Dr.

IVAN MERZ

Katolika akcija
Narav i definicija - cilj - sredstva

Doi Kraljevstvo Tvoje!

ibenik, 1927.

"Bitni naelni program: Neposredno prouavanje velikih socijalnih enciklika...

Obrazovani katolici, poglavito intelektualna elita omladine mora da smatra svojom
veoma asnom dunou da crpe katolika socijalna naela u nauci papa ili, da se jo
tonije izrazimo, u samome tekstu enciklika. To ih ne smeta da se bez tete slue kojim
pomonim prirunikom."
(V. Honnay, S.J. , U Les Cercles sociaux de Doctrine catholique; Louvain 1926.; p.
139.-140.)

PREDGOVOR
Zamolio me je veleueni Dr. Ivan Merz da napiem predgovor njegovoj brouri
"Katolika Akcija-Narav i Definicija-Cilj-sredstva", pa se rado odazivljem jer znam da u
po svojoj pastirskoj dunosti i na ovaj nain doprinijeti tako svetom i potrebitom sredstvu
u naa vremena za irenje Kristova Kraljevstva - to jest Katolikoj Akciji.
Iako je ve temeljito pregledao rukopis jedan od naih najzaslunijih starih radnika u
katolikoj akciji - sveenik i doktor - ipak, prije nego udijelim svoj "imprimatur", jer se
knjiga tiska u mojoj rezidenciji, a prije takoer nego napiem svoj predgovor, smatrao
sam svojom dunou da ovu brouru pomno proitam i svestrano prouim.
Meni se ini da je ova broura veoma aktualna. Ona izbjegava sporna pitanja, a
nastoji zai u samu bit katolike akcije. Ona e doi dobro vodstvu naih katolikih
drutava, a i samom sveenstvu, na vlastito duobrinitvo i duhovnim voama istih
drutava, jer se ovi u prvom redu moraju zanimati za katoliku akciju.
Podvlaim da se sveenstvo u prvom redu mora interesirati za katoliku akciju, jer
slavno vladajui Sv. O. Papa Pio XI. odmah u svojoj prvoj Enciklici "Ubi arcano" od 23.
decembra 1922. svim biskupima i ordinarijima isto kae da je Njemu katolika akcija
veoma mila, te da svi moramo - posebice sveenici, uvijek zdrueni u ljubavi i posluhu
prema svojim biskupima - uloiti svu brigu da katolika akcija sve bolje napreduje. Iako
ovo izgleda teko i naporno duhovnim pastirima i vjernicima, ipak - poruuje Sveti Otac
- mora se katoliku akciju smatrati za jednu od najpoglavitijih savremenih dunosti
pastirskoga zvanja i kranskoga ivota.
Dunost je sloga svakoga katolika, a poglavito sveenika, da se upozna s katolikom
akcijom te u njoj sudjeluje po svom poloaju i mogunosti. Sveenici zbog svoje
pastirske revnosti, a vjernici zbog kranske dunosti. Svi naime moramo sudjelovati u
ostvarenju Kristova Kraljevstva, najprije u svojoj dui a ujedno u duama svoje brae te
u socijalnom ivotu.
O ovoj vanoj stvari Sv. O. Papa Pio XI. esto govori katolicima u raznim prigodama
kroz ovo pet godina svoga pontifikata. Ovim On pokazuje kako mu je veoma na srcu

katolika akcija kao jedno od najuspjenijih sredstava za spaavanje dua.

Ba se ovih dana Sveti Otac dotie ovoga pitanja u svom pismu od 24. januara te
godine koje je upravio svom dravnom tajniku kardinalu P. Gasparriu ("Osservatore
Romano" od 24.-25. 1. 1927.). "Uvijek smo mislili - veli Sveti Otac - i zahtijevali da mora
biti ne samo osebina, ve i bit katolike akcije njezina religiozna svrha tako da smo ve
u prvoj Naoj Enciklici "Ubi arcano" naglasili da je katolika akcija sudjelovanje laikata u
hijerarhinom apostolatu, i podvukli smo kako je pastiri dua moraju smatrati bitnom
dunou svoje slube, a vjernici dunou kranskoga ivota." Shvatljivo je stoga za
svakoga to Pio XI. u spomenutom pismu istie "da katolika akcija kako u sebi tako u
svim svojim organizacijama mora biti i hoe da se dri iznad i izvan svake politike
stranke".
Pisac ove broure dri se ovih naela i direktiva Sv. Oca. Ja stoga elim obilnog
uspjeha njegovu trudu i da voe naih katolikih drutava, drei se u svom radu ovih
glavnih misli uspjeno vode razne organizacije koje su im povjerene.
Nego, ako Bog ne sagradi kuu, uzalud se mui oko nje onaj koji je gradi. Stoga
molim Boga da blagoslovi svete namjere i trud pisca te da tako i ova broura doprinese
kameni ostvarenju Kristova Kraljevstva u ljudskoj zajednici:
"Veni Domine Jesu! - Adveniat regnum tuum!"
U ibeniku, na blagdan Sv. Franje Salekoga, 29. sijenja 1927.
Dr. Fra Jerolim Mileta
biskup ibenski.

UVOD
Nastojat emo prikazati Katoliku Akciju koja je postala u naim krajevima jednim od
najsuvremenijih sredstava duhovne pastve. O njoj se mnogo pisalo. Naa je nakana da
pokaemo njezinu veliku zadau, poglavito u okviru boanske misije svete Crkve.
Cijelu ovu radnju razdijelili smo u tri dijela. Ponajprije prikazujemo narav Katolike
Akcije. Ona je apostolat svjetovnjaka. Ovaj se apostolat razlikuje od drugih
svjetovnjakih apostolata to je to socijalan apostolat. Ali i u drugim vjekovima su
svjetovnjaci pomagali svetu Crkvu u socijalnom apostolatu. Posebno je obiljeje
Katolike Akcije to ona provodi taj svjetovnjaki socijalni apostolat u drutvu koje je
nekada bilo kransko, a sada je dekristijanizirano.
Drugi dio pokazuje kako je cilj Katolike Akcije da se ostvari socijalno kraljevstvo
Isusa Krista. Socijalno Kraljevstvo Kristovo jest onakav poredak u svjetovnom drutvu
koji ovjeka potie na krepostan ivot i time stvara preduvjete da dua spozna i uzljubi
Boga te tako postigne svoju konanu svrhu. Naalost je sadanje drutvo zbog
liberalnoga laicizma daleko od Kristovoga poretka, a Katolika Akcija jest jedno
suvremeno sredstvo Crkve Boje kojim ona ostvaruje poredak Isukrstov u svjetovnom
ljudskom drutvu.
Napokon su sredstva kojima se slui Katolika Akcija u ostvarenju socijalnoga
Kraljevstva Isusa Krista vrlo tono odreena. Ona su trojaka: Prije svega dolazi uzgoj
volje prema asketsko-mistikim naelima i izobrazba uma u duhu filozofsko-teolokom.
Zatim se prelazi na specifinu socioloku izobrazbu; na prouavanje one nauke koja se
znanstveno bavi socijalnim Kraljevstvom Kristovim i svim njegovim sastavnim
dijelovima: pojedincima, obiteljima, drutvima, dravama, meunarodnim drutvom i dr.
Ova se socioloka djelatnost kree u dva pravca: u stvaranju takozvanog unutarnjeg
socijalnog Kraljevstva Kristovog i time usporedo u promicanju vanjskoga Kristovog
Kraljevstva. Prvo inimo, ako sve organizacije Katolike Akcije izgraujemo u duhu
kranskoga pravnog poretka (Pravila, Poslovnici), a vanjsko Kraljevstvo promiemo
primjenjujui naela katolike sociologije na svjetovno drutvo izvan Katolike Akcije. To
inimo poglavito prema onim Papinim Enciklikama i uputama mjesnih Biskupa koje su
sociolokoga sadraja. A sav ovaj asketsko-mistiki, filozofsko-teoloki i socioloki
uzgoj stavlja se u slubu spaavanja i posveivanja dua.
Po Katolikoj se Akciji Crkvi Bojoj kri put u svjetovno drutvo. Crkva preko
Katolike Akcije iri unutarnje Kraljevstvo Boje, Kraljevstvo Milosti posveujue i tako
pripravlja neumrle due za Vjeno Kraljevstvo Slave prema kojemu moraju kao prema
svojoj konanoj svrsi da tee sva ljudska nastojanja.

A. Narav i definicija Katolike Akcije

I. SVJETOVNJACI PREMA BITNOJ MISIJI SVETE CRKVE
Tri stanja Kristova Kraljevstva i naravno socijalno kraljevstvo Kristovo.
Ako usporedimo evaneoske izjave o Kraljevstvu Bojem vidjet emo da valja
razlikovati tri stanja toga Kraljevstva:
a) posljednje i savreno ili eshatoloko Kraljevstvo;
b) ovo Kraljevstvo pripravlja unutarnje Kraljevstvo Boje u pojedinoj dui;
c) a ovo se unutarnje Kraljevstvo propovijeda i iri od socijalnoga i vanjskoga Bojeg
Kraljevstva, to jest od Crkve.
- Osim ovoga duhovnog socijalnog Kraljevstva razlikujemo jo i
d) ono, koje postoji kada je drutveni poredak udeen prema evaneoskim zakonima te
Crkva (to jest duhovno socijalno Kraljevstvo) u svijetu moe bez potekoa iriti
unutarnje Kraljevstvo Boje.
Crkva na tri naina iri Kraljevstvo Boje.
Posebna je zadaa Crkve da spaava i posveuje due, to jest da iri unutarnje
Kraljevstvo Kristovo i tako pripravi u duama Kristovo Kraljevstvo slave - eshatoloko
Kraljevstvo. Ovaj svoj cilj Crkva postie na ova tri naina:
a) spaava pogane koje svetim krtenjem ujedinjuje s otajstvenim tijelom Kristovim;
Crkva dakle radi na "izgradnji tijela Kristova" (Ef. IV, 12); ona iri tree (vrhunaravno
socijalno) Kraljevstvo Kristovo; ona svoje vlastito tijelo poveava;
b) Crkva nadalje posveuje due koje se ve nalaze u njoj odnosno preporaa
sakramentima svoju djecu koja su smrtnim grijehom izgubila Milost posveujuu; Crkva
u ovom sluaju iri unutarnje Kraljevstvo Kristovo meu onima koji se ve nalaze u
njenom otajstvenom tijelu;
c) napokon Crkva iri Kraljevstvo Boje to stvara u svjetovnom drutvu takve
preduvjete da u njemu lake moe iriti unutarnje Kraljevstvo Boje; Crkva prema tome
svoj cilj postie takoer indirektno: irenjem naravnoga (svjetovnog) socijalnog
Kraljevstva Kristova.
Isto tako svjetovnjaci na tri naina pomau Crkvi u njenoj posebnoj misiji. Razlika
izmeu nutarnje i vanjske aktivnosti Crkve.
Otkako Crkva postoji vidimo da joj svjetovnjaci na razne naine pomau u irenju

