Modul4 Drugagodinapocetneobuke

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judical and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina
CEST FBiH
CEST RS
POETNA OBUKA
za
STRUNE SARADNIKE U PRAVOSUU BiH
DRUGA GODINA
MODUL
Izvrna i upravna
oblast
Kanada - Bosna i Hercegovina

Projekat pravosudne reforme ( JRP )
Finansirano od strane Kanadske agencije za meunarodni razvoj ( CIDA )
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina
Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH
Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of F BiH
Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS
Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS

Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of RS
POETNA OBUKA
DRUGA GODINA
MODUL 4
IZVRNA
I UPRAVNA OBLAST
Modul priredile:
ida Jaarspahi, sudija Suda Bosne i Hercegovine
Bogdanka Dabi-Jovii, Okruni sud Istono Sarajevo
Sarajevo, 2009.
Izvrna oblast i upravno pravo
UVOD
Edukativni modul koji se nalazi pred Vama rezultat je podrke koju Kanada-Bosna i Hercegovina
Projekat pravosudne reforme (JRP) prua Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i
Herecegovine i Centrima za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike
Srpske, u cilju kreiranja i efikasnog provoenja programa poetne obuke strunih saradnika i
savjetnika koji djeluju u sudovima i tuilatvima u Bosni i Hercegovini.
Visoko sudsko i tuilako vijee i Upravni odbori Centara usvojili su trogodinji Program
poetne obuke za strune saradnike i savjetnike. Ovaj Program obuhvata edukaciju strunih
saradnika/savjetnika u razliitim oblastima od znaaja za izgradnju kapaciteta ove ciljane kategorije
kako sa aspekta trenutne uloge i djelovanja u ukupnom pravosudnom sistemu, tako i sa aspekta
kreiranja kvalitetnih kadrova za izbor buduih sudija i tuilaca.
Program se sastoji od ukupno 12 edukativnih modula, koji e se realizirati putem pruanja
obuke po 4 edukativna modula u toku jedne godine. Sadraj edukativnih modula je kreiran
uvaavajui potrebe i ciljeve poetne obuke, meunarodne standardne i trendove koji tretiraju
poloaj, principe i inovativne metode djelovanja sudskog i tuilakog sistema u modernom
demokratskom drutvu, te pozitivnu zakonsku regulativu i praksu u BiH u specifinim oblastima.
Metodologija izrade modula bazirana je na pozitivnim iskustvima na meunarodnom nivou
i u BiH i predstavlja kombinaciju teorije, prakse i vjebi u odgovarajuoj oblasti.
U izradi modula uestvovali su strunjaci iz razliitih oblasti iz cijele Bosne i Hercegovine, uz
relativnu podrku meunarodnog konsultanta i lanova tima RJP-a, kojima ovim putem elimo
odati priznanje i zahvalnost.
Oni su svojim radom na izradi ovog edukativnog materijala, pokazali da pravosue Bosne i
Hercegovine svojim strunim kapacitetima moe odgovoriti specifinoj potrebi profesionalnog
razvoja strunih saradnika i savjetnika, kao i potrebi pravosua za kreiranjem visoko kvalificirane
baze buduih sudskih i tuilakih kadrova.
Strunu i finansijsku podrku u procesu izrade Programa poetne obuke i edukativnih modula
pruio je Kanada-Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme (JRP) kojeg finansira Vlada
Kanade putem Kanadske agencije za meunarodni razvoj (CIDA), a implementira Konzorcijum
Genivar-Univerzitet Otawa.
Sa nadom da e realizacija programa poetne obuke i ovih modula doprinijeti razvoju
kapaciteta strunih saradnika/savjetnika kroz obezbjeivanje praktinog alata za njihov svakodnevni rad, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine i Centri za edukaciju sudija i
tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske se posebno zahvaljuju Kanada-Bosna
i Hercegovina Projektu pravosudne reforme, bez kojeg izrada Programa poetne obuke i ovih
edukativnih modula ne bi bila mogua.
Milorad Novkovi
Predsjednik
ahbaz Dihanovi
Direktor
Drago eva
Direktor
Visoko sudsko i tuilako

vijee Bosne i Hercegovine
Centra za edukaciju sudija

i tuilaca u Federaciji
Bosne i Hercegovine
Centra za edukaciju sudija

i tuilaca Republike Srpske
SADRAJ:
PODMODUL I : IZVRNI POSTUPAK
1. UVOD .................................................................................................................................................... 15
1.1. POKRETANJE POSTUPKA ............................................................................................................. 15
1.2. NADLENOST ............................................................................................................................... 16
1.3. PODNESCI, ROITA I SPISI ......................................................................................................... 17
1.4. IZVRNOST I PRAVOSNANOST ODLUKA IZVRNOG SUDA ..................................................... 18
1.5. IZVRENJE ODLUKE STRANOG SUDA ......................................................................................... 19
2. PROTIVIZVRENJE .............................................................................................................................. 20
2.1. RAZLOZI ZA PROTIVIZVRENJE ................................................................................................ 20
2.2. POSTUPAK NA OSNOVU PRIJEDLOGA ZA PROTIVIZVRENJE ................................................. 20
2.3. RJEENJE O PROTIVIZVRENJU ................................................................................................. 21
2.4. NEMOGUNOST PROTIVIZVRENJA ......................................................................................... 22
2.5. PROTIVIZVRENJE NA OSNOVU PRIJEDLOGA TREEG LICA .................................................... 22
ZADACI .................................................................................................................................................. 24
3. IZVRENJE RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA ............................................................... 29

3.1. IZVRENJE NA NEPOKRETNOSTI ................................................................................................ 29
3.2. MJESNA NADLENOST ................................................................................................................. 29
3.3. IZVRNE RADNJE ......................................................................................................................... 29
3.4. NEPOKRETNOST KAO PREDMET IZVRENJA ............................................................................. 30
3.5. DOKAZ O VLASNITVU IZVRENIKA .......................................................................................... 30
3.6. PROMJENA PREDMETA IZVRENJA ............................................................................................. 31
3.7. ZABILJEBA IZVRENJA ............................................................................................................... 31
3.8. PRISTUPANJE IZVRENJU ............................................................................................................ 32
3.9. ZALONA PRAVA .......................................................................................................................... 32
3.10. SLUNOSTI I STVARNI TERETI ................................................................................................... 33
3.11. UGOVORI O ZAKUPU I NAJMU .................................................................................................. 33
3.12. RAZGLEDANJE NEPOKRETNOSTI .............................................................................................. 33
3.13. OSIGURANJE NEPOKRETNOSTI ................................................................................................. 34
3.14. IZUZIMANJE OD IZVRENJA ...................................................................................................... 34
Modul 4
3.15. UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI NEPOKRETNOSTI ......................................................................... 34

3.16. PRIGOVOR NEDOSTATKA POKRIA .......................................................................................... 35
4. PRODAJA NEPOKRETNOSTI ............................................................................................................... 36

4.1. ZAKLJUAK O PRODAJI ............................................................................................................... 36
4.2. PRAVO PREE KUPOVINE ............................................................................................................ 36
4.3. NAIN PRODAJE ........................................................................................................................... 37
4.4. USLOVI PRODAJE .......................................................................................................................... 37
4.5. DAVANJE OSIGURANJA ................................................................................................................ 38
4.6. KO NE MOE BITI KUPAC ............................................................................................................ 39
4.7. PRODAJNA CIJENA ....................................................................................................................... 39
4.8. ROITE ZA NADMETANJE I PRODAJU ....................................................................................... 40
4.9. PRODAJA NEPOSREDNOM POGODBOM ..................................................................................... 41
4.10. POLAGANJE CIJENE .................................................................................................................... 41
4.11. PREDAJA NEPOKRETNOSTI KUPCU .......................................................................................... 42
4.12. OBUSTAVA IZVRENJA ................................................................................................................ 42
5. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA ................................................................................................ 43

5.1. PRVENSTVENO NAMIRENJE ........................................................................................................ 43
5.2. NAMIRENJE OSTALIH POTRAIVANJA ........................................................................................ 44
5.3. VISINA NAKNADE ZA LINE SLUNOSTI I DRUGA PRAVA KOJA PRESTAJU PRODAJOM ........... 44
5.4. OSPORAVANJE POTRAIVANJA ................................................................................................... 45
6. POSEBNE ODREDBE O NAINU NAMIRENJA NEKIH POTRAIVANJA ........................................... 46

6.1. PREDBILJEBA ZALONOG PRAVA I ZABILJEBA SPORA ............................................................ 46
7. ROITE ZA DIOBU I RJEENJE O NAMIRENJU ................................................................................ 47

7.1. ROITE ZA DIOBU ...................................................................................................................... 47
7.2. RJEENJE O NAMIRENJU .............................................................................................................. 47
8. PRAVNI POLOAJ IZVRENIKA I TREIH LICA NAKON PRODAJE NEPOKRETNOSTI .................... 49

8.1. GUBITAK PRAVA NA POSJED NEPOKRETNOSTI ......................................................................... 49
8.2. ISELJENJE IZVRENIKA I DRUGIH LICA ...................................................................................... 49
8.3. POSTUPAK U SLUAJU KAD NEPOKRETNOST NIJE UPISANA U ZEMLJINU KNJIGU ................ 50
9. IZVRENJE NA POKRETNIM STVARIMA ........................................................................................... 60

9.1. MJESNA NADLE}NOST .................................................................................................................. 60
9.2. IZUZIMANJE OD IZVRENJA .......................................................................................................... 61
9.3. IZVRNE RADNJE ......................................................................................................................... 62
9.4. PLJENIDBA I PROCJENA POKRETNIH STVARI ............................................................................. 62
9.5. PREDMET PLJENIDBE ................................................................................................................... 63
9.6. UVANJE POPISANIH STVARI ...................................................................................................... 63
9.7. STICANJE ZALONOG PRAVA ...................................................................................................... 64
9.8. BEZUSPJEAN POKUAJ PLJENIDBE ............................................................................................ 64
9.9. PROCJENA ..................................................................................................................................... 65
10. PRODAJA STVARI ............................................................................................................................... 66

10.1. VRIJEME PRODAJE ...................................................................................................................... 66
10.2. NAIN PRODAJE ......................................................................................................................... 66
10.3. ROITE ZA JAVNU PRODAJU ................................................................................................... 67
10.4. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA ........................................................................................ 68
11. IZVRENJE NA NOVANOM POTRAIVANJU IZVRENIKA .......................................................... 77

11.1. MJESNA NADLENOST ............................................................................................................... 77
11.2. IZUZIMANJE OD IZVRENJA ...................................................................................................... 77
11.3. OGRANIENJE IZVRENJA ......................................................................................................... 78
11.4. IZVRNE RADNJE I OBIM IZVRENJA ........................................................................................ 78
12. PLJENIDBA POTRAIVANJA ............................................................................................................. 79

12.1. PLJENIDBA POTRAIVANJA ZASNOVANA NA VRIJEDNOSNOM PAPIRU ................................... 79
12.2. PRVENSTVENI RED ..................................................................................................................... 79
13. PRENOS POTRAIVANJA .................................................................................................................. 80

13.1. POSEBNI USLOVI ZA PRENOS NEDJELJIVOG POTRAIVANJA ................................................. 80
13.2. OBAVEZA IZVRENIKA TRAITELJU IZVRENJA ...................................................................... 81
13.3. POLAGANJE NOVCA KOD SUDA ................................................................................................ 81
13.4. PRENOS RADI NAPLATE ............................................................................................................. 81
13.5. USLOVLJENOST OBAVEZE IZVRENIKOVOG DUNIKA PREDAJOM STVARI .......................... 82
13.6. ZAKANJENJE U NAPLATI POTRAIVANJA ............................................................................... 82
Modul 4
13.7. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA ........................................................................................ 83

13.8. PRENOS UMJESTO ISPLATE ........................................................................................................ 83
14. POSEBNE ODREDBE O IZVRENJU NA PLATI

I DRUGIM STALNIM NOVANIM PRIMANJIMA ............................................................................ 85
14.1. RJEENJE O IZVRENJU .............................................................................................................. 85
14.2. IZVRENJE KADA PRAVO NA IZDRAVANJE IMA VIE LICA .................................................... 85
14.3. ZAPLJENA PO PRISTANKU DUNIKA ........................................................................................ 86
15. IZVRENJE NA POTRAIVANJU PO RAUNU KOD BANKE ............................................................ 87

15.1. REDOSLJED NAPLATE ................................................................................................................ 87
15.2. POVREMENA DAVANJA .............................................................................................................. 88
15.3. POSTUPAK U SLUAJU KAD NEMA SREDSTAVA NA RAUNU
ILI SMETNJI ZA PROVOENJE IZVRENJA ................................................................................ 88
15.4. IZVRENJE PREMA SOLIDARNOM IZVRENIKU ....................................................................... 89
15.5. IZVRENJE NA SREDSTVIMA NA DEVIZNOM RAUNU
I RADI NAPLATE POTRAIVANJA U STRANOJ VALUTI ............................................................ 89
16. IZVRENJE NA POTRAIVANJU DA SE PREDAJU

ILI ISPORUE POKRETNE STVARI ILI DA SE PREDA NEPOKRETNOST ......................................... 90
16.2. IZVRNE RADNJE ........................................................................................................................ 90
16.3. POKRETNE STVARI ..................................................................................................................... 91
16.4. NEPOKRETNOST ......................................................................................................................... 91
16.5. PRODAJA I NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA ...................................................................... 92
17. IZVRENJE NA DIONICI I OSTALIM REGISTROVANIM

VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA, TE NA LANSKOM UDJELU U PRAVNOM LICU ............................... 93
17.2. IZVRNE RADNJE ........................................................................................................................ 94
17.3. PLJENIDBA DIONICE .................................................................................................................. 94
17.4. PROCJENA I PRODAJA DIONICA TE NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA ............................. 94
17.5. IZVRENJE NA OSNIVAKOM ILI DRUGOM UDJELU U PRAVNOM LICU ................................. 95
18. IZVRENJE DIOBOM STVARI ............................................................................................................ 96

18.2. FIZIKA DIOBA ........................................................................................................................... 96
18.3. DIOBA PRODAJOM ...................................................................................................................... 97
18.4. ODREIVANJE NAINA DIOBE RJEENJEM SUDA .................................................................... 98
18.5. TROKOVI POSTUPKA ................................................................................................................ 98
19. IZVRENJE RADI OSTVARENJA POTRAIVANJA

NA RADNJU, TRPLJENJE ILI NEINJENJE ....................................................................................... 99
19.1. MJESNA NADLENOST .............................................................................................................. 99
19.2. IZVRENJE RADI OSTVARENJA OBAVEZE
NA RADNJU KOJU MOE OBAVITI I DRUGO LICE ................................................................... 99
19.3. IZVRENJE RADI OSTVARENJA OBAVEZE KOJU MOE OBAVITI SAMO IZVRENIK ......... 100
19.4. IZVRENJE RADI OSTVARENJA OBAVEZE NA TRPLJENJE ILI NEINJENJE ............................. 101
19.5. IZVRENJE RADI USPOSTAVLJANJA PRIJANJEG STANJA ..................................................... 102
19.6. PONOVNO SMETANJE POSJEDA ................................................................................................ 103
19.7. PRAVO NA NAKNADU TETE .................................................................................................... 103
20. IZVRENJE RADI VRAANJA ZAPOSLENOG NA RAD ODNOSNO U SLUBU .............................. 104
20.1. MJESNA NADLENOST .............................................................................................................. 104
20.2. ROK ZA PODNOENJE PRIJEDLOGA ZA IZVRENJE ................................................................ 104
20.3. NAIN PROVOENJA IZVRENJA ............................................................................................. 105
20.4. NADOKNADA PLAE U SLUAJU VRAANJA ZAPOSLENOG NA RAD ................................... 105
Modul 4
PODMODUL II: UPRAVNI SPOR

POJAM UPRAVNOG SPORA ................................................................................................................... 113
PREDMET UPRAVNOG SPORA .............................................................................................................. 114
1. Predmet upravnog spora - upravni akt ................................................................................................ 114
2. Upravni akti protiv kojih se ne moe voditi upravni spor ........................................................................ 116
3. Predmet upravnog spora - nedonoenje upravnog akta ........................................................................ 119
4. Imovinskopravni zahtjevi u upravnom sporu ....................................................................................... 121
NADLENI UPRAVNI ORGANI .............................................................................................................. 122
1. Pojam organa po ZUS-u .................................................................................................................... 122
2. Organi uprave i institucije s javnim ovlatenjima ................................................................................. 122
NADLENOST ZA RJEAVANJE UPRAVNIH SPOROVA ........................................................................ 123
1. Stvarna nadlenost ............................................................................................................................ 123
2. Mjesna nadlenost ............................................................................................................................. 124
3. Sukob nadlenosti ............................................................................................................................. 124
4. Delegacija mjesne nadlenosti ............................................................................................................ 126
POKRETANJE UPRAVNOG SPORA ........................................................................................................ 127
1. Kad se moe pokrenuti upravni spor ................................................................................................... 127
2. Stranke u upravnom sporu ................................................................................................................. 127
2.1. Pojam stranke u upravnom sporu ............................................................................................... 127
2.2. Tuilac u upravnom sporu .......................................................................................................... 129
2.3. Zakonski zastupnici i punomonici ............................................................................................. 132
2.4. Tueni u upravnom sporu .......................................................................................................... 133
2.5. Zainteresirano lice ..................................................................................................................... 133
2.6. Umjea .................................................................................................................................... 135
ODLAGANJE IZVRENJA OSPORENOG UPRAVNOG AKTA ................................................................. 137
TUBA U UPRAVNOM SPORU ............................................................................................................... 139
1. Tuba - nain pokretanja upravnog spora ............................................................................................ 139
2. Rok za podnoenje tube ................................................................................................................... 142
3. Sadrina tube .................................................................................................................................. 145
3.1. Elementi tube .......................................................................................................................... 145
3.2. Razlozi za pobijanje upravnog akta ............................................................................................. 146
3.3. Nove injenice i novi dokazi ....................................................................................................... 147
10
PRETHODNI - PRIPREMNI POSTUPAK PO TUBI ............................................................................... 149

1. Otklanjanje nedostataka tube ............................................................................................................ 149
2. Odbacivanje tube ............................................................................................................................. 150
3. Obustavljanje upravnog spora ............................................................................................................ 163
3.1. Odustajanje od tube ................................................................................................................. 163
3.2. Donoenje novog upravnog akta ................................................................................................. 163
REDOVNI POSTUPAK PO TUBI ........................................................................................................... 164

1. Dostavljanje tube na odgovor ............................................................................................................ 164
RJEAVANJE UPRAVNOG SPORA .......................................................................................................... 166

1. Sastav suda ....................................................................................................................................... 166
2. Nejavno rjeavanje upravnih sporova .................................................................................................. 166
3. Usmena, javna rasprava ..................................................................................................................... 168
4. Nain rjeavanja upravnih sporova ..................................................................................................... 169
SUDSKE ODLUKE U UPRAVNOM SPORU .............................................................................................. 172

ODGOVARAJUA PRIMJENA ZPP-a U UPRAVNIM SPOROVIMA ........................................................ 175
PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU ............................................................................................. 177
1. Uvodne napomene ............................................................................................................................ 177
2. Pravosnanost sudske odluke u upravnom sporu ................................................................................. 177
3. Vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu ........................................................................................ 178
3.1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke ........................................................................ 178
3.2. Ponavljanje postupka ................................................................................................................. 181
3.3. Zahtjev za zatitu zakonitosti ...................................................................................................... 185
POSTUPAK ZATITE SLOBODA I PRAVA POJEDINACA GARANTIRANIH USTAVOM ....................... 186

1. Uvodne napomene ............................................................................................................................ 186
2. Zatita ustavnih sloboda i prava povrijedenih konanim pojedinanim aktom ....................................... 186
3. Zatita ustavnih sloboda i prava povrijedenih radnjom slubenog, odnosno odgovornog lica .................... 187
POSTUPAK PO IZBORNIM ALBAMA .................................................................................................. 191

OBAVEZNOST PRESUDA DONIJETIH U UPRAVNOM SPORU .............................................................. 193
PREGLED PROPISA ................................................................................................................................ 195
11
UVODNE NAPOMENE
Kategorije
U Modulu IV, iji je naslov Izvrna i upravna oblast, sadrane su dvije tematske
cjeline. Prva obuhvata materiju koja je regulisana Zakonom o izvrnom postupku
i oznaena je Podmodulom I, a druga materiju koja se odnosi na upravnu oblast
i oznaena je Podmodulom II.
Na podruju Bosne i Hercegovine primjenjuju se etiri zakona iz oblasti izvrnog
postupka i to pred: Sudom Bosne i Hercegovine, sudovima Federacije Bosne i
Hercegovine i Republike Srpske te Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Zakon o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik
BiH broj 18/03)
Zakon o izvrnom postupku (Slubene novine F BiH broj: 32/03,52/03, 33/06 i
39/06)
Zakon o izvrnom postupku (Slubeni glasnik RS broj: 59/03, 85/03 , 64/05 i
118/07)
Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH: broj 8/00,
1/01, 5/02, 8/03, 19/07 i 2/08)
Teoretski sadraj tematskih cjelina u ovom Podmodulu obraen je na osnovu
odredbi lanova Zakona o izvrnom postupku koji se primjenjuje na podruju
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske zbog toga to su identine te
to se veina predmeta izvrenja u Bosni i Hercegovini provode u skladu sa
navedenim propisima.
Materiju podmodula II u Bosni i Hercegovini regulu etiri zakona i to:
Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br. 19/02),
Zakon o upravnim sporovima (Sl. novine FBiH br. 9/05), Zakon o upravnim
sporovima (Sl. glasnik RS br. 109/05) Zakon o upravnim sporovima (Sl. glasnik
BDBiH br. 4/00. i 1/01)
Obradena pitanja u ovom podmodulu odnose se na odredbe navedenih Zakona
kojim se reguliu pitanja koja se odnose na upravni spor, i to: pojam i predmet
upravnog spora, nadlenost za rjeavanje upravnih sporova, razloge pobijanja
upravnog akta, pravo pokretanja upravnog spora, stranke u upravnom sporu,
odlaganje izvrenja upravnog akta, tubu, postupak po tubi, osnovna naela
postupka u upravnim sporovima, rjeavanje upravnih sporova, sudske odluke u
upravnom sporu, supsidijarnu primjenu ZPP-a u upravnim sporovima, pravne
lijekove u upravnom sporu, postupak zatite sloboda i prava pojedinaca garantiranih ustavom, postupak po izbornim albama i obaveznost presuda donijetih
u upravnom sporu.
U razmatranju pojedinih procesno-pravnih pitanja i instituta u vezi upravnog
spora, da bi se izbjeglo nepotrebno optereenje teksta s odredbama iz etiri navedena procesna zakona koja se primjenjuju u BiH, u ovom podmodulu polazie
se od odredbi Zakona o upravnim sporovima FBiH i Zakona o upravnim sporovima RS, koji e se oznaavati uobiajenom skraenicom ZUS FBiH, odnosno
ZUS RS, a Zakona o upravnim sporovima BiH i Zakon o upravnim sporovima
13
Modul 4
Brko Distrikta BiH oznaavae s skraenicama ZUS BiH, odnosno ZUS BDBiH,
odnosno za sve skraenicom ZUS, i u odnosu na te zakone ukazae se na pitanja
koja pokazuju na razliitost rjeenja u tim procesnim zakonima.
Trajanje
Za obradu ovog modula potrebna su dva radna dana rasporedena u vremenski

period od po 5 do 6 radnih sati
Oblik
Predstavljanje modula je predvieno u obliku predavanja, seminari uz aktivno

uee uesnika seminara, video prezentacija, panel diskucija i hipotetiki sluaj.
Ciljevi edukacije
Obuiti strune saradnike/savjetnike za obavljanje poslova u sudovima iz

oblasti izvrnog postupka, postii bolje razmijevanje pravnih pravila i pravnih
rjeenja Zakona o izvrnom postupku kako bi njegove odredbe pravilno
primjenjivali u praksi, razvijati vjetinu voenja .
Unapredenje teoretskih i praktinih znanja iz upravne oblasti za uesnike u
edukaciji, u vodenju i upravljanju postupkom u rjeavanju upravnih sporova,
donoenju sudskih odluka, kako procesnih , tako i onih kojima se meritorno
rjeava upravna stvar sudskom odlukom, kako bi se u vezi s tim otklonila eventualna
pogrena postupanja.
Mogui
predavai/edukatori Voditelj modula, konsultant i ostali predavai/edukatori Centra
Dnevni red Modula
14
Dnevni red Modula se nalazi kao dio Modula ili e biti kreiran od strane Centra
na bazi potreba za pojedinani modul.
PODMODUL I:
IZVRNI POSTUPAK
1. UVOD
Na podruju Bosne i Hercegovine primjenjuju se etiri zakona iz oblasti ivzrnog postupka i
to pred: Sudom Bosne i Hercegovine, sudovima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike
Srpske te Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Nazivi ovih zakona su:
Zakon o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH
broj 18/03)
Zakon o izvrnom postupku (Slubene novine F BiH broj: 32/03,52/03, 33/06 i 39/06)
Zakon o izvrnom postupku (Slubeni glasnik RS broj: 59/03, 85/03 , 64/05 i 118/07)
Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH: broj 8/00, 1/01, 5/02,
8/03, 19/07 i 2/08)
Teoretski sadraj tematskih cjelina u ovom Podmodulu obraen je na osnovu odredbi lanova
Zakona o izvrnom postupku koji se primjenjuje na podruju Federacije Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske zbog toga to su identine te to se veina predmeta izvrenja u Bosni i
Hercegovini provode u skladu sa navedenim propisima.
Podmodul je uraen tako to je prvo dat teoretski prikaz odreenog instituta iz oblasti izvrnog prava, zatim su navedena pitanja, primjeri sudske prakse i uzorci rjeenja, sve vezano za
konkretnu oblast na koju se odnose.
1.1. POKRETANJE POSTUPKA

Izvrni postupak se pokree na osnovu prijedloga traitelja izvrenja ije se odreeno potraivanje ostvaruje. Subjekat, koji je ovlaten pokrenuti izvrni postupak, mora postojati u asu
podnoenja prijedloga za izvrenje.
Sud po slubenoj dunosti pazi na aktivnu legitimaciju traitelja izvrenja.
Nositelj ovlatenja iz izvrne isprave disponira svojim pravom jer odluuje da li e pokrenuti
izvrni postupak ili to nee uiniti. On moe traiti cijelo potraivanje koje se na primjer odnosi
na dosueni glavni dug i kamatu, ali i samo glavno potraivanje bez kamate.
U toku postupka traitelj izvrenja moe odustati od cijelog potraivanja ili samo djeliminog
potraivanja. Takoe se moe sporazumjeti sa izvrenikom na primjer o vrijednosti nepokretnosti
ili redu prvenstva namirenja, ali ne i u sluajevima kad to zakonom nije dozvoljeno.
15
Modul 4
Izvrni postupak mogu pokrenuti zakonski zastupnici fizikih lica koja zbog nekih razloga
nemaju procesnu sposobnost.
Pored dravnih organa aktivnu legitimaciju mogu imati i udruenja graana, privatnopravna
graanska lica i subjekti koji nemaju stranaku sposobnost, ali ispunjavaju zakonske pretpostavke
za istu i posjeduju imovinu koja je podobna za izvrenje.
Izvrni postupak se pokree i po slubenoj dunosti, kao i po prijedlogu lica i organa kad je
to zakonom izriito odreeno. U ovom sluaju lica i organi imaju u izvrnom postupku poloaj
traitelja izvrenja.
Kao primjeri za pokretanje izvrnog postupka po slubenoj dunosti mogu posluiti: naplata
trokova sudskih krivinih postupaka u korist budeta, naplata novanih kazni u parninom
ili drugom postupku, naplata sudskih taksi, mjera sigurnosti oduzimanja imovinske koristi i
predmeta.
Postoji razliita sudska praksa prilikom pokretanja izvrenja na osnovu izvrne sudske odluke
donesene u krivinom postupku radi naplate trokova postupka.
U veini ovakvih sluajeva sud, koji je donio odluku, podnosi prijedlog za izvrenje koje
nakon toga provodi izvrni sud.
Meutim, neki sudovi dostavljaju navedenu izvrnu ispravu nadlenom pravobranilatvu koje
po slubenoj dunosti pokree postupak i uestvuje u njemu.
Kad zapone izvrni postupak, izvrni sud ga dalje vodi po slubenoj dunosti to je u skladu
sa naelom oficijelnosti.
1.2. NADLENOST
lanom 4, stav 1 Zakona o izvrnom postupku propisano je da izvrenje odreuje i provodi
sud koji je odreen zakonom.
Poto mjesnu nadlenost nije mogue odrediti jedinstvenom normom, kriterij su sredstva i
predmeti izvrenja u konkretnom sluaju. Prema tome mjesna nadlenost sudova odreuje se
lanovima ovog Zakona u zavisnosti od toga ta su sredstva i predmet izvrenja.
Zato su odredbe o mjesnoj nadlenosti sadrane su u poglavljima Zakona kojim se reguliu
sredstva i predmeti izvrenja i to za svako od njih posebno.
Poto su u smislu odredbe lana 4, stav 2 Zakona o izvrnom postupku utvrena posebna
pravila o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti, stranke ne mogu svojim sporazumom ugovarati
nadlenost nekog drugog suda kao to to mogu initi u parninom postupku.
Na primjer prema lanu 67 Zakona o izvrnom postupku za odluivanje o prijedlogu za izvrenje
na nepokretnosti i provoenje rjeenja o izvrenju nadlean je sud na ijem se podruju nalazi
ta nepokretnost. Ovo znai da je i u izvrnom postupku, kad je predmet izvrenja nepokretnost,
dosljedno provedeno naelo forum rei sitae.
Za odluivanje o prijedlogu za izvrenje na pokretnim stvarima i provoenje ovakvog rjeenja
o izvrenju, shodno odredbi lana 114 Zakona, mjesno je nadlean za odluivanje sud na ijem
podruju se, prema navodima sadranim u prijedlogu za izvrenje, nalaze ove pokretne stvari.
16
Logino je to se pravila o mjesnoj nadlenosti sudova nalaze u Zakonu o izvrnom postupku

poto su odredbe o stvarnoj nadlenosti sudova sadrane u zakonima o sudovima Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
U Federaciji Bosne i Hercegovine stvarno nadleni sudovi za odreivanje i provoenje izvrenja
su opinski sudovi, a u Republici Srpskoj osnovni sudovi.
Kao drugostepeni sudovi u postupku izvrenja u Federaciji Bosne i Hercegovine nadleni su
da odluuju kantonalni sudovi, a u Republici Srpskoj okruni sudovi.
U Zakonu o izvrnom postupku nisu sadrana posebna pravila o sukobu nadlenosti. Zato se
u izvrnom postupku, u sluaju sukoba nadlenosti, na osnovu lana 21, stav 1 Zakona o izvrnom
postupku na odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku.
1.3. PODNESCI, ROITA I SPISI

U izvrnom postupku sud u pravilu postupa na osnovu podnesaka i drugih pismena. Usmene
procesne radnje preduzimaju se na roitu ili van roita.
Prema Zakonu o izvrnom postupku sud obavezno zakazuje roite u sluajevima:
prodaje nepokretnosti
prodaje pokretnih stvari
diobe iz postignute i plaene kupoprodajne cijene
postupka protivizvrenja kada se traitelj izvrenja protivi prijedlogu za protivizvrenje.
Za sva navedena roita propisani su i posebni postupci preduzimanja Zakonom odreenih
procesnih radnji.
Sud moe zakazati roite i kada smatra da je njegovo odravanje cjelishodno. Sudija u
pravilu sastavlja zapisnik o provedenom roitu jer se radnje u izvrnom postupku provode u
pisanoj formi. Umjesto zapisnika moe se sainiti i slubena zabiljeka.
Sud e van roita sasluati stranku ili uesnika u postupku ako je to predvieno Zakonom
ili ako smatra da je to potrebno radi razjanjenja pojedinih pitanja ili izjanjenja o nekom
konkretnom bitnom prijedlogu stranke.
to se tie forme i sadrine podnesaka i drugih pismena u izvrnom postupku, shodno i na
odgovarajui nain se primjenjuju pravila parninog procesnog prava.
Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve to je potrebno da bi na osnovu njih
sud mogao postupati. Ti podaci su: oznaka suda, ime i prezime fizike osobe, odnosno naziv
pravne osobe, njihovih zakonskih zasupnika i punomonika, predmet spora, sadraj izjave i
potpis podnositelja.
U izvrnom postupku podnesci moraju biti uloeni u odgovarajuem broju primjeraka za sve
sudionike u predmetu. Sud nije obavezan fotokopirati podneske u korist stranke koja ih nije
dostavila u dovoljnom broju primjeraka.
17
Modul 4
Kad je u izjavi istaknut i odreeni zahtjev stranke, u podnesku moraju biti navedeni injenice
i dokazi na kojim je zasnovan takav zahtjev.
Na sadraj prigovora na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe o albi iz Zakona o
parninom postupku.
Stranke mogu slobodno podnositi odreene zahtjeve, mogu ih povui i odrei se svojih
zahtjeva. Ovo su procesne radnje koje imaju dispozitivni karakter.
Meutim, stranke ne mogu dispozitivnim ovlatenjima nadomjestiti nedostatak zakonskih
pretpostavki za provoenje izvrenja.
1.4. IZVRNOST I PRAVOSNANOST ODLUKA IZVRNOG SUDA

Rjeenje o izvrenju, protiv kojeg nije blagovremeno izjavljen prigovor, postaje izvrno i
pravosnano.
Rjeenje o izvrenju, protiv koga je prigovor odbijen, postaje izvrno. Ako protiv takvog
rjeenja nije doputena alba, onda je to rjeenje i pravosnano.
Rjeenje, kojim je odbijen prigovor, postaje pravosnano ako alba ne bude u roku izjavljena
ili ako alba bude odbijena.
Ako je Zakonom izvrnom postupku odreeno da se protiv rjeenja moe izjaviti alba umjesto
prigovora, to rjeenje postaje izvrno danom njegovog donoenja. Ovo rjeenje postaje pravosnano u sluaju proputanja roka za izjavljivanje albe istekom posljednjeg dana za albu. Ako
uloena alba bude odbijena kao neosnovana, rjeenje postaje pravosnano danom donoenja
drugostepenog rjeenja kojim je potvreno prvostepeno rjeenje.
Iz navedenog proizlazi da alba nema suspenzivno dejstvo. Zato se, naelno govorei, izvrenje
provodi nakon donoenja odluke o prigovoru.
Vano je napomenuti da izvrnost rjeenja o izvrenju treba razlikovati od izvrnosti izvrne
isprave. Izvrnost rjeenja o izvrenju nastupa prije njegove pravosnanosti.
18
1.5. IZVRENJE ODLUKE STRANOG SUDA

Izvrenje odluke stranog suda moe se odrediti i provesti ako ta odluka ispunjava uslove propisane lanovima 96 do 101 Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u
odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ broj 43/82) koji se primjenjuje dok se ne donesu novi
zakoni u ovoj oblasti.
Iz smisla odredbe lana 101, stav 5 navedenog Zakona proizlazi da je izvrni sud ovlaten
raspraviti kao prethodno pitanje da li odluka stranog suda ispunjava uslove da bi mogla posluiti
kao izvrna isprava i kad nema odluke o njenom priznanju.
U ovakvom sluaju odluka izvrnog suda proizvodi pravne posljedice samo u konkretnom
izvrnom postupku u kojem je na osnovu te odluke i doneseno rjeenje o izvrenju.
Svojstvo strane sudske odluke imaju: presuda, rjeenje, nagodba sklopljena pred stranim
sudom, odluka arbitrae koja se po meunarodnom pravu smatra stranom i nagodba zakljuena
pred stranom arbitraom za koju je mjerodavno procesno pravo zemlje sa kojom je BiH zakljuila
bilateralnu konvenciju koja predvia uzajamno priznanje i izvrenje i nagodbi sklopljenih pred
arbitraom.
Strana sudska odluka moe biti i odluka drugog organa koja je u dravi donoenja izjednaena
sa sudskom odlukom pod uslovom da su takvom odlukom ureeni statusni, porodini, imovinski
ili drugi materijalno-pravni odnosi sa meunarodnim elementom.
19
Modul 4
2. PROTIVIZVRENJE
2.1. RAZLOZI ZA PROTIVIZVRENJE
Nakon to je izvrenje provedeno, izvrenik moe u istom izvrnom postupku zatraiti od
suda da naloi traitelju izvrenja da mu vrati ono to je dobio izvrenjem.
Ovakvom mogunou pojednostavljuje se i skrauje postupak vraanja datog zato to je
postupak protivizvrenja efikasniji od postupka koji se vodi na osnovu tube.
I u dosadanjoj sudskoj praksi izvrnog procesnog prava primjenjivao se institut protivizvrenja.
Prema lanu 54, stav 1 Zakona o izvrnom postupku razlozi za prijedlog sudu da naloi
traitelju izvrenja da mu vrati ono to je izvrenjem dobio su:
izvrna isprava pravosnano ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena van snage, ili je
na drugi nain utvreno da je bez dejstva
rjeenje o izvrenju pravosnano ukinuto ili preinaeno
tokom izvrnog postupka izvrenik namirio traitelju izvrenja potraivanje mimo
suda pa je traitelj izvrenja dvostruko namiren.
Ako je u postupku izvrenja radi naplate novanog potraivanja traitelj naplatio odreeni
iznos, izvrenik moe u prijedlogu za protivizvrenje traiti plaanje i zakonskih zateznih
kamata poev od dana naplate tog iznosa.
Ovo je novina u Zakonu o izvrnom postupku u odnosu na ranije vaei zakon. Opravdanje
za navedeno zakonsko rjeenje je u tome to akcesorna potraivanja dijele sudbinu glavnog
potraivanja. To pravilo je prihvaeno i u izvrnom postupku. Zato je cjelishodno istovremeno
odluivati o oba navedena potraivanja pa nije potrebno pokretati parnini postupak samo radi
naplate kamata.
Prijedlog za protivizvrenje moe se podnijeti u roku od 30 dana od kada je izvrenik saznao
za razlog za protivizvrenje. Izvrenik to moe uiniti najkasnije u roku od jedne godine od dana
okonanja izvrnog postupka.
Prije isteka navedenih rokova (subjektivnog i objektivnog) izvrenik ne moe svoje potraivanje
ostvarivati u parninom postupku.Tubu radi vraanja potraivanja moe podnijeti tek nakon
isteka ovih rokova.
Meutim, ako nisu ispunjeni zakonom propisani razlozi za protivizvrenje, podnoenje
tube u parninom postupku nije vezano za rokove propisane za podnoenje prijedloga za
protivizvrenje.
2.2. POSTUPAK NA OSNOVU PRIJEDLOGA ZA PROTIVIZVRENJE

Postupak za protivizvrenje pokree izvrenik podnoenjem prijedloga za protivizvrenje.
Ovo je dispozitivno pravo izvrenika jer od njegove volje zavisi hoe li podnijeti prijedlog za
protivizvrenje.
20
Navedeno se odnosi i na njegovog pravnog sukcesora koji svoje pravo, vezano za prenos
potraivanja, dokazuje na nain naveden u odredbi lana 30 Zakona o izvrnom postupku.
Prijedlog za protivizvrenje treba da sadri sve podatke kao i svaki drugi podnesak koji se
upuuje sudu. Ovaj prijedlog se podnosi izvrnom sudu koji e po njemu postupati.
Kad primi prijedlog za protivizvrenje, izvrni sud prethodno ispituje:
da li su ispunjene procesne pretpostavke za odluivanje o prijedlogu za protivizvrenje
da li je podnesen u zakonom propisanom roku
da li je potpun
da li je podnesen zbog zakonom propisanih razloga.
Ako utvrdi da su ispunjene procesne pretpostavke za podnoenje prijedloga, ovaj podnesak
sud e dostaviti traitelju izvrenja uz poziv da se u roku od tri dana izjasni o njegovom sadraju.
U sluaju da se traitelj izvrenja protivi prijedlogu za protivizvrenje, sud e obavezno odrediti
roite. Odluku o prijedlogu donijee nakon odranog roita.
Kad se traitelj izvrenja ne izjasni o prijedlogu za protivizvrenje, sud e, ovisno o njegovom
sadraju, cijeniti da li e odluku donijeti bez odravanja roita.
Proputanje traitelja izvrenja da se izjasni o prijedlogu za protivizvrenje ne moe se shvatiti
kao njegovo protivljenje.
Ako ocijeni svrsishodnim, sud e odrati roite i kada se traitelj izvrenja ne usprotivi
prijedlogu za protivizvrenje, jer u ovoj fazi postupka donosi meritornu odluku. Izvrni sud
provodi roite i donosi rjeenje po pravilima izvrnog postupka.
Rjeenjem, kojim prihvata prijedlog, sud e naloiti traitelju izvrenja da u roku od osam
dana vrati izvreniku ono to je dobio izvrenjem. Ovakvom kondemnatornom odlukom
izvrni sud uspostavlja faktiko i pravno stanje izvrenikove imovine kakvo je postojalo prije
provoenja izvrenja.
2.3. RJEENJE O PROTIVIZVRENJU

Na osnovu pravosnanog i izvrnog rjeenja, kojim je traitelju izvrenja naloeno da
vrati izvreniku ono to je dobio izvrenjem, sud e na prijedlog izvrenika donijeti rjeenje o
protivizvrenju.
Ovaj prijedlog treba da sadri dva zahtjeva:
izvrni zahtjev
zahtjev da se izvreniku prinudnim putem vrati ono to je traitelj izvrenja dobio
izvrenjem.
21
Modul 4
Svojstvo izvrne isprave ima rjeenje izvrnog suda kojim je odlueno o pravu na vraanje
primljenog.
Protivizvrenje se provodi po odredbama Zakona o izvrnom postupku koje se odnose na
izvrenje.
Na prijedlog izvrenika sud donosi rjeenje o protivizvrenju na osnovu pravosnanog i
izvrnog rjeenja kojim je traitelju izvrenja naloeno da vrati ono to je dobio izvrenjem.
U odnosu na provedeni postupak izvrenja, u rjeenju o protivizvrenju raniji izvrenik
postaje traitelj izvrenja, a traitelj izvrenja dobiva poloaj izvrenika.
2.4. NEMOGUNOST PROTIVIZVRENJA

Sud nee prihvatiti prijedlog za protivizvrenje ako se u pogledu onoga to je traitelj izvrenja
dobio izvrenjem nastupile stvarne i pravne promjene zbog kojih nije vie mogue vraanje.
Stvarne promjene su one zbog kojih je odreena stvar izgubila svoj prvobitni identitet. Na
primjer predmet izvrenja je bio individualno odreena pokretna stvar ili nepokretna stvar koja
je u meuvremenu izmijenila bitna svojstva. Zbog takve bitne injenice nemogue je vraanje
onog to je traitelj izvrenja primio izvrenjem. U ovakvom sluaju sud nee prihvatiti
prijedlog za protivizvrenje.
Pravne promjene su one koje bitno mijenjaju pravni reim stvari. Primjer za ovu situaciju je
otuenje stvari, iji se povrat trai, i to prije podnoenja prijedloga za protivizvrenje.
2.5. PROTIVIZVRENJE NA OSNOVU PRIJEDLOGA TREEG LICA

Postupak protivizvrenja moe se voditi i na osnovu prijedloga treeg lica. U odnosu na
ranija zakonska rjeenja ovo predstavlja novinu u Zakonu o izvrnom postupku.
Opravdanje za koritenje navedenog instituta je pruanje pravne zatite treem licu koje nije
prouzrokovalo da se traitelj izvrenja pogreno namiri na teret treeg lica umjesto na teret
izvrenika. Na ovaj nain se omoguuje treem licu da bez voenja parninog postupka dovede
svoju materijalnu situaciju u stanje kakvo je postojalo prije namirenja traitelja izvrenja na teret
imovine treeg lica.
Dakle, prijedlog za protivizvrenje podnosi lice koje nije bilo uesnik u izvrnom postupku.
Ovo lice ima pravni interes da pokrene zahtjev za provoenje protivizvrenja protiv traitelja
izvrenja iz provedenog izvrnog postupka.
Postupak protivizvrenja na prijedlog treeg lica provodi se na nain i u rokovima propisanim
za odluivanje o prijedlogu izvrenika za protivizvrenje.
Poto tree lice nema poloaj stranke u izvrnom postupku, kao predlaga se smatra traiteljem
izvrenja, pa izvrenik postaje protupredlaga.
22
VJEBE I
Odgovorite jasno i odreeno na sljedea pitanja:
01. Navedite tri primjera za pokretanje izvrnog postupka po slubenoj dunosti.
02. Obrazloite praksu sudova povodom pokretanja postupka izvrenja sudskih odluka donesenih u krivinom postupku radi naplate trokova postupka.
03. Na osnovu kojih kriterija je odreena mjesna nadlenost sudova u izvrnom postupku?
04. Da li stranke mogu sporazumom mijenjati zakonske odredbe o mjesnoj nadlenosti suda u
izvrnom postupku?
05. U kojim sluajevima u izvrnom postupku sud obavezno zakazuje roite?
06. Koje zakonske odredbe se primjenjuju na formu i sadraj podnesaka i drugih pismena u
izvrnom postupku?
07. Kakvi moraju biti podnesci da bi na osnovu njih sud mogao postupati u izvrnom postupku?
08. ta mora sadravati prigovor izjavljen protiv rjeenja o izvrenju?
09. Kada rjeenje o izvrenju postaje izvrno?
10. Kada je pravosnano rjeenje o izvrenju?
11. Moe li izvrni sud raspraviti o tome da li odluka stranog suda ispunjava uslove da bi mogla
posluiti kao izvrna isprava kad nema odluke o njenom priznanju?
12. Koji su rokovi za podnoenje prijedloga za protivizvrenje?
13. Moe li izvrenik u postupku radi naplate novanog potraivanja u prijedlogu za protivizvrenje traiti i plaanje zakonskih zateznih kamata poev od naplate tog iznosa?
14. U kojim sluajevima sud obavezno zakazuje roite povodom podnesenog prijedloga za
protivizvrenje?
15. Koji su opravdani razlozi da sud ne prihvati prijedlog za protivizvrenje?
23
Modul 4
ZADACI
1. Odluka stranog suda donesena je u obliku sudske nagodbe. Ova sudska nagodba nije snadbjevena potvrdom o njenoj pravosnanosti. Bez ove potvrde podnesena je nadlenom sudu radi
njenog priznanja. Kako e u ovakvom sluaju postupiti nadleni sud?
Mogui odgovor:
Odluka stranog suda i kad je donesena u obliku sudske nagodbe mora biti snadbjevena
potvrdom pravosnanosti. Ovakav stav izraen je u rjeenju Vrhovnog suda F BiH broj: G-3/01
od 29.06.2001. godine
Zato bi sud u fazi prethodnog ispitivanja prijedloga za priznanje trebao od predlagaa zatraiti
da otkloni nedostatke izvrne isprave tako to e u odreenom roku dostaviti potvrdu o njenoj
pravosnanosti.
2. Traitelj izvrenja podnio je prijedlog za izvrenje protiv lica koje u priloenoj izvrnoj ispravi
nije oznaeno kao izvrenik. Uz prijedlog za izvrenje priloio je ovjerenu ispravu u skladu sa
zakonom. Ovom ispravom dokazuje da je potraivanje preneseno na novog izvrenika. Da li
e sud u navedenom sluaju odrediti izvrenje?
Mogui odgovor:
Sud e usvojiti prijedlog za izvrenje. Prema odredbi lana 30, stav 2 Zakona o izvrnom
postupku izvrenje se odreuje i protiv treeg lica koje u izvrnoj ispravi nije oznaeno kao
izvrenik ako traitelj izvrenja javnom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom
dokae da je to lice na zakonit nain preuzelo dug iz izvrne isprave ili je dug prema zakonu
obavezno da izmiri. Ako tree lice ospori obavezu stranke prije izvrenja, to pitanje moraju
razrijeiti u parninom postupku.
3. Traitelju izvrenja utvreni su osnov i visina penzije pravosnanim i izvrnim rjeenjem koje
je doneseno u upravnom postupku. Meutim, nisu mu isplaene dospjele penzije, utvrene
navedenim rjeenjem, u posljednjih devet mjeseci.
Traitelj izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje na osnovu navedenog pravosnanog i
izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Kako e postupiti izvrni sud u ovom
sluaju?
Mogui odgovor:
Izvrni sud e odrediti izvrenje na osnovu lana 273, stav 2 Zakona o upravnom postupku.
Naime, ako su osnov i visina dospjele penzije utvreni pravosnanim i izvrnim rjeenjem
donesenim u upravnom postupku, ne moe se voditi parnica za isplatu zaostale penzije ve se ovo
potraivanje moe traiti u izvrnom postupku.
Na ovakav nain je postupio i Kantonalni sud u Sarajevu u odluci broj: G-122/02 od
28.05.2005. godine.
24
4. Traitelj izvrenja podnio je prijedlog za izvrenje na osnovu poravnanja od 02.07.1997. godine

kojim je prednici traitelja izvrenja odreena naknada za expropisane nekretnine u vidu
dvosobnog stana od 60,10 m2 i garsonjere od 32 m2.
Dakle, izvrna isprava je poravnanje zakljueno u upravnom postupku koje ne glasi na
ispunjenje novane obaveze.
Kako biste odluili o ovakvom prijedlogu za izvrenje?
Mogui odgovor:
Prijedlog za izvrenje ne moe se usvojiti jer obaveze, koje su utvrene u poravnanju zakljuenom u upravnom postupku, ne glase na ispunjenje novane trabine.
Ovu odluku treba zasnovati na odredbi lana 23, stav 1, taka 2 Zakona o izvrnom postupku.
5. Rjeenjem je odbijen prijedlog za protivizvrenje podnesen 15. jula 2005. godine na osnovu
odluke broj: IP-83/089 od 05.05.2003. godine koja je izvrna 02.06.2005. godine.
Traitelj izvrenja je uloio prigovor u kome je naveo da mu je rjeenje broj: P-131/04
od 12.05.2005. godine, kojim je izvrna isprava pravosnano stavljena van snage, urueno
05.06.2005. godine.
Ovaj prigovor sud je odbio kao neosnovan.
Da li je pravilna ovakva odluka?
Mogui odgovor:
Izvrenik je saznao za razlog za protivizvrenje 05.06.2005. godine. Prijedlog za protivizvrenje
je podnio 15.07.2005. godine. Poto je to uinio van roka od 30 dana od dana saznanja za razlog
za protivizvrenje, sud je pravilno odluio o njegovom prijedlogu.
lanom 54, stav 1 Zakona o izvrnom postupku odreeno je da izvrenik moe, nakon to je
provedeno izvrenje, u istom izvrnom postupku traiti od suda da naloi traitelju izvrenja da
mu vrati ono to je dobio izvrenjem, ako je izvrna isprava ukinuta, preinaena, stavljena van
snage, ili je na drugi nain utvreno da je bez djelovanja, ili ako je rjeenje o izvrenju pravosnano ukinuto ili preinaeno ili ako je tokom izvrnog postupka namirio traitelju izvrenja
potraivanje mimo suda tako da je traitelj izvrenja dvostruko namiren.
U navedenim sluajevima prijedlog za izvrenje moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana
kad je izvrenik saznao za razlog za protivizvrenje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana
okonanja izvrnog postupka.
25
Modul 4
6. Da li je pravilan navedeni zakljuak suda:

Odgaa se provoenje rjeenja o izvrenju ovog suda poslovni broj: 018 41 77 od 08.02.2009.
godine.
Prijedlog za izvrenje e se smatrati tubom.
Izvrni postupak e se nastaviti po pravosnanom okonanju parninog postupka na prijedlog
traitelja izvrenja ako uspije sa tubom.
Mogui odgovor:
Sud je navedeni zakljuak zasnovao na pravilnoj primjeni odredbe lana 50, stav 5 Zakona o
izvrnom postupku.
Rjeenje o izvrenju odreeno je na osnovu vjerodostojne isprave radi naplate duga u iznosu
od 236,32 KM.
Protiv rjeenja o izvrenju izvrenik je blagovremeno izjavio oblazloeni prigovor.
7. Traitelj izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje radi prinudne naplate novanog potraivanja.
Uz ovaj prijedlog je priloio fotokopiju presude Opinskog suda u Bihau, broj: P-601/05 od
26.09.2006. godine na kojoj nije stavljena klauzula izvrnosti.
Kako treba postupiti sud u ovom sluaju?
Mogui odgovor:
U konkretnom predmetu izvrnu ispravu nije donio sud kome je podnesen prijedlog za
izvrenje ve drugi sud.
Sud e primjenom lanova 25 i 35 Zakona o izvrnom postupku u vezi sa lanom 336 Zakona
o parninom postupku zakljukom naloiti traitelju izvrenja da u roku od 8 dana dopuni
prijedlog za izvrenje tako to e dostaviti izvrnu ispravu u originalu ili ovjerenoj fotokopiji na
koju je stavljena klauzula izvrnosti.
Takoe e upozoriti traitelja izvrenja na zakonske posljedice ako ne postupi po zakljuku
suda.
26
SUDSKA PRAKSA
1. Sud je apsolutno nenadlean za izvrenje novane kazne zbog carinskog prekraja (lan 16
Zakona o parninom postupku, lan 272, stav 2 Zakona o upravnom postupku F BiH i lan
255 Carinskog zakona BiH).
Rjeenje Opinskog suda u Sarajevu broj: I-544/04 od 30.04.2004. godine i rjeenje
Kantonalnog suda u Sarajevu broj: G-1304/04 od 22.07.2004. godine.
2. Izvod iz matine knjige inostranog organa, koji sadri konstataciju o razvodu braka, ne predstavlja stranu sudsku odluku za priznanje od strane naeg suda.
Vrhovni sud Srbije, broj: G-285/85
3. Izvrni postupak se ne moe voditi protiv mrtve osobe.
Iz obrazloenja:
U toku ponovnog postupka prvostepeni sud e, prije svega imati u vidu injenicu da se izvrni
postupak ne moe voditi protiv mrtve osobe (iz podataka u spisu proizlazi da je izvrenik A.H.
umro prije vie godina). Nakon smrti izvrenika nije bilo mjesta nikakvim ponovnim pokuajima
pljenidbe, kako to ini prvostepeni sud, nego postupanju u smislu lana 33 Zakona o izvrnom
postupku Brko Distrikta BiH.
Dakle, u toku ponovljenog postupka najprije valja razmotriti imali li uopte uslova za voenje
postupka i protiv koga (iz podataka u spisu ne proizlazi ko su sve nasljednici iza umrlog izvrenika,
da li je isti ostavio neku imovinu, da li je neko od nasljednika preuzeo dug, niti druge injenice
u vezi sa preuzimanjem i navodnim izvrenjem obaveze), te zavisno od toga odluiti o daljem
toku postupka, imajui u vidu i tvrdnju o ispunjenju obaveze.
Rjeenje Apelacionog suda Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj: G-415/04 od
17.09.2004. godine.
4. Neuredan prijedlog za izvrenje, koji nije blagovremeno ispravljen, primjenom odredbe lana
98 Zakona o parninom postupku (sada lan 336) sud moe rjeenjem samo odbaciti, a ne
moe obustaviti postupak izvrenja.
Kantonalni sud u Sarajevu, broj: P-11/04 od 26.04.2004. godine.
27
Modul 4
5. lanom 2 Zakona o izvrnom postupku regulisano je da se postupak izvrenja pokree kada

je to zakonom odreeno po slubenoj dunosti.
lanom 125, stav 3 Zakona o krivinom postupku regulisano je ako sud koji je donio
presudu u prvom stepenu nije nadlean za njeno izvrenje, dostavie ovjeren prepis presude
sa potvrdom o izvrnosti organu koji je nadlean za izvrenje.
lanom 127, stav 1 Zakona o krivinom postupku regulisano je da izvrenje presude u pogledu
trokova krivinog postupka vri nadleni sud po odredbama koje vae za izvrni postupak.
Stavom 2 regulisano je da se prinudna naplata trokova krivinog postupka u korist budeta
vri po slubenoj dunosti.
Prema tome postupak provoenja izvrenja krivine presude za naplatu trokova postupka u
izvrnom postupku provodi se po slubenoj dunosti, pa sud koji pokree postupak nema
status stranke, to jest povjerioca u smislu lana 15 Zakona o izvrnom postupku. Stoga ne
moe traiti ni odreivanje drugog suda za suenje u ovom postupku jer nisu ispunjeni uslovi
iz lana 60, stav 2 Zakona o parninom postupku za odreivanje drugog stvarno nadlenog
suda u Federaciji BiH.
Kako se naplata krivinog postupka provodi po slubenoj dunosti, to e prvostepeni sud
svoje rjeenje o odbacivanju zahtjeva staviti van snage, a trokove naplatiti u skladu sa zakonom
o izvrnom postupku i sa odredbama lana 125 do 127 Zakona o krivinom postupku.
Odluka Vrhovnog suda F BiH kojom je odbijen prijedlog Kantonalnog suda BiH za odreivanje drugog stvarno nadlenog suda u Federaciji BiH.
28
3. IZVRENJE RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA

