EIYA J ISLAMSKI

POGLEDI IYA WOT

Studija
ENA l ISLAMSKI POGLEDI
NA IVOT
Sastavio
Senaid Zajimovi
Lektor
Hanka Kadribegovi
Obrada
M. Kanti
Recenzent

Muhammad Pora
Am man-JORDAN
1416-1996

"Zemaljski ivot je blago,

a najvee blago ovoga
svijeta je dobra i
posluna ena." (Hadis)

8/SM/LLAH/RRAHMANIRRAHIM

Uvod
Hvala Allahu Gospodaru svjetova.
Neka je salavat i selam na Njegovog
Poslanika
Muhammada, sallallahu alejhi
ve sellem.
Najistinitiji govor je Allahov
govor,
a
najbolji
put
je
put
Muhammada, sallallahu alejhi ve sellem.
Gospodaru moj, na Tebe se oslanjam
od Tebe pomo i uputu traim.

Pokuat u da u ovom kratkom

izlaganju, u domenu svojih mogunosti,
obradim pet aktuelnih problema vezanih
za enu i njenu ulogu u okvirima
islamskog uenja. Tih pet cjelina su
slijedee:
- ena kao ravnopravni lan ljudske
zajednice,
- ena prije Islama i u Islamu,
- ena kao majka i lana emancipacija,
- ena kao supruga,
- Obrazovanje ene i stav erijata po
tom pitanju.
O eni je potrebno govoriti, iako je to
veoma esta tema, zbog
toga to
postoje pogrena, moda zlonamjerna
tendenciozna miljenja o neravno
pravnom poloaju ene u
Islamu, a
posebno to takva miljenja, esto puta
nalaze svoju potvrdu i u praksi nekih
primitivnih muslimanskih sredina.

1.

ena kao
ravnopravni lan
ljudske zajednice;
Prije svega da
kaemo; ena je
ljudsko bie kao i mukarac i od iste
su

vrste kao to Kur'an kae:

...

"Vi

ste

iste

vrste':1 l u tom

pogledu nema nikakvih razlika. Kada je

Allah
stvorio Adema, stvorio je i Havu.
U

'

'

vas

stvorili

ene." 2)

Ul Li

"

...1) ? l.:.AL.:.
'

Ul

stoji:

ajetu

drugom

"O ljudi, Mi smo

od jednog ovjeka i jedne

IS
(' 1'_JAJ.:1'(.,)"Ul r:.
21::.,_ .J1 ('"""<)

('"" i.,?,

... Jj Jb:,) \) J
#

"0 ljudi,

bojte se Gospodara koji vas od jednog

ovjeka stvori, i od njega njegovu drugu
1 Suretun-Nisa': 25.
2
suretui-Hudurat: 13.

stvori." 3> S obzirom na to da je ena

potpuno ravnopravna
s ovjekom kao
ljudska vrsta, Islam ju je uinio ravno
pravnom s njim
u pravima i du
nostima, uope. Kada god se Kur'an
obraa mukarcu, obraa se i eni. Tu
je upotrebljen izraz "O ljudi" ili "O
vjernici", u to spadaju i jedni i drugi. A
razlike izmeu ene i mukarca u nekim
pravima su dole s obzirom na njihove
prirodne razliitosti i
razliite uloge u
pojedinim segmentima ivota. Moramo
obratiti panju
na to, da ako je Islam
uskratio pravo eni u nekim okolno
stima, nadomjestio je
to uskraenje
neim to je bolje iz druge oblasti, ili je
ono bilo dobro za nju i u njenu korist.
Postoje odreene fizike i
duevne
razlike meu spolovima i zbog njih je
dolo do pravljenja i odreenih razlika u

3suretun-Nisa': 1.

nekim pravima
ostavtine).

dunostima

{primjer

2. ena prije Islama i u Islamu;

Da bi nam bio potpuno jasan
poloaj ene u Islamu, moraemo se
osvrnuti na njen status prije Islama. Pri
tome, ne znam, da li je uope mogue
upotrijebiti
izraz ena kao ljudsko bie,
u vrijeme paganstva. ini mi se da ona
tada nije imala takav
atribut, a evo
zato; kada bi se u nekoga rodilo
ensko dijete, to bi bila sramota, i zbog
toga bi ona bila ubijena (iva zako
pana). A ako bi sluajno ostala iva,
kao takva
ne bi imala nikakvih prava.
Smatrana
je obinim predmetom kao i
sve druge
stvari koje slue mukarcu.
Ona je vrijedila jedino kao spol i u tom
smislu ju je mukarac i iskoritavao.

