RAUNALSTVO

1. KOLOKVIJ
http://www.periodni.com/hr/pretvaranje_brojevnih_sustava.html
ethernet
pretvaranje dvojnog komplementa u dekadski
unicode
ftp
telnet
kad se pocinju koristiti paralelni sustavi
di se spremaju informacije
10H u dekatski sustav
9Div2
9Mod2
sto znaci kratica carnet
cemu sluzi DNS
U kojoj generaciji se koriste mehaniki dijelovi, u kojoj elektronike cijevi
LAN
telnet
switch
gateway
br 10 u binarni
ta je ascii i unicode
koje godine je izalo prvo ibm raunalo
koje godine je prvi ibm procesor izaao
8div2
((1 OR 0)AND(0 XOR 2))
pretvaranje iz binarnog u dekadski i ostale sustave,
Vrste sabirnica
koje je prva sabirnica ikad napravljena
koliko ima tranzistora na procesoru
razilka izmeu katodne cijevi i tranzistora
Telnet
DNS
ftp
prvo spremanje memorije
osnovna jedinica memorije
AND zato ga koristimo u pretraivanju
koji programski jezik se sad koristi, sta je
BNVT
http,
koje su nebrojevni zapisi (ponudeno -tekst, slike, brojevi, sve od navedenog).
BVNT
onda 5+5 u heksa koliko je to heksa
el. cijevi kad su koristene
BNMT
kratica WLAN na engl objasnjenje
u kojoj generaciji su poceli tranzistori
9 div 4
1+1 u binarnom
10H pretvorit u dekatski
101 iz binarnog u dekatski
kako dolazimo do podataka (varijabla, mikroprocesor, memorija ili nita od tog)
dvojni komplement od 1101
prvi programski jezik (fortran)
(1and1)xor(1or)
WAN
9div2
mehaniki dijelovi (nulta generacija)
jedinica za memoriju (byte)
koliko unicode ima bytova (2)
duljina memorijske kartice (byte)

2. KOLOKVIJ
- zadaci sa dijagramom toka

3. KOLOKVIJ
ugnjezdjena petlja
for
if else else if
varijable
konzola
tocne/netocne tvrdnje (ponudjene 4 recenice i odaberi netocnu/tocnu)
redoslijed izvodjenja petlji
uint tip podataka
string
char
vrste pretvorbi
imenicki prostor
podrucje ispred datoteke je
ona slova P, X, D, E
vrste varijabli,
kakav je c# program (definiciju)
ta se pomou konzole razmjenjuje(niz znakova)
kakve su ugnijeene petlje(to su petlje unutar drugih petlji)
definiciju varijabli

USMENI ISPIT
1. Objasni logiku "ILI" funkciju (druga grupa je imala "I" funkciju). (5 bodova)
2. Iz oktalnog u dekadski (druga grupa iz binarnog u dekadski). ( 5bodova)
3. Napravite dijagram toka za unesenih N brojeva te da dijagram iita koliko je brojeva veih od 10 (druga grupa isto samo vee od 0).
(10 bodova)
4. U C# napraviti trei zadatak. (10 bodova)
1. Objasnite dvojni komplement na primjeru 4-bitnog broja. Koji tip varijable C# programu predstavlja dvojni komplement?
2. Dekadski broj 83148610 pretvorite u heksadecimalni broj.
3. Napiite dijagram toka koji upita korisnika broj lanova N, te izrauna sumu N (lanove reda prema formuli):
N

S= (1)i
i =1

1
1 1 1 1 1
1
1
=1+ + + + +(1)? (N ili i)
2 i1
3 5 7 9 11 13
2 N1

4. U C# napraviti trei zadatak.

1. Objasnite logiku funkciju ILI (OR). Po emu se razlikuje od iskljuive ILI (XOR) funkcije.
2. Oktalni broj 136558 pretvorite u dekadski broj.
3. Napiite dijagram toka koji upita korisnika broj lanova N, te izrauna sumu N lanova reda prema formuli:
N