Izvrenje radi ostvarenja novanog potraivanja odreuje se i provodi u obimu koji je nuan
za namirenje tog potraivanja. U ovoj odredbi sadrano je naelo zatite dunika.
Prilikom dozvole izvrenja i u toku cijelog postupka sud e po slubenoj dunosti paziti da izvrenje ne provodi u veem obimu od onog koji je potreban za namirenje glavnog duga.
U sluaju kad je predloeno vie sredstava ili vie predmeta izvrenja, shodno lanu 8, stav 2
Zakona o izvrnom postupku sud, moe ograniiti izvrenje samo na neke od tih sredstava ili
predmeta ako su dovoljni za ostvarenje potraivanja.
Zakon odreuje da je predmet izvrenja nepokretnost kao cjelina. Meutim, ako je izvrenje
predloeno na vie nepokretnosti, sud moe ograniiti izvrenje samo na neke nepokretnosti
koje su dovoljne za ostvarenje potraivanja.
Redosljed namirenja vie traitelja izvrenja, koji ostvaruju svoja potraivanja prema istom
izvreniku i na istom predmetu izvrenja, odreuje se prema danu sticanja prava na namirenje,
ako zakonom drukije odreeno.
3.1. IZVRENJE NA NEPOKRETNOSTI

3.2. MJESNA NADLENOST
O prijedlogu za izvrenje na nepokretnosti i provoenje ovakvog rjeenja o izvrenju nadlean
je sud na ijem podruju se nalazi nepokretnost. Ovo znai da se i u izvrnom procesnom pravu
nije odstupilo od naela forum rei sitae.
Zakon o izvrnom postupku nije odredio situaciju kada se jedna nekretnina nalazi na
podruju vie sudova. U ovakvom sluaju , shodno primjeni odredaba Zakona o parninom
postupku, nadlean je svaki od sudova na ijem se podruju nalazi nepokretnost.
3.3. IZVRNE RADNJE

Izvrne radnje kojim se provodi izvrenje na nepokretnosti su:
zabiljeba izvrenja u zemljinjoj knjizi
utvrivanje vrijednosti nepokretnost
prodaja nepokretnosti
namirenje traitelja izvrenja iz iznosa dobivenog prodajom.
Identine izvrne radnje, koje se odnose na nepokretnost, postojale su i u ranijem Zakonu o
izvrnom postupku.
29
Modul 4
Sve navedene izvrne radnje , kad je predmet izvrenja nepokretnost, provode se u etiri faze
postupka. Kad se zavri jedna faza, sud prelazi na preduzimanje sljedee po slubenoj dunosti.
3.4. NEPOKRETNOST KAO PREDMET IZVRENJA

Zakon o izvrnom postupku prvo je regulisao provoenje izvrenja na nekretninama, a zatim
izvrenje na drugim predmetima izvrenja. Ovakvim zakonskim rjeenjem naglaen je
ekonomski znaaj izvrenja na nepokretnim stvarima.
Prema vaeim propisima nepokretnosti su: zemljite, trajni graevinski objekti, stanovi i
poslovne prostorije, kao i pripaci tih stvari dok slue iskoritavanju nepokretnosti.
Ako nije drukije odreeno posebnim zakonom, predmet izvrenja moe biti samo nepokretnost kao cjelina koja je odreena propisima o ureivanju vlasnitva i drugih stvarnih prava.
I suvlasniki dio nepokretnosti moe biti samostalan predmet izvrenja u pogledu kojeg se na
odgovarajui nain primjenjuju pravila o izvrenju na nepokretnosti. Ovo je novina u izvrnom
pravu Bosne i Hercegovine, jer je izvrenje mogue i kod realnog, ali i idealnog suvlasnikog
dijela izvrenika.
Na zahtjev traitelja izvrenja, izvrenika ili drugog suvlasnika, sud e odrediti da se na prodaju
ponude kako cijela nepokretnost tako i suvlasniki dio te odrediti zabiljebu izvrenja koja se
odnosi na cijelu nepokretnost.
Zakon o izvrnom postupku detaljno je regulisao razliite situacije kada je predmet izvrenja
suvlasniki dio nepokretnosti te prava suvlasnika koji nisu izvrenici.
Odredbe o postupku izvrenja na suvlasnikom dijelu na odgovarajui nain se primjenjuju
i na vlasnike zajednike imovine (zajedniare).
Pravo plodouivanja nepokretnosti ili njenog dijela takoe moe biti samostalan predmet
izvrenja. U takvoj situaciji izvrenik moe namiriti svoje potraivanje iz plodova koje to pravo
daje na osnovu nekog pravnog odnosa, na primjer zakupnine.
3.5. DOKAZ O VLASNITVU IZVRENIKA

Traitelj izvrenja je duan uz prijedlog za izvrenje podnijeti izvod iz zemljine knjige kao
dokaz da je nepokretnost upisana kao vlasnitvo izvrenika.
Poto u Bosni i Hercegovini zemljine knjige uglavnom nisu aurne, a u nekim podrujima
uopte i ne postoje, moe se usvojiti prijedlog za izvrenje nakon utvrenja izvrenikove imovine
u skladu sa lanom 37 Zakona o izvrnom postupku i kad je nepokretnost upisana na drugo lice.
30
3.6. PROMJENA PREDMETA IZVRENJA

Na prijedlog izvrenika, ako su ispunjene zakonske pretpostavke, sud moe odrediti izvrenje
i na drugom predmetu izvrenja. Izvrenik je duan priloiti dokaz o svom pravu na drugom
predmetu izvrenja.
Sud e dostaviti ovakav prijedlog traitelju izvrenja koji se o njemu moe izjasniti u roku od
tri dana i postaviti zahtjev za naknadu trokova zapoetog postupka izvrenja na nepokretnosti
te davanje osiguranja za naknadu tete koju bi mogao pretrpjeti zbog promjene predmeta
izvrenja.
Rok za odluku suda o prijedlogu je osam dana od prijema odgovora traitelja izvrenja ili
proteka roka za njegovo podnoenje.
Sud e prihvatiti prijedlog za promjenu predmeta izvrenja ako izvrenik uini vjerovatnim:
da bi izvrenje na predloenoj nepokretnosti bilo nepovoljno za njega
da iz opravdanih razloga nije mogao sam unoviti predmet koji predlae kao novi
predmet izvrenja i dobivenim sredstvima namiriti traitelja izvrenja
da bi se potraivanje traitelja izvrenja moglo upotpunosti namiriti iz drugog predloenog predmeta izvrenja.
Sud e odbiti prijedlog za promjenu predmeta izvrenja ako ocijeni da bi se zbog toga izvrenje
znatnije oduilo ili otealo, odnosno ako bi zbog toga traitelj izvrenja mogao pretrpjeti znatniju
tetu. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljen pravni lijek.
Ako je izvrenik kao drugo sredstvo izvrenja predloio izvrenje na plai, penziji ili invalidnini,
sud moe prihvatiti prijedlog ako izvrenik uini vjerovatnim da e potraivanje biti namireno
u roku od jedne godine od donoenja rjeenja o njegovom prijedlogu.
Ako je odreen drugi predmet izvrenja, zabiljeba izvrenja na nepokretnosti prvom predmetu
izvrenja ostaje na snazi do namirenja potraivanja traitelja izvrenja. Nakon namirenja
potraivanja, sud e odrediti brisanje zabiljebe po slubenoj dunosti.
3.7. ZABILJEBA IZVRENJA

Sud e po slubenoj dunosti odrediti da se u zemljinjoj knjizi upie zabiljeba izvrenja im
donese rjeenje o izvrenju. Ovakvom zabiljebom traitelj izvrenja stie pravo na namirenje iz
nepokretnosti.
Ako se u toku izvrnog postupka promijeni vlasnik nepokretnosti, ova okolnost ne sprjeava
da se zapoeti postupak nastavi protiv novog vlasnika kao izvrenika do visine nepokretnosti.
Ovo znai da zabiljeba izvrenja ima apsolutno dejstvo.
Kad ne postoje zemljine knjige, upis zabiljebe izvrenja supstituira se objavljivanjem u
slubenim glasilima entiteta i najmanje dva dnevna glasila koja se distribuiraju na teritoriji
entiteta iji sud provodi izvrenje. Danom prvog objavljivanja nastaje isti uinak kao danom
upisa u zemljine knjige.
31
Modul 4
3.8. PRISTUPANJE IZVRENJU

Nakon upisa zabiljebe izvrenja u zemljine knjige, ne moe se za namirenje drugog potraivanja istog ili drugog traitelja izvrenja na toj nepokretnosti provesti poseban izvrni postupak.
Razlog za ovakvu odredbu jeste koncentracija i ekonominost postupka.
Traitelj izvrenja, za ije potraivanje je kasnije odreeno izvrenje na istoj nepokretnosti,
stupa u ve pokrenuti izvrni postupak. U takvom sluaju u izreci rjeenja o izvrenju sud navodi
da se dozvoljava izvrenje i da traitelj izvrenja stupa u ve zapoeti izvrni postupak uz
navoenje broja predmeta na koji se odnosi.
Pristupanje zapoetom izvrnom postupku mogue je do donoenja zakljuka o prodaji
nepokretnosti najpovoljnijem ponuau.
Sud je duan o pristupanju izvrnom postupku obavijestiti traitelja izvrenja u iju korist je
upisana zabiljeba izvrenja. Ovo lice je i pokrenulo izvrni postupak pa je logina navedena
obaveza suda prema njemu.
Razlozi zbog kojih izvrenje nije doputeno u korist pojedinih od vie traitelja izvrenja u iju
korist se izvrenje provodi na istoj nepokrenosti, odnosno razlozi za obustavu izvrenja u
odnosu na pojedine od traitelja izvrenja, bez uticaja su na provoenje postupka u korist
drugih traitelja izvrenja.
Ako se razlog za odlaganje postupka izvrenja tie samao nekih od traitelja izvrenja,
izvrenje se nee odgoditi, ve e sud, prilikom donoenja rjeenja o namirenju, odrediti
odlaganje namirenja tog traitelja izvrenja sve dok se u odnosu na njega postupak nastavi.
3.9. ZALONA PRAVA

I zaloni povjerioci, koji nisu predloili izvrenje u skladu sa pravilima reda prvenstva u
namirenju njihovih potraivanja, namiruju se u postupku izvrenja na nepokretnosti.
Provedbom rjeenja o dosudi prestaju zalona prava na nepokretnosti i kad zaloni povjerioci
nisu namireni. Meutim, kupac nepokretnosti i zaloni povjerilac mogu se najkasnije na roitu
za prodaju sporazumjeti da ostaje zalono pravo na nepokretnosti i nakon provedbe rjeenja o
dosudi, a da kupac preuzme izvrenikov dug prema tom povjeriocu u iznosu koji bi mu pripadao
u izvrnom postupku. U tom sluaju kupovna cijena se smanjuje za iznos preuzetog duga.
Ovaj sporazum kupac i zaloni povjerilac sklapaju u formi sudskog poravnanja u izvrnom
postupku ili u formi notarski obraene isprave.
Sporazum ne smije uticati na prava lica koja se namiruju u izvrnom postupku. Moe biti
zakljuen samo izmeu kupca i zalonog povjerioca koji imaju prvenstveni red namirenja.
Ovakav sporazum takoe moe biti zakljuen i sa kasnijim zalonim povjeriocima, ako je ostatak
cijene koji kupac polae dovoljan za namirenje ranije rangiranih zalonih povjerilaca.
32
3.10. SLUNOSTI I STVARNI TERETI

Prodajom nepokretnosti u izvrnom postupku ne prestaju stvarne slunosti, stvarni tereti i
prava graenja. Da bi se izbjegle mogue zabune, u rjeenju o dosudi sud treba naloiti zemljinoknjinu promjenu vlasnitva, odnosno brisanje odreenih prava, ali posebno naglasiti ona prava
koja ostaju upisana.
Ni line slunosti, upisane u zemljinjoj knjizi prije prava radi ijeg namirenja se provodi
izvrenje, takoe ne prestaju prodajom nepokretnosti.
Ako nisu upisane u zemljinu knjigu, ove line slunosti prestaju pravosnanou rjeenja o
dosudi.
3.11. UGOVORI O ZAKUPU I NAJMU

Zakupni ili najamni odnos ne prestaju prodajom nepokretnosti kupcu ako je pravo zakupa ili
najma bilo upisano u zemljine knjige prije zalonog prava i prava na namirenje radi ijeg se
ostvarenja vodi izvrni postupak. Takvi odnosi se nastavljaju pa kupac nepokretnosti stupa na
mjesto zakupodavca i najmodavca. U odnosu na ranije izvrno procesno pravo, navedena rjeenja
predstavljaju novinu.
Ako zakup ili najam nisu upisani u zemljinu knjigu prije zalonog prava ili prava na namirenje radi ijeg se ostvarenja vodi izvrni postupak, ovo pravo prestaje pravosnanou rjeenja
o dosudi.
Meutim, kupac i zakupac ili najmodavac mogu ugovoriti da ugovor o zakupu ili najmu ne
prestaje, to moe imati uticaja na visinu cijene, ali se i ne mora odraziti.
U izreci rjeenja o izvrenju treba navesti da zakupni ili najamni odnos prestaje. Ako je ovaj
odnos bio upisan u zemljinoj knjizi, nakon upisa zalonog prava treba naloiti i njegovo brisanje
iz zemljine knjige.
3.12. RAZGLEDANJE NEPOKRETNOSTI

Nakon objavljivanja zakljuka o prodaji pa do dana prodaje zainteresirana lica mogu razgledati
nepokretnost. Nain i vrijeme ovog razgledanja odreuje sud zakljukom. Prilikom donoenja
ovakve odluke sud vodi rauna da to bude prije termina u kojem je odreena prodaja.
Bilo bi praktino ve u zakljuku o prodaji odrediti vrijeme i nain za razgledanje
nepokretnosti.
Ako izvrenik ili drugo lice sprjeava ili ometa razgledanje nepokretnosti, sud e odrediti da
se udalje sa nepokretnosti za vrijeme razgledanja. Ovo e uiniti u formi zakljuka koji e uz
pomo policije provesti izvritelj.
33
Modul 4
3.13. OSIGURANJE NEPOKRETNOSTI

Radi sprjeavanja oteenja nepokrenosti, omoguavanja njene procjene, razgledanja, zatite
i slino sud moe odrediti da se izvrenik ili tree lice privremeno udalje sa nepokretnosti, povjeriti nepokretnost na uvanje traitelju izvrenja ili treem licu, te odrediti i druge mjere radi
omoguavanja nesmetanog provoenja izvrenja.
Za koje e se mjere odluiti sud, to e zavisiti od okolnosti konkretnog sluaja.
Logino je da trokove osiguranja nepokretnosti prethodno snosi traitelj izvrenja. Sud nee
provesti odreene radnje ako za njih nisu predujmljeni trokovi.
3.14. IZUZIMANJE OD IZVRENJA

Prema novom Zakonu o izvrnom postupku predmet izvrenja ne moe biti poljoprivredno
zemljite u povrini do 5.000 m2. Meutim, vie nisu izuzete privredne zgrade pa one bez
ogranienja mogu biti predmet izvrenja.
Navedene odredbe o izuzimanju od izvrenja se ne primjenjuju ako je u pitanju izvrenje
novanih potraivanja koja su osigurana ugovornim zalonim pravom na nepokretnosti
(hipotekom).
3.15. UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI NEPOKRETNOSTI

Nakon to donese rjeenje o izvrenju, sud e zakljukom odluiti o nainu utvrivanja
vrijednosti nepokretnosti. Kad ocijeni da je to potrebno, prije donoenja ovog zakljuka odrae
roite sa strankama. Roite je bitno da bi se utvrdilo postoje li izgledi za sporazum stranaka o
vrijednosti nepokretnosti.
Zakljuak o utvrivanju vrijednosti nepokretnosti donosi se u istoj fazi postupka kao i
odreivanje upisa zabiljebe izvrenja.
Raniji procesni zakon nije predviao donoenje posebne odluke o nainu utvrivanja
vrijednosti nepokretnosti.
Utvrivanju vrijednosti nepokrenosti sud e pristupiti nakon to rjeenje o izvrenju postane
izvrno.
Meutim, ako to traitelj izvrenja predloi i unaprijed osigura potrebna sredstva te izjavi da
e snositi trokove utvrivanja vrijednosti i u sluaju da izvrenje bude obustavljeno, sud e
pristupiti utvrivanju vrijednosti nepokretnosti i prije nego to rjeenje o izvrenju postane
izvrno.
Prema novom procesnom pravu postoji vie naina na osnovu kojih se utvruje vrijednost
nepokretnosti.
34
Vrijednost nepokretnosti utvruje se na osnovu procjene vjetaka i drugih injenica u visini

njene trine cijene na dan procjene. Vjetak je duan da procijeni i vrijednost optereenja koja
e ostati na nekretnini nakon njene prodaje.
Sud moe zatraiti od nadlenog organa uprave da dostavi podatke o vrijednosti nepokretnosti. Problem je to u naem pravnom poretku ne postoji nadleno tijelo koje bi sistematski
vodilo podatke o vrijednosti nepokretnosti na odreenom podruju.
Ako se stranke sloe o vrijednosti nepokretnosti na roitu koje je odrano prije donoenja
zakljuka o nainu utvrivanja vrijednosti, u takvom sluaju ne bi ni trebalo donositi navedeni
zakljuak. Dovoljno bi bilo samo da sud konstatuje na zapisniku da je postignut sporazum. Nakon
toga bi donio zakljuak o prodaji u koji bi unio vrijednost nepokretnosti koja je utvrena
sporazumom stranaka.
3.16. PRIGOVOR NEDOSTATKA POKRIA

Cilj ovog prigovora je da se sprijei zloupotreba prava, odnosno da se sprijei povjerilac,
koji s obzirom na rang svog prvenstva nema nikakvih izgleda za namirenje, da pokrene izvrni
postupak.
Pravo da podnese prijedlog da se izvrni postupak obustavi zbog nedostatka pokria ima
svako lice koje u skladu sa zakonskim odredbama o redosljedu namirenja ima pravo prvenstvenog
namirenja u odnosu na traitelja izvrenja.
Ovaj prijedlog sud nee prihvatiti ako ga je podnijelo lice iji je rang prvenstva isti ili slabiji u
odnosu na rang traitelja izvrenja.
Ako ovlateno lice stavi prijedlog za obustavu postupka i ako sud utvrdi da su ispunjeni
zakonski uslovi za ovu radnju, obavezan je donijeti rjeenje kojim obustavlja postupak.
Trokove obustavljenog postupka snosi traitelj izvrenja to je logino jer nije ni imao
pravni interes za podnoenje prijedloga za izvrenje.
35
Modul 4
4. PRODAJA NEPOKRETNOSTI
4.1. ZAKLJUAK O PRODAJI
Zakljukom o prodaji utvruje se vrijednost nepokretnosti, odreuju nain i uslovi prodaje,
kao i vrijeme i mjesto prodaje, ako se prodaja vri javnim nadmetanjem.
Zakon ne odreuje rok u kome sud mora donijeti ovaj zakljuak. Imajui u vidu naelo
hitnosti u postupanju, sud bi ovaj zakljuak trebao donijeti neposredno nakon to je utvrdio
vrijednost nepokretnosti.
Prvi stav u zakljuku o prodaji mora biti utvrenje vrijednosti nepokretnosti te navoenje
naina na koji je to uinjeno.
U novom stavu slijedi izreka da se odreuje prodaja, vrijeme i mjesto prodaje.
Na osnovu iznesenog proizlazi da ne treba donositi poseban zakljuak o utvrivanju vrijednosti i poseban zakljuak o prodaji, to je bila obaveza suda na osnovu ranijih pravila izvrnog
postupka.
Zakljuak o prodaji objavljuje se na oglasnoj tabli suda. Sud ga moe objaviti i na drugi
odgovarajui nain ako ocijeni da to opravdavaju okolnosti konkretnog sluaja. Stranka moe
zakljuak o svom troku objaviti u sredstvima javnog informisanja.
Zakljuak o prodaji dostavlja se strankama, licima koja imaju prvenstveno pravo namirenja
ili pravo namirenja istog ranga kao i traitelj izvrenja, licima koja imaju upisano zakonsko pravo
pree kupovine i nadlenom organu poreske uprave.
Zakljuak o prodaji suvlasnikog dijela e sadravati odvojene podatke za cijelu nepokretnost
i za suvlasniki dio koji je predmet izvrenja, kao i naznaku da e sud o konanom predmetu
prodaje odluiti u skladu sa stavom 3, lana 90 Zakona o izvrnom postupku.
4.2. PRAVO PREE KUPOVINE

Lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo pree kupovine upisano u zemljinjoj knjizi ima
prednost nad najpovljnijim ponuaem ako odmah po zakljuenju nadmetanja izjavi da kupuje
nepokretnost pod istim uslovima.
Vie zakona propisuje pravo pree kupovine. Ovo pravo djeluje apsolutno i bez ikakvog
publiciteta. Na primjer to je pravo pree kupovine suvlasnika odreene stvari, pravo pree
kupovine kad je u pitanju graevinsko zemljite, pravo pree kupovine suprunika u pogledu
zajednike stvari i slino.
Ugovorno pravo pree kupovine nastaje na osnovu ugovora kojim se jedno lice obavezuje da
e u sluaju otuenja stvari istu ponuditi na prodaju titularu pree kupovine. Ovo pravo djeluje
inter parters. Da bi djelovalo prema svima, mora biti upisano u zemljine knjige.
36
Kad je nepokretnost prodata neposrednom pogodbom, sud e pozvati nosioce uknjienog

prava pree kupovine, odnosno nosioca zakonskog prava pree kupovine da se pod prijetnjom
gubitka prava izjasni hoe li se koristiti tim pravom.
Rokovi za zatitu prava pree kupovine razliiti su zavisno od toga da li se radi o ugovornom
ili zakonskom pravu pree kupovine.
4.3. NAIN PRODAJE

U pravilu se prodaja nepokretnosti obavlja putem usmenog javnog nadmetanja. Izuzetak je
prodaja neposrednom pogodbom u kojem sluaju je potreban sporazum stranaka i zalonih
povjerilaca ije je pravo namirenja istog ili prvenstvenog ranga u odnosu na traitelja izvrenja.
Ovaj sporazum moe se zakljuiti najkasnije do prodaje nepokretnosti na javnom nadmetanju.
Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zakljuuje se u pisanoj formi, a ima dejstvo od
dana donoenja rjeenja o dosudi. Zakljuuje ga lice kome je povjerena prodaja na osnovu
zakljuka suda. Potpisi lica, koja zakljuuju ugovor, moraju biti ovjereni kod nadlenog organa.
Roite za javno nadmetanje i prodaju odrava se pred sudijom pojedincem. Novina je u
Zakonu o izvrnom postupku da ovo roite moe voditi po ovlatenju sudije i struni saradnik.
Navedeno rjeenje ima za cilj rastereenje sudije u izvrnom postupku.
Stranke i zaloni povjerioci, ije je pravo namirenja istog ili prvenstvenog ranga u odnosu na
traitelja izvrenja, mogu se najkasnije do prodaje na nepokretnosti na javnom nadmetanju,
sporazumjeti da se prodaja nepokretnosti izvri u odreenom roku neposrednom pogodbom
preko lica ovlatenog za promet nepokretnosti, izvritelja ili na drugi nain.
4.4. USLOVI PRODAJE

U zakljuku o prodaji moraju biti naznaeni i uslovi pod kojim se prodaje nepokretnost. Sadrina tih podataka odnosi se na sljedee:
blii opis nepokretnosti sa pripacima
naznaenje prava treih lica koja ne prestaju prodajom
naznaenje da li je nepokretnost slobodna od lica i stvari ili se koristi i po kom pravnom
osnovu
vrijednost nepokretnosti
cijenu po kojoj se nepokretnost moe prodati i ko je duan platiti poreze i takse u vezi
sa prodajom
nain prodaje
iznos osiguranja, rok u kojem mora biti dato, kod kog i kako mora biti dato
posebne uslove koje kupac mora ispunjavati da bi mogao stei nepokretnost.
37
Modul 4
Blii opis nepokretnosti sa pripacima podrazumijeva tano navoenje zemljino-knjinih

oznaka: broj katastarskih estica, naziv, povrina, broj z.k. uloka i naziv katastarske optine,
podaci starog i novog katastarskog premjera.
Sud e obavezno naglastiti da prodajom ne prestaju prava treih lica na nepokretnosti kao to
su: pravo slunosti, pravo line slunosti, pravo graenja, stvarni tereti i slino.
Ako se radi o nepokretnosti za koje posebni uslovi odreuju da vlasnici mogu biti samo
odreena lica uz ispunjenje propisanih uslova, sud to mora navesti u zakljuku o prodaji i naloiti
uesnicima da dostave dokaz o ispunjenju tih uslova. Ovo se odnosi na situaciju kad se strana
fizika ili pravna osoba pojavljuju kao kupac nepokretnosti u izvrnom postupku.
Rok za polaganje cijene skraen je na trideset dana to doprinosi efikasnosti postupka i brem
namirenju traitelja izvrenja. Ovaj rok se rauna od dana odravanja roita za usmeno javno
nadmetanje na kojem je kupcu dosuena nepokretnost.
4.5. DAVANJE OSIGURANJA

Kao kupci u javnom nadmetanju mogu uestvovati samo lica koja su prethodno dala osiguranje.
Relevantan dokaz da je dato osiguranje u skladu sa uslovima prodaje definisanim u zakljuku o
prodaji je priznanica o uplati iznosa osiguranja u sudski depozit, odnosno na raun suda.
Visinu osiguranja zakonodavac je odredio u iznosu od jedne desetine odreene vrijednosti
nepokretnosti. Propisao je i njen maksimum jer ne moe iznositi vie od 10.000,00 KM.
Zakon nije izriito propisao da se osiguranje daje u novcu. Zbog toga bi sud mogao prihvatiti
i druge naine osiguranja u skladu sa zakonom, imajui u vidu okolnosti svakog konkretnog
sluaja izvrenja.
U zakljuku o prodaji, kad je predmet suvlasniki dio, mora biti posebno odreeno davanje
osiguranja kako za suvlasniki dio tako i cijelu nepokretnost.
Ponuaima, ija ponuda nije prihvaena, osim za tri najbolja ponuaa, vratie se osiguranje
odmah nakon zakljuenja javnog nadmetanja.
Osiguranje u izvrnom postupku nisu duna dati lica koja su odreena u zakonu kao to su:
Bosna i Hercegovina, entiteti, Distrikt Brko, kantoni, gradovi, opine, njihovi organi i slube.
Osiguranje nisu duni dati traitelji izvrenja na iji prijedlog je odreeno izvrenje i nosioci
prava upisani u zemljinjoj knjizi koja prestaju prodajom nepokretnosti, ako njihova potraivanja
dostiu iznos osiguranja i ako bi se, s obzirom na njihov prvenstveni red i utvrenu vrijednost
nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.
Roite za javno nadmetanje moe se odrati i kad je prisutan samo jedan ponua.
U takvom sluaju primjenjuju se pravila kao da se roite vodi na nain u kome uestvuje vie
ponuaa.
Na zahtjev lica, koje ima pravo prvenstvenog namirenja, sud e zakljukom odrediti da se
roite za prodaju odgodi ako uestvuje samo jedan ponua.
38
4.6. KO NE MOE BITI KUPAC

Kupac ne moe biti sudija ili drugo lice koje slubeno sudjeluje u postupku prodaje, njihov
suprunik i s njima povezana lica (preci, potomci, braa, sestre i njihovi suprunici). Smisao ove
odredbe je sprjeavanje zloupotrebe prilikom prodaje nepokretnosti.
Kupac ne moe biti izvrenik i njegov suprunik. Logina je zabrana izvreniku da uestvuje
kao kupac u izvrnom postupku jer se prodajom eli dobiti odreena cijena.Takvu cijenu
izvrenik sigurno nee ponuditi.
Kupci ne mogu biti ni lica koja po zakonu ne mogu stei nepokretnost koja je predmet
izvrenja.
To su na primjer stranci za koje postoje odreena zakonska ogranienja vezana za sticanje
prava vlasnitva na nepokretnosti.
Sud po slubenoj dunosti vodi rauna da li lice koje uestvuje u postupku javnog nadmetanja,
odnosno neposredne pogodbe i pretenduje da bude kupac nepokretnosti, moe stei pravo
vlasnitva na nepokretnosti na osnovu zakona.
Ova ogranienja se odnose na uee i kupovinu u javnom nadmetanju i na kupovinu
neposrednom pogodbom.
4.7. PRODAJNA CIJENA

Nepokretnost se ne moe prodati na javnom nadmetanju po cijeni koja ni djelimino ne
pokriva iznos potraivanja traitelja izvrenja bez pristanka lica koja se u izvrnom postupku po
redu prvenstva namiruju prije traitelja izvrenja.
Ova zakonska odredba je novina u vaeem procesnom izvrnom pravu.
Na prvom roitu za javno nadmetanje nepokretnost se ne moe prodati ispod polovine
utvrene vrijednosti. Izuzetak je samo ako postoji sporazum stranaka i lica koja se namiruju u
izvrnom postupku u skladu sa odredbom stava 7, lana 89 Zakona o izvrnom postupku da se
nepokretnost moe prodati i za niu cijenu. Poetne ponude manje od jedne polovine utvrene
vrijednosti nee se ni razmatrati na prvom roitu.
Ako se nepokretnost ne proda na prvom roitu, sud e zakazati drugo roite u roku od 30
dana. U istom roku sud e zakazati roite i u sluaju da tri ponuaa sa najviom ponudom nisu
uplatila prodajnu cijenu na prvom roitu.
Na drugom roitu nepokretnost ne moe biti prodata za manje od jedne treine vrijednosti
koja je utvrena zakljukom o prodaji. Poetna ponuda na drugom roitu ne moe biti manja
od jedne treine utvrene vrijednosti.
Ako nepokretnost ne bude prodata ni na drugom roitu, sud e u roku od najmanje 15 do
najvie 30 dana zakazati tree roite na kojem nepokretnost moe biti prodata bez ogranienja
najnie cijene u odnosu na utvrenu vrijednost.
39
Modul 4
Neki teoretiari kritikuju navedeno zakonsko rjeenje jer se njime omoguava prodaja u
bescijenje. Oni smatraju da se njime ne ostvaruje svrha i cilj izvrnog postupka, jer takav nain
prodaje vrijea jedno od osnovnih naela obligacionog prava- naelo jednake vrijednosti.
Kad nema nosilaca prava pree kupovine, lice koje ima zakonsko pravo prvenstvenog namirenja
iz prodajne cijene stie pravo pree kupovine po cijeni postignutoj na treem roitu. Ovo je
nova odredba u Zakonu o izvrnom postupku.
Stranke i lica koja se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik,
da se nepokretnost moe prodati nadmetanjem i za cijenu koja ni djelimino ne pokriva iznos
potraivanja traitelja izvrenja, manju od polovine utvrene vrijednosti ili manje od jedne
treine utvrene vrijednosti.
U sluaju postojanja ovakvog sporazuma nepokretnost se moe ve na prvom roitu prodati
po toj cijeni ako u postupku ne sudjeluju druga lica koja se u njemu namiruju, a svoje pravo su
upisali u zemljinu knjigu prije nego to je upisano pravo traitelja izvrenja kojim je osigurana
naplata njegovog potraivanja.
Najnia cijena u tom sluaju ne moe biti ispod jedne treine utvrene vrijednosti.
Navedene odredbe na odgovarajui nain se primjenjuju i u sluaju u kojem se nepokretnost
prodaje neposrednom pogodbom.
4.8. ROITE ZA NADMETANJE I PRODAJU

Odravanje ovog roita mogue je i prije izvrnosti rjeenja o izvrenju. U tom sluaju sud moe,
ali ne mora, odgoditi odravanje roita za nadmetanje i prodaju do najdue 30 dana. Nakon
toga moe se prodati nepokretnost, iako rjeenje o izvrenju u meuvremenu nije postalo izvrno.
Sud pristupa nadmetanju poto utvrdi da su ispunjeni uslovi za odravanje roita. Ovi uslovi
se odnose na prisustvo ponuaa i da je uplaeno osiguranje u skladu sa zakljukom o prodaji,
to dokazuju prezentiranjem uplate odgovarajueg iznosa na raun suda.
Nadmetanje zapoinje tako to sudija objavi poetnu cijenu i upozori da se ponude ispod te
cijene nee razmatrati.
Kad se postupak izvrenja provodi na suvlasnikom dijelu, sud mora ponuditi na prodaju taj
suvlasniki dio i cijelu nepokretnost. Zatim e odvojeno prikupiti ponude za suvlasniki dio i za
cijelu nepokretnost. Nakon toga e utvrditi koje su ponude najpovoljnije i sastaviti listu ponuaa
za suvlasniki dio i za cijelu nepokretnost. Kada uporedi ove ponude, utvrdie da li je prodaja
suvlasnikog dijela znatno via od prodaje cijele nepokretnosti. Zakljukom e odluiti o
konanom predmetu prodaje.
Nadmetanje se zakljuuje poslije isteka deset minuta od momenta zatvaranja najpovoljnije
ponude.
Poto je zakljueno nadmetanje, utvruje se lista imena ponuaa koji su ponudili cijenu
iznad minimuma i konstatuje da je nepokretnost prodata najpovoljnijem ponuau, ako su
ispunjeni ostali uslovi.
O prodaji nepokretnosti najpovoljnijem ponuau sud donosi zakljuak u pisanoj formi koji
objavljuje na oglasnoj tabli suda.
40
Smatra se da je izvrena dostava ovog zakljuka istekom treeg dana od njegovog objavljivanja
na oglasnoj tabli.
O roitu za nadmetanje i prodaju vodi se zapisnik u koji se unosi: mjesto i vrijeme odravanja,
ime izvrenika i traitelja izvrenja, tana oznaka nepokretnosti koja je predmet izvrenja, imena
sudije, slubenog lica i zapisniara, podaci o prisutnim licima, da su lica dala odgovarajue
osiguranje, opis toka roita, lista ponuaa i konstatacija ko je dao najpovoljniju ponudu.
4.9. PRODAJA NEPOSREDNOM POGODBOM

Prodaja neposrednom pogodbom primjenjuje se kada su se stranke i zaloni povjerioci istog
ili prvenstvenog ranga, u odnosu na traitelja izvrenja, sporazumjeli o ovakvom nainu prodaje
prije nego je nepokretnost prodata najboljem ponuau. Navedena lica moraju se sporazumjeti
i o roku u kojem nepokretnost mora biti prodata neposrednom pogodbom.
O prodaji neposrednom pogodbom sud e donijeti zakljuak poto utvrdi da je udovoljeno
uslovima za punovanost prodaje. Ovaj zakljuak se objavljuje na oglasnoj ploi suda i dostavlja
se svim licima kojima se dostavlja zakljuak o prodaji, kao i kupcu. U ovome je razlika u odnosu
za zakljuak o prodaji najpovoljnijem ponuau.
Kad rjeenje o izvrenju nije postalo izvrno, sud moe odgoditi donoenje zakljuka o prodaji za najdue 30 dana. U pravilu se ne moe pristupiti utvrivanju vrijednosti prije izvrnosti
rjeenja o izvrenju.
4.10. POLAGANJE CIJENE

Najbolji ponua, kojem je prodata nepokretnost na javnoj prodaji, duan je u roku, koji mu
odredi sud, poloiti cijenu umanjenu za osiguranje koje je poloio. Ovaj rok ne moe biti dui od
30 dana od dana objavljivanja zakljuka o prodaji nepokretnosti najboljem ponuau na oglasnoj
ploi suda.
U sluaju da ponua sa najveom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predvienom
roku, sud e zakljukom proglasiti prodaju tom ponuau nevaljanom. Novim zakljukom e
odrediti da je nepokretnost prodata drugom po redu ponuau. Drugi ponua treba u roku, koji
ne moe biti dui od 30 dana od prijema tog zakljuka, deponovati prodajnu cijenu.
Ako ni drugi ponua ne poloi cijenu u predvienom roku, sud e ista pravila primijeniti i
na treeg ponuaa.
Kad sva tri ponuaa sa najviom ponudom ne plate prodajnu cijenu u odreenim rokovima,
sud moe oglasiti da nije uspjelo prvo roite. Poslije toga e zakazati novo roite koje e
odrati u skladu sa lanovima od 84 do 90 Zakona o izvrnom postupku.
Poloeno osiguranje sud e vratiti odmah nakon zavretka javnog nadmetanja licima koja
nisu odabrana za zakljuenje ugovora. Odabranom licu uraunae u cijenu i onaj iznos koji je
poloio kao osiguranje na javnom nadmetanju.
41
Modul 4
Iz poloenog osiguranja prvog ponuaa, kojem je prodata nepokretnost, a koji u odreenom

roku nije uplatio prodajnu cijenu, pokrivaju se trokovi neuspjelog roita. Ako trokove nije
mogue u cijelosti namiriti na opisani nain, razlika se namiruje iz osiguranja drugog ponuaa.
Kad i drugi ponua odustane od kupovine, onda se razlika namiruje od treeg ponuaa.
Prema tome trokovi odravanja narednog roita pokrivaju se srazmjerno iz osiguranja
ponuaa kojem je prodata nepokretnost, a koji nisu u odreenom roku platili prodajnu cijenu.
Preostali iznos se vraa davaocu osiguranja.
4.11. PREDAJA NEPOKRETNOSTI KUPCU

Nakon polaganja cijene sud donosi rjeenje kojim dosuuje nepokretnost kupcu. Ovo je
rjeenje o dosudi kojim se istovremeno odreuje dosuda nepokretnosti kupcu, upis u zemljinu
knjigu promjene vlasnitva i brisanje prava za koja je to odreeno rjeenjem te predaja nepokretnosti u posjed kupcu.
Dakle, Zakon o izvrnom postupku nije propisao donoenje i posebnog rjeenja o predaji.
Zahtjev za upis prenosa vlasnitva i drugih prava sud e podnijeti po slubenoj dunosti.
Pravo vlasnitva kupac ne stie donoenjem rjeenja o dosudi ve upisom promjene vlasnitva
u zemljinu knjigu. Ovaj upis ima konstitutivan karakter.
Protiv rjeenja o dosudi nije dozvoljen prigovor ve samo alba. Ovo rjeenje postaje izvrno
njegovim donoenjem. Pravosnanost stie ako alba bude odbijena ili ne bude uloena u roku.
Poto alba ne zaustavlja tok izvrnog postupka, predaja nepokretnosti kupcu i zemljinoknjini
upisi obavljaju se nakon donoenja rjeenja o dosudi neovisno o njegovoj pravosnanosti.
Rjeenje o dosudi objavljuje se na oglasnoj ploi suda. Nakon isteka treeg dana od ovog
objavljivanja, smatra se da je dostavljanje izvreno svim licima kojima se dostavlja zakljuak o
prodaji te svim uesnicima u nadmetanju.
Ukidanje ili preinaenje rjeenja o izvrenju poslije provoenja rjeenja o dosudi nepokretnosti nema uticaja na pravo vlasnitva kupca steeno prema odredbama lana 93 ovog Zakona.
Na ovaj nain zatien je kupac, jer se na njega ne odnose dejstva odluka donesenih u kasnijoj
fazi postupka, odnosno nakon provoenja rjeenja o dosudi.
4.12. OBUSTAVA IZVRENJA

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na treem roitu, sud e obustaviti izvrenje.
Do obustave izvrenja dolazi ako se nepokretnost nije mogla prodati neposrednom pogodbom
u roku odreenom sporazumom stranaka i lica koja se namiruju u postupku, osim ako sporazumom stranaka nije drukije odreeno.
Obustava izvrenja ne sprjeava pokretanje novog izvrnog postupka radi naplate tog potraivanja na istoj nepokretnosti. Povjerilac mora podnijeti novi prijedlog za izvrenje jer obustava
izvrenja dovodi do okonanja ranijeg postupka.
42
5. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA

Sud pristupa namirenju traitelja izvrenja odmah nakon donoenja rjeenja o dosudi. Ovo je
jedna od radikalnih novina u odnosu na raniji zakon. Njena svrha je ubrzanje postupka izvrenja
na nepokretnosti.
Ako je samo jedan traitelj izvrenja, a nema drugih lica koja se namiruju, sud nije obavezan
da odri roite za diobu. Mogue je rjeenje o namirenju donijeti istog dana nakon donoenja
rjeenja o dosudi.
Iz prodajne cijene namiruju se traitelji izvrenja na iji je prijedlog odreeno izvrenje,
zaloni povjerioci i kad nisu prijavili svoja potraivanja i lica koja imaju pravo na naknadu za
line slunosti koje se gase prodajom.
Poto se namire trokovi postupka i sva lica koja imaju pravo na namirenje, izvreniku se predaje
viak prodajne cijene, ako za to nema smetnji. Visina ovog vika moe se saznati tek nakon
donoenja rjeenja o namirenju.
5.1. PRVENSTVENO NAMIRENJE

Iz iznosa dobivenog prodajom sljedeim redosljedom prvenstveno se namiruju:
trokovi izvrnog postupka
potraivanja zalonih povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju prije traitelja
izvrenja
potraivanja traitelja izvrenja na osnovu ijeg je prijedloga odreeno izvrenje
potraivanja zalonih povjerilaca koja se po redu prvenstva namiruju poslije traitelja
izvrenja
naknada za line slunosti koje se glase prodajom.
Kod izvrenja na nepokretnostima trokovi izvrnog postupka imaju apsolutni prioritet bez
obzira koja se potraivanja namiruju.
U prvom redu prioriteta namirenja su zaloni povjerioci koji su stekli zalono pravo prije
pokretnja izvrnog postupka. U drugom redu je traitelj izvrenja na osnovu ijeg prijedloga je
odreeno izvrenje.
U posljednjem redu namirenja je naknada koja se plaa za line slunosti i to one koje su u
zemljinjoj knjizi upisane nakon zalonog prava ili prava na namirenje zbog kojeg se provodi
izvrenje. Poto se ova prava namiruju posljednja, uglavnom su mali izgledi za njihovo namirenje.
Kad izvrenik pored glavnog potraivanja duguje i kamatu, ovo sporedno potraivanje se
namiruje prije iznosa glavnog potraivanja. To je nova odredba jer je nije sadravao raniji Zakon
o izvrnom postupku iz 1978. godine. Ne postoji izriita odredba od kada teku kamate.
Vie lica unutar jednog isplatnog reda namiruju se po redu sticanja zalonog prava i prava
na namirenje traitelja izvrenja koji su predloili izvrenje, odnosno po redu sticanja linih
43
Modul 4
slunosti. Ako je ustupljen prvenstveni red, tada se lica namiruju po tom uspostavljenom
prvenstvenom redu prvenstva.
Na primjer u izvrnom postupku prvo se naplauje upotpunosti hipotekarni povjerilac ija je
hipoteka upisana na prvom mjestu, bez obzira da li ugroava kasnijeg hipotekarnog povjerioca
i traitelja izvrenja.
Subjekti mogu mijenjati sporazumom red prvenstva koji je odreen zakonskim normama.
Ova promjena mora biti zabiljeena u zemljine knjige ili mora postojati sporazum stranaka u
formi koja je podobna za upis u zemljine knjige. Zainteresirana lica mogu osporiti dogovoreni
red namirenja uz ispunjenje zakonom propisanih pretpostavki.
5.2. NAMIRENJE OSTALIH POTRAIVANJA

Zalono pravo na nepokretnosti moe biti optereeno zasnivanjem podzalonog prava
nadhipotekom. Hipotekarni povjerilac moe zasnovati hipoteku na postojeoj hipoteci u korist
tree osobe bez pristanka hipotekarnog dunika, tj. vlasnika nepokretnosti.
Zakon propisuje da se na namirenje nadhipoteke na odgovarajui nain primjenjuju odredbe
lana 98 kojim se regulie prvenstveno namirenje.
Izvrni postupak za naplatu zalonog potraivanja pokrenue zaloni povjerilac. Iz prodajne
cijene se ne namiruje povjerilac zalonog potraivanja ili drugog prava prije nego se namiri
povjerilac kome je to potraivanje ili drugo pravo zaloeno.
Trokovi i kamate za posljednje tri godine do donoenja rjeenja o dosudi nepokretnosti kupcu,
koji su odreeni izvrnom ispravom, namiruju se po istom redosljedu kao i glavno potraivanje.
Ako iznos postignut prodajom nije dovoljan da se upotpunosti namiri glavnica sa kamatama
dospjelim u posljednje tri godine, ve je mogue samo djelimino namirenje, smatra se da je
prvo namirena kamata. U Zakonu nije odreeno da li se ovo pravilo primjenjuje na ugovorne
i zakonske kamate. Pri ocjenjivanju koje se kamate namiruju sud e se rukovoditi naelima
zemljinoknjinog prava.
5.3. VISINA NAKNADE ZA LINE SLUNOSTI

I DRUGA PRAVA KOJA PRESTAJU PRODAJOM
Visina naknade za line slunosti koje prestaju prodajom utvruje se na dva naina. Prvi je
sporazum koji zakljuuju nosioci tih prava i traitelji izvrenja koji po redu namirenja dolaze
poslije njih. Ovaj nain utvrenja visine naknade ocijenjen je pogrenim preuzimanjem odredbe
iz starog zakona, jer prema novim propisima nema takvih lica.
Visinu naknade za line slunosti moe odrediti sud uzimajui u obzir naroito vrijeme za
koje bi ta prava jo trajala, njihovu vrijednost i godine ivota nositelja tih prava. Pitanje je da li
to moe uraditi sud sam ili e angaovati vjetaka. Nositelj prava line slunosti i kupac mogu
se sporazumjeti da kupac preuzme slunost. U tom sluaju iznos naknade se odbija od kupovne
44
cijene. Sporazum je doputen samo ako je iznos postignut prodajom dovoljan da se namire
povjerioci boljeg ranga bez obzira na smanjenje cijene zbog preuzimanja slunosti.
5.4. OSPORAVANJE POTRAIVANJA

Lice, koje se namiruje iz prodajne cijene, moe, ako to utie na njegovo namirenje, najkasnije
na roitu za diobu drugom takvom licu osporiti postojanje potraivanja, njegovu visinu i red
namirenja. Pravo na osporavanje potraivanja pripada samo licima koja imaju poseban pravni
interes. Ne postoji pravni interes ako je prodajna cijena dovoljna da se namire upotpunosti sva
lica koja imaju pravo na namirenje. Lice, koje uestvuje u namirenju, nema pravni interes da
osporava potraivanja lica iji je red prvenstva slabiji, a koja s namiruju nakon njega.
Osporavanje potraivanja je mogue u bilo kojoj fazi izvrnog postupka, a najkasnije na roitu
za diobu. Predmet osporavanja moe biti postojanje potraivanja, njegova visina i red prvenstva.
Lice, koje osporava potraivanje, upuuje se na parnicu ako odluka suda zavisi od spornih
injenica.
Ako lice, koje osporava potraivanje uini vjerovatnim postojanje razloga za osporavanje, sud
e zakljukom uputiti na parnicu lice ije je potraivanje osporeno. Rok za pokretanje parnice ne
moe biti dui od petnaest dana.
Sud e odgoditi donoenje rjeenja o namirenju lica, ije je potraivanje osporeno, do zavretka
parnice. Izuzetno e donijeti rjeenje o namirenju uz uslov davanja osiguranja. Visina osiguranja
treba biti odmjerena tako da omogui obeteenje povjerilaca koji su na ime namirenja dobili
manje zato to je namireno potraivanje koje je u parnici uspjeno osporeno.
Iznos, koji slui namirenju lica ije je potraivanje osporeno, poloie se u sudski depozit.
U zakljuku, kojim upuuje na parnicu, sud e odluiti i o polaganju iznosa koji se odnosi na
osporeno potraivanje u sudski depozit.
Lice, koje je upueno na parnicu, mora podnijeti sudu dokaz da je podnijelo tubu. Ako to ne
uini u odreenom roku, smatrae se da potraivanje nije osporeno, odnosno da je to lice
odustalo od zahtjeva da njegovo potraivanje bude namireno u izvrnom postupku.
Presuda, donesena u parnici o osporenom potraivanju, djeluje protiv izvrenika i svih traitelja izvrenja.
Lice, ije je potraivanje osporeno, ne moe biti ugroeno u svom pravu na namirenje. Sve do
zavretka parnice njegovo pravo na namirenje je pod odlonim uslovom i shodno tome treba
biti osigurano polaganje iznosa u depozit suda.
Meutim, i kada su injenice sporne, a osporavanje je zasnovano na prvosnanoj presudi,
javnoj ispravi ili ovjerenoj privatnoj ispravi, sud e odluiti o osporavanju u izvrnom postupku.
Drugi vid zatite je da sud moe odgodu donoenja rjeenja o namirenju i namirenje potraivanja tog lica usloviti davanjem primjerenog osiguranja za tetu koju bi to lice moglo pretrpjeti
zbog odgode namirenja.
Lice, ije je potraivanje bilo osporeno, ima pravo na naknadu tete koju je pretrpjelo zbog
neosnovanog osporavanja potraivanja, ako je osporavanje imalo obiljeja zloupotrebe prava.
45
Modul 4
6. POSEBNE ODREDBE O NAINU

NAMIRENJA NEKIH POTRAIVANJA
Nedospjelo potraivanje zalonog povjerioca do dana donoenja rjeenja o namirenju za koje
nisu ugovorene kamate isplatie se nakon odbitka iznosa koji odgovara zakonskim zateznim
kamata od dana donoenja rjeenja o namirenju do dana dospijea tog potraivanja.
Nedospjelo potraivanje za koje su ugovorene kamate isplatie se zajedno sa iznosom ugovorenih kamata obraunatih do dana donoenja rjeenja o namirenju.
Potraivanja povremenih potraivanja po osnovu zakonskog izdravanja, naknade tete
nastale zbog naruenja zdravlja, smanjenja radne sposobnosti, naknade tete za izgubljeno
izdravanje, koja su osigurana zalogom, a dospijevaju nakon dana donoenja rjeenja o namirenju,
namiruju se na izriit zahtjev povjerioca.
Navedena potraivanja obraunavaju se na nain na koji se obraunava naknada za linu
slunost.
Iznos uslovnog potraivanja, koje je osigurano zalonim pravom, izdvojie se i poloiti u sudski depozit i isplatiti kad se odloni uslov ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uslov nee
ispuniti.
Ako odloni uslov ne nastupi ili raskidni uslov nastupi, nee doi do namirenja povjerilaca
uslovnih potraivanja. Iznos, koji je deponovan u sudski depozit, upotrijebie se za namirenje
traitelja izvrenja ija potraivanja nisu potpuno namirena ili nisu uopte namirena.
6.1. PREDBILJEBA ZALONOG PRAVA I ZABILJEBA SPORA

Zakon o parninom postupku predvia zabiljebu hipoteke kao sudsku mjeru osiguranja.
Zabiljeba zalonog prava moe biti odreena za osiguranje potraivanja sa kamatama i trokovima o kojim je donesena odluka suda koja nije postala izvrna.
Ako je nepokretnost na kojoj je hipoteka predbiljeena predmet izvrenja, lice u iju korist je
izvrena predbiljeba moe, uz ispunjenje odreenih pretpostavki, pretendovati na namirenje
kao i povjerilac potraivanja uz odloni uslov.
Takvo lice mora dokazati da je pokrenut postupak za opravdanje predbiljebe ili da jo nije
protekao rok za pokretanje tog postupka. Iznos potraivanja, za koje je predloeno zalono pravo,
poloio bi se u sudski depozit. Ovaj iznos bi se isplatio kad se dokae ispunjenje uslova, a to je
dokaz opravdanja predbiljebe.
Potraivanje, za koje u zemljinoj knjizi je upisana zabiljeba spora radi brisanja zalonog
prava ili zabiljeba o drugom sporu, namiruje se na nain na koji se namiruje potraivanje uz
raskidni uslov.
46
7. ROITE ZA DIOBU I RJEENJE O NAMIRENJU

7.1. ROITE ZA DIOBU
Nakon donoenja rjeenja o dosudi zakazuje se roite za diobu ako ima vie traitelja izvrenja
ili treih lica koja imaju pravo na namirenje.
Ovo roite sud nee zakazati u sluaju kad u postupku uestvuje samo jedan traitelj izvrenja,
a nema drugih lica koja se namiruju u tom izvrnom predmetu.
Na ovo roite pozivaju se izvrenik i traitelj izvrenja. Sud e pozvati i sva druga lica koja
imaju pravo na namirenje iz iznosa dobivenog prodajom. To su povjerioci koji su pristupili
izvrenju, titulari prava koja prestaju dosudom, ali uz naknadu na primjer: titulari zalonog prava,
titulari linih slunosti .
Ova lica sud je duan upozoriti na posljedice njihovog izostanka sa roita. Ako se ne odazovu
pozivu, sud e uzeti u obzir njihova potraivanja prema sadraju zemljine knjige i spisa.
Na roitu se raspravalja o namirenju traitelja izvrenja i drugih lica koja postavljaju zahtjev
za namirenje. Sud bi o ovom roitu trebao sainiti zapisnik, iako Zakon nije propisao izriito ovu
obavezu.
Kad zavri roite za diobu, sud je duan obavijestiti prisutna lica kada e donijeti rjeenje o
namirenju. To je novina u odnosu na ranije zakonske odredbe. Rjeenje se dostavlja prema opim
pravilima o dostavi iz Zakona o parninom postupku.
7.2. RJEENJE O NAMIRENJU