Kraljevstva Kristova. Svjetovnjaci su Crkvu uglavnom u svim vjekovima na tri naina

pomagali:
a) "Izgradnjom tijela Kristova" (Ef. IV. 12), to jest brinui se da to vie ljudi primi sveto
krtenje. Tako svjetovnjaci pomau u irenju treega Kraljevstva Bojeg.
b) Kada su due ve pripojene otajstvenom Tijelu valja ih posveivati odnosno
preporaati ako su izgubile Milost posveujuu. I u tom su podruju svjetovnjaci uvijek
pomagali Crkvu i time su se poglavito brinuli za irenje drugoga (unutarnjeg) Kraljevstva
Kristova.
Evo primjera kako su svjetovnjaci ve u apostolska vremena pomagali svetu Crkvu u
irenju unutarnjega Kraljevstva Kristova: Kada je sveti Pavao boravio u Korintu,
upoznao se sa svjetovnjakom Akvilom (znai: Orao) i njegovom enom Priscillom.
Rodom su bili iz Ponta, a doli su u Korint iz Italije, odakle ih je protjerao car Klaudije
(50.-51. g). Bili su atorari, a sveti Pavao je kod njih radio.
Zajedno su sa svetim Pavlom otplovili u Siriju (I. Kor. 16, 19) Ostadoe u Efezu, a
sveti Pavao poe dalje u Cezareju itd. Iako su oni bili svjetovnjaci i imali svoj zanat,
potpomagali su Crkvu Boju u njenoj apostolskoj misiji. Evo to o njima pripovijedaju
Djela Apostolska (18, 24-26):
"A doe u Efez neki idov po imenu Apolo, rodom Aleksandrinac, mu rjeit, silan u
Pismima. Ovaj bijae pouen o putu Gospodnjem i oduevljeno je govorio i pomno uio
o Isusu ali je poznavao samo krtenje Ivanovo. Ovaj dakle poe slobodno propovijedati
u zbornici. Kad su ga sluali Priscilla i Akvila, primie ga k sebi i izloie mu tonije
nauku Boju." Priscilla i Akvila povratili su se iz Efeza u Rim kada je bila dokinuta
odredba Klaudijeva. Sveti Pavao je veoma cijenio ove svjetovnjake. U svojoj poslanici
Rimljanima ih se posebice sjea: "Pozdravite Prisku i Akvilu, suradnike moje u Isusu
Kristu jer oni za duu moju glave svoje poloie (t. j. izloie se za apostola smrtnoj
pogibli), kojima ne zahvaljujem ja jedini, nego i sve crkve naroda." (Rim., 16, 3-4.).
Tradicija veli da su ovi svjetovnjaci poginuli za Krista.
Imade mnotvo mjesta kod svetoga Pavla iz kojih se vidi da u ono doba svjetovnjaci
nisu bili samo pasivni lanovi Crkve, ve su aktivno pomagali irenje Kraljevstva
Kristova. Tako on iz svoga rimskog suanjstva pie Filipljanima i u svom se pismu sjea
dviju kranki koje su ga tako aktivno podupirale: "Evodiju molim i Sintihu prosim da
jedno misle u Gospodinu. Molim i tebe, vjerni drue, zauzmi se za njih koje se u
Evanelju borie sa mnom, sa Klementom i s ostalim suradnicima mojim, kojih su
imena u knjizi ivota." (Filip, 4, 2-3).
c) Napokon vidimo kako svjetovnjaci pomau Crkvi u irenju vremenitoga naravnog
svjetovnog socijalnog Kraljevstva Kristova. Poglavito se to inilo u porodici, udeenoj
prema kranskim naelima koja je djeci stvarala takve naravne preduvjete da su djeca
u porodici dobivala odgoj koji im je olakao da postignu svoju konanu svrhu.

Donosimo kratak pregled iz povijesti ove vanjske i socijalne djelatnosti Crkve u

svjetovnom drutvu:
- akoni: Da Crkva uzmogne vriti ovu svoju socijalnu funkciju, doskora je postavila
akone. Sveti Stjepan akon brinuo se za "svakidanje dijeljenje hrane" (Dj. ap. 6. 1-2);
brinuo se za prvu "puku kuhinju" (poetak Katol. ekonomsko-socijalne akcije!). Sveti
Lovrinac se brinuo za ekonomske potrebe sirotinje.
- Monasi: Osniva redovnika na Zapadu bio je sveti Benedikt. Njihova se socijalna
akcija sastojala u krenju uma, isuivanju movara, podizanju zgrada i hramova, te u
stvaranju svih onih materijalnih preduvjeta koji su potrebni da se uzmogne ostvariti
idealan kranski drutveni poredak.
- Vitezovi: Njihova je zadaa bila da tite drutveni poredak onoga vremena. Branili su
sirote, udovice, potlaene; snagom svojih miica titili su sav socijalni poredak. Sam
obred posvete vitezova veoma je slian na primjer obredu primanja u katolike skaute ili
u orlovsku organizaciju. (Vidi Prirunik Orl org., str. 64)
To dokazuje da je cilj dananje Akcije kao i vitetva bio identian: raditi na socijalnoj
kristijanizaciji. Naravno da su se vitezovi sluili drugim sredstvima socijalne
kristijanizacije: konjem, maem, a ne perom, knjigom, novinom.
Evo, uglavnom, najznaajnijih ina iz vitekog obreda: Prije negoli se vitezom tko
proglasi, valja ga okupati. To znai da borac Kristov mora biti bez ljage grijeha. Oblae
mu bijeli kaput jer vitez mora biti ista srca. Krvavi prsluk to ga dobiva podsjea ga da
vitez mora biti spreman da svoju krv prolije za Vjeru. Crnu kapicu prima da ga potie na
razmatranje o smrti kojoj ni vitez ne moe izbjei. Prije obreda cijelu no mora da
probdije u postu i molitvi, ispovijeda se i prieuje. Zatim pred oltarom polae zakletvu
da postaje vitezom, jer hoe da proslavi Boga, Vjeru i vitetvo. Obvezuje se da e
vjerovati to nauava Crkva i da e braniti Crkvu, siromahe i sve koji su u nevolji; isto
tako nee uzmaknuti pred neprijateljima, nee prekriti zadanu rije, svagdje e stajati
na braniku pravde i biti protivnikom nepravde i zloe.
- Sveuilita: Crkva je u 12. i 13. stoljeu osnovala 46 sveuilita na kojima se nije
nauavalo samo u bogosloviji i filozofiji, ve i u onim znanostima koje su sluile da se
izgradi materijalna kultura (civilizacija).
- Trei red svetog Franje: jest organizirani apostolat svjetovnjaka iako je po svojim
pravilima Red. On je provodio socijalni apostolat u doslovnom znaenju. Djelovao je na
reformu privatnoga i javnoga udorea; izmirivao drutvene slojeve, zaraene obitelji,
gradove i dravice. U sav je drutveni poredak unosio mir i red, a niim i potlaenim
slojevima zajamio je u drutvu pravedan poloaj (uspjeno je rjeavao, to bismo mi
danas nazvali imenom "socijalno pitanje".
Crkva je u srednjemu vijeku treorecima dala prava to su ih uivali tek crkveni