Bila je manje potovana od jedne ivo

tinje. Arapi su vie panje posveivali
ivotinji nego eni. Ispod vlasti oca, ona
je prelazila
pod 'vlast mua, koji ju je
mogao i
ubiti, prodati ili drugima dati
na uivanje i iivljavanje. Smru mua,
ostalim stvarima je naslje
zajedno sa
ivana i
pripadala bi onome ko je se
prvi doepa. Brana veza je bila liena
svih materijalnih
moralnih obaveza.
ena je kao i mukarac mogla imati
neogranien broj mueva, vie ljudi koji
su se s njom
sastajali. Vladala je i
poligamija
i poliandrija. Jednom rijeju,
vladao je straan nemoral koji svoju
najviu taku kulminacije doivljava u
enidbi s roenom majkom, sestrom i
Takvo je, otprilike, bilo stanje
kerkom.
ene prije Islama kod Arapa. Nita bolji
poloaj ona nije imala ni u drugim
zajednicama (narodima).

- Kod starih Grka ena je bila obini

rob,
to se da razumjeti iz ovih Aristo
telovih rijei: "ena je mukarcu ono to
je
rob gospodaru, tjelesni radnik duho
vnom varvarinu Jelihu." (Stara Grka
mudrost)
Kod Rimljana je ena uvijek bila pod
tutorstvom i nikada nije mogla da ras
polae
svojom sudbinom. Bila je pred
met svojine.
- Kod starih Jevreja
je iskljuena iz
naslijea i bila je beznaajna. Ovako bi
se oni molili Bogu ujutro: 'Va si hvaljen
Boe, Gospodaru
na i svega svijeta,
koji me nisi uinio enom."
- Kod starih Hindusa imala je ulogu
poveanja nataliteta. Njihov filozof Manu
kae: "Sramoti je uzrok ena, zato treba
izbjegavati enu." (Indijska filozofija).4
to se tie ovih ostalih naroda njen
poloaj ni danas nije bitno drugaiji.
4 'Islamski brak' Tarik Haveri.

lO

Islam zatie enu u ovakvom stanju

ne samo da pokuava da izvjesnim
prop1s1ma ublai to oajno stanje, nego
ga iz temelja mijenja. To je onda bila
prva socijalna revolucija, ako je moe
mo tako nazvati, a ujedno i smrtan
udarac dotadanjim pogledima i shvata
njima naroda u kojima se Islam pojavio.
Islam je dao eni linost
koju nije
imala, kako smo vidjeli iz prethodnog.
mjestu je zabranio zakopaNa prvom
enske djece. Poliandrija je
vanje ive
za sva vremena
ukinuta a poligamija
ograniena,
odnosno, bolje reeno,
strogo uslovljena. Punoljetstvom postaje
slobodna graanka i sposobna je da
vri sve doputene pravne poslove. Ima
pravo da raspolae, kako ona hoe, sa
svojom imovinom. Ona moe 1c1, na
sud, podnositi tubu sudu, a moe
svjedoiti. Moe biti
zastupnik, kao
mukarac, ako ispuni odreene uslove.

ll

Moe sama sticati zaradu i izdravati

se. Musliman ka se
moe nesmetano
prosvjeivati i pohaati kole, isto kao i
musliman.
Sada slobodno moemo konstatovati
da je Islam u ono vrijeme doao da
da je izvue iz blata. l,
spasi enu i
zaista je, u tom pogledu izvrio revolu
cionarne promjene. Najznaajnije
je i
najrevolucionarnije
to to je Islam pov
ratio eni sva osnovna obiljeja ljudskog
bia, oslobodio je eksploatacije ovjeka
potpu no
je sa njim izjednaio. eni,
njenom poloaju u drutvu, njenim pra
vima i meusobnim odnosima mukarca
i ene, Kur'an posveuje najveu panju.
Oko deset sura
se izriito bavi ovim
problemima, a ni u ostalima slina
pitanja nisu izostavljena. Poimo redom:
- Kao prvo, Kur'an govori o zajednikom
osnovu iz kojeg su nastali i mukarac i

