Professional Documents
Culture Documents
Radionica IV
Radionica IV
130
PAINTING
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
SLIKA JE VIDLJIVA SVJETLOST - PLOHA
IDEAL RECONSTRUCTION
A PICTURE IS VISIBLE LIGHT - PLANE
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALYSIS - COMPARISON
ANALIZA - KOMPARACIJA
podloga: gesso
ground
zlatni listi}i
gold leaves
SVJETLOST (LUMEN)
LIGHT
titranje - SVJETLOST
glittering - LIGHT
zasjenjenje boja
reflektiranom SVJETLO]U
shadowed colours
by reflected LIGHT
BOGORODICA
NA PRIJESTOLJU/
VIRGIN ON THE THRONE,
BOGORODICA
S DJETETOM I AN\ELIMA/
VIRGIN AND CHILD WITH ANGELS ,
BOGORODICA S DJETETOM/
VIRGIN AND CHILD,
GOSPA OD ZVONIKA
(BOGORODICA NJE@NA)/
THE VIRGIN OF THE BELLTOWER
(GLYKOPHILOUS - THE TENDER) ,
3:4:4
3:5:1
5:5:3
3:5:4
kontrast
9:3:5
9:3:4
contrast
2:5:3
8:5:3
11:1:7
9:1:2
17:5:3
6:4:5
3:5:1
18:3:4
17:4:5
7:3:5
20:2:4
21:5:4
18:2:3
prozirnost
transparency
SVJETLOST
(LUMEN)
BOJA
(SPLENDOR)
LIGHT
COLOUR
131
IV/1 SLIKARSTVO
132
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
133
mosaic
IV/2 SLIKARSTVO
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
GOLDEN SECTION
ZLATNI REZ
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
GOLDEN SECTION
ZLATNI REZ
b
BOGORODICA NA
PRIJESTOLJU/VIRGIN
ON A THRONE,
DETALJ/DETAIL,
MOZAIK/MOSAIC,
spiralna konstrukcija
spiral construction
a : b = b : (a + b) = 0,618
konstrukcija glave
construction of the head
iz motiva
from a motive
tematski element
thematic element
a
ULOGA RAZMAKA
IDEAL RECONSTRUCTION
PAINTING
SLIKARSTVO
2a
134
PAINTING
3a
rotacija kvadrata
a
135
IV/2 SLIKARSTVO
136
U d r u g o j radionici namjera je, putem individualnih vje`bi, ste}i neposredno iskustvo o zlatnoreznom proporcioniranju kadrova (pravokutnik, kru`nica) razliitih strukturalnih mogu}nosti; o
modularnom proporcioniranju ljudskog lika; o rasteru (unutar-njim linijskim granicama u tehnikama mozaika i vitraja); o osobitostima linijskih tokova.
Ambijent: Oko dva stola sjede sudionici i studenti-instruktori kao i u prethodnoj radio-nici.
Sudionici dobivaju fotokopije slika, paus-papir, olovke, flomastere, estare, ravnala.
Struktura doga|anja
1. Sudionicima se dijele skale boja, koje su pripremili studenti, s elementima dobivenim istra`ivanjem
u proloj radionici.
2. Ponovno se projiciraju slike i skra}eno daju podaci radi ponavljanja i radi obavjetavanja onih koji
mo`da nisu bili na prvom sastanku.
3. Sudionici se pozivaju da provjere svoje skale boja.
4. Individualni/grupni rad, uz studente-instruktore, odvija se opet oko dva stola. Prva grupa:
a) istra`uje strukturalne mogu}nosti kadra Gospe od zvonika na fotokopiji;
b) istra`uje zakonitost u proporcioniranju glave - Bogorodiine i djetetove - po predloku E.
Panofskoga; c) preko pausa izvlai unutarnje granice kameni}a na fotokopiji detalja mozaika iz
Porea.
5. Istodobno sudionici u drugoj grupi: a) istra`uju razmjere sjeverne rozete u Chartresu (kvadrati
rotiraju; sve manji i manji kvadrati tvore spiralu - za otkrivanje konstrukcije slu`i interpretacija
P. Cavena); b) na fotokopiji sredinjeg detalja rozete preko pausa izvlae unutarnje granice stakalaca
(raster olovnih okvira); c) preko paus-papira prate linijski motiv na jednom ornamentalnom detalju
slike Bogorodica s djetetom i an|elima iz Book of Kells; d) slobodnom rukom crtaju zrcalnosimetrini
motiv.