stalei. Tako je mnotvo treoredaca bilo osloboeno od poreza, nisu morali u vojsku i
dr. Po treem redu je vjerska misao opet ula u nie narodne slojeve i ova je zatrpala
jaz koji je dijelio siromani kranski narod od bogatih crkvenih dostojanstvenika.
Veliku socijalnu misiju izmirivanja drutvenih slojeva Trei red sv. Franje vri jo i
danas.
- Bratovtine, cehovi, bolnice, zalagaonice. Za sve se socijalne potrebe Crkva
brinula. Nastojala je da se podigne staleka kultura seljakoga i obrtnikoga stalea.
Pod njenom su se zatitom ujedinjavali razni stalei. Uz cehove bile su i bratovtine
koje su uz svoje vjerske ciljeve imale i ekonomske zadatke: prireivale su besplatne
pogrebe, podupirale udovice svojih lanova. Cehovi su se brinuli i za politike interese
svojega stalea.
- Katoliki pokreti. Nakon francuske revolucije vidimo kako se na svim podrujima
kranska misao sustavno istiskuje. Iz drave je Bog ve bio izbaen, iz kole se
izbacivao, a u ekonomskom se ivotu vie nije vodilo rauna o Bojim i naravnim
zapovijedima. Protiv ovog laikog duha liberalizma nastaje reakcija meu katolicima.
Na koli u kojoj se pouavalo u protuvjerskom duhu osniva se katoliko ako
udruenje sa zadaom da popravi ono to je kola pokvarila. Kad je val socijalistikih
ideja poeo osvajati radnike mase, diu se katolici i organiziraju radnitvo u radnikim
udruenjima kojima je zadaa da brane radnike interese prema katolikim naelima i
da se bore protiv nekranskog kapitalizma.
A da se bezbotvo uzmogne tui i na politikom polju stale su se osnivati politike
organizacije katolika koje su si stavile zadau da katolicima izbore utjecaj na dravni
ivot s namjerom da i dravu urede prema naelima socijalnoga Kraljevstva Kristova.
Cijelo ovo veliko gibanje kojemu je genijalne teorijske smjernice dao Papa Leon XIII. sa
svojim Enciklikama obuhvatilo je prosvijeene katolike narode i proteglo se na sve
pojave privatnoga kao i javnoga ivota, kamogod je dopro utjecaj liberalnoga laicizma.
Cijelo se ovo gibanje zvalo raznim imenima: katolika puka akcija, katolika
demokratska akcija, akcija katolika, katolika socijalna akcija, katoliki pokret,
katolika akcija i dr.
U poetku se nisu u ovom svestranom gibanju jasno razlikovale sve granice. Tek
kasnije kad se ono razmahalo Europom mogla su se u ovom opsenom gibanju
razlikovati uglavnom tri smjera: prosvjetni (odgojne organizacije, tampa, kolstvo i dr.),
ekonomsko-socijalni (briga za materijalne interese radi spasa dua) i politiki. Nije bilo
uvijek lako opredijeliti granice svim ovim smjerovima jer su u poetku isti ljudi posvuda
radili. Isto tako je ovo gibanje imalo u raznim zemljama razne oblike i prilagodilo se
raznim lokalnim potrebama.
Na nae hrvatsko tlo je presadio ovaj velebni obnovni pokret neumrli biskup Mahni.
U mnogim zemljama nastaje jedno novo formalno stanje katolikog pokreta otkako je

sv. Otac Pio XI. u svojoj enciklici "Ubi arcano Dei" upravljenoj na sve katolike svijeta,
naglasio jednu distinkciju koja se pokazala veoma potrebnom za cijelu Crkvu. On je
naglasio da Katolika Akcija odsada spada u kranski ivot vjernika i u pastirske
dunosti sveenstva. Time je sv. Otac formalno neto naglasio to je velikim dijelom ve
bilo u praksi. Katolika je akcija jedno od sredstava kojim se Crkva slui za
kristijanizaciju drutva. Ona je time suradnica Crkve u spaavanju i posveivanju dua
stvarajui takav socijalni poredak svjetovnoga drutva koji je potreban da Crkva
uzmogne u njemu nesmetano vriti svoje djelo otkupljenja i posveenja.
d) Tri su prema tome djelatnosti kako svjetovnjaci pomau Crkvu u njenoj bitnoj misiji:
obraajui nekrtene, posveujui krtene i stvarajui kranski socijalni poredak.
Da bolje uzmognemo shvatiti razliku izmeu ovoga posveivanja dua i stvaranja
kranskoga drutvenog poretka (za kojim ide Katol. Akcija) usporedit emo podrobnije
obje djelatnosti: Crkva je u svim vjekovima vrila "unutarnju" i "vanjsku" akciju.
Unutarnja je akcija isto vjerska i duhovna. Ona se zbiva u savjesti, a vani se
manifestira u bogosluju. Vanjska akcija proizlazi iz unutarnje; vri se u svjetovnom
drutvu i bez prestanka djeluje civilizatorno. To je socijalni ivot Crkve i po njemu je
Crkva postala majkom civilizacije.
Odnos je izmeu obaju akcija: im je unutarnja jaa i vanjska je jaa.
Katolika akcija je po svojem znaajnom obiljeju tek jedna djelatnost neprestane
vanjske i socijalne akcije Crkve i to jedna djelatnost koja odgovara suvremenim
potrebama.
Vjerska akcija jest oitovanje unutarnjega ivota Crkve (unutarnje Kraljevstvo
Kristovo), njezin neposredni i posebni cilj jest (unutarnji i vanjski) kult Boji te
posveivanje pojedinaca. Naprotiv Katolika Akcija ima kao posebni cilj socijalni
apostolat, i to primjenjivanjem, uvrivanjem, irenjem i obranom katolikih naela u
ivotu pojedinaca, obitelji i drutva. A jer je preduvjet svakom socijalnom apostolatu
vjerski uzgoj pojedinca, to se i Katolika Akcija bavi tim vjerskim uzgojem, ali se ona
kod njega ne zaustavlja, ve vue praktine konsekvence za apostolat u svjetovnom
drutvu. Ovaj socijalni cilj jest to filozofi nazivaju imenom "diferentia specifica" posebna razlika.
Sredstva je vjerskoj akciji, uglavnom, dao sam Spasitelj: to su sakramenti, obredi,
molitve, sakramentalija, propovijedi. Da se uzmognu postii ovi isto vjerski specifini
ciljevi, Crkva se slui i isto vjerskim udruenjima (Mar. kongregacije, Trei redovi i dr.)
To su isto vjerska udruenja jer je njihov neposredni cilj bogotovni (kult Boji) i
duhovno dobro lanova.
Katolika Akcija se slui naprotiv i nereligioznim sredstvima (kao tampom,
kolstvom, propagandom, zakonodavstvom). Nadalje je vjerska akcija vjena; trajat e
do konca svijeta dok Kat. Akcija u sadanjem obliku moe i nestati jer ona ima

specifian cilj koji je sluajan. Katolika Akcija se rodila u stanovitom povijesnom asu
kao reakcija protiv liberalnog laicizma i ona odgovara suvremenim drutvenim prilikama.
Prema potrebama se ona mijenja, raste i iezava.
I obzirom na vodstvo je razlika izmeu obaju djelatnosti: vjersku akciju vode
sveenici i oni su za nju pozvani. Naravno, svjetovnjaci pomau sveenike, ali su
sveenici upravitelji. Naprotiv je Kat. Akcija neposredno voena od svjetovnjaka, ali u
ovisnosti od crkvene vlasti.
I glede mjesta je razlika: vjerska se akcija organizira na posveenim mjestima (crkve,
bogomolje) dok drutva Kat. Akcije imaju svoje posebne prostorije izvan mjesta koja su
opredijeljena za bogosluje.
Obje se akcije meusobno podupiru: vjerska akcija propovijeda katolika naela i
posveuje due te tako olakava ostvarivanje zahtjeva Kat. Akcije. Katol. Akcija, ako joj
uspije da ostvari svoje socijalne zahtjeve to ona time pomae vjersko usavravanje
dua (brak, zakonodavstvo, sloboda Crkve, dobri javni obiaji, staleke organizacije za
zatitu materijalnih interesa katolika).
Katolika Akcija i vjerska akcija sastaju se kod vjenih ciljeva ovjeka: kod njegove
besmrtne due kojoj valja stvoriti uvjete za vrenje kreposti i za usavravanje.
Katolika Akcija je prema tome novo poglavlje velike knjige koja se poela pisati s
Kristom i Apostolima, knjige koju Crkva pie u vanjskom, svjetovnom, ljudskom drutvu.
Ova vanjska akcija Crkve dovrit e svoje djelo tek na koncu svijeta.

II. KATOLIKA AKCIJA U SKLOPU SVJETOVNJAKIH APOSTOLATA

Misao: Katolika Akcija jest mnogostruka organizirana djelatnost svih katolika,
poglavito svjetovnjaka na socijalnom polju koja stojei izvan i iznad svake politike
stranke pomae Crkvu pod vodstvom njenih pastira u njenoj bitnoj misiji spaavanja i
posveivanja dua ostvarujui u dananjem dekristijaniziranom svjetovnom drutvu
socijalno Kraljevstvo Isusa Krista.
Openito i posebno obiljeje Katolike Akcije
Openito je obiljeje Kat. Akcije da je ona suradnja svjetovnjaka u posebnoj misiji
Crkve: u spaavanju i posveivanju dua. Takva je suradnja bila u svim vjekovima. No
posebno obiljeje apostolata to ga danas zovemo imenom Kat. Akcije jest suradnja
svjetovnjaka u socijalnom apostolatu, t.j. u irenju socijalnoga Kraljevstva Kristova.
Prema tome, danas pod Kat. Akcijom ne smatramo onu djelatnost svjetovnjaka kada
ovi surauju u "izgraivanju tijela Kristova" u svjetovnom drutvu (Ef. IV, 12) - u irenju
kranstva meu poganskim svijetom. A pod njom ne razumijevamo ni samo irenje

unutarnjega Kraljevstva Bojega u duama. Posljednje ine redovito razne isto vjerske
akcije.
Katolika Akcija ima to posebno obiljeje da u svjetovnom ljudskom drutvu stvara
takve uvjete i pretpostavke da se s time usporedno moe bolje iriti unutarnje
Kraljevstvo Boje.
Jo jedno posebno obiljeje Katolike Akcije
Budui da vidimo u svim vjekovima kako svjetovnjaci ire u svjetovnom drutvu
socijalno Kraljevstvo Kristovo to je potrebno da ustanovimo razliku izmeu prijanjega i
sadanjega svjetovnjakog socijalnog apostolata.
Socijalni apostolat u prolim vjekovima sastojao se poglavito u tome da je stvarao
kranski socijalni poredak meu narodima gdje takvoga poretka nije nikada bilo.
Naprotiv, Katolika Akcija djeluje meu narodima koji su ve bili kranski, ali su zbog
liberalnoga laicizma te ope apostazije suvremenog doba stvarno zapali u poganski
drutveni poredak.
Katolika Akcija hoe Crkvi pomagati u rekristijanizaciji naroda koji su nekada ivjeli
kranski, a danas ive u liberalnoj atmosferi, i to tako da Kat. Akcija povraa u tim
narodima katoliki socijalni poredak. Moemo prema tome rei da Kat. Akcija znai za
dekristijanizirane narode u stanovitoj mjeri ono to misije za poganstvo.
Openita definicija Katolike Akcije
Iz svega reenoga moemo zakljuiti da je Kat. Akcija suradnja svjetovnjaka u bitnoj
misiji Crkve (spaavanju i posveivanju dua) i u povraanju socijalnoga Kraljevstva
Isusa Krista u dekristijaniziranom drutvu.
Specifina definicija Katolike Akcije
Danas se u Kat. Akciji nalazi velik broj organiziranih svjetovnjaka koji svi skupa idu
za socijalnom kristijanizacijom. Sve te mnoge organizacije su meusobno povezane. To
je jedinstvo u mnotvu. Velimo stoga da je Kat. Akcija mnogostruka organizirana
djelatnost. (Kod nas su dvije vrste organa koje vode tu Kat. Akciju: disciplinatorni i
koordinatorni).
U toj se Kat. Akciji nalaze katolici svih stalea, slojeva i dobi. U njoj ima mladia,
staraca, aka, mueva, ena, seljaka, radnika, uenih, neukih i dr. Ona je otvorena
svima koji smatraju socijalni apostolat svojom posebnom dunou. Ovo sve razlikuje
Kat. Akciju od npr. ekonomske akcije koja prima ljude istih ekonomskih interesa. Ovo
sve je razlikuje i od stranako-politike akcije jer politika stranka trpi u svojim redovima
samo one ljude koji se slau s njenim isto politikim programom.
Stoga moemo spomenutu specifinu definiciju Kat. Akcije proiriti i rei da je Kat.