12

ena, o emu smo ve govorili. l u

tome je oevidno da su osnovni ele
menti duhovnog i fizikog bia ene isti
kao
u biu mukarca. l mukarac i
ena su podjednako potrebni i njihove
funkcije i uloge u odravanju ljudskog
roda su jednako vane. Oni ine jedin
stvene sastavne dijelove porodice, a
porodica je, svakako, osnovna elija
drutva. Zdrav mukarac i ena - zdrava
porodica, a zdrava porodica - zdravo
dutvo. Drutveni znaaj porodice je
toliki
i takav da se veoma teko moe
pretpostaviti da
bi se mogla pojaviti i
stvoriti
neka druga institucija koja bi je
u potpunosti mogla da nadomjesti i
zamijeni. A glavni stub porodice, s
pravom moemo rei, jeste ena. U
tome koliko je ena izgraena kao
islamska
linost, ovisi koliko e i poro
dica imati islamske smjernice. Ona je ta
koja najvie bdije u porodici. Ona je ta

13

koja najvie posvecuje vremena porodici.

A tu je, prvenstveno, vana njena uloga
majke.

ena kao
emancipacija;

majka

3.

Poslije
odanost

odanosti Bogu, Islam trai

J.

'

"Oboavajte

nemojte
Mu pripisivati druga, a
inite dobroinstvo roditeljima. " 5>

drugom ajetu stoji:

"/

J ....

1_,)_r;.; 'J ) .i' l IJI)

roditeljima:

... U 0-:!ili:}JI ) l. /'"

Boga,
zatim

lana

lJ L..->. cr. ::Ul :}JI

J.rJ

.... J
"
lJ 'Ji)
.... g;l

fil

) 1)4l 'il

"Tvoj Gospodar

nareuje da samo Njega oboavate i da

roditeljima
inite dobro." 6> Islam pose
bnu panju pridaje majci kao roditelju,
5En-Nisa': 36.

6EI-Isra': 23.

14

naglaavjui

znaaj

joj

odreene prednosti:

priznaje

njene uloge i time

))

'
:.Jt.:a; ) CJ-AJ J l/ t:l:;..
IY. 0L:...il
.
ls- ''Preporuili smo ovjeku da vodi
'

'

'

'

'

. .

brigu o svojim roditeljima.

Uz dosta
potekoe majka ga je nosila u utrobi i
dojila oko dvije godine. .."7> U jednom
hadisu stoje ovrijei:
''Pitali su Posla
nika, sal/allahu
alejhi ve , kome treba
posveivati najveu panju? Odgovorio
je: ''Majki". A zatim kome?
''Majki':
odgovorio je. A
zatim kome? ''Majki':
rekao je. A
zatim, upitali su ashabi?
"Ocu':
odgovorio je Poslanik, sal/allahu
alejhi ve se/lem. 18 Iz ovoga vidimo da je
njena uloga u formiranju
ovjeka,
njegovog fizikog i duhovnog bia,
mnogo vanija i znaajnija nego uloga

\ukman:
8

14.

EI-Buhari u poglavlju

'Edeb", br.5514.

15

oca. Ona mu daje dio sebe dok je u

njenoj utrobi
za vrijeme embrionalnog
razvoja. Poslije roenja ga hrani vlastitim
mlijekom i opet mu daje dio sebe. Njen
doprinos u formiranju duhovne strane
ljudskog bia, takoer je velik. Ona je
ta koja u djeiju duu unosi sve to je
plemenito, lijepo i uzvieno. Oplemenjuje
djeiju duu i pored topline ljubavi daje
mu sve ono ime ono postaje ovjekom
i ime se izdvaja od obine ivotinje.
Otuda je ona velika panja koju je
Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem,
pokazivao
prema enama, pa je rekao:
"Najbolji je onaj koji se najbolje odnosi
i ponaa prema eni. Ja pokazujem
najveu panju enama. One su majke
nae djece. IfJ
Da bi nam bila mnogo jasnija uloga
i poast majke u Islamu i islamskoj
porodici
i da bi smo, na osnovu toga,
9

lbnu Made u poglavlju "Nikah" br.1968.

16

znali cijeniti svoju porodicu, pogledajmo

malo na ivot porodica na Zapadu. ta
za njih znai majka, ta je za njih
porodica, ta
je za njih pojam "ena",
uope? Prvo to emo vidjeti jeste
nered u porodicama koji je veoma
moe ga svako primjetiti. Taj
uoljiv i
nered je proizaao, svakako, zbog nera
vnopravnog statusa ene i zbog mje
anja uloga mua i ene. ena se
izborila za lanu emancipaciju. Postala
je prividno slobodna i neovisna. Njena
sloboda se ogleda u tome to moe da
radi ta hoe, moe da ivi kako hoe,
moe da ini sve to i mukarac. l
nema ni jednog posla - fizike
ili
psihike prirode - a da ga ena ne
obavlja. Sve to on moe, moe i ona;
on upravlja dravom, i ona upravlja, on
sudi, i ona sudi, on se odijeva kako
ona se odijeva kako hoe, on u
hoe,
braku ima svoj privatan ivot, i ona ga