6. Ponovno se projiciraju sve slike, pronalazi se detalj mozaika i sudionici se pozivaju da poka`u rezultate svojih istra`ivanja (iz svake grupe za svaki zadatak barem jedan sudi-onik). Linijske oblike s Gospe
od zvonika i sa slike iz Book of Kells sudionici izvlae na papiru privr}enom na zid na koji se projicira
pove}ani detalj. Slijedi analiza-razgovor.
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
137
IV/3 SLIKARSTVO
138
PAINTING
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
ULOGA RAZMAKA
IDEAL RECONSTRUCTION
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
od teme
from a theme
TRANSPARENCY
PROZIRNOST
TEMA: USTA
GENERIRANJE PLOHE
GENERATING PLANE
iluzija prozirnosti
the illusion of
transparency
ukidanje prozirnosti
abolishing
transparency
P. KLEE:
AD PARNASSUM,
DETALJ/DETAIL, 1932.,
ULJE/OIL, 100 X 126 CM,
BERN
tematizirani razmak
formalna bit
thematised gap
formal essence
P. KLEE:
ZA[TITNICA/
THE PROTECTRESS,
1932., AKVAREL/
WATER-COLOUR,
31,5 X 48 CM,
PARIS/PARIZ
UMJETNOST I PRIRODA
do motiva
to motive
konstrukcija suncokreta po
zlatnom rezu
P. MONDRIAN:
ROMB SA SIVIM
LINIJAMA/
RHOMBUS WITH
GREY LINES,
1918., ULJE/OIL,
HAG/THE HAGUE
P.PICASSO:
tematizirani razmak
oblikovana granica
thematised gap
designed boundary
P. PICASSO: GUERNICA ,
DETALJ/DETAIL, 1937., ULJE/OIL,
MADRID
(L A N T O S)
139
IV/3 SLIKARSTVO
140
Namjera u t r e } o j radionici je ste}i iskustvo o slikarskom djelu kao vidljivoj svjetlosti - plohi, bilo
neutraliziranjem odnosa mase i prostora na oploju podloge, bilo odvajanjem svjetlosti (lumen) od boje
(splendor) putem vitraja ili mozaika, bilo iluzioniranjem prozirnosti tvari i njenog ukidanja, bilo putem
zlatnih listi}a/ploica koje oznaavaju nadnaravnu, prvotnu, bespredmetnu i istu svjetlost (lux); osvijestiti povezanost umjetnosti i prirode putem zlatnorezne mjere koja vra}a jedinstvu; osvijestiti ulogu
razmaka u tehnikom i formalnom smislu; pratiti nastajanje oblika - iz motiva tematski element i,
obratno, iz tematskog elementa motiv; osvijestiti slinosti i razlike izme|u povijesnih i modernih djela.
Ambijent: Isti je kao i u prethodnoj radionici. U omotnicama su za svakog sudionika pripremljeni
izrezani oblici akvarela P. Kleea Zatitnica od prozirne folije. Pripremljene su tako|er i fotokopije spiralne konstrukcije suncokreta (prema F. Lantosu) i fotokopije detalja Picassove Guernice.
Struktura doga|anja
1. Projicira se snop svjetla na zid i podsje}a/objanjava pojam apsolutne plohe. Upu}uje se na razliku
izme|u svakodnevnog funkcionaliziranja kozmike pojave, kada svjetlost koristimo da bismo vidjeli
povrine, i umjetnosti koja, obrnuto, koristi povrine da bi svjetlost uinila vidljivom (A. Malraux:
Umjetnost slu`i da se poka`e ono to se ne mo`e vidjeti).
2. Projicira se snimak Gospe od zvonika, cjelina i detalji i objanjava: a) pripremanje podloge daske
(7 slojeva gessa) da se to ve}om neutralizacijom odnosa mase i prostora dobije to savrenija
imitacija apsolutne plohe; b) upotreba zlatnih listi}a (zlato nije boja!) da bi se oznaila svjetlost (lux)
i c) asistka - linije zlatnih listi}a koje prikazuju nabore, a zapravo tokove svjetlosne/duhovne energije.