S= (1)

i =1

1 1 1 1 1 1 1
N 1
= + + + +(1)
2 i 2 4 6 8 10 12
2N

4. U C# napraviti trei zadatak.

1. Navedite vrste sabirnice po funkciji te objasnite emu slui pojedina sabirnica.
2. Objasnite normu IEEE 754 za zapis realnih brojeva u raunalu.
3. Sastavite dijagram toka za izraunavanje najmanjeg parnog broja u nizu od N prirodnih brojeva.
4. U C# napraviti trei zadatak.
1. to je IP adresa i primjer?
2. Kako se pohranjuje slika u boji?
3. Zbog prometnog (...) mjeri se brzina C cestovnih vozila, postoji ogranienje brzine V. Naravno, mogua su i odstupanja P u
postocima. Potrebno je napraviti dijagram toka koji e ispisivati poruke:
a) ako je brzina manja od doputene ispisat e se: Vozilo je u granicama doputene brzine.
b) ako je brzina u intervalu (V, V+P%] ispisat e se: Vozilo je u granicama tolerancije doputene brzine,
c) ako je brzina vea od doputene ispisat e se: Vozilo je izvan granica doputene brzine.
4. Napraviti C# za 3 zadatak.
1. Objasni logiku funkciju I.
2. Iz oktalnog u decimalni.
3. Upisuje se 300 realnih brojeva, treba izraunati umnoak negativnih.
4. Napraviti C# za 3 zadatak.
1. Sto je rasterski, a to vektorski prikaz slike?
2. Iz binarnog u dekadski.
3. Dijagram toka, upis N brojeva i ispis kolko ih je veih od 10.
4. Napraviti C# za 3 zadatak
1. Objasni I sklop 2.
2. Pretvori iz binarnog u dekadski.
3. Uitava se N brojeva te treba ispisati kolko je njih vecih od 0 ( dijagram toka, c#).
4. Napraviti C# za 3 zadatak.

1. Navedite i objasnite dijelove osnovnog ciklusa rada raunala.

1. ASCII kod.
1. Objasnite neku od faza razvoja raunala.
3. Napraviti dijagram toka i program (4.) koji uitava N realnih brojeva i ispisuje one koji su vei od 0.
3. Napravite dijagram toka i program (4.) koji uitava N brojeva i da se raunaju po formuli:
S=1-2+4-8+16-32+64-...+(-2)^ (N-1).
3. Napravite dijagram toka i program (4.) koji uitava sumu niza: ((-1)^(N+1))*1/(2*N).
Ispit pred povjerenstvom/Ispitiva: Hrvoje Gold
1. Sastaviti program za izraunavanje frekvencije F elektromagnetskog vala valne duljine N, ako je poznata vrijednost brzine
svjetlosti C. Nepoznate vrijednosti se uitavaju preko tipkovnice, a sve vrijednosti se ispisuju na zaslonu raunala u
obliku naziv_veliine = vrijednost, npr. X = 122.34. Program sastaviti u programskom jeziku C#.
Ispit pred povjerenstvom/Ispitiva: Edouauouard Ivanjko
1. Navedite pomone metode za ispis u programskom jeziku C#. Napiite programski kod poruke:
Ja u poloiti ovaj komisijski ispit! za svaku navedenu metodu.

PISMENI ISPITI

TEORIJA

ELEKTRONIKA RAUNALA
1.
Skupine raunala:
Osobno raunalo (PC) koristi samo jedna osoba. Utipkane znakove pohranjuje u datoteke, ureuje i
proizvodi
dokumente..

PDA depno raunalo; omoguuje korisniku pristup internetu, e-mailu, koritenje GPS-a

Ugraeno raunalo Prikuplja podatke o broju okretaja kotaa, obrauje ih i izraunava najprikladniji
nain
koenja vozila
Cluster/grid/super raunalo obrauje snimke iz satelita i daje vremensku prognozu.
2.
Hardware sklopovska oprema raunala
Ulazne jedinice: tipkovnica, mi
Izlazne jedinice: monitor, zvunici
CD/DVD ita/pisa; jedinica krutog diska; disketna jedinica