17

ima. On moe da ima ljubavnicu, i ona

moe da ima ljubavnika. l nema nika
kvih razlika. Mukarac je ena, a ena
je mukarac. Pa kada je toliko slobodna
neovisna, kako to da je opet eksplo
i
atisana, i kako to da je opet postala
predmet naslade i uivanja, i samo to?
Ima
li ona, uope, status bia koje se
potuje, koje je simbol kreposti i asti?
Mukarci je iskoritavaju i na njoj novac
zarauju. A
protiv toga se ona borila.
Na raun golih enskih
tijela mnogi
zgru milione i milione dolara. A o
njenom mjestu majke
da i ne govo
rimo. Da li ona upoe odgaja svoje
dijete ili to rade drugi - kola, televizija,
ili esto puta perverzne slukinje. Majka
nema vremena za to. Ona je zaposlena,
vanijeg posla. Treba u no
ona ima
nom klubu da zabavlja mukarce koji se
naslauju njenim tijelom. l ona i mu se
vraaju s posla, umorni i ljuti jedno na

18

uvijek nervozni. Kako li se to

drugo i
odraava na njihovo dijete koje u tom
momentu oekuje osmijeh i blagost od
svoje
majke? Je li to ta emnacipacija?
Je li se to zove slobodom?
ena na Zapadu
je poniena,
prezrena i
porobljena. Kranska vjera
je odan Zapadni svijet smatra da
kojoj
proizvodi grijeh i da je ona izvor
ena
svih zala i poroka. Smatra, takoer, da
je veza sa
enom sramota i da se
plemenitost ne moe ostvariti osim sa
udaljavanjem od enidbe. Drutvo koje
ima ovakav krut stav nije sposobno da
bude pravedno prema eni i da je stavi
u poloaj koji joj odgovara.
Radi potpunije slike
o pravima i
poloaju ene na Zapadu, navest emo
nekoliko ilustracija koje tu
stvarnost
odslikavaju. Prilikom velike svjetske izlo
be automobila 1975 godine u vedskoj,
na kojoj
se izlagalo najnovije u emu

19

su dospjeli u
toj oblasti proizvodnje,
upotrijebili su djevojke potpuno gole kao
reklamu da bi
na taj nain to bolje
10
je postala
privukli posjetioce. ) ena
dobro sredstvo za ostvarivanje mukih
interesa.
Na Zapadu se sve gleda kroz
interes, pa tako i ena. Zbog toga rijei
filozofa Pausa Holbacha zauzimaju svoje
pravo mjesto u ovome kontekstu. On j
rekao: "Interes je jedini motiv ljudskih
postupaka."
Najrazvratnije glumice na Zapadu su
poele da osjeaju kako ena pada
pred nogama mukarca i
njegovom
duevnom i tjelesnom pohlepom. Poznat
je sluaj francuske glumice kada je pred
televizijskim kamerama izvodila jedan pri
zor potpuno gola. Odjednom je postala
histerina
povikala u lice glumcu i
reiseru: "O psi, vi niste ljudi, vi ne
elite od nas
ena nita drugo osim
1 01z knjige "ena muslimanka", grupa autora.

20

naih tijela, kako bi postali vlasnici

miliona na na raun! " A zatim se
okrenula plaui_ll) Sve ovo govori o
velikim patnjama koje se vjeto skrivaju,
a
koje su ipak oevidne, u kojima ivi
ena za koju kau
da je napredna,
civilizovana i kulturna.
ena na Zapadu
hoda mranim
ulicama i trudna trai bolnicu u kojoj e
pobaciti dijete koje nosi. U izvjetaju
koje je objavilo "Svjetsko zdravstveno
udruenje",
1962. godine, stoji da se u
svijetu svake godine izvri oko petnaest
miliona
pobaaja ili ubistava djece dok
su jo u majinoj utrobi. 12 Ovo je poda
tak koji govori o tajnim pobaajima, a
koji zakonski nisu dozvoljeni. Postoje
zemlje u kojima su oni legalizovani, i
danas ih je sve vie i vie, kao to su
zemlje Skandinavije i mnoge evropske
11

1sto djelo.
12
Pogledaj knjigu "ena muslimanka".