Rjeenje o namirenju mora se donijeti nakon odranog roita bez odlaganja. Ovo je u skladu
sa naelom hitnosti. Moe se donijeti te objaviti i na samom roitu za diobu. Rjeenje se donosi
na osnovu stanja u spisu, zemljinoj knjizi i bitnih injenica koje je utvrdio sud na roitu.
U rjeenju o namirenju sud odreuje namirenje potraivanja u odnosu na lica za koja je
rjeenje o izvrenju postalo izvrno najkasnije na roitu za diobu. To su potraivanja povjerilaca
koji su pokrenuli izvrni postupak ili su pristupili tom postupku u skladu sa odredbama lana 73
Zakona o izvrnom postupku, uz uslov da je rjeenje o izvrenju u pogledu odreenih potraivanja postalo izvrno.
Potraivanja u odnosu na koja rjeenje o izvrenju nije postalo izvrno najkasnije na dan
roita za diobu namirie se nakon izvrnosti rjeenja o izvrenju iz preostalog iznosa prodajne
cijene, ako je ima. Ostatak cijene e se vratiti izvreniku.
Protiv rjeenja o namirenju nije dozvoljen prigovor. Moe se izjaviti alba, ali Zakon nije odredio ko ima pravo na albu. Poto se na roite za diobu pozivaju stranke i lica koja se namiruju
u postupku, trebalo bi im dostaviti rjeenje o diobi.
47
Modul 4
Ako roite za diobu nije obavezno, rjeenje o namirenju se objavljuje na oglasnoj ploi suda.
Istekom treeg dana kod ovakvog objavljivanja, smatra se da je rjeenje dostavljeno svim licima
koja imaju pravo namirenja iz prodajne cijene. Kad istekne rok za izjavu albe ovlatenih lica,
pristupie se izvrenju rjeenja o namirenju.
Blagovremeno izvjavljena alba protiv rjeenja o izvrenju dostavie se strankama i uesnicima
u postupku. Rjeenje e se izvriti ako traitelj izvrenja u roku od tri dana od prijema albe ne
predloi odlaganje izvrenja do odluke drugostepenog suda o albi.
Pouka o pravnom lijeku u rjeenju o namirenju morala bi sadravati i ovo upozorenje traitelju izvrenja.
48
8. PRAVNI POLOAJ IZVRENIKA I TREIH LICA

NAKON PRODAJE NEPOKRETNOSTI
8.1. GUBITAK PRAVA NA POSJED NEPOKRETNOSTI
Izvrenik gubi pravo posjeda nepokretnosti njenom prodajom. Zato je dunost izvrenika ili
drugog lica, u ijem je posjedu nepokretnost, da je odmah nakon dostave rjeenja o dosudi
predaju kupcu u posjed. Izuzetak su sluajevi koji su odreeni zakonom ili sporazumom sa
kupcem.
Ranija pravila izvrnog postupka su obavezu na predaju nepokretnosti vezivala za pravosnanost rjeenja o dosudi i rjeenja o prodaji.
8.2. ISELJENJE IZVRENIKA I DRUGIH LICA

Sud donosi poseban zakljuak kojim nalae izvreniku ispranjenje i predaju nepokretnosti
na zahtjev kupca. Meutim, novim pravilima izvrnog postupka nije propisan nain dostavljanja
ovog zakljuka.
Izvrenje zakljuka provodi se prema pravilima Zakona o izvrenju ispranjenjem i predajom
nepokretnosti kupcu sadranim u lanovima 202 do 206 Zakona o izvrnom postupku. U tom
postupku kupac ima poloaj traitelja izvrenja.
Trokove postupka vezane za prodaju i izvrenje nepokretnosti prethodno podmiruje kupac.
Nepokretnost moe biti i u neposrednom posjedu zakupca, plodouivaoca ili titulara line
slunosti, titulara prava graenja.
Poto donese rjeenje o dosudi nepokretnosti, na prijedlog kupca sud e rjeenjem narediti
drugim licima, koja nemaju valjan pravni osnov za njeno koritenje, da je bez odgode predaju
kupcu. U tom rjeenju odredie izvrenje protiv tih lica ispranjenjem i predajom nepokretnosti.
Sud e pristupiti provoenju ovog rjeenja odmah nakon donoenja rjeenja o predaji nepokretnosti kupcu u skladu sa odredbama lana 202 do 206 Zakona o izvrnom postupku. U ovom
postupku kupac ima poloaj traitelja izvrenja.
49
Modul 4
8.3. POSTUPAK U SLUAJU KAD NEPOKRETNOST

NIJE UPISANA U ZEMLJINU KNJIGU
Kod nepokretnosti, koje nisu upisane u zemljinu knjigu, traitelj izvrenja uz prijedlog za
izvrenje podnosi dokaz da je njen vlasnik izvrenik. Moe i od suda zatraiti dostavu dokaza iz
lana 37 Zakona. Nepokretnost je duan oznaiti prema podacima iz katastra. Ako ne postoje ni
ovi podaci, duan je naznaiti njen naziv te opisati mjesto na kojem se nepokretnost nalazi, njene
granice i povrinu.
Nakon donoenja rjeenja o izvrenju, postupak izvrenja e se nastaviti kada se nepokretnost,
koja je predmet izvrenja, upie u zemljine knjige.
Upis u zemljine knjige traitelj izvrenja duan je zahtijevati u roku od 15 dana od dana
donoenja rjeenja o izvrenju. O ovoj preduzetoj radnji mora obavijestiti sud u roku koji mu je
odreen.
Ukoliko traitelj izvrenja ne podnese zahtjev za upis u zemljine knjige u predvienom roku
ili u datom mu roku o tome ne obavijesti sud, postupak izvrenja e se obustaviti.
Pljenidbeni popis nepokretnosti, za koju je predloeno izvrenje, sud provodi ako bi upis u
zemljine knjige bio u suprotnosti sa zakonom. Tada na roite poziva traitelja izvrenja,
izvrenika i lica sa ijim nekretninama granii nepokretnost.
Zapisnik o pljenidbenom popisu objavljuje se na oglasnoj ploi suda. O obavljenom pljenidbenom popisu sud e objaviti oglas u Slubenim novinama F BiH, Slubenom glasniku RS i
najmanje dva dnevna lica koja se distribuiraju na teritoriji entiteta.
Oglas treba da sadri sljedee: naziv suda, broj predmeta, ime i adresu stranaka, podatke o
nepokretnosti koja je predmet izvrenja, kada je odrano roite na kome je popisana nepokretnost
i kada je zapisnik o pljenidbenom popisu istaknut na oglasnoj ploi suda.
Oglasom se pozivaju sva zainteresirana lica da u pisanoj formi ili usmeno obavijeste sud o
razlozima zbog kojih se izvrenje ne moe provesti na toj nepokretnosti.
50
VJEBE II
Odgovorite jasno i odreeno na sljedea postavljena pitanja:
01. Koji je sud mjesno nadlean za odluivanje o prijedlogu za izvrenje na nepokretnosti i provoenje donesenog rjeenja o izvrenju?
02. Koji je sud mjesno nadlean u sluaju kad se jedna nekretnina nalazi na podruju vie sudova?
03. Kojim se izvrnim radnjama provodi izvrenje na nepokretnosti?
04. Moe li predmet izvrenja biti i suvlasniki dio nepokretnosti?
05. Koji je dokaz traitelj izvrenja duan podnijeti uz prijedlog za izvrenje kada je predmet
izvrenja nepokretnost?
06. Pod kojim uslovima e sud prihvatiti prijedlog izvrenika za odreivanje izvrenja na drugoj
nepokretnosti?
07. Da li se zabiljeba izvrenja u zemljinjoj knjizi vri na prijedlog traitelja izvrenja ili po
slubenoj dunosti?
08. Koje su nepokretnosti izuzete od izvrenja prema Zakonu o izvrnom postupku?
09. Kako sud odluuje o nainu utvrivanja vrijednosti nepokretnosti?
10. Koje podatke sadri zakljuak o prodaji nepokretnosti kao cjeline, a koje kad je predmet
prodaja suvlasnikoj dijela?
11. Koje su prednosti lica koja imaju zakonsko ili ugovorno pravo pree kupovine upisano u
zemljinjoj knjizi nad najpovoljnijim ponuaem?
12. Koji su naini prodaje nepokretnosti prema Zakonu o izvrnom postupku?
13. Kako se odvija roite za nadmetanje i prodaju?
14. U kojem je roku najbolji ponua, kojem je prodata nepokretnost na javnoj prodaji, duan
poloiti cijenu umanjenu za poloeno osiguranje?
15. ta treba sadravati rjeenje o dosudi?
16. ta treba sadravati rjeenje o namirenju?
17. U kojoj formi sud nalae izvreniku ispranjenje i predaju nepokretnosti?
18. Kako tee postupak izvrenja u sluaju kada nepokretnost nije upisana u zemljinu knjigu?
19. Kako se odreuje visina naknade za line slunosti i druga prava koja prestaju prodajom nepokretnosti?
20. Koje su nune pretpostavke za osporavanje potraivanja, njegove visine i reda namirenja u
postupku kad je predmet izvrenja nepokretnost?
51
Modul 4
ZADACI
1. Traitelj izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje na nepokretnosti izvrenika. U prijedlogu
nije naveo dokaze o vlasnitvu izvrenika na toj nekretnini niti je priloio te dokaze. Izvrni
sud je vratio prijedlog traitelju izvrenja da isti u odreenom roku dopuni.
Da li je ispravan postupak izvrnog suda?
Mogui odgovor:
Postupak suda je ispravan jer je prema odredbi lana 70, stav 1 Zakona o izvrnom postupku
traitelj izvrenja duan uz prijedlog za izvrenje podnijeti izvod iz zemljine knjige kao dokaz
da je nekretnina upisana kao vlasnitvo izvrenika.
Ovo je logino jer se izvrenje moe provesti samo na nepokretnosti koja je vlasnitvo izvrenika. Zato je uslov za pokretanje izvrnog postupka na nepokretnosti dokaz da je ista u
vlasnitvu izvrenika.
Prema odredbi lana 336 Zakona o parninom postupku, koju na osnovu lana 21 Zakona o
izvrnom postupku na odgovarajui nain treba primijeniti u ovom predmetu , sud je duan
pozvati traitelja izvrenja da u odreenom roku otkloni nedostatke prijedloga za izvrenje.
2. Rjeenjem o izvrenju odreeno je izvrenje i provoenje tog rjeenja na nekretninama k..
broj 501 i k.. broj 52 upisanim u Z.K. uloku broj 278, k.o. Obre, koje su vlasnitvo izvrenika,
radi naplate novanog potraivanja u iznosu od 14.000,00 KM.
Izvrne radnje su zabiljeba izvrenja u zemljinjoj knjizi, utvrivanje vrijednosti nepokretnosti,
prodaja nepokretnosti i namirenje traitelja izvrenja iz iznosa dobivenog prodajom.
Protiv ovog rjeenja izvrenik je blagovremeno uloio prigovor. U prigovoru je ukazao da je
zakljuio ugovor o poklonu nekretnine k.. 501 i ugovor o kupoprodaji druge nekretnine k..
502, koje su predmet izvrenja. Smatra da je dozvoljeno izvrenje nepodobno i nedoputeno.
Kako bi odluio sud o ovom prigovoru?
Mogui odgovor:
Izvrenje u ovom predmetu nije nepodobno ni nedoputeno. Nekretnine, na koje se odnose
predloene radnje izvrenja, dovoljno su individualizirane. Uz prijedlog za izvrenje traitelj
izvrenja dostavio je izvod iz zemljine knjige kao dokaz da su k.. broj 501 i k.. broj 502
upisane u Z.K. ul. 278 k.o. Obre, kao vlasnitvo izvrenika.
Prema tome traitelj izvrenja je u svemu postupio u skladu sa odredbom lana 70 Zakona o
izvrnom postupku. Iz navedenog proizlazi da pravo vlasnitva na nekretnini, koje su predmet
izvrenja, nije upisano u zemljinjoj knjizi na druge osobe ve na izvrenika.
Priloeni ugovori, zakljueni prije mjesec dana izmeu izvrenika i treih osoba, nisu od
uticaja na mogunost provoenja konkretnog izvrenja.
Zato prigovor izvrenika treba odbiti kao neosnovan.
52
3. Sud je zakazao roite za prodaju nepokretnosti putem javnog nadmetanja. Na ovo roite
odazvao se samo jedan ponua. Izvrenik je predloio da sud odgodi zakazano roite.
Kako e postupiti sud u ovom sluaju?
Mogui odgovor:
Roite za javno nadmetanje moe se odrati i kad je prisutan samo jedan ponua. U
takvom sluaju sud e primijeniti pravila koja se odnose na roite u kojem uestvuje vie
ponuaa.
Meutim, na zahtjev lica, koje ima pravo prvenstvenog namirenja, sud e zakljukom odrediti
da se roite za prodaju odgodi ako uestvuje samo jedan ponua.
4. Sud je zakljukom odredio prodaju nepokretnosti. Meutim, u spisu postoji zemljinoknjini uloak u kome je kao vlasnik predmetne nepokretnosti upisano drugo lice.
Da li je pravilan zakljuak suda?
Mogui odgovor:
Zakljuak nije pravilan. Prodaja nepokretnosti ne moe se odrediti ako izvrenik nije vlasnik
nepokretnosti prema stanju upisanom u zemljinjoj knjizi.
53
Modul 4
SUDSKA PRAKSA
1. Odredbom lana 89, stav 5 Zakona o izvrnom postupku propisano je da nepokretnost na
treem roitu moe biti prodata bez ogranienja najnie cijene u odnosu na utvrenu
vrijednost.
Imajui u vidu zakonsku odrednicu da nepokretnost ne moe biti prodata proizlazi da sud
u svakom konkretnom sluaju cijeni kolika je ta najnia cijena. Ovo znai da zakonskom
odredbom nije propisano da se nepokretnost obavezno i prodaje bez ogranienja najnie
cijene. Pri tome sud treba imati u vidu i cijeniti naela savjesnosti, potenja i zabrane zloupotrebe prava.
Iz obrazloenja:
Iz stanja spisa predmeta i obrazloenja pobijanog rjeenja proizlazi da je u ovom izvrnom
predmetu prodaja predmetnih nekretnina bezuspjeno pokuana na dva roita nakon ega je
odrano i tree roite na kojem je traitelj izvrenja ponudio kupovinu predmetnih nekretnina
po cijeni od 1,00 KM, iju ponudu je prvostupanjski sud prihvatio svojim zakljukom.
Po nalaenju ovog suda, izvrenik u svojoj albi osnovano ukazuje na visinu cijene po kojoj
su nekretnine prodate traitelju izvrenja kao kupcu. Istina, odredbom lana 89, stav 5 Zakona
o izvrnom postupku propisano je da nepokretnost na treem roitu moe biti prodata bez
ogranienja najnie cijene u odnosu na utvrenu vrijednost.
Meutim, imajui u vidu zakonsku odrednicu da nepokretnost moe biti prodata, pravilnim
tumaenjem citirane zakonske odredbe proizlazi da sud u svakom konkretnom sluaju cijeni
kolika je ta najnia cijena. Ovo znai da zakonskom odredbom nije propisano da se nepokretnost
obavezno i prodaje bez ogranienja najnie cijene. Pri tome sud treba imati u vidu i cijeniti i
naela savjesnosti, potenja i zabrane zloupotrebe prava koja su proklamovana odredbama
Zakona o obligacionim odnosima.
U konkretnom sluaju prvostupanjski sud je propustio da, sukladno svom zakonskom
ovlatenju prethodno ocijeni valjanom i prihvatljivom ponudu traitelja izvrenja kao kupca
nekretnina, a potom je povrijedio i naprijed navedena naela kada je dopustio i proglasio uspjelom
prodaju nekretnina na treem roitu za cijenu od samo 1,00 KM.
Naime, imajui u vidu da utvrena ukupna vrijednost predmetnih nekretnina iznosi
605.102,00 KM, da visina potraivanja traitelja izvrenja na ime glavnog duga iznosi 340.022,25
KM, da postoji i sporedno potraivanje po osnovu kamata i trokova postupka, te osobito da bi
traitelj izvrenja na takav nain za samo 1,00 KM pribavio u vlasnitvo nekretnine izvrenika
koje su znatne vrijednosti, ali bi kao povjeritelj i dalje ostao nenamiren u cjelokupnoj visini svog
potraivanja i bio u poloaju da od izvrenika ponovno zahtijeva isplatu istog duga, ovaj sud
zakljuuje da se ne moe prihvatiti ponuda traitelja izvrenja kao kupca, pa se roite za treu
javnu prodaju ima smatrati neuspjelim.
Kantonalni sud u Novom Travniku, broj: 006-0-P-07-000 031 od 21.03.2007. godine.
54
2. Privremena mjera zabrane otuenja i optereenja nekretnine uz zabiljebu zabrane u zemljinu

knjigu moe se odrediti samo u odnosu na protivnika osiguranja koji je upisani vlasnik
nekretnina.
upanijski sud u Rijeci broj: G-2296/00 od 19.03.2003. godine
3. Kad se u ovrnom postupku prodaje nekretnina hipotekarnog dunika kao ovrenika, osoba
prema kojoj ovrhovoditelj ima trabinu namirenja, koje je osigurano hipotekom, moe kupiti tu
nekretninu.
Vrhovni sud Hrvatske, broj: Gzz-83/03 od 10.09.2003. godine
4. Kad je sud donio rjeenje o namirenju vjerovnika prije donoenja rjeenja o predaji nekretnine
najboljem ponuau na drabi, time je povrijedio odredbe Zakona o parninom postupku,
zbog ega je rjeenje o namirenju potrebno ukinuti.
upanijski sud u Koprivnici, broj: G-14/1998 od 22. sjenja 1998. godine
55
Modul 4
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
KANTONALNI SUD U SARAJEVU
Broj: 009-0-G-06-001359
Sarajevo, 07.02.2008. godine
Kantonalni sud u Sarajevu, u vijeu sastavljenom od predsjednika vijea sudije M.M. i sudija
D.D. i A.A., kao lanova vijea u pravnoj stvari traioca izvrenja NOVA POSTBANK,
dd Sarajevo, ulica Hiseta br.10, protiv izvrenika H.A., iz Ilijaa, ulica Titova br. 5, radi izvrenja,
rjeavajui po albi izvrenika protiv rjeenja Opinskog suda u Sarajevu broj: Ip-727/02 od
09.03.2005. godine, na sjednici odranoj dana 07.02.2008. godine donio je
RJEENJE
alba izvrenika se odbija i prvostepeno rjeenje potvruje.
Obrazloenje
Prvostepenim rjeenjem odreeno je da se trailac izvrenja namiruje iz iznosa dobijenog
prodajom nekretnine upisane u Zemljino knjinom uredu Opinskog suda u Sarajevu, zk. ul. br.
39 K.O. Eleehovii, to u naravi predstavlja kuu sagraenu na k.. 10/1 vlasnitvo izvrenika,
sa dijelom 1/1.
Izvrenik je podnio albu protiv ovog rjeenja navodei da je povrijeeno materijalno pravo
jer je trailac izvrenja stekao pravo vlasnitva nad imovinom ija je vrijednost 97.628,00 KM, a
koja je prodata za 1,00 KM, dok dug po zalogu iznosi 24.170,00 KM. Predlae da se rjeenje obustavi, da izvrenik poloi novana sredstva u sudski depozit i da se ista isplate traiocu izvrenja.
Smatra da je prilikom donoenja rjeenja sud propustio utvrditi injenicu da postoje zakonske
smetnje za donoenja rjeenja kojim se nepokretnost dosuuje kupcu, jer se radi o povjeriocu koji
nije mogao biti kupac tj. nije registrovan za kupovinu i prodaju nepokretnosti. Predlae da
drugostepeni sud ukine pobijano rjeenje i predmet vrati na ponovni postupak.
U odgovoru na albu trailac izvrenja je osporio navode iste i predloio da sud albu odbije
kao neosnovanu.
56
Nakon to je ispitao pobijano rjeenje u granicama albenih razloga i po slubenoj dunosti

u smislu lana 221. u vezi sa lanom 236. ZPP-a, a na osnovu lana 21. stav 1. Zakona o izvrnom
postupku, ovaj sud je donio odluku kao u izreci iz slijedeih razloga:
alba nije osnovana.
Prema stanju spisa, rjeenjem od 21.02.2002. godine, koje je postalo pravosnano 22.11.2002.
godine, odreeno je izvrenje radi naplate iznosa od 40.805,84 KM, na osnovu pravosnanog
rjeenja Opinskog suda I Sarajevo broj Ip-1144/00 od 19.04.2000. godine, kojim je odreena
uknjiba zalonog prava na nekretnini vlasnitvo izvrenika, poblie opisanoj u uvodu obrazloenja, i to prinudnom prodajom navedene nekretnine. Po pravosnanosti rjeenja o izvrenju, i
utvrivanja vrijednosti nekretnine u iznosu od 97.628,00 KM, pristupilo se provoenju izvrenja.
Zakljukom od 31.05.2004. godine i 12.07.2004. godine odreene su prva i druga javna prodaja
nekretnine, pa kako se na oba roita nije pojavio niko od potencijalnih kupaca, obje prodaje su
proglaene neuspjelim, i odreeno je odravanje tree javne prodaje. Na roitu za treu javnu
prodaju nekretnine izvrenika, odranom 30.09.2004. godine, proglaeno je da je predmetna
nekretnina prodata traiocu izvrenja, kao kupcu za iznos od 1,00 KM, o emu je sud 30.09.2004.
godine donio zakljuak o prodaji nekretnine traiocu izvrenja kao najpovoljnijem ponuau za
iznos od 1,00 KM. Rjeenjem od 06.12.2004. godine traiocu izvrenja dosuena je predmetna
nekretnina, i odreeno da mu se ista ima predati u posjed, te je naloeno zemljino knjinom
uredu da izvri upis promjene prava vlasnitva i kao vlasnika upie kupca-traioca izvrenja.
Nakon toga sud je donio pobijano rjeenje o namirenju traioca izvrenja iz iznosa dobijenog
prodajom.
Suprotno navodima albe, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je donio pobijano
rjeenje, o emu je dao razloge koje u cjelosti kao pravilne prihvata i ovaj sud. Naime, prvostepeni
sud je shodno lanu 96. Zakona o izvrnom postupku, odmah nakon donoenja rjeenja o
dosudi pristupio namirenju traioca izvrenja, kojim je odredio da se iz iznosa dobijenog
prodajom u skladu sa lanom 98. stav 1. i 2. istog zakona smatraju namirenim trokovi izvrnog
postupka, te kamate i glavno potraivanje.
Neosnovani su navodi albe da se trailac izvrenja nije mogao pojaviti kao kupac predmetne
nekretnine. Naime, lanom 88. ZIP-a taksativno su navedena lica koja ne mogu biti kupci
nekretnine u izvrnom postupku, a trailac izvrenja istim nije obuhvaen, pa se moe pojaviti
kao kupac bilo na roitu za javno nadmetanje, bilo prilikom prodaje neposrednom pogodbom,
a to jasno proizilazi i iz odredbe lana 86. ZIP-a, u kojoj je navedeno da trailac izvrenja nije
duan dati osiguranje da bi kao kupac mogao uestvovati u javnom nadmetanju. injenica da je
trailac izvrenja pravno lice, kao i okolnost da li prodaja i kupovina nekretnina predstvlja
redovnu djelatnost ovog pravnog lica, ne utie na pravilnost pobijanog rjeenje, kao ni zakljuka
o prodaji nekretnine. Naime, trailac izvrenja je stranka u izvrnom postupku, a prodaja
nekretnine sredstvo izvrenja kojim se omoguava istom da prinudno ostvari svoje dospjelo a
neizmireno potraivanje. Pojavljivanje traioca izvrenja kao kupca nekretnine u ovom postupku,
ne predstavlja preduzimanje radnji u okviru privrednih djelatnosti kojim se drutvo bavi, ve se
radi o sticanju prava vlasnitva na predmetu izvrenja (nepokretnost) na to je trailac izvrenja,
kao pravno lice, ovlaten na osnovu lana 13. Zakona o vlasniko pravnim odnosima.
57
Modul 4
albene navode kojima se ukazuje na povredu materijalnog prava jer je nekretnina ije je
vrijednost utvrena u iznosu od 97.628,00 KM prodata samo za 1,00 KM marku, sud cijeni
neosnovanim. Predmetna nekretnina prodana je na treem roitu za javno nadmetanje, koje je
zakazano i odrano jer su prva dva proglaena neuspjelim. Kako je lanom 89. stav 5. Zakona
o izvrnom postupku propisano da na treem roitu nepokretnost moe biti prodana bez
ogranienja najnie cijene u odnosu na utvrenu vrijednost, ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud
pravilno primijenio odredbe Zakona o izvrnom postupku kada je prihvatio jedinu ponuenu
cijenu u iznosu od 1,00 KM, te zakljukom od 30.09.2004. godine odredio da je nekretnina
prodana traiocu izvrenja kao najpovoljnijem kupcu za 1,00 KM.
Cijenei navedeno ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud donosei pobijano rjeenje, pravilno
primijenio Zakon o izvrnom postupku, pa kako isto nije osporeno navodima albe, a nema ni
povreda na koje sud pazi po slubenoj dunosti, to je u skladu sa lanom 235. stav 1. taka 2.
ZPP-a, alba izvrenika odbijena kao neosnovana i prvostepeno rjeenje potvreno.
Predsjednik vijea
Sudija
M. M.
58
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
UNSKO SANSKI KANTON
OPINSKI SUD BOSANSKA KRUPA
Broj: 018-0-IP-07-000112
Dana, 03.09.2008. godine
Opinski sud Bosanska Krupa, sudija B.B., u predmetu traioca izvrenja Bank d.d., Filijala
Bosanska Krupa, koju zastupa direktor R.R., protiv izvrenika ARITEX Bosanska Krupa,
Velika aleja broj 9, koga zastupa Z.Z., radi izvrenja prodajom nekretenina vlasnitvo izvrenika,
dana 03. septembra 2008. godine donio je slijedei:
Z A K LJ U A K
NALAE SE traiocu izvrenja na osnovu odredbe l. 113. taka 4. i 5. Zakona o izvrnom
postupku (Sl. Novine F BIH 32/03),
Da u izvrnom predmetu traioca izvrenja po osnovu rjeenja o izvrenju broj Ip-111/07 od
23.10.2007. godine.
ZAHTIJEVA UPIS u zemljine knjige u roku od 15 dana od dana dostavljanja ovog zakljuka
na nekretninama vlasnitvo hipotekarnih izvrenika ARITEX d.o.o. Bosanska Krupa sa dijelom
1/1, upisane u p.l. br. 86 k.o. Perna I, i to k.. 4/56-8 u naravi poslovni prostor objekat Hala
na kojem dozvoljeno i odobreno predmetno izvrenje.
NALAE SE traiocu izvrenja da u roku od 15 dana od dana dostavljanja ovog zakljuka
izvijesti izvrni sud da je podnio zahtjev za upis u zemljine knjige u suprotnom postupak
izvrenja obustavit e se na osnovu odredbe l. 123 taka 5 Zakona o izvrnom postupku.
Sud e zasati sa izvrenjem do okonanja postupka predvienim l. 113 stav 4 Zakona o izvrnom
postupku F BiH.
SUDIJA
B.B.
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog zakljuka nije dozvoljen pravni lijek
(lan 12, taka 5 ZIP-a)
59
Modul 4
9. IZVRENJE NA POKRETNIM STVARIMA

Izvrenje na pokretnim stvarima regulisano je manjim brojem odredaba u odnosu na izvrenje
na nekretninama. U novom Zakonu o izvrnom postupku manji je i broj izmjena koje se odnose
na izvrenje na pokretnim stvarima.
Uglavnom su propisane odreene mjere koje efikasnije tite traitelja izvrenja. Jedna od tih
mjera sadrana je u lanu 117 Zakona kojom je ograniena mogunost izuzimanja od izvrenja.
Meutim, izvrenje na pokretnim stvarima ima znaajnu ulogu u naem pravnom sistemu.
Naime, svaki izvrenik nema u vlasnitvu nekretnine niti u svakom sluaju postoji drutveno i
ekonomsko opravdanje za prodaju nekretnina.
Osim toga postupak provoenja izvrenja na pokretnim stvarima trebao bi biti manje formaliziran i efikasniji od postupka u kojem su predmet nekretnine. Zato neki teoretiari predlau
da se izvrenje na pokretnim stvarima potpuno regulie preciznim normama bez upuivanja na
shodnu primjenu pravila za izvrenje na nekretninama. Ovaj prijedlog je logian jer je izvrenje
na pokretnim stvarima poseban postupak koji ima svoje specifinosti.
Napominje se da je izvrenje na pokretnim stvarima najei predmet izvrenja, pa zakonske
norme u ovoj oblasti zaista trebaju omoguiti najkrai put do namirenja utvrenog potraivanja.

Ako je poznato gdje se nalaze pokretne stvari, mjesna nadlenost za odluivanje o prijedlogu
za izvrenje na ovim stvarima odreuje se prema naznaci u prijedlogu za izvrenje gdje se one nalaze.
Ovo je iskljuiva nadlenost odreena zakonom pa je stranke ne mogu mijenjati sporazumom.
Naelo efikasnosti postupka opravdava navedeno zakonsko rjeenje. Ovo je logino jer izvrni
sud u postupku provoenja izvrenja poduzima niz izvrnih radnji koje se odnose na pokretne
stvari, kao predmet izvrenja.
Zakonska odredba o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti u predmetima izvrenja na pokretnim
stvarima primjenjuje se na odgovarajui nain i kad se izvrenje provodi po slubenoj dunosti.
Ovo pravilo je novina jer nije postojalo u ranije vaeem Zakonu o izvrnom postupku.
Kad nije poznato gdje se nalaze stvari, traitelj izvrenja moe predloiti da sud donese rjeenje
o izvrenju na pokretnim stvarima, ne oznaavajui mjesto gdje se one nalaze. U ovakvoj situaciji
traitelj izvrenja moe predloiti donoenje rjeenja o izvrenju na pokretnim stvarima, a ne i
provoenje izvrenja.
Za odluivanje o prijedlogu za donoenje rjeenja o izvrenju na pokretnim stvarima, u kojem
nije naznaeno mjesto gdje se one nalaze, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi
prebivalite ili boravite izvrenika koji je fiziko lice ili sjedite izvrenika kao pravnog lica.
Ovakav nain regulisanja mjesne nadlenosti odreuje se prema pravilima opte mjesne
nadlenosti u parninom postupku.
60
Kad izvrni sud donese rjeenje o izvrenju na pokretnim stvarima, ne oznaava mjesto gdje
se one nalaze. U tom sluaju traitelj izvrenja moe podnijeti rjeenje o izvrenju svakom stvarno
nadlenom sudu na ijem se podruju nalaze izvrenikove stvari sa prijedlogom da taj sud
provede izvrenje.
Ako je sud odredio izvrenje na pokretnim stvarima na podruju tog ili drugog suda, nakon
zavretka izvrenja na pokretnim stvarima na svom podruju dostavie rjeenje o izvrenju
drugom sudu na daljnje provoenje do potpunog namirenja traitelja izvrenja. Ovo je novina
u pravilima izvrnog postupka.
Navedena zakonska odredba moe se primijeniti kad je u rjeenju o izvrenju naznaeno
mjesto gdje se nalaze pokretne stvari, ali i u sluaju kad u rjeenju o izvrenju nije naznaeno
mjesto gdje se nalaze pokretne stvari.

U ranijem zakonskim odredbama , koje se odnose na izvrenje,vie je bilo izraeno naelo
zatite tadanjeg dunika. Nova pravila izvrnog postupka, u ovom dijelu, daju jednak procesnopravni znaaj strankama u izvrnom postupku.
Prema lanu 117 Zakona o izvrnom postupku ne mogu biti predmet izvrenja:
predmeti koji su neophodno potrebni izvreniku i lanovima njegove porodice za
zadovoljavanje svakodnevnih potreba
hrana i ogrijev za potrebe izvrenika i lanova njegovog domainstva za tri mjeseca
gotov novac izvrenika po osnovu potraivanja koja su izuzeta ili ograniena od
izvrenja
gotov novac izvrenika koji ima stalna mjesena primanja do mjesenog iznosa koji je
prema zakonu izuzet od izvrenja proporcionalno vremenu do idueg primanja
medalje, ratne spomenice i drugo ordenje i priznanja, vjenani prsten, lina pisma,
rukopisi i drugi lini spisi izvrenika, porodine fotografije, line i porodine isprave
i porodini portreti
potanska poiljka ili potanska novana doznaka upuena izvreniku prije uruenja.
Sud u svakom sluaju ocjenjuje koji su predmeti neophodno potrebni izvreniku i lanovima
njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Kriteriji za ovu ocjenu su: socijalne i
porodine prilike i sredina u kojoj ive izvrenik i lanovi njegove porodice.
Sve navedene odredbe su jasne i nedvosmislene te ne bi trebalo biti dilema u njihovoj
primjeni na konkretne situacije.
Izuzimanje od izvrenja propisano navedenom zakonskom odredbom predstavlja razlog za
prigovor protiv rjeenja o izvrenju iz lana 47, taka 5 Zakona o izvrnom postupku.
61
Modul 4
9.3. IZVRNE RADNJE

Izvrne radnje kojim se provodi izvrenje na pokretnim stvarima su: pljenidba, procjena,
prodaja i namirenje traitelja izvrenja do iznosa dobivenog prodajom.
Prijedlogom za izvrenje moe se zahtijevati samo pljenidba i procjena. U takvom sluaju
dunost je traitelja izvrenja da u roku od 3 mjeseca od dana izvrenog popisa, odnosno procjene
podnese prijedlog za prodaju stvari.
Pljenidba i popis pljenidbe provode se skoro istovremeno. Popisom pljenidbe obavlja se i
procjena vrijednosti pokretnih stvari. Traitelj izvrenja moe imati pravni interes za provoenje
samo ove dvije izvrne radnje, pa mu je takvo postupanje omogueno ovom zakonskom
odredbom.
Popisom pljenidbe traitelj izvrenja stie zalono pravo na popisanim pokretnim stvarima.
Kad provede izvrne radnje pljenidbe i procjene, izvrni sud nee prekinuti postupak ve e
ga nastaviti sve do isteka roka od 3 mjeseca.
Ako traitelj izvrenja ne podnese prijedlog za prodaju u odreenom roku, izvrenje e se
obustaviti.
9.4. PLJENIDBA I PROCJENA POKRETNIH STVARI

Prije nego to pristupi pljenidbi, sudski izvritelj e predati izvreniku rjeenje o izvrenju.
Izvrenika e pozvati da plati iznos za koji je odreeno izvrenje.
Izuzetak od ovog pravila je kada se izvreniku nije moglo predati rjeenje prilikom pljenidbe,
jer nije bio prisutan provoenju navedene radnje. U tom sluaju rjeenje o izvrenju e se
dostaviti naknadno po optim pravilima o dostavi.
Propisana je i mogunost suda da, zavisno od okolnosti svakog konkretnog sluaja, urui
rjeenje o izvrenju i prije pokuaja popisa i pljenidbe izvrenikovih stvari. Ovakva zakonska
odredba doprinosi efikasnosti provoenja izvrnog postupka.
Popis i pljenidba izvrenikovih stvari moe se izuzetno izvriti po uruenju rjeenja o izvrenju
ako to, prema ocjeni suda, okolnosti odreenog sluaja opravdavaju.
Sud e obavijestiti traitelja izvrenja o vremenu i mjestu pljenidbe, ako je to traio.
Izvrenje se provodi radnim danom od 07,00 do 19,00 asova. U opravdanim sluajevima sud
moe zakljukom odrediti i drukije vrijeme pljenidbe.
O obavljenoj pljenidbi sud je duan obavijestiti stranku koja nije bila prisutna izvrenju ove
radnje, koju provodi sudski izvritelj. Navedeno zakonsko rjeenje omoguava strankama da
ukau na eventualne nepravilnosti uinjene prilikom provoenja izvrenja.
62
9.5. PREDMET PLJENIDBE

Pljenidba je izvrna radnja koja se obavlja sastavljanjem popisa pljenidbe. Popisati se mogu
stvari koje se nalaze u posjedu izvrenika te njegove stvari koje se nalaze u posjedu traitelja
izvrenja. Zakon nije pravio razliku izmeu stvari u neposrednom posjedu i stvari koje su u
posrednom posjedu. Poto se radi o namirenju novanog potraivanja, predmet pljenidbe mogu
biti stvari koje su u pravnom prometu.
Novina je kad trea lica ne obavijeste sud o svojim pravima na pokretnoj stvari u posjedu
izvrenika, koja je predmet izvrenja, i ne dokau svoja prava na njima. Tada e se smatrati da ta
prava i ne postoje da je izvrenik vlasnik stvari koje se nalaze u njegovom posjedu.
Za potrebe popisa smatra se da su brani ili vanbrani drugovi suvlasnici sa jednakim dijelovima na svim pokretnim stvarima koje se zateknu u njihovoj kui, stanu, poslovnoj prostoriji ili
drugoj nepokretnosti.
Nema prepreke da se izvri popis takvih stvari jer prigovor branog ili vanbranog druga
izvrenika nije osnovan u odnosu na radnju popisa. Ovakvim zakonskim rjeenjem izbjegnuti su
problemi koji su se javljali u dosadanjoj sudskoj praksi, jer su suprunici prigovarali da su stvari,
koje su zateene u posjedu izvrenika, njihovo vlasnitvo.
Izvrenikove stvari, koje su u posjedu treeg lica, mogu se popisati samo ako to lice na to
pristane. Prema tome za popis ovih stvari nuan je izriit pristanak treeg lica.
Kad se tree lice ne protivi popisu izvrenikovih stvari, koje se nalaze u posjedu tog lica, sud
e, na prijedlog traitelja izvrenja, zakljukom prenijeti na njega izvrenikovo pravo na predaju
stvari radi provoenja izvrenja po pravilima o prenosu radi naplate.
Pravilo o obimu popisa pljenidbe odreuje da e sudski izvritelj popisati onoliko stvari
koliko je potrebno za namirenje potraivanja traitelja izvrenja i trokova izvrenja. Popisuju se
one stvari koje su naznaene u prijedlogu za izvrenje i to prvo one za koje ne postoji spor niti
je istaknut prigovor koji bi sprjeavao izvrenje. Nakon toga popisuju se stvari iju je vrijednost
najlake unoviti na tritu. Prilikom popisa sudski izvritelj treba uzeti u obzir izjave prisutnih
stranaka i treih lica o navedenim injenicama.
9.6. UVANJE POPISANIH STVARI

Sudski izvritelj e popisane stvari ostaviti na uvanje izvreniku do njihove prodaje. Njihov
smjetaj mora biti takav da e sprijeiti propadanje i unitenje popisanih stvari.
Na prijedlog traitelja izvrenja sud moe odrediti da se popisane stvari predaju na uvanje
traitelju izvrenja ili treem licu.
Gotov novac, papiri od vrijednosti i dragocjenosti predae se u sudski depozit. Ovo pravilo
vai i za druge stvari vee vrijednosti, ako su pogodne za uvanje u sudskom depozitu.
Svim licima, koja posjeduju ili imaju kontrolu nad popisanim stvarima, zabranjeno je da njima
raspolau. Ovo mogu uiniti samo na osnovu sudskog naloga kao to je u sluaju kada su predmet
kvarljive stvari. Navedenim zakonskim rjeenjem onemogueno je nesavjesnim licima raspolaganje popisanim stvarima, sprjeavanje njihovog oteenja ili unitenja.
63
Modul 4
9.7. STICANJE ZALONOG PRAVA

Zalono pravo na pokretnim stvarima traitelj izvrenja stie popisom pljenidbe u izvrnom
postupku. Ovo je sudska zaloga iji je sadraj pravo traitelja izvrenja da svoje potraivanje moe
naplatiti unovenjem zaloene stvari ili prava prije ostalih traitelja izvrenja, ako mu potraivanje
ne bude isplaeno po dosjelosti, bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena stvar.
Prema tome sudsko zalono pravo na pokretnim stvarima stie se samom zapljenom stvari
obuhvaenih pljenidbenim popisom.
Ako je popis obavljen u korist vie traitelja izvrenja, red prvenstva zalonog prava na
popisanim pokretnim stvarima odreuje se prema danu kada je prijedlog za izvrenje primljen
u sudu.
Kad su prijedlozi vie traitelja izvrenja primljeni istog dana, njihova zalona prava imaju
isti prvenstveni red.
Ako je prijedlog za izvrenje upuen putem pote preporuenom poiljkom, dan predaje poti
smatra se kao dan prijema u sudu.
Zakon o izvrnom postupku ne pravi razliku u pogledu sticanja zalonog prava i odreivanja
prvenstvenog reda zalonog prava na popisanim stvarima izmeu postupka koji je pokrenut na
prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti.
9.8. BEZUSPJEAN POKUAJ PLJENIDBE

Ako pri pljenidbi sudski izvrilac ne nae pokretne stvari u posjedu izvrenika koje mogu biti
predmet izvrenja, to e konstatovatii u sadraju zapisnika o bezuspjenom pokuaju. Pokuaj
pljenidbe je bezuspjean i kad se pri popisu nau stvari koje su na osnovu zakonske odredbe
izuzete od izvrenja. O ovim injenicama sud e obavijestiti traitelja izvrenja koji nije bio
prisutan pljenidbi.
Poto sudski izvritelj ne moe rjeavati o pravnim pitanjima, kad je sporno da li su odreene
stvari izuzete od izvrenja, odluku o tome treba donijeti sud.
Zakonom je propisana mogunost traitelja izvrenja da u roku od tri mjeseca predloi da se
pljenidba ponovo provede. Za traitelja izvrenja, koji nije bio prisutan pljenidbi, ovaj rok tee
od dana dostave obavijesti o bezuspjenom pokuaju pljenidbe. Za traitelja, koji je bio prisutan
pljenidbi, rok tee od dana pokuane pljenidbe.
Ako traitelj izvrenja u navedenom roku ne predloi novo provoenje pljenidbe, sud e
obustaviti izvrenje. Na isti nain e postupiti i kad se pri ponovljenoj pljenidbi ne nau stvari
koje mogu biti predmet izvrenja.
Zbog navedenih posljedica proputanja za traitelja izvrenja, sud treba u obavjetenju navesti
propisani rok za predlaganje ponovne pljenidbe i upozorenje da e obustaviti izvrenje, ako ne
predloi ponovno provoenje pljenidbe.
64
9.9. PROCJENA
Istovremeno sa pljenidbenim popisom obavlja se i procjena vrijednosti pokretnih stvari.
Razlog za ovakvo zakonsko rjeenje je skraenje postupka prodaje pokretnih stvari. Navedenim
nainom omoguena je procjena vrijednosti stvari prema stanju u kakvom se nalaze u vrijeme
sastavljanja pljenidbenog popisa. Zato je smanjena mogunost da izvrenik oteenjem ili umanjenjem vrijednosti pokretnih stvari osujeti njihovu prodaju. Nije neophodno prisustvo stranaka
prodaji pokretnih stvari.
Procjenu vrijednosti pokretnih stvari obavlja sudski izvritelj. U odreenim sluajevima sud
moe odluiti da ovu radnju obavi sudski procjenitelj ili vjetak odgovarajue struke.
Sudski izvritelj bi trebao znati cijene pokretnih stvari na tritu, vrijeme njihovog koritenja,
stanje u kome se nalaze na dan procjene, njihovu ispravnost i druge bitne kriterije.
U opravdanim sluajevima procjenu odreenih pokretnih stvari treba izvriti sudski procjenitelj koji posjeduje potrebno struno znanje.
Kad su predmet izvrenja pokretne stvari koje nisu este u prometu, sud e odrediti vjetaka
da procijeni njihovu vrijednost. To e uiniti na primjer u sluaju procjene statue, jer e ovo lice
utvrditi i da li je originalna ili se radi o duplikatu.
I stranka moe predloiti da procjenu obavi vjetak. Ako prihvati ovakav prijedlog, sud e
zakljukom odrediti razuman rok u kome je duna predujmiti trokove vjetaenja. Ako stranka
ne izvri ovu obavezu u odreenom roku, smatrae se da je odustala od prijedloga da procjenu
vrijednosti izvri vjetak.
Trokove vjetaenja snosi predlaga bez obzira na ishod izvrnog postupka.
Stranka moe predloiti sudu utvrenje nie, odnosno vie vrijednosti zaplijenjene pokretne
stvari ili odreivanje nove procjene, izuzev ako procjenu nije izvrio vjetak. O ovom prijedlogu
stranke, koji je duna podnijeti u roku od tri dana od obavljene procjene, odluuje sud
zakljukom.
O popisu pljenidbe i procjeni sastavlja se zapisnik. U pravilu ovu radnju obavlja sudski
izvritelj na mjestu gdje se nalaze stvari. U zapisnik se unose podaci o: nazivu suda, mjestu i
vremenu vrenja radnje, prisutnim strankama, nainu na koji je izvreno obavjetenje o
pljenidbi, imenu vjetaka, sudskog procjenitelja i slino.
Na popisanim stvarima e se na odgovarajui nain oznaiti da su zaplijenjene. Ova obaveza
postoji bez obzira kome se popisane stvari predaju na uvanje. Nain oznaenja, koji zavisi od
vrste, koliine i drugih svojstava stvari, unosi se u sadraj zapisnika o popisu pljenidbe.
Novina je da zapisnik o popisu pljenidbe traitelj izvrenja moe o svom troku objaviti
u sredstvima javnog informisanja. Na takav nain publikuje popis pljenidbe, ali i obavjetava da
su popisane stvari odreene za prodaju.
65
Modul 4
10. PRODAJA STVARI

10.1. VRIJEME PRODAJE
Izmeu dana popisa pljenidbe i dana prodaje mora proi najmanje 15 dana. Na ovaj nain
izvrenik ima jo jedan rok za dobrovljno ispunjenje obaveze odreene izvrnom ispravom.
U okviru roka od 15 dana moe se provoditi radnja odreivanja dana prodaje pokretnih stvari.
Sud mora imati u vidu da od odreenog dana za prodaju do prodaje mora protei rok od
najmanje 15 dana poev od dana izvrenog popisa pljenidbe.
Prodaja se izuzetno moe provesti i prije propisanog zakonskog roka ako izvrenik na to pristane, ako su njen predmet stvari podlone brzom kvarenju, ako postoji opasnost od znatnog
pada njihove cijene, ako traitelj izvrenja da obezbjeenje za tetu koju bi bio duan naknaditi
izvreniku, u sluaju da rjeenje o izvenju ne postane izvrno.
O prijedlogu traitelja izvrenja da se u zakonom predvienim sluajevima prodaja provede
nakon isteka zakonskog roka sud odluuje zakljukom.
10.2. NAIN PRODAJE

Popisane i procijenjene stvari mogu se prodati na dva naina. Prvi je usmeno javno nadmetanje,
a drugi neposredna pogodba. Sud odreuje zakljukom koji e od navedenih naina primijeniti
u svakom konkretnom sluaju pazei da ostvari najpovoljniju cijenu stvari. Kriteriji za ovu
odluku su: sredina u kojoj se prodaje stvar, mentalitet, vrsta i stanje stvari, funkcionalna
upotrebljivost i slino.
U zakljuku o prodaji usmenim javnim nadmetanjem sud navodi: podatke o predmetu,
nainu i uslovima prodaje, vremenu i mjestu prodaje. Stvari se mogu prodati u sudskoj zgradi,
mjestu gdje se one nalaze ili nekom drugom mjestu u sjeditu suda.
Uslovi prodaje odnose se na: blii opis pokretnih stvari, njihovu vrijednost, cijenu po kojoj se
mogu prodati, rok u kome je kupac duan poloiti cijenu i slino.
U zakljuak o prodaji neposrednom pogodbom treba unijeti nain prodaje i uslove prodaje.
Ovaj zakljuak ne sadri obavjetenje o mjestu, danu i asu prodaje pokretne stvari.
Javno nadmetanje provodi sudski izvritelj. Opravdanje za ovakvo rjeenje je to je u pravilu
vrijednost pokretnih stvari manja od vrijednosti nepokretnosti . Sud moe odrediti i drugo lice
da provede javno nadmetanje. Neki teoretiari upozoravaju da je nuno donijeti ope odredbe o
prodaji na javnom nadmetanju kako bi se ujednaila sudska praksa u ovoj dijelu.Takoe smatraju
da bi bilo uputno profesionalno organizirati prodaju na nain to e se oformiti posebni aukcijski
centri ili posebni subjekti.
U prodaji neposrednom pogodbom uestvuju kupac i sudski izvritelj ili lice koje obavlja
komisione poslove. Kupac moe biti fiziko i pravno lice. Bez obzira da li prodaju neposrednom
pogodbom vri sudski izvritelj ili lice koje obavlja komisione poslove, u oba ova sluaja pokretne
stvari se prodaju za raun izvrenika. Sudski izvritelj prodaje pokretnu stvar u ime i za raun
izvrenika. Komisionar ovu izvrnu radnju obavlja u svoje ime na osnovu ugovora o komisionu,
66
a za raun izvrenika. Uglavnom to ini kada su predmet prodaje stvari vee vrijednosti ili su to
dragocjenosti.
Zakon nije blie odredio pojam vrjednije stvari pa ovu injenicu cijeni sud imajui u vidu:
vrstu predmeta, ponudu, potranju i slino.
Sudski izvritelj zakljuuje sa kupcem ugovor o prodaji neposrednom pogodbom. Isti ugovor
moe zakljuiti i lice koje je po nalogu suda obavilo komisioni posao.
O prodaji neposrednom pogodbom sainjava se zapisnik koji treba da sadri: broj predmeta,
oznaku stranaka, lica koja prisustvuju prodaji, vrijeme i mjesto prodaje, opis stvari, poetnu
cijenu, cijenu po kojoj je stvar prodata, da li je kupac preuzeo stvar, da li je isplaena cijena
i slino.
Prodaja stvari se objavljuje na oglasnoj ploi suda. Moe se objaviti i na nain koji je propisan za objavljivanje prodaje nepokretnosti.
Traitelj izvrenja i izvrenik obavijestee se o mjestu, danu i asu prodaje. Njihov izostanak
ne moe sprijeiti prodaju stvari.
10.3. ROITE ZA JAVNU PRODAJU

U postupku prodaje pokretnih stvari treba primijeniti zakonske odredbe koje se odnose na
prodaju nepokretnosti.
Ponua, koji ima najveu ponudu, odmah nakon objavljivanja rezultata platie cijenu za
pokretnu stvar. Objavljeni rezultati se odnose na podatke o: broju i imenima kupaca koji su
stavili ponude i njihove cijene, najpovoljnijoj cijeni za svaku pojedinanu pokretnu stvar, najpovoljnijem ponuau i sl.
Sud moe zakljukom odrediti i drugi rok u kome je kupac duan poloiti cijenu.
Ako ponua ne plati odmah, po pozivu suda, ponuenu cijenu, kupcem e biti proglaen
drugi ponua koji e platiti cijenu koju je on ponudio.
U sluaju da nijedan od ponuaa sa utvrene liste ponuaa po pozivu suda ne uplati
cijenu, sud e, na zahtjev jedne od stranaka, oglasiti da prvo roite nije uspjelo. Razlozi zbog
kojih se prvo roite smatra neuspjelim mogu biti da poetna cijena glasi na iznos manji od
polovine procijenjene vrijednosti pokretnih stvari i da nijedan od ponuaa sa utvrene liste
ponuaa ne uplati ponuenu cijenu po pozivu suda.
Za dalje provoenje postupka prodaje nuan je zahtjev stranke da sud zakae novo roite.
Pravni interes za zakazivanje drugog roita za javno nadmetanje mogu imati obje stranke, to jest
i traitelj izvrenja i izvrenik.
Rok za podnoenje ovog zahtjeva je osam dana od dana odravanja neuspjelog roita. Ovaj
rok je skraen u odnosu na ranije zakonsko rjeenje kada je iznosio 30 dana.
Postupak na drugom roitu za javno nadmetanje za prodaju pokretnih stvari isti je kao i na
prvom roitu. Jedina razlika je u tome to se na drugom roitu stvar moe prodati bez ogranienja u pogledu iznosa njene cijene.
67
Modul 4
Kupci nisu obavezni da polau jemstvo da bi se pojavili na nadmetanju kao to je to u sluaju

prodaje nepokretnosti. Sud moe zatraiti polaganje jemstva samo ako je predmet prodaje
pokretna stvar vee vrijednosti.
Kad nijedna stranka ne predloi odravanje drugog roita za javno nadmetanje u odreenom roku ili ako se stvari ne uspiju prodati na drugom javnom nadmetanju, odnosno putem
neposredne pogodbe, sud e obustaviti postupak.
Neposrednom pogodbom moe se prodati pokretna stvar ispod jedne treine njene procijenjene vrijednosti.
Sudski izvritelj e predati stvar kupcu i ako nije poloio prodajnu cijenu. Uslov je da na to
pristanu traitelji izvrenja i uesnici koji imaju pravo prvenstva namirenja, u granicama iznosa
koji bi im pripali iz postignute cijene.
Ako kupac ne poloi cijenu u odreenom mu roku, traitelj izvrenja i uesnici koji imaju
pravo prvenstva namirenja, mogu zatraiti od suda da u istom postupku naloi kupcu da im plati
cijenu. Sud e donijeti rjeenje kojim nalae kupcu da navedenim licima plati cijenu. Ovakvo
rjeenje ima karakter izvrne isprave.
10.4. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA

Kad se izvrenje vodi u korist samo jednog traitelja izvrenja, sud, bez odravanja roita,
rjeenjem odreuje da se iz dobivenog iznosa prodajom stvari i oduzetog novca namire redom:
trokovi postupka, trokovi odreeni u izvrnoj ispravi, kamate do dana unovenja stvari i
glavno potraivanje.
to se tie trokova naknauju se oni trokovi koji su dosueni izvrnom ispravom. Kamate
na glavno potraivanje teku do dana unovenja stvari, kao i obraun kamata na novana sredstva
oduzeta od izvrenika.
Nakon namirenja traitelja izvrenja, viak prodajne cijene predae se izvreniku ako za to
nema smetnji. Donoenjem rjeenja o namirenju jednog traitelja izvrenja prestaje i njegovo
zalono pravo na drugim popisanim stvarima koje nisu prodate.
Kad se u izvrnom postupku od iznosa dobivenog prodajom pokretnih stvari namiruje vie
traitelja izvrenja, tada se redosljed namirenja njihovih potraivanja odreuje prema vremenu
sticanja zalonog prava ili drugog prava koje prodajom stvari prestaje, ako zakonom za odreena
potraivanja nije propisano prvenstveno pravo namirenja.
Nakon odranog roita, sud donosi rjeenje o namirenju vie traitelja izvrenja. Na ovaj
nain lica, koja se namiruju iz prodajne cijene prodatih pokretnih stvari, imaju mogunost da
ospore drugom takvom licu postojanje potraivanja, njegovu visinu i red namirenja. Ovo mogu
uiniti najkasnije na roitu za diobu.
68
Traitelji izvrenja istog prvenstvenog reda, koji se ne mogu potpuno namiriti iz prodajne
cijene pokretnih stvari, namiruju se srazmjerno iznosima svojih potraivanja. U rjeenju o
namirenju sud e navesti u kojem je iznosu svaki od traitelja namiren u odnosu na ukupna
potraivanja. Ovo moe imati pravnog znaaja prilikom podnoenja novog prijedloga za izvrenje
na drugim sredstvima izvrenja ili na drugim pokretnim stvarima.
Prilikom donoenja rjeenja o namirenju sud e uzeti u obzir samo ona potraivanja za koja
je rjeenje o izvrenju postalo izvrno do dana donoenja rjeenja o namirenju. Ovo je novina
u Zakonu o izvrnom postupku jer su se ranije uzimala u obzir samo ona potraivanja traitelja
izvrenja ija su rjeenja o izvrenju postala pravosnana do dana prodaje, ukljuujui i sam dan
prodaje.
69
Modul 4
VJEBE III
01. Koji je sud mjesno nadlean za odluivanje o prijedlogu za izvrenje na pokretnim stvarima
i za provoenje tog izvrenja kad je u prijedlogu navedeno gdje se stvari nalaze?
02. Koji su predmeti izuzeti od izvrenja?
03. Kojim izvrnim radnjama se provodi izvrenje na pokretnim stvarima?
04. Kad sudski izvritelj predaje rjeenje o izvrenju izvreniku?
05. Da li se pljenidba pokretnih stvari moe provesti u odsutnosti traitelja izvrenja?
06. Koje pokretne stvari mogu biti predmet pljenidbe?
07. Kome se ostavljaju na uvanje popisane pokretne stvari?
08. Koje pravo na popisanim pokretnim stvarima stie traitelj izvrenja pljenidbenim popisom?
09. Kako e postupiti sud ako se pri pljenidbi ne nau pokretne stvari koje mogu biti predmet
izvrenja?
10. Ko obavlja procjenu vrijednosti pokretnih stvari?
11. ta se unosi u zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni?
12. Na koji nain se prodaju popisane pokretne stvari?
13. ta sud navodi u zakljuku o prodaji pokretnih stvari usmenim javnim nadmetanjem?
14. Kako se odvija roite za javno nadmetanje?
15. Kad e sudski izvritelj predati stvari kupcu, iako nije poloio cijenu?
16. Kako postupa sud kad se iz prodajne cijene namiruje jedan traitelj izvrenja?
17. Kako postupa sud u sluaju kad se u izvrnom postupku namiruje vie traitelja izvrenja?
18. Koja potraivanja uzima u obzir sud prilikom donoenja rjeenja o namirenju?
19. ta su nuni uslovi za zakazivanje drugog roita za javnu prodaju pokretnih stvari?
20. Postoji li zakonsko ogranienje u pogledu cijene pokretne stvari koja se prodaje na drugom
roitu za javno nadmetanje?
70
ZADACI
1. Rjeenjem je odreeno izvrenje na osnovu pravosnane presude kojom je izvrenik obavezan
da isplati traitelju izvrenja iznos od 3.500,00 KM.
Na prijedlog traitelja izvrenja odreeno je da se izvrenje provede pljenidbom, uvanjem i
prodajom putnikog automobila marke Citroen, reg. broj 012-1-220 vlasnitvo izvrenika.
Protiv rjeenja o izvrenju izvrenik je uloio prigovor u kojem je istakao da je predmetno
vozilo nabavio kao RVI, da je isto prilagoeno za njegove potrebe, pa da zbog ovih injenica ne
moe biti predmet izvrenja.
Kako biste odluili o ovakvom prigovoru?
Mogui odgovor:
Prigovor je neosnovan pa rjeenje o izvrenju treba u cijelosti odrati na snazi. Razlozi za ovakvu
odluku su to izvrenik nije priloio dokaze kojim bi potkrijepio tvrdnje da mu je predmetno
vozilo neophodno potrebno za zadovoljenje svakodnevnih ivotnih potreba te da je izvrenje
u smislu lana 47, taka 5 Zakona o izvrnom postupku odreeno na predmetu koji je izuzet od
izvrenja.
lanom 117, stav 1, taka 1 navedenog Zakona odreeno je da su izuzeti od izvrenja predmeti koji su neophodno potrebni izvreniku i lanovima njegove porodice za zadovoljenje
njihovih svakodnevnih potreba. Zakon nije taksativno nabrojao koji su to predmeti pa je dunost
suda da u svakom konkretnom sluaju cijeni da li se radi o stvarima koje su neophodno potrebne
izvreniku za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba. U ovom predmetu izvrenik nije dokazao
da predmetno vozilo nije izuzeto od izvrenja u smislu navedene zakonske odredbe.
Identian stav zauzeo je i Opinski sud u Sarajevu u rjeenju broj: I-23105/02 od 30.06.2004.
godine, koje je potvreno rjeenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj: 009-0-G-06-001621 od
11.03.2008. godine.
2. Predmet pljenidbenog popisa je slika Safeta Zeca. Procjenu vrijednosti ove umjetnike slike
obavio je sudski izvritelj istovremeno sa pljenidbenim popisom. Sud je prihvatio navedenu
procjenu u iznosu od 350, 00 KM i odredio dan prodaje.
Da li je pravilno postupljeno u ovom predmetu?
Mogui odgovor:
Poto je predmet izvrenja umjetnika slika, ovo je opravdan sluaj da za procjenu navedene
pokretne stvari sud odredi vjetaka odgovarajue struke. Vjetak e prije svega utvrditi da li se
radi o originalu ili reprodukciji umjetnike slike, a onda objektivno procijeniti njenu vrijednost.
Prema odredbi lana 126, stav 2 Zakona o izvrnom postupku procjenu popisane pokretne
stvari obavlja sudski izvritelj, ako sud nije odredio da je obavi sudski procjenitelj ili posebni vjetak.
Poto sudski izvritelj ne posjeduje struno znanje da bi procijenio vrijednost umjetnike slike,
nije ni mogao obaviti ovu radnju.
71
Modul 4
3. Sudski izvritelj je na licu mjesta popisao sljedee pokretne stvari: mainu za pranje posua
marke Gorenje, konu garinturu koja se sastoji od jednog trosjeda, jednog dvosjeda i jedne
fotelje, LCD TV marke Samsung i vuneni tepih dimenzija 3x4 m2.
Poto se izvrenje odnosi na namirenje traitelja izvrenja u iznosu od 75,00 KM, da li je bilo
nuno popisati sve navedene pokretne stvari?
Mogui odgovor:
lanom 120 Zakona o parninom postupku odreen je obim pljenidbenog popisa. Prema
navedenoj odredbi popisae se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraivanja
traitelja izvrenja i trokova izvrenja.
Prvenstveno se popisuju stvari u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava koje bi
sprjeavalo izvrenje i stvari koje se najlake mogu unoviti, pri emu e se uzeti u obzir i izjave
prisutnih stranaka i treih lica.
Imajui u vidu navedene odredbe i visinu potraivanja, koje je predmet izvrenja, sudski
izvritelj nije trebao popisati sve nabrojane pokretne stvari.
4. Sudski izvritelj je na licu mjesta popisao sedam pokretnih stvari koje je zatekao u kui
izvrenika. Na popisanim stvarima je na odgovarajui nain oznaio da su zaplijenjene. Tom
prilikom brani drug izvrenika je prigovorio da su sve popisane stvari iskljuivo njegovo
vlasnitvo pa da zbog ove injenice ne mogu biti predmet izvrenja.
Da li istaknuti prigovor moe biti prepreka da sudski izvritelj ne izvri pljenidbu i sastavi
popis pljenidbe?
Mogui odgovor:
Navedeni prigovor branog druga izvrenika nije prepreka da sudski izvritelj obavi pljenidbu
sastavljanjem pljenidbenog popisa.
Naime, lanom 120, stav 4 Zakona o izvrnom postupku odreeno je da se smatra da su
brani i vanbrani drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnih stvari koje se
zateknu u njihovoj kui, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nepokretnosti.
72
5. Izvrenje je provedeno u korist samo jednog traitelja izvrenja. Nakon toga sud je, bez
odravanja roita, odredio rjeenjem da se iz dobivenog iznosa prodajom pokretne stvari i
oduzetog novca namire ovim redom: glavno potraivanje, kamate od dana unovenja stvari,
trokovi postupka i trokovi odreeni u izvrnoj ispravi.
Da li je ovakav postupak suda u skladu sa zakonskom odredbom koji se odnosi na redosljed
namirenja?
Mogui odgovor:
Redosljed navedenog namirenja nije u skladu sa odredbom lana 133 Zakona o izvrnom
postupku. Rjeenjem o namirenju od iznosa dobivenog prodajom stvari i oduzetog novca namiruju
se ovim redom: trokovi postupka, trokovi odreeni u izvrnoj ispravi, kamate od dana unovenja
stvari i glavno potraivanje.
Viak prodajne cijene, koji preostane nakon namirenja, predaje se izvreniku, ako za to nema
smetnje.
6. U prvom zapisniku o popisu pokretnih stvari samo je konstatovano da izvrenik nama imovine
za popis.
U drugom zapisniku ponovljena je navedena reenica i dodato da izvrenik ivi u kui svoje
supruge koju je naslijedila od njenog oca.
Sud je na osnovu zapisnika ovakvog sadraja obustavio izvrenje.
Da li je pravilan postupak suda?
Mogui odgovor:
Nijedan od navedenih zapisnika nije sainjen na nain odreen lanovima 120 i 121 Zakona
o izvrnom postupku jer se popisuju stvari koje se nalaze u posjedu izvrenika i to u obimu koji
je potreban za namirenje potraivanja i trokova izvrenja. Smatra se da su brani drugovi
suvlasnici svih stvari koje se zateknu u njihovoj kui.
Prema tome, u ovom predmetu sud nije imao ispunjene zakonske pretpostavke za donoenje
rjeenja o obustavi izvrenja.
Radnje sudskog izvrenja su radnje suda u izvrnom postupku i moraju biti usmjerene tako
da se na najadekvatniji nain ostvari izvrenje. Zato je obaveza sudije da kontrolie rad sudskog
izvrenja i ukazuje mu na nepravilnosti u preduzimanju pojedinih izvrnih radnji.
73
Modul 4
7. Sud je usvojio prijedlog za izvrenje radi prinudne naplate novanog potraivanja u iznosu od
18.500,00 KM pljenidbom, procjenom i prodajom osnovnih sredstava izvrenika umarstvo
Ribnica.
Protiv ovog rjeenja izvrenik je blagovremeno uloio prigovor u kome je istakao da su
njegova osnovna sredstva izuzeta od izvrenja.
Sud je usvojio prigovor i stavio van snage rjeenje o izvrenju.
Da li je pravilna navedena odluka suda?
Mogui odgovor:
Prema odredbi lana 7 Zakona o izvrnom postupku predmet izvrenja ne mogu biti: stvari
van prometa, rudno blago i druga prirodna bogatstva. To takoe ne mogu biti: objekti, naoruanje
i oprema za potrebe oruanih snaga i policije kao ni novana sredstva osigurana za te namjene.
Prema tome osnovna sredstva izvrenika, prema Zakonu o izvrnom postupku koji se primjenjuje na podruju F BiH, nisu izuzeta od izvrenja pa je sud povrijedio odredbe postupka
kada je usvojio prigovor izvrenika i stavio van snage rjeenje o izvrenju.
8. Zakljukom je odreena prodaja usmenim javnim nadmetanjem motornog vozila marke
Iveco-35,8, iji je vlasnik izvrenik.
Jedini ponua na zakazanom roitu 27.03.2009. godine bio je traitelj izvrenja .. koji je
ponudio cijenu od 7.812,00 KM te izjavio da e se ovim iznosom smatrati namirenim u cijelosti.
ta e uraditi sud u ovom sluaju?
Mogui odgovor:
Sud e donijeti rjeenje kojem e ponuau kupcu .. dosuditi navedeno teretno vozilo vrijednosti u iznosu od 7.812,00 KM koju je procijenio sudski vjetak saobraajne struke H.H.
Takoe e odrediti predaju u posjed ovog teretnog vozila kupcu, a K MUP-u Biha naloiti da
kupcu izda saobraajnu dozvolu.
Ovakvu odluku e zasnovati na odredbama lanova 97 i 98 Zakona o izvrnom postupku.
74
9. Sud je usvojio predloeno izvrenje radi prinudne naplate duga u iznosu od 15,40 KM
pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari.
Rjeenje o izvrenju nije urueno izvrenici zbog toga to se ne nalazi na adresi oznaenoj u
prijedlogu.
Traitelj izvrenja je na zahtjev suda dostavio novu adresu izvrenice koja sada ivi u Crnoj
Gori.
Kako biste postupili u ovom predmetu?
Mogui odgovor:
Trebalo bi obustaviti postupak izvrenja primjenom lana 63, stav 3 Zakona o izvrnom
postupku jer ga zbog objektivnih okolnosti nije mogue provesti. Predloeno sredstvo izvrenja
su pokretne stvari izvrenice koja ne ivi na podruju Bosne i Hercegovine ve u Crnoj Gori,
gdje se nalazi i njena sva imovina.
10. Sudski izvritelj je popisao sljedee pokretne stvari: stroj za izradu betonskih elemenata tip
Vibro, godina proizvodnje 1997., teina 1550 kg, mjealicu za beton sa transportnom trakom i vibrostol sa kalupima. Takoe je izvrio i procjenu svih navedenih pokretnih stvari koje
su vlasnitvo izvrenika.
Sud nije prihvatio procjenu sudskog izvritelja ve je odredio da vrijednost navedenih
pokretnih stvari utvrdi vjetak mainske struke dipl. ing. mainstva N.R.
Da li je pravilan postupak suda?
Mogui odgovor:
Sud je pravilno postupio kada je odredio vjetanje po vjetaku medicinske struke. Sudski izvritelj nema struno znanje da bi mogao objektivno procijeniti vrijednost stvari koje je popisao
u zapisniku od 07.04.2008. godine.
75
Modul 4
SUDSKA PRAKSA
Neprihvatljiv je prigovor albe da je traitelj izvrenja u prijedlogu za izvrenje na pokretnim
stvarima bio duan oznaiti sve te pojedinane stvari.
Prema lanu 36, stav 4 Zakona o izvrnom postupku ako se trai izvrenje na pokretnim
stvarima, u prijedlogu za izvrenje ne moraju biti naznaene te stvari.
Kantonalni sud u Zenici broj: G-706/04 od 14.10.2004. godine
76
11. IZVRENJE NA NOVANOM POTRAIVANJU IZVRENIKA

Najei vid provoenja izvrenja sudskih odluka je izvrenje na novanim potraivanjima.
Ovo je logino jer je najei oblik plaanja novac. Osim navedenog veina pravnih poslova
utvruje se ili iskazuje u novanim ekvivalentima.
Predmet izvrenja u ovakvim sluajevima je: zarada, naknada zarade, naknade zbog pretprljene
tete, razni vidovi izdravanja, rente i slino.
Ako se dosuene obaveze ne izvre dobrovljno, sudske odluke se provode po pravilima
izvrnog postupka pred redovnim sudom.
Poto je izvrenje na novanom potraivanju jedno od najefikasnijih sredstava izvrenja radi
ostvarivanja takvog potraivanja od izvrenika, traitelj izvrenja se uglavnom odluuje za ovaj
vid izvrenja. Razlog za navedeno opredjeljenje je u tome to je izvrenje na pokretnim i nepokretnim stvarima komplikovanije, jer se poduzima uz mnogo izvrnih radnji, ekanja i dosta
trokova postupka.

Za odluivanje o prijedlogu za izvrenje na novanom potraivanju i za provedbu ovog
izvrenja mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite izvrenika. Ovo znai
da ne postoji razdvajanje mjesne nadlenosti na sud odluivanja i sud provoenja izvrenja.
Kad izvrenik nema prebivalite u F BiH, odnosno RS-u, nadlean je sud na ijem se podruju
nalazi izvrenikovo boravite.
Ako izvrenik u F BiH, odnosno RS-u nema ni boravite, mjesno je nadlean sud na ijem
podruju se nalazi prebivalite izvrenikovog dunika, a ako ni ovaj nema prebivalite u entitetima
nadlean je sud na ijem podruju se nalazi boravite izvrenikovog dunika.
Sva navedena pravila, koja se odnose na prebivalite fizikog lica, na odgovarajui nain se
primjenjuju i na sjedite pravnog lica.
Traitelj izvrenja izuzetno moe podnijeti prijedlog za izvrenje odluke o dosuenom
zakonskom izdravanju i sudu na ijem podruju ima prebivalite ili boravite. Ovakvo zakonsko
rjeenje o mjesnoj nadlenosti ustanovljeno je u korist traitelja izvrenja zbog toga to su to
uglavnom materijalno neobezbijeena lica. Na ovaj nain im je omogueno da svoja prava ostvaruju
u svome prebivalitu ili boravitu.

Predmet izvrenja ne mogu biti:
primanja po osnovu zakonskog izdravanja, ako se ne radi o potraivanjima iste vrste
potraivanja po osnovu poreza, taksi i doprinosa propisanih zakonom
77
Modul 4
U Zakonu o izvrnom postupku sva navedena potraivanja su taksativno nabrojana. Ona su

apsolutno izuzeta od izvrenja.
11.3. OGRANIENJE IZVRENJA

Ogranienje izvrenja na potraivanjima izvrenika treba shvatiti tako da se moe provesti
izvrenje, ali samo do odreene granice. Izvrenje se moe provesti do iznosa od 1/2 na: plati,
naknadi umjesto plate, naknadi za skraeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plate i
penzije, primanju zbog tjelesnog oteenja prema propisima o invalidskom osiguranju, primanju
po osnovu socijalne pomoi, primanju po osnovu dodatka na djecu, primanju po osnovu
stipendije i pomoi uenicima i studentima i naknadi za rad osuenika.
Na navedenim potraivanjima izvrenika izvrenje se moe provesti do iznosa od 1/2 samo
ako potraivanje ne prelazi 1.000,00 KM mjeseno. Na dijelu potraivanja, koje prelazi 1.000,00 KM
mjeseno, izvrenje se moe provesti do iznosa od 2/3 potraivanja.
Sud e po slubenoj dunosti odbiti prijedlog za izvrenje kada se isti odnosi na primanja
dunika koja su izuzeta ili ograniena od izvrenja. Ako sud dopusti izvrenje na navedenim
potraivanjima, izvrenik ima pravo prigovora protiv rjeenja o izvrenju. Rjeavajui o prigovoru
sud e obustaviti izvrenje, a ukinuti provedene izvrne radnje.
11.4. IZVRNE RADNJE I OBIM IZVRENJA

Pljenidba se provodi dostavom rjeenja o izvrenju izvrenikovom duniku kojem se zabranjuje
da isplati izvreniku novano potraivanje. Izvreniku se zabranjuje da to potraivanje naplati ili
da inae raspolae njim i zalogom koji je dat za njegovo obezbjeenje.
Predmet izvrenja ne mogu biti budua potraivanja koja ne postoje u vrijeme pokretanja
izvrnog postupka na novanom potraivanju izvrenika.
Pljenidbom izvrenikovog potraivanja traitelj izvrenja stie zalono pravo na zalogu koji
izvrenik ima radi obezbjeenja svog potraivanja. Traitelj izvrenja moe na osnovu prenosa
svoje potraivanje naplatiti iz stvari koju izvrenik dri kao zalog, kao i da zatrai da se zaloena
stvar oduzme od izvrenika i preda na uvanje treem licu, kao i za uvanje popisanih pokretnih
stvari. Zbog toga je bitno da u prijedlogu za izvrenje izvrenikovo potraivanje bude precizno
opisano da bi se moglo bez tekoa identifikovati. Ovo stoga to se zalono pravo moe stei
samo na odreenom potraivanju.
Protiv rjeenja o izvrenju izvrenikov dunik nema pravo prigovora ni albe.
Izvrenik moe uloiti prigovor protiv rjeenja o izvrenju. Traitelj izvrenja ima pravo albe
ako smatra da je o njegovom prijedlogu za izvrenje nepravilno odlueno.
78
12. PLJENIDBA POTRAIVANJA

12.1. PLJENIDBA POTRAIVANJA ZASNOVANA NA VRIJEDNOSNOM PAPIRU
Pljenidbu novanog potraivanja zasnovanu na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom, ili za ije je ostvarenje inae potreban taj papir, provodi sudski izvritelj na nain to
oduzima papir od izvrenika i predaje ga sudu. Smatra se da je pljenidba obavljena oduzimanjem
papira od izvrenika.
Na osnovu zakljuka suda sudski izvritelj preduzima sve pravne radnje u izvrenikovo ime,
koje su potrebne za uvanje ili ostvarenje prava iz vrijednosnog papira.
Sprovoenje oduzimanja vrijednosnih papira vri se po optim pravilima o izvrenju izvrnih
radnji i pravilima provoenja izvrenja na pokretnim stvarima. Sudski izvritelj sainjava zapisnik
o oduzimanju vrijednosnog papira.
12.2. PRVENSTVENI RED

Red prvenstva zalonih prava vie traitelja izvrenja odreuje se prema danu prijema
izvrnog prijedloga u sudu.
Ako je izvrni prijedlog upuen potom preporuenom poiljkom , dan predaje poti smatra
se kao dan predaje sudu.
U sluaju kad su izvrni prijedlozi vie traitelja izvrenja primljeni u sud istog dana, zalona
prava imaju isti red prvenstva i namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.
Prvenstveni red u namirenju zalonih i drugih prava, koja su prestala zbog provoenja
izvrenja na novanom potraivanju, odreuje se prema propisima koji ureuju sticanje reda
prvenstva tih prava izvan izvrnog postupka.
12.3. PLJENIDBA POTRAIVANJA OBEZBIJEENA

ZALONIM PRAVOM UPISANIM U JAVNI REGISTAR
Pljenidba potraivanja osigurana zalonim pravom upisanim u javni registar provodi se
upisom zapljene u taj registar.
Upis se obavlja po slubenoj dunosti uz naznaku da je pljenidba, na osnovu koje je na
potraivanju steeno zalono pravo, odreena radi namirenja potraivanja traitelja izvrenja.
Kad ima vie traitelja izvrenja, red prvenstva potraivanja odreuje se prema vremenu upisa
pljenidbe. Upis zalonog prava, kao stvarnog prava, djeluje prema svim treim licima. Titular
zalonog prava prioritetno namiruje svoje potraivanje prije svih drugih povjerilaca.
Ovaj nain izvrenja preduzea bi trebala da koriste protiv izvrenika iji su rauni blokirani
kako bi bre namirili svoje potraivanje, jer im je zalono pravo upisano u javni registar.
79
Modul 4
13. PRENOS POTRAIVANJA

Zaplijenjeno potraivanje prenosi se traitelju izvrenja u skladu sa njegovim prijedlogom
radi naplate ili umjesto isplate. Dakle, prenos je izvrna radnja koja se javlja u dva zakonska
oblika. Prvi je prenos radi naplate u kojem se traitelj izvrenja rjeenjem ovlauje da naplati
izvrenikovo potraivanje od njegovog dunika. Takoe je ovlaten da preduzima sve radnje koje
su neophodne da bi naplatio svoje potraivanje. Smatra se da je izvrenje provedeno i da je
traitelj izvrenja namiren tek poto izvrenikov dunik plati dug za koji je stavljena zapljena na
izvrenikovom potraivanju.
Druga izvrna radnja je prenos umjesto isplate kao poseban sluaj cesije. Prenosom potraivanja traitelj izvrenja se smatra namirenim u visini prenesenog potraivanja. Ovo je najpovoljnije za traitelja izvrenja jer se izvrni postupak zavrava provoenjem prenosa, iako moe
biti neizvjesna naplata prenesenog potraivanja.
Traitelj izvrenja je duan da u prijedlogu za izvrenje odredi vrstu prenosa. Sud je vezan
ovakvim njegovim prijedlogom. Rjeenjem o izvrenju poziva se izvrenikov dunik da poloi
dugovani iznos kod suda uplatom na odreeni raun. O ovoj izvrenoj obavezi duan je obavijestiti sud.
13.1. POSEBNI USLOVI ZA PRENOS NEDJELJIVOG POTRAIVANJA

Ako se potraivanje zasniva na na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za
ije ostvarenje je potrebno podnoenje tog papira, ili koje se iz drugih razloga ne moe dijeliti u
pogledu prenosa ili ostvarenja, moe se prenijeti samo u svom punom iznosu.
Kad taj iznos prelazi iznos potraivanja traitelja izvrenja, zaplijenjeno potraivanje e se
prenijeti poto povjerilac poloi jemstvo da e taj viak predati sudu. Jemstvo se daje u gotovini.
Meutim, sud moe odobriti davanje jemstva u obliku bankarske garancije, papira od vrijednosti
ili dragocjenosti iju je vrijednost lako utvrditi na tritu. Protivna stranka na datom jemstvu
stie zakonsko zalono pravo.
Ako je vie traitelja izvrenja podnijelo prijedlog za prenos u razne dane, sud e prenijeti
potraivanje na onog koji je prvi podnio prijedlog.
U sluaju kad vie traitelja izvrenja podnese prijedlog istog dana, potraivanje se prenosi na
traitelja izvrenja ije potraivanje je najvee.
Zakon o izvrnom postupku pravi razliku izmeu prvoenja prenosa obinog potraivanja i
provoenja prenosa potraivanja zasnovanog na vrijednosnom papiru.
Prenos obinog potraivanja proveden je dostavljanjem rjeenja izvrenikovom duniku,
kojim je odreen prenos.
Prenos potraivanja, koji je zasnovan na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom,
proveden je kad sud stavi izjavu o prenosu na taj papir i papir s takvom izjavom preda traitelju
izvrenja.
80
13.2. OBAVEZA IZVRENIKA TRAITELJU IZVRENJA

Na zahtjev traitelja izvrenja izvrenik je duan u roku koji odredi sud dati traitelju izvrenja
potrebna objanjenja radi ostvarivanja tog potraivanja i predati mu isprave koje se odnose na to
potraivanje.
Ako izvrenik zatrai, traitelj izvrenja, na koga je prenesen dio potraivanja, duan je u roku
koji odredi sud dati osiguranje da e, nakon ostvarenja tog potraivanja, vratiti isprave koje se
odnose na potraivanje.
Izvrenik se ne moe prinuditi na davanje obavjetenja traitelju izvrenja. Meutim, od njega
se mogu prinudnim putem oduzeti isprave koje se odnose na zaplijenjeno potraivanje.
Kad se isprava o zaplijenjenom potraivanju nalazi kod treeg lica, traitelj izvrenja moe
zahtijevati njenu predaju samo u parninom postupku, ako to lice dobrovoljno ne izvri predaju,
pod uslovom da i izvrenik ima to pravo.
Na ispravi, koja se predaje traitelju izvrenja, sud e konstatovati da je proveden prenos
potraivanja za koje je odreeno izvrenje. Ovo je vano radi mogunosti legitimisanja traitelja
izvrenja kod izvrenikovog dunika o prenosu odnosnog potraivanja.
13.3. POLAGANJE NOVCA KOD SUDA

Izvrenikov dunik, kojem je dostavljeno rjeenje o izvrenju ili posebno rjeenje o prenosu,
svoju obavezu ispunjava polaganjem novca ili papira od vrijednosti kod suda koji provodi
izvrenje.
Polaganje se vri u korist traitelja izvrenja, a ima svojstvo voljne predaje predmeta potraivanja koje se nalazi kod treeg lica. Izvrenikov dunik oslobaa se svoje obaveze u trenutku
deponovanja kod suda.
Ako je traitelj izvrenja morao pokrenuti sudski postupak ili drugi postupak radi naplate
prenesenog potraivanja, sud ili organ koji vodi taj postupak, naloie izvrenikovom duniku
da dugovani iznos poloi kod suda koji provodi izvrenje.
Na osnovu ovakve odluke, na prijedlog traitelja izvrenja na koga je preneseno potraivanje,
provee se izvrenje protiv izvrenikovog dunika. Novac, naplaen u tom izvrenju, nakon
podmirenja trokova postupka, doznaie se po slubenoj dunosti sudu koji provodi izvrenje.
13.4. PRENOS RADI NAPLATE

Prenos potraivanja radi naplate je posebna vrsta cesije koja je sadrana u pravilima izvrnog
postupka i pravilima obligacionog prava.
lanom 444, stav 2 Zakona o obligacionim odnosima propisano je da kad dunik ustupi
svome povjeriocu svoje potraivanje samo radi naplaivanja, njegova obaveza se gasi, odnosno
smanjuje tek kad povjerilac naplati ustupljeno potraivanje.
81
Modul 4
Razlika izmeu ustupanja radi naplaivanja i ustupanja umjesto ispunjenja je u tome to kod
ustupanja umjesto ispunjenja zakljuenjem ugovora o ustupanju potraivanja prelazi iz imovine
ustupioca u imovinu prijemnika, dok kod ustupanja radi naplaivanja ne prelazi ve i dalje ostaje
u imovini ustupioca.
Dunik ustupljenog potraivanja radi naplaivanja ovaj dug moe da isplati i ustupiocu i
prijemniku.
Traitelj izvrenja na koga je preneseno potraivanje radi naplate ovlaten je na preduzimanje pravnih i drugih radnji radi bre i efikasnije naplate svog potraivanja. On na primjer moe
poslati opomenu izvrenikovom duniku i na taj nain prouzrokovati dosjelost, zatim da podnese
tubu u vezi izvrenja, da se koristi pravima u vezi sa zalogom datim za obezbjeenje tog
potraivanja.
Meutim, ne smije poduzimati radnje kojim bi se oteao poloaj izvrenika u vezi naplate
potraivanja. Ne moe na teret izvrenika zakljuiti poravnanje, oprostiti dug izvrenikovom
duniku ili raspolagati prenesenim potraivanjem niti sa izvrenikovim dunikom sklopiti
ugovor da odluku o potraivanju, ako je sporna, donese arbitraa.
Izvrenikov dunik moe traitelju izvrenja istai samo one prigovore koje bi mogao istai i
izvreniku.
Ustupanje prenesenog potraivanja, koje izvri izvrenik poslije prenosa, nema pravnog
dejstva na prava koja je traitelj izvrenja stekao prenosom.
Ako se prijedlog za izvrenje odnosi na potraivanje izvrenika koje je upisano u registar, u
takvom sluaju nije potreban poseban prijedlog za prenos jer e se upis u javni registar izvriti
po slubenoj dunosti.
13.5. USLOVLJENOST OBAVEZE IZVRENIKOVOG

DUNIKA PREDAJOM STVARI
Kad je obaveza izvrenikovog dunika na plaanje potraivanja vezana za predaju odreene
stvari od strane dunika, za ovo izvrenje potrebno je da se ispune dva uslova.
Prvi uslov je da je izvrenikova obaveza na predaju stvari utvrena pravosnanom presudom
ili nekom drugom izvrnom ispravom.
Drugi uslov je da traitelj izvrenja, na koga je preneseno potraivanje radi naplate, stavi
prijedlog za izruenje stvari od strane dunika.
Kad se ispune navedeni uslovi, sud e naloiti izvreniku da stvar preda sudu u odreenom
roku radi predaje izvrenikovom duniku. Ako izvrenik ne postupi po nalogu suda, oduzimanje
stvari od izvrenika i predaja izvrenikovom duniku izvrie se prema odredbama Zakona koje
se odnose na izvrenje radi ostvarenja novanog zahtjeva predajom odreenih stvari.
Ako izvrenikov dunik nee da isplati preneseno potraivanje traitelju izvrenja, koji ne
posjeduje izvrnu ispravu na osnovu koje bi mogao prinudnim putem da prisili izvrenikovog
dunika da plati potraivanje, taj traitelj izvrenja treba podnijeti tubu radi naplate prenesenog
potraivanja.
82
O ovoj podnesenoj tubi traitelj izvrenja duan je bez odlaganja obavijestiti izvrenika. Ako
to ne uini, odgovara izvreniku za tetu koja mu je nanesena zbog tog propusta.
13.6. ZAKANJENJE U NAPLATI POTRAIVANJA

Traitelj izvrenja, koji se ne brine za naplatu prenesenog potraivanja, odgovara za tetu koja
je time nanesena drugom traitelju izvrenja koji ima zalono pravo ili drugo pravo koje se
namiruje iz potraivanja.
Na prijedlog traitelja izvrenja sud e ukinuti rjeenje o prenosu potraivanja na neurednog
traitelja izvrenja i prenijeti potraivanje na drugog traitelja izvrenja. Ovim rjeenjem ne dira
se u red prvenstva traitelja izvrenja na koga je preneseno potraivanje niti u njegova druga
prava steena u izvrnom postupku.
Sankcija se sastoji samo u ukidanju rjeenja o prenosu i oduzimanju prava tom traitelju
izvrenja da on naplati potraivanje.
13.7. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA

Traitelj izvrenja, na koga je preneseno potraivanje radi naplate, namiruje se iz sredstava
poloenih kod suda. Ovo je novina u odnosu na odredbe ranijeg Zakona o izvrnom postupku.
Njome se odreuje nain ispunjavanja obaveze izvrenikovog dunika koji svoju obavezu
ispunjava polaganjem novca u sudski depozit.
Meutim, traitelj izvrenja je namiren tek kad iz depozita primi odgovarajui novani iznos.
Ako traitelj izvrenja primi samo dio potraivanja, smatra e se da je namiren samo za taj dio.
Ako se traitelj izvrenja ne naplati od izvrenikovog dunika, ili iz poloenih sredstava kod
suda naplati drugi traitelj izvrenja koji ima jae pravo, izvrenje se obustavlja kao neuspjeno.
Namirenje traitelja izvrenja i drugih lica ija prava prestaju provoenjem izvrenja provodi
se uz odgovarajuu primjenu odredbi lana 133 i 134 Zakona o izvrnom postupku.
13.8. PRENOS UMJESTO ISPLATE

Prenos umjesto isplate je drugi nain namirenja novanog potraivanja traitelja izvrenja.
Zaplijenjeno potraivanje cesijom se prenosi na traitelja izvrenja koji postaje titular potraivanja,
a izvrenik nije vie u tom obligacionom odnosu. Prenosom umjesto isplate zaplijenjeno potraivanje prelazi na traitelja izvrenja uz naknadu. Zato on moe slobodno raspolagati prenesenim potraivanjem, to nije sluaj kod prenosa radi naplate.
Ako je preneseno potraivanje obezbijeeno zalonim pravom upisanim u javni registar, sud
e po slubenoj dunosti rjeenjem o prenosu potraivanja umjesto isplate, prenijeti izvrenikova prava na traitelja izvrenja. Takoe e brisati zalono pravo upisano u korist izvrenika.
83
Modul 4
Upis se moe izvriti samo do visine prenesenog iznosa koji mora biti odreeno utvren u
rjeenju suda. Ovo pravilo vai i za brisanje zalonog prava.
Traitelj izvrenja, na kojeg je preneseno potraivanje umjesto isplate, duan je naplatiti
potraivanje po pravilima koja vae za potraivanja prenesena radi naplate. Dobiven novac
ostvarenjem potraivanja isplauje se neposredno traitelju izvrenja.
Ako u izvrnom postupku nije uestvovalo vie traitelja izvrenja ili drugih povjerilaca koji
se namiruju iz prenesenog potraivanja, traitelj izvrenja na koga je potraivanje preneseno
umjesto isplate smatra se namirenim samim prenosom u visini tog potraivanja.
Kad u izvrnom postupku uestvuju takva lica, traitelj izvrenja na koga je preneseno potraivanje umjesto isplate, smatrae se traiteljem izvrenja na koga je potraivanje preneseno radi
naplate.
Okolnost da je na traitelja izvrenja preneseno potraivanje umjesto isplate ne utie na
odgovornost izvrenika za istinitost i naplativost prenesenog potraivanja.
84
14. POSEBNE ODREDBE O IZVRENJU

NA PLATI I DRUGIM STALNIM NOVANIM PRIMANJIMA
U izvrenju na plati i drugim stalnim novanim primanjima primjenjuju se odredbe lanova
od 137 do 157 Zakona o izvrnom postupku, ako odredbama lanova 158 do 165 istog Zakona
nije drukije odreeno.
14.1. RJEENJE O IZVRENJU

Rjeenjem o izvrenju na plai odreuje se zapljena odreenog dijela plae i nalae poslodavcu isplata ili plaanje iznosa do namirenja traitelja izvrenja nakon izvrnosti rjeenja o
izvrenju, osim ako zakonom nije drukije odreeno.
Dejstva zapljene su u tome da se izvrenikovom duniku zabranjuje da izvreniku ispuni
novano potraivanje. Takoe se izvreniku zabranjuje da to potraivanje naplati ili da njim
raspolae kao i zalogom datim za njegovo obezbjeenje.
Traitelj izvrenja zapljenom stie zalono pravo na zapljenjenom dijelu plate. Prvenstveni
red zalonih prava vie traitelja izvrenja odreuje se prema danu prijema izvrnog prijedloga
u sudu ili danom predaje poti preporuenog pisma. Rjeenje o izvrenju, to jest zapljeni je
jedina izvrna radnja jer se ne donosi rjeenje o prenosu. Rjeenje o izvrenju odnosi se i na
poveanje plae do kojeg doe nakon dostave rjeenja o izvrenju, kao i na sva primanja izvrenika po osnovu rada.
14.2. IZVRENJE KADA PRAVO NA IZDRAVANJE IMA VIE LICA

Ako pravo na zakonsko izdravanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdravanje zbog
smrti davaoca izdravanja prema istom izvreniku ima vie lica, a ukupni iznos njihovih potraivanja prelazi dio plate koji moe biti predmet izvrenja, izvrenje se odreuje i provodi u
korist svakog od takvih traitelja izvrenja srazmjerno visini njihovih potraivanja.
Razlog za ovakvo zakonsko rjeenje je znaaj ovih potraivanja za traitelja izvrenja.
Ovo pravilo e se primijeniti samo u sluaju ako zbir svih potraivanja prelazi dio plae,
odnosno drugih primanja izvrenika koja mogu biti predmet izvrenja.
Ako se nakon zapoetog provoenja izvrenja na plai ili drugom stalnom novanom primanju
pojavi novi traitelj ivzrenja, sud e po slubenoj dunosti izmijeniti ranije doneseno rjeenje.
To e uiniti na nain to e odrediti iznos koji e ubudue isplaivati pojedinim traiteljima
izvrenja. Novo izmijenjeno rjeenje o izvrenju dostavlja se i ranijem traitelju izvrenja koji
protiv takve odluke moe izjaviti prigovor.
Kad izvreniku prestane rad, rjeenje o izvrenju djeluje i prema drugom poslodavcu kod
kojeg dunik stupa na rad i to od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno rjeenje o izvrenju.
85
Modul 4
Raniji poslodavac obavezan je bez odlaganja preporuenom poiljkom sa povratnicom

dostaviti rjeenje o izvrenju novom poslodavcu. O tome e obavijestiti i sud.
Prijanji poslodavac obavijestie sud o prestanku rada izvrenika ako mu nije poznat novi
poslodavac. O ovoj injenici sud e obavijestiti traitelja izvrenja te odrediti mu rok u kojem e
pribaviti podatke o novom poslodavcu.
Ako traitelj izvrenja u odreenom roku ne obavijesti sud o novom poslodavcu, obustavie
se izvrenje.
Postoji odgovornost poslodavca za proputenu obustavu i isplatu dospjelih rata. Traitelj
izvrenja moe predloiti da sud u izvrnom postupku rjeenjem naloi poslodavcu da mu isplati
sve rate koje je propustio obustaviti i isplatiti prema rjeenju o izvrenju. Ovaj prijedlog moe
staviti do zavretka izvrnog postupka. Prijedlog treba da sadri i oznaku sredstva kojim se trai
prinudno namirenje potraivanja.
Rjeenje, kojim se usvaja prijedlog traitelja izvrenja, ima dejstvo izvrenja o izvrenju.
Nakon proteka roka za dobrovoljno izvrenje, pristupa se prinudnoj naplati.
14.3. ZAPLJENA PO PRISTANKU DUNIKA

Dunik moe ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate potraivanja povjerioca
zaplijeni dio njegove plae i isplati neposredno povjeriocu na nain odreen u toj ispravi.
Ova isprava ima pravno dejstvo rjeenja o izvrenju.
Ispravu dostavlja poslodavcu povjerilac preporuenom potanskom poiljkom sa povratnicom.
Zapljena na osnovu saglasnosti dunika nema uticaja na provoenje izvrenja na plai radi
potraivanja po osnovu zakonskog izdravanja, naknade tete nastale po osnovu naruenja
zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete po osnovu izgubljenog
izdravanja zbog smrti davaoca izdravanja.
86
15. IZVRENJE NA POTRAIVANJU PO RAUNU KOD BANKE

U odnosu na ranije rjeenje novi Zakon o izvrnom postupku detaljno regulie izvrenje na
potraivanju po raunu kod banke. Odredbe o ovom nainu izvrenja sadrane su u cijelom
posebnom odjeljku. U prijedlogu za izvrenje traitelj izvrenja je duan naznaiti broj rauna
izvrenika s kojeg treba obaviti isplatu i broj traitelja izvrenja na koji treba izvriti isplatu ili
navesti nain isplate.
Prenos sredstava, koja se vode na raunu izvrenika kod banke, najefikasnije je sredstvo
izvrenja. Uslov za ovo izvrenje je da izvrenik na svom raunu ima dovoljno sredstava za
namirenje potraivanja traitelja izvrenja. Izvrenje radi ostvarenja novanog potraivanja prema
izvreniku moe se provesti na svim sredstvima na njegovima raunima kod banke. Izuzetak
postoji samo ako je drukije odreeno zakonom.
Ako traitelj izvrenja u prijedlogu za izvrenje ne oznai navedene podatke, sud e mu
naloiti da u ostavljenom roku uredi svoj prijedlog uz upozorenje da e ga odbaciti kao neuredan, ako ne otkloni nedostatke. Rjeenjem o izvrenju moe se naloiti banci da novani iznos
sa transakcijskog rauna izvrenika prenese na transakcijski raun traitelja izvrenja. Za potraivanja, za koja nije propisana naplata preko iro rauna kod banke, moe se naloiti da taj iznos
isplati traitelju izvrenja u gotovom novcu.
Izvrenje na novanom potraivanju, koje se odnosi na tedni ulog, tekui ili iro raun,
devizni ili drugi raun izvrenika, odreuje se rjeenjem o izvrenju kojim se nalae banci da
novani iznos, za koji je odreeno izvrenje, isplati traitelju izvrenja nakon izvrnosti rjeenja
o izvrenju. Rjeenje ima dejstvo rjeenja o izvrenju kojim su odreeni zapljena novanog
potraivanja i prenos radi naplate.
U navedenim sluajevima u rjeenju o izvrenju odreuje se broj rauna izvrenika s kojeg
treba obaviti isplatu i broj rauna traitelja izvrenja na koji treba obaviti isplatu ili drugi nain
obavljanja isplate. Takoe se obavezuje banka da dostavi izvjetaj o svim promjenama na raunu
izvrenika ili ako na raunu nema sredstava ili su ona nedovoljna za namirenje odreenog
potraivanja.
U izvjetaju treba navesti sve promjene izvrene na raunu za period od 30 dana do donoenja
rjeenja o izvrenju. Izvjetaj mora da sadri svaku transakciju na raunu, to jest uplate na raun,
isplate sa rauna, podizanje gotovine, unutarbankarske i meubankarske prenose.
Danom izvrnosti rjeenja o izvrenju po sili zakona raskida se ugovor o tednom ulogu bez
obzira da li je oroen ili nije.
15.1. REDOSLJED NA PLATE

Banka obavlja naplatu prema vremenu dostave rjeenja o izvrenju. Zato vodi posebnu
evidenciju redosljeda rjeenja o izvrenju prema danu i vremenu dostave. Ovi podaci su vani za
odreivanje prava na naplatu u sluaju kada banka nema dovoljno sredstava za sva novana plaanja.
Na primljenom rjeenju o izvrenju banka e oznaiti dan, sat i minut kad joj je ovo rjeenje
dostavljeno. Ako su rjeenja donesena istog datuma, tada se cijeni redni broj pod kojim je rjeenje o izvrenju doneseno. Prednost u provoenju ima najnii broj predmeta istog suda.
87
Modul 4
Ako se putem pote primi vie rjeenja o izvrenju protiv istog izvrenika, na tim rjeenjima
se oznaava isto vrijeme dostave. Ova rjeenja se unose u evidenciju prema rednom broju iz
dostavne knjige ili rednom broju potanske poiljke.
Banka je duna na zahtjev traitelja izvrenja izdati potvrdu o mjestu njegovog potraivanja
prema evidenciji redosljeda rjeenja o izvrenju. Banka ne moe provesti nalog izvrenika prije
isplate potraivanja utvrenog rjeenjem o izvrenju, ako posebnim zakonom nije drukije
odreeno.
15.2. POVREMENA DAVANJA

Rjeenje o izvrenju, kojim je banci naloeno plaanje odreenih iznosa u odreenim
vremenskim razmacima, ima za banku obavezujue dejstvo sve dok se ne donese druga odluka
kojom se mijenja, ukida ili preinaava izvrna isprava, a nakon toga i rjeenje kojim je dozvoljeno
izvrenje prvobitne odluke.
Sud nije obavezan da u izvrnom postupku svakih mjesec dana ili u vremenskim razmacima
odreenim sudskom odlukom dostavlja novo rjeenje o dozvoli izvenja. Banka e bez ponovnog
zahtjeva traitelja izvrenja vriti pljenidbu sredstava sa rauna izvrenika i doznaavae ih
traitelju izvrenja. Ovakvo postupanje u skladu je sa naelima efikasnosti i ekonominosti jer se
traitelj izvrenja ne mora stalno obraati sudu.
U rjeenju o izvrenju navedenih buduih povremenih davanja treba odrediti iznos, oznaiti
datum dosjelosti pojedinih potraivanja i vrijeme kada e se provesti izvrenje. Budua povremena
davanja mogu biti na primjer: obaveza izdravanja djece, novana renta zbog naruenja zdravlja,
tjelesnog oteenja ili smanjenja radne sposobnosti.
Banka vri plaanje na nain naveden u nalogu iz rjeenja o izvrenju. Za naplatu buduih
povremenih davanja banka vodi posebnu evidenciju rjeenja o izvrenju.
15.3. POSTUPAK U SLUAJU KAD NEMA SREDSTAVA NA RAUNU

ILI SMETNJI ZA PROVOENJE IZVRENJA
Rjeenje o izvrenju se ne moe provesti kad nema sredstava izvrenika na raunu banke.
Banka e tada u korist oznaenog rauna o rjeenju o izvrenju izvriti prenos izvrenikovih
sredstava u ogovarajuem iznosu sa drugih rauna u toj banci, prema redosljedu koji oznai
traitelj izvrenja.
Ako ni u navednom sluaju banka ne uspije u cjelini naplatiti izvrno potraivanje, zadrae
rjeenje o izvrenju u posebnoj evidenciji. Prenos e izvriti kad na raun pristignu sredstva.
Banka je bez odlaganja duna obavijestiti sud o nedostatku sredstava na raunu. Uz ovu
obavijest e dostaviti i izvjetaj o promjenama na raunu.
Banka moe zadrati rjeenje o izvrenju kada ocijeni da postoje zakonske ili druge smetnje
za izvrenje po odredbama koje se odnose na provoenje izvrenja na novanom potraivanju
izvrenika.
88
U takvom sluaju banka e izvriti zapljenu sredstava izvrenika. O postojeim smetnjama e

obavijestiti sud.
Ako utvrdi da su smetnje trajne prirode, sud e obustaviti postupak. O postojanju drugih
smetnji, sud e obavijestiti traitelja izvrenja i banku o daljem postupanju.
15.4. IZVRENJE PREMA SOLIDARNOM IZVRENIKU

Sud e na prijedlog traitelja izvrenja donijeti jedno rjeenje o izvrenju kada na osnovu
izvrne isprave dva ili vie izvrenika solidarno odgovaraju. Ovakvim rjeenjem vri se zapljena
rauna izvrenika u iznosima odreenim rjeenjem o izvrenju.
U prijedlogu traitelj izvrenja moe odrediti redosljed po kojem e se obaviti naplata od
pojedinih izvrenika. Ako to ne uini, naplata e se obaviti onim redom kojim su oni navedeni
u prijedlogu.
Namirenje se vri tako da banka, koja nema dovoljno sredstava na raunima izvrenika,
dostavlja rjeenje o izvrenju na provoenje banci narednog izvrenika uz izvjetaj o do tada
provedenom izvrenju. O ovoj radnji e bez odlaganja obavijestiti sud.
15.5. IZVRENJE NA SREDSTVIMA NA DEVIZNOM RAUNU

I RADI NAPLATE POTRAIVANJA U STRANOJ VALUTI
Ako izvrenik ima sredstva samo na deviznom raunu, izvrenje se provodi tako to se
sredstva s deviznog rauna izvrenika preraunavaju po kursu po kojem bi banka, kod koje se
vodi raun, obavila ta preraunavanja na zahtjev izvrenika. Isplata se obavlja po pravilima o
isplatama sa rauna koji se vode u tim sredstvima.
Ako potraivanje u izvrnoj ispravi glasi na stranu valutu i ako izvrenik ima devizni raun u
toj valuti, rjeenjem o izvrenju naloie se banci, u kojoj se vodi devizni raun izvrenika, da
prenese odgovarajui iznos u stranoj valuti sa rauna izvrenika na raun traitelja izvrenja, ili
da naplatu u stranoj valuti izvri na drugi dozvoljeni nain.
Traitelj izvrenja moe zatraiti da se izvrenje odredi i provede na drugim raunima ili
predmetima izvrenja kao izvrenje radi naplate potraivanja u iznosu koji je potreban da bi se
kupila duna devizna sredstva od ovlatenog lica.
Banka odgovara za tetu prouzrokovanu traitelju izvrenja po optim pravilima o naknadi
tete, ako nije postupala u skladu sa rjeenjem o izvrenju i drugim sudskim nalozima.
89
Modul 4
16. IZVRENJE NA POTRAIVANJU DA SE PREDAJU ILI ISPORUE

POKRETNE STVARI ILI DA SE PREDA NEPOKRETNOST
Radi namirenja ovog potraivanja traitelj izvrenja moe traiti izvrenje na svakoj izvrenikovoj stvari ili pravu koji su po zakonu podobni za izvrenje. Ovo se ne odnosi i na prava koja
su izuzeta od izvrenja ili je na njima ogranieno izvrenje.
Navedeno sredstvo izvrenja razlikuje se od izvrenja radi ostvarenja novanog potraivanja
traitelja izvrenja. Naime, predajom i isporukom pokretnih stvari, odnosno ispranjenjem i
predajom nepokretnosti novano potraivanje traitelja izvrenja namiruje se prodajom stvari
koje su u vlasnitvu izvrenika, ali se ne nalaze kod njega.
Ako izvrenikovo potraivanje prema treem ne vodi sticanju prava vlasnitva ili vraanju
stvari, koja je ve njegovo vlasnitvo, onda se ovim putem ne moe traiti izvrenje.
Za odluivanje o prijedlogu za izvrenje i provoenje tog izvrenja mjesno je nadlean sud na
ijem podruju se nalaze stvari koje treba predati (forum rei sitae). Zato e tuitelj izvrenja u
prijedlogu za izvrenje oznaiti mjesto gdje se nalaze stvari.
Ako potraivanje izvrenika glasi na prodaju pokretnih i nepokretnih stvari, koje se nalaze na
podruju razliitih sudova, po atrakciji bi bio nadlean sud prema mjestu nalaenja nepokretnosti. Sud, gdje se nalaze pokretne stvari, postupao bi po zamolnici.
Kada se pokretne stvari nalaze na podruju vie sudova, u takvom sluaju nadlean je svaki
od njih po izboru tuitelja izvrenja.
Nije teko odrediti nadlenost kod individualno odreenih pokretnih stvari. Meutim, ako se
radi o generinim stvarima koje se trebaju izdvojiti iz mase, nadlenost bi se trebala odrediti po
mjestu u kojem je izvrenikov dunik obavezan ispuniti svoju obavezu po ugovoru ili zakonu.
16.2. IZVRNE RADNJE

Izvrenje na potraivanju da se predaju ili isporue pokretne stvari ili se preda nepokretnost
provodi se zapljenom tog potraivanja, njegovim prenosom sa traitelja izvrenja i prodajom
stvari.
Na zapljenu i prenos primjenjuje se pravila o izvrenju na novanom potraivanju izvrenika.
Na prodaju pokretnih stvari i namirenje traitelja izvrenja primjenjuju se pravila o izvrenju na
pokretnim stvarima. Na prodaju nepokretnosti i namirenje traitelja izvrenja primjenjuju se
pravila o izvrenju na pokretnim stvarima.
Traitelj izvrenja nema obavezu da posebno predlae vrstu prenosa potraivanja. Samo treba
predloiti izvrenje zapljenom i prenosom potraivanja i prodajom stvari. Zapljena na potraivanju sprjeava kompenzaciju.
Prenos zaplijenjenog izvrenikovog potraivanja ima dejstvo prenosa novanog potraivanja
radi naplate. Dakle, izjednaen je prenos zaplijenjenog izvrenikovog potraivanja sa prenosom
novanog potraivanja radi naplate. Sa ovim izvrenjem nespojiv je prenos umjesto isplate.
90
Ako izvrenikovo potraivanje nije dospjelo, sud e naloiti izvrenikovom duniku predaju
stvari nakon dospijea.
Traitelj izvrenja moe pokrenuti parnicu protiv izrenikovog dunika, koji odbije predaju
stvari. Ovo e uiniti samo u sluaju ako ne raspolae izvrnom ispravom kojom je utvrena
obaveza izvrenikovog dunika na predaju stvari. O pokretnutoj parnici duan je obavijestiti
izvrenika. Ako to ne uini, odgovara izvreniku za tetu nanesenu zbog tog propusta .
Odredbe o izvrenju na novanom potraivanju izvrenika na odgovarajui nain se primjenjuju i na izvrenje da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se preda nepokretnost.
16.3. POKRETNE STVARI

Na osnovu prijedloga tuitelja izvrenja sud e rjeenjem o prenosu izvrenikovog potraivanja
naloiti izvrenikovom duniku da sam uva pokretne stvari, koje su predmet izvrenja, ako on
na to pristane, odnosno da ih preda slubenom licu ili drugom licu na uvanje.
Pojam drugo lice obuhvata i traitelja izvrenja.
Tuitelj izvrenja ili drugo lice snose rizik od unitenja ili oteenja stvari koje su im date na
uvanje.
O ovoj preduzetoji radnji slubeno lice sastavlja zapisnik u kojem pojedinano naznaava
stvari koje mu je predao izvrenikov dunik.
Predajom ili isporukom pokretnih stvari izvrenikov dunik izvrava svoju obavezu iz
pravnog odnosa sa izvrenikom.
Prodaja pokretnih stvari, predatih na uvanje, i namirenje traitelja izvrenja obavljaju se
prema odredbama glave XI ovog Zakona koje se odnose na izvrenje na pokretnim stvarima.
16.4. NEPOKRETNOST
Rjeenjem, kojim se odreuje prenos izvrenikovog potraivanja, sud e naloiti izvrenikovom
duniku da traitelju izvrenja preda nepokretnost, na koju se odnosi to potraivanje.
Ako izvrenikov dunik ne preda nepokretnost, traitelj izvrenja moe podnijeti tubu radi
predaje stvari. Ovako e postupiti samo ako nema izvrnu ispravu koja glasi na takvu radnju.
I u ovom sluaju izvrne radnje su: zapljena potraivanja, prenos potraivanja na traitelja
izvrenja i predaja nepokretnosti. Meutim, razlika je to se nepokretnost ne predaje slubenom
ili drugom licu ve traitelju izvrenja.
Predatom nepokretnou traitelj izvrenja upravlja kao dobar privrednik, odnosno domain
u ime izvrenika. Za priinjenu tetu e odgovarati izvreniku po pravilima imovinskog prava.
Traitelj izvrenja je duan sudu poloiti raun o upravljanju.
91
Modul 4
16.5. PRODAJA I NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA

Radi namirenja svog potraivanja traitelj izvrenja moe predloiti sudu prodaju nepokretnosti. To moe uiniti u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana kada mu je nepokretnost
predana. Navedeni rok od 30 dana je je zakonski rok . Moe postojati i sudski rok ako je odreen
u kraem trajanju. Zakonski rok se ne moe produiti, a sudski moe u opravdanim sluajevima.
Ovaj drugi rok sud produava zakljukom.
Ako traitelj izvrenja blagovremeno ne predloi prodaju, sud e obustaviti izvrenje i
ukinuti provedene izvrne radnje.
Nepokretnost se prodaje i traitelj izvrenja namiruje po odredbama lanova 67 do 113
Zakona koje se odnose na izvrenje na nepokretnostima.
92
17. IZVRENJE NA DIONICI I OSTALIM REGISTROVANIM

VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA, TE NA LANSKOM UDJELU
U PRAVNOM LICU
Izvrenje na dionici i ostalim registrovanim vrijednosnim papirima te lanskom udjelu u
pravnom licu je novo poglavlje u Zakonu o izvrnom postupku.
Vrijednosni papiri su prenosive isprave u nematerijalizovanom obliku elektronskom zapisu
emitovane u seriji na osnovu kojih njihovi imaoci mogu da ostvaruju prava prema emitentu.
Najvanije vrste vrijednosnih papira su: dionice ili akcije, obveznice i drugi vrijednosni papiri
koje utvruje Komisija za vrijednosne papire.
Vrijednosni papiri mogu glasiti na ime i donosioca.
Dionice su vlasniki vrijednosni papiri koje emituje dioniko drutvo u skladu sa Zakonom
o preduzeima i Zakonom o vrijednosnim papirima.
Na vrijednosnom papiru naznaen je dio kapitala dionikog drutva koji je prilikom
osnivanja tog drutva odreen kao jedinica uloga pojedinca. Ova jedinica uloga je nominalna
vrijednost dionice.
Kupovinom dionice ulaga postaje suvlasnik dionikog drutva. Njegov suvlasniki dio zavisi
od broja dionica koje je kupio prema ukupnom broju dionica koje su emitovane pri osnivanju
dionikog drutva, ili kasnije pri proirivanju ovog drutva.
Dioniko drutvo je preduzee koje ostvaruje odreeni profit godinje, kao i svako drugo
preduzee. Za svaku kupljenu dionicu dioniari imaju pravo na dio profita. Dio profita, koji
godinje pripada dioniarima, naziva se dividenda.
Obveznice su duniki vrijednosni papiri koji imaocu daju pravo na naplatu glavnice i
kamata ili drugih prihoda u skladu sa zakonom i odlukom o emisiji.