sredinja procesna jedinica (procesor); memorija (ROM, RAM, cache); logiki i prilagodni sklopovi
3.
Von Neumanova arhitektura:
ulazna jedinica prihvat podataka, informacija, naredbi
sredinja procesna jedinica obrada podataka prema naredbama
izlazna jedinica prikaz informacija
memorija pohrana podataka i naredbi programa
4.
Sofrware (programska oprema raunala) programi koji se izvode na raunalu
5.
Program skup naredbi koje rjeavaju postavljen zadatak
6.
Namjene programa:
priprema teksta (word, notepad)
proraunske tablice (excel)
upravljanje bazama podataka (access, oracle)
crtanje nacrta (visio, autocad)
obrada slika i video zapisa (photoshop, movie maker)
praenje projekata (project)
web browseri (opera, mozzila, explorer)
telefoniranje (skype, net meeting)
7.
Sistemski program slui za upravljanje programskom i slopovskom opremom raunala
8.
Operacijski (operativni) sustavi (windows, linux, mac os) skup programa koji nadziru rad raunala i odreuju
nain rada. Dijelom je spremljen u ROM-u, a ostalo na nekom od diskova.
Vieprogramski istovremeno izvoenje vie programa
Viekorisniki istodobni rad vie korisnika na raunalu posluitelju
9.
Zadae operacijskog (operativnog) sustava:

upravljanje radom procesora

upisivanje i crtanje podataka s diska

upravljanje podacima

dodjela memorijskog prostora

10.
Karakteristike operacijskog (operativnog) sustava:

istovremenost rada vie programa/procesa

mala uestalost pogreaka i zastoja programa

jednostavno i brzo ispravljanje pogreaka sklopovlja i programa

uvid u raunalne procese

11.
Sustav pohrane podataka:

Datoteka (file) imenovani dokument koji sadri podatke (tekst doc,txt; slika jpg; zvuk mp3;
program exe); skup podataka koji su spremljeni u mediju koji je dostupan programu za itanje
Datoteni imenik zajedniki naziv skupa datoteka
Hijerarhijski datoteni sustav
12.
Naziv datoteke sadri ime diska, mape, podmape, datoteke i dodataka (.exe; .jpg)
13.
Grafiko korisniko suelje programi, datoteke i imenici simboliki prikazani sliicama (ikonama)
14.
UNIX - operacijski sustav

INTERNET I WEB
1.

Internet lokalna raunalna mrea koja se koristi iskljuivo unutar jedne organizacije, odnosno privatna raunalna mrea
iji pristup moe biti ogranien
2.
Raunalna mrea dva ili vie raunala unutar neke zgrade ili ustanove povezana prijenosnim medijem
3.
Lokalna raunalna mrea svako raunalo povezano je prijenosnim medijem (ianim, beinim, optikim) mrenom
karticom i komunicira s drugim raunalima pomou mrenih protokola (TCP/IP) koji utvruju postupke
uspostavljanja, odravanja i prekida veze
4.
Svako raunalo unutar mree ima jedinstvenu adresu.
5.
Pristup mrei:
neposredni prikljuak preko mrene kartice na lokalnu mreu
posredni prikljuak preko modema na host raunalo raunalne mree koristei javnu telekomunikacijsku mreu
6.
Modem ureaj za posredno spajanje na internet, ureaj koji digitalni signal pretvara u signal pogodan za transfer
komunikacijskim putevima
7.
CARNet hrvatska sveuilisna i istraivaka mrea ukljuena na internet. Carnet je prvi pruatelj internet usluga.
8.
www (world wide web) interaktivni hiper medijalni informacijski sutav na internetu; web stranice su pohranjene na
raunalu posluitelju (serveru)
9.
Svojsta www-a: otovrenost, sloboda pretraivanja, kolektivna inteligencija, drutveno umreavanje, kvalitetno
grafiko ureenje, jednostavnost koritenja
10.
HTTP (Hiper text transfer protokol) utvruje nain prijenosa dokumenata izmeu posluitelja i preglednika
11.
HTML (Hiper text mark up language) jezik za opis izgleda dokumenata na web stranicama
12.
Priprema stranica:

program za obradu teksta (notepad, word);

programski alati za izradu stranice (dreamweaver);

pohrana stranice na web posluitelja;

pregled stranice web preglednikom

13.
Hipertekstualni sustav izborom spojnica poziva se dio ili cijeli dokument

npr. Metoda pristupa / Adresa raunala / Naziv dokumenta

http://www.fpz.hr/index.htm
14.
Gopher servis koji omoguava pretraivanje internet resursa koritenjem lista i izbornika. Nema mogunost zajednikog
prikazivanja slika i teksta. Izbornike koristi umjesto HTTP-a.
15.
URL predstavlja web adresu koja je zapravo u binarnom obliku, ali da bi bilo lake rukovati njome nalazi se u
alfanumerikom obliku

OPENITO DEFINICIJE
1.
2.
3.