21

zemlje.
Statistika nam govori od poba
ajima iz 1962. godine. Moemo li
zamisliti, ili napraviti
neku usporedbu
izmeu tog perioda i ovoga dananjeg,
nakon trideset i vie godina?!
ena na Zapadu nije samo upro
pastila sebe, nego je upropastila i jednu
veliku odgojiteljicu za budue generacije
koje e takoer biti izgubljene zbog nje.
Izgubila je brinu majku,
izgubila je
plemenitu i asnu suprugu. Zapadni
svijet e propasti ako upropasti zdravu i
uravnoteenu porodicu. Zapad a i ostali
svijet mogu spasiti samo
islamska
naela koja su
odredila pravu i ade
kvatnu ulogu ene u svima vremenima.
Zato sam spomenuo stanje ene
na Zapadu? Zato da
bi smo mogli
usporediti i nepristrasno odrediti koji su
najbolji
putevi kojima ena treba hoditi.
U Islamu je to davno odreeno i samo
se treba
predati i povinovati njegovim

22

zakonima, pa emo imati i zdravu enu

i zdravu
porodicu i zdravu zajednicu i
svi emo na taj nain biti sretni.
S pravom moemo zakljuiti ovaj
pasus,
da Zapadna sloboda koju ele
da nam nature
modernisti, je besmi
slena.
Ona je kod njih samo rije koja
zvui ali nema garancije, nema sadraja,
i tumai je svaki narod onako kako
odgovara njihovim strastima. Stvarna slo
boda je u Islamu i ogleda se u
robovanju Jednom Jedinom Gospodaru,
pri emu se ovjek oslobaa dominacije
strasti
i vlasti poriva. l nije mogue da
se ljudski rod oslobodi
ni na jedan
drugi nain osim pobonou koja e
vladati ovjekom
i upravljati njegovom
unutranjou. Ako enom diriguje pobonost,
onda je ona i dobra djevojka i
dobra
supruga i dobra majka, i u tom
sluaju nee biti predmet diskriminacije i
neravnopravnosti.

23

4.

ena kao supruga;

ena svojom udajom ne umanjUje

linosti. Naprotiv, ona
vrijednost svoje
udajom dobiva viu ast i potovanje.
Tek tada su i mukarac i ena kom
Jedan od razloga zato
pletne osobe.
Allah stvori enu jeste i smiraj koji
mukarac
nalazi prilikom enidbe. Allah
je uspostavio izmeu ene i mua
ljubav
milost a one su glavne
karakteristike
' /

,s....

;;-.)-"' r--<(.:'l:::,.
r..r--,; //

'

braka:
/

'
)

'

.....,..

....

1#

J.

J. /

li \
.<:: .\ L:..-1 ).)i r---<
=i rX
.
'+.:-'.

i'.

11

/.

Z:JJ r p'Y ;, ,.)'0l aJ. J

.

Jl,.:. 0i 4T ,x J
'

'1 od

Njegovih znakova je to to vam je od

vas stvorio druice da se uz
njih
smirite, i uspostavio je
meu vama
ljubav i milost. U tome su znakovi

24

ljudima koji razmiljaju. " 13> Kod samog

izbora ene za branog druga pazi se
na etiri stvari; ljepota, materijalni uslovi,
porijeklo i vjera, u to spada i moralna
T stvari, prema hadisu, udaju
istoa.
enu.
Muhammad,
sallallahu alejhi ve
sellem,
je vjeri davao prednost jer ona
nudi ednost nad ednostima. Vjera
koju
ena posjeduje u sebi, neprobojni
je zatitni zid koji uva, kako njenog
mua i djecu, tako i cijelu zajednicu. Na
to
u kazuje
i ovaj
kur'anski ajet:

:.11 0\.0.1 ...

LWI,
u;/
i1
..
J,
/J
/

.,...

.
.,...

....

;J

;;;

...,01 j,

.
"..

' . estite ene

.

su za estite muka, a estiti mukarci

za estite ene " 14> Takva ena i
. . . .

ostale

kur'anske upute kao:

.J f

''Reci

_?.l! j )

vjernicama

13
Suretur-Rum: 21.
14
Suretun-Nahl: 26.

25

neka obore poglede svoje ll 15> estita

ena nee sebi dopustiti, da i kada
ulicom ide, u nekog drugog mukarca
gleda. Obaranje pogleda titi njenu
ednost i potenje. Pokuajmo jo na
nekim primjerima prikazati odlike ene
muslimanke.
Kada
diskutuje pria, ona ne pod
vikuje ve govori smireno i lagano: 'ko
se Allaha bojite,
ne skreite na sebe
panju govorom svojim, pa da u napast
ll 16>
doe onaj CIJe je
srce bolesno.
Moe se desiti da ena
u drutvu
pokretima i privlanim govorom,
svojim
izazove panju
drugog mukarca i na
taj nain bude uzrokom srdbe svoga
mua, to moe dovesti do neeljenih
posljedica.
- Gornje opisana ena se ne gizda radi
nekog drugog pored svoga mua, niti
. . .