Za odluivanje o prijedlogu za izvrenje na dionici i ostalim registrovanim papirima od
vrijednosti i na osnivakom ili drugom udjelu u pravnom licu i provoenje tog izvrenja mjesno
je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite, odnosno sjedite izvrenika, kao vlasnika
dionice ili udjela.
Ako izvrenik nema prebivalite, odnosno boravite ili sjedite na podruju Bosne i Hercegovine, mjesno je nadlean sud prema sjeditu emitenta vrijednosnih papira, odnosno sjedita
pravnog lica u kojem izvrenik ima svoj udio.
Emitent je pravno lice koje izdaje registrovani vrijednosni papir radi prikupljanja sredstava i
koji prema vlasnicima vrijednosnih papira ima sve obaveze naznaene u vrijednosnim papirima.
93
Modul 4
17.2. IZVRNE RADNJE

Izvrenje na dionici provodi se: pljenidbom dionice, njenom procjenom i prodajom, te
namirenjem traitelja izvrenja.
Na prijedlog traitelja izvrenja, a uz saglasnost izvrenika, dionica se samo izuzetno moe
prenijeti na traitelja izvrenja u nominalnoj vrijednosti umjesto isplate.
Na udjelu u pravnom licu izvrenje se provodi pljenidbom udjela, njegovom procjenom te
namirenjem traitelja izvrenja.
Navedene izvrne radnje e se provesti i u sluaju kad je ugovorom ili pravilima pravnog lica
ogranieno ili zabranjeno raspolaganje dionicama ili udjelima.
17.3. PLJENIDBA DIONICE

Pljenidba dionice obavlja se dostavom rjeenja o izvrenju Registru vrijednosnih papira.
Traitelj izvrenja pljenidbom stie zalono pravo na dionici.
im primi rjeenje o izvrenju, Registar vrijednosnih papira duan je upisati da je na dionici
zasnovano zalono pravo u korist traitelja izvrenja. Ovaj Registar je bez odlaganja duan
obavijestiti sud o zakonskim smetnjama za zasnivanje zalonog prava.
Nakon upisa pljenidbe u registar vrijednosnih papira, u odnosu na zaplijenjene dionice ne
smije se obaviti bilo koji upis u ovom Registru na osnovu raspolaganja izvrenika.
O svakoj promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica Registar je duan bez odlaganja obavijestiti
sud. Ovo je duan uiniti posebno u sluaju prinudnog izvrenja radi naplate bilo kojeg drugog
potraivanja ili obezbjeenja takvog potraivanja.
U rjeenju o izvrenju sud zabranjuje izvreniku da raspolae zaplijenjenom dionicom i
upozorava ga na ovu zabranu kao i na krivino-pravne posljedice njene povrede.
17.4. PROCJENA I PRODAJA DIONICA

TE NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA
Dionice, koje se po zakonu i propisima Komisije za vrijednosne papire obavezno uvrtavaju
u promet na berzi i drugim ureenim javnim tritima, prodaju se u skladu sa Zakonom o
vrijednosnim papirima, uz posredovanje brokera kojeg odabere sud, nakon izvrnosti rjeenja o
izvrenju.
Namirenje lica u postupku izvrenja obavlja se uz odgovarajuu primjenu odredaba o
izvrenju na pokretnim stvarima.
Dionice, koje se po zakonu i propisima Komisije za vrijednosne papire obavezno ne uvrtavaju
u promet na berzi i drugim ureenim javnim tritima, prodaju se na javnom nadmetanju ili
neposrednom pogodbom.
94
Neposrednom pogodbom dionice prodaje sudski izvritelj ili lice ovlateno za prodaju dionica
kojem je sud povjerio prodaju. Sudski izvritelj ili ovlateno lice sklapaju ugovor o prodaji
dionica u ime izvrenika na osnovu zakljuka suda koji ih na to ovlauje.
Ako se dionice prodaju na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom, procjena, utvrivanje prodajne cijene, prodaja dionica i namirenje traitelja izvrenja obavljaju se u skladu sa
zakonskim odredbama koje se odnose na izvrenje na pokretnim stvarima.
U sluaju da se ove dionice ne prodaju u roku od dva mjeseca od dana prve ponude za
prodaju na berzi ili neuspjele prodaje na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom,
traitelj izvrenja moe traiti izvrenje putem prenosa dionica u vlasnitvo umjesto isplate.
Rjeenje o prenosu dionice dostavlja se Registru vrijednosnih papira.
O ovom pravu sud e obavijestiti traitelja izvrenja i pozvati ga da u odreenom roku
podnese prijavu za prenos dionica.
Ako traitelj izvrenja ne podnese prijavu u odreenom roku, postupak e se obustaviti.
Ako drugi dioniari, odnosno suosnivai ili sunosioci udjela imaju pravo pree kupovine
zasnovano na zakonu, ugovoru ili pravilima pravnog lica, onda oni imaju prednost nad najpovoljnijim ponuaem. Potrebno je da odmah po zakljuenju nadmetanja izjave da kupuju
dionicu ili osnivaki ulog u pravnom licu uz iste uslove.
17.5. IZVRENJE NA OSNIVAKOM ILI DRUGOM

UDJELU U PRAVNOM LICU
Izvrenje na osnivakom ulogu ili drugom udjelu u pravnom licu provodi se pljenidbom tog
udjela dostavljanjem rjeenja o izvrenju registarskom sudu, odnosno drugom nadlenom
registarskom tijelu radi zabiljebe zalonog prava.
Zakonske odredbe o izvrenju na pokretnim stvarima na odgovarajui nain se primjenjuju i
na izvrenje na osnivakom ili drugom udjelu u pravnom licu.
95
Modul 4
18. IZVRENJE DIOBOM STVARI

Za odluivanje o prijedlogu za izvrenje diobom zajednike stvari i za provoenje takvog
izvrenja mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi stvar.
Kad se stvar nalazi na podruju vie sudova, svaki od tih sudova moe biti nadlean za
provoenje diobe.
Ako su predmet diobe vie stvari, koje se ne nalaze na podruju istog suda, mjesno je nadlean
svaki od sudova na ijem se podruju nalazi neka od tih stvari. U ovakvom sluaju postupak
odreivanja i provoenja izvrenja diobe tih stvari vodie jedan sud kojem traitelj izvrenja
dostavi svoj prijedlog za izvrenje.
Izabrani sud provee jedinstven postupak sudskog izvrenja diobom svih stvari navedenih u
izvrnoj ispravi, iako se sve te stvari ne nalaze na njegovom podruju.
18.2. FIZIKA DIOBA

Pravo na diobu stvari u suvlasnitvu regulisano je odredbama Zakona o vlasniko pravnim
odnosima. Svaki suvlasnik ima pravo na diobu i moe biti predlaga u vanparninom postupku
ili tuitelj u parninom postupku.
I u izvrnom postupku svaki od suvlasnika ima pravo da na osnovu izvrne isprave bude
traitelj izvrenja. U istom predmetu ostali suvlasnici imaju svojstvo izvrenika.
Dioba stvari u izvrnom postupku vri se u sluaju kada je to odreeno izvrnom ispravom.
Ova izvrna isprava moe biti donesena u parninom ili vanparninom postupku.
Pojedine radnje provoenja fizike diobe preduzima sudija. Zavisno od okolnosti sluaja
sudija moe odreene poslove u vrenju diobe u izvrnom postupku povjeriti i sudskom izvritelju. Ovo je novina u Zakonu o izvrnom postupku.
Rjeenje o diobi doneseno u vanparninom postupku uvijek mora sadravati i nain izvrenja
diobe. Problemi nastaju kod dioba koje su odreene presudom, jer u odreenim sluajevima u
izreci takve odluke nisu sadrane odredbe o nainu diobe. U ovakvim predmetima izvrni sud
e donijeti odluku o nainu diobe.
Traitelj izvrenja e u prijedlogu za izvrenje na osnovu presude od izvrnog suda zatraiti
izvrenje odreivanjem izdvajanja suvlasnikih dijelova i njihovim pretvaranjem u realne
dijelove zajednike stvari, njihovom identifikacijom, ako su predmet nekretnine, predajom
izdvojenih dijelova u posjed novim vlasnicima te provedbom u katastarskom operatu i zemljinim knjigama.
Na osnovu ovakvog prijedloga izvrni sud e donijeti rjeenje o izvrenju. Nakon toga e
zakazati roite na licu mjesta na koje e pozvati suvlasnike i trea lica koja imaju odreena
stvarna prava na zajednikoj stvari. Takoe e pozvati i sudske vjetake odgovarajue struke, jer
je teko provesti postupak diobe bez njihove strune pomoi.
96
Na zakazanom roitu sud e prvo pokuati da stranke postignu sporazum o diobi zajednike
stvari. Ako u tome ne uspije, pristupie procjeni zajednike stvari, izdvajanju pojedinih suvlastnikih dijelova i njihovom pretvaranju u realne dijelove.
Prilikom provoenja navedenih radnji imae u vidu izjave i potrebe stranaka te miljenje
vjetaka, kao strunog lica. Sud moe naloiti vjetaku geodetske struke da uradi nacrt diobe.
Takoe moe odrati i posebno roite na kojem e pripremljeni nacrt prezentirati strankama te
zatraiti njihova izjanjenja o ovom dokazu.
Nakon toga sud e donijeti rjeenje kojim e odrediti uslove fizike diobe stvari. Kad ovo
rjeenje postane izvrno, sud e predati identifikovane dijelove zajednike stvari i odrediti njihovo
provoenje u zemljinoknjinom sudu i nadlenom organu za voenje katastra.
18.3. DIOBA PRODAJOM

Ako na osnovu izvrne isprave radi diobe zajednike stvari, istu treba prodati, sud e to
uiniti na nain kako je propisano odredbama Zakona o izvrnom postupku koje se odnose na
izvrenje na pokretnoj ili nepokretnoj stvari. Izuzetak postoji ako su se stranke o pojedinim
pitanjima drukije sporazumjele.
Faktiko je pitanje kada e se smatrati da je u odreenom sluaju nemogue razvrgnue
suvlasnike zajednice fizikom diobom.
To e uglavnom biti kad je predmet diobe nedjeljiva stvar, odnosno stvar ija podjela ne bi bila
mogua bez gubitka bitnih svojstava njene cjeline. Primjeri za ovakve sluajeve su kad je predmet diobe zajednike stvari: automobil, umjetnika slika, maina za pranje vea i slino.
Izvrni sud odreuje diobu zajednike stvari suvlasnika prodajom na nain kako je to
odreeno lanom 220 Zakona o izvrnom postupku, ako je to utvreno izvrnom ispravom.
Odluujui o prijedlogu traitelja izvrenja u kojem se trai provoenje civilne diobe u
izvrnom postupku, sud e rjeenjem odrediti provoenje onih izvrnih radnji koje se preduzimaju kad se vri prodaja nekretnine ili pokretnih stvari u izvrnom postupku.
Odstupanje postoji ako je sporazumom stranaka utvren obim prodaje u izvrnom postupku.
Ovo je logino jer je pravo suvlasnika da sami urede svoje meusobne odnose na nain kako se
o tome dogovore.
Treba imati na umu da se stvarna prava treih lica, koja postoje na zajednikoj stvari, ne mogu
regulisati samo sporazumom suvlasnika. Za ovo je nuna i saglasnost tih treih lica.
Kad nema sporazuma stranaka o nainu i postupku prodaje stvari radi razvrgnua suvlasnike
zajednice, izvrni sud e rjeenjem o izvrenju odrediti da se stvar proda po pravilima izvrnog
postupka.
97
Modul 4
18.4. ODREIVANJE NAINA DIOBE RJEENJEM SUDA

Prema propisima o vlasniko-pravnim odnosima sud odluuje hoe li se dioba obaviti fiziki
ili prodajom u sluaju kad nain diobe nije odreen izvrnom ispravom, niti su se stranke
sporazumjele o toj injenici.
Navedena odredba je imperativnog karaktera pa sud mora postupiti u skladu sa njom, iako je
traitelj izvrenja predloio neki od nain diobe zajednike stvari. Ovo stoga to izvrni sud nije
vezan navodima prijedloga za izvrenje.
Prije odreivanja naina razvrgnua suvlasnike zajednice, izvrni sud e prvo utvrditi da
li o tom nainu postoji saglasnost svih suvlasnika. Zato je uputno prije donoenja rjeenja o
izvrenju zakazati roite na kome bi se utvrdilo postojanje ove saglasnosti.
Ako utvrdi da ne postoji takva saglasnost meu suvlasnicima, izvrni sud bi trebao, nakon
donoenja rjeenja o izvrenju, pristupiti radnjama koje su propisane lanovima 161 do 167
Zakona o vanparninom postupku.
Dioba e se obaviti prodajom ako se u izvrnom postupku utvrdi da nije mogua fizika dioba
koja je odreena izvrnom ispravom, ili je pak mogua samo uz znatno smanjenje vrijednosti
stvari.
Dakle, izvrni sud e i bez prijedloga traitelja izvrenja izmijeniti prvobitno rjeenje o
izvrenju na nain to e odrediti provoenje izvrnih radnji radi provoenja civilne diobe
zajednike stvari, to jest njene prodaje.
18.5. TROKOVI POSTUPKA

Trokove provoenja izvrenja diobom stvari snose svi sudionici srazmjerno vrijednosti
njihovih udjela u zajednikoj stvari. Navedena odredba predstavlja izuzetak od opteg principa
prema kojem je izvrenik duan naknaditi trokove izvrenja koje je traitelj izvrenja imao u
vezi sa izvrenjem.
Razlog za ovakvo zakonsko rjeenje je to se postupak diobe suvlasnike svari vodi u interesu
svih suvlasnika, bez obzira na njihovu stranaku ulogu u izvrnom postupku.
Meutim, traitelj izvrenja je uvijek duan predujmiti trokove izvrenja. Traitelju izvrenja
naknada trokova odreuje se rjeenjem tako da su mu sve stranke u postupku diobe dune
naknaditi srazmjeran iznos predujmljenih trokova.
Druga mogunost je da se nakon prodaje iz ostvarenog novanog iznosa prvo naknade
predujmljeni trokovi postupka traitelju izvrenja. Nakon toga se vri raspodjela preostalog
iznosa suvlasnicima.
Kad stranka prouzrokuje posebne trokove, duna ih je naknaditi onim strankama koje su ih
imale. Na ovaj nain se podmiruju neopravdano prouzrokovani trokovi.
98
19. IZVRENJE RADI OSTVARENJA POTRAIVANJA NA RADNJU,

TRPLJENJE ILI NEINJENJE
U predmetima izvrenja radi ostvarenja potraivanja na radnju, trpljenje ili neinjenje u
veini sluajeva sud prisiljava izvrenika na ispunjenje njegove obaveze tako to mu izrie
novane kazne u skladu sa odredbama lana 17 Zakona o izvrnom postupku.
Prema navedenim odredbama fizikim licima moe se kao sredstvo izvrenja izrei novana
kazna u iznosu od 100,00 do 5.000,00 KM, a pravnom licu u iznosu od 1.000,00 do 100.000,00 KM.
Odgovornom licu u pravnom licu takoe se moe izrei novana kazna i to u iznosu od 500,00
do 5.000,00 KM.
Zakon o izvrnom postupku nije propisao maksimalni iznos novane kazne ako izvrenik ne
postupi po ponovljenom nalogu suda ili nastavi da postupa suprotno zabrani.
Izriito je odreeno da se novane kazne, izreene u skladu sa lanom 17 Zakona, ne mogu
pretvarati u kazne zatvora. Negativna posljedica ove zabrane je ta to traitelju izvrenja moe biti
onemoguena adekvatna zatita u izvrnom postupku.

Ako je izvrenik na osnovu izvrne isprave duan obaviti odreenu radnju ili trpjeti odreene
radnje ili se suzdrati od odreene radnje, za odluivanje o prijelogu za izvrenje i za provoenje
izvrenja mjesno je nadlean sud na ijem podruju izvrenik treba ispuniti obavezu iz izvrne
isprave.
Poto se u izvrnoj ispravi ne odreuje mjesto ispunjenja obaveze, ako ono nije propisano
zakonom, odredie se prema prirodi takve obaveze. Postoje sluajevi kad se obaveza moe
izvriti na vie mjesta. U takvim predmetima o mjesnoj nadlenosti suda e se odluivati
shodnom primjenom pravila obligacionog prava kojim je ureen parnini postupak.

NA RADNJU KOJU MOE OBAVITI I DRUGO LICE
Izvrenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju moe obaviti i drugo lice provodi se tako da
sud ovlasti traitelja izvrenja da na troak izvrenika povjeri da tu radnju obavi drugo lice ili da
je obavi sam traitelj izvrenja.
U ovom sluaju sredstva izvrenja su zamjenjive radnje injenja koje umjesto dunika obavljaju
druga lica. Traitelj izvrenja ne moe traiti da sud prinudi izvrenika da ispuni zamjenjivu
obavezu izricanjem novanih kazni.
Izvrni postupak pokree se podnoenjem prijedloga za izvrenje mjesno nadlenom sudu.
Ovaj prijedlog moe se podnijeti samo na osnovu izvrne isprave jer vjerodostojna isprava moe
samo glasiti na novanu obavezu.
99
Modul 4
U prijedlogu za izvrenje traitelj izvrenja treba jasno zatraiti od izvrnog suda ovlatenje da
on sam ili drugo lice, koje je angaovao, o troku izvrenika ispuni dugovanu radnju koju je
izvrenik propustio ispuniti u paricionom roku.
Drugo lice traitelj izvrenja moe angaovati tek nakon donoenja rjeenja o izvrenju. Na
ovako uspostavljeni ugovorni odnos izmeu njih ne mogu uticati ni sud ni izvrenik. Naknadu
trokova tree lice moe traiti samo od traitelja izvrenja.
Ipak sud i kod ovog sredstva izvrenja ne moe imati pasivnu ulogu jer obezbjeuje uslove
za provoenje izvrne radnje.
Traitelj izvrenja ima pravo da u prijedlogu za izvrenje predloi sudu da obavee izvrenika
na naplatu predujma trokova koji e nastati obavljanjem radnje od strane drugog lica ili traitelja izvrenja.
Visinu ovih trokova, koje traitelj izvrenja treba uiniti vjerodostojnim, sud utvruje po
slobodnoj ocjeni u rjeenju o izvrenju. Odreene trokove izvrenik uplauje na depozit suda,
a ne traitelju izvrenja ili drugom licu. Rok za uplatu troova poinje tei od dostave rjeenja o
izvrenju.
Rjeenje o visini konanih trokova za obavljanje dugovane radnje sud donosi na prijedlog
traitelja izvrenja ili izvrenika. Konano rjeenje o trokovima postupka za obavljanje dune
radnje izvrenik ili traitelj izvrenja mogu traiti najkasnije u roku od 15 dana od okonanja
izvrnog postupka. Ovo je rok koji se odnosi i na zahtjev za isplatu konanih trokova izvrnog
postupka.
Ako nijedna stranka u navedenom roku ne podnese ovaj zahtjev, sud e odrediti da se
eventualni viak iznosa novca na depozitu vrati duniku.

KOJU MOE OBAVITI SAMO IZVRENIK
Ako radnju moe obaviti samo izvrenik, sud e rjeenjem o izvrenju odrediti izvreniku
primjereni rok za ispunjenje obaveze. Ovo je sredstvo izvrenja radi ispunjenja nezamjenjive
radnje koja je neposredno vezana za linost izvrenika.
Sud e rjeenjem o izvrenju dozvoliti prinudno izvrenje nezamjenjive radnje injenja na
nain to e odrediti izvreniku novi primjereni rok za njeno dobrovoljno izvrenje.
Duinu primjerenog roka sud e odrediti u svakom pojedinanom sluaju vodei rauna da
izvreniku ostavi dovoljno vremena da obavi dunu radnju injenja, ali i da omogui traitelju
izvrenja da u to kraem periodu realizuje svoje pravo iz izvrne isprave.
Ovaj rok, u kojem mora da ispuni svoju obavezu, za izvrenika poinje tei od prijema rjeenja
o izvrenju.
Sud e u rjeenju o izvrenju zaprijetiti izvreniku izricanjem novane kazne ako u odreenom
roku ne postupi po obavezi iz izvrne isprave. Prijetnja izricanjem novane kazne moe se
uputiti ne samo izvreniku pravnoj osobi ve i odgovornoj osobi u njoj. Ova mjera bi trebala
osigurati efikasnije ostvarivanje potraivanja traitelja izvrenja.
100
Sud je ovlaten da izvreniku zaprijeti izricanjem novane kazne u konkretnom iznosu.

Ako izvrenik ne ispuni svoju obavezu iz rjeenja o izvrenju, sud e na prijedlog traitelja
izvrenja dalje postupati prema odredbama lana 17 Zakona o izvrnom postupku koje se odnose
i na novane kazne kao sredstvo izvrenja. Ovo znai da e, nakon to ga obavijesti traitelj
izvrenja, donijeti posebno rjeenje o izricanju novanih kazni, koje, pod odreenim uslovima,
izvrava po slubenoj dunosti. Prethodno e pozvati izvrenika da se izjasni zbog ega nije
ispunio njegovu obavezu.
Sud je ovlaten da u cilju izvrenja rjeenja o izvrenju ponavlja izricanje novanih kazni sve
dok izvrenik ne postupi po nalogu suda. Pri tome nije vezan visinom prethodno izreene kazne
niti maksimalnim iznosom koji se moe ukupno izrei. Ve u prvom rjeenju sud moe izrei maksimalno dozvoljeni iznos novane kazne za pojedine kategorije izrvrenika. Kasnije tu kaznu u
istoj visini moe izrei neogranien broj puta sve dok ne prinudi izvrenika na ispunjenje dune
inidbe.
Sud e izricati novane kazne samo na osnovu zahtjeva traitelja izvrenja jer to ne moe
initi po slubenoj dunosti.
Izvrenik, koji je ispunio svoju obavezu u roku koji mu je sud odredio, duan je bez odlaganja
o tome obavijestiti sud i priloiti nesumnjive dokaze o tome. To mogu biti: ovjerena pismena
potvrda traitelja izvrenja, zapisnik sudskog ivzritelja, nalaz i miljenje sudskog vjetaka i
slino.Ako ne priloi potrebne dokaze , smatrae se da radnja nije obavljena.
Izvrenik je duan da svoju obavezu iz izvrne isprave ispuni samo ukoliko ispunjenje zavisi
od njegove volje. Ako izvrenje te obaveze ne zavisi iskljuivo od njegove volje, zakonodavac
odreuje da traitelj izvrenja ne moe traiti prisilno ispunjenje nego naknadu pretrpljene tete.

NA TRPLJENJE ILI NEINJENJE
Ovo sredstvo izvrenja primjenjuje se na izvrenje odluka na osnovu kojih je izvrenik
obavezan da neto trpi ili da se suzdri od preduzimanja radnje na koju bi inae bio ovlaten. Sud
e rjeenjem naloiti izvreniku da se ponaa u skladu sa svojom obavezom i zaprijetiti mu
novanom kaznom u skladu sa lanom 17 Zakona o izvrnom postupku, ako se nastavi tako
ponaati.
Naloena obaveza trpljenja ili suzdravanja od preduzimanja radnje u pravilu postaje izvrna
od pravosnanosti sudske odluke, a ne po proteku paricionog roka, kako je to odreeno za
radnju injenja ili davanja.
Primjeri za radnje trpljenja ili suzdravanja od njenog poduzimanja su: trpljenje prolaza preko
nekretnine, obaveza da se ne nabavlja druga roba osim ugovorene, suzdravanje od graenja
objekta na odreenom mjestu i slino.
Sud e rjeenjem o izvrenju naloiti izvreniku ispunjenje obaveze iz izvrne isprave uz
prijetnju izricanja novane kazne ako traitelj izvrenja tvrdi da se izvrenik ponaa suprotno
obavezi utvrenoj izvrnom ispravom.
101
Modul 4
Vie se ne trai da traitelj izvrenja dokazuje ili uini vjerovatnim da je izvrenik zaista
postupio protivno obavezi iz izvrne isprave.
Novane kazne mogu se odrediti samo zbog protivne radnje koja je uinjena poslije dozvole
izvrenja.
Izvrni sud vie ne vodi rauna po slubenoj dunosti o ponaanju izvrenika nakon donoenja
rjeenja o izvrenju.
Novane kazne izrie samo na zahtjev traitelja izvrenja koji tvrdi da se izvrenik ponaao
suprotno svojoj obavezi iz izvrne isprave, odnosno rjeenja o izvrenju.
Zahtjev za izricanje novane kazne traitelj izvrenja moe podnijeti u roku od 15 dana od
dana kada je saznao za sporno ponaanje izvrenika, a najkasnije u roku od godinu dana od
povrede obaveze.
U sluaju da navedeni rokovi proteknu, sud e rjeenjem odbiti zahtjev za izricanje novane
kazne i obustaviti postupak.
19.5. IZVRENJE RADI USPOSTAVLJANJA PRIJANJEG STANJA

Ako je zbog ponaanja izvrenika protivno obavezi iz izvrne isprave nastala promjena koja
nije u skladu sa pravom traitelja izvrenja, sud e na prijedlog traitelja izvrenja ovlastiti ga da
sam ili uz pomo sudskog izvrenja uspostavi prijanje stanje na troak i rizik izvrenika.
Dakle, traitelj izvrenja, pored kanjavanja izvrenika, moe traiti od suda da se uspostavi
i ranije postojee stanje stvari.
Na ovaj nain se izbjegava voenje nove parnice radi uspostave ranijeg stanja poto traitelj
izvrenja svoja prava ostvaruje odmah u izvrnom postupku.
Navedeno sredstvo izvrenja slui najee kao dopunsko, ali moe biti kao i posebno sredstvo
izvrenja. Bitno je da je promjena stanja od strane izvrenika nastupila nakon donoenja izvrne
isprave.
Za uspostavu prijanjeg stanja uglavnom su potrebni odreeni novani izdaci. Traitelj
izvrenja moe zatraiti da sud obavee izvrenika da predujmi ove trokove prije preduzimanja
neophodnih radnji.
Ako je do promjena dolo nakon nastanka izvrne isprave, sud e postupiti u skladu sa odredbom
stava 1 lana 211 Zakona tek poto utvrdi da je do promjene dolo zbog ponaanja izvrenika.
U svakom drugom sluaju traitelj izvrenja e sam morati da snosi trokove uspostave
prijanjeg stanja bez obzira kad je nastala promjena ranijeg stanja.
102
19.6. PONOVNO SMETANJE POSJEDA

Kad je poinjeno ponovljeno smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od onog ranijeg
utvrenog u izvrnoj ispravi, sud e na prijedlog traitelja izvrenja donijeti novo rjeenje kojim
e narediti uspostavu prijanjeg stanja na osnovu iste izvrne isprave.
Uslov za ovakvo postupanje suda je da je izvrnom ispravom zabranjeno takvo budue
ponaanje.
Novim rjeenjem radi uspostave prijanjeg stanja, na prijedlog traitelja izvrenja, sud e
zaprijetiti izvreniku izricanjem novane kazne ako ponovo poini smetanje posjeda.
Prijedlog za izvrenje u sluaju ponovnog smetanja posjeda, izvrenog nakon provedenog
izvrenja ili dobrovoljnog izvrenja obaveze od strane izvrenika, traitelj izvrenja moe
podnijeti u roku od 30 dana od saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od
jedne godine od ponovljenog smetanja.
19.7. PRAVO NA NAKNADU TETE

Traitelj izvrenja moe u parnici traiti naknadu tete koja mu je nanesena zbog toga to se
izvrenik ponaao protivno svojoj obavezi koja je utvrena u izvrnoj ispravi.
Navedena odredba nije postojala u ranijem Zakonu o izvrnom postupku. Razlog zbog kojeg
se zakonodavac opredijelio za ovu novinu je da bi se obezbijedila ujednaenost sudske prakse.
Pravo na naknadu tete u ovom sluaju propisano je jer se ne moe smatrati da je prinudni
postupak izvrenja dovoljna kazna za izvrenika zbog nepostupanja po izvrnoj ispravi, bez
obzira na izricanje i naplatu novane kazne.
103
Modul 4
20. IZVRENJE RADI VRAANJA ZAPOSLENOG

NA RAD ODNOSNO U SLUBU
Mogue je da se kod prinudnog izvrenja sudske odluke o vraanju zaposlenika na rad,
odnosno u slubu djeluje na poslodavca na dva naina i to izricanjem novanih kazni te obraunom i isplatom plaa i doprinosa zaposleniku za itav period od pravosnanosti presude do
njegovog povratka u radni odnos.
U novi Zakon o izvrnom postupku ugraena su ranija zakonska rjeenja u ovom poglavlju
jer radno zakonodavstvo predvia pravo zaposlenika da u radnom sporu trai vraanje na rad,
odnosno u slubu.

Za odluivanje o prijedlogu za izvrenje na osnovu izvrne isprave kojom je naloeno poslodavcu da vrati zaposlenika na rad ili da lana organa izvrenika vrati u slubu i za provedbu ovog
izvrenja mjesno je nadlean sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos.
Pod zasnivanjem radnog odnosa podrazumijeva se sklapanje ugovora kojim se zasniva radni
odnos.
Kriterij za zasnivanje mjesene nadlenosti suda u ovim sluajevima nije vie sjedite poslodavca ili mjesto obavljanja posla.
Ako se ugovor o radu zakljuuje izmeu odsutnih stranaka, kao mjesto njegovog zakljuenja
smatra se mjesto u kojem ponudilac ima sjedite, odnosno prebivalite u trenutku odailjanja
ponude za sklapanje ugovora.
20.2. ROK ZA PODNOENJE PRIJEDLOGA ZA IZVRENJE

Novi Zakon o izvrnom postupku skratio je rok za podnoenje prijedloga za izvrenje na
osnovu sudske odluke o vraanju zaposlenika na rad na 30 dana. Raniji rok je iznosio 6 mjeseci.
Cilj skraenja roka je da se stvori pravna sigurnost kako za poslodavca tako i za traitelja
izvrenja u ovoj vanoj oblasti iz radnih odnosa.
Navedeni rok od 30 dana za podnoenja prijedloga za izvrenje je prekluzivni rok. To znai
da e sud primjenom lana 67 Zakona o izvrnom postupku po slubenoj dunosti odbaciti
neblagovremen prijedlog za izvrenje.
Smatra se da je radnik stekao pravo da podnese prijedlog za izvrenje na osnovu izvrne
isprave kojom je naloeno poslodavcu da ga vrati na rad po isteku roka za dobrovoljno izvrenje
odreenog u izvrnoj ispravi.
Prema tome sudska odluka je postala izvrna danom isteka roka za dobrovoljno ispunjenje
naznaenog u izvrnoj ispravi.
104
20.3. NAIN PROVOENJA IZVRENJA

Izvrenje na osnovu izvrne isprave kojom je izvreniku naloeno da vrati traitelja izvrenja
na rad, odnosno u slubu provodi se primjenom odgovarajuih odredbi lana 17 i odredbi glave
XIX Zakona o izvrnom postupku radi ostvarenja obaveze na radnju koju moe izvriti samo
izvrenik. Pored izricanja novane kazne odgovorno lice moe biti krivino i prekrajno odgovorno.
Obaveza pravnog lica da vrati traitelja izvrenja na rad predstavlja nezamjenjivu radnju
izvrenika koju umjesto njega ne moe obaviti nijedno drugo lice. Zato je u ovom sluaju i
propisano sredstvo izvrenja koje je predvieno za radnju koju moe obaviti samo izvrenik. To
sredstvo izvrenja je izricanje novanih kazni.
Prema postojeoj sudskoj praksi postupak izvrenja smatrao se okonanim ispunjenjem dva
uslova i to da je traitelj izvrenja vraen na posao te da je sa njim zakljuen ugovor o radu.
Nuno je kumulativno postojanje oba navedena uslova.
20.4. NADOKNADA PLAE U SLUAJU VRAANJA ZAPOSLENOG NA RAD

Traitelj izvrenja, koji je podnio prijedlog da bude vraen na rad, odnosno u slubu moe
predloiti da sud donese rjeenje kojim e odrediti da mu je izvrenik duan isplatiti na ime plae
mjesene iznose dospjele od pravosnanosti odluke pa dok ponovo ne bude vraen na posao te
odrediti izvrenje radi naplate dosuenih iznosa.
Mjesene iznose, koji su dospjeli do momenta podnoenja prijedloga za izvrenje, traitelj
izvrenja u prijedlogu za izvrenje moe traiti u njihovom kapitaliziranom iznosu. Nedospjele
mjesene iznose do podnoenja prijedloga treba da istakne kao pojedinane mjesene iznose
koji uvijek dospijevaju istog dana narednog mjeseca, jer se unaprijed ne zna njihov konaan broj.
Visinu mjesenog iznosa odreuje izvrni sud i ona treba da odgovara visini mjesene plae
traitelja izvrenja koju bi ostvario da je vraen na rad, odnosno u slubu. Izvrni sud se moe
rukovoditi iznosom ranije plae traitelja izvrenja, visinom plae u istom preduzeu koja se
ostvaruje za obavljanje slinih poslova kao i odredbama opteg akta poslodavca kojim se
ureuju plae. Prijedlog za naknadu plaa moe se spojiti sa prijedlogom za izvrenje radi vraanja na rad ili moe biti naknadno podnesen do zavretka izvrnog postupka.
Rjeenje, kojim se prihvata prijedlog za naknadu, ima djelovanje rjeenja kojim se utvruje
postojanje obaveze izvrenika i djelovanje rjeenja o izvrenju.
Dakle, istim rjeenjem se odreuje obaveza plaanja mjesenih iznosa na ime plae i odmah
odreuje izvrenje takve novane obaveze izvrenika. Ovakvim nainom se olakava poloaj
traitelja izvrenja i omoguava efikasnija zatita njegovih prava.
Izvrenik ima pravo na prigovor protiv ovog rjeenja. Za neusvojeni dio predloenog zahtjeva
sud e traitelja izvrenja uputiti na parnicu. Dakle, traitelj izvrenja nema mogunost da o tom
neusvojenom dijelu raspravlja u izvrnom postupku. Nakon to je doneseno rjeenje, izvrenik
ima pravo traiti od izvrnog suda da stavi van snage rjeenje ako su se u meuvremenu promijenile okolnosti.
Pod mjesenim iznosom plae podrazumijevaju se i sve dabine koje se plaaju na plau kao
to su: doprinosi, porezi, takse i slino.
105
Modul 4
VJEBE IV
01. Ko provodi pljenidbu novanog potraivanja zasnovanog na vrijednosnom papiru koji se
prenosi indosamentom?
02. Na koji nain se provodi pljenidba potraivanja osiguranog zalonim pravom upisanim u
javni registar?
03. Kako se traitelju izvrenja prenosi zaplijenjeno potraivanje?
04. ta je prenos potraivanja radi naplate?
05. Koje pravne i druge radnje moe preduzimati traitelj izvrenja na koga je preneseno potraivanje radi naplate?
06. Iz kojih sredstava se namiruje traitelj izvrenja na koga je preneseno potraivanje radi
naplate?
07. Kako se provodi izvrenje kad pravo na izdravanje ima vie lica?
08. Kako se odreuje izvrenje na novanom potraivanju koje se odnosi na tedni ulog, tekui
raun, devizni ili drugi raun izvrenika?
09. Kojim redosljedom banka obavlja naplatu na osnovu dostavljenih rjeenja o izvrenju?
10. Kako e postupiti banka u sluaju kad nema sredstava na raunu izvrenika ili postojanja
smetnji za provoenje izvrenja?
11. Kako se provodi izvrenje na sredstvima na deviznom raunu i radi naplate potraivanja u
stranoj valuti?
12. Koje su radnje izvrenja dunikove obaveze da preda ili isporui pokretnu ili nepokretnu
stvar?
13. Koji je sud mjesno nadlean za provoenje izvrenja na dionici i ostalim registriranim
papirima od vrijednosti?
14. Koje su izvrne radnje za provoenje izvrenja na dionici?
15. Kad se vri dioba stvari u izvrnom postupku?
16. U kojim postupcima moe biti donesena izvrna isprava kao osnov za diobu stvari?
17. Kako se provodi izvrenje radi ostvarenja potraivanja na radnju, trpljenje ili neinjenje?
18. Kako e postupiti sud u sluaju kada radnju moe obaviti samo izvrenik?
19. Kako se provodi izvrenje radi ostvarenja obaveze na trpljenje ili neinjenje?
20. Kako se provodi izvrenje sudske odluke o vraanju zaposlenika na rad, odnosno u slubu?
106
ZADACI
1. Traitelj izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje na osnovu pravosnane presude kojom je
izvrenik, tueni u tom parninom postupku, obavezan da mu preda u posjed nekretninu k..
128 upisanu u pl. 72 K.O. Visoko u roku od 30 dana.
Sud je usvojio predloeno izvrenje.
Izvrenik je blagovremeno uloio prigovor protiv ovog rjeenja. Osporio je vlasnitvo na predmetnoj nekretnini traitelju izvrenja te istakao da je on nije nikada koristio. Smatra da je donesena presuda nezakonita pa predlae da je izvrni sud ukine.
Kako e sud odluiti o ovom prigovoru?
Mogui odgovor:
Sud e odbiti prigovor jer se ne zasniva na razlozima navedenim u lanu 47 Zakona o izvrnom
postupku. Izvrenik ne moe osporavati zakonitost pravosnane presude niti traiti da izvrni
sud ukine tu presudu.
Svoje rjeenje izvrni sud e zasnovati na odredbi lana 49, stav 1 i 2 Zakona o izvrnom
postupku
2. Protiv rjeenja o izvrenju kojim je dozvoljena uspostava ranijeg posjedovnog stanja, izvrenik
je blagovremeno uloio prigovor. U prigovoru je istakao da je izvrna isprava u predmetnoj
stvari donesena 08.05.1986. godine i da je istog dana postala pravosnana. Smatra da je
zastarjelo potraivanje utvreno takvom izvrnom ispravom jer je od njene pravosnanosti
proteklo vie od 15 godina.
Kako e odluiti sud u ovom sluaju?
Mogui odgovor:
Sud e usvojiti prigovor izvrenika, staviti van snage rjeenje o izvrenju te ukinuti provedene
radnje u ovom postupku.
Naime, lanom 379, stav 1 Zakona o obligacionim odnosima propisano je da potraivanja
utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili nagodbom pred sudom zastarijevaju za deset
godina.
107
Modul 4
3. Sud je dozvolio izvrenje na osnovu mjenice izdate u Bihau 19.12.2007. godine od strane
glavnog dunika .. koju je potpisao i solidarni dunik avalista H.H. Mjenica je dospjela
na naplatu 03.11.2008. godine. Ova mjenica prema lanu 29, stav 2 Zakona o izvrnom
postupku predstavlja vjerodostojnu ispravu koja je podobna za izvrenje.
Protiv rjeenja o izvrenju H.H. je blagovremeno izjavio prigovor. Istakao je da nije znao da
glavni dunik .. nije imao namjeru vraati kredit. On je ovakvim postupanjem prevario
irante, a sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist.
Kako e sud odluiti o ovom prigovoru?
Mogui odgovor:
Sud e odbiti prigovor kao neosnovan uz obrazloenje da izvrenik H.H. nije istakao nijedan
od razloga nabrojanih u lanu 47 Zakona o izvrnom postupku koji bi sprjeavao izvrenje u
ovoj pravnoj stvari.
4. Traitelj izvrenja je podnio prijedlog na osnovu izvrne isprave pravosnane presude broj:
K-50/99 od 10.03.2004. godine. Ovom presudom izvrenik, kao okrivljeni u tom predmetu,
obavezan je da oteenom traitelju izvrenja P.. Ribnica na ime naknade materijalne
tete isplati iznos od 282,92 KM sa zakonskom zateznom kamatom od presuenja do isplate
u roku od 15 dana od dana pravosnanosti.
Sud je usvojio predloeno izvrenje pljenidbom 1/3 plae koju je izvrenik ostvario u Rudniku
Breza.
Protiv ovog rjeenja izvrenik je blagovremeno uloio prigovor u kome je osporio da je
izvrio krivino djelo za koje je oglaen krivim.
Povodom ovog prigovora sud je stavio van snage rjeenje o izvrenju i konstatovao da e se u
navedenoj pravnoj stvari provesti parnini postupak.
Da li je pravilna odluka suda?
Mogui odgovor:
Prijedlog za izvrenje podnesen je na osnovu lana 23, stav 1, taka 1 Zakona o izvrnom
postupku. Izvrna isprava je pravosnana krivina presuda.
Shodno odredbi lana 12, stav 3 navedenog Zakona o uloenom prigovoru protiv usvojenog
rjeenja o izvrenju bio je duan odluiti sud koji je i donio to rjeenje.
Prema tome pogreno je primijenjena odredba lana 50, stav 4 Zakona o izvrnom postupku,
jer prijedlog za izvrenje nije podnesen na osnovu vjerodostojne isprave.
108
5. Rjeenjem o izvrenju odreeno je izvrenje pljenidbom 1/3 penzije izvrenice koju ostvaruje
u Federalnom zavodu PIO Mostar Kantonalna administrativna sluba u Zenici i prenosom
na traitelja izvrenja radi naplate glavnog potraivanja u iznosu od 4.200,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom poev od 28.02.2004. godine do isplate i trokova parninog
postupka u iznosu od 800,00 KM.
Federalnom zavodu PIO Mostar Kantonalnoj slubi u Zenici zabranjeno je da zaplijenjeni
dio imovine isplauje izvrenici, a izvrenici da isti naplati i njime raspolae.
Izvrenica je uloila prigovor protiv rjeenja o izvrenju u kome je ukazala na svoju teku
materijalnu situaciju.
Predloila da mjeseno plaa najvie do 1/6 njenih primanja.
Kako e odluiti sud o ovom prijedlogu?
Mogui odgovor:
Traitelj izvrenja neopravdano eka na naplatu dosuene trabine od 2002. godine. Zato je
neprihvatljiv prijedlog izvrenice da plaa mjeseno najvie do 1/6 dijela njene penzije, jer ga
nije prihvatio traitelj izvrenja u odgovoru na prigovor.
6. Rjeenjem o izvrenju odreeno je izvrenje pljenidbom plae koju izvrenik prima u svog
poslodavca i dostavom tog iznosa zakonskoj zastupnici mldb. tuiteljice.
Protiv ovog rjeenja izvrenik je blagovremeno uloio prigovor u kome je istakao da je
izvrio uplatu pravosnano dosuenih iznosa na ime izdravanja mldb. tuiteljice priloivi
priznanice na kojim je njegov potpis i drugi potpis za koji tvrdi da je priznanicu potpisala
zakonska zastupnica mldb. tuiteljice.
U odgovoru na prigovor zakonska zastupnica mldb. tuiteljice osporila je sve navode izvrenika,
a posebno da je na priznanicama, koje je priloio, njen potpis. Ovo je ponovila i na odranom
roitu. Izvrenik je predloio grafoloko vjetaenje potpisa o troku traiteljice izvrenja, to
ona nije prihvatila. Sud je odredio izvoenje predloenog dokaza.
Da li je sud pravilno postupio?
Mogui odgovor:
Sud nije duan provesti grafoloko vjetaenje o troku tuiteljice jer je teret dokaza da je
izvrio obavezu iz pravosnane presude na izvreniku.
109
Modul 4
SUDSKA PRAKSA
1. Izvrni sud e na predlog poverioca na osnovu iste izvrne isprave donesene u postupku za
smetanje poseda po kojoj je izvrenje sprovedeno ili je dunik dobrovoljno ispunio svoju
obavezu doneti novo rjeenje o izvrenju zbog ponovnog smetanja poseda, ukoliko se isto u
sutini ne razlikuje od ranijeg
Okruni sud u Kraljevu, broj: G-30/95
2. Ne moe se dozvoliti dioba nepokretnosti javnom prodajom bez pismenih dokaza o nepokretnosti i pravu svojine, poto ne bi omoguavala kupcu da stekne nepokretnost u svojinu.
Okruni sud u Beogradu, G-62/86
3. Fizika deoba u izvrnom postupku mogua je uz neznatno umanjenje vrednosti stvari (predmeta deobe) kad je to neophodno za deobu.
Okruni sud u Kraljevu, broj: 1171/78
4. Izvrna isprava koja ne predvia deobu zajednike stvari nije podobna u smislu lana 20
Zakona o izvrnom postupku za fiziku deobu. Izvrni sud je ovlaen samo da odlui o
nainu deobe, da li e se deoba izvriti fiziki ili prodajom ako to nije predvieno izvrnom
ispravom, iako se stranke o tome nisu sporazumele.
Okruni sud u Kraljevu broj: G-1408/93
5. Kada je nain diobe odreen pravomonim rjeenjem o ovrsi u ovrnom postupku sud u daljem
tijeku postupka nije ovlaten donositi novu odluku kojom e utvrditi drugaiji nain diobe,
ve je tako odreena ovrha nemogua i postupak treba obustaviti temeljem odredbe lana 67
Ovrnog zakona.
upanijski sud u Koprivnici broj: G-152/02 od 21.02.2002. godine
110
6. Ocijenjeno je da ovrenik nije postupio suprotno obvezi naloenoj ovrnoj ispravom (rjeenje
o smetanju posjeda) kad je umjesto zamjene starih brava na vrata postavio nove brave, kojih
kljueve imaju ovrhovoditelji.
upanijski sud u Zagrebu, broj: G-1292/02 od 14.05.2003. godine
7. Dunik je izvrio obavezu vraanja vjerovnika na rad kad ga je nakon izmjene sistematizacije
radnih mjesta izvrene po nastanku izvrne isprave, kojom je ukinuto ranije radno mjesto
vjerovnika, rasporedio na poslove koji odgovaraju strunoj smjeri vjerovnika i za koje nije
propisana manja plaa od one koju je primao na prijanjem radnom mjestu.
upanijski sud u Splitu, broj: G-346/1997 od 19. oujka 1997. godine
111
PODMODUL II:
UPRAVNI SPOR
POJAM UPRAVNOG SPORA

Upravni spor je spor o zakonitosti konanog upravnog akta, kojim je u obavljanju upravne
djelatnosti rijeeno o izvjesnom pravu ili obavezi, odnosno neposrednom linom interesu
fizikih i pravnih lica ili drugih stranaka u kakvoj upravnoj stvari. Naime, kad se, po okonanju
upravnog postupka, donese konaan upravni akt, nezadovoljna stranka ima pravo da, pod
odredenim uslovima, zahtijeva da sud ispita zakonitost donesenog konanog upravnog akta,
s kojim ona nije zadovoljna. U tom smislu je upravni spor produetak upravnog postupka.
Medutim, upravni spor moe nastati i u sluaju kad upravnim aktom dode do povrede zakona u
korist pravnog lica ili gradanina, kad upravni spor moe pokrenuti i zakonom ovlateni organ.
Upravni spor, kao spor o zakonitosti upravnog akta, ne bi se mogao shvatiti kao klasini spor
u gradansko-pravnom smislu. U upravnom sporu medu strankama se radi o sporu da li je odredeni
konaan upravni akt sa stanovita pravilnosti neposredne primjene propisa u rjeevanju upravne
stvari, u tom smislu zakonit ili nije, to ispituje i utvduje nadleni sud. Time je upravni spor, kao
procesno-pravni institut u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, kao to je to u svim savremenim
pravnim sistemima, izuzetno znaajan oblik sudske kontrole rada izvrne, odnosno upravne
vlasti. Tako se ovim oblikom sudske kontrole neposredno i podstie da upravna vlast zakonito
radi, a to je od znaaja za vladavinu prava i pravnu sigurnost.
U upravnom sporu sud ispituje da li je pravilno proveden upravni postupak i osporenim upravnim
aktom pravilno primijenjeno materijalno pravo u rjeavanju upravne stvari, i to je upravni spor
o zakonitosti upravnog akta. Medutim, u upravnom sporu, o emu e kasnije biti rijei, sud i
meritorno odluuje o upravnoj stvari, i tad se radi o upravnom sporu pune jurisdikcije.
Institucija upravnog spora kod nas nije nova. Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata
putem upravnog spora, uvedena je jo Zakonom o upravnim sporovima FNRJ iz 1952. godine,
od kada se ovaj institut koristi u svim republikama bive SFRJ, pa time i u BiH. U sutini noveliranim i novim zakonskim rjeenjima koja su u primjeni u BiH, zadrana su sva obiljeja
upravnog spora iz ranije vaeih i noveliranih zakona o upravnim sporovima, a promjene koje
su unesene u sada vaee propise kojim je ureden upravni spor, odraz su novog drutvenog
uredenja i uredenja vlasti u BiH. Upravni spor vodi sankcionisanju i korigovanju nezakonitog
rada pri donoenju upravnih akata. On se time pokazuje kao sredstvo garancije prava i pravnih
interesa gradana i drugih pravnih subjekata kad se o njima rjeava u upravnim stvarima. Upravni
spor time odraava i jaa povjerenje u sud kao organ pravne zatite i kontrole zakonitosti rada
organa uprave.
113
Modul 4
PREDMET UPRAVNOG SPORA

1. Predmet upravnog spora - upravni akt
Upravni spor se moe voditi samo protiv upravnog akta i to upravnog akta koji je donesen u
drugom stepenu, kao i prvostepenog upravnog akta, ako protiv tog akta zakonom nije doputena
alba u upravnom postupku. Dakle, upravni spor se moe voditi protiv konanog upravnog akta,
a ne protiv akata uprave koji nisu upravni akti.
Pod upravnim aktom, prema pravilima koja su propisana ZUS-om, podrazumijeva se akt
kojim organi uprave i upravne ustanove, kao i institucije s javnim ovlatenjima, rjeavaju o
izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari. Upravni akt
definiran pravilima koje i propisuje ZUS, odnosno ispitivanje njegove zakonitosti, i jeste
predmet upravnog spora. Stoga, bitna obiljeja upravnog akta, koja bi morala uvijek biti kumulativno ispunjena da bi upravni akt mogao biti predmet upravnog spora, su:
a. da se radi o autoritativnom pojedinanom pravnom aktu
Donosilac akta odluuje na osnovu utvrdenih ovlatenja i prema drugom subjektu u upravnom
postupku istupa autoritativno, ima jau pravnu poziciju, prema strankama u postupku istupa
jednostrano, s manjom ili veom nadredenou, i pri tom doneseno rjeenje je pravno
obavezujue. Stoga i pravno djejstvo koje nastaje rjeenjem u upravnom postupku, nastaje
jednostranom odlukom donosioca akta, a ne saglasno voljama subjekata u konkretnom
upravno-pravnom odnosu;
b. da se odnosi na rjeavanje u upravnoj stvari o nekom konkretnom pravu ili obavezi
pojedinca ili pravnog lica, odnosno druge stranke
Rjeavanje upravne stvari je materijalno pravno obiljeje upravnog akta, budui da se upravni
akt i donosi radi rjeavanja upravne stvari. Upravna stvar je konkretna pojedinana situacija
pojedinog lica koju je nuno autoritativno rijeiti neposrednom primjenom materijalnog
propisa u upravnom postupku. Ona se odnosi na neko pravo, obavezu ili pravni interes
pojedinca, pravnog lica ili drugih stranaka. A konkretnost znai da predmet upravnog spora
moe biti samo konkretan individualni akt kojim se rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi
stranke, pa se zbog toga i ne moe voditi protiv opih akata organa uprave - pravilnika,
naredbi, uputstava i dr.;
c. da je donesen u upravnom postupku od strane nadlenog organa, odnosno institucije koja
vri javna ovlatenja, tj. da ima donosioca
U krug donosioca upravnog akta prije svega spadaju organi uprave i upravne institucije i
ustanove, ali pored njih to su i institucije kojima su zakonom ili drugim propisom povjerena
javna ovlatenja u rjeavanju odredene upravne stvari u okviru svoje djelatnosti, kao to su
javne ustanove, javne korpracije, javna preduzea, privredna drutva i druga pravna lica
kojima je povjereno vrenje javnih ovlatenja;
114
d. da se radi o konanom upravnom aktu