Akcija mnogostruka organizirana djelatnost svih katolika i da ona stoji stoga izvan i
iznad svih politikih stranaka.
Budui da je ta akcija pomo to je svjetovnjaci daju Crkvi u njenoj vanjskoj socijalnoj
djelatnosti jasno je da Crkva mora voditi tu akciju. Ta akcija je radi Crkve. Kao to je
plug radi seljaka jer on njim ore isto tako je Kat. Akcija onaj plug kojim Crkva ima uzorati
svjetovno ljudsko drutvo da u nj zatim uzmogne zasaditi sjeme unutarnjega Kraljevstva
Bojega. I kao to teak sam izabire oblik pluga jer o tom obliku ovisi kako e moi
uzorati svoje polje kako e postii svoj cilj isto tako i Pastiri Crkve imaju pravo i dunosti
da odrede kakav e oblik imati ta Kat. Akcija pomou koje e oni socijalno kristijanizirati.
Stoga velimo da Katolika Akcija ima u crkvenoj hijerarhiji svoje disciplinatorno
sredite ili da radi pod vodstvom crkvene vlasti. Crkva vodi tu Kat. Akciju po biskupijama
jer ona spada u duhovnu pastvu, a vrhovna glava duhovne pastve jest biskup.
Ali, jer dananje drutvene potrebe prelaze podruje pojedinih biskupija, to biskupi
priznaju vlast nacionalnih strunih sredinjica i ove prema propisima svoga vlastitog
pravnog poretka (poslovnici) i oslanjajui se na priznanje njihove vlasti sa strane
biskupa, proteu svoju djelatnost na dijecezanske strune centrale, tj. okruja i na
pojedine organizacije koje se nalaze na podrujima pojedinih biskupija.
Jake nacionalne (interdijecezanske) strune disciplinatorne sredinjice s precizno
izgraenim pravnim poretkom kadre su da u suvremenom drutvenom kaosu budu
nosiocima djelotvorne Katolike Akcije.
esto ove jake strune nacionalne sredinjice trae radi interdijecezanskoga
zajednikog dobra prilino velike rtve slobode od podreenih dijecezanskih ili mjesnih
udruenja. To je potreba sadanjega vremena jer dogaaj koji se odigrava u jednoj
dijecezi ili pokret koji zahvati jedan kraj odmah ostavlja svoje tragove u drugoj dijecezi.
Danas nije mogue prirediti uspjenu manifestaciju, uspjean protest, uspjenu
akciju za pobijanje krivovjerja, neudorednosti, za katoliko kolstvo bez jakih
nacionalnih sredinjica koje istu i jedinstvenu disciplinu nameu svakom lanu Kat.
Akcije, bio taj u najzabitijoj gorskoj upi ili u sreditu velikoga grada.
Te strune disciplinatorne interdijecezanske centrale rade unutar svojih poslovnika
odobrenih od Crkve (Bisk. konferencija); neto slino kao to crkveni redovi rade unutar
svojih konstitucija. Sveta Stolica tek onda utjee na unutarnji rad tih redova kada se ovi
ogrijee o svoje konstitucije ili kada te konstitucije valja izmijeniti ili dopuniti. Inae,
redovi imaju u svom unutarnjem radu od Crkve potvrenu autonomiju. Slino je i s
organizacijama Kat. Akcije. Dok one rade prema svojim poslovnicima, crkvena vlast ne
zadire u njihov unutarnji rad, ali kada se ogrijee o potvreni pravni poredak ako valja
rijeiti sporove ili tota izmijeniti ili popraviti, tada se Crkva slui svojim pravom i zadire
u njihovu unutarnju djelatnost.

B. Cilj Katolika Akcije: socijalno kraljevstvo Isusa

Krista
I. KAKO BI MORALO BITI
Misao: Socijalno Kraljevstvo Isusa Krista trai da se ljudsko drutvo i svi njegovi
sastavni dijelovi zasnuju na temeljima naravnoga poretka uzevi pri tome u obzir da je
svaki pojedinac stvoren da postigne vrhunaravno dobro. Ovo vrhunaravno dobro
promie Crkva. Budui da Kat. Akcija pomae ostvarivati socijalno Kraljevstvo Isusa
Krista ona otvara Crkvi Bojoj put u svjetovno ljudsko drutvo.
Sav svjetovni drutveni poredak slui da raste mistino (otajstveno) Tijelo Kristovo.
Svi znamo da je Crkva katolika mistino (otajstveno) Tijelo Kristovo. Krist je glava, a
mi smo njegovi udovi. Kao to je glava na kriu umrla tako po svetom Krtenju i udovi
mistinoga tijela umiru. Isto tako e lanovi toga mistinog tijela s Kristom uskrsnuti.
Krist e tada biti sredite svega: mjesto sunca i mjeseca sjat e sunce Kristova tijela i
svjetlost ovoga tijela razlijevat e se na uskrsla ljudska tijela.
Konana svrha ljudi jest da dou u Kraljevstvo Kristovo. Jedino po Crkvi e doi u nj i
postii svoju konanu svrhu. Slijedi dakle da sve u svijetu, sav svjetovni poredak mora
sluiti da ljudi pripojeni Crkvi i tako Kristu uskrsnu na vjenost.
Tako, na primjer, i drava ima cilj da se brine za sreu ljudi na zemlji. Drava je
savez obitelji koje na zajednikom zemljitu tvore neovisnu zajednicu, a pokoravaju se
najvioj glavi. Slijedi da je zadaa drave da pomogne porodicama i pojedincima da
nau vremenitu sreu koja je put u vjenost. Kada, na primjer, drava pomae porodicu,
pomae ona raanje i uzgajanje djece. Ta se djeca raaju i uzgajaju da uzmognu biti
pripojena mistinom tijelu Kristovu i po tome postii konanu svrhu. Tako eto drava
daje Crkvi sastavne dijelove njezinoga tijela.
Podii u svoj znak i javit u svoj poziv narodima. - pjeva Izaija Oni e ti donijeti
(Jeruzaleme) tvoje sinove na svojim rukama i tvoje keri na svojim ramenima. Kraljevi
e biti tvoji hranitelji (tj. Drava e sluiti crkvi, da raste) i kraljice tvoje hraniteljice. Oni
e te oboavati niice (jer drava mora da uvidi da se ona tek brine za vremenito dobro
svoje djece, a Crkva se brine za njihov vrhunaravni ivot kojemu je naravni ivot tek
podloga i sredstvo) pred tobom i ljubit e prah tvojih nogu." (Iz. XLIX. 22-23).
Drava je proizala iz krila prvoga Adama.. Po prvome Adamu ljudski rod dobiva svoj
naravni ivot i eka na drugog Adama, Krista, koji e po prvom Adamu roenim ljudima
dati vrhunaravni ivot. Kao to cilj prvoga Adama lei u Kristu, tako i cilj drave lei u
Crkvi.
"ovjeanstvo ivi u vremenu samo za Krista i Crkvu u kojoj se ono preporaa za