15
6 Suretun-N ur: 31 .
1
Suretui-Ahzab: 32, 33.

26

onda kada se sprema

za izlazak iz
kue, oblai odjeu
koja je prozirna,
izazovna
i tijesna, jer ta odjea otkriva
njene ari pred drugima. Ona slijedi ove
Allahove rijei: ' i ljepotu svoju kao u
davna paganska doba ne pokazujte." 17
Takvim ponaanjem se privlae tui
na enu, a privlaenje pogleda
pogledi
moe biti povod deavanju
nekih
grijeha.
- Ona
je vjerna svome muu kada je
prisutan i kada je odsutan. Mjerilo njene
vjernosti je jaina njenog imana. Ne
puta u kuu nikoga bez njegove
dozvole niti ide bilo kuda dok od njega
ne dobije pristanak.
Islam je obavezao ljude da privre
uju, rade
i snose trokove porodice.
ena upravlja kunim poslovima i vodi
brigu o djeci, a u odsutnosti mua pazi
na cjelokupnu imovinu. Poslanik, salla. .

17 Suretui-Ahzab: 23.

27

llahu
alejhi
ve sellem, je rekao:
"Zemaljski ivot je blago,
a najvee
blago ovoga svijeta je dobra ena. '18
Sigurno je da ni jedan mukarac ne voli
nevjernu enu. Niko ne voli da ivi sa
enom, koja kada joj
ovjek izae,
drugog u kuu prima. Islam je to lijepo
definisao pa je precizno odredio ko
ko ne smije da se osamljuje
smije, a
sa enom. Nakon svega ovoga Islam ne
snosi nikakvu odgovornost zbog onih
koji se vrate u
doba dahilijeta, pa
prema eni samovolju i tiraniju,
zavode
podcjenjujui je i poniavajui.
Spomenimo jo neka prava koja
ena moe slobodno
da koristi. One
mogu sa mukarcima uestvovati
u
vjerskim obredima-dematu, mogu obav
ljati i
razne javne poslove. U pogledu
nareivanja dobra i sprijeavanja zla,
ena ima pravo kao i mukarac. Ona to

18 Muslim u poglavlju "Dojenje" br.2668.

28

moe

izvoditi

tikom.

poukom, savjetom ili kri

Ona

moe kritikovati vie i nie

rukovodioce,

moe ih ispravljati u njiho

radu i rukovoenju. Muslimanke u

vom
prvo

vrijeme

koristile.

Interesantan je primjer Omera,

radijallahu
ogranii

Islama su to svoje pravo

anhu,

je pokuao da

kada

mehr koji je u njegovo vrijeme

dostigao

visoku cijenu. Jedna ena od

ustala

povikala

prisutnih

je

toku

njegova

govora: "Allah nam je dozvolio

da uzimamo mehr koliki hoemo, a

Omer hoe da nam ga ogranii.
ll

ena
ako

je

koristila

potrebno.
borei

misli.
pozadini
oruje,

je

je
borbi

uvala

spremala

napajala

Ona

se

Aktivno

mukarcem

mrtve

ima pravo da ide u dihad

je

to

pravo

za irenje islamske
uestvovala
protiv
vojnu

hranu,

sa

irka.
spremu

nosila

U
i

vodu,

borce, previjala rane, prenosila

i ranjenike. Ensarijka U mmu Atijja

29

veli:

"Uestvovala sam sa
Allahovim
Pos/anikom, sal/allahu alejhi ve se/lem, u
sedam
vojnih pohoda, spremala hranu,
previja/a i lijeila ranjenike. "
ena moe odigrati veliku ulogu u

ratu

kome

je

osjetan

nedostatak

mukih boraca. Vrijedno je moda napo

menuti

da

uestvuje

ona
u

ne

bi

trebala

da

direktnoj borbi ako to nije

nuda.
ena ima pravo na izdravanje, a
mu

je taj koji je duan da je izdrava

nije

mu

imetak,
Ona
s

ako

da

troi njen

mu ona to dozvoli.

ima pravo na vjenani dar (mehr)

kojim

nije

dozvoljeno

osim

potpuno slobodno raspolae i

duna

da ga troi na izdravanje

porodice.