4.

Raunalstvo prouava postupke koji opisuju, preureuju i prenose informacije te tehnike i naine njihove primjene
Informacijska znanost rjeava probleme zapisa znanja i razmjene
Osnovu informacijske znanosti ine:
teorija sustava
znanost o informaciji
teorija informacijskih sustava
torija, komunikacija, semiotika, strukturiranje i organizacija informacija
oblikovanje baza podataka
teorija klasifikacija
teorija odluivanja
informacijsko dokumentacijski sustavi
ITS Inteligentni transportni sustavi podrani telematikom (telekomunikacijama i informatikom). Cilj je postii
komunikativnost, informiranost, sposobnost zakljuivanja, prilagoavanja i uenja u sustavu putnik transportno
sredstvo prometnice informacijsko komunikacijski moduli. Razlozi za uvoenje su poveanje kapaciteta
prometnica,
utede goriva, smanjenje zagaenja okolia.
5.
Informatika upotrebljava metode i pogala temeljene na raunalstvu i informacijskim znanostima za rjeavanje
zadataka u pojedinim podrujima primjene.
6.
Prometna informatika namjenjena rjeavanju zadataka iz prometa primjenom metoda i pomagala za obradu i
prikupljanje informacija.
7.
Informacijski sustav prometa ine: podsustavi naplate cestarina, podsustav prometnica, podsustavi naplate parkinga,
vozila, informiranje vozaa, udaljenost putnika

ALGORITMI, PROGRAMI, PROGRAMSKI JEZICI

1.
2.
3.
4.

Podaci fiziki opisi pojmova, ideja i apstrakcija, podrka u procesima odluivanja i upravljanja
Informacije znaenja pridruena podacima
Algoritam raunanje koje rjeava postavljen zadatak
Znaajke algoritma popis operacija koje opisuju koritenje nekog postupka moraju biti izvedene na jasan i logian
nain; koraci moraju biti nedvosmisleni i neposredno izvedivi, te moraju zavravati u konanom broju koraka
5.
Dijagram toka grafiki prikaz algoritma
6.
Program algoritam prilagoen izvedbi na raunalu
7.
Programski jezik sredstvo za izraavanje programa

vii proceduralno i neproceduralno usmjereni

nii strojni jezik, mnemoniki i binarni oblik

8.
Vii programski jezici opis zadataka i opis postupaka za rjeavanje zadataka blii ljudskom nainu opisivanja
9.
Proceduralno usmjereni opis podataka i konstrukcija algoritma (Basic, C, Logo, Pascal)
10.
Neproceduralno usmjereni opisivanje podataka i njihovih meusobnih lekcija (Prolog, SQL)
11.
Nii programski jezici opis zadataka i postupaka za rjeavanje zadataka blii nainu izvoenja na raunalu
12.
Strojni jezik neposredne upute za rad, mogue koristiti samo na raunalu odreene arhitekture
13.
Asemblerski jezik nii simboliki jezik prilagoen radu raunala, razlikuje se od strojnog jezika po tome to su binarni
kodovi zamjenjeni slovima
14.
LISP raunalni programski jezik za istraivanje u podruju umjetne inteligencije.
15.
Vrste programiranja:

strukturno programiranje sustavni pristup programiranju

Deklaracija podataka popis varijabli i njihovih tipova; tip podataka utvruje skup doputenih vrijednosti varijable