3. Projicira se snimak Bogorodice s djetetom i an|elima iz Book of Kells i upu}uje se na pripremanje
pergamenta kao podloge.
4. a) Sudionici dobivaju pet, kako im se ka`e, ne sluajna oblika izrezana iz prozirne folije (Kleeov
akvarel Zatitnica) i tra`i se da ih superponiraju}i slo`e u kompoziciju kojom }e generirati plohe.
b) Projicira se Kleeov akvarel Zatitnica, 1932., akvarel, 31,5 x 48, Pariz. Uspore|uje se s radovima
sudionika i analiziraju se razliiti naini postizanja iluzije: prozirnosti, ukidanja prozirnosti, generiranja plohe.
5. Projicira se detalj mozaika Bogorodice s djetetom, iz apside u Poreu i govori se o:
a) dematerijalizaciji zida uslijed titranja koje je poput same svjetlosti; b) o zasjenjivanju boje (reflektirane svjetlosti) svjetlo}u (lumen) i potrebi kretanja da bi se vidjele boje na mozaiku; c) o zlatu kao
znaku nadnaravne svjetlosti (lux).
6. Pokazuju se snimci vitraja u Chartresu: a) detalj Crveni David da bi se steklo neko iskustvo o crvenom
koje najmanje proputa svjetlost i zato skoro ima nadnaravnu snagu (govori se o metafori stakla prema
Bernardu od Clairvauxa i o svjetlsti i tami prema Pseudo Dioniziju); b) cjelina zida, da bi se vidjela igra
raznobojnih svjetlosti - razlaganje svjetlosti (lumen) na boje (splendor) iz ega proizlazi svjetovnost, ali i
zahtjev za nadila`enjem osjetilnog u apstrakciji apsolutne plohe; c) lumino-dinamika konstrukcija
N. Schffera Lux 1 obojene mobilne projekcije, 1957., aluminij, elik, plastika, Muzej moderne umjetnosti, Pariz, zbog fluidnog prostora dematerijaliziranog svjetlo}u; d) G. Rouault Klaun, 1938.-1939.,
ulje, 62,5 x 42,5 cm, radi slinosti kompozicijskog naela i tehnikih osobitosti vitraja (mre`a).
7. Pokazuje se detalj mozaika u Poreu na kojem su sudionici radili u proloj radionici i osvjetavaju se
porijeklo i uloga razmaka me|u kameni}ima. Uspore|uje se s: a) detaljem Ad Parnassum P. Kleea gdje
se tehnika osobitost mozaika - razmak - osvjetavaju}i bojom uzdi`e do formalne biti (naroita prostornost); b) Rombom sa sivim linijama P. Mondrianovim, 1918., ulje, Hag, gdje se razmak tematiziran
kao oblikovana granica osvjetava u svojoj dvosmislenosti (oblikovana granica tren razdvaja tren
povezuje).
8. Projiciraju se cjelina sjeverne rozete iz Chartresa i snimak suncokreta. Naelo usporedbe je zlatnorezni razmjer i u jednom i u drugom sluaju. Podsje}a se na mjere Gospe od zvonika.
9. Pokazuju se detalji Bogorodica s djetetom i an|elima iz Book of Kells i podsje}a se na iskustva koja
su sudionici stekli prate}i linije motiva iz koje se ra|a tematski element.
10. a) Pokazuje se slijed Picassovih pripremnih crte`a za Guernicu (glava `ene koja plae i mrtvo
dijete) koji su nastali izme|u 8. 5. i 22. 6. 1937. god. Koncentriramo se na traganje za izra`ajnim
oblikom - u prvome redu usta, nos, oi, i na stjecanje iskustva o tome kako se iz teme ra|a motiv.
Na slijedu crte`a prati se bujanje oblika i povremeni energini rezovi. b) Sudionici dobivaju zadatak
da izvedu motiv usta onako kako im se ini da ga je Picasso, postupno otkrivaju}i, konano naao.
c) Pokazuje se detalj dovrene Picassove slike i uspore|uje se s pokuajima sudionika.
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
141
experiences of explorations
Vidi se prozirni oblik. Od teme se poku{ava dobiti motiv/The transparent shape is seen.
