preuzeli bez svjesnog izbora, tj. bez razmiljanja o njima?
3. Od odreenih odgovornosti koje dvije smatrate
najvanijim? Zato?
4. Koje nagrade moete dobiti
ako ispunite dvije odgovornosti
koje ste naveli kao najvanije?
Kakve kazne moete snositi ako
ih ne uspijete ispuniti?
5. Koja je vanost ispunjavanja
tih dviju obveza? to se moe
dogoditi ako ljudi ne budu ispunjavali takve obveze?
Primjena lekcije
a) Svatko se treba prema drugima odnositi s potovanjem.

b) Svatko treba biti pravedan prema ostalima.

ISTRAIVANJE ODGOVORNOSTI
Radite u parovima. Odgovorite na pitanja koja
slijede. Budite spremni u razredu raspraviti o svojim
odgovorima.
1. Odredite odgovornost koju imate, a koja potjee
iz jednog od navedenih izvora:
1. Navedite jednu ili dvije od

najvanijih obveza koje drugi
ljudi imaju prema vama. Nakon
toga odgovorite na pitanja koja
slijede za svaku od tih obveza:
Koji je izvor odgovornosti te osobe prema vama?
Je li ta osoba preuzela obvezu
dragovoljno? Je li obveza nametnuta? Je li osoba preuzela obvezu bez svjesnog
razmiljanja?
Kakve nagrade osoba moe dobiti ako ispuni te
obveze prema vama?
Kakve kazne ta osoba moe snositi ako ne ispuni
obvezu prema vama?
Koja je vanost ispunjavanja obveze? to se moe
dogoditi ako ljudi ne budu ispunjavali takve
obveze?
2. Nacrtajte crte ili napravite kola da biste prikazali neke
od obveza koje imate i pritom naznaite njihov izvor.
56
27.8.2010 13:06:42
20. LEKCIJA
Na koji nain moete ispitati
odgovornosti?
Cilj lekcije
U ovoj ete lekciji uiti o pitanjima koja se koriste prilikom ispitivanja odgovornosti. Ono to ste nauili o
odgovornosti trebate primijeniti na konkretne situacije. Kad zavrite ovu lekciju, moi ete se koristiti navedenim pitanjima da biste ispitali razliite odgovornosti.
jamstvo
prisega
no da svoju elektrinu kosilicu vratite: (1) prodavau

kod kojeg ste kupili kosilicu ili (2) bilo kojem Stillovu
servisu. Nuno je imati dokaz o kupnji. Ovo vam jamstvo daje posebna zakonska prava.
Nagrade i kazne vezane za odgovornost
2. Koje su odgovornosti predsjednika drave?
Gotovo sve obveze nose sa sobom nagrade ili

kazne. Naprimjer, ako ispunite obvezu izvravajui
posao, jedna je od nagrada plaa. Ako ne obavite povjereni posao, moe se dogoditi da ete biti kanjeni
otkazom. Kad istraujete odgovornosti, korisno je
uzeti u obzir nagrade i kazne koje su povezane s njima. Sljedea vas vjeba upoznaje s tablicom kojom
se moete koristiti da biste ispitali odgovornosti na
promiljen nain.
Slom burze u listopadu 1929. godine oznaio je

poetak najgore ekonomske krize u amerikoj povijesti. Kad je Franklin Delano Roosevelt bio izabran
za predsjednika 1932. godine, ekonomske se prilike
nisu poboljale. Za vrijeme svoje izborne kampanje
on je obeao New Deal (Novi posao) za sve Amerikance. Obeao je da e predloiti programe koji e
pomoi nezaposlenima, farmerima i ostalima kojima
je pomo bila nuna. Takoer je obeao da e pomoi u sreivanju prilika za napredak posla i industrije.
Birai koji su ga izabrali vjerovali su da e New Deal
pomoi zemlji i da se vrati na put oporavka.
Koje su obveze proistekle iz obeanja Franklina
Roosevelta danih tijekom kampanje?
Upamtite pojmove