vjenost. Tako staro ovjeanstvo (tj. drava) ima po sebi tek propadljivu i vremenitu
postojanost; staro e ovjeanstvo biti malo pomalo preobraeno iz Adama u Krista.
Ovo ovjeanstvo, u ovim bijednim i jadnim prilikama ima svoj ivot i smisao tek u Crkvi
i ostaje na ivotu tek radi Crkve. Drava titi obitelj: obitelj krije kolijevku ovjeka, a
ovjek se raa samo stoga da bude u Crkvi preporoen. "Jer nita nam ne bi koristilo
roenje da nismo zadobili otkupljenje". Adam u ovjeanstvu donosi Isusu Kristu
sastavne dijelove njegova mistinoga tijela: Crkva sabire ovu materiju, pomalo je
preobrazuje i u se pretvara: i kada ovo djelo bude dovreno prestat e sav poredak
starog ovjeka: bit e sav utopljen u novoga (II. Kor. V, 17): "Nee vie biti ni drave ni
obitelji." (Dom Grea, De l'Eglise, I. 37-38)
Tako sve ima svoje teite u Crkvi i u njenoj Glavi, u Kristu, u utjelovljenoj Rijei
Bojoj koji je konani cilj svih djela Bojih.
Sve ljudske djelatnosti i sav drutveni poredak mora stvarati preduvjete (dispoziciju)
potenom i dubokom religioznom ivotu.
Ako je nadalje svrha ovjeku da ne bude samo pripojen tijelu Crkve ve da po njemu
zaista i postigne vjenu sreu, a to se postizava kreposnim ivotom slijedi da drutveni
poredak ima cilj da ovjeku olaka krepostan ivot. A da ovjek opet uzmogne poteno
ivjeti potrebne su dvije stvari: glavna je vrenje kreposnih djela, a pomona je
posjedovanje dostatnoga broja materijalnih dobara da se mogu vriti kreposna djela.
Meu svim krepostima prvo mjesto zauzima krepost pobonosti koja nas potie da
odajemo Bogu dunu ast. Kontemplacija (duboki vjerski ivot), ivot due u
neprestanoj zajednici s Isusom jest najbolji ivot. Tako eto sav drutveni poredak ima
zadau da nam pomae vrenje kreposnih djela u aktivnom ivotu i da ova kreposna
djela stvaraju dispoziciju za razmatranje.
Evo jednoga primjera: Polovicom prologa stoljea morali su radnici dnevno raditi do
18 sati. Tako je ovjek prestao biti ovjekom. Zbog silnoga rada upravo je zaboravio na
svoje ljudsko dostojanstvo. Drava se mora brinuti da radnik ne bude izrabljivan ve da
ima dovoljno vremena da udovolji tenjama svoga duha, da se moe umno izobraavati
i da moe vriti svoje vjerske dunosti. (V. Sv. Toma: De reg. princ., I, 15)
Sav ivot mora biti tako udeen da bude proet vjerom. Ili mi ulicom, ne samo da
nas ulica ne bi smjela svojim izlozima, svojim razgovorima, svojom modom navoditi na
grijeh, ve bi nas morala poticati na krepost, morala bi svojom ljepotom poticati duu da
se uzdiemo prema izvoru svake kreposti i svake ljepote. Pravi drutveni poredak kadar
je ovjeku umnoiti sreu jer mu daje prilike bilo da poput Marte vri djela koja
odgovaraju njegovim sklonostima ili da dade Mariji, kontemplativnim zajednicama,
mogunost ivota ovdje na zemlji. Ali i Marta postaje od vremena do vremena Marijom;
to su asovi mira, molitve. Ako drutveni poredak veliku veinu ljudi potie na vrenje
kreposti i na duboki vjerski ivot, moemo ga nazvati dobrim.
Sve dakle to pomae vrenje kreposti i duboki vjerski ivot jest u skladu Bojem;

sve to prijei ovjeka da bude krepostan jest loe.

Katoliko socijalno Kraljevstvo jest onaj drutveni poredak koji ovjeku omoguuje
takav krepostan ivot pomou kojega on postie svoju konanu svrhu. Zadaa je
Katolike Akcije da pomae graditi takav drutveni poredak.
ovjek koji hoe ivjeti potpunim ljudskim ivotom treba da ivi ivotom Milosti,
ivotom sjedinjenja due s Bogom. To je jedini pravi ljudski ivot. Prema tome je jedino
ivot svetaca jedini pravi ljudski ivot; prema tome su najvia remek-djela umjetnosti
koja opisuju taj ivot ljudske due s Bogom. To su djela mistika kao sv. Tereze, sv.
Ivana od Kria. Isto tako su oni narodi najvei koji ljudskom rodu daju najvei broj
svetaca jer su sveci najsavreniji ljudi koji najbolje ive prema svrsi ljudskoga ivota.
Iz svega reenoga slijedi da je ovjek stvoren radi razmatranja (kontemplacije) due i
da sve ljudske djelatnosti moraju imati kao cilj kontemplaciju due. Unutarnje
Kraljevstvo Kristovo treba da se po Milosti iri u duama.
I svjetovno ljudsko drutvo koje je izalo iz krila Adamova ima ne samo zadau da
raa ljude koji e postati udovi na tijelu Crkve ve naravno drutvo ima takoer zadau
da Crkvi omogui da ova uzmogne djelovati na ivot ljudskih dua. Iz toga slijedi da se
cijelo ljudsko drutvo koje je u katolikim narodima preko svojih lanova pripojeno tijelu
Crkve mora tako organizirati da se u njemu stvore najbolji preduvjeti Crkvi za njenu
djelatnost irenja unutarnjega Kraljevstva Kristova. Slijedi da sve bez iznimke, iz ega
se sastoji ljudsko drutvo i to doprinosi ivotu ljudskoga drutva, anorganske tvorevine,
bilje, ivotinje, tijelo ovjeka, obitelji, stalei, politike zajednice mora se tako organizirati
da slui i pripomae kontemplaciji due, jer napokon i aktivni ivot stvara dispoziciju za
kontemplaciju. (Sv. Toma, II-II, 180, 2).
Razlikujemo naravnu i vrhunaravnu kontemplaciju. Svaki ovjek koji nije krten ivi
ivotom najdostojnijim naravnoga poziva ako razmatra na primjeru o Nepromjenjivom i
Savreno Jednostavnom Biu koje je poelo i svrha svih stvari. Svako naravno ljudsko
drutvo bez obzira na vrhunaravni poziv ovjeka tei za tim da se ostvari takav
drutveni poredak koji e omoguiti ovjeku razmatranje o spomenutoj istini, jer najvii
in ljudskoga uma moe da bude da spozna i ljubi Boga.
Budui da je ovjek odreen za vrhunaravni red, to se ljudski drutveni poredak ne
moe kod toga zaustaviti ve mora ovjeku omoguiti vrhunaravnu kontemplaciju. Ova
kontemplacija kod kranina nije naravan in, ve vrhunaravan kao uope svi ini
ovjeka koji je u Milosti. Sveti Toma definira kontemplaciju: "Simplex intuitus veritatis"
(Sum. theol., Ila Ilae, q. 180, a. I et X 6.). Kontemplacija je prema tome jednostavno
zrenje puno ljubavi Boga i boanskih stvari.
Ako je dakle takva kontemplacija in koji najbolje odgovara ovjeku koji je ponajprije
razumno bie, a zatim bie koje je uzdignuto u vrhunaravni red, slijedi da sve pa i
reorganizacija drutvenoga poretka mora davati poticaje za vrenje kreposti i time sluiti
kontemplaciji due.

I socijalno Kraljevstvo Isusa Krista stvara dispoziciju za kontemplacju due.

Kada dakle govorimo o socijalnom Kraljevstvu Isusa Krista mislimo na takvu
organizaciju ljudskog drutva - pojedinaca, obitelji, zvanja, drava, meunarodnoga
poretka - da e Crkva u tom poretku moi promicati vrenje kreposti, kontemplaciju
due - irenje unutarnjega Kraljevstva Bojega. Stoga je bezuvjetno potrebno da se iri
ovo socijalno Kraljevstvo Kristovo. Jedno suvremeno sredstvo pomou kojega Crkva iri
to Kraljevstvo jest Katolika Akcija.
U emu je socijalno Kraljevstvo Isusa Krista?
Socijalno Kraljevstvo Kristovo utjee na vrenje kreposti i duboki vjerski ivot (na
kontemplaciju due). Naravni svjetovni drutveni poredak stvara uvjete da se uzmogne
iriti vrhunaravni ivot. Krist je poetnik cilju (vrhunaravnom ivotu), ali je on istodobno
poetnik sredstvu (naravnom poretku). Kao to je On izvor vrhunaravnih dobara isto
tako je on poetnik naravnoga drutvenog poretka koji je radi vrhunaravnoga. Prema
tome, ako svjetovni drutveni poredak eli da udovolji vrhunaravnome cilju treba da je i
on udeen po zakonima Kristovim.
Koji su, dakle, zakoni Kristovi u naravnome redu?
Krist koji je sve stvorio, mora biti Kralj svih ljudi; slijedi da je Kralj svih obitelji, zvanja,
politikih zajednica i cijeloga meunarodnog drutva. On je svim ovim organizmima dao
naravne zakone ivota i razvoja. Ti zakoni dolaze od Krista. Prema tome sve te
zajednice trebaju djelovati prema tim od Krista danim naravnim zakonima. Tako se na
primjer obitelj po naravi mora brinuti za raanje i uzgajanje djece; drava se mora po
naravi brinuti za javno blagostanje graana. Takav naravni drutveni poredak je dobar,
ali nije dovoljan, jer ovjek nije stvoren da postigne svoju svrhu u naravnim dobrima ve
u vrhunaravnima.
Da uzmogne nastati katoliko ili Kristovo socijalno Kraljevstvo potrebno je da sve
organizacije raunaju s vrhunaravnim ciljem ovjeka: potrebno je da brak bude
sakramentom i da djeci olaka da postignu svoj vrhunaravni cilj; roditelji moraju odgajati
djecu u duhu Crkve Boje.
Isto se i politiko drutvo ne smije zadovoljiti time da Bogu odaje ast, ve je ono
duno da prizna i prigrli pravu to jest katoliku vjeru i da Bogu odaje ast po zakonima
koje odreuje ta vjera. Politiko drutvo mora promicati tu vjeru i mora joj staviti svoju
vlast - vremeniti ma - na raspolaganje, da ona iri unutarnje Kraljevstvo Boje.
Ista naela moemo primijeniti na kolstvo koje treba odgajati u strahu Bojem i
osjeanju s Crkvom. Takoer i ekonomski ivot treba se urediti prema Kristovim
zakonima pravde i ljubavi.
Ako se cijelo ljudsko drutvo i svi njegovi sastavni dijelovi urede prema izloenim
naelima koja zahtijevaju organizaciju na podlozi naravnih i evaneoskih zakona tada

imamo u punoj mjeri ostvareno socijalno Kraljevstvo Isusa Krista u svjetovnome

drutvu.