Konanost, kao element upravnog akta, je procesno-pravni institut koji znai da se protiv akta
ne moe u upravnom postupku izjaviti alba kao redovan pravni lijek,
odnosno da se radi o drugostepenom aktu, ili izuzetno prvostepenom protiv kojeg nije
dozvoljena alba.
Sudska praksa:
Obavijest upravnog organa da nema uslova za pokretanje upravnog postupka ima karakter
upravnog akta (zakljuka iz l. 125. st. 2. Zakona o opem upravnom postupku).
Za pokretanje upravnog spora protiv jednog akta, nije odluno da li je taj akt donesen od
strane subjekta koji je u dravnom, privatnom ili mjeovitom vlasnitvu. Odluno je da li se radi
o takvom aktu koji je donijet u kakvoj upravnoj stvari, a kojim se rjeava o izvjesnom pravu ili
obavezi odredenog pojedinca ili pravnog lica, kako je to definisano odredbom l. 6. ZUS-a.
Iz obrazloenja:
Sud je u pobijanom rjeenju zauzeo pravni stav da osporeni akt nije upravni akt prema definiciji
datoj u odredbi l. 6. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik RS, br.12/94), jer da nije donesen
u vrenju javnih ovlatenja, a ni u upravnoj stvari. Istakao je da ga je donio nadleni organ
preduzea koje je organizirano kao akcionarsko drutvo, pa da kao takvo nema javno ovlatenje
za postupanje u upravnoj stvari, jer da mu ono nije dato zakonom, a ni odlukom Skuptine grada
utemeljene na zakonu... Za pokretanje upravnog spora protiv jednog akta, nije odluno da li je
taj akt donesen od strane subjekta koji je u dravnom, privatnom ili mjeovitom vlasnitvu.
Odluno je da li se radi o takvom aktu koji je donijet u kakvoj upravnoj stvari, a kojim se rjeava
o izvjesnom pravu ili obavezi odredenog pojedinca ili pravnog lica, kako je to definisano odredbom
l. 6. ZUS-a. Akt koji je tubom osporen, je po miljenju ovog suda donijet u upravnoj stvari jer
je njime rijeeno o izvjesnom pravu, odnosno obavezi, konkretno o obavezi plaanja telefonskog
rauna iju visinu je tuilja osporila.
Tano je da na izriit nain zakonom nisu povjerena javna ovlatenja tuenom, kao nedravnom
subjektu, to moe stvoriti nedoumice u pogledu vrenja upravnih javnih ovlatenja. Medutim,
tumaenjem odredaba Zakona o javnim slubama, Zakona o PTT uslugama, optim uslovima
za vrenje PTT usluga, proizlazi da su ta ovlatenja data tuenom. Ovo proizlazi iz injenice da
je tim aktima propisan postupak u pogledu odluivanja po zahtjevu za reklamaciju telefonskih
rauna, nain odluivanja, rokovi te organi za postupanje po zahtjevu. To dalje znai, da tueni,
u provodenju tog postupka, neposredno primjenjujui propise rjeava o izvjesnom pravu ili
obavezi korisnika telefonskog rauna, potvrdujui ili registrujui odredene podatke u pogledu
ispravnosti telefonskog aparata, telefonskih linija i NF parica, te utvrdujui postojanje administrativno-raunske greke i s tim u vezi da li je izvren pravilan obraun rauna po vaeem
cjenovniku. Njegov organ - Prvostepena komisija donosi odluku protiv koje je mogue izjaviti
prigovor u roku od 8 dana od dana dostavljanja odluke Drugostepenoj komisiji preduzea. Prema
tome, akt koji je tubom osporen je upravni akt i protiv istog se moe voditi upravni spor, u
kojem se mora ispitati da li je taj akt, po onome to je njime rijeeno, zakonit.
(Vrhovni sud RS, Uvl:117/04 od 08.12.2005)
115
Modul 4
2. Upravni akti protiv kojih se ne moe voditi upravni spor

Naelno je usvojena prema ZUS-u opa, generalna klauzula, da je upravni spor redovan oblik
sudske kontrole zakonitosti svih upravnih akata, odnosno da se upravni spor moe voditi protiv
svakog upravnog akta. Medutim, prema pravilima koja su propisana ZUS-om, utvrdena je i
negativna enumeracija akata za tri sluaja, u kojima se ne moe voditi upravni spor. Upravni
spor se ne moe voditi:
a. protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora:
U ovom sluaju je bitno da je odredenim zakonom osigurana sudska zatita izvan upravnog
spora. Dakle, sudska kontrola zakonitosti upravnog akta uvijek je osigurana i ostvaruje se u
upravnom sporu, osim, ako je zakonom propisano da je protiv konanog upravnog akta
osigurana sudska zatita izvan upravnog spora. Uglavnom, to su sluajevi kada je po prirodi
spora primjerenije da se npr. u parninom postupku rasprave i rijee sporni odnosi;
b. protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izriitoj odredbi zakona ne moe voditi
upravni spor:
To su sluajevi koji su takoder propisani posebnim zakonima kao npr. l. 34. st. 3. ZUP-a FBiH
kojim je propisano da stranka protiv rjeenja o sukobu nadlenosti ne moe izjaviti posebnu
albu niti voditi upravni spor i sl.;
c. u stvarima o kojima neposredno, na osnovu ustavnih ovlatenja, odluuju i to u BiH
Parlamentarna skuptina BiH ili Predsjednitvo BiH, u FBiH domovi Parlamenta FBiH ili
predsjednik FBiH i jedan od potpredsjednika FBiH, odnosno zakonodavno tijelo kantona, u
RS Narodna Skuptina RS, predsjednik RS ili jedan od potpredsjednika RS, a u BDBiH u
stvarima o kojima neposredno na osnovu statutarnih ovlatenja odluuje Skuptina BDBiH:
To su najee akti u pojedinanim stvarima, koji su vise politiko-pravne prirode, a odnose
se npr. na akte o izboru, imenovanju, postavljenju ili razrjeenju, na akte o davanju pomilovanja
i sl. U ovim sluajevima bitno je da se radi o ustavnim (za BDBiH statutarnim) rjeenjima, kao
pravnom osnovu za donoenje ovih akata, a ne drugih propisa. Dakle, upravni spor ne bi bio
iskljuen protiv upravnih akata, kojim bi navedeni organi rjeavali u upravnoj stvari, na
temelju zakona ili drugih propisa.
Ipak, u stvarima navedenim u ta. b. i c. moe se voditi upravni spor kad nadleni organ pri
donoenju upravnog akta prekorai granice svoje nadlenosti ili upravni akt ne donese
neposredno na osnovu ustavnih ovlatenja.
Akt nadleenog organa kojim su imenovani lanovi upravnog odbora u pravom licu ne
predstavlja upravni akt, pa se protiv takvog akta ne moe voditi upravni spor.
116
Iz obrazloenja:
Odredbama l. 9. Zakona o upravnim sporovima (Sl. novine FBiH, br. 2/98. i 8/00) upravni
spor se moe voditi samo protiv upravnog akta, a upravni akt u smislu ovog Zakona jeste akt
kojim nadleeni organ iz l. 4. istog Zakona rjeava po izvjesnom pravu ili obavezi gradanina ili
pravnog lica o nekoj upravnoj stvari. Akt tuenog o imenovanju lanova upravnog odbora Livno
trans DOO iako je dat u formi rjeenja i donio ga je organ uprave na osnovu l. 6. i 8. Uredbe o
odredivanju vlasnika i upravljanja drutvenim kapitalaom u preduzeima i drugim pravnim
osobama (Narodne novine Hercegbosanske upanije, br. 8/98) nije upravn akt, jer istim nije
rjeavano o iznesnom pravu ili obavezi gradanina ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari. Naime,
imenovanje lanova upravnog odbora preduzea u svim sluajevima vre organi koji su propisima
ovlateni da ih imenuju rukovodei se naelom cjelishodnosti, neovisno o kakvim preduzeima
se radi, pa ti akti o imenovanjima (odluke, rjeenja ili sl.), nisu upravni akt u smislu citiranih
odredbi Zakona o upravnim sporovima jer se ne radi o upravnoj stvari, kao jednom od bitnih
sadrajnih elemenata upravnog akta, pa se protiv takvih akta ne moe dobiti upravni spor.
(Vrhovni sud FBiH, U-229/00 od 28.02.2005.godine).
Rjeenje Kantonalne i Federalne komisije za implementaciju l. 143. Zakona o radu nisu

upravni akti, pa se protiv njih ne moe podnijeti tuba u upravnom sporu. Naprotiv, tim rjeenjima se odluuje o radnopravnom statusu zaposlenika na ekanju i njihovim pravima iz tog statusa, pa se njihovo preispitivanje moe vrtiti samo pred mjesno nadlenim opinskim sudom,
bilo po tubi zaposlenika ili poslodavca.
(Kantonalni sud u Travniku, U-193/05, od 27.09.2005).
I. Akt naelnika opine kojim se odluuje o raspolaganju sredstvima opine koja slue za
nakande zaposlenika ne smatra se upravnim aktom u smislu Zakona o upravnim sporovima
protiv kojeg se moe pokrenuti upravni spor.
II. Da bi se neki akt smatrao upravnim aktom, takav akt mora biti donesen u okviru
javnopravnih ovlatenja organa koji je donio akt i to u upravnopravnom, a ne gradanskom
(radnopravnom) odnosu, jer u protivnom predstavlja samo akt raspolaganja.
III. Karakater osporenog akta, koji je jasno definiran zakonom, ne moe se mijenjati voljom
ili pogrenom uputom tuenog o mogunosti pokretanja upravog spora.
117
Modul 4
Iz obrazloenja:
Medutim, osporeni akt tuenog ne predstavlja upravni akt, u smislu odredba l. 8. st. 2.
Zakona o upravnim sporovima (Sl. novine FBiH, br. 9/05), kojim je propisano da upravni akt u
smislu tog Zakona predstavlja akt kojim nadleno tijelo rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi
pojedinca ili pravne osobe u nekoj upravnoj stvari. Da bi se neki predmet mogao smatrati upravnom
stvari, neophodno je da postupak koji vodi organ uprave ima za predmet upravnopravni odnos
i da organ koji odluuje rjeava stvar iz osnova javnog ovlatenja. Kako je u konkretnom sluaju
oigledno da se u predmetnoj stvari ne radi o upravno-pravnom, nego gradanskom (radnopravnom) odnosu, te kako u konketnom sluaju predmet odluivanja ne spada u podruje
djelovanja tuenog u okviru javnopravnih ovlatenja, to se moe osnovano zakljuiti da se u ovoj
pravnoj stvari ne radi o upravnoj stvari, a samom tim ni o upravnom aktu zbog ega se ni akt
kojim je o zahtjevu tuiteljice odluivano ne moe smatrati upravnim, nego tzv. aktom raspolaganja,
odnosno aktom u kome su prvostepeni i drugostepni organ odluivali o raspolaganju sredstvima
tuenog, koja slue za naknade zaposlenih kod tuenog. Na ovakvu ocjenu predmetnog akta nije
od uticaja ni oigledno pogrena uputa koja je tuiteljici data od strane tuenog u osporenom
rjeenju kojim se ista upuuje na pokretanje upravnog spora, jer se karakter osporenog akta, koji
je jasno definiran Zakonom, ne moe mijenjati voljom ili pogrenim uputama tuenog.
(Kantonalni sud u Tuzli, U-515/05 od 26.09.2005)
Rjeenje policijske uprave o upuivanju na zdravstveni pregled vlasnika oruja, nije

upravni akt.
(Upravni sud Republike Hrvatske, Us-10559/99 od 12. 6. 2002)
Opomena Porezne uprave poreznom duniku zbog plaanja odredenog iznosa duga nije
upravni akt.
(Upravni sud Republike Hrvatske, Us-3961/99, od 31. 10. 2000)
O pravu na isplatu jubilarne nagrade, naknade za prekovremeni rad i razlike putnih trokova
djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, ne odluuje se u upravnom postupku.
Obavijest o neprihvaanju zahtjeva stranke za ukidanje ili mijenjanje pravomonog rjeenja,

ak i kad je donesena u obliku rjeenja, ne smatra se upravnim aktom.
Rjeenje o rasporedu na radno mjesto u javnoj slubi nije upravni akt.

(Upravni sud Republike Hrvatske, Us-8122/01 od 20. 09. 2001)
118
3. Predmet upravnog spora - nedonoenje upravnog akta

Kako je to ve i ukazano, upravni spor moe se voditi samo protiv konanog upravnog akta.
Medutim, stranka moe pokrenuti upravni spor i u sluaju tzv. utanja administracije, kad
nadleni organ nije u roku donio upravni akt, jer se i tada radi o zatiti prava tuioca. U takvom
sluaju tuba se ne podnosi protiv upravnog akta, jer on nije ni donesen, ve zbog toga to takav
akt nije donesen u roku odredenim zakonom, pa je zakonska pretpostavka da je odbijen zahtjev
stranke, odnosno alba. Takav upravni spor i nastaje zbog uskraivanja prava stranci da od
nadlenog organa u propisanom roku po podnijetom zahtjevu dobije odgovarajui upravni akt
- pozitivan ili negativan, a na to stranka ima pravo. Do ove situacije moe doi u slijedeim
sluajevima:
a. nerjeavanja albe izjavljene protiv prvostepenog rjeenja
Drugostepeni organ je duan, prema pravilima ZUP-a, rjeenje po albi stranke na prvostepeno
rjeenje donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku 30 dana (u RS dva mjeseca)
od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreden krai rok, u protivnom smatra
se da je alba odbijena i stranka moe, prema pravilima koja su propisana ZUS-om, pokrenuti
upravni spor. To je zakonska presumpcija kojom se i omoguava da stranka sudom moe
ostvariti svoja prava;
b. nedonoenja prvostepenog rjeenja protiv kojeg alba nije dozvoljena
Kad protiv prvostepenog rjeenja alba zakonom nije dozvoljena, to rjeenje je u upravnom
postupku konano, i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor, osim u sluajevima u
kojima se, prema pravilima propisanim u ZUS-u, ne moe voditi upravni spor. Ako po
zahtjevu stranke nije u zakonskom roku (30 dana - u RS mjesec dana, odnosno 60 dana - u
RS dva mjeseca ili kraem roku odredenim posebnim propisom) doneseno prvostepeno
rjeenje protiv kojeg alba nije doputena, smatra se da je zahtjev stranke odbijen, i u takvom
sluaju stranka moe, ali takoder prema pravilima koja su propisana ZUS-om, pokrenuti
upravni spor;
c. nedonoenja ni prvostepenog ni drugostepenog rjeenja
Rokovi za donoenje prvostepenog rjeenja i rjeenja po albi odredeni su pravilima koja su
propisana u ZUP-u. Ako se u tim rokovima ne donese prvostepeno rjeenje stranka ima pravo
izjaviti albu, ako je doputena, drugostepenom organu, jer se smatra da je time njen zahtjev
odbijen. Ako ni po podnijetoj albi u tom sluaju drugostepeni organ u zakonskom roku ne
donese rjeenje o albi, stranka moe, ali takoder prema pravilima koja su propisana ZUS-om,
i u takvom sluaju pokrenuti upravni spor.
Medutim, u odnosu na raniji Zakon o upravnim sporovima, za pokretanje upravnog spora u
ovom sluaju, novim zakonskim rjeenjima, izmijenjeni su uslovi, ali oni nisu na jedinstven nain
uredeni. Naime, prema odredbi l. 17. st. 1. i 3. ZUS-a RS po proteku zakonskih rokova, kad
nadleni organ o zahtjevu, odnosno o albi stranke nije odluio, a drugostepeni organ ne
donese rjeenje ni u daljem roku od 15 dana (odnosno 7 dana u smislu odredbi l. 19 ZUS-a
BDBiH i l. 21. ZUS-a BiH) po ponovljenom traenju, stranka moe pokrenuti upravni spor kao
da joj je alba odbijena. Prema odredbama l. 20. st. 1. i 3. ZUS-a FBiH, stranka vise nije duna
119
Modul 4
da pismeno zatrai od drugostepenog organa da u daljem roku od 7 dana donese rjeenje, kako
je to ranije morala initi, ve je duna da po proteku zakonskih rokova, kad nadleni organ o
zahtjevu, odnosno o albi stranke nije odluio, da se prethodno pismeno obrati nadlenoj upravnoj
inspekciji, da ona u roku od 30 dana intervenie kod nadlenog organa da donese rjeenje. Ako
inspekcija ne postupi u tom roku, ili drugostepeni organ ne donese rjeenje po albi, odnosno ako
se ne donese prvostepeno rjeenje protiv kojeg alba nije doputena, ni po zahtjevu upravne
inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba
odbijena.
Ipak, moe se rei, da za pokretanje upravnog spora u sluaju tzv. utanja administracije u
svakom pojedinom sluaju moraju biti kumulativno ispunjeni navedeni uslovi, u protivnom sud
e tubu kao prijevremenu odbaciti.
Sudska praksa:
Odluka Federalne komisije za implementaciju l. 143. Zakona o radu nije donesena u
upravnom postupku i nema karakter upravnog akta, pa se zbog nedonoenja zakljuka o dozvoli
njenog izvrenja od strane oba upravna organa, po zahtjevu stranke koja je traila donoenje
takvog zakljuka, ne moe iz tog razloga pokrenuti i voditi upravni spor, nego njenu tubu treba
odbaciti.
Iz obrazloenja:
Odluke Komisije za implementaciju l. 143. Zakona o radu, donose se u postupku propisanom
po tom zakonu, a te komisije nisu organi koje ima u vidu l. 4. ZUS-a, niti je postupak koji
provode po propisima o radnim odnosima upravni postupak. Administrativno izvrenje
rjeenja moe se zahtijevati i ostvariti samo ako su doneseni u upravnom postupku to proizilazi
iz l. 267. st. 1, 269, 272. i drugih odredaba Zakona o upravnom postupku. Kako rjeenja pomenute
Komisije nisu donesena u upravnom postupku, ne moe se ni zahtijevati njihovo izvrenje u
smislu odredaba l. 267. do 290. Zakona o upravnom postupku sve i kad bi imale snagu izvrne
isprave. Stoga i kad se radi o upravnom sporu zbog nedonoenja rjeenja po zahtjevu ili albi ili
iz oba ova razloga u smislu lanova 11. i 22. Zakona o upravnim sporovima, takav spor se moe
pokrenuti i voditi samo ako se radi o nedonoenju upravnog akta kojim se rjeava o upravnoj
stvari i koji ispunjava i ostale uslove propisane l. 9. st. 2. Zakona o upravnim sporovima, a ne
i u sluaju nedonoenja akta u nekoj drugoj stvari koja nije upravna i u kojoj se ne rjeava u
upravnom postupku, kao to je to sluaj u ovom predmetu.
(Vrhovni sud FBiH, U-449/04 od 10.05.2006)
120
4. Imovinskopravni zahtjevi u upravnom sporu

Iako se u upravnom sporu cijeni zakonitost konanog upravnog akta, to je pravilo, ipak i
imovinskopravni zahtjevi mogu biti predmet u upravnom sporu. Naime, u upravnom sporu,
prema pravilima koja su propisana ZUS-om, moe se traiti i povrat oduzetih stvari, kao i
naknada tete koja je tuiocu nanesena izvrenjem upravnog akta koji se osporava. To u sutini
predstavlja i ekonomino i svrsishodno rjeenje. Medutim, takav zahtjev se moe postaviti uz
slijedee uslove:
a. tuilac mora prvo osporavati zakonitost upravnog akta koji je predmet upravnog
spora i staviti zahtjev za povrat oduzetih stvari, odnosno za naknadu nanesene tete
izvrenjem upravnog akta koji se osporava, za koji tuilac smatra da je nezakonit;
b. da je upravni akt izvren prije pokretanja i okonanja upravnog spora;
c. da su njegovim izvrenjem tuiocu oduzete odredene stvari ili nanesena teta.
O imovinsko pravnom zahtjevu sud moe odluivati samo ako utvrdi da je upravni akt nezakonit
i zbog toga ga poniti, i ako ima valjane dokaze na osnovu kojih moe odluiti o takvom zahtjevu.
Ako se nisu u konkretnom sluaju stekli ti uslovi, tuilac e se uputiti da svoja prava ostvari u
gradanskoj parnici.
121
Modul 4
NADLENI UPRAVNI ORGANI

1. Pojam organa po ZUS-u
U upravnim stvarima, prije svega rjeavaju organi uprave i druge institucije koje ine upravu
na nivou BiH, entiteta BiH, Brko Distrikta BiH, kao i one koje ine kantonalnu, gradsku i
opinsku upravu. Oni su glavni nosioci upravne djelatnosti u neposrednom provodenju zakona
i drugih propisa, na osnovu kojih i rjeavaju u upravnim stvarima o pravima i obavezama
gradana, kao i pravnih i drugih lica. Stoga se pod organom, u smislu ZUS-a, podrazumijevaju
prije svega navedeni organi uprave i upravne ustanove, ali to su i institucije koje imaju javna
ovlatenja kad u vrenju javnih ovlatenja rjeavaju u upravnim stvarima.
2. Organi uprave i institucije s javnim ovlatenjima

Kad je rije o organima uprave i upravnim ustanovama, njihovo osnivanje, organizacija i
djelokrug uredeno je zakonima o upravi i zakonima o ministarstvima i drugim tijelima uprave,
a za jedinice lokalne samouprave, u odnosu na nivoe drutveno-politikog organiziranja u BiH,
i propisima o lokalnoj samoupravi i propisima o organizaciji lokalne uprave.
U vezi s vrstom i organizacijom organa uprave treba imati u vidu da se iz ustavnog uredenja
BiH uspostavljenog Ustavom BiH moe uoiti i sva sloenost strukture dravne vlasti u BiH,
tako da se to odraava na izuzetnu sloenost i u organiziranju izvrno-upravne vlasti, odnosno
organizaciju organa uprave.
Organi uprave izvravaju zakone i druge propise njihovim neposrednim primjenjivanjem,
rjeavanjem upravnih stvari u upravnom postupku. Organi uprave su ministarstva, uprave i
upravne ustanove - organizacije. Uprave i upravne ustanove - organizacije mogu se osnivati kao
samostalne upravne organizacije i kao upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravne
organizacije osnivaju se u obliku zavoda, sekretarijata, agencija, fondova ili direkcije. Upravna
organizacija, ako nije u sastavu ministarstva, ima svojstvo pravnog lica. Poslove organa dravne
uprave obavljaju i jedinice lokalne samouprave u dijelu u kojem su im u tome zakonom prenijeta
javna ovlatenja, a u skladu s propisima o lokalnoj samoupravi, obavljanje tih poslova i poslova
iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave vre opinske, odnosno gradske slube.
Iako u upravnim stvarima, prije svega u okviru svog djelokruga rjeavaju organi uprave, u
upravnim stvarima rjeavaju institucije koje imaju javna ovlatenja. To su javne ustanove, javne
korporacije, javna preduzea, privredna drutva i druga pravna lica kojim su zakonom ili propisom
gradskog ili opinskog vijea povjerena javna ovlatenja u rjeavanju odredene upravne stvari u
okviru svoje djelatnosti. U ovim sluajevima se radi o rjeavanju u upravnim stvarima na osnovu
javnog ovlatenja u mnogim oblastima, kao to se to odnosi na prava iz oblasti penzijskoinvalidskog osiguranja, zdravstva, socijalne zatite, zapoljavanja, obavljanja komunalnih
djelatnosti i dr.
122
NADLENOST ZA RJEAVANJE UPRAVNIH SPOROVA

Nadlenost se moe definirati kao pravo i dunost suda da rijei spor ili preduzme odgovarajuu
procesnu radnju. To je u objektivnom smislu djelokrug poslova koje sud vri u obavljanju svoje
funkcije, a u subjektivnom smislu to je zakonom utvrdeno pravo i dunost jednog suda da vri
odredenu djelatnost. U odnosu na stranke, nadlenost je pravo i obaveza stranke da se za rjeavanje
spora obrate odredenom sudu i da prihvate sudenje tog suda.
1. Stvarna nadlenost
Pravila o stvarnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova izmedu razliitih vrsta sudova
domaeg sudskog sistema kao i izmedu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste sudova.
O stvarnoj nadlenosti suda odredbom l. 17. st. 1. ZPP-a izriito je propisano:
Svaki sud tokom cijelog postupka po sluzbenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost.
Po tubama protiv konanih upravnih akata institucija BiH, prema ZUS-u BiH (l. 5) upravne
sporove rjeava Upravno odjeljenje Suda BiH.
Prema ZUS-u FBiH (l. 5) upravne sporove rjeava kantonalni sud prema sjeditu prvostepenog
organa, odnosno njegove organizacione jedinice.
Prema ZUS-u RS (l. 5) upravne sporove rjeava okruni sud prema sjeditu prvostepenog
organa, odnosno njegove organizacione jedinice, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije
odredeno.
Prema ZUS-u BDBiH (l. 5) upravne sporove rjeava Osnovni sud Brko Distrikta BiH.
Sudska praksa:
Stvarna nadlenost Suda BiH, koja je utvrdena zakonima BiH, ne moe se odredivati, mijenjati,
proirivati niti smanjivati ni odlukama Ustavnog suda BiH, pa ni odlukom Komisije za ljudska
prava pri Ustavnom sudu BiH.
Iz obrazloenja:
Naime, lanom 74. Pravila Ustavnog suda BiH (Sl. glasnik BiH, br. 60/05) propisano je da
su odluke Ustavnog suda BiH konane i obavezne za sva tijela vlasti i da su sva tijela vlasti duna
da provode odluke Ustavnog suda BiH, ali samo u okviru svojih nadlenosti utvrdenih Ustavom
i zakonima BiH. To znai da se stvarna nadlenost ovog suda koja je utvrdena zakonima BiH, ne
moe se odredivati, mijenjati , proirivati niti smanjivati ni odlukama Ustavnog suda BiH, pa ni
odlukom Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH.
(Sud Bosne i Hercegovine, U-442/06 od 24.07.2006)
123
Modul 4
2. Mjesna nadlenost
Mjesna nadlenost je nadlenost suda prema odredenom teritoriju, a koji je u odnosu na vrstu
i rang stvarno nadlean za postupanje po podnijetoj tubi, i ona moe biti opa, izberiva i iskljuiva.
Mjesna nadlenost za rjeavanje upravnih sporova, zakonima o upravnim sporovima koji su
u primjeni na podruju BiH, propisana je prema sjeditu prvostepenog organa, odnosno
njegove organizacione jedinice. Shodno odredbi l. 19. st. 2. ZPP-a, sud po slubenoj dunosti o
mjesnoj nadlenosti moe odluiti najkasnije do podnoenja odgovora na tubu. To istovremeno
znai da stranka moe istai prigovor mjesne nenadlenosti suda za rjeavanje upravnog spora
najkasnije u odgovoru na tubu. Medutim, kako se radi o iskluivoj nadlenosti, to je u
rjeavanju upravnih sporova iskljuena mogunost sporazuma stranaka o mjesnoj nadlenosti u
smislu odredbi l. 52. ZPP-a.
3. Sukob nadlenosti
Sud je duan u rjeavanju upravnih sporova, po slubenoj dunosti, paziti na svoju nadlenost,
jer samo nadleni sud moe rjeavati upravni spor. Ako dode do sukoba nadlenosti izmedu
sudova u rjeavanju upravnih sporova, bilo pozitivnih ili negativnih, te sukobe u FBiH izmedu
kantonalnih sudova rjeava Vrhovni sud FBiH, a u RS izmedu redovnih sudova sukobe nadlenosti
rjeava Vrhovni sud RS, ako zakonom nije drugaije odredeno.
Iz sudske prakse:
Za rjeavanje sukoba nadlenosti izmedu suda s podruja FBiH i suda s podruja RS u predmetu zahtjeva tuioca za izvrenje presude Vieg suda u Banjoj Luci, kojim je poniten upravni
akt, a u izvrenju presude nije donesen novi, nadlean je Sud Bosne i Hrcegovine.
Iz obrazloenja:
Zahtjevom od 20.08.1992. godine i 8.10.2001. godine tuilac je od Okrunog suda u Banjoj
Luci i Zupanijskog suda u Livnu zatraio izvrenje presude Vieg suda u Banjoj Luci br.:
U-168/91, od 21.05.1992. godine, kojim je uvaena tuba tuioca podnesena protiv akta br.: 06/7126-3/91 od 31.08.1991. godine, tuenog Izvrnog odbora Skuptine optine Glamo i navedeni
osporeni akt poniten iz razloga, kako to proizilazi iz obrazloenja navedene presude, to je osporeni akt nezakonit i nepravilan, pa je tuenom organu naloeno da u ponovnom postupku odlui
o albi tuioca, koju je podnio protiv prvostepenog rjeenja Opinskog sekretarijata za poslove
uprave Glamo br.: 06/7126-3/91, od 27.05.1991. godine, a kojim je odlueno da tuiocu
prestaje radni odnos na radnom mjestu matiara u Opinskom sekretarijatu za poslove uprave
Opine Glamo, s pravom na penziju u smislu Zakona o dravnoj upravi. Okruni sud u Banjoj
Luci svojim rjeenjem br.: U-168/91 od 5.07.2000. godine oglasio se stvarno nenadlenim za
rjeavanje o zahtjevu tuioca za izvrenje navedene presude i predmet dostavio Zupanijskom
124
sudu u Livnu na nadleni postupak. Kantonalni/Zupanijski sud u Livnu dopisom br. U- 7/01 od
03.12.2003. godine dostavio je ovom sudu predmet radi rjeavanja sukoba nadlenosti, jer i taj
sud smatra da nije nadlean za rjeavanje o zahtjevu tuioca. Rjeavajui o sukobu nadlenosti
izmedu navedenih entitetskih sudova ovaj sud je primjenom odredbe l. 14. st. 2. ta. c. Zakona
o sudu Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br. 29/00, 16/02, 15/02, 24/02, 3/03. i 37/03), odluio
kao u dispozitivu rjeenja iz slijedeih razloga: U cilju ispunjenja obaveza utvrdenih u l. II. 2,3,4.
i 6. i l. III. 1.c) Ustava Bosne i Hercegovine, a u vezi pravne pomoi u gradanskim, krivinim i
upravnim stvarima izmedu entiteta Bosne i Hercegovine, 20.05.1998 godine potpisivanjem od
strane ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske zakljuen je Memorandum o razumijevanju o reguliranju poslova pravne pomoi izmedu institucija FBiH i RS
(Sl. novine FBiH, br. 25/98). Takom V. navedenog Memoranduma regulirano je pitanje
razmjene sudskih i upravnih spisa, pa su se entiteti obavezali da e izvriti razmjenu spisa i to zavrene sudske i upravne spise dostaviti sudovima drugog entiteta (pravosnano okonane predmete
i predmete u kojima su odluke ponitene). Slijedi, dakle, da je, u smislu navedenog Memoranduma
o razumijevanju, u konkretnom sluaju predmet tuioca sa zahtjevom za izvrenje navedene
presude, u okviru ugovorene razmjene, trebalo ustupiti na odluivanje Zupanijskom/Kantonalnom
sudu u Livnu, jer se organi uprave, koji su odluivali u ovoj upravnoj stvari, nalaze na podruju
FBiH, odnosno navedenog kantonalnog suda, a radi se o predmetu u kojem je odluka ponitena.
Iz navedenih razloga Zupanijski/Kantonalni sud u Livnu nadlean je da rjeava o zahtjevu tuioca
za izvrenje presude Vieg suda u Banjoj Luci br.: U-168/91, od 21.05.1992. godine, jer se radi o
zahtjevu stranke za izvrenje presude, kojom je poniten upravni akt, koji je podnesen u smislu
l. 63. Zakona o upravnim sporovima - Sl. glasnik RS, br. 12/94, odnosno l. 66. Zakona o upravnim
sporovima - Sl. novine FBiH, br. 2/98 i 48/99. Zahtjev je tuilac podnio iz razloga to nadleni
organ Opine Glamo, koji se nalazi na podruju FBiH, nije donio novi upravni akt u izvrenju
presude suda a kojom je raniji upravni akt tog organa poniten.
(Sud Bosne i Hercegovine, Ur-17/03 od 19.12.2003)
Razlozi za delegiranje drugog drugostepenog suda moraju biti iznimnog znaaja, jer samo
takvi opravdavaju odstupanje od Ustavom FBiH razgraniene teritorijalne nadlenosti sudova u
kantonalnom uredenju sudske vlasti u FBiH.
(Vrhovni sud FBiH, R-15/00 od 27.03.2000)
125
Modul 4
4. Delegacija mjesne nadlenosti

Delegacija sudova u upravnom postupku nije posebno uredena odredbama ZUS-a. Delegacija
je mogua samo izmedu sudova iste vrste i iste stvarne nadlenosti. Pri tom se moe delegirati
samo mjesna nadlenost, budui da se stvarna nadlenost ne moe prenositi ni po kom osnovu.
Delegacija je mogua i u upravnim sporovima. Shodnom primjenom odgovarajuih odredbi
ZPP-a o delegaciji odluuje, i to u FBiH o delegaciji izmedu kantonalnih sudova Vrhovni sud
FBiH, a u RS izmedu okrunih sudova Vrhovni sud RS.
Primjer:
a. Nuna delegacija (l. 49. ZPP-a )
Kad mjesno nadlean sud nije u mogunosti da postupa u konkretnom predmetu zbog
izuzea sudija, vii sud e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud s
njegova podruja;
b. Svrsishodna delegacija (l. 50. ZPP-a)
Ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje opravdani razlozi,
nadleni vii sud moe se na prijedlog stranke ili nadlenog suda odrediti da u pojedinom
predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud s njegova podruja. To su sluajevi kad nije
svrsishodno da u pojedinanom predmetu sudi mjesno nadleni sud po zakonu (ako je sudija
stranka u postupku i sl.).
126
POKRETANJE UPRAVNOG SPORA

1. Kad se moe pokrenuti upravni spor
U upravnim sporovima vrijedi tzv. stranaka maksima po kojoj se upravni spor pokree
tubom aktivno legitimiranog lica.
Upravni spor mogue je pokrenuti samo protiv konanog upravnog akta. To je najee
upravni akt donijet u postupku po albi u drugostepenom upravnom postupku. Ali upravni spor
moe se pokrenuti i protiv upravnog akta donijetog u prvostepenom postupku, ako se u
upravnom postupku protiv takvog akta ne moe izjaviti alba. Medutim, upravni spor se moe
pokrenuti i kad nema upravnog akta, odnosno u sluaju utanja administracije, kad nadleni
organ povodom zahtjeva stranke u prvostepenom postupku, kao i albe u drugom stepenu, ne
donese odgovarajui upravni akt.
Ukoliko Frizerski salon Zinda G. nije upisan u sudski registar i nema svojstvo pravnog lica,
on ne moe biti stranka u postupku, ve to u kontretnoj parnici moe biti samo njen vlasnik T.Z.
kao fizika osoba, dok je Frizerski salon samo ime pod kojim obrt posluje.
(Kantonalni sud Tuzla, P-72/05 od 14.10.2005)
U jednostranakim upravnim stvarima u kojima uestvuje dva ili vise lica u svojstvu stranke
s identinim interesima, svaka od tih stranaka ima samostalan pravni poloaj u upravnom
postupku i upravnom sporu, a upravni spor moe pokrenuti samo ona koja je prethodno
koristila albu na prvostepeno rjeenje.
(Vrhovni sud FBiH, U-49/98 od 25. 09. 2000).
2. Stranke u upravnom sporu

2.1. Pojam stranke u upravnom sporu
Upravni spor, kao i svaki spor, pretpostavlja suprotne strane, tuioca i tuenog, koji su, pored
nadlenog suda, obavezni uesnici u upravnom sporu. Stranka je institut procesnog karaktera.
Medutim, kad je rije o tome ko moe biti stranka, odnosno imati svojstvo stranke u upravnom
sporu, valja imati u vidu specifinosti koje su u vezi s tim odredene pravnim pravilima kojim je
ureden upravni postupak. Prije svega, odredbama ZUP-a propisane su opte odredbe ko moe
biti stranka u upravnom postupku, kao i odredbe o procesnoj sposobnosti stranke.
Stranka u upravnom sporu je onaj subjekat po ijem zahtjevu je pokrenut upravni postupak
(aktivna stranka), ili protiv koga se vodi postupak (pasivna stranka) ili ko radi zatite svojih prava
ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u upravnom postupku (uzgredna stranka, ili zainteresirano lice ili intervenijent, ili tree lice). Sva ta lica imaju tzv. stranaku sposobnost, koja
odgovara pravnoj sposobnosti, a koja znai da odredeno lice moe biti nosilac vlastitih prava i
obaveza. Stranaku sposobnost imaju sva fizika i pravna lica, a sa svim pravima stranke u
127
Modul 4
upravnom postupku mogu uestvovati i dravni organi, poslovna jedinica preduzea, naselja,
grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica, ali pod uslovom da mogu biti nosioci prava
i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. Prava i dunost stranke u upravnom
postupku imaju i ombudsman, nadleni tuilac i pravobranilac. Dok je procesna sposobnost,
sposobnost za samostalno preduzimanje procesnih radnji u postupku, i procesnu sposobnost
ima samo stranka koja je poslovno sposobna. To su punoljetna fizika lica, a procesno nesposobne
stranke (maloljetna lica i pravna lica) zastupaju i umjesto njih radnje u postupku obavljaju
njihovi zakonski zastupnici.
U skladu s ovim opim pravilima propisanim ZUS-om, prema materijalnim propisima po
kojim se rjeava upravna stvar, a kojima su utvrdena odredena prava ili neke obaveze ili pravni
interes, u svakoj konkretnoj upravnoj stvari se i odreduje ko je stranka u postupku. Dakle, svako
ko ima svojstvo stranke u upravnom postupku moe pokrenuti upravni spor, ako smatra da mu
je konanim upravnim aktom povrijedeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na
zakonu. Medutim, stranka u upravnom postupku, pa prema tome ni u upravnom sporu, ne moe
biti organ uprave donosilac upravnog akta, jer upravnim aktom koji se osporava u upravnom
sporu nije rjeavano o kakvom njegovom pravu, obavezi ili neposrednom pravnom interesu
zasnovanom na zakonu.
Sudska praksa:
Tueni organ kao donosilac upravnog akta i ne moe imati svojstvo stranke u upravnom
sporu budui da nije nosilac prava i obaveza o kojima je odlueno upravnim aktom saglasno l. 2.
st. 2. Zakona o upravnim sporovima, pa samim tim ne moe ni izjaviti albu protiv prvostepene
presude, te je njegovu albu valjalo odbaciti kao izjavljenu od neovlatene osobe.
Iz obrazloenja:
U odnosu na albu tuenog izavljenju protiv presude prvostepenog suda ovaj sud je naao da
ne postoje procesno-pravne pretpostavke za njeno izjavljivanje, pa je primjenom odredbe l. 42.
st. 4. u vezi sa stavom 3. istog lana Zakona o upravnim sporovima odluio kao dispozitivu II
presude i istu odbacio. U konkretnom sluaju tueni je kao donosilac upravnog akta podnio
albu protiv presude prvostepenog suda i ne moe imati svojstvo stranke u upravnom sporu,
budui da nije nosilac prava i obaveza o kojima je odlueno upravnim aktom saglasnim l. 2. st. 2.
Zakona o upravnim sporovima, pa samim tim ne moe ni izjaviti albu protiv prvostepene
presude, te je njegovu albu valjalo odbaciti kao izjavljenu od neovlatene osobe.
(Vrhovni sud FBiH, U-294/02 od 04.03.2004. godine)
128
2.2. Tuilac u upravnom sporu

Pravo pokretanja upravnog spora ima pojedinac-gradanin i pravna lica, te drugi subjekti koji
su stranke u donoenju upravnog akta koji je predmet upravnog spora. Osim toga, pravo pokretanja
upravnog spora imaju i zainteresirana lica, kao i odredene institucije javne vlasti i druge javne
institucije odredene zakonom. Samo ta lica i institucije imaju svojstvo tuioca u upravnom sporu,
odnosno imaju aktivnu procesnu legitimaciju za pokretanje upravnog spora.
Po pravilu tuilac je ono lice koje nije zadovoljno konanim upravnim aktom donesenim u
upravnom postupku. Najee je to pojedinac ili pravno lice po ijoj albi je doneseno drugostepeno
rjeenje, s kojim je to lice nezadovoljno. Dakle, kako prema ulozi u upravnom postupku stranka
moe biti aktivna, pasivna i uzgredna, svaka od tih stranaka, ako smatra da joj je upravnim aktom
povrijedeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, moe pokrenuti upravni
spor. Pravo pokretanja upravnog spora ima pojedinac ili pravno lice, ako smatra da mu je upravnim
aktom povrijedeno neko pravo ili pravni ineres. Za samo pokretanje upravnog spora dovoljno je
da stranka smatra da joj je upravnim aktom povrijedeno neko pravo ili pravni interes.
Medutim, aktivna legitimacija za pokretanje upravnog spora, temeljem odredbi l. 2. st. 1.
ZUS-a FBiH, priznaje se i zainteresiranom licu, odnosno onom licu - pojedincu ili pravnom licu,
koje je uestvovalo u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa, i to pod
istim uslovima propisanim citiranom odredbom ZUS-a. Dakle, za pokretanje upravnog spora i
u tom sluaju dovoljno je da to lice, koje se po ZUS-u definira zainteresiranim licem, smatra da
mu je upravnim aktom povrijedeno neko pravo ili pravni interes.
Kao tuilac pojedinac u upravnom sporu moe biti svako fiziko lice koje moe biti stranka i
u upravnom postupku. To su sva fizika lica, bez obzira da li imaju poslovnu sposobnost, jer
maloljetnike i druga poslovno nesposobna lica, kao i u upravnom postupku, zastupaju njihovi
zakonski zastupnici. A tuilac kao pravno lice u upravnom sporu je pravno lice upisano u
nadleni registar pravnih lica. Brisanjem u registru pravnih lica, pravno lice gubi svojstvo stranke.
Upravni spor mogu pokrenuti i odredeni subjekti koji nemaju svojstvo pravnog lica, kao to
su organ uprave, sluba za upravu, poslovna jedinica privrednih i drugih drutava, naselje ili
grupa lica, i slino, ali pod uslovom da mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeavalo u
upravnom postupku (l. 2. st. 2. ZUS-a).
Aktivnu legitimaciju ima i nadleni pravobranilac, kao i ombudsman, i to nadleni pravobranilac, kad je upravnim aktom povrijeden zakon na tetu BiH, entiteta BiH, BDBiH, te
kantona, grada ili opine, a ombudsman, ako nade da je upravnim aktom povrijedeno ljudsko
dostojanstvo, prava i slobode garantirane ustavnim odredbama i medunarodnim konvencijama
utvrdenim ustavnim aneksima. U RS ombudsmanu nije data aktivna legitimacija.
Opinski organ uprave nadlean za poslove privrede moe prema Zakonu o rudarstvu, kao
specijalnom zakonu, pokrenuti upravni spor protiv konanog rjeenja o izdavanju odobrenja za
eksploataciju industrijskih mineralnih sirovina.
(Vrhovni sud FBiH, U-1163/99 od 28.06.2000).
129
Modul 4
Kantonalni pravobranilac nema aktivnu legitimaciju za pokretanje upravnog spora u

upravnoj stvari koja se tie stana stambene zadruge, jer zadruna imovina nije imovina opine
ili kantona koje po zakonu zastupa, nego svojina zadrugara, odnosno zadruge.
(Vrhovni sud FBiH, U-21/99 od 22. XI. 2000)
U postupku upisa dionikog drutva u registar eminenata vrijednosnih papira, koji se vodi
kod Komisije za vrijednosne papire FBiH, mali dioniari nisu aktivno legitimirani da pokreu
upravni spor protiv rjeenja o upisu drutva u registar eminenata vrijednosnih papira.
Iz obrazloenja:
Osporenim rjeenjem tueni organ je (po zahtjevu Uprave Dionikog drutva P iz O.)
rjeavao o upisu tog drutva (kao pravnog lica koje vri emisiju vrijednosnih papira) u registar
eminenata vrijednosnih papira kod Komisije... Prema naprijed navedenom proizilazi da u ovoj
pravnoj stvari kao stranka uestvuje samo pravno lice, odnosno Dioniko drutvo P iz O. i da
je protiv rjeenja Komisije samo stranka, odnosno navedeno dioniko drutvo moglo pokrenuti
upravni spor kod nadlenog suda, dok ni jednom odredbom citiranih propisa (l. 124. Zakona
o privrednim drutvima Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02. i 6/02, l. 15 Pravilnika o nainu
upisa i vodenja registra eminenata vrijednosnih papira od Komisije za vrijednosne papire FBiH
Sl. novine FBiH, br. 49/99 i l. 16. st. 2. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire Sl. novine FBiH,
br. 39/98 i 36/99), takva mogunost nije data dioniarima pravnog lica, odnosno tog drutva.
Kako je i odredbom l 2. st. Zakona o upravnim sporovima (Sl. novine FBiH, br. 2/98 i 8/00)
propisano da pravo pokretanja upravnog spora ima gradanin ili pravno lice ako smatra da muj
je upravnim aktom povrijedeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, a
odredbom l. 15. istog zakona da stranaku legitimaciju, odnosno svojstvo tuioca u upravnom
sporu imaju lica iz citiranog l. 2. pod uslovima utvrdenim u toj odredbi, to tuiocima kao malim
dioniarima navedenog drutva nedostaje stranaka legitimacija za pokretanje upravnog spora,
jer je oigledno da se osporenim aktom ne dira u njihova prava ili njihov neposredni interes
zasnovan na zakonu. Ovo pogotovo to se odluke osnivake skuptine (koje osporavaju u tubi)
mogu pobijati kod suda kod kojeg je Dioniko drutvo upisano u sudski registar.
U odnosu na ranija rjeenja entitetskim zakonima o upravnim sporovima, po novom ZUS-u,

tuilac nije vie ovlaten da pokrene upravni spor.
Aktivnu procesnu legitimaciju za pokretanje upravnog spora moe imati i stranac koji uiva
diplomatski imunitet, zatim strana drava ili medunarodna organizacija. Naime, ti subjekti mogu
biti, prema pravilima koja propisuje ZUP, stranka u upravnom postupku, pa time mogu biti
stranka i u upravnom sporu. U upravnom postupku ovi subjekti imaju poloaj odreden medunarodnim pravom, odnosno medunarodnim ugovorima, a koji su, u skladu s Ustavom BiH,
ratificirani i objavljeni. Oni ine dio unutranjeg prava i po pravnoj snazi su iznad zakona.
U tom smislu i sve slubene radnje u vezi tih subjekata obavljaju se posredstvom Ministarstva
130
vanjskih poslova BiH. Zakon o upravnim sporovima o tome ne sadri posebne odredbe, pa stoga
u vezi pravnog poloaja ovih subjekata u upravnom sporu treba na odgovarajui nain
postupiti prema odredbama ZPP-a.
Primjeri :
a. Nadlenost s medunarodnim elementom (l. 25 ZPP-a)
U pogledu nadlenosti sudova (u BiH, FBiH,RS, BDBiH) u postupcima u kojima je stranka
stranac koji uiva pravo imuniteta u BiH, strana drava ili medunarodna organizacija, vae
pravila medunarodnog prava;
b. Medunarodni ugovori:
Beka konvencija o diplomatskim odnosima,
Beka konvencija o konzularnim odnosima;
c. Medunarodni sporazumi:
Sporazum o statusu NATO-a i njegovog osoblja u BiH,
Sporazum o statusu OESS misije u BiH,
Sporazum o statusu Komisije EU u BiH,
Sporazum o statusu Komisije za ljudska prava za BiH i dr.
Osim odredbi o stranakoj sposobnosti u upravnom postupku i procesnoj sposobnosti stranke,
propisanih ZUP-om, valja imati u vidu da se materijalnim propisima u svakoj konkretnoj upravnoj
stvari propisuje i ko moe biti stranka u primjeni tih propisa u upravnom postupku. Pri tom, u
supsidijarnoj su primjeni u vezi stranake i procesne sposobnosti i odgovarajue odredbe
XI glave ZPP-a.
Primjeri:
a. Stranaka sposobnost (l. 291. ZPP-a)
Stranaka sposobnost priznata je:
svim fizikim i pravnim licima koja po materijalnim propisima mogu biti nosioci prava i
obaveza,
Stranaka sposobnost moe biti priznata:
izuzetno i oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost, ako raspolau imovinom
na koju se moe provesti izvrenje;
b. Parnina sposobnost (l. 292. st. 1. ZPP-a)
stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama vriti radnje u postupku.
131
Modul 4
2.3. Zakonski zastupnici i punomonici

Kad je rije o aktivnoj procesnoj legitimaciju za pokretanje upravnog spora, upravni spor za
stranku mogu pokrenuti i zakonski zastupnici, punomonici, privremeni zastupnici i zajedniki
predstavnici, ako smatraju da je stranci koju zastupaju konanim upravnim aktom povrijedeno
kakvo pravo ili pravni interes, budui da pravila koja propisuje ZUP koja se odnose na stranke,
shodno vae i za ta lica. Stoga i u vezi zastupanja stranke u upravnom sporu treba imati u vidu
da su u supsidijarnoj primjeni u vezi zastupanja stranke i odgovarajue odredbe XI i XII glave
ZPP-a.
Primjeri:
a. Zakonski zastupnici (l. 293. ZPP-a)
Zakonski zastupnik:
zastupa stranku koja nema parninu sposobnost,
odreduje se zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa donesenim na osnovu zakona,
na stranaku sposobnost i urednost zakonskog zastupanja sud po slubenoj dunosti pazi
tokom cijelog postupka;
b. Punomonici (l. 301. ZPP-a)
Punomonik moe biti:
advokat,
advokatsko drutvo,
zaposlenik kod slube za besplatnu pravnu pomo,
brani drug stranke,
vanbrani drug stranke,
srodnik stranke po krvi ili tazbini,
za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica.
Medutim, aktivnu legitimaciju za pokretanje upravnog spora ima, u ime svog lana i udruenje
gradana, odnosno drutvena organizacija, ali po pismenom pristanku svog lana. Za podnoenje
tube za pokretanje upravnog spora u ovom sluaju potrebno je da su ispunjeni slijedei uslovi:
da je osnivanje i rad drutvene organizacije, odnosno udruenja gradana u skladu sa
zakonom;
da prema pravilima (statutu) drutvena organizacija, odnosno udruenje gradana ima
zadatak da titi odredena prava ili interese svojih lanova;
da je pojedinac lan te organizacije, odnosno udruenja i da mu je osporenim upravnim
aktom povrijedeno neko pravo ili interes kao lanu organizacije, odnosno udruenja;
132
da drutvena organizacija, odnosno udruenje ima pismenu saglasnost svog lana da u

njegovo ime moe podnijeti tubu;
da se prava ili interesi lanova koje titi organizacija, odnosno udruenje utvrdeni
njihovim pravilima odnose i na pitanja koja su predmet upravnog spora.
To bi se prije svega odnosilo, na primjer, na organizaciju sindikata. To je interesno udruenje
zaposlenika, koje ih titi u rjeavanju socijalno-ekonomskih pitanja, njihova prava iz radnog
odnosa, pa stoga uz ispunjenje pomenutih uvjeta i moe imati aktivnu procesnu legitimaciju za
podnoenje tube u upravnom sporu. To pod navedenim uslovima mogu biti i sva udruenja
gradana koja to svojstvo imaju upisom u registar udruenja gradana kod nadlenog organa, i u
raznim oblastima, u kojima se gradani slobodno i dobrovoljno udruuju radi ostvarivanja
svojih kulturnih, prosvjetnih, umjetnikih, naunih, zdravstvenih, socijalnih, humanitarnih,
sportskih, tehnikih, profesionalnih, inovacijskih, ekolokih i drugih aktivnosti, potreba i interesa
u skladu sa zakonom. Pismeni pristanak, odnosno ovlatenje lana u ovom sluaju moe biti dato
na razne naine - u tubi, posebnom podnesku, pismenom izjavom i sl. U svakom sluaju, ono
mora biti pismeno i da podnesak sadri takvu izjavu i potpis lana koji daje to ovlatenje.
Po prijemu tube za pokretanje upravnog spora, koju u ime svog lana podnosi drutvena
organizacija ili udruenje gradana, ve u pripremnom postupku - postupku prethodnog ispitivanja
tube, sud e cijeniti postojanje procesnih pretpostavki, i u odnosu na navedene uslove u ovom
sluaju. U zavisnosti od utvrdivanja svih ovih pitanja, odnosno ocjene urednosti i potpunosti
tube u ovom sluaju, odluie se o daljnjem toku postupka.
2.4. Tueni u upravnom sporu

Tuena strana u upravnom sporu je organ iji se upravni akt osporava. To je, po pravilu,
drugostepeni organ koji je donio drugostepeno rjeenje povodom albe protiv prvostepenog
rjeenja donijetog u upravnom postupku, a moe biti i prvostepeni organ koji je donio prvostepeni
upravni akt protiv kojeg zakonom nije dozvoljena alba u upravnom postupku. U sluaju tzv.
utanja administracije tueni u upravnom sporu je onaj organ koji je bio duan donijeti
odgovarajui upravni akt. Tako npr. ako po podnijetoj albi drugostepeni organ u zakonskom
roku ne donese rjeenje o albi, tueni e biti drugostepeni organ, a ako po zahtjevu stranke nije
u zakonskom roku doneseno prvostepeno rjeenje protiv kojeg alba nije dozvoljena, tueni u
upravnom sporu e biti prvostepeni organ.
2.5. Zainteresirano lice