ISPITIVANJE ODGOVORNOSTI
Proitajte svaki od odlomaka koji slijedi i odredite
primjere odgovornosti. Nakon toga ispunite tablicu
na kraju lekcije za svaki od odlomaka. Pripremite se
da o svojim odgovornostima razgovarate s ostalim
uenicima u razredu.
1. Kakvu obvezu ovo jamstvo postavlja pred

proizvoaa? A kakvu obvezu pred kupca?
KOSILICA TRAVE STILL, MODEL R 312
Jamstvo od trideset dana
Still daje jamstvo za elektrinu kosilicu trave za
bilo koji nedostatak u materijalu ili u izradi na vrijeme od trideset dana od dana kupnje. U jamstvenom razdoblju Still e zamijeniti neispravnu kosilicu
s ispravnom ili e popraviti ili zamijeniti bilo koji od
neispravnih dijelova ili vratiti novac. Samo je potreb-
3. Koje su obveze suca i svjedoka?

Sutkinja Marija Juri promatrala je Branka toka
kako prilazi govornici za svjedoke. Upozorena je kako
je mogue da gospodin tok nee biti svjedok koji
surauje. Takoer joj je bilo poznato da je ve nekoliko puta tijekom ispitivanja mijenjao svoj iskaz.
Sutkinja Juri pozorno je sluala dok je sudski
inovnik provodio postupak prisege za gospodina
toka.
Priseete li asno ili potvrujete li da e svako
svjedoenje koje date u ovom sluaju i pred ovim
sudom biti istina, potpuna istina i nita drugo osim
istina?
57
27.8.2010 13:06:43
Da, odgovorio je gospodin tok.

Sutkinja Juri razmiljala je o obvezama koje ima
kao sudac. Ona je bila duna odravati red i potovati
postupke te pravedno suditi. Ona je rekla: Gospodine tok, dopustite mi da vas podsjetim, ako ne budete istinito svjedoili pod prisegom, moete biti osueni za lano svjedoenje (laganje pod prisegom).
Kazna je za lano svjedoenje u ovoj dravi od dvije
do etiri godine zatvora.
4. Koje su odgovornosti uenika i radnika?

Maja Leko, koja ide u etvrti razred srednje kole u
Rijeci, vidjela je obavijest na kolskoj oglasnoj ploi.
TRAI SE
PRODAVA ZA POLA RADNOG VREMENA
JAVITE SE U TRGOVINU MICI
Maja je odluila natjecati se za posao tog dana nakon kole. Novac joj je bio potreban da vrati pozajmicu
roditeljima, koju je dobila da kupi bicikl s deset brzina.
Nadala se da e na posao potroiti samo nekoliko sati
nakon kole jer je bila obvezna raditi na istraivakom
projektu. Takoer je eljela utorkom poslijepodne biti
slobodna jer je ila na sate glasovira.
Kad je Maja razgovarala s poslovoom, on joj je
objasnio obveze. Morala je biti ljubazna prema kup-
cima, pomoi im da pronau ono to ele, vratiti im

ostatak novca i voditi urednu i tonu evidenciju prodajnih rauna. Radno vrijeme moe se organizirati
tako da bude slobodna utorkom poslijepodne, ali
u svim drugim danima u tjednu na poslu mora biti
od 3:30 do 6:00 poslijepodne. Poslovoa joj je rekao
da mora biti naroito tona jer je osoba koju e zamjenjivati jednu majka koja mora biti na vrijeme kod
kue kad joj dolaze mlaa djeca iz kole. Na kraju razgovora poslovoa je rekao Maji da je dobila posao.
Po satu je bila plaena 20 kuna.
Primjena lekcije
Intervjuirajte nekoga tko radi u vaoj koli ili mjestu, kao to su domar, policajac, trener, ravnatelj,
nastavnik, vrtlar ili tehniar za popravak telefona.
Saznajte koje su njegove glavne obveze na poslu.
Pitajte to bi se dogodilo ako te obveze ne bi bile ispunjene.
Informacije koje prikupite upiite u tablicu koju
ete izraditi po uzoru na tablicu koja je na kraju ove
lekcije. Objasnite tablicu.
Nacrtajte karikaturu da biste prikazali nagradu
koju bi osoba mogla dobiti za ispunjavanje obveza,
ili kaznu ako obveza nije ispunjena.
Intelektualni alat za prouavanje odgovornosti