II. KAKO JE DANAS

Crkva je sputana u liberalnom laiciziranom drutvu
Crkva ivi danas meu narodima. Ali dananje drutvo nije onakvo kakvo bi moralo
biti. Nema danas socijalnoga Kraljevstva Kristova. Posluit emo se jednom
usporedbom.
Ljudsko je drutvo slino jednoj velianstvenoj palai sa tisuu stupova, soba,
sobica, pregrada, stepenica, potpornja i nakita. Doao je velik potres i uzdrmao je tu
drutvenu zgradu do temelja. Zgrada se sruila. Neki stupovi su jo ostali; jo se mogu
raspoznati mjesta kuda su vodile stepenice gdje su bile sobe. Neke su se sobe i
sauvale; ali nema prave veze meu pojedinim dijelovima ove razruene zgrade. Vjeto
oko ipak i po ovim ruevinama iz kojih jo stre i neki zidovi moe prepoznati glavnu
konstrukciju te palae.
Predoite si tu palau!
Dok je bila cijela Crkva je u njoj mogla djelovati. Crkva je poput divne gospoe ila
od sobe do sobice, od kata do kata i posvuda je dijelila svoje darove i svoja
dobroinstva. Nije bilo ni jednoga jedinog mjesta u toj ogromnoj palai kamo ne bi dopro
njezin blagoslovni utjecaj. Ali otkako je nastao uasni potres ostala je zatvorena u
jednom ogranienom odjelu te palae koji se nije posve razruio.
Istina, glas je Crkve i sada jo veoma jak i ona dovikuje i stanovnicima onih odjela
razruene palae kamo sama ne moe dospjeti. Nema vie pregrada, stepenica koje su
povezivale stale sa staleom, narod s narodom. Ona bez prestanka gradi, iako je
mnogi prijee, te veze i stepenice; i jednom e joj ipak uspjeti da razruenu zgradu
obnovi.
Te stepenice treba opet podignuti, mnoge zidove nanovo sazidati, nakite postaviti,
tete popraviti i tako omoguiti Crkvi djelatnost na svim podrujima; jednom rijei, valja
opet uspostaviti socijalno Kraljevstvo Isusa Krista.

III. POMO CRKVI: KATOLIKA AKCIJA

Katolika Akcija ostvaruje socijalno Kraljevstvo Isusa Krista i time omoguuje
djelatnost Crkvi u svjetovnom drutvu
Pape su u svojim enciklikama upozorili na suvremenu anarhiju koja vlada u
ljudskome drutvu. Enciklike Leona XIII., Pija X., Benedikta XV., Pija XI., te prijanjih
Papa na veleban nain slikaju ruevine sadanjega drutvenog poretka i pokazuju nain
kako e se opet uspostaviti socijalno Kraljevstvo Kristovo. Leon XIII. dao je veliajne
teorijske smjernice to su ih kasniji Pape i praktino poeli provoditi u ivot. Jedno od
najuspjenijih sredstava da se ostvari plan obnovljenja to ga Pape iznose u svojim
enciklikama jesu organizacije Katolike Akcije. Prema tome je prouavanje Papinih
enciklika bitno potrebno za svaki rad u Kat. Akciji.
Ta Katolika Akcija ide za tim da laicizirano liberalno ljudsko drutvo opet uini
kranskim, t. j. da uredi pojedine stanice ljudskoga drutva tako da Crkva u njemu
moe nesmetano vriti svoje boansko poslanje. Time je Kat. Akcija postala sredstvom
Crkve za socijalnu kristijanizaciju.
Glavni radnici u Katolike Akciji jesu svjetovnjaci pod vodstvom Crkve
Kat. Akcija ima svoj opredijeljen djelokrug rada. Ona djeluje u svjetovnom ljudskom
drutvu koje je proisteklo iz Adamovoga krila. Ovo svjetovno ljudsko drutvo ima svoj
poseban poredak koji nije izravno ovisan od Crkve. Drave imaju i svoj autoritet, svoju
suverenost koja nije direktno ovisna od Crkve. Svjetovnjaci vladaju dravama; oni su
suvereni svjetovnoga drutvenog poretka.
Upravo u tom svjetovnom drutvenom poretku u kojemu vladaju svjetovnjaci treba
provesti socijalnu kristijanizaciju. Jasno je da e oni prema tome sami u svojoj vlastitoj
kui provoditi tu katoliku obnovu.. Ne rade neovisno. Tu obnovu u kui u kojoj su oni
gospodari oni provode po uputama Crkve.
Crkva najbolje zna kako mora biti ureeno ljudsko drutvo, ta palaa svjetovnjaka,
da ona, Crkva, uzmogne u njoj tititi unutarnje Kraljevstvo Boje, "Kraljevstvo istine i
ivota; Kraljevstvo svetosti i milosti; Kraljevstvo pravde, ljubavi i mira." (Praef. Festi Jesu
Christi Regis.) Slijedi da je Kat. Akcija svjetovno sredstvo kojim Pastiri Crkve ostvaruju
Isukrstov drutveni poredak.
Dvostruko vodstvo u Katolikoj Akciji
Imamo u Kat. Akciji u umanjenom obliku sliku dvaju suvereniteta: svjetovnoga i
duhovnoga. Katolikom Akcijom ravnaju svjetovnjaci ukoliko su oni suvereni
svjetovnoga poretka i ukoliko oni dobivaju od Providnosti najvie sposobnosti da
ravnaju svjetovnim drutvenim poretkom; Katoliku Akciju vode zastupnici Crkve jer je
Kat. Akcija ustanovljena radi Crkve da se uzmogne iriti pomou socijalnoga Kraljevstva
Kristova unutarnje Kraljevstvo Boje. Velimo stoga da u Katolikoj Akciji imamo

dvostruko vodstvo.
Crkva ima tek indirektnu vlast nad dravom, dok u Kat. Akciji ona nad svjetovnim
vodstvom ima izravnu vlast, da vlast svjetovnjaka u Kat. Akciji vrijedi zato jer je ona
njima priznata od Crkve. Ovisi o Crkvi koliku e slobodu kretanja dati svjetovnjacima u
Kat. Akciji.
Dananji vijek koji graanima daje veliku slobodu kao da trai iz psiholokih i
pedagokih razloga od Crkve da svjetovnjacima koji rade i vode Kat. Akciju dade to
vie slobode i da se kategoriki slui svojom vlau tek u spornim pitanjima, a inae se
zadovoljava u organizacijskom djelovanju kao takovom direktivnim utjecajem.
etiri djelatnosti u Katolikoj Akciji: direktivna (hijerarhija), odgojna (sveenici),
organizatorna (svjetovnjaci po direktivama sveenika) i administrativna
(svjetovnjaci).
Iz reenoga slijedi da u Kat. Akciji moramo razlikovati etiri vrste djelatnosti:
a) ope reformne direktive daju sv. Stolica i biskupi
b) odgojnu: valja uputiti svjetovnjake u Kraljevstvo Boje i u sredstva kako se ono
postie. Za taj su posao u prvom redu pozvani sveenici;
c) organizatornu: ovo Kraljevstvo Boje valja iriti meu lanovima svjetovnoga drutva.
Te lanove valja uzgajati za Kat. Akciju. Svjetovnjaci su redovito najspretniji da provedu
organizaciju Kat. Akcije jer je ta Kat. Akcija svjetovnjaka organizacija i ureuje se
redovito prema onim naelima prema kojima je organizirano svjetovno drutvo i u
kojemu su svjetovnjaci suvereni. Ali, jer ta organizacija ima sluiti Crkvi slijedi da
svjetovnjaci u tom organizatornom poslu imaju raditi prema direktivama zastupnika
Crkve
d) napokon dolazi sav administrativni posao koji trebaju redovito obavljati svjetovnjaci
jer taj posao po sebi ne zahtijeva specifini sveeniki utjecaj.
Katolika Akcija sudjeluje u vrhunaravnim dobrima Episkopata jer istodobno dok
promie socijalno Kraljevstvo Isusa Krista iri i unutarnje Kraljevstvo Boje i radi
za vjeno Kraljevstvo Slave.
Kat. Akcija jest djelatnost odabranih svjetovnjaka, odabranoga dijela Crkve koja
slua. Oni su nerazdruivo privezani uz nauavajuu Crkvu. Uslijed te tijesne veze
Katolika Akcija postaje ona dionicom onih vrhunaravnih plodova koje ubire sam
Episkopat. Opet emo se posluiti jednom usporedbom:
Kroz uiteljstvo Crkve Boje, kroz papu i zbor apostolskih nasljednika biskupa kao da
jure, kao kroz koncentrine ljebove mlazovi boanskoga ivota. Duh Sveti iba te
bujice ivota koje bez prestanka neizmjernom brzinom struje kroz posveenu hijerarhiju.