Izvedbeni dio redoslijed izvoenja naredbi programa

objektu usmjereno programiranje korisnik upravlja komunikacijom s programom, redoslijed poruka

odreuje
korisnik (C++, Visual Basic)

programiranje agenata
16.
Priprema programa za izvoenje:

postavljanje zadatka, problema

sastavljanje algoritma

programiranje prilagoavanje algoritma izvedbi na raunalu

kodiranje pisanje programa u programskom jeziku

testiranje

ispravljanje pogreaka u programu

dokumentiranje opisivanje algoritma i uporabe programa

odravanje programa promjena prema zahtjevu korisnika

17.
Tradicionalno pisani program program upravlja komunikacijom s korisnikom
18.
Programske varijable:

integer varijable poprimaju vrijednosti iz skupa cijelih brojeva

real varijable poprimaju vrijednosti iz skupa decimalnih i realnih brojeva

19.
Pridruivanje i ispis vrijednosti:

readln (.....) proitaj vrijednosti s ulazne jedinice raunala i pridrui ih varijablama navedenim unutar zagrada

writeln (.....) ispii tekst komentara i vrijednosti varijabli na standardnu izlaznu jedinicu raunala
20.
Struktura uvjeta: if ... then ... else (ako ... onda ... inae)
21.
Aritmetiki operatori: +, - , *, / 22.
Format ispisa vrijednosti varijable n:m

n = ukupni broj mjesta za ispis;

m = broj decimalnih mjesta

23.
Upotreba podataka: prijenos informacija, pohrana iformacija za buduu upotrebu, obrada informacija odnosno
izvoenje novih informacija na temelju starih
24.
Upotreba programa: opis zadataka, opis postupaka rjeavanja
25.
Strukturno programiranje, sustavski pristup deklaracija podataka, izvedbeni dio
26.
Elementi programa:

ulazna informacija

podatak u programu

operacije sa podacima (usporeivanje, slaganje, pridruivanje)

izlazna operacija
27.
Tipovi podataka:

cijeli brojevi integer, byte, word, shortint, longint

realni brojevi decimalni, single, double

28.
Compiler jezini prevoditelj koji ita program napisan u izvornom jeziku i prevodi ga u strojni jezik
29.
Vrste compilera:

jednoprolazni oitava izvorni program samo jednom

vieprolazni prvi korak je pretvorba u assembler pa onda u binarni oblik

istorodni koristi se na istoj vrsti raunala na kojoj je i preveden oblik

krini koristi se na jednoj vrsti raunala, a prevedeni program na drugoj

30.
Modularno programiranje rastavljenje programa na manje elemente kojima se moe upravljati (provjeravati i pisati), a po
zavretku ugraditi u glavni program
31.
CPU aritmetike i logike operacije sa podacima, nadzor i usklaivanje djelovanja cjelokupnog sustava

PREDSTAVLJANJE INFORMACIJA
1.
BIT mjerna jedinica za koliinu informacija, jedan bit odgovara jednoj znamenci
2.
Kodiranje informacija predstavljanje informacija dogovorenim pravilima slaganja znakova
3.
Kako se prikazuju informacije u raunalu: pomou elektrinih signala
4.
Naini predstavljanja informacija: analogno i digitalno
5.
Analogno stalne promjene u vremenu, bilo koje vrijednosti signala
6.
Digitalno promjena u konanim vremenski trenucima
7.
ASCII 8 bitni ameriki kod za razmjenu informacija
8.
UNICODE Universal code 16 bitni kod, kodiranje slova abecede indoeuropskih i ostalih zemalja
9.
Prikaz slike:

Rasterski kvalitetan prikaz, ovisi o gustoi elemenata slike

Vektorski jednostavne slike koje su ujedno i geometrijski pravilne, predstavljaju se pomou koordinata,
funkcija
pravilnih geometrijskih likova
10.
Heksadecimalni sustav brojevni sustav s bazom 16, za oznaavanje brojeva koristimo 16 znakova
11.
Paralelna vrata omoguena razmjena informacija izmeu raunala i okoline, istodobna razmjena vie bitova
12.
Serijska vrata razmjena infromacija izmeu raunala i okoline, istodobna razmjena samo jednog bita informacije

OSNOVE PROGRAMIRANJA
1.
2.

3.

4.

5.
6.
7.
8.

9.
10.

11.
12.
13.
14.