Koje osobe imaju odgovornost?
Koje su to odgovornosti?
Kome su odgovorni?
Koji je njihov izvor?
Kako su preuzete?
Koje su nagrade i kazne
povezane s njima?
58
27.8.2010 13:06:43

Gradanski Odgoj-Modul Osnove Demokracije

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gradanski Odgoj-Modul Osnove Demokracije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIJELOM_26_08_2010.

Graanski odgoj i obrazovanje

Modul osnove demokracije

Agencija za odgoj i obrazovanje

Zakonske i druge pravne osnove za obvezno ugraivanje graanskog odgoja i obrazovanja

Definiranje temeljnih ljudskih prava

Veina ljudi vjeruje da svi ljudi imaju pravo na

Zatita temeljnih ljudskih prava

vae odgovore razredu. Usporedite svoje odgovore s

Usporedite svoje odgovore s

initi to ih je volja. Meutim, njihova prava ne bi bila

Ponavljanje i primjena lekcije

Kako ovaj crte prikazuje ideju

Koristimo svoje poznavanje povijesti

Prednosti su takve vlasti u tome da:

Cincinnatus: primjer graanske vrline

mo. Potovao je rimsku vlast. Nije elio iskoristiti svoju

Razmatranje graanske vrline

Utemeljitelji su znali da se ljudi ponekad nee

potrebno staviti zajedniko dobro ispred vaeg

Kako treba organizirati republikansku vlast?

Ponavljanje i vjebanje lekcije

5. Zato mnogi misle da republikanska vlast nije

ustav (najvii dravni zakon, vrhovni zakon)

Tko se smatra graaninom?

Ureenje ustavne dravne vlasti

Ustav je okvir za dravnu vlast. Govori o tome

Postojanje ustava ne podrazumijeva da ta nacija

PITANJA O DRAVNOJ VLASTI

5. Moe se izmijeniti jedino uz suglasnost veine

Ponavljanje i primjena lekcije

Pojam ogranienja i ujednaenja znai da su

Organiziranje ustavne dravne vlasti

Opiite ovaj crte na osnovi onoga to ste

ujednaene. Nijedan imbenik nema toliku mo da

Sloenost ustavne dravne vlasti

Ponavljanje i primjena lekcije

Kakve vrste prava i odgovornosti imaju graani?

poloaj graanina. Da biste glasovali ili bili birani za

prava imamo i moralnu obvezu izii na glasovanje.

3. Ukoliko mislite da se ne moete sloiti s ostalim

to moramo razumjeti da bismo postali aktivni

2. Podrazumijeva li graanska odgovornost da e

to podrazumijevamo pod izrazom mo utjecaja?

Kako se postaje aktivan graanin?

Kako ostvarujemo naa prava i odgovornosti

Vjeba kritikog razmiljanja

1. Koja je prednost, a koji je nedostatak svakog od

Tko je graanin, a tko dravljanin?

Naini na koje graani mogu sudjelovati:

Sve osobe koje su u odreenoj pravnoj i politikoj

itanjem informacija u novinama, asopisima i

Treba li graanin sudjelovati?

Pretpostavimo da mehaniar nije dobro obavio

Ponavljanje i primjena lekcije

Kako ovaj crte prikazuje graansku odgovornost?

1. Kako je sudjelovanje graana povezano s ciljevima

Koje obveze idu uz naa osnovna prava?

Morate li potovati zakon za koji znate da je neispravan?

Pretpostavimo kako zakon predvia da uinite neto to vi smatrate da je pogreno. Morate li se

Odluka da se zakon ne potuje veoma je

Kakvu biste odluku vi donijeli?

Marko je bio zabrinut to e se dogoditi ako se

1. Raspravite o odlukama koje su skupine iznijele i