ini se da je nauavajua Crkva kao divska turbina koja se uslijed tih mlazova ivota
to kroz nju struje vrti nepojmljivo velikom brzinom i to oko svoje osi - oko papinstva - i
za vrijeme te strelovite kretnje daje neuvene zvukove: jee kao srebro, kao zlato, kao
prozirni kristali.
Katolika Akcija se tijesno privezala uz nauavajuu Crkvu i postala je dionicom toga
ivota; dola je u vrtlog ovoga nadnaravnog gibanja. Ona se privezala uz ovu turbinu u
rotaciji, uz ovaj ivot nauavajue Crkve i poela je sama ivjeti tim ivotom; kao da
nema vie razlike izmeu oba ivota; ivot hijerarhije ujedno je i ivot Kat. Akcije.
A Katolika Akcija ulazi svojom vrhunaravnom rotacijom u svjetovno ljudsko drutvo i
ovo stavlja u gibanje. Ona unosi u svjetovni poredak mlazove i strujanje vrhunaravnoga
ivota episkopata.
ovjek dobiva dojam promatrajui ovaj boanski ivot Crkve kako se preko
hijerarhije razlijeva u sve stanice ljudskoga drutva da iz dana u dan sve vema raste;
dobiva dojam da se turbina Crkve Boje od asa do asa, od godine do godine, od
stoljea do stoljea sve veom brzinom vrti i da e na kraju vjekova ova rotacija postati
tako strelovito brza da e sva Crkva Boja poput kakvoga neizmjernog zvrka sa zemlje
poletjeti u vis, u Nebo, otrgnuvi sa zemlje sve to je bilo dionikom toga gibanja.
To je tek vizija. Pokazuje slikovito kako ivot struji kroz Crkvu Boju i kako sve to se
tijesno privezuje uz Crkvu kao to to ini Kat. Akcija postaje dionikom ovoga velebnog
ivota.
Sredstva Katolike Akcije da postigne socijalno Kraljevstvo Isusa Krista
Misao: Budui da Katolika Akcija ima osim opeg asketsko-mistikog cilja i
specifini cilj da izgrauje unutarnje i vanjsko socijalno Kraljevstvo Isusa Krista, a jer je
bitni preduvjet socijalnog apostolata temeljita izobrazba uma prilagoena staleu, slijedi
da Kat. Akcija uzgaja ponajprije asketsko-mistiki (ako se tko drugi ne pobrine za taj
uzgoj) i daje filozofsko-teoloku izobrazbu uma prilagoenu staleu ako tomu prouava i
primjenjuje onu znanost koja se posebno bavi socijalnim Kraljevstvom Kristovim, tj.
katoliku sociologiju i to poglavito ona poglavlja na koja upozoravaju papine enciklike
odnosno poslanice i upute nadlenih biskupa.
U sreditu nastojanja Katolike Akcije jest ascetika i mistika.
Iz svega dosadanjega vidjesmo da sva ljudska djelatnost mora ii za tim da ljudskoj
dui olaka to dublji vjerski ivot (kontemplaciju). Imati milost na zemlji, a slavu na
Nebu jest cilj svih ljudskih nastojanja. Ako se enimo na je cilj da si pomou obitelji
olakamo ivot da izbjegnemo grijehu te da uzmognemo bolje vriti volju Boju:
raanjem i uzgajanjem buduih sudionika Kraljevstva Bojega; ako se bavimo
ekonomskom akcijom elimo sebi i drugima priskrbiti materijalnih dobara; ekonomska
akcija ide za tim "da pobolja stanje onima koji ive od rada svojih ruku, da im omogui
da postepeno osiguraju svoju budunost, da mogu slobodno i javno vriti krepost i

izvravati svoje vjerske dunosti, da osjete da su ljudi, a ne ivotinje, krani, a ne

pogani, da onda lake i s vie ara pohrle prema onom Jedinom i Potrebnom Dobru,
prema onom najuzvienijem dobru radi kojega smo stvoreni". (Leon XIII., Graves de
communi).
togod radili sva djela moraju ii za tim da se u svijetu ini to manje grijeha i to
vie zaslunih djela. Sve mora promicati tenju ljudske due za savrenstvom. Budui
su ascetika i mistika znanosti o kranskom savrenstvu slijedi da ove dvije znanosti
moraju stajati u sreditu svih ljudskih nastojanja. A jer lanovi Katolike Akcije na
poseban nain hoe ljudima omoguiti nastojanje za savrenstvom - ostvarivanjem
socijalnoga Kraljevstva Kristova - to je jasno da i u organizacijama Katolike Akcije
ascetika i mistika te provoenje njihovih naela moraju stajati u sreditu svih nastojanja.
Tamo gdje je katoliki ivot tako razvit da uz Kat. Akciju brojno cvatu isto vjerska
udruenja pravilno je da ova vjerska udruenja uglavnom preuzmu brigu oko
asketsko-mistikog uzgoja i ivota svojih lanova te da i Kat. Akcija taj uzgoj i ivot
redovito crpi iz vjerskih udruenja.
Opa izobrazba lanova zahtijeva katoliku izobrazbu uma
Istina je, lanovi se Kat. Akcije izobraavaju da postanu strunjaci u socijalnom
apostolatu. Ali, prije negoli je katolik strunjak u jednoj djelatnosti katolikog apostolata
mora posjedovati onu opu katoliku izobrazbu uma koja se trai i od nestrunjaka.
Svi su katolici duni da djeluju kao apostoli, ali svi ne mogu da postanu socijalni
apostoli. Prije, dakle, negoli netko postane socijalnim apostolom, bezuvjetno je potrebno
da zna s katolikoga gledita prosuivati svoj zanat, svoje ivotno zanimanje; svaki
svjesni katolik mora prema tome dobiti onu izobrazbu uma koja odgovara njegovom
staleu.
Katolika Akcija mora se brinuti za ovu opu izobrazbu jer je openita izobrazba
uvijek preduvjet specijalne. Tako, na primjer, atvo koje se nalazi u organizacijama
Katolike Akcije treba dobiti sustavnu pouku o svim onim predmetima koji tako rei
tvore njegov svakodnevni ivot. U srednjoj koli valja aka nauiti katoliki misliti o
povijesti, umjetnosti, filozofiji i dr., o svim onim pitanjima o kojima se u koli govori. Na
sveuilitu se obino unutar sveuilinih drutava osnivaju sekcije koje odgovaraju
struci to je aci prouavaju: historijska, medicinska, literarna itd.
Ova opa izobrazba uma jest preduvjet svakoga rada u Kat. Akciji, jer lan Kat.
Akcije jest prije svega lijenik, advokat, ratar, radnik, trgovaka namjetenica, uiteljica,
i svi ovi prije negoli ele uspjeno socijalno djelovati moraju posjedovati izobrazbu uma
koja odgovara njihovome staleu.
A jer su filozofija i teologija preduvjet svake umne izobrazbe slijedi da su sustavni
filozofsko-teoloki teajevi (naravno uvijek prilagoeni stupnju izobrazbe lanova) bitni
preduvjet za apostolat Katolike Akcije. Oko ovoga se filozofsko-teolokog

izobraavanja treba kretati prouavanje ostalih disciplina koje su u blioj vezi sa

staleom lanstva (estetska, medicinska, kolska itd. sekcija).
Tko nema temeljitu katoliku izobrazbu uma nee nikada moi djelovati
kristijanizirajui upravo ondje gdje ovjek provodi velik dio svoga ivota, a to je meu
ljudima svoga zvanja (u uredu, radionici, sveuilitu, u kolskoj klupi itd.).
Vlastitu organizaciju valja izgraditi u duhu socijalnoga Kraljevstva Kristova
(unutarnje socijalno Kraljevstvo Isusa Krista)
Ponajprije, prije negoli se pree na vanjsku djelatnost, valja u vlastitim redovima
ostvariti socijalno Kraljevstvo Kristovo. Vlastitu organizaciju valja tako urediti da u njoj
lanovi imaju to manje prilike grijeiti i to vie poticaja na kransko savrenstvo. U
tome je sva mudrost drutvenoga poretka; takav poredak valja najprije ostvariti u
vlastitim redovima. Stoga ovo socijalno Kraljevstvo nazivamo internim za razliku od
eksternoga, vanjskoga, koje obuhvaa sav drutveni ivot u dravi. Interno je
Kraljevstvo tek kola eksternoga.
Prije negoli se lanovi Kat. Akcije teoretski upute u sve zakone socijalnoga
Kraljevstva, oni to Kraljevstvo ve proivljavaju u vlastitim redovima. Jedino u tim
organizacijama se u dananje doba stvara katolika dravljanska svijest, stvara onaj
dravljanski odgoj koji je kadar da dravu uredi po naelima socijalnoga Kraljevstva
Kristova.
Ne moe se dovoljno istaknuti kako je vano za ostvarenje katolikog drutvenoga
poretka da se ostvari ovo unutarnje Kraljevstvo, i to iz ova etiri razloga:
a) radi ljudi kao pojedinaca: u tom poretku ne bi bilo neednih plesova, neednih
razgovora, needne mode, besramne tampe, bezvjerstva, loih predstava itd. Ovaj
idealni poredak unutar Katolike Akcije upuuje da ni graanska vlast ne smije trpjeti
neednih plesova, neednih razgovora, besramne tampe itd.
b) ovaj ivot u Kat. Akciji uzgaja za legalnu pravednost. Legalna pravednost zahtijeva
da tono vrimo zakone i nuka nas da priznajemo velika dobroinstva to ih dobivamo
od drutva. Ta nas pravednost potie da snosimo opravdane namete koje stavlja na nas
drutvo i da drutvu uinimo one usluge koje od nas iekuje. Budui da je zajedniko
dobro vrednije od dobra pojedinca, ima sluajeva kada pojedinci moraju rtvovati jedan
dio svojih dobara radi zajednikog interesa; moraju rtvovati jedan dio svoje slobode,
katkada i sam ivot. - Kranski poredak u dravi bezuvjetno trai da se potuje ta
legalna pravednost. To je preduvjet utjecaju Crkve na ljudsko drutvo.
A gdje da se odgojimo za ovu legalnu pravednost? Upravo zato su najzgodnije
organizacije Kat. Akcije. Nju vode svjetovnjaci. One rade pod vodstvom centrala koje se
esto proteu na dravne teritorije. Te centrale radi zajednikog dobra esto nameu
drutvima i lanovima razne obveze: lanarine, trae izvjetaje, polaganje rauna za
svoju djelatnost. Centrale trae da drutva svoju linu slobodu djelomino suze na korist