Program algoritam prilagoen izvedbi na raunalu

Elementi programa:
Ulazna operacija unos vrijednosti s ulazne jedinice
Podaci u programu brojevi, tekstovi, adrese
Operacije u programu pridruivanje vrijednosti, slaganje vrijednosti i usporeivanje vrijednosti
Izlazna operacija iznos vrijednosti iz programa
Organizacija instrukcija:
Uvjetno izvoenje instrukcija ili skup instrukcija izvodi se samo kada je zadovoljen odreeni uvjet ili niz uvjeta
Petlja izvoenje instrukcija ili skupa instrukcija izvodi se vie puta
Potprogram primjena istog skupa naredbi na razliitim skupovima podataka ili na razliitim mjestima u programu
Logika organizacija memorije
memoriju tvori niz adresabilnih lokacija odreene duljine.
adresa memorije odgovara nazivu podataka
duljina memorijske lokacije odreena je osnonom informacijskom jedinicom byte
Identifikatori nazivi konstanti, tipovi podataka, varijabli i funkcija
Za to slue operatori? za tvorbu izraza
Koje vrste operatora postoje? binarni, unarni
Sa koliko operanda djeluje:
binarni operator dva
unarni operator jednim
Operator pridruivanja rezultat izraza s desne strane pridruuje se varijabli s lijeve strane operatora pridruivanja
Aritmetiki operatori?
+, - , *, /
DIV cjelobrojno dijeljenje
MOD ostatak dijeljenja
Relacijski operatori usporeivanje dvaju vrijednosti, rezultat je booleova vrijednost (istina/la)
Logiki operatori rabe se u naredbama za grananje programa, koriste se naredbama and; or; not
to je razultat adresnog operatora? Rezultat je adresa memorijske lokacije varijable, i vrijednost pohranjena u
memorijskoj lokaciji na adresi na koju pokazuje kazalo
Interpreter program koji u realnom vremenu izvrava izvorni kod napisan u nekom programskom jeziku

GRAA I NAIN RADA RAUNALA

16.
17.

18.

19.
20.

21.
22.
23.
24.
25.
26.

27.
28.
29.
30.
31.

32.

33.

34.

35.
36.

Mikroprocesorska jedinica (CPU) centralna jedinica

Graa mikroprocesorska jedinica:
Aritmetiko-logika jedinica (ALJ) izvoenje aritmetikih i logikih operacija
Upravljaka jedinica (UJ) jedinica koja upravlja radom procesora, registara, sabirnica, aritmetikim
operatorima, izvedbom programa i komunikacijom izmeu jedinica
Registari - privremena pohrana instrukcija, podataka i adresa
Namjenski registri:
PC program counter (programsko brojilo)
SP stack pointer (pokaziva na stog)
PSW program status word (registar stanja programa)
IR instruction register (registar instrukcija)
MEMORIJA privremena pohrana podataka koje raunalo prihvaa i koristi u obradi
Vrste memorija:
unutarnja poluvodika
vanjska magnetska, optika
RAM unutarnja upisno ispisna memorija, sadraj pohranjen u RAM memoriji se nakon iskljuenja raunala brie.
ROM ispisna memorija, puni se puni tokom izrade i za vrijeme uporabe se ne moe mijenjati, sadraj pohranjen
u ROM memoriji nakon iskljuenja raunala ostaje nepromjenjen.
Brza priruna memorija (cache) ima relativno mali kapacitet i pohranjuje dio sadraja glavne memorije ili diska.
Znaajke vanjskih jedinica memorije: sporiji pristup, vei kapacitet, manja cijena po bitu informacije
Ispisna memorija memorija koja ispisuje podatke, naredbe, upravljake poruke na zahtjev sredinje procesne jedinice
memorije:
EPROM programiranje i itanje, brisanje mogue UV svjetlom
PROM samo jednom programiranje i itanje
EEPROM itanje i brisanje podataka naponom, odnosno strujom
SRAM statika memorija. Pohrana jednog bita informacije od strane bistabila, brz pristup
DRAM kondenzator, pohranjuje jedan bit informacije, gubitak naboja, obnavljanje sadraja
Flash memorija poluvodika memorija kod koje je za pohranu novih podataka potrebno izbrisati postojeu
Sabirnica slui kao vodi za prijenos podataka, adresa i upravljaki poruka izmeu jedinica.
Vrste sabirnica: ISA, MCA, EISA, PCI.
Vanjske sabirnice: USB, IEEE, Geoport, access.bus
Prilagodni sklopovi ulazno-izlaznih suelja:
mehaniko suelje
elektriko suelje
komunilacijsko prilagoenje vanjskih jedinica na mikroraunalo
Pomoni sklopovi ulazno-izlaznih suelja:
ispravlja sklop za napajanje elektrinom energijom
generator takta sklop za odreivanje promjene stanja raunala
Komponente osnovnog ciklusa rada raunala:
dohvat inskrukcija iz memorije
analiza sadraja instrukcije
izvoenje instrukcija
U kojoj komponenti se izvode osnovni ciklusi rada raunala? u aritmetiko-logikoj jedinici
Ulazno-izlazne jedinice raunala:
tipkovnica unos podataka u jedinice raunala
mi pokretni ureaj s 2 ili 3 tipke; ulazna jedinica, niz gibanja se pretvara u niz elektrinih impulsa
zaslon monitora privremeni prikaz znakova, crtea, slika
printeri (tiskala) trajni ispis sadraja memorije na papir
crtalo ctranje nacrta, crtea, slika
digitalizator unos tokasto/linijskih podataka
optiki ita unos teksta, crtea, slika; mogunost prepoznavanja
mikrofon unos govora, zvuka
modem ureaj za posredno spajanje na internet, ureaj koji digitalni signal pretvara u signal pogodan za
transfer komunikacijskim putevima
zvunik izlaz govora, zvuka
video projektor prikaz zapisa iz vidomemorije na 'platno'
mrena kartica neposredni prikljuak raunala u mreu reunala
sklopke i arulje osnovni naini razmjene informacija izmeu ljudi i raunala
analogno-digitalni i digitalno-analogni pretvara neposredno povezuje raunalo i procese.
kinezioloka rukavica prijenos pokreta i osjeta izmeu ovjeka i raunala. Stvaranje prividnih svjetova
uz pomo virtualne stvarnosti