From the theme a motive is made
IV/4 SLIKARSTVO
142
PAINTING
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
IDEAL RECONSTRUCTION
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
podloga (svijetlosiva):
kreda + olovno bjelilo
+ ugljen + ljepilo
+ ulje+umbra
ground (white grey):
chalk + lead white
+ charcol + glue
+ oil+umbra
sivi crte`
hatching strokes
podloga (tamnosme|a):
oker + lak + ljepilo
sfumato
podloga: gesso
ground
LEONARDO:
BOGORODICA U STIJENAMA/
VIRGIN OF THE ROCKS,
GEOGRAF/THE GEOGRAPHER,
5:4:3
2:5:1
lead yellow
5:4:5
7:4:3 cinober
vermilion
4:6:1
2:6:1
6:4:5
2:6:2
4:4:1
ultramarine
ultramarine
18:4:3 azurit
copper green
azurite
20:4:4
lead yellow
6:3:4 bister
6:6:2
bistre
6:5:2 cinober
8:2:3
vermilion
143
IV/4 SLIKARSTVO
144
U e t v r t o j radionici namjera je ste}i individualno i neposredno iskustvo o izboru boja i sintakse pred slikarskim djelima (identifikacijom boja pomo}u uzoraka i izrade skala mijeanjem boja
optiki i tvarno) koja pripadaju europskom slikarstvu 15., 16. i 17. st., a odabrana su na temelju
razliitih formalno-stilskih karakteristika.
Ambijent: Isti je kao i u prvoj radionici.
Struktura doga|anja
1. Projiciraju se cjeline i detalji etiriju slika koje }e biti temelj za rad u ovom bloku. To su: a) Pieta
Giovannija Bellinija, nastala oko 1460., ranorenesansna venecijanska slika, koja se nalazi u Breri u
Milanu, 86 x 107 cm; b) Leonardova Bogorodica u stijenama, nastala vjerojatno 1503.-1508., visokorenesansna firentinska slika s elementima manirizma, koja se nalazi u National Gallery u Londonu,
189,5 x 120 cm; c) i d) tre}a i etvrta slika su nastale vjerojatno iste, 1668. godine, prva, Geograf
Vermeera van Delfta u Delftu, druga Rembrandtov Povratak izgubljenog sina u Amsterdamu.
Dimenzije Vermeerove slike, koja se danas nalazi u Frankfurtu su 53 x 46,5 cm, a Rembrandtove, koja
je u Sankt Petersburgu, 262 x 205 cm. Opet se radi o slikama koje su u nekom smislu prijelomne.
U Bellinijevoj slici susre}emo zaokret od naina ikone prema novom, renesansnom shva}anju scene,
Leonardova je na granici dvaju stilova, visoke i kasne renesanse, Vermeerova je realistina usred
baroknog vremena, i Rembrandtova je prijelomna u osobnom smislu, jer je vjerojatno njegova posljednja slika.
2. Upu}uje se na tehnike osobitosti pojedinih slika. Bellinijeva je slika slikana temperom na dasci,
daska je pripremljena gessom, kao to je to bilo uobiajeno za ikone, ali se na detaljima primje}uje kako
Bellini prilago|ava temperu - tonskom slikanju neprikladnu tehniku - novim htijenjima. I Leonardo
priprema drvenu podlogu gessom, ali ve} slika uljem. Izbor je boja: ultramarin (lapis lazuli), azurit i
olovno`uto. Iako se ugovorom Leonardo obvezao za odre|enu koliinu dragocjenog ultramarina, ipak je
za doljnje slojeve koristio azurit. I Vermeer i Rembrandt slikaju na platnu. Vermeer ga priprema
mjeavinom krede, olovnog bjelila, umbre, ugljena, ljepila, ulja, i dobiva bijelosivkastu podlogu.
Rembrandt priprema mjeavinom oker boje, laka i ljepila, i dobiva tamnosme|u podlogu. Oba slikara
raunaju na mijeanje boja i u oku promatraa, Vermeer mrljastim namazom, Rembrandt impastom.
Va`na razlika prema srednjovjekovnom slikarstvu je i u tome to Rembrandt ne koristi zlato, nego
bojom posti`e uinak zlata.
3. Kao i u prvoj radionici, nakon prvih kratkih uputa, sudionici se opredjeljuju u kojoj }e grupi raditi i
kojom }e se slikom baviti. Slijedi individualni/grupni rad na identifikaciji boja pomo}u uzoraka DIN
6164 sustava, i na mijeanju odnosno pripremanju skala.