Ima

prosvjetu,

pravo na obrazovanje i
o

tome

emo posebno

govoriti.
Slobodno
niko

30

bira

branog druga i

je u tome ne smije prisiljavati niti

ometati. Za sva svoja dobra djela ona

e
biti nagraena jednako kao i
mukarac. Potvrda tome je u Kur'anu:
"Tko uradi dobro djelo, bio mukarac ili
ena a vjernik je Mi emo mu dati da
ivi lijepim ivotom na dunjaluku
i
uistinu emo ih nagraditi
na ahiretu
najboljom nagradom za ono
to su
radili." 19>
,

5.

Obrazovanje ene;

l kao zadnju cjelinu o kojoj bi htio

govoriti, spomenuo bih pitanje obra
zovanja ene kod nas i uope
u
muslimanskim zemljama. Ponimo od
toga da sve naredbe koje je na
Gospodar spomenuo u Kur'anu, odnose
se i na mukarca i na enu, osim one
koje je On
posebno naznaio da su
samo za jedno ili za drugo. Jedna od
19suretun-Nahl: 97.

31

zajednikih
imperativ

naredbi
je

koljenjima
Njegovi

spola.

Kur'anu se

i to da se Allaha najvie boje

ueni robovi, u to, bez sumnje

spadaju
ne

"ikre"'. Ovaj

Gospodar uputio svim po

oba

spominJe

je

oboje.

bi

mogla

moe

vaiti

Jer zato taj ueni rob

biti

pravilo

ena? Znai, ne
da

za enu nije

nauka.

Mnogi su tvrdili da njoj ne treba

znanje,

za nju je samo kua i porodica.

Iz

daljnjeg emo vidjeti da je to veoma

velika greka. Prosvjeivanje i kolovanje

nije

samo

ve

je

pravo koje erijat daje eni,

to,

dunost,

od

hadis.

Poslanik,

sellem,

je

mukarca.

Trazenje
v
svakom

tako isto ni

sallallahu
,..

rekao:

"

dunost

vjerska

i Kur'an je u tom pogledu ne

izdvaja

- -
r--

njena

ujedno,

,...

"

alejhi
/

ve

//

J5' _;

nauke

je

obligatna

muslimanu"2o,

20 lbnu Made u poglavlju "EI-mukaddime' (Uvod}br.220.

32

nekim

predajama

muslimanki".
znate

mnoge

svojim

istaknuta

poznati
ene

"i

ukom,

zauzimala

ve sellem, je

radijallahu anha, kao

Izdavala

Poslanikove,
njih

alejhi

pjesnikinja. U Halepu je

Fatima,
muftija.

sellem,

asni

spominje

ene koje su se isticale

sallallahu

djelovala

jedna

se

historiji Islama su po

znanjem. Sukejna, unuka Muha

mmeda,
bila

sallallahu

trinaest,

meu

je fetve. Sve
alejhi ve

su se bavile na

njima prvo mjesto je

Aia, radijallahu anha. Ona je

od

najuenijih

ena

i imala je

naziv "muftinnisai" - enski muftija.

Bila je veliki erijatski pravnik i bavila se

islamskom
broj

tradicijom,

hadisa

sallallahu
savjetnik

prenosi

alejhi

a
od

veoma veliki
Poslanika,

ve sellem. Jedan njen

kae:

"Nisam vidio nikog da

erijatsko
bolje
poznaje
pravo i
pjesnitvo od Aie." Po red Aie, historija
biljei i druge ene - alime, kao to su

33

Zejneba bintu Ebi Berekat i Fatima

Semerkandi. Zejneba je
bila poznata
kao pravnik u Bagdadu, a Fatima u
paniji. Osim njih bila
su poznata i
druga velika imena.
Muslimani su dali vei broj ena u
svim podrujima
nauke i zanimanja u
srednjem
vijeku, nego svi ostali narodi.
ena muslimanka, nekada se isticala i
radila na svim poljima ljudske djela
tnosti. To je bilo vrijeme kada su
muslimani bilu nos1oc1
kulture i civili
zacije, kada se nauka gajila radi nauke
i kada mranjatvu nije
bilo mjesta.
Meutim, kasnije,
kada muslimani po
inju da nazaduju i kao takvi propadaju,
a to je period kada su skrenuli s
pravog puta, dolo se do te pozicije da
se glas islamske ene vie ne uje. Od
tada su ,enu
muslimanku poeli isti
skivati iz drutva i njenu ulogu mar-