Prema pravnim pravilima koja su propisana zakonima o upravnim sporovima u RS, BDBiH
i FBiH, tree lice kome bi ponitaj osporenog upravnog akta neposredno bio na tetu (zainteresirano lice) ima u sporu poloaj stranke, tako da je time definicija zainteresiranog lica ostala
nepromijenjena u odnosu na ranija zakonska rjeenja. To znai da tree lice ima pravo da
uestvuje u upravnom sporu, pored tuioca i tuenog, kao trea stranka, odnosno zainteresirano
lice, radi branjenja upravnog akta tuenog, ako bi mu ponitavanje upravnog akta bilo na tetu,
jer je zbog toga i zainteresirano da se taj upravni akt ne poniti. Tako su npr. u stambenoj oblasti,
raniji nosilac stanarskog prava i lice kome je to pravo priznato u toku rata, s potpuno suprotnim
zahtjevima i interesima u sluaju kad se upravnim aktom nadlenog organa rjeava o tome kome
133
Modul 4
pripada pravo na koritenje stana. Ako stranka koja je nezadovoljna donesenim rjeenjem
pokrene upravni spor, u toj situaciji stranka kojoj je priznato pravo na koritenje stana ima interes
da se doneseno rjeenje u toj stvari ne poniti u upravnom sporu i zbog toga se ima pravo u
pokrenutom upravnom sporu pojaviti na strani tuenog organa, kao lice zainteresirano za ishod
tog spora.
Kako je u upravnom sporu i tuenom organu uglavnom stalo do toga da se osporeni upravni
akt ne poniti niti izmijeni, to odgovara i zainteresiranom licu, pa je ono u upravnom sporu
uvijek na strani tuenog. Medutim, zainteresirano lice u upravnom sporu u ovom sluaju nije
umjea, ve ima u tom sporu u svemu procesni poloaj stranke. Dakle, ima onaj procesni poloaj
koji to imaju tuilac i tueni: da mu se dostavi tuba na odgovor, da daje izjave, podnosi dokaze,
da bude pozivano na raspravu ako se odrava, da bude sasluan, i da se u svim pravima i obavezama
tretira kao stranka. Ako se zainteresiranom licu ne omogui da uestvuje u upravnom sporu,
ono moe zbog tog propusta suda podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka.
Kao tree lice, zainteresirano lice, moe biti i lice koje uope nije uestvovalo kao stranka u
upravnom postupku, a da ima interes da se osporeni upravni akt ne poniti u upravnom sporu,
ve da se tuba odbije.
Medutim, definicija zainteresiranog lica prema pravnim pravilima koja su propisana ZUS-om
FBiH je znatnije promijenjena, i to kako u odnosu na rjeenja na koja je ukazano, tako i u odnosu
na raniji ZUS. Naime, prema odredbama l. 2. novog ZUS-a FBiH zainteresirano lice je ono lice
- pojedinac ili pravno lice, koje je uestvovalo u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili
pravnih interesa. Zainteresiranom licu se priznaje aktivna legitimacija za pokretanje upravnog
spora, ako smatra da mu je upravnim aktom povrijedeno neko pravo ili neposredni lini inters
zasnovan na zakonu. Dakle, u potpunosti su mu priznata procesna prava i ovlatenja tuioca u
upravnom sporu, kako se to i propisuje odredbom l. 14. ZUS-a, ali pod slijedeim uvjetima:
da se radi o pojedincu ili pravnom licu koje je uestvovalo u upravnom postupku radi
zatite svojih prava ili pravnih interesa,
da to lice smatra da mu je upravnim aktom povrijedeno neko pravo ili pravni interes.
Zainteresirano lice, osim to ima aktivnu legitimaciju za pokretanje upravnog spora pod istim
uslovima kao pojedinac ili bilo kaje pravno lice u smislu l. 2. st. 1. i l. 14. ZUS-a, ono ima pravo,
radi zatite svojih prava i pravnih interesa, i da uestvuje u upravnom sporu koji se vodi izmedu
drugih stranaka. Osim toga, propisana je obaveza tuioca ( l. 21. st. 3. ZUS-a) da uz tubu
priloi prepis tube s prilozima i za zainteresirano lice, sud je u obavezi ( l. 27. st. 1. ZUS-a) da
prepis tube s prilozima dostavi na odgovor i zainteresiranim licima, kao da obavijesti i zainteresirana lica o datumu nejavnog rjeavanja spora, odnosno o odravanju usmene javne rasprave
i njihovom pravu da prisustvuju i uestvuju u rjeavanju spora (l. 28. st. 2. i l. 29. st. 1. ZUS-a).
Pored toga, zainteresirana lica imaju pravo da na raspravi obrazloe svoja gledita (l. 32. st. 2.
ZUS-a), da trae ponavljanje postupka upravnog spora okonanog presudom ili rjeenjem
nadlenog suda ( l. 47. st. 1. ta. 6. ZUS-a), a sud je zainteresiranim licima i u obavezi dostaviti
tubu za ponavljanje postupka (51. st. 3. ZUS-a).
Kako je stranka u upravnom postupku, a u smislu pravila koje propisuje ZUP, lice po ijem je
zahtjevu pokrenut postupak, ili protiv koga se vodi postupak, ili koje radi zastite svojih prava ili
pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku, to proizilazi da bi nova definicija zainteresiranog lica po ZUS-u, djelimino odgovarala definiciji odredenoj pravilima ZUP-a.
134
Sve ovo upuuje da se, kad je rije o zainteresiranom licu, novim rjeenjima u smislu
citiranih odredbi ZUS-a FBiH, radi o znaajnim novinama, koje e, oekivati je, doprinijeti i
efikasnosti postupka u upravnim sporovima.
Sudska praksa:
Tuilac u smislu l. 2. st. 1. Zakona o upravnim sporovima nema pravo pokretanja upravnog
spora protiv pobijanog akta jer nije uestvovao u upravnom postupku radi zatite svojih prava i
pravnih interesa kao zainteresirano lice, pa se tuba jer je podnijeta od neovlatenog lica, na
osnovu odredbe iz l. 25. st. 1. ta. 1. Zakona o upravnim sporovima odbacuje.
(Kantonalni sud u Bihau, br. U-60/04 od 16.10.2006. godine).
2.6. Umjea
Umjea je tree lice koje nije stranka u parnici, koje se ukljuuje u postupak koji tee medu
drugim strankama pridruujui se onoj u odnosu na koju ima pravni interes da ona uspije u tom
sporu. To moe biti samo ono lice koje ima pravni interes da u sporu uspije stranka kojoj se to
lice pridruilo. Uee umjeaa u parninom postupku propisano je odredbama l. 190. do 193.
ZPP-a. Medutim, ovaj pravni institut u upravnim sporovima, prema pravilima koja su propisana
ZUS-om, reguliran je restriktivnije i na drugi nain.
Naime, kad pojedinac sam pokrene upravni spor protiv upravnog akta kojim se rjeava
njegovom pravu, obavezi ili pravnom interesu, koje titi prema svojim pravilima (statutu)
drutvena organizacija, odnosno udruenje gradana iji je on lan, tada i te drutvene organizacije,
odnosno udruenja mogu, u svakom stadiju postupka, s pravima sporednog umjeaa, stupiti u
ve pokrenuti upravni spor na strani pojedinca-svog lana. U njegovu korist mogu preduzimati
sve radnje i koristiti sva pravna sredstva, ukoliko to nije u suprotnosti s njegovim izjavama i
postupcima.Takvo mijeanje se prijavljuje sudu pismenim podneskom ili izjavom ovlatenog lica
na zapisnik kod suda, koji sud dostavlja strankama u upravnom sporu (tuiocu tuenom) da o
tome daju svoje izjanjenje. I samo u ovom sluaju je propisan institut sporednog umjeaa u
upravnom sporu, i taj pojam ograniava se samo na organizaciju, odnosno udruenje koje titi
interes svog lana, a ne na bilo koje drugo pravno lice. A sporedni umjea u upravnom sporu
uope ne moe biti fiziko lice.
Sudska praksa:
Za razliku od parninog postupka u postupku upravnih sporova zakonom je restriktivno
predvidena institucija sporednog umjeaa kao treeg lica, koje pored stranaka moe uestvovati
u sporu pridruivanja jednoj od stranaka, ako ima pravni interes da stranka kojoj se pridruio
uspije u sporu. To mogu biti samo drutvene organizacije ili udruenja gradana, a koja ispunjavaju
i ostale zakonom propisne uslove. Shodnom primjenom odgovarajuih odredba koje reguliraju
135
Modul 4
parnini postupak ne moe se dozvoliti mijeanje u upravni spor, bilo kojem drugom pravnom
subjektu (pojedincu ili pravnom licu) osim drutvenoj organizaciji ili udruenju gradana, pa
njihove podneske u sporu treba odbaciti kao podnesene od neovlatenih lica.
Iz obrazloenja:
alioci nisu uestovali u upravnom postupku izvrene privatizacije dravnog kapitala u
preduzeu TDD Centar Z. pa ni postupku upisa u sudski registar u kojem su donesena rjeenja
od 04.02.2002. godine i 23.04.2002. godine kojim je konano odobren upis u sudski registar
izvrene privatizacije. Protiv osporenog rjeenja tuene od 23.04.2002. godine tubom od 10.
6.2002.godine Opina Z. je pokrenula upravni spor pa je prvostepeni sud njenu tubu odbio kao
neosnovanu, presudom br. U-93/02 od 05.09.2002. godine protiv koje tuiteljica nije izjavila albu
kao redovno pravno sredstvo, mada je bila aktivno legitimirana za izjavljivanje albe protiv
presude kao tuiteljica u upravnom sporu u smislu odredbi l. 15.u vezi sa l. 2. st. 1. Zakona o
upravnim sporovima. Zbog toga je presuda U-93/02 od 05.09.2002. godine postala pravosnana
dana 20.02.2003. godine u odnosu na stranke u sporu. albom fizikih lica, kao umjeaa na
strani tuiteljice, koja je predata prvostepenom sudu dana 10.04.2003. godine, pobija se prvostepena presuda kao nezakonita, pa se postavlja pitanje da li su oni ovlateni za izjavljivanje albe
protiv presude donesene u upravnom sporu.
Sudjelovanje umjeaa u parninom postupku kao osoba koje imaju pravni interes da u
parnici koja tee medu drugim osobama jedna od stranaka uspije, da se pridrui toj stranci,
regulirano je odredbama l. 190. do 193. Zakona o parninom postupku (Sl. novine FBiH,
br. 42/98 i 3/99). alioci u albi predlau da se navedene zakonske odredbe shodno primjene u
njihovom sluaju na osnovu l. 60. ZUS-a, kojim je propisano da e se ukoliko taj zakon ne
sadri odredbe o postupku, primjenjivati odgovarajue odredbe zakona kojim je ureden parnini
postupak. Medutim, Zakon o upravnim sporovima je regulirao pravni institut sporednih umjeaa
u upravnim sporovima odredbom l. 16. st. 2. na drugaiji i restriktivniji nain. Prema tim odredbama
kada pojedinac koji je ulanjen u nekoj drutvenoj organizaciji ili udruenju gradana koja prema
svojim pravilima (statut) ima zadatak da titi odredena prava i interes svojih lanova, sam
pokrene upravni spor protiv upravnog akta kojim se rjeava o njegovom pravu, obavezi ili pravnom
interesu koje tite navedene organizacije, odnosno udruenja, njima se priznaje pravo da stupe
u ve pokrenuti spor s pravima sporednog umjeaa na strani takvog pojedinca.
Odredba l. 16. st. 2. ZUS-a regulirala je institut sporednog umjeaa u upravnom sporu samo
za sluaj koji je naprijed naveden, pa se shodnom primjenom pomenutih odredbi ZPP-a ne moe
dozvoliti mijeenja u upravni spor bilo kojem drugom pravnom subjektu osim drutvenoj organizaciji ili udruenju gradana. Iz toga proizilazi da sporedni umjeai u upravnom sporu uope
ne mogu biti fizika lica, pa poto alioci nemaju status sporednih umjeaa na strani tuiteljice
nisu ovlateni da u upravnom sporu preduzimaju bilo kakvu procesnu pravnu radnju u njenu
korist (ili na njenu tetu), pa ni da izjave albu protiv pobijane prvostepene presude. Stoga
je prvostepeni sud bio duan da albu umjeaa odbaci primjenom l. 42. st. 3. ZUS-a, ali je
propustio da to uini, radi ega je ovaj sud primjenom st. 4. istoga lana albu umjeaa odbacio.
(Vrhovni sud FBiH, U-292/03 od 24.05.2006. i U-291/03 od 24.05.2006)
136
ODLAGANJE IZVRENJA OSPORENOG UPRAVNOG AKTA

Tuba u upravnom sporu, za razliku od albe u upravnom postupku, po pravilu ne spreava
izvrenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. Medutim, prema pravnim pravilima koja
sadri ZUS, propisani su izuzeci u kojima ipak pokretanje upravnog spora ima odlono djejstvo
u odnosu na izvrenje osporenog upravnog akta. Prije svega, po zahtjevu tuioca, odloie se
izvrenje do donoenja sudske odluke, ako bi izvrenje nanijelo tuiocu tetu koja bi se teko
mogla popraviti, a odlaganje nije protivno javnom interesu niti bi se time nanijela nenadoknadiva
teta protivnoj stranci. U ovom sluaju zahtjev, s dokazom o podnesenoj tubi, podnosi se organu
nadlenom za izvrenje osporenog upravnog akta, o kome se mora donijeti rjeenje najkasnije u
roku od tri dana (odnosno 8 dana u RS). Da bi se moglo odluivati o zahtjevu tuioca za odgodu
izvrenja upravnog akta, morali bi biti kumulativno ispunjeni slijedei uslovi:
da posebnim zahtjevom tuilac trai odgodu izvrenja;
da se zahtjevom daju razlozi zbog ega bi tuiocu izvrenjem upravnog akta mogla biti
nanijeta teta koja e se teko moi popraviti, i o tome priloe dokazi;
da obaveze tuioca koje su odredene upravnim aktom u vrijeme pokretanja upravnog spora
nisu izvrene;
da je u roku podnijeta tuba nadlenom sudu za pokretanje upravnog spora,
da odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se time nanijela nenadoknadiva teta
protivnoj stranci.
Za razliku od ovog obligatornog djejstva tube, organ nadlean za izvrenje osporenog upravnog
akta moe (dakle: fakultativno) i iz drugih razloga, ako to javni interes dozvoljava, odloiti izvrenje
osporenog upravnog akta do donoenja sudske odluke. U ovom sluaju radi se o slobodnoj ocjeni
razloga koje e organ cijeniti u svakom konkretnom sluaju, pa stoga odgoda izvrenja upravnog
akta i iz drugih razloga mora biti opravdana, i da to javni interes dozvoljava. Tuilac bi mogao
traiti odgodu izvrenja i po ovom pravnom osnovu, ako ne bi imao razloge za obligatornu
odgodu.
Po pismenom zahtjevu tuioca za odlaganje izvrenja upravnog akta protiv kojeg je podnesena
tuba, pod navedenim uslovima, moe odluiti i nadleni sud kome je tuba podnesena. U ovom
sluaju izvrenje se, dakle, moe odloiti do donoenja sudske odluke, odnosno u trajanju od 60
dana od dana donoenja odluke o odgadanju, kako je to propisano pravilima ZUS-a u RS (l. 14
st. 4). Ovaj zahtjev tuilac moe postaviti sudu samo ako prethodno nije traio odlaganje
izvrenja osporenog upravnog akta od nadlenog organa za provodenje izvrenja. Ako je takav
zahtjev tuilac ve podnio nadlenom organu za provodenje izvrenja, sud e zahtjev tuioca
koji je podnesen sudu, odbaciti. Medutim, prema pravilima ZUS-a u BDBiH (l. 16. st. 2), o
zahtjevu za odlaganje izvrenja osporenog upravnog akta ne odluuje organ nadlean za njegovo
izvrenje, nego o tome, po zahtjevu tuioca, odluuje samo sud. Osim toga, razliito su propisani
i rokovi za postupanje suda po podnijetom zahtjevu. Sud je duan po zahtjevu tuioca odluiti i
to u roku od 24 sata (l. 16. st. 3. ZUS BDBiH), u roku od 3 dana (l. 17. st. 3 ZUS FBiH i l. 18.
st. 4. ZUS BiH), odnosno u roku od 15 dana (l. 14. st. 5. ZUS RS). Ipak, ovako propisani kratki
rokovi, pa ak i rok od 15 dana, teko su provodivi u praksi.
137
Modul 4
Sudska praksa:
Zahtjev za odlaganje izvrenja upravnog rjeenja moe se podnijeti nadlenom sudu samo u
predmetu u kojem je po tubi pokrenut upravni spor protiv tog rjeenja.
Iz obrazloenja:
Prema odredbi l. 19. st. 4. Zakona o upravnim sporovima, pod uvjetima iz st. 2. i 3. ovog
lana (kojim je propisano odlaganje izvrenja u upravnom postupku, ako je pokrenut upravni
spor), o odlaganju izvrenja upravnog akta protiv kojeg je podnesena tuba moe odluiti i
nadleni sud kome je tuba podnesena, ako to pismeno zatrai tuilac. U konkretnom sluaju
rjeenje ije se odlaganje izvrenja trai doneseno je 21.04.2004. godine, s tim da se radi o
prvostepenom rjeenju. Protiv tog rjeenja mogla se izjaviti alba Kantonalnom poreznom uredu,
Z., a potom i Federalnom ministarstvu finansija, pa tek tada pokrenuti upravni spor kod ovog
suda. Kako je po naprijed citiranoj odredbi Zakona o upravnim sporovima odlaganje izvrenja
mogue traiti protiv rjeenja protiv kojeg je podnesena tuba u upravnom sporu, a tuba u ovom
predmetu nije podnesena nego je upravni postupak jo u toku, to se zahtjev za odgodu izvrenja
ne moe podnijeti ovom sudu, ve se eventualno moe postaviti takav zahtjev u upravnom
postupku pred upravnim organima. Stoga je sud, analognom primjenom l. 26. st. 1. ta. 5.
Zakona o upravnim sporovima, zahtjev odbacio.
138
TUBA U UPRAVNOM SPORU

1. Tuba - nain pokretanja upravnog spora
Upravni spor pokree se tubom. Dakle, podnoenjem tube pokree se postupak u upravnom
sporu, to znai da je naelo dispozicije osnovna karakteristika postupka u upravnom sporu. Za
razliku od upravnog postupka, koji se moe pokrenuti na prijedlog stranke i po slubenoj
dunosti, upravni spor moe se pokrenuti samo tubom koju podnosi tuilac. Sud ne moe nikad
sam, po slubenoj dunosti, pokrenuti upravni spor. Tuba se time pokazuje bitnom procesnopravnom pretpostavkom za pokretanje, odnosno vodenje upravnog spora. Bez tube, ije
podnoenje zavisi od dispozicije tuioca, ne moe se ni pokrenuti upravni spor. Osim toga, ne
samo pokretanje, nego i vodenje i dalji tok upravnog spora zavise iskljuivo od tuioca.
Za tubu bi se najkrae moglo rei da ona predstavlja inicijalni procesni akt, kojim tuilac od
suda zahtijeva pruanje pravne zatite, kako bi se otkolonile pravne posljedice upravnog akta
koji tuilac smatra nezakonitim. Medutim, u formalnom smislu tuba je podnesak, koji mora
biti sastavljen u pisanom obliku i sadravati sve formalno-pravne i materijalno-pravne elemente
odredene ZUS-om.
Tube u upravnom sporu, kao i u parninom postupku, dijele se na:
deklarativne ili utvrdujue, one kojima se trai utvrdivanje sadraja nekog prava ili pravnog
odnosa;
kondemnatorne ili obvezujue, one kojima se od suda trai da tuenom naloi neko injenje,
trpljenje ili proputanje;
konstitutivne ili preobraajne, one kojima se od suda trai preinaenje sadraja nekog
pravnog odnosa.
Upravni spor poinje tei dostavljanjem tube na odgovor tuenom i zainteresiranim licima,
ako takvih lica ima. O litispedenciji (postojanju identinog upravnog spora) i o tome da se radi
o res iudicata (pravosnano presudenoj stvari), sud pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog
postupka.
Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta. Medutim, upravni spor tubom se
pokree i u sluaju, utanja administracije, kad nadleni organ nije u roku donio upravni akt,
jer se i tada radi o zatiti prava tuioca. U takvom sluaju tuba se ne podnosi protiv upravnog
akta, jer on nije ni donesen, ve zbog toga to takav akt nije donesen u roku odredenim zakonom,
pa je zakonska pretpostavka da je odbijen zahtjev stranke, odnosno alba.
Tuba za pokretanje upravnog spora podnosi se sudu koji je nadlean za rjeavanje upravnog
spora (u BiH Upravno odjeljenje Suda BiH, u FBiH kantonalni sudovi prema sjeditu prvostepenog organa, odnosno njegove organizacione jedinice, u RS okruni sudovi prema sjeditu
prvostepenog organa, odnosno njegove organizacione jedinice, ukoliko posebnim zakonom nije
drugaije odredjeno, i u BDBiH Osnovni sud BDBiH).
Tuba se moe predati sudu, prema pravnim pravilima propisanim ZUS-om, na nekoliko
naina, koji su istog znaaja. Tuiocu je ostavljeno da bira i slobodno odlui na koji nain e
predati tubu sudu, i to:
139
Modul 4
neposrednom predajom nadlenom sudu (predaja u pisarnici tog suda),

slanjem tube sudu preporuenom poiljkom putem pote,
izjavljivanjem tube na zapisnik kod nadlenog suda ili ma kog drugog suda. Ova mogunost
nije predvidena po ZUS-u RS.
Iako tuilac slobodno odluuje na koji od ovih naina e predati tubu, ipak, u sluaju
neposredne predaje, predaje u pisarnici nadlenog suda, moe mu se odmah ukazati i na
eventualne formalno-tehnike nedostatke, i uputi da se oni otklone, npr. ako tuba nije potpisana,
ako nije u dovoljnom broju primjeraka, ako eventualno nedostaju neki od naznaenih priloga i
sl. Osim toga, podnosilac tube ima i pravo traiti potvrdu o predaji tube sudu.
Ako se tuba alje preporuenom potom, dan predaje poti smatra se danom predaje
nadlenom sudu. Medutim, ako je tuba poslana putem pote kao obina poiljka, kao dan
prijema tube bie dan kad je tuba stvarno prispjela nadlenom sudu, a ne dan kad je predana
poti.
Ako je tuba usmeno izjavljena na zapisnik kod nadlenog suda ili kog drugog suda, dan
izjavljivanja tube na zapisnik smatra se danom predaje nadlenom sudu. U procesnom smislu,
zapisnik kod suda smatra se u svemu tubom, a na sastavljanje zapisnika primjenjivale bi se
odgovarajue odredbe parninog postupka.
Ako tuba nije predana nadlenom sudu, nego drugom organu, a stigne nadlenom sudu po
isteku roka za podnoenje tube, smatrae se da je na vrijeme podnesena, ako se njeno podnoenje
tom organu moe pripisati neznanju ili oiglednoj omaci podnosioca tube. Dakle, prema
pravilima propisanim ZUS-om, u ovom sluaju i takva tuba se smatra blagovremenom, ali pod
uslovom da je do takve greke dolo zbog neznanja ili oite omake podnosioca tube. U svakom
takvom sluaju radi se o faktikom pitanju, i nadleni sud, po slobodnoj ocjeni, utvrduje radi li
se o neznanju, odnosno oitoj omaci podnosioca tube.
Lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi, tubu mogu predati vojnoj jedinici, vojnoj
ustanovi ili tabu i dan predaje tube vojnoj jedinici, vojnoj ustanovi ili tabu smatra se kao dan
predaje nadlenom sudu. A prema pravnim pravilima ZUS-a BiH i FBiH (l. 20. st. 5) to isto vai
i za lica koja se nalaze u slubi (na radu) u vojnim jedinicama, ustanovama ili tabovima, ali samo
ako su sa slubom u mjestu gdje ne postoji redovna pota.
Za lica liena slobode, dan predaje tube upravi zatvora smatra se danom predaje nadlenom
sudu.
Kad govorimo o podnoenju tube, treba imati u vidu i slijedee:
Jednom tubom moe se, u pravilu, pokrenuti upravni spor samo protiv jednog upravnog
akta. Medutim, da bi se jednom tubom moglo osporavati i vie upravnih akata, za sve njih bi
morali biti ispunjeni formalno-pravni uvjeti (da su konani, da je isti sud nadlean i dr.), a ono
to je najbitnije, da su u takvom odnosu da se jedan odnosi na glavnu stvar, a drugi na sporedna
pitanja koja su u vezi s glavnom upravnom stvari. Osim toga, u vezi tube, moe se rei da i vie
tuilaca moe podnijeti jednu tubu protiv istog upravnog akta, ali pod uslovom da im je
identina pravna situacija. I protiv istog upravnog akta moe biti podnijeto vie tubi, ako se on
odnosi na vie stranaka, pa svaka za sebe moe podnijeti tubu protiv tog upravnog akta.
140
Sudska praksa:
Ne moe se podnijeti tuba u upravnom sporu protiv tuene Federalne komisije za
implementaciju l. 143. Zakona o radu zbog nedonoenja drugostepenog rjeenja po izjavljenoj
albi (tzv. utanje administracije).
Upravni spor zbog nedonoenja rjeenja po zahtjevu ili albi odredenog lica moe se pokrenuti
i voditi samo ako se radi o nedonoenju upravnog akta u upravnoj stvari, a ne i u sluaju
nedonoenja akta u nekoj drugoj stvari koja nije upravna i o kojoj se ne rjeava u upravnom
postupku.
Iz obrazloenja:
... U tubi koja je predmet ovog spora tuilac ponovo navodi da mu tueni i dalje odbija
predati u posjed preuzete objekte usljed ega on trpi znatnu tetu zbog nemogunosti koritenja
objekata (...) to nije upravna stvar nego gradansko-pravni zahtjev, o kojem odluuje redovni
sud. Kako se dakle ne radi o upravnoj stvari o kojoj bi se odluivalo u upravnom postupku
(i upravnom sporu), tueni nije ni bio duan da donese upravni akt, tj. takav akt koji bi imao sva
obiljeja upravnog akta u smislu l. 9. st. 2. Zakona o upravnim sporovima, a u ovom sluaju
nedostaje, prije svega, jedno od bitnih sadrajnih obiljeja upravnog akta, jer se ne radi o upravnoj
stvari, ali i druga obiljeja koja upravni akt mora imati u skladu s tom odredbom.
(Vrhovni sud FBiH, U- 182/02 od 07.02.2002)
Ne moe se podnijeti tuba u upravnom sporu protiv tuene Federalne komisije za implementaciju l. 143. Zakona o radu zbog nedonoenja drugostepenog rjeenja po izjavljenoj albi
(tzv. utanje administracije).
injenica da je u toku upravnog spora zbog utnje drugostepenog organa, prvostepeni organ
u okviru svojih zakonskih ovlatenja odluio po albi tuioca izjavljenoj protiv prvostepenog
rjeenja, bez obzira to su ispunjene procesno-pravne pretpostavke za podnoenje tube i
pokretanje upravnog spora, zbog utnje uprave, ini takvu tubu neosnovanom.
141
Modul 4
2. Rok za podnoenje tube

U upravnom sporu, tuba se podnosi u roku od 30 dana, od dana dostavljanja upravnog akta
stranci koja podnosi tubu.
Kad je rije o dostavljanju upravnog akta, radi se o obaveznom linom dostavljanju na nain
propisan odgovarajuim odredbama zakona kojim je ureden upravni postupk. Rok poinje tei
prvim narednim danom nakon dostavljanja. Dan kad je upravni akt dostavljen stranci ne rauna
se u rok za podnoenje tube. Poetak roka i njegovo trajanje ne spreavaju dani kad sud ne radi,
kao to su, nedjelja, dravni praznici i drugi dani kad sud ne radi. Medutim, ako posljednji dan
roka za podnoenje tube pada na dan kad sud kojem se tuba podnosi ne radi, rok za tubu u
tom sluaju istie protekom prvog idueg radnog dana.
Rok od 30 dana za podnoenje tube u upravnom sporu vai i za nadlenog pravobranioca i
ombudsmana, kad su ovlateni za pokretanje upravnog spora, ako im je dostavljen upravni akt
protiv kojeg mogu podnijeti tubu. Medutim, ako im upravni akt nije dostavljen, tubu mogu
podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u iju je korist upravni
akt donesen.
I u sluaju da u upravnom postupku uestvuje vie stranaka, zakonom propisan rok za
podnoenje tube u upravnom sporu poinje tei za svaku od tih stranaka od dana kad je pojedinano svaka stranka za sebe primila upravni akt, bez obzira na to kad su ga primile druge
stranke. U toj situaciji, tube onih stranaka koje budu podnesene nakon proteka zakonom
propisanog roka, sud e kao neblagovremene odbaciti.
Medutim, prema ZUS-u BiH (l.19. st. 2. i 3) tuba u upravnom se podnosi u roku od dva
mjeseca od dana obavjetenja, odnosno objavljivanja ili dostavljanja upravnog akta stranci koja
podnosi tubu, i taj rok se odnosi i na pravobranioca BiH i ombudsmana BiH, kad su ovlateni
za pokretanje upravnog spora.
Kakav je karakter roka za podnoenje tube? Prije svega, ovaj rok je prekluzivan. Tuilac mora
podnijeti tubu u zakonom odredenom roku. Ako se tuba ne podnese u tom roku, tuilac gubi
pravo na njeno podnoenje. Ovaj rok se ne moe produavati, produiti se ne moe ni odlukom
suda i ovaj rok obavezuje kako tuioca, i organ iji se upravni akt osporava, tako i sud.
Osim toga, budui da je rok za podnoenje tube odreden pravnim pravilima propisanim
ZUS-om, to se radi o procesnom roku. Stoga, ako je do proputanja roka za podnoenje tube
dolo iz opravdanih razloga, pravne posljedice proputanja roka mogu se otkloniti, shodnom
primjenom odredbi parninog postupka, koritenjem instituta povrata u prijanje stanje. Naime,
prema pravilima parninog postupka (l. 328. ZPP-a), sud e dozvoliti naknadno obavljanje
proputene radnje, odnosno u ovom sluaju naknadno podnoenje tube, ako ocijeni da je do
proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti, niti izbjei. Prijedlog
za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo izvriti proputenu radnju, odnosno podnijeti tubu. Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, od dana prestanka razloga koji
je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka kasnije saznala za proputanje - od dana kad je za
to saznala. Po proteku roka od 60 dana, od dana proputaja, povrat u prijanje stanje ne moe se
ni traiti (l. 329. st. 3. ZPP-a). Medutim, ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja
roka, predlaga je duan istovremeno s podnoenjem prijedloga izvriti i proputenu radnju.
To znai da bi uz prijedlog za povrat u prijanje stanje zbog proputanja roka za podnoenje
tube u upravnom sporu, tuilac trebao priloiti i tubu koju je trebao podnijeti u zakonom
142
odredenom roku. Ako bi sud prijedlog za povrat u prijanje stanje odbio kao neosnovan, u tom
sluaju istovremeno bi i tubu trebalo odbaciti kao neblagovremenu.
Sudska praksa:
Kada u osporenom aktu nema pravne pouke o moguem pravnom sredstvu, a tuilac ne trai
u zakonskom roku od organa koji je taj akt donio njegovu dopunu u tom pravcu, rok za podnoenje
tube protiv tog akta rauna se od dana njegove dostave tuiocu, odnosno dana koji se upodobljava
toj dostavi.
Iz obrazloenja:
Stoji injenica da u osporenom aktu nema pravne pouke o moguem pravnom sredstvu.
Medutim, injenica je da tuilac u takvoj situaciji nije postupio po odredbama l. 210. st. 5.
preuzetog Zakona o optem upravnom postupku (Sl. list SFRJ, br. 47/86) i u zakonskom roku
zatraio od tuene strane da dopuni odluku u tom pravcu, pa se otuda u konkretnoj stvari rok
za podnoenje tube rauna od dana dostave odluke tuiocu, odnosno dana koji se upodobljava
toj dostavi.
Rok od 30 dana za podnoenje tube kojom se pokree upravni spor kada nema dokaza da je
konani upravni akt lino dostavljen stranci, poinje da tee od dana kada je stranka oigledno
saznala za doneseni akt i njegovu sadrinu, to je faktiko pitanje koje treba u postupku utvrditi
i tako utvrdeni datum izjednaiti s datumom lino izvrene dostave.
Iz obrazloenja:
Rok za tubu propisan u l. 20. st. 2. ZUS-a rauna se od dana kada je osporeni akt dostavljen
stranci koja tubu podnosi bez obzira da li je stranka uestvovala u postupku u kome je osporeni
akt donesen. Pravilan je stav prvostepenog suda da se pravna situacija kada je donesen upravni
akt, a nema dokaza da je lino dostavljen stranci koja podnosi tubu, uz i oiglednu okolnost da
je stranka saznala za doneseni akt i njegovu sadrinu, mora upodobiti lino izvrene dostave akta
danom takvog saznanja. Poto tuiocima osporeni akt nije dostavljen to je utvrdio i prvostepeni
sud, a to nije ni dovedeno u pitanje, to bi znailo da bi se i u odnosu na tuioce smatralo da im
je osporeni upravni akt dostavljen onog dana kada su oni saznali za donoenje tog akta i njegovu
sadrinu, jer je oigledno da su za te okolnosti saznali (uz tubu priloili osporeno rjeenje).
Tubene navode tuioca da je propustio rok od 30 dana za podnoenje tube zbog bolesti i
prijedlog da se tuba smatra blagovremeno podnesenom, treba tretirati kao prijedlog za povraaj
u predanje stanje zbog proputenog roka za podnoenje tube, odluiti o njegovoj osnovanosti
prema stanju u spisu, navodima prijedloga i priloenim dokazima uz prijedlog, te u sluaju
odbijanja kao neosnovanog, tubu odbaciti kao neblagovremeno podnesenu.
143
Modul 4
Iz obrazloenja:
Zakon o upravnim sporovima ne sadri odredbe o povratu u predanje stanje pa u smislu l.
60. istog Zakona za primjenu ovog pravnog instituta vae shodno odgovarajue odredbe ZPP-a
(Sl. novine FBiH, br. 42/98). Odredbama l. 106. st. 1. ZPP-a propisano je da ako stranka
propusti rok ili roite za preduzimanje takve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na
preduzimanje te radnje da e joj na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju, ako
ocijeni da postoji opravdavani razlozi za proputanje.
Prvostepeni sud je bio duan da prvo odlui o prijedogu za povraaj u predanje stanje na
osnovu l. 106. do l. 111. Zakona o parninom postupku (Sl. novine FBiH, br. 42/98-sada
odredbe l. 328. do l. 333. Zakona o parninom postupku (Sl. novine FBiH br. 53/03), a u
skladu s odredbom l. 60. Zakona o upravnim sporovima, pa tek nakon toga da rjeava tubu.
Iz obrazloenja:
Prvostepeni sud je pobijanim rjeenjem odbacio tubu kao neblagovremenu, naavi da je
podnesena poslije proteka zakonskog roka za podnoenje tube, a o prijedlogu tuiteljice za
povraaj u predanje stanje nije odluivao. Prvostepeni sud je bio duan da prvo odlui o prijedlogu
za povraaj u predanje stanje na osnovu l. 106. do l. 111. Zakona o parninom postupku
(Sl. novine FBiH, br. 42/98-sada odredbe l. 328. do l. 333. Zakona o parninom postupku
(Sl. novine FBiH, br. 53/03), a u skladu s odredbom l. 60. Zakona o upravnim sporovima, pa
tek nakon toga da rjeava tubu.
Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe ukinuti ili izmijeniti svoje
rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan rjeenjem kojim je dopustio povrat u prijanje stanje jer se
ne radi o rjeenju o upravljanju parnicom.
(upanijski sud u Zagrebu, G. 6711/97 od 8.09.1998)
144
3. Sadrina tube
3.1 Elementi tube
Tuba je formalno-pravni podnesak pa stoga mora biti sastavljena u pismenom obliku i
sadravati sve formalno-pravne elemente propisane zakonom. Bitni elementi koje tuba mora
da sadri, prema pravnim pravilima propisanim ZUS-om, su slijedei:
ime i prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv (firmu) i sjedite tuioca ako tubu
podnosi pravno lice, ukljuujui i druge pojedinosti koje treba navesti u adresi tuioca:
naziv ulice, broj, potanski pretinac i sl.;
naziv i sjedite tuenog, tj.organa koji je donio konano rjeenje;
broj i datum upravnog akta protiv kojeg je tuba podnesena, osim u sluaju utanja
administracije kad upravni akt nije donesen;
zakonske razloge za pobijanje upravnog akta, kao i u kom pravcu i obimu se predlae
ponitavanje upravnog akta;
potpis podnosioca tube, tj. svojeruni potpis tuioca, odnosno ovlatene osobe.
Prema odredbi l. 18. ZUS-a RS propisana je i obaveza oznaavanja u tubi zainteresiranih
lica ako ih ima.
Medutim, prema pravilima propisanim ZUS-om BiH (l. 22) i BDBiH (l. 20) zadrana su
rjeenja ranijeg ZUS-a u odnosu na razloge tube, tako da je u tubi dovoljno kratko izlaganje
zbog ega se podnosi tuba, odnosno zbog ega tuilac smatra da je upravnim aktom povrijedeno
njegovo pravo ili pravni interes, tj. u emu vidi nezakonitost upravnog akta koji osporava.
Ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete, tuba mora sadravati i odreden zahtjev
u pogledu stvari ili visine pretrpljene tete.
Uz tubu se mora podnijeti upravni akt u orginalu, ili prepisu, odnosno fotokopiji. Ovo je
bitno zbog toga da sud, na temelju tog akta, moe ocijeniti da li je to upravni akt, da li je konaan
u upravnom postupku, da li je protiv tog akta doputeno vodenje upravnog spora, i ima li tuilac
aktivnu legitimaciju za vodenje upravnog spora.
Uz tubu se mora priloiti i po jedan prepis tube, i priloge uz nju, za tueni organ koji je
donio upravni akt, kao i za svako zainteresirano lice u tom upravnom sporu, ako ih ima. Medutim,
ako se radi o upravnom sporu zbog utanja administracije, u tubi e se navesti samo bitne
injenice i podaci, kojima se dokazuje da upravni akt nije donesen u roku, i uz to e se podnijeti
odgovarajui dokazi, kao i dokaz o obraanju nadlenoj upravnoj inspekciji. Osim toga, valja
napomenuti da na poetku tube treba navesti naziv suda kojem se podnosi, a na kraju priloge
uz tubu.
U odnosu na raniji ZUS, obavezni elementi tube novim ZUS-om FBiH i RS dopunjeni su sa
- nazivom i sjeditem tuenog (i zainteresiranog lica u RS) i navodenjem zakonskih razloga za
pobijanje upravnog akta, i ove dopune doprinose veoj urednosti tube.
145
Modul 4
Sudska praksa:
Ne moe se smatrati da tuba sadri nedostatak koji spreava rad suda ako je u tubi naznaen
i naziv organa koji je donio osporeni upravni akt, datum i broj pod kojim je donesen, bez obzira
na to to taj akt nije priloen uz tubu ni dostavljen naknadno po nalogu suda.
3.2. Razlozi za pobijanje upravnog akta

Razlozi iz kojih se upravni akt moe pobijati, su zakonski razlozi, i odredeni su pravnim pravilima
propisanim ZUS-om. Upravni akt u upravnom sporu moe se pobijati iz slijedeih razloga:
ako akt sadri takve nedostatke koji spreavaju ocjenu njegove zakonitosti, ili nedostatke
koji ga ine nitavim;
ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu, ili
opi akt;
ako je akt donesen od nenadlenog organa;
ako se u upravnom postupku, koji je prethodio aktu, nije postupilo po pravilima postupka,
a naroito ako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvrdeno, ili ako je iz utvrdenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja;
ako je nadleni organ, rjeavajui po slobodnoj ocjeni, prekoraio granice ovlatenja koja
su mu data pravnim propisima, i odluio suprotno cilju u kome je ovlatenje dato.
Ovi razlozi su alternativni. Moe postojati samo jedan od ovih razloga pa da tuilac samo iz
tog razloga tubom pobija zakonitost konanog upravnog akta. Nije od znaaja u tom smislu ni
redosljed kako su oni navedeni u ZUS-u. Svi su oni protivni naelu zakonitosti u upravnom
postupku. Navedeni razlozi su ujedno i razlozi iz kojih je i mogue pokretanje upravnog spora,
i dijele se na formalno-pravne i materijalno-pravne razloge.
Bie rije o formalno-pravnim razlozima ako se radi o nenadlenosti organa ili o povredi
pravila upravnog postupka. Nenadlenost organa moe biti stvarna i mjesna, kao i rjeavanje od
strane neovlatenog slubenog lica organa koji je inae nadlean u premetnoj upravnoj stvari.
Povrede pravila upravnog postupka odnosile bi se na nedostatke u provodenju upravnog
postupka (kad injenino stanje nije pravilno utvrdeno ili ako je iz utvrdenog injeninog stanja
izveden nepravilan zakljuak) ili nedostatke u formi upravnog akta (ako ne sadri obrazloenje
kad je ono propisano zakonom, ako nisu navedeni propisi na osnovu kojih je akt donijet ili ako
akt nije potpisan i sl.).
U materijalno-pravne razloge spadaju povreda teksta pravnog propisa i povreda tumaenja ili
pogrene primjene pravnog propisa. U sutini to su oni razlozi koji se javljaju kad pri donoenju
upravnog akta uope nije primijenjen pravni propis kojim je ureden pravni odnos o kojem se
odluuje upravnim aktom.
146
Upravni akt se moe pobijati i kad je rije o diskrecionim upravnim aktima, odnosno ako je
nadleni organ, rjeavajui po slobodnoj ocjeni, prekoraio granice ovlatenja koja su mu data
pravnim propisima, i odluio suprotno cilju u kome je ovlatenje dato. I u ovom sluaju organ je
duan da donese akt u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem u kome je ovlatenje dato, da
provede postupak, utvrdi injenino stanje i da u obrazloenju upravnog akta da razloge za
njegovo donoenje i navede propis kojim se daje ovlatenje da se upravna stvar rijei po slobodnoj
ocjeni. U tom smislu i diskrecioni upravni akt mora biti formalno ispravan, i ako postoji povreda
zakona iz bilo kog razloga (formalno-pravnog ili materijalno-pravnog) to je i razlog iz kojeg se
takav akt i moe pobijati.
Sudska praksa:
Prema odredbama l. IX. 5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine o vremenskom i
prostornom vaenju ranijih zakona koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu tog Ustava,
raniji republiki zakoni (SRBiH i RBiH) mogu se primjenjivati na teritoriju FBiH i poslije
30.III.1994. godine ukoliko nisu u suprotnosti s Ustavom i na odnose koji nisu uredeni zakonima
Federacije, a nakon donoenja federalnih zakona i njihovog stupanja na snagu, ne mogu se
primjenjivati republiki zakoni, nego samo federalni zakoni.
3.3. Nove injenice i novi dokazi

Prema pravnim pravilima propisanim ZUS-a FBiH i RS, to je novina u odnosu na raniji ZUS,
regulirano je pravo kad tuilac u tubi moe iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze.
Prije svega, kao naelo prihvaeno je da se u tubi ne mogu iznositi nove injenice i predlagati
novi dokazi. Medutim, izuzetno, u tubi se mogu iznositi nove injenice i predlagati novi
dokazi, ali samo ako su ispunjena, i to kumulativno dva uslova:
prvo, da nove injenice i novi dokazi nesumnjivo ukazuju da je injenino stanje oigledno
drugaije od onog koje je utvrdeno u upravnom postupku;
drugo, da tuilac prui dokaze da nove injenice i nove dokaze, bez svoje krivice, nije
mogao iznijeti, odnosno predloiti do zavretka upravnog postupka.
Kako sud rjeava spor po pravilu na podlozi injenica koje su utvrdene u upravnom postupku,
a samo izuzetno sam na raspravi utvrduje injenino stanje, to i proizilazi ovakav restriktivan
stav u odnosu na iznoenje novih injenica i predlaganje novih dokaza u tubi kojom se pokree
upravni spor. Slino je i u parninom postupku (l. 77, 102. st. 2. i 207. st. 1. ZPP-a). Stranke u
toku glavne rasprave mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine
vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu mogli iznijeti, odnosno predloiti na pripremnom
roitu. Stav je jo restriktivniji u postupku po albi, u kojoj se, u pravilu, ne mogu iznositi nove
injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alilac prui dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao
iznijeti, odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave.
147
Modul 4
Dunost dokazivanja injenica, prema pravnim pravilima koja propisuje ZUS, pada na teret
stranke koja se na njih poziva. Dakle, svaka stranka je duna dokazati injenice na koje se poziva
odgovarajuim dokazima. Ako stranka ne predoi dokaze za svoje navode, ili se na osnovu
izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou utvrditi neka odluna injenica, o njenom postojanju
sud e zakljuiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. To znai, da e stranka koja ne uspije
da dokae pravno relevantne injenice izgubiti spor. Ovim se i odustalo od dosadanjeg
ustavnog i zakonskog naela utvrdivanja materijalne istine, koje je ranije vailo u svim postupcima
pred sudovima.
Medutim, ovakvo pravilo u odnosu na iznoenje novih injenica i novih dokaza, te dunost
dokazivanja injenica, nije sadrano u ZUS-u BiH i BDBiH, ali se ono u sutini ostvaruje supsidijarnom primjenom odgovarajuih odredbi parninog postupka.
148
PRETHODNI - PRIPREMNI POSTUPAK PO TUBI

1. Otklanjanje nedostataka tube
Tuba kojom se pokree upravni spor, mora imati obavezne elemente, u smislu pravila
propisanih ZUS-om, da bi sud mogao nesmetano po njoj da postupa. Tuba je u formalnom smislu podnesak i mora biti sastavljena u pismenom obliku i sadravati formalno-pravne elemente
propisane zakonom. Ako tuba ima nekih formalnih nedostataka, koji spreevaju sud da
nesmetano po njoj postupa, ako je nepotpuna ili nerazumljiva, sud e pozvati tuioca, da u
ostavljenom roku otkloni nedostatke tube. Pri tome e ga pouiti ta i kako treba da uini, i
ukazati mu na posljedice koje e nastati ako ne postupi po traenju suda. Ako tuilac, u ostavljenom roku, ne otkloni nedostatke tube, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu. U vezi s
tim prema ZUS-u RS (l. 21. st. 2) ne postavljaju se nikakvi dodatni uslovi. Medutim, prema
ZUS-u FBiH (l. 24. st. 2) tuba e se odbaciti ako su nedostaci takvi da spreavaju sud da po njoj
postupa, a prema ZUS-u BiH (l. 24. st. 2) i ZUS-a BDBiH (l. 22. st. 2) tuba e se odbaciti ako
su nedostaci takvi da spreavaju rad suda i ako sud ne nade da je osporeni konani akt po zakonu
nitav. Ipak, bez obzira na ove istaknute razlike, sud moe postupati samo po urednoj tubi koja
sadri formalno-pravne elemente propisane zakonom.
Sudska praksa:
Tuba podnesena od strane lica koje se deklarisalo kao punomonik lica oznaenog kao
tuilac, a bez prilaganja punomoja odbacuje se kao neuredna ako podnosilac tube svoje
svojstvo punomonika toga lica, na poziv predsjednika vijea, ne potvrdi odgovarajuim
punomojem u odredenom roku.
Iz obrazloenja: Dana 23.07.1999.godine K.V., advokat iz B.L.,podnio je ovom sudu tubu u
napred oznaenoj stvari u ime S.Z. iz B.L. Medutim, iako se u tubi deklarisao kao punomonik
lica u ije ime je podnio tubu, to svojstvo nije potvrdio odgovarajuim punomojem, pa ga je
ovaj sud, postupajui po odredbama l. 28. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik RS,
br. 12/94) aktom od 06.07.2000. godine pozvao da to punomoje dostavi u roku od 15 dana uz
upozorenje da e, u protivnom, tuba biti odbaena kao neuredna. Iz vraene dostavnice
proizlazi da je taj poziv advokat K.V. primio 20.07.2000. godine, ali u datom roku, a ni do dana
odluivanja u ovoj stvari, pozivu nije udovoljio. Kod takvog stanja stvari, a na osnovu odredbe
l. 28. st. 2. Zakona o upravnim sporovima, ovaj sud je odluio kao u dispozitivu ovog rjeenja.
(Vrhovni sud RS, U-528/99 od 09.09.2000)
Kad tuilac uz tubu ne podnese osporeni akt u originalu ili prepisu, odnosno njegovu
fotokopiju, pa to ne uini ni po pozivu suda u odredenom roku, kao ni tuena strana ni po
ponovljenom traenju suda da dostavi spise predmeta s tim aktom, tuba se smatra neurednom
i kao takva odbacuje.
149
Modul 4
Iz obrazloenja:
Dana 08.12.1999.godine tuilac je preporuenom poiljkom podnio ovom sudu tubu
protiv napred navedenog osporenog akta, kojim mu je, prema navodima iz tube, odbijena
njegova alba protiv rjeenja Odsjeka B.L. br.: 05-050-02-02-223/99. A ovim prvostepenim
rjeenjem, iji datum donoenja nije oznaen, takoder, prema navodima iz tube, potvrdeno je
da je M.M. iz B.L. nosilac stanarskog prava na stanu u zgradi broj 5/P, u ul. D.M., u B.L. Postupajui
po toj tubi, ovaj sud je primjerak iste dostavio tuenoj strani s uputom o pravu odgovora i
pozivom da dostavi spise predmetne upravne stvari, sve u roku od 15 dana. Prema vraenoj
dostavnici, tuena strana je to primila 26.02.2002.godine, ali u tako odredenom roku odgovor nije
dala, a spise predmeta nije dostavila ni u novoodredenom petnaestodnevnom roku po ponovljenom
traenju, koje joj je urueno 02.04.2002. godine, pa je tako preostalo da se ovaj upravni spor
rijei i bez tih spisa na osnovu odredaba l. 32. st. 3. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik
RS, br. 12/94 - u daljem tekstu: ZUS). Medutim, u nemogunosti da zbog nedostatka spisa predmeta
postupi po tubi u ovoj stvari, ovaj sud je aktom od 16.05.2002. godine pozvao tuioca da u roku
od osam dana dostavi u spise predmeta primjerak osporenog akta, kojeg je inae bio duan da
dostavi uz tubu u smislu odredaba l. 26. st. 1. ZUS-a. U tu svrhu ostavljen mu je rok od osam
dana raunajui od dana primitka tog akt, i pri tom je upozoren da e za sluaj neudovoljenja
tome pozivu tuba biti odbaena kao neuredna. Prema vraenoj dostavnici, tuilac je taj akt
primio 23.05.2002. godine ali u datom roku a ni do dana odluivanja u ovoj stvari, nije otklonio
naprijed pomenuti nedostatak, koji je takve prirode da spreava rad suda po tubi u ovom
upravnom sporu. Sljedstveno tome, a na osnovu l. 28. ZUS-a, tuba u ovoj stvari se odbacuje kao
neuredna.
(Vrhovni sud RS, U- 9/00 od 18.06.2002)
2. Odbacivanje tube
Ako tuilac, u ostavljenom roku, ne otkloni nedostatke tube, o emu je prethodno ukazano,
sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu. Medutim, sud e podnesenu tubu rjeenjem
odbaciti ne ulazei u meritum raspravljanja po tubi, niti pribavljanja odgovora na tubu, i kad
nisu ispunjeni procesni uslovi za vodenje upravnog spora. To e uiniti odmah u prvoj fazi
postupka - fazi prethodnog ispitivanja tube, ali i u svakom stadiju postupka, ako utvrdi da ti
uslovi ne postoje.
Razlozi zbog kojih e sud odbaciti tubu, propisani su ZUS-om, i u vezi s tim, u potpunosti
su preuzete odredbe ranijeg ZUS-a. Naime, sud e rjeenjem odbaciti tubu, i to u svakom
stadiju postupka, ako utvrdi:
1) - da je tuba neblagovremena, prijevremena ili podnesena od neovlatenog lica
Tuba je neblagovremena ako nije podnesena u roku odredenom prema pravilima propisanim
ZUS-om. Taj rok je 30 dana (odnosno dva mjeseca prema ZUS-u BiH) od dana dostavljanja
upravnog akta stranci koja podnosi tubu. Za utvrdivanje blagovremenosti, bitan je dan kad je
tuba predana nadlenom sudu, odnosno predana poti preporueno.
150
Tuba je prijevremena, odnosno preuranjena ako je podnesena prije isteka rokova i procedure
utvrdenih prema pravnim pravilima propisanim ZUP-om. Upravni spor se moe pokrenuti i u
svim sluajevima utanja administracije, ali samo nakon proteka propisanog roka za donoenje
konanog rjeenja u upravnom postupku, i proteku roka po ponovljenom zahtjevu, odnosno po
obraanju nadlenoj upravnoj inspekciji. Dakle, ako bi stranka podnijela tubu prije isteka tih
rokova i procedure, tuba bi bila preurenjena i kao takvu sud e je odbaciti. Medutim, bitno je
ukazati, da stranka odbacivanjem tube zbog prijevremenosti, ne gubi i pravo da kasnije, kad
ispuni uslove, ponovo podnese tubu.
Primjer:
Tubom za pokretanje upravnog spora tuilac osporava drugostepeni upravni akt kojim je
odbijena alba protiv prvostepenog upravnog akta, a osporeni upravni akt je donesen, a time je
i tuba podnesena, nakon donoenja rjeenja likvidacionog suda o otvaranju i zakljuivanju
postupka likvidacije nad tuiocem. Sud je u konkretnom sluaju tubu odbacio cijenei da
tuilac u vrijeme podnoenja tube nije imao stranaku legitimaciju, jer da tada kao pravno lice
nije postojao.
Iz obrazloenja:
Prema l. 40. st. 1. Zakona o optem upravnom postupku, stranka u postupku moe biti svako
fiziko i pravno lice, a odredbama l. 12. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik RS,
br. 12/94) tuilac u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravno lice, organizacija, grupa lica
naselje i sl. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijedeno kakvo pravo ili neposredni lini
interes zasnovan na zakonu... Prema lanu 1. st. 1. Zakona o preduzeima (Sl. glasnik RS,
br. 24/98) preduzee je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Clanom 5. tog zakona je regulirano da preduzee stie svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar. Prema
odredbama l. 153. do 159. Zakona o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji, regulisani su
uslovi za sprovodenje i postupak likvidacije pravnih lica. Prema l 157 st. 1. odredbe ovog zakona
koje se odnose na steajni postupak shodno se primjenjuju i na postupak likvidacije ako ovim
zakonom nije drugaije odredeno. Odredbom l. 151. propisano je da danom upisa u sudski
registar rjeenja o zakljuenju steajnog postupka dunik prestaje da postoji i brie se upis iz st.
1 ovog lana. lanom 92. tog zakona propisano je da danom otvaranja steajnog postupka
prestaju prava poslovodnog organa, zastupnika kao i organa upravljanja dunika i te funkcije
prelaze na steajnog upravnika. Dakle, nesporno je da je osporeni akt donesen nakon donoenja
rjeenja o otvaranju i zakljuivanju postupka likvidacije preduzea-tuioca, kao i da je tuba u
ovom upravnom sporu podnesena nakon donoenja tog rjeenja. S tim u vezi, tuilac u vrijeme
podnoenja tube nije imao stranaku legitimaciju u skladu s navedenim zakonskim odredbama,
(l. 1. st. 1. i l. 5. Zakona o preduzeima /Sl. glasnik RS, br. 24/98/ i l. 92, 153. do 159. Zakona
o prinudnom poravnanju , steaju i likvidaciji /Sl. glasnik RS, br. 37/93 i 28/96/ a koje su citirane
u obrazloenju), jer tada kao pravno lice nije postojao. Zbog toga je tuba odbaena, zbog nedostatka
stranake legitimacije, primjenom odredbi l. 29. st. 1. ta. 3. a u vezi sa l. 12. ZUS-a.
151
Modul 4
Sudska praksa:
Kako se upravni spor, pod uslovima propisanim zakonom, moe voditi i protiv prvostepenog
akta (l. 7. st. 1, l. 8. i 19 Zakona o upravnim sporovima BDBiH), ocijenjeno je da se u
konkretnom sluaju ne radi o preuranjenosti nego o neblagovremenosti tube.
Iz obrazloenja:
... proizilazi da je tuba tuioca odbaena kao preuranjena zbog toga to je podneena prije
nego to je odlueno o uloenoj albi na prvostepeno rjeenje, odnosno zato to u spisu nema
podatka da je tuilac po proteku zakonskih rokova za odluivanje po albi pismenim putem traio
da se donese odluka u kom sluaju bi mogao pokrenuti upravni spor kao da je njegova alba
odbijena u smislu l. 25. Zakona o upravnim sporovima RS, ali ne protiv prvostepenog rjeenja.
Osnovano alba tuioca ukazuje na neosnovanost zakljuka prvostepenog suda o nemogunosti
pokretanja upravnog spora protiv prvostepenog upravnog akta i preuranjenosti tube. Upravni
spor se, pod uslovima propisanim zakonom, moe voditi i protiv prvostepenog akta (l. 7. st. 1.
l. 8. i 19. Zakona o upravnim sporovima Brko Distrikta BiH). to se tie vremena podnoenja,
po ocjeni ovog suda, u konkretnom sluaju se ne radi o preuranjenosti nego o neblagovremenosti
tube. Naime, u tubi se eksplicitno navodi da je albu na rjeenje ije se ponitenje trai tuilac
uloio 13.04.1999. godine, te da je od podnoenja albe do tube prolo vie od etiri mjeseca a
da alba nije rijeena (tuba podnesena 18.08.1999. godine)... To je sluaj pokretanja spora zbog
tzv. utanja administracije. U konkretnom sluaju, tuilac se dopisima od 25.05.1999. godine i
7.6.1999. godine obraao drugostepenom organu - Ministarstvu unutranjih poslova RS sa zahtjevom
da odlui o albi (dopis priloen uz albu). Kako je alba podnesena 13.04.1999. godine to se,
medutim, nijedno od tih obraanja ne moe prihvatiti kao zahtjev iz l. 25. Zakona o upravnim
sporovima RS, nego samo kao urgencije za brzo rjeavanje albe, odnosno kao zahtjev podnesen
u okviru 60 dana koje je drugostepeni sud imao na raspolaganju za odluivanje. Tek nakon
proteka roka od 60 dana, tuilac je mogao traiti donoenje odluke daljem roku od sedam dana,
te nakon proteka tog roka i pokrenuti upravni spor kao da je alba odbijena. Naravno, upravni
spor se nakon toga nije mogao podnijeti bilo kada, nego u okviru roka od 30 dana (taj rok je
isiticao 20.07.1999 godine). U konkretnom sluaju, tuba tuioca je podnesena tek 18.08.1999.
godine, dakle, nakon proteka tog roka...
(Apelacioni sud BDBiH, U-20/04 od 12.08.2004)
Kako iz tube i priloga uz tubu ne porizilazi da se tuiteljica obratila upravnoj inspekciji u

skladu sa lanom 10. Zakona o upravnim sporovima, to nisu ispunjeni uvjeti iz l. 20. st. 1. i l.
10. Zakona o upravnim sporovima za pokretanje tube u upravnom sporu radi utanja administracije, pa je tubu tuiteljice, a na osnovu l. 25. st. 1. ta. 1. Zakona o upravnim sporovima
FBiH, valjalo kao prijevremenu odbaciti.
(Kantonalni sud u Bihau, 001-0-U-06-000258 od 16.09.2006. godine).
152
Preduzee registrirano za obavljanje revizije prethodno izvrene vlasnike transformacije

nije legitimirano za pokretanje upravnog spora, ve samo taksativno navedene osobe u l. 9.
Uredbe o reviziji prethodno izvrene vlasnike transformacije (Sl. novine FBiH, br. 1/98), pa
stoga tubu treba odbaciti kao podnesenu od neovlatene osobe.
2) - da akt koji se tubom osporava nije upravni akt