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
2. Instructions are given about the technical characteristics of each painting: Bellinis is painted with
tempera on wood, the panel is prepared with gesso
as was the custom in painting icons, but we can
notice in the details how Bellini adapted the tempera, which is an inadequate technique in tonal
painting, to new tasks. Leonardo also prepared the
wooden ground with gesso, but he painted with oil.
The choice of colours: ultramarine (lapis lazuli),
azurit and lead yellow. Although Leonardo had a
legal obligation to use a certain quantity of very
precious ultramarine he used azurite for the lower
layer. Both Vermeer and Rembrandt painted on
canvas. Vermeer prepared it with a mixture of
chalk, lead white, charcoal, umbra, glue and oil
and obtained a white-grey base. Rembrandt prepared it with a mixture of ochre, resin and glue and
obtained a deep brown ground. Both painters
counted on the optical mixture of colours in the
eyes of the observer, Vermeer by the dots and
Rembrandt by the impasto. Also an important difference from medieval painting is that Rembrandt
did not use gold but obtained the impression of
gold with the paints.
3. In the same way as in the first workshop, after
these brief instructions the participants decide which
group they will work in and with which painting.
Then individual/group work on colour identification
follows using colour chips of the DIN 6164 system
and mixing paints and preparing colour gamuts.
145
IV/5 SLIKARSTVO
146
PAINTING
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
ZLATNI REZ
GOLDEN SECTION
IDEAL RECONSTRUCTION
Paralelna u kosoj
projekciji sa ravninom
stra`nje strane piramide i
ravninom osnovice gornje
piramide
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
spirala, temeljni
kompozicijski zakon
Paralelni sa ravninom
strane piramide
spiral, basic
compositional rule
(SWILENS)
(SMOKVINA-KORBAR)
camera obscura
KOJA SLIKA?
KOJA SLIKA?
WHICH PAINTING?
WHICH PAINTING?
^im su te od suza nabrekle o~i izazvale uzdahe djelo Giovannija Bellinija je umjelo plakati.
^IJE? Bogorodice i Ivana
^IJE? na{e
TKO PLA^E?
TEMA
GLEDATELJ
SLIKA
A s t h e e y e s s w o l l e n w i t h t e a r s c a u s e d s i g h s ( i t w a s c l e a r ) t h a t G i o v a n n i B e l l i n i ' s w o r k k n e w h o w t o c r y.
WHOSE? the Virgins and St. Johns
THE SUBJECT
WHOSE? ours
THE OBSERVER
WHO CRIES?
THE PICTURE
147
IV/5 SLIKARSTVO
148
Namjera u p e t o j radionici je istra`iti kompozicijske osobitosti odabranih slika: zlatnorezno proporcioniranje, prostornu konstrukciju i vezu slikarskog i verbalnog medija.
Ambijent: Isti je kao i u drugoj radionici, osim to je za scensku igru potreban slobodan prostor
ispred zida na koji se inae projicira, podij (po mogu}nosti stepeniast) i stolac. Sudionici dobivaju
fotokopije slika i teksta s Bellinijeve slike. Osim uobiajenih postupaka, koriste se jo i audio-zapis i
scenska igra.
Struktura doga|anja
1. Pokazuje se Bellinijeva slika i ita se tekst koji je na njoj napisan (Haec ferre quum gemitus turgentia lumina proneant / Bellini poterat flere Ioannis opus), i prevodi se. ^im su te od suza nabrekle
oi izazvale uzdahe / djelo Giovannija Bellinija umjelo je plakati. Postavlja se pitanje: to znai da
slika umije plakati? U mraku, bez projekcija, puta se nekoliko minuta audio-zapis plaa (glumica
B. Ipa). Nakon postignutog uinka (blagog oka) pita se: plae li slika na ovaj nain? Koja je razlika
izme|u plaa glumice i plaa slike? Predstoji da se istra`i.
2. Pokazuje se Rembrandtova slika i najavljuje se druga predstava koju izvode studenti. Studentiglumci, jedan po jedan, zauzimaju polo`aje likova na Rembrandtovoj slici, polaze}i od `enskog lika u
pozadini s lijeva, do lika koji klei naprijed, le|ima okrenut promatraima. Tako svojim silaskom, kretanjem, zaokretom, sjedenjem, kleanjem, stav-ljanjem ruku, sve u slijedu, upu}uju na likove u slici i
pokuavaju odigrati spiralu.