zajednikoga dobra. A zauzvrat opet centrala alje drutvima predavanja, izdaje im list,
ini ih dionikom jedinstvenog idejnog pokreta. Stoga moemo rei da u dananje
vrijeme nema zgodnijega sredstva za dravljanski uzgoj upravo od tih organizacija Kat.
Akcije koje rade pod ravnanjem nacionalnih centrala. Uzmite jo drutvene sastanke,
odborske sjednice, glavne skuptine cijelih Saveza koje slie parlamentima i svatko e
lako uvidjeti veliko znaenje Katolike Akcije. U njoj se odgajaju dravljani koji e biti u
stanju da u dravi ostvare kranski poredak. Kao to je npr. benediktinski red dao
Crkvi preko 20 papa, 5 crkvenih nauitelja, oko 57 000 poznatih svetaca, analogno Kat.
Akcija treba odgajati budue voe svjetovnoga drutva, ideologe kranskog svjetovnog
poretka; dravi treba dati to vie dobrih dravljana i rodoljuba, a Crkvi svetaca.
c) ni bez distributivne pravednosti nema kranskoga dravnog ivota. Ova pravednost
se odnosi na dunosti drutva prema pojedincima. Ova dijeli zajednika dobra i namete
prema pravednosti i pravinosti. titi pojedince: njihova prava i njihove bitne interese.
Svaki lan Kat. Akcije vidi vanosti centrala i naui prosuivati rad tih centrala. Isto tako
e znati uvidjeti vanost drave, ali e takoer u Kat. Akciji nauiti kontrolirati dravne
organe u njihovom radu prosuujui koliko vlastodrci ostvaruju Kristov socijalni
poredak ili se od njega odaleuju.
d) napokon je komutativna pravednost koja ureuje odnos pojedinih graana
meusobno i trai da se titi privatno vlasnitvo, dobra due i tijela, te dobar glas. I za to
se brine odgoj u Kat. Akciji.
Sve dakle to dravljanin mora znati da uzmogne uspostaviti u dravi socijalno
Kraljevstvo Isusa Krista on to ve proivljuje unutar svoje organizacije koja radi pod
vodstvom velikih nacionalnih centrala.
Stoga se nee nikada dovoljno panje svratiti na to precizniju izgradnju cijeloga
pravnog poretka u Kat. Akciji. Ona mora biti pravna organizacija s tonim zakonima,
poslovnicima, prirunim knjigama koje tumae sav pravni poredak. U tim poslovnicima
valja predvidjeti svaku vaniju prigodu: skuptinu, izlet, zabavu, putovanje, izbor,
vjersku manifestaciju. Sve mora biti tako ureeno da ti poslovnici svedu grjene prigode
na minimum, a dadu to vie prigode za stjecanje kranskoga savrenstva.
Kat. Akcija, ako hoe dobro odgajati za socijalno Kraljevstvo Kristovo treba bdjeti
nad tim da lanovi zaista u ovoj koli dravljanskoga ivota udovoljavaju tono svim
dunostima: legalnim i komutativnim, a centrala da se ne ogrijei o svoju distributivnu
dunost.
Tako npr. redovno i savjesno plaanje lanarine, redovito ispunjavanje preglednica,
strogo vrenje svih paragrafa Poslovnika znai na oko malenkostima stvarati preduvjete
socijalnom Kraljevstvu Kristovom. Ljuto se vara tko misli da se bez tono
opredijeljenoga pravnog poretka moe dravljanski odgajati, odgajati za apostolat u
naravnom ljudskom drutvu u kojemu valja ostvariti socijalno Kraljevstvo Kristovo. Bez
ove naravne pravne podloge Crkva nee nikada moi u svjetovnom drutvu nai
dovoljno preduvjeta za slobodan razvoj. A u Inkarnaciji i Crkvi jesu kako vidjesmo

usredotoena sva djela Boja.

Valja stoga da je Kat. Akcija interno socijalno Kraljevstvo Kristovo, poetak velikoga
socijalnog Kraljevstva koje e obuhvatiti cio drutveni ivot.
U tom internom Kraljevstvu se ljudi posveuju sakramentima i rade pod majinskom
paskom Crkve koja gleda jesu li svi njihovi ini u skladu s Bojim zakonima. Isto tako e
morati biti u cijelome ljudskome drutvu; i u njemu e Crkva imati onaj utjecaj na sve
ine privatnoga i javnoga ivota, tamo od pojedinaca preko obitelji i zvanja do drave
kao to je to ve donekle bilo ostvareno u Europi u XIII. stoljeu. I tamo e morati vladati
slian odnos izmeu Crkve i drave kao to je u Katolikoj Akciji npr. izmeu duhovnika
i drutvenoga predsjednika; idealom mora biti da i u dravi katolika vjera postane
dravnom vjerom kao to je ona slubena vjera svakog udruenja Kat. Akcije.
Sociologija u slubi eksternoga socijalnog Kraljevstva Kristova
lanovi Kat. Akcije moraju postati socijalni kristijanizatori. Radi toga oni moraju i
teoretski nauiti to je drutvo, iz kojih se dijelova sastoji i prema kojim zakonima sve te
sastavne dijelove i cijelo drutvo treba urediti. Iz toga slijedi da u Kat. Akciji valja
prouavati nauku o ljudskome drutvu - sociologiju. Prouavanje i primjena sociologije
prema tome spada u bitni i posebni dio radnoga programa Kat. Akcije.
Sociologija spada u filozofiju, a grana je specijalne etike. Ona govori o obitelji, dravi
i meunarodnom drutvu i o onome to je s tim u vezi. Budui da je ovjek odreen za
vrhunaravno dobro to nije dovoljno sociologiju prouavati samo u svijetlu zdravoga
razuma, ve je treba promatrati u svijetlu objave. Brak nije samo nerazrjeiva zajednica
jednoga mua i jedne ene, radi raanja i odgajanja djece, ve je takoer i sakrament.
Prouavanje i primjena papinih enciklika i biskupskih smjernica ukoliko su socioloke
spadaju u bitni radni program Kat. Akcije.
Nisu uvijek u svijetu iste potrebe. Liberalni laicizam iako je uzdrmao temeljima
drutvenoga poretka sad se vie oituje na polju kolstva, drugi puta opet na
ekonomskom ili dravnom polju. Papinstvo koje promatra cijelo ovjeanstvo s
uzvienoga mjesta najbolje vidi razne potrebe vremena i stoga vidimo kako pape u
svojim enciklikama upozoravaju na razna suvremena zla i upuuju na sredstva kojima
e se ta zla suzbiti. Pio IX u Silabu pie o suvremenim zabludama, Leon XIII o
socijalizmu (Quod Apostolici muneris), o braku (Arcanum), o autoritetu (Diuturnum illud),
o framasonima (Humanum genus), o kranskom ustavu drava (Immortale Dei), o
slobodi (Libertas), o radnikom pitanju (Rerum novarum) itd.
Enciklike po tome upozoravaju na ona poglavlja iz sociologije koja su najsuvremenija
i stoga prouavanje i primjenjivanje tih enciklika spada u bitni dio radnoga programa
Katolike Akcije.
Ali jer su u pojedinim biskupijama opet posebne prilike, to biskupi u skladu s papinim

enciklikama i uputama opet daju posebne smjernice za socijalnu kristijanizaciju za svoje

biskupije. Tako je prouavanje i primjenjivanje tih biskupskih socijalnih smjernica
takoer bitni dio rada Kat. Akcije u dotinoj biskupiji.
Trostruk je neposredni cilj Katolike Akcije:
a) generiki asketsko-mistiki (koji odgaja uglavnom volju) i filozofsko-teoloka
izobrazba uma prilagoena staleu;
b) socioloki (iriti unutarnje i vanjsko socijalno Kraljevstvo Isusa Krista)
c) apostolski
Iz svega reenoga doli smo do zakljuka da Katolika Akcija ima zadatak da
ostvaruje socijalno Kraljevstvo Isusa Krista. To ona ostvaruje na taj nain da svojim
vlastitim lanovima dade ponajprije dobru asketsku izobrazbu tako da sve ine iz
vrhunaravnih motiva: da se time uzmogne Bog proslaviti i ljudima omoguiti da
spoznaju i uzljube ono jedino dobro radi kojega su stvoreni. Takvi bi morali biti svi ljudi,
ali Kat. Akcija posebno odgaja asketsko-mistiki - ako taj posao ve ne izvre
isto-vjerska udruenja - jer se od apostola vie trai nego od drugih.
Iza toga slijedi da lanovima Kat. Akcije valja dati temeljitu izobrazbu uma da ovi
uzmognu svojim radom svome staleu dati onu funkciju u ljudskom drutvu koju mu
namijenjuju Boji zakoni. Ovo promatranje svih praktinih i spekulativnih zvanja u vidu
kranskih naela preduvjet su svakome apostolatu jer prije svega treba apostolski
djelovati u vlastitoj okolici vrei tono onako svoje staleke dunosti kako to interes
samoga stalea zahtijeva i imajui osim toga onu openitu kranski orijentiranu
izobrazbu koju posjeduje i njegova okolina. Tako se, na primjer, od jednoga katolikog
lijenika ne trai samo da je on dobar lijenik ve takoer da on zna odnos izmeu
lijenike znanosti i morala, da zna moralne uzroke raznih bolesti; osim toga jer se on
kree u drutvu naobraenih ljudi mora imati i opu izobrazbu u knjievnosti, povijesti,
radiotelefoniji i slino, ali to naravno sve kranski orijentirano. Ova njegova opa i
posebna lijenika izobrazba preduvjet su njegovom socijalnom apostolatu.
Takav se odgoj i treba dati u drutvima Katolike Akcije. Usporedno s time valja u
vlastitim redovima ostvarivati takav pravni poredak koji e lanstvu zajamiti kretanje u
takvom drutvu gdje su grjene prigode svedene na najmanju mjeru, a poticaji za
vjersko-moralno usavravanje veoma jaki. Uz ovo unutarnje ostvarivanje katolikog
socijalnog poretka valja naroitu panju posvetiti prouavanju i primjenjivanju sociologije
te znanosti o ljudskom drutvu (o obitelji, o slubenom, graanskom i meunarodnom
drutvu), inei to poglavito u vidu papinih enciklika i nadlenih biskupskih uputa.
Zajedno s tim ostvarivanjem socijalnoga Kraljevstva Kristova u svjetovnom drutvu
stvaraju se Crkvi preduvjeti da iri unutarnje Kraljevstvo Boje i tako Katolika Akcija
postaje dionicom bitne apostolske misije Crkve: u spaavanju i posveivanju dua.

Doi gospodine Isuse!

(Sv. Ivan apostol. zatitnik Hrvatskog Orlovstva u Apokalipsi (Otkrivenju)
22, 20)