34

ginalizovati. Prestala je da
se bavi
naukom,
skoro prestala da se koristi
pravima koja joj je Islam dao, to je
prouzrokovalo njeno potpuno i zanema
rivanje u itavom islamskom svijetu. Za
ovakvo stanje neupueni najvie krive
Islam, govorei da on to propagira, iako
za to nemaju ni najmanje prava, jer
pravi razlog takvom stanju, prije svega,
lei u skretanju
s pravog kur'anskog
puta i nepridravanju osnovnih islamskih
pnnc1pa. Da se ovoga drimo, sigurno
bi imali i obrazovaniju enu. Kod naih
starih je bilo uvnJezeno miljenje da
djevojke ne trebaju da se koluju, ve
treba iskljuivo da se
posvete kui.
su svojim kerkama da idu
Zabranjivali
osnovne kole, a neke, ak,
dalje od
nisu
imale ni tu sreu. l ta se desilo,
upravo, kod nas? Nai
emo da je
najnepismeniji dio enskog stanovnitva
u
BIH, prije rata, bio meu bosanskim

35

Za

muslimanima.
emo

kriviti

neshvatanje

takvo stanje ne mo

nikoga

drugog

vanosti

do svoje

obrazovanja en-

skog kadra.
Neki
iskljuivo
situacijama
obavljati
ako

smjerovi

vezani
je

za

zanimanja

ene,

su

takvim

samo ona kompetentna

IZVJesni

A to je onda

posao.

elimo da budemo u krugu zakona

koje

nam je Allah, delle anuhu, pos

tavio.

Navedimo jedan primjer. Najvie u

emu

je potenski obrazovni kadar, po

meni,

jeste

nuhu,

je

medicina. Allah, delle a

stidna

mjesta

zabranio mukarcu da gleda

tue ene.

A mukarac

ginekolog to ini. Zato? Zato to nema

struno
koja
neto
njih

obrazovane

to

sasvim
ionako

ene

raditi.

muslimanke

Na Zapao
/ u je to

normalno,

zato to kod

nema nikakvih zabrana po

tom pitanju. Ali mi nismo Zapadnjaci, mi

smo

36

muslimani,

mi

slijedimo asni

Kur'an i sunnet Allahova

Poslanika,
sallallahu alejhi
ve sellem. ena moe
otii ginekologu mukarcu samo u
nudi, a nuda je onda kada mora otii,
a
ne postoji ena doktor. Smatram da
su zaista
narasle potrebe da se ene
muslimanke ikoluju i u ovom polju
nauke. Isti je sluaj kada se radi i o
ostalim
granama medicine; stomatolog,
ljekar ope prakse, kardiolog, itd.
Zatim, za im jo postoji potreba?
Velika
je potreba, to se tie islamskih
nauka, da imamo strune ene
u
vaspitno-obrazovnom podruju. O nekim
problemima vezanim za enu i njen
ivot
nije uputno da govori mukarac i
da je poduava. To mogu uiniti samo
ene. Vrijedno je napomenuti i to da ni
sve nauke
nisu za enu, i da ona ne
treba da
izuava osim ono to e joj
koristiti i od ega e najvie imati koristi
zajednica. A to su svakako discipline

37

koje e je orjentisati
na izvravanje
njene osnovne uloge kao majke, odgo
jiteljice
vaspitaice. Ako ena ima
naklonosti i talenta i za druge discipline,
to joj ne smije niko osporavati i treba
JOJ omoguiti
da se koluje, sve dotle
dok se dri utvrenih normi ponaanja i
morala, to
je i njen doprinos opem
razvoju i napretku ljudske zajednice. Ja
se
nadam da emo mi imati drugaije
miljenje po pitanju obrazovanja ene
od naih starih.
U tom smislu, puno
sree svima nama!
Ve sallallahu ala sejjidina Muhammed.

38

Sadraj'
Uvod

..... . ... .... ..... ......... ...... . . . .. . .. . .. .. .. . ...

ena kao ravnopravni lan

ljudske zajednice

... . .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ena prije Islama i u lslamu

. . . . ... . . .. . .

ena kao majka i lana

emancipacija

14

ena kao supruga

24

. . ....... . . .. . . . . . .. . .. .. . .... . . . . . . .

Obrazovanje ene

. . . .. . . .. . . . . . . . .... . . . .. .. .

. . . . . . . . . . . . .. .. .... ... . ... . .

31

39