3. Sudionici se opet dijele u dvije grupe, jedni rade na tlocrtu plesa koji su izveli studenti i diskutiraju
o tome, a drugi na zlatnoreznoj podjeli Bellinijeve slike, provjeravaju}i najprije po osje}aju, a potom
mjerenjem.
4. Pokazuju se Leonardova i Vermeerova slika i postavljaju zadaci. Jedna grupa crta tlocrt sobe koju
je prikazao Vermeer, i tako pokuava rekonstruirati prostornu iluziju koju je slikar postigao upotrebom camere obscure. Druga grupa razglaba pred prostornom rekonstrukcijom Leonardove slike (priredila R. Smokvina-Korbar).
5. Na kraju se jo jednom pokazuju sve slike i sudionici govore o rezultatima svojih istra`ivanja (istie
se npr. uloga mjere - razmak izme|u Bogorodiinog i Kristovog lica na Bellinijevoj slici).
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
149
is explored
Vermeers painting
IV/6 SLIKARSTVO
150
PAINTING
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
IDEAL RECONSTRUCTION
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALYSIS - COMPARISON
ANALIZA - KOMPARACIJA
VAN MEEGEREN
VERMEER
odgovor/answer: Bellini
odgovor/answer: da Messina
Bellini
(BELTING)
Pittura metaphisica
STILSKI RAZGOVOR LEONARDA S LEONARDOM
radosno djelovanje =
izlazak (ples)
tematizacija kontemplacije
joyful action =
exit (dance)
the thematisation
of contemplation
nadosjetilno ovanjteno
povratak = izlazak (spirala)
return = exit (spiral)
externalization
of the supersensory
bezosjetilno = grubo
senseless = rough
tematizacija kontemplacije
thematisation of contemplation
G. DE CHIRICO:
POVRATAK IZBUGLJENOG
SINA/THE RETURN OF THE
PRODIGAL SON,
REMBRANDT
1483.-86., Pariz/Paris
1503.-08., London
PRI^A
PRIZOR
STORY
SCENE
OKVIR
KONTEMPLACIJA
FRAME
CONTEMPLATION
151
IV/6 SLIKARSTVO
152
Namjera u e s t o j radionici je osvijestiti razliku izme|u slike shva}ene kao vidljive svjetlosti, to
se zbivalo pred djelima u prve tri radionice, i osvjetljenja u slikama koje, hine}i uobiajeno, svjetlost
koriste da doaraju masu i prostor; osvijestiti opreku izme|u shva}anja nadnaravne svjetlosti kao
svjetlosti ili kao tame; ste}i iskustvo o razgovorima odabranih slikarskih djela s nekim njima suvremenim, ili ak istog autora, i o razgovorima koje kasnija djela pokuavaju voditi s njima, iz razliitih razdoblja i pobuda.
Ambijent: Stolice su okrenute prema zidu i prostoru ispred zida, gdje se odvija scenska igra.
Potreban je projektor i veliki drveni okvir.
Struktura doga|anja
1. Projicira se Bellinijeva, potom Vermeerova slika i analiziraju se privid daljnje difuzne svjetlosti i
uinci osvjetljenja u obje slike.
2. Pokazuje se apsidalni mozaik iz samostana sv. Katarine na Sinaju, 6. st., s temom Transfiguracije.
Ukazuje se na shva}anje koje je komplementarno onom koje se ve} upoznalo o svjetlosti. Potjee
tako|er od Pseudo-Dionizija, 6. st.: Bo`anska svjetlost se shva}a kao nedodirljiva i nevidljiva
tama, nepristupana svjetlost gdje Bog obitava. Upozorava se da je na prikazu Krista u tamnoj
mandorli, tama gu}a to je bli`a Kristovom tijelu. Ovo je uvod u pokazivanje Leonardove i
Rembrandtove slike, u Leonardov svepro`imaju}i sfumato, a i u Rembrandtov mrak iz kojeg izranjaju
likovi.