37.

38.
39.
40.
41.
42.

43.
44.

45.
46.
47.
48.

49.
50.
51.
52.
53.
54.

Tiskala (printeri):
Matrino glava tiskala s iglicama koje udaraju na papir preko obojene vrpce, pomicanje glave s lijeva na desno
Lasersko ispis na papir fotoelektrinim postupkom
Inkjet prijenos sadraja memorije malzom kapljica tinte u boji
Neki sklopovi raunala: ventilator, UPS osigurava neprekidno napajanje, sat
Skener izravni unos slika i crtea sa papira na raunalo. Jednobojna slika u dva intenziteta, vie inzenziteta, slika u boji.
Princip rada skenera: tokasti, linijski, povrinski
Izlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihivatljiv okolini
Hard disk:
vrijeme traenja vrijeme potrebno da se glava postavi na trag
vrijeme pristupa vrijeme potrebno pogonskom mehanizmu da pronae bilo koji podatak na disku
Fiziko formatiranje diska: podjela diska na vise particija (dijelova) i logio formatiranje
Norme diskova:
IDE razmjena podataka posredstvom spremnika;
EIDE
ATAPI razmjena podataka u skupinama koji se zove paketi, prikljuak
SCSI dvosmjerno paralelno suelje
Magnetska vrpca sadri glavu za upisivanje, brisanje i citanje
VGA standard za odreivanje razolucija za grafiku karticu
Rezoucija mjerenje kakvoe slike. Pri mjerenju se broji od koliko se pixela (tokica) slika sastoji. to je vie pixela
to je slika kvalitetnija.
Norme monitora:
620x480VGA
640x200CGA
800x600
1024x768
1280x1024
BIOS program koji se pokree prilikom paljenja raunala i upravlja tipkovnicom, komunikacijom sa procesorom,
slanje/primanje video signala i prepoznavanje hardvera prisutnog u raunalu
Kernel jezgra, dio izmeu aplikacijskog dijela i arhitekture raunala koji spaja procesor, memoriju i vanjske
jedinice s aplikacijama. Zasluan je za TCP/IP protokole.
CBT (Computer based training) je poseban nain edukacije u kojem studenti stjeu znanja pomou posebnih
programa za trening koje izvravaju na raunalu.
105. RISC (Reduced Instruction Set Computer) daje naredbe procesoru kako se ponaati, omoguuje poveanje
registra i omoguuje cache (prirunu memoriju)
MIPS jedinica mjere izraena u milijunima naredaba u sekundi
MFLOPS jedinica mjere izraena u milijunima naredbi koje obrauju podatke s pominim zarezom u sekundi.
MFLOPS-ova glavna funkcija je odreivanje moi raunala glede raunaskih operacija

MREE RAUNALA
1.