3. Uspore|uje se Bellinijeva Pieta iz Brere, koja je po op}oj frontalnoj postavi likova jo nalik ikoni, s
Pietom iz Madrida A. da Messine, 1475., ulje na dasci, 74 x 51 cm, Prado, te s Bellinijevim Kristovim
pomazanjem, Pale Pesaro u Vatikanu, 1475., ulje na dasci, 106 x 84 cm. Prema tezi H. Beltinga rije
je o likovnom razgovoru izme|u dva autora, o da Messininom odgovoru i Bellinijevom protuodgovoru. Sve se vrti oko renesansne inventione - scene, shva}ene hijeratski frontalno, ili iz dramatine kosine, te razliitog broja likova. Jo jedna razlika: nije vie slika po tome sveta to prikazuje,
ve} po tome to je slika.
4. U drugi razgovor ulazimo gledaju}i dvije Leonardove varijante Bogorodice u stije-nama, parike i
londonske. Pokazuju se detalji i igrom odgonetavanja - kojoj slici pripada koji detalj - osvjetava se
razlika me|u slikama, osvjetava se stilski razgovor dviju slika istog autora, iste teme i naizgled
vrlo sline invencije.
5. Zadaje se vizualna zagonetka koja dalje iskuava osjetljivost sudionika. Prikazuju se: a) Van
Meegeren Krist u Emausu (nastao 1936.-1937., falsifikat); b) M. Caravaggio Krist u Emausu, 1596.,
Milano; c) M. Caravaggio Krist u Emausu, 1603., London;
d) Z. ulenti} Krist u Emausu, 1965., Zagreb; e) I. Mcsai Slikar i njegov model, 1981.,
Budimpeta; f) Vermeer Sat glazbe, 1660., London. Vodi se razgovor i pokuava otkriti koja je
Vermeerova slika, koja vodi razgovor, kakav i na temelju ega. Osvjetava se promjena kvalitete
(original - prijevara/falsifikat) u sluaju odnosa Vermeer - Van Meegeren, i promjena namjere, da se
scena razotkrije kao prijevara (Vermeer - Mcsai).
6. Scenskom igrom pokuava se tematizirati odredbeni sadr`aj slike. Studenti izvode predstavu. Na
sceni se neki studenti-glumci kre}u manje vie u krug, dok drugi nose veliki okvir. Kada se okvir
zaustavi, zaustave se i glumci u krugu. To se ponavlja tri puta, da bi okvir bio po jednom frontalno
okrenut svim sudionicima. Nakon toga se okvir stavlja uz zid. Sudionicima se postavlja pitanje: to
smo radili?
7. Pokazuju se Rembrandtova i slika G. de Chirica (1922., ulje, 87 x 59 cm, Milano) s istom temom
u svrhu otkrivanja osobitosti razgovora koji moderni nadrealistiki slikar (pittura metaphisica) vodi
s Rembrandtovom slikom. Analizira se de Chiricova slika. Slijedi interpretacija da se razgovor vodi
o bitnim odredbenim sadr`ajima slike. Temeljna poela, toka i linija, znakovi zaustavljanja i toka, u
slikama se pojavljuju i u slo`enijem vidu, na drugoj razini, kao okvir (znak zaustavljanja) i kao pria
(znak toka). Predstavom se pokuava tematizirati odnos okvira i prie. Ukoliko okvir motri priu,
nastaje prizor; obrnuto, ukoliko pria motri okvir, kontemplacija. Okvir se prislanja uz bijeli zid
(prazan kadar, poklapanje kadra i svjetlosti). Pokuava se ukazati kako se kontemplacija tematizira u
Rembrandtovim slijepim likovima i kako u bezosjetilnom manekenu i gruboj gips-figuri de
Chiricove slike (inverziji unutarnjeg u vanjsko). U obje se slike doga|a izlazak iz zatvorenog kruga:
u Rembrandtovoj slici je to odvrtanje, spirala, temeljni kompozicijski zakon, a u de Chirica tematski
element: ples.
Ovdje kulminira pretenciozni cilj radionica da se sudionike pokua pribli`iti metafizici slike.
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
153
IV/7 SLIKARSTVO
154
PAINTING
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
IDEAL RECONSTRUCTION
G. SEURAT:
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
V. KANDINSKI/V. KANDINSKY:
PARADA/PARADE
KOMPOZICIJA IV (BITKA)/
COMPOSITION IV (THE BATTLE) ,
1887.-88., ULJE/OIL,
100 X 150 CM,
METROPOLITAN MUSEUM ,
NEW YORK
CRVENO STABLO/
THE RED TREE,
1908., ULJE/OIL,
70 X 99 CM,
GEMEENTE MUSEUM,
HAG/THE HAGUE
to~ke/mrlje
points/dots
H. MATISSE:
RUMUNJSKA BLUZA/
RUMANIAN BLOUSE,
1940., ULJE/OIL, 92 X 72 CM,
PARIZ/PARIS
potezi
strokes
omjeri boja
colour ratios
sve 100%
44%
27%
11%
7%
5,5%
3%
2%
0,5%
155
IV/7 SLIKARSTVO
156
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
157
IV/8 SLIKARSTVO
158
PAINTING
IDEAL RECONSTRUCTION
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS - COMPARISON
RESTORATION OF WHOLENESS
[TO NEDOSTAJE?
WHAT IS MISSING?
H. MATISSE:
RUMUNJSKA BLUZA/
RUMANIAN BLOUSE
PRIPREMNI RADOVI
PREPARATION WORKS
V. KANDINSKI/V. KANDINSKY:
KOMPOZICIJA IV/
COMPOSITION IV
159
IV/8 SLIKARSTVO
160
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
161
IV/9 SLIKARSTVO
IDEALNA REKONSTRUKCIJA
IDEAL RECONSTRUCTION
PAINTING
SLIKARSTVO
ANALIZA - KOMPARACIJA
ANALYSIS-COMPARISON
Pokuaji
Attempts
Golden Section
P. MONDRIAN:
CRVENO STABLO/
THE RED TREE,
1908.
G. SEURAT:
PARADA/PARADE,
STUDIJA/STUDY,
PERO/PEN, 12,5 X 19,5 CM,
BASEL,/BASLE
b
a
V. KANDINSKI/V. KANDINSKY:
KOMPOZICIJA IV/COMPOSITION IV
(RCKBLICK, DER STURM, BERLIN, 1912.-22.)
1. MASE (raspored te`ina):
boja: dolje u sredini - plava daje cjelini stanovitu hladno}u
gore desno - odijeljene plava, crvena, `uta
linija: gore lijevo - crna linija suspregnutih konja
dolje desno - izdu`ena linija le`e}ih likova
PLAVO STABLO/
THE BLUE TREE,
a : b = 0,618
2. U MEUSOBNOJ SU OPRECI
masa i linija
ono jasnih kontura i ono nejasnih
`arite linija i `arite boja, ali glavna je opreka, opreka
izme|u iljatootrog kretanja (bitka) i
svijetlih-hladnih-otrih boja
a
G. SEURAT:
PARADA/PARADE,
PRIPREMNA STUDIJA/
PREPARATORY STUDY,
ULJE/OIL, 17 X 25 CM,
ZRICH
b
b
a
zlatni rez
162
PAINTING
G. SEURAT:
PARADA/PARADE,
ULJE/OIL, 100 X 150 CM,
NEW YORK
1909.-10.,
AKVAREL-TINTA/
CHINA-ACQ,
75,5 X 99,5 CM,
HAG/THE HAGUE
3. PRELIJEVA SE
boja preko granica odre|enih obrisom
kroz savrenu konturu tvr|ave prokapljuje nebo i slabi je
(itd.)
1. MASSES (arrangement of weight):
colour: below the centre - blue gives the whole
a certain coolness
above right - separated blue, red, yellow
line:
above left - black line of constrained horses
below right - elongated line of reclining
figures
neuhvatljivi tren
USPJEH
KOMPOZICIJA U
PLAVOM, SIVOM I
RU@I^ASTOM/
COMPOSITION IN
BLUE, GREY AND PINK,
elusive moment
SUCCESS
1913., ULJE/OIL,
88 X 115 CM,
OTTERLO
razgranavanje,
bujanje apstraktnih oblika
ramification,
exuberation of abstract shapes
MATISSE:
RUMUNJSKA BLUZA/
RUMANIAN BLOUSE
OBALA I OCEAN/
PIER AND THE OCEAN,
1915., ULJE/OIL,
85X108, OTTERLO
163
IV/9 SLIKARSTVO
164
PAINTING
SLIKARSTVO
PAINTING
165
IV/10 SLIKARSTVO
166
PAINTING
PAINTING
SLIKARSTVO
167
away
is turned over
on