2.

Protokoli za razmjenu podataka elektrinom potom:

SMTP simple mail transfer protocol
POP - post office protocol
MIME nastavak protokola za mail (SMTP simple mail transfer protokola), omoguava prikaz znakova koji prelaze
ascii kod
3.
FTP protokol za transfer podataka
4.
Telnet protokol za upravljanje radom na udaljenom raunalu (rad sa lokalnog raunala na udaljenom)
5.
Pravila slaganja upita: booleove konstante and, near, or, not, plus/minus operatori, fraze, varijacije rijei
6.
Naredbe kod trailica:

and postojanje svih rijei

near postojanje slinih rijei

or postojanje najmanje jedne rijei

not iskljuuje dokument koji sadri zapisanu rije

plus/minus operator plus operator slui za dohvat dokumenata koji sadre odreenu rije,
a
minus za dohvat dokumenata koji ne sadre odreenu rije

fraze pod navodnicima

varijacije rijei zvjezdica iza rijei

7.
VOIP Voice over Internet Protocol; tehnologija koja omoguuje prijenos glasa preko raunalnih mrea. VOIP pretvara
glasovni (analogni) telefonski signal u digitalni koji putuje internetom do odredita, da bi ga na odreditu ponovno
pretvorio u analogni signal.
8.
Vieplatformski pristup preglednicima i sadrajima za vie vrsta raunala
9.
Za rad na udaljenom raunalu sa lokalnog potrebno je imati korisnike oznake (pasword i username)
10.
Brzine prijenosa podataka:

MFM upis podataka postupkom frekvencijeske modulacije

RLL postupkom kompresije omoguava se pohrana vie podataka na istu povrinu

11.
Serijski prijenos podataka:

ASINKRONI prijenos u nepravilnim vremenskim intervalima;

SINKRONI podaci se salju jedan iza drugoga

12.
Multipleksor slui spajanju vie jedinica/ureaja samo sa jednim prijenosnim kanalom (FDM/TDM)
13.
Frequency-division multiplexing (FDM)
14.
Time-division multiplexing (TDM)
15.
Background odvijanje programa u pozadini
16.
Foreground izravna komunikacija s programom
17.
Mediji za prijenos podataka: parica, optiko vlakno, koaksijalni kabel
18.
Prijenosni mediji: ethernet, optiki kabel
19.
TCP protokol protokol za nadzor prijenosa, konekcijski orijentirani protokol transportnog sloja na IP baziranoj
mrei, prije ikakovg slanja uspostavlja se veza izmedu dva sustava. Preuzima brigu o svim paketima kako bi stigli na
odredite
20.
IP protokol protkol mrenoga sloja koji nudi nepouzdanu, nekonekcijsku isporuku informacija
21.
Vrste mrea: LAN i WAN
22.
Osnovne mrene usluge prijenos podataka, izmjena elektronike pote, telnet, komunikacija i ureivanje datoteka u
stvarnom vremenu
23.
Rad mrenih usluga i servisa zasnivan je na protokolima za prijenos podataka i programima koji slue kao korisnika
suelja
24.
Znaajke infromacijskih sustava: hipermedijalni, interaktivni, hipertekstualni, globalni, dinamiki, vieplatformski,
distribuirani
25.
Globalni sustav informacijski sustav smjesten na internetu
26.
Interaktivni sustav informacijama oblikovanim u formi dokumenata (stranice) prema HTML ili XML standardima
koje su pohranjene na web posluitelju, a korisnik ih pregleda preko svojeg raunala.
27.
Dinamiki sustav mogunost auriranja informacija u stvarnom vremenu, pristup aplikacijama iz preglednika
28.
Distribuirani sustav resursi podijeljeni na lokalnom i udaljenom posluitelju
29.
Hipermedijski sustav mogunost kretanaja po multimedijalnom sadraju pomou spojnica
30.
Metode pretraivanja internet resursa: prema predmetu, koritenjem kljunih rijei i kombinirano

predmetni pretraiva: yahoo

pretraiva kljunih rijeci: altavista

metapretraiva: google