Upravni spor se moe voditi samo protiv upravnog akta. Upravni akt prema pravnim pravilima
propisanim ZUS-om je akt kojim nadleni organ (organi uprave, upravne ustanove i institucije
koje vre javna ovlatenja), rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u
nekoj upravnoj stvari. Dakle, ako utvrdi da akt koji se tubom osporava nije upravni akt, sud e
rjeenjem tubu odbaciti.
Primjer:
Tuilac je podnio tubu za pokretanje upravnog spora kojom osporava odluku tuenog Visokog
sudskog i tuilakog vijea BiH kojom je odbaen njegov zahtjev za ponovno razmatranje
Odluke o imenovanju predsjednika i sudija jednog od kantonalnih sudova u FBiH. Nakon
prethodnog ispitivanja postojanja procesno-pravnih pretpostavki za vodenje upravnog spora sud
je tubu odbacio cijenei da akt koji se tubom osporava nije konani upravni akt kojeg je donijela
institucija BiH.
Iz obrazloenja:
Institucije BiH u smislu l. 4. Zakona o upravnim sporovima BiH (Sl. glasnik BiH, br. 19/02)
su ministarstva BiH i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, institucije BDBiH i druge
organizacije utvrdene zakonom drave BiH koje vre javne ovlasti, koje su Ustavom BiH odredene
u nadlenost BiH (mjerodavne institucije). Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, u smislu l. 4.
Zakona o upravnim sporovima BiH nije institucija BiH, niti se radi o drugoj organizaciji
utvrdenoj zakonom drave BiH koja vri javnu ovlast, a koja joj je Ustavom BiH odredena u
nadlenost. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH prema odredbi l. 4. Zakona o visokom sudskom
i tuilakom vijeu BiH (Sl. glasnik BiH, br. 29/02 i 39/03) samostalan je organ u BiH, iji je
zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno sudstvo na nivou BiH. Budui da
tueno Visoko sudsko i tuilako vijee BiH nije mjerodavna institucija BiH u smislu l. 4.
navedenog zakona, to akt koji tuilac tubom osporava nije konaan upravni akt kojeg je donijela
institucija BiH, pa se zato tuba smatra nedoputenom.
(Sud Bosne i Hercegovine, Ur-07/04 od 31.03.2004)
153
Modul 4
Sudska praksa:
Odluka Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC) kojom se nosiocu
stanarskog prava ili lanu njegovog porodinog domainstva vraa u posjed stan, nije upravni akt,
pa se ne moe pobijati tubom u upravnom sporu.
Iz obrazloenja:
Prema l. 4. Zakona o upravnim sporovima pod organom u smislu tog zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove Federacije BiH i kantona,gradonaelnik i opinski
naelnik i gradske i opinske slube za upravu kao i institucije koje imaju javne ovlasti kad u
vrenju javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima. Kako Komisija za imovinske zahtjeve
raseljenih lica i izbjeglica (CRPC) nije organ iz l. 4. citiranog zakona, to njena odluka koju
tuilac pobija ne predstavlja upravni akt, pa se protiv iste ne moe voditi upravni spor. Navedena
odluka predstavlja izvrni naslov u smislu odredbi l. 7. st 6. Zakona o izvrenju Odluke Komisije
za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (Sl. novine FBiH, br. 43/99. i 51/00) na temelju
kojih se u upravnom postupku provodi izvrenje i u tom postupku obezbjeduje nosiocu stanaskog
prava ili lanovima njegovog porodinog domainstva povrat u posjed stana.
Pismeno obavjetenje organa uprave kojim se stranka obavjetava da organ ne prihvata njen
zahtjev za ukidanje i mijenjanje pravosnanog rjeenja i kada je donijeto u formi rjeenja nema
karakter upravnog akta protiv kojeg se moe izjaviti alba ili pokrenuti upravni spor.
Iz obrazloenja:
Odredbom l. 265. st. 2. preuzetog Zakona o opem upravnom postupku (sada l. 262. st. 2.
ZUP-a) propisano je da se pod uslovima iz st. 1. ovog lana a po zahtjevu stranke moe ukinuti
ili izmijeniti i pravosnano rjeenje koje je nepovoljno za stranku. Ako organ nade da ne treba
da se rjeenje ukine ili izmijeni, duan je o tome obavijestiti stranku. Obavjetenje u smislu st. 2.
citiranog lana nema karakter upravnog akta iz l. 6. ZUS-a (l. 9. ZUS-a) s obzirom na to da
odbijanje odnosnog zahtjeva stranke ne predstavlja odluivanje o nekom pravu ili obavezi
tuioca. Protiv takvog obavjetenja nema izjavljivanja albe niti je doputeno vodenje upravnog
spora poto je to pravo dato samo u sluaju donoenja rjeenja kojim se mijenja ili ukida ranije
pravosnano rjenje, a ne i u sluaju kada upravni organ nade da ovakvoj izmjeni ili ukidanju
pravosnanog rjeenja nema mjesta, kakav je sluaj u konkretnom sluaju.
Osporeno rjeenje Vlade RS kojim je odlueno o ponitenju ranijih njenih odluka o prenosu
prava vlanitva na putnikim automobilima na tuioca nema karakter upravnog akta u smislu
l. 6. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik RS, br. 12/94).
154
Iz obrazloenja:
Tuena nije prilikom donoenja osporene odluke odluila s pozicija dravne vlasti neposrednom primjenom pravnih propisa u kakvoj upravnoj stvari, pa ta odluka nema karakter upravnog
akta u smislu naprijed navedene odredbe l. 6. Zakona o upravnim sporovima. Pravna zatita u
ovakvoj pravnoj situaciji ostvaruje se u parninom postupku kod nadlenog suda. Otuda se tuba
u ovoj stvari odbacuje na osnovu odredbi l. 29. st. 1. ta. 2. a u vezi sa l. 6. Zakona o upravnim
sporovima.
(Vrhovni sud RS, U-472/01, od 22.10.2003)
Odluka drugostepene stambene komisije tuenog kojom je odluila o prenosu stanarskog

prava u funkciji davaoca stana na koritenje, nema karakter upravnog akta jer nije donesena u
upravnoj stvari pa se ne moe osporavati u upravnom sporu. Pravna zatita u ovakvoj pravnoj
situaciji ostvaruje se podnoenjem posebnog zahtjeva nadlenom stambenom organu na osnovu
odredaba l. 22. Zakona o stambenim odnosima.
Nalaz, ocjena i miljenje strunog organa za ocjenjivanje sposobnosti lica za vojnu slubu
nema karakter upravnog akta u smislu l. 9. Zakona o upravnim sporovima poto se njime ne
odluuje o pravu ili obavezi vojnog lica, te se protiv istog ne moe voditi ni upravni postupak ni
upravni spor.
Akt koji je donesen od strane direktora Agencije za bankarstvo BiH na osnovu l. 4. st. 1. ta.
b) i l. 11. st. 1. ta. b) Zakona o agenciji za bankarstvo FBiH, a u vezi sa l. 57 st. 5. ta. 10. i
st. 6. i 7. navedenog lana te l. 67. st. 2. ta. 3. podtaka b) Zakona o bankama, u postupku
rjeavanja po zahtjevu privremenog upravnika banke u privremenoj upravi ne predstavlja
pojedinani akt, ve akt koji se odnosi na neogranien broj osoba pravnih lica, koji je po svojoj
pravnoj prirodi opi akt, i kojim aktom Agencija za bankarstvo u smislu svojih zakonskih
ovlatenja regulira obavljanje unutranjeg i vanjskotrgovinskog platnog prometa, tj. akt o organizaciji i nainu rada i poslovanja banaka. Dakle, donesena rjeenja od strane tuenog su nalozi
Agencije koji se odnose na nain rada i organizacije izmedu Agencije za bankarstvo i banaka, pa
se protiv naloga Agencije ne moe pokrenuti upravni spor, niti voditi upravni postupci, jer isti
ne predstavljaju pojedinani akt, kako je to predvideno u l. 8. a u vezi sa l. 4. Zakona o upravnim
sporovima.
(Kantonalni sud u Sarajevu, U-1005/05 od 24.06.2005)
155
Modul 4
Odluka Vieg vojno-disciplinskog suda, kojom je odlueno o disciplinskoj odgovornosti

aktivnog vojnog lica zbog disciplinskog prestupa i kojom je izreena disciplinska kazna gubitka
slube, nije upravni akt u smislu odredaba Zakona o upravnim sporovima, jer se ne radi o
upravnoj stvari, kao jednog od bitnih sadrajnih obiljeja upravnog akta, pa se protiv te odluke
ne moe voditi upravni spor.
Akt kojim je drugostepeni organ po izjavljenoj albi naloio prvostepenom organu da u

odredenom roku odlui po zahtjevu stranke (tzv. utanje administracije) ne predstavlja upravni
akt i protiv njega se ne moe pokrenuti upravni spor.
Iz obrazloenja:
Ovaj akt ne predstavlja upravni akt u smislu l. 9. st. 2. Zakona o upravnim sporovima
(Sl. novine FBiH, br. 2/98 i 8/00), pa se protiv istog ne moe voditi upravni spor (st. 1. istog
lana), jer se njime nije rjeavalo o izvjesnom pravu ili obavezi tuiteljice a ni drugog gradanina,
ve o sporednim pitanjima u postupku.
(Vrhovni sud FBiH, U-2163/02 od18.09.2003)
Akt odbora dravne uprave za albe, kojim se odluuje o statusu dravnih slubenika, nema
karakter upravnog akta, pa se protiv takvog akta u smislu l. 6. Zakona o upravnim sporovima,
ne moe voditi upravni spor.
Iz obrazloenja:
Odbor dravne uprave za albe (.) ne spada u organe dravne uprave propisne l. 2. ovog
Zakona, pa mu se javno ovlatenje za postupanje u upravnoj stvari moe dati samo zakonom ili
odlukom Vlade utemeljenom na Zakonu. Kako je pomenutim l. 9. Zakona regulisano da Odbor
u skladu sa zakonom razmatra odluke organa dravne uprave i Agencije koje se odnose na
status dravnih slubenika, kao i odluivanje o njihovom rasporedivanju u okviru organa dravne
uprave ne vri s pozicije vlasti u okviru javnog ovlatenja, zbog ega rjeavanje u ovoj pravnoj
stvari spada u oblast radnih odnosa dravnih slubenika, koju regulie predmetni zakon. Prema
tome, osporeni akt nema karakter upravnog akt i protiv istog se ne moe voditi upravni spor, pa
je sudska zatita obezbijedena putem redovnog suda ija se stvarna nadlenosti zasniva na
odredbi l. 26. st. 2. ta. 2 b. Zakona o sudovima u RS (Sl. glasnik RS, br. 111/04).
(Okruni sud u Banjoj Luci, U-520/05 od 11.10.2005)
156
Zakljuak o izuzeu slubene osobe predstavlja akt koji se tie vodenja postupka, pa se ne
smatra upavnim aktom u smislu l. 8. Zakona o upravnim sporovima FBiH protiv kojeg se moe
voditi upravni spor.
Iz obrazloenja:
Ispitujui da li postoje procesno-pravne pretpostavke za vodenje upravnog spora, sud je tubu
tuioca obacio kao neduputenu, iz razloga jer tuilac tubom pobija zakljuak o odbijanju
izuzea Opinskog naelnika koji nije upravni akt u smislu odredbe l. 8. Zakona o upravnim
sporovima, gdje je propisano da se upravni spor moe voditi samo protiv upravnog akta, a to je
akt kojim tijelo uprave rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravne osobe u odredenoj
upravnoj stvari. Zakljukom o odbijanju izuzea Opinskog naelnika, kojeg tuilac tubom
pobija u upravnom sporu, ne rjeava se o pravu ili obavezi tuioca, pa svoje eventualno neslaganje
s izuzeem tuilac moe iznijeti u albi na rjeenju o glavnoj stvari. Zakljuak o izuzeu slubene
osobe predstavlja akt koji se tie vodenja postupka, pa se ne smatra upravnim aktom u smislu l.
8. Zakona o upravnim sporovima FBiH protiv kojeg se moe voditi upravni spor.
(Kantonalni sud u Bihau, U-18/04 od 27.01.2006)
Odluka skuptine opine o osnivanju javnog preduzea nije upravni akt nego akt redovnog
poslovanja pa se takvi akti ne mogu pobijati tubom u upravnom sporu.
Odluka skuptine opine kojom se ustanovljava lovite na odredenom podruju i dodjeljuje

na koritenje i gazdovanje odredenoj radnoj organizaciji ili lovakom drutvu nema karakter
upravnog akta, jer se radi o aktu poslovanja i raspolaganja, i protiv nje se ne moe voditi upravni
spor.
(Vrhovni sud FBiH, Uvl-176/91 od 08.10.1997)
Akt (dopis) medusobne komunikacije viih i niih organa uprave kojim se trai ili daju upute
o tome kako treba postupiti ili odluiti o zahtjevu stranke, nema karakter upravnog akta, pa se
protiv njega ne moe voditi upravni spor, jer nije upuen tuiocu niti se tim aktom odluuje o
kakvom njegovom pravu.
157
Modul 4
3) - da je oigledno da se upravnim aktom, koji se tubom osporava, ne dira u pravo

tuioca ili u njegov neposredni lini interes zasnovan na zakonu
Tuilac moe pokrenuti upravni spor samo pod uslovom da mu je upravnim aktom povrijedeno
neko pravo, ili njegov neposredni lini interes zasnovan na zakonu. Stoga, ako je oigledno iz
tube, i priloga uz tubu, da upravnim aktom nisu povrijedena prava tuioca ili njegov interes
zasnovan na zakonu, sud e rjeenjem odbaciti tubu.
Sudska praksa:
Ne moe se u upravnom sporu odbaciti tuba tuioca podnesena protiv drugostepenog
rjeenja, kojim je po albi zainteresiranog lica poniteno prvostepeno rjeenje, zbog nedostatka
procesno-pravnog interesa za podnoenja tube.
Iz obrazloenja:
... Tuba je odbaena na osnovu l. 26. st. 1. ta. 3. Zakona o upravnim sporovima iz razloga
to tuiocu nedostaje procesno-pravni interes da pokree upravni spor protiv rjeenja drugostepenog
organa - tuenog, kojim je po albi privremenog korisnika stana, kao zainteresiranog lica
poniteno u cijelosti prvostepeno rjeenje, a kojim se ne dira u prava tuioca ili u njegov neposredni
lini interes zasnovan na zakonu u smislu l. 15. u vezi sa l. 2. Zakona o upravnim sporovima ...
Ovakav stav prvostepenog suda je pogrean... Naime, prema odredbi l. 26. st. 1. ta. 3. ZUS-a
sud e rjeenjem odbaciti tubu ako utvrdi da je oevidno da se upravnim aktom koji se tubom
osporava ne dira u pravo tuioca ili njegov neposredni osobni interes zasnovana na zakonu (l.
15) a prema odredbi l. 15. ZUS-a tuilac u upavnom sporu moe biti gradanin, pavno lice, i
druga osoba iz l. 2. ovog Zakona, pod uslovima utvrdenim u toj odredbi, a to je ako smatra da
joj je upravnim akotm povrijedeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu.
U konkretneom sluaju tuilac Opina T. je vlasnik predmetnog stana, i kao nosilac prava
raspolaganja i davalac tog stana na koritenje je podnijela zahtjev za ispraenjenje tog stana od
privremenog korisnika G.N. Na osnovu kupoprodajnog ugovora zakljuenog dana 7.11.1997.
godine izmedu GTP Univezal d.d. T. i Opine T. utvrdeno je da je Opina T. vlasnik stana u Simetralu I u T. potkrovlju. Iz navedenog se vidi da Opina T. ima aktivnu stranaku legitimaciju
da tubom pokrene upavni spor, jer je osporenim rjeenjem tuenog organa rjeavano o njenom
pravu. Dakle, upravni organ je rjeavao o pravu tuioca, pa se ne moe zakljuiti da se osoprenim rjeenjem ne dira u pravo i neposredni lini interes tuioca, zasnovan na zakonu. U takvom
sluaju pvostepeni sud je bio duan da raspravi stvar meritorno, a ne da rjeenjem odbaci tubu
zbog nedostatka procenog pravnog interesa, bez obzira na to da li je tuba osnovana...
158
4) - da se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla izjaviti alba,

ali da alba nije izjavljena
Upravni spor se moe pokrenuti protiv upravnog akta koji je donijet u drugom stepenu, kao
i protiv prvostepenog akta ako protiv njega nije dozvoljena alba. Dakle, ako je protiv upravnog
akta dozvoljena alba, a protiv tog akta alba nije ni izjavljena, tuba e biti odbaena.
Sudska praksa:
Upravni akt protiv kojeg je doputena alba nije konaan upravni akt i ne moe se osporavati
u upravnom sporu.
(Okruni sud Banja Luka, U-199/99 od 10.11.1999)
5) - da je rije o stvari o kojoj se, prema odredbama ZUS-a, ne moe voditi upravni spor
Izriito, prema pravilima propisanim ZUS-om, upravni spor se ne moe voditi protiv tri vrste
upravnih akata i to:
akata u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora,
akata protiv kojih se po izriitoj odredbi zakona ne moe voditi upravni spor,
te u stvarima o kojima neposredno, na osnovu ustavnih ovlatenja, odluuju i to u BiH
Parlamentarna skuptina BiH ili Predsjednitvo BiH, u FBiH domovi Parlamenta FBiH ili
predsjednik FBiH i jedan od potpredsjednika FBiH, odnosno zakonodavno tijelo kantona,
u RS Narodna Skuptina RS, predsjednik RS ili jedan od potpredsjednika RS, a u BDBiH
u stvarima o kojima neposredno na osnovu statutarnih ovlatenja odluuje Skuptina
BDBiH.
Ako bi se u tim stvarima podnijela tuba, sud e takvu tubu rjeenjem odbaciti. Medutim,
odbacivanje tube iz tog razloga ne bi se odnosilo na tubu koja bi se zasnivala na tome da je
nadleni organ pri donoenju takvog upravnog akta prekoraio granice svoje nadlenosti ili
upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlatenja, i u tim stvarima, zbog tog
razloga, moe se voditi upravni spor.
Primjer:
Tuiteljica je podnijela tubu za pokretanje upravnog spora kojom osporava rjeenje Republike
uprave carina kojim je odbijena kao neosnovana alba tuiteljice portiv rjeenja Komisije za
carinske prekraje, a kojim je tuiteljica oglaena krivom za carinski prekraj iz l. 17. st. 1.
Zakona o carinskim prekrajima i kanjena novanom kaznom od 50 KM uz odredbu plaanja
trokova prekrajnog postupka. Nakon prethodnog ispitivanja postojanja procesno-pravnih
pretpostavki za vodenje upravnog spora sud je tubu odbacio cijenei da je u konkretnom sluaju sudska zatita obezbijedena van upravnog spora.
159
Modul 4
Iz obrazloenja:
Prema odredbi l. 9. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik RS, br. 12/94) upravni
spor se ne moe voditi protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita obezbijedena
van upravnog spora. U prekrajnim stvarima obezbijedena je takva zatita podnoenjem
zahtjeva za sudsku zatitu pod uslovima iz l. 253. i 254. Zakona o prekrajima (Sl. glasnik RS,
br. 12/94, 16/95, 21/96 i 40/98).
(Vrhovni sud RS, U-812/01 od 28.01.2004) Sudska praksa:
Protiv konanog akta nadlenog organa uprave kojim je rjeavano o pravima osoba na
naputenim stanovima, po zakonu se ne moe voditi upravni spor pokrenut po tubama podnesenim
na osnovu vaeih propisa do 04.04.1998. godine, pa takve tube treba odbaciti u svakom stadiju
postupka.
Budui da uiteljica nije u toku postupka kod nadlenih organa isticala zahtjev vezan za
l. 60. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu (Sl. glasnik BiH, br. 29/03) u vezi sa lanom
35 st. 1. ta. d) istog zakona, to tuiteljici ne pripada pravo da protiv osporenog rjeenja podnosi
tubu za pokretanje upravnog spora.
Iz obrazloenja:
Samo u sluaju kada stranac zahtijeva privremeni boravak iz razloga predvidenih odredbom
l. 35. st. 1. ta. d) Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu (Sl. glasnik BiH, br. 29/03),
odnosno iz razloga kada stranac zahtijeva privremeni boravak iz humanitarnih razloga, a
pozove se na princip zabrane vraanja propisan u odredbi l. 60. citiranog zakona, tada se prema
odredbama l. 61. ovog zakona o njegovom zahtjevu odluuje u skladu s pravilima predvidenim
u l. 76. i 79. istog zakona. Ovim odredbama propisano je da stranac ima pravo na podnoenje
tube protiv konanog rjeenja ako je predmet upravnog postupka bio zahtjev za privremeni
boravak iz razloga navedenih u l. 35. st. 1. ta. d) u vezi sa l. 60. istog zakona. Budui da tuiteljica
u konkretnom sluaju nije u toku postupka kod nadlenih organa isticala zahtjev vezan za l. 60.
citiranog zakona u vezi sa l. 35. st. 1. ta. d) istog zakona to tuiteljici ne pripada pravo da
protiv osporenog rjeenja podnosi tubu za pokretanje upravnog spora.
(Sud Bosne i Hercegovine, U-19/05 od 31.03.2005)
Iz obrazloenja:
Ovlatenje za donoenje prvostepenog rjeenja tuena je imala u odredbama l. 57. st. 5. ta.
10. Zakona o bankama (Sl. novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 41/02, 58/02 i 13/03), prema kojim
privremeni upravnik ima ovlatenje da Agenciji za bankarstvo FBiH podnese zahtjev za izdavanje
rjeenja svim bankama na podruju FBiH za obustavu isplata s rauna koje neuredni dunici
160
banke pod privremenom upravom i/ili garanti tih dunika i njihova povezana lica imaju u
drugim bankama, sve dok te obaveze ne izmire. Samim tim, neosnovan je prigovor iz tube da
je predmetnim rjeenjem odlueno o stvari iz sudske nadlenosti... S obzirom na to da ni
ostalim navodima tube, nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost osporenih rjeenja, sud
je primjenom l. 38. st. 2. Zakona o upravnim sporovima tubu odbio.
6) - da ve postoji pravosnana sudska odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari.

Radi se dakle o sluaju presudene stvari (res iudicata). Pri ovom, valja ukazati, da pravosnanost
stie samo izreka, a ne i obrazloenje sudske odluke. Pod sudskom odlukom, u smislu odredbi
ZUS-a, podrazumijeva se presuda i rjeenje. Sudska odluka postaje pravosnana danom donoenja,
ako se vise ne moe pobijati albom, kao redovnim pravnim lijekom. Budui da se protiv odluke
donesene u upravnom sporu, alba ne moe izjaviti, to znai, da sudska odluka u upravnom
sporu postaje pravosnana danom njenog donoenja (u ZUS-u RS predviden je izuzetak da se
alba moe izjaviti kad je to posebnim zakonom odredeno - l. 34). U vezi s tim, valja podsjetiti,
da se i u ovom sluaju radi o izuzetno znaajnoj novini u novom ZUS-u, budui da se, prema
ranijim zakonskim rjeenjima, protiv odluka suda u upravnom sporu, mogla izjaviti alba kao
redovni pravni lijek.
Moglo bi se naelno rei, da bi za odbacivanje tube u sluaju presudene stvari morali biti
kumulativno ispunjeni uvjeti, i to: da je ve ranije donesena sudska odluka u upravnom sporu,
da je ona donesena u istoj pravnoj stvari i da je pravosnana. Sud je duan u toku cjelog upravnog
spora, a u smislu l. 196. st. 2. ZPP-a u vezi s pravnim pravilima ZUS-a o supsidijarnoj primjeni
odredaba parninog postupka, paziti po slubenoj dunosti je li stvar pravosnano presudena, i
ako utvrdi da u istoj stvari postoji pravosnana sudska odluka - tubu e odbaciti. To moe
uiniti u svakom stadiju upravnog spora. To je uvijek sluaj, kad je isti identitet predmeta
upravnog spora i identitet stranaka u sporu, dakle, kad se radi o istom upravnom aktu o istoj
upravnoj stvari, i istom tuiocu i tuenom. Medutim, nuno je ukazati da se tuba iz ovog
razloga ne bi mogla odbaciti u sluajevima kad je tuba odbaena zbog prijevremenosti ili je
odbaena zato to se ne radi o konanom upravnom aktu protiv kojeg se moe voditi upravni
spor, kao ni u sluaju kad je tuba odbaena zbog nedostatka aktivne legitimacije ili ako je
donesena sudska odluka zbog utanja administracije.
Sudska praksa:
Prema odredbama parninog postupka kada se utvrdi da o tubenom zahtjevu ve tee
parnica ili da je stvar pravomono presudena ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti ista
parnica medu istim strankama, a kada se to desi nova tuba se mora odbaciti. Shodnom
primjenom takvih odredba kada u upravnom sporu postoji identitet predmeta spora i identitet
stranaka, sud e novu tubu odbaciti, ne samo kada se radi o pravomono presudenoj stvari kako
je to propisano Zakonom o upravnim sporovima, nego i kada je u toku upravni spor o istoj stvari
(istom upravnom aktu) medu istim strankama.
161
Modul 4
Iz obrazloenja:
Odredbama l. 26. st. 1. ta. 6. i st. 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da e
nadleni sud rjeenjem odbaciti tubu u svakom stadiju postupka ako utvrdi da ve postoji
pravomona presuda donesena u upravnom sporu. Na dan donoenja presude U-123/02 od
20.12.2002. godine u upravnom sporu o istoj stvari bila je ve donesena presuda U-93/02 od
05.09.2002. godine, koja je 20.02.2002. godine postala i pravosnana. To znai da u vrijeme
donoenje presude U-123/02 nije bila pravomona presuda istog suda U-93/02, ali da je u ovom
upravnom sporu ve tekao postupak. U ovakvoj pravnoj situaciji prvostepeni sud nije mogao da
ponovo odluuje o tubi o kojoj je pokrenut upravni spor pod br. U-123/02, iako postoji identitet
stranaka i identitet predmeta spora koji je u toku u predmetu U-93/02, i u kojem je ve bila
donesena presuda. Poto ovakav sluaj nije predviden odredbama l. 26. ZUS-a, na isti je trebalo
na osnovu l. 60. istog zakona shodno primijeniti odgovarajue odredbe zakona kojim je ureden
parnini postupak. Prema odredbama l. 179. i 269. st. 2. ZPP-a (Sl. novine FBiH, br. 42/98 i
3/99) parnica poinje tei dostavom tube tuenom i dok parnica tee ne moe se u pogledu
istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medu istim strankama, na to sud pazi u toku cijelog postupka
po slubenoj dunosti i ako utvrdi da o tubenom zahtjevu ve tee parnica, ili da je stvar
pravomono presudena, tubu e odbaciti.
(Vrhovni sud BIH, U-291/03 od 24.05.2006)
Postojanje pravomone sudske odluke iz upravnog spora u istoj upravnoj stvari iskljuuje
mogunost vodenja drugog (ponovnog) upravnog spora.
(Kantonalni sud Sarajevo, U-447/99 od 24.05.2000)
Za postojanje presudene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet

stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U odnosu na
obine umjeae, pravosnana presuda proizvodi tzv. intervencijsko djejstvo i ne moe djelovati
neposredno. Umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara direktno su vezani pravosnanou presude.
(Vrhovni sud RS, Rev. 14/96 od 14.05.1996)
162
3. Obustavljanje upravnog spora

Kad je rije o tubi kojom se pokree upravni spor, ostala su jo neka pitanja na koja valja
ukazati. Naime, upravni spor se moe okonati bez donoenja presude, obustavljanjem postupka
u slijedeim sluajevima:
ako tuilac odustane od tube, i
kad tueni organ u toku upravnog spora donese novi upravni akt.
3.1. Odustajanje od tube

Tuilac moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke. To proizilazi iz naela
dispozitivnosti, jer pokretanje upravnog spora je pravo stranke ako smatra da joj je konanim
upravnim aktom povrijedeno neko njeno pravo ili pravni interes. Zato je pravo stranke i da
odustane od tube, kojom je pokrenula upravni spor. Odustati od tube tuilac moe, podnoenjem
sudu o tome pismenog podneska, ili davanjem izjave na zapisnik kod suda. U sutini, odustanak
od tube mora biti jasan i izriit i bezuslovan. Za odustanak od tube nije potrebno izjanjenje
tuioca zbog ega se to ini. Isto tako, data izjava o odustajanju od tube ne bi se mogla kasnije
povui.
U sluaju odustajanja od tube nadleni sud e rjeenjem obustaviti postupak, i tada nastaje
pravno stanje kao prije podnoenja tube, odnosno osporeni upravni akt ostaje na snazi sa svim
pravnim djejstvima koja iz njega proizilaze.
3.2. Donoenje novog upravnog akta

Nakon podnoenja tube u upravnom sporu tueni organ moe do okonanja upravnog spora
ponititi ili izmijeniti rjeenje koje je predmet upravnog spora. Novo rjeenje donosi se po
slubenoj dunosti ako tueni organ uvaava zahtjeve tube. Iz toga i proizilazi da tueni organ
to moe, ali i ne mora uiniti. Za donoenje novog upravnog akta u ovom sluaje postavljeni su,
u smislu pravnih pravila propisanih ZUP-om, slijedei uslovi:
da tueni organ uvaava sve zahtjeve tube,
da se upravni akt ponitava i mijenja iz razloga iz kojih bi i sud mogao ponititi takvo rjeenje,
da se time ne vrijeda pravo stranke i treeg lica u upravnom postupku.
Ako nadleni organ donese drugi upravni akt, kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni
akt protiv kojeg je upravni spor pokrenut, ili u sluaju utanja administracije naknadno donese
upravni akt, o tome je duan, pored tuioca, obavijestiti i sud, dostavljajui mu novi upravni akt.
Sud e u tom sluaju pozvati tuioca da se u roku od 15 dana (odnosno osam dana - l. 23. st. 1.
ZUS RS) izjasni da li je novim aktom zadovoljan ili ostaje pri tubi. Ako se tuilac izjasni da je
zadovoljan naknadno donesenim upravnim aktom ili o tome sudu ne da izjavu u ostavljenom
roku, sud e rjeenjem postupak obustaviti, a ako se tuilac izjasni da novim upravnim aktom nije
zadovoljan, sud e postupak nastaviti.
163
Modul 4
REDOVNI POSTUPAK PO TUBI

1. Dostavljanje tube na odgovor
Dok u prethodnom - pripremnom postupku sud u upravnom sporu provjerava formalno
procesne pretpostavke tube, sud u redovnom postupku, u stvari, postupa po tubi, ispituje
zakonitost upravnog akta i donosi odgovarajuu odluku. Medutim, i u redovnom postupku sud
moe da rjeava i o pitanjima postojanja procesnih pretpostavki za tubu, a o kojima nije rijeio
u prethodnom postupku, za ije rjeavanje u to vrijeme nisu bili sazreli uslovi. U sutini, redovni
postupak po tubi u upravnom sporu poinje dostavljanjem tube na odgovor, a zavrava se
rjeavanjem upravnog spora donoenjem sudske presude, ili okonanjem upravnog spora bez
donoenja sudske presude, odnosno obustavom postupka kad tuilac odustane od tube ili kad
tueni organ udovolji tubenom zahtjevu donoenjem novog rjeenja.
Dakle, prva radnja redovnog postupka po tubi u upravnom sporu je dostavljenje tube na
odgovor.
Ako, nakon prethodnog ispitivanja tube, sud tubu ne odbaci kao neurednu, ili je ne odbaci
zbog procesnih smetnji, sud e tubu dostaviti na odgovor tuenom organu, i zainteresiranim
licima, ako ih u tom sporu ima. To znai da sud jedan primjerak tube, s prilozima, dostavlja na
odgovor tuenom organu, iji se upravni akt osporava i zainteresiranim licima, ako tubu ocijeni
blagovremenom, urednom i utvrdi da nema procesnih smetnji za vodenje upravnog spora. Ovim,
u stvari, i zapoinje redovni postupak rjeavanja upravnog spora. Medutim, ako je u meduvremenu
tueni organ ukinut, a poslije donoenja upravnog akta protiv koga je pokrenut upravni postupak,
ili je izmijenjena njegova nadlenost, tuena stranka u upravnom sporu postaje novi organ, u
iju nadlenost spada rjeavanje takvih upravnih predmeta. U tom sluaju, sud e, tom novom
organu, dostaviti tubu na odgovor.
Rok za odgovor na tubu, prema pravilima propisanim ZUS-om, je sudski rok, dakle, rok koji
odreduje sud. Medutim, odredene razlike su prisutne i u vezi ovog roka. Naime, ranijim ZUS-om
bio je propisan tzv. okvirni rok za odgovor na tubu, koji nije mogao biti krai od 10 ni dui od
20 dana, a koji je sadran i u ZUS-u BiH (l. 28. st. 2), dok je prema ZUS-u BDBiH (l. 26. st. 2)
ovaj rok 8 dana. Medutim, novim ZUS-om rok za odgovor na tubu u FBiH ne moe biti dui od
20 dana (l. 27. st. 2), odnosno u RS 30 dana (l. 24. st. 2) i, u odnosu na raniji ZUS, novim
zakonskim rjeenjem omoguava se sudu da, u zavisnosti od sloenosti predmeta upravnog spora
i drugih okolnosti, odredi i krai rok od 10 dana. Time se, svakako, u manje sloenim predmetima
omoguava efikasnije postupanje, i ubrzava postupak njihovog rjeavanja.
Dostavljanjem tube na odgovor, u sutini, ostvaruje se naelo kontradiktornosti u upravnom
sporu. Tueni i zainteresirana lica, ako ih ima, time se upoznaju s navodima tube i imaju
mogunost da, u odnosu na razloge tube, iznesu i svoje razloge. Odgovor na tubu ima karakter
podneska, pa stoga mora biti u pisanom obliku, razumljiv i sadravati sve to je za podneske i
propisano u lanu 334. ZPP-a, koji je u upravnom sporu u supsidijarnoj primjeni. Davanje
odgovora na tubu je pravo tuenog organa, i zainteresiranog lica, a ne njihova i dunost.
Ukoliko se ne dostavi odgovor na tubu, bez obzira na to, sud rjeava spor. Stoga, proputanjem
dostavljanja odgovora na tubu u ostavljenom roku, ne mogu nastupiti nikakve procesne
posljedice.
164
Medutim, tueni organ je, u ostavljenom roku za odgovor na tubu, duan na traenje suda
dostaviti sve spise koji se odnose na predmet. Po ranijem ZUS-u, ako tueni ne dostavi spise ili
ne moe ih poslati, sud je morao ponoviti traenje spisa, pa ako se ni tad spisi ne dostave, morao
je rijeiti stvar i bez spisa, utvrdivanjem injeninog stanja. Ovo rjeenje je sadrano i u ZUS-u
BiH (l. 28. st. 3), dok ZUS BDBiH ne sadri odredbe u vezi s tim, osim to za nedostavljanje spisa
propisuje prekraj. U smislu novih zakonskih rjeenja u ZUS-u FBiH i ZUS-u RS, ako tueni ne
dostavi spise ili ne moe ih poslati, sud moe rijeiti stvar bez spisa, ali samo kad se upravni akt
pobija zbog pogrene primjene materijalnog prava, a ne i iz drugih razloga (l. 27. st. 3. ZUS
FBiH, odnosno l. 24. st. 3. ZUS-a RS). Nedostavljanje spisa sudu je propisano kao prekraj. Osim
toga, prema ZUS-u FBiH, ako se osporeni akt pobija iz drugih razloga, dakle, ne samo zbog
pogrene primjene materijalnog prava, sud ne moe stvar rijeiti bez spisa, pa proputanjem
dostave spisa sudu, odgovorno lice tuenog ini teu povredu slubene dunosti, i sud e, po
slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, protiv odgovornog lica, podnijeti prijedlog za pokretanje
disciplinskog postupka prvostepenom disciplinskom organu, a koji je, po tom prijedlogu, duan
donijeti rjeenje o pokretanju disciplinskog postupka. Istovremeno, sud je u obavezi o podnijetom
prijedlogu za pokretanje disciplinskog postupka obavijestiti Vladu FBiH ili kantona ili opinsko
vijee, zavisno iji je organ u pitanju, kako bi ti organi preduzeli odgovarajue mjere da
nadleni organ postupi po traenju suda.
165
Modul 4
RJEAVANJE UPRAVNOG SPORA

1. Sastav suda
U upravnim sporovima, prema ZUS-u BiH, sud odluuje u vijeu sastavljenom od troje
sudija (l. 7), osim o zahtjevu za preispitivanje sudske odluke (l. 50. st. 3) i zahtjevu za zatitu
zakonitosti (l. 55. st. 2), o kojim odluuje Apelaciono odjeljenje Suda BiH u vijeu sastavljenom
od pet sudija. Upravne sporove prema ZUS-u BDBiH rjeava sudija pojedinac (l. 5. st. 2), a
shodnom primjenom odredaba parninog postupka u drugostepenom postupku sud odluuje u
vijeu sastavljenom od troje sudija (l. 32), dok su za vanredne pravne lijekove u odnosu na
sastav suda u primjeni citirane odredbe ZUS-a BiH.
Medutim, prema ZUS-u FBiH i ZUS-u RS, za razliku od ranijeg pravila da sudovi u upravnim
sporovima uvijek odluuju u vijeu, novim zakonskim rjeenjem (l. 6. ZUS-a) kao pravilo je
propisano da upravne sporove sudi sudija pojedinac. Izuzetno, u sloenim predmetima sudi
vijee od troje sudija. O tome, prema ZUS-u FBiH odluuje predsjednik vijea za upravne
sporove. Predsjedniku vijea ocjenu da li se u konkretnom predmetu radi o sloenom predmetu
daje sudija izvjestilac, nakon ega predsjednik vijea i odluuje da li e se predmet rjeavati u
vijeu ili po sudiji pojedincu. Medutim, prema ZUS-u RS, u sloenim predmetima za koje su
razlozi pogreno i nepotpuno utvrdeno injenino stanje i/ili pogrena primjena materijalnog
prava, koji su od uticaja za pravino rjeavanje upravne stvari, u upravnim sporovima sudi vijee.
Ali kad je rije o vanrednim pravnim lijekovima slina su rjeenja - o zahtjevu za vanredno
preispitivanje odluuje vijee od troje sudija, s tim da prema ZUS-u FBiH kad o zahtjevu odluuje
kantonalni sud vijee je sastavljeno od sudija koje nisu uestvovale u donoenju odluke, dok o
ponavljanju postupka odluuje sudija pojedinac, ali opet prema ZUS-u FBiH uz uslov da je to
sudija koji nije uestovao u donoenju odluke na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka.
2. Nejavno rjeavanje upravnih sporova

Prema pravnim pravilima propisanim Zakonom o upravnim sporovima koji su u primjeni na
podruju BIH, po pravilu, u upravnim sporovima sud rjeava nejavno. To je raspravljanje o tubi
protiv upravnog akta bez prisustva stranaka - tuioca, tuenog i zainteresiranih lica. Time je, kao
i u ranijem ZUS-u, princip nejavnog rjeavanja i dalje zadran u rjeavanju upravnih sporova. To
je i izriito propisano odredbama ZUS-a BiH (l. 29. st. 1), ZUS-a FBiH (l. 28. st. 1) i ZUS-a
BDBiH (l. 27. st. 1). Prema ZUS-u RS (l. 25. St. 1) propisano je da upravne sporove sud rjeava
po sudiji pojedincu ili u sjednici vijea, tako da pravilo nejavnog rjeavanja koje je sadravao
raniji ZUS, ovim na izriit nain nije propisano, ali zadrana su ovlatenja suda da moe
odluiti da se odri javna rasprava ako se radi o sloenom predmetu ili ako je to potrebno radi
boljeg razjanjenja stanja stvari, a moe odluiti da se se odri javna rasprava i ako to neka od
stranaka predloi u tubi ili blagovremenom odgovoru na tubu. Iz toga proizilazi da sud moe
donijeti odluku i bez odravanja javne rasprave, dakle nejavno, bez obzira da li sudi po sudiji
pojedincu ili u sjednici vijea. Ta dispozicija suda da moe odrati javnu raspravu ako se radi o
sloenom predmetu, ako je to potrebno radi boljeg razjanjenja stvari ili ako je to predloeno u
tubi ili odgovoru na tubu, sadrana je i citiranim odredbama ZUS-a BiH i ZUS-a BDBiH.
166
Medutim, prema ZUS-u FBiH (l. 28. st. 2. i 3) stranke mogu zatraiti da prisustvuju nejavnom
rjeavanju ili da se odri usmena javna rasprava, i takav zahtjev mogu postaviti samo u tubi ili
odgovoru na tubu, a ne i kasnije do donoenja odluke. U ovom sluaju nije zadrana dispozicija
suda da moe odluiti da se odri javna rasprava, niti da cijeni takav zahtjev stranke. Naprotiv,
zahtjev stranke da prisustvuje nejavnom rjeavanju ili da se odri usmena javna rasprava, a koji
je, dakle, postavljen u tubi ili u odgovoru na tubu, sud je duan prihvatiti. Pri tom, valja imati
u vidu da se pod naelom javnosti podrazumijeva kako stranaka javnost tako i opa javnost.
Stranaka javnost znai prisustvo nejavnom rjeavanju upravnog spora samo stranaka, dok opa
javnost podrazumijeva mogunost prisustva usmenoj javnoj raspravi prilikom rjeavanja upravnog
spora svakom licu, bilo da je uesnik postupka ili ne. To znai da e sud kad je rije o stranakoj
javnosti, na zahtjev stranke da prisustvuje nejavnom rjeavanju upravnog spora omoguiti
strankama, odnosno njihovim zakonskim zastupnicima i punomonicima da prisustvuju prilikom
rjeavanja upravnih sporova, ali ne i drugim licima. Sud je, po takvom zahtjevu, duan obavijestiti
stranke i zainteresirana lica o datumu nejavnog rjeavanja i njihovom pravu da tom rjeavanju
prisustvuju. Kad je rije o opoj javnosti, po zahtjevu stranke sud je duan da pripremi i odri
usmenu javnu raspravu na kojoj mogu prisutvovati pored stranaka i sva druga lica koja pristupe
raspravi.
U odnosu na odredbe l. 6. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
moe se postaviti pitanje da li je u postupku upravnog spora obavezno provesti javnu raspravu,
i da li se njenim provodenjem ujedno potuje pravo stranke na pristup sudu, ili propisani
princip nejavnog rjeavanja upravnih sporova dovodi u pitanje ostvarenje tog prava.
Naime, prema Evropskoj konvenciji (l. 6. st. 1) svako ima pravo da se pravino i javno u
razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona, odlui
o njegovim gradanskim pravima i obavezama, ili o krivinoj optubi protiv njega. To znai da i
kad je rije o ostvarivanju gradanskih prava i obaveza, Evropska konvencija obavezuje na javnu
raspravu, dok se prema pravilima koja propisuje ZUS upravni sporovi po pravilu rjeavaju
nejavno. U vezi s tim treba imati u vidu da Evropska konvencija prema l. II/2 Ustava BiH ima
supremaciju nad svim domaim zakonima i obavezuje sve domae institucije da je direktno
primjenjuju, odnosno da je ona po rangu iznad zakona.
Medutim, za pravilnu primjenu Evropske konvencije, kad je rije i o upravnom sporu, od znaaja
je samo definiranje pojma gradanskih prava i obaveza. Prema praksi Evropskog suda za ljudska
prava, domae pravo treba da definie odredeni pojam kao pravo ili obavezu, i pojam
gradanskih prava i obaveza nije ogranien i ne obuhvata samo one sporove koji su privatnopravne prirode u tradicionalnom smislu, tj. sporove izmedu pojedinaca, ili izmedu pojedinca i
drave onda kada se ona pojavljuje u skladu s odredbama privatnog prava a ne vrei akte suverene
volje. lan 6. st. 1. Evropske konvencije moe se primijeniti kad je zahtjev novane prirode i
kada je zasnovan na navodnoj povredi prava, koja je takoder novane prirode, bez obzira na
uzroke spora i injenicu da su nadleni upravni sudovi (presuda Evropskog suda u sluaju
Editions Periscope protiv Francuske od 26.03.1992. godine, serija A, br. 234-B str. 65, stav 40. i
u sluaju Beaumartin protiv Francuske od 24.11.1994, serija A 296B-, str. 60-61, stav 28). Iz ovog
i proizilazi da se l. 6. Konvencije prema praksi Evropskog suda primjenjuje u vezi privatnih
prava i obaveza definiranih na nain kako je to i izraeno u citiranom stavu. A naelo javnosti
postupka odnosi se, prema praksi Evropskog suda, na svaku fazu postupka koja moe uticati na
konanu odluku. U predmetu Ezelin protiv Francuske II (1994) izraen je stav da zahtjev javnosti
rasprave normalno objedinjuje i pravo na usmenu raspravu na prvostepenom nivou, a posebno
167
Modul 4
kad stranka u predmetu to naroito zahtijeva. U vezi s tim treba imati u vidu da je upravni spor,
prema pravilima koja propisuje ZUS (osim u BDBiH), jednostepen, budui da se sudska odluka
ne moe pobijati albom kao redovnim pravnim lijekom.
I prema stavu Ustavnog suda BiH izraenom u odluci br.: AP 236/03 od 15.06.2004. godine,
postupak u upravnom sporu pred nadlenim sudom ima karakter redovnog sudskog postupka,
pa samim tim i taj postupak mora biti voden tako da zadovolji zahtjeve javnog sudenja i
zahtjeve prava javnosti na kontrolu pravosuda. Osim toga, u navedenom predmetu, po apelaciji
protiv odluke Vrhovnog suda FBiH u upravnom sporu u predmetu naknadne naplate carinskih
dadbina, Ustavni sud BiH cijeni da je dolo do povrede prava na javnu raspravu iz l. 6. st. 1.
Evropske konvencije i l. II/3 e Ustava BiH, jer u upravnom postupku a ni u postupku upravnog
spora apelantu nije bila osigurana javnost postupka i nije mu data mogunost da lino ispita
navode prijava protiv njega, niti da lino obrazloi razloge podnoenja tube u upravnom sporu.
Medutim, po apelaciji na odluku Vrhovnog suda RS donijetoj u upravnom sporu u predmetu
odjavljivanja obavljanja samostalne djelatnosti, iako je upravni postupak u konkretnom sluaju
bio nejavan a odluka suda je takoder donijeta u nejavnoj sjednici, Ustavni sud BiH u odluci br.
AP 908/05 od 09.02.2006. godine izraava stav da nema povrede iz l. 6. st. 1. Evropske konvencije
i l. II/3 e Ustava BiH u odnosu na pravo pristupa sudu, jer da je cjelokupan postupak upravnog
spora voden prema pravilima (ranijeg) ZUS-a, da su u obrazloenju presude dati jasni razlozi
donoenja presude u nejavnoj sjednici, i da se sud u odgovoru na apelaciju izjasnio na sve njene
navode.
3. Usmena, javna rasprava

Kao to je to prethodno ukazano, u odnosu na pitanja u vezi odravanja javne rasprave
prisutna su razliita rjeenja propisana Zakonom o upravnim sporovima koji su u primjeni na
podruju BiH. Dakle, po pravilu, sud u upravnim sporovima rjeava nejavno, ali prema pravilima
ZUS-a propisani su izuzeci kad sud moe odluiti samoinicijativno ili po prijedlogu stranke da
se odri rasprava. U vezi stim, prema ZUS-u FBiH (l. 28. st. 2. i 3) sud je duan da pripremi i
odri usmenu javnu raspravu na zahtjev stranke ako je to postavljeno u tubi ili odgovoru na
tubu, a prema ZUS-u BDBIH (l. 27. st. 3) glavna rasprava e se uvijek odrati ako se radi o
tubi kojom se trai povrat stvari ili naknada tete. U sluaju kad sud odlui, odnosno kad je
duan da odri javnu raspravu, sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea odredie dan
rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica, ako ima takvih lica, kao i njihove
zakonske zastupnike i punomonike, a prema potrebi na raspravu se pozivaju se i svjedoci,
vjetaci i dr.
Sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea rukovodi raspravom, on otvara raspravu,
objavljuje predmet raspravljanja, zatim utvrduje da li su ispunjene procesne pretpostavke za
odravanje rasprave, da li su raspravi pristupile sve pozvane stranke, svjedoci, vjetaci, pa ako nisu
provjerava urednost poziva i opravdanost razloga izostanka, i daje rije strakama. Na raspravi
koja se odrava pred vijeem, prvo rije dobija lan sudskog vijea koji je izvjestilac, i pri tom
izvjestilac izlae stanje i sutinu spora ne dajui svoje miljenje, a nakon toga daje se rije tuiocu
da obrazloi tubu, a zatim zastupniku tuene strane i zainteresiranim licima da obrazloe svoje
navode. Sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea rukovodi i ostalim procesnim radnjama
168
koje se preduzimaju na raspravi. O raspravi se vodi zapisnik, u koji se unose samo bitne bitne
injenice i okolnosti, kao i izreka odluke. Koje su bitne injenice i okolnosti u konkretnom sporu
cijenie sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea. Osim toga zapisnik sadri i uobiajene
podatke o nazivu suda, datumu odravanja rasprave, predmetu upravnog spora, sastavu suda,
prisutnim strankama i drugim licima, za odsutne konstataciju o urednosti poziva i opravdanosti
razloga nedolaska i dr. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea, odnosno sudija pojedinac i
zapisniar.
Izostanak stranke s rasprave ne spreava odravanje rasprave, i u tom sluaju, podnesci
stranaka e se proitati. Kako je odziv po pozivu na raspravu pravo stranke a ne i njihova
dunost, to i eventualni nedolazak stranke na raspravu po nju ne moe imati tetne pravne
posljedice. Izostanak stranke se ne moe uzeti kao odustajanje stranke od svojih zahtjeva. Ako
su s rasprave izostali i tuilac i tueni, sud e raspraviti spor i bez prisustva stranaka. Sud uvijek
moe rijeiti upravni spor i kad se stranke ne odazovu na raspravu, jer njihov izostanak ne
zadrava rad suda.
Uglavnom, odredbe o odravanju rasprave ranijeg ZUS-a, preuzete su i novim ZUS-om,
i na usmenu raspravu u upravnom sporu o svemu to nije propisano odredbama ZUS-a, u
supsidijarnoj su primjeni odgovarajue odredbe ZPP-a.
Sudska praksa:
Ne smatra se da je stranka uredno obavijetena o roitu, ako su pozivi upueni odvjetniku
koji je bio punomonik stranke do likvidacije odvjetnikog ureda, a punomo mu nije obnovljena
nakon ponovnog otvaranja ureda.
(Vrhovni sud FBiH, P-5/98 od 24.02.1998).
4. Nain rjeavanja upravnih sporova

Sud rjeava upravni spor, po pravilu, na podlozi injenica koje su utvrdene u upravnom
postupku. Sutina i smisao upravnog spora i jest u tome da sud cijeni da li je pravilno proveden
upravni postupak, i da li je pravilno primijenjeno materijalno pravo na injenino stanje utvrdeno
u upravnom postupku, i da na osnovu toga i odluuje o zakonitosti osporavanog upravnog akta.
Prema ranijim rjeenjima, a koja su sadrana i u ZUS-u BiH (l. 34) i ZUS-u BDBiH (l. 29)
sud e u upravnom sporu, ako nade da se spor ne moe raspraviti na osnovu injenica utvrdenih
u upravnom postupku, ili ako su u upravnom postupku poinjene povrede pravila postupka,
ponititi presudom osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt i predmet vratiti nadlenom
organu na ponovno rjeavanje (spor ograniene jurisdikcije). Nadleni organ je duan postupiti
onako kako je u presudi odredeno i donijeti novi upravni akt. Medutim, ako bi u tom sluaju
ponitenje upravnog akta i ponovno vodenje postupka kod nadlenog organa izazvalo za tuioca
tetu koja bi se teko mogla naknaditi, ili ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u
spisu oigledno da je injenino stanje drugaije od onog utvrdenog u upravnom postupku ili ako
je u upravnom sporu ve bio poniten upravni akt, a nije u potpunosti postupljeno po presudi,
169
Modul 4
sud je obavezan, na raspravi, sam utvrditi injenino stanje i na osnovu tako utvrdenog injeninog
stanja rijeiti upravnu stvar presudom, odnosno rjeenjem (spor pune jurisdikcije). Presuda,
kojom sud u ovom sluaju meritorno rjeava upravnu stvar, u svemu zamjenjuje poniteni
upravni akt.
Medutim, u odnosu na ta rjeenja, novim rjeenjima ZUS-a FBiH (l. 33) i ZUS-a RS (l. 29),
nain rjeavanja upravnih sporova je znatno izmijenjen. Sud je duan u upravnom sporu da
odluuje u sporu pune jurisdikcije. Naime, po pravilu, sud rjeava upravni spor na podlozi
injenica koje su utvrdene u upravnom postupku. Ali kad sud u upravnom sporu na raspravi
utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu na injenino stanje utvrdeno u upravnom postupku
i otkloni povrede pravila upravnog postupka donijee sudsku odluku, kojom e ponititi
osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt, ako je i on sadravao iste nedostatke, i sam e
rijeiti upravnu stvar (spor pune jurisdikcije). Pri tom, sud po pravilu utvrduje injenino stanje
na raspravi, na koju se poziva i stranka, a moe to i preko jednog lana sudskog vijea ili preko
drugog suda. Kad sud utvrduje injenino stanje preko drugog suda, taj sud je obavezan
postupiti po zahtjevu zamolbenog suda i obavijestiti stranke da mogu prisustvovati roitu za
izvodenje dokaza.
Dakle, rije je o sporu pune jurisdikcije kad sud u rjeavanju upravnog spora donese presudu
kojom ponitava upravni akt i njom rjeava upravnu stvar. Kad sud poniti osporeni upravni akt
i predmet vrati nadlenom organu na ponovni postupak, radi se o sporu ograniene jurisdikcije.
Sud moe samo izuzetno da odluuje u sporu ograniene jurisdikcije. U vezi s tim, u smislu
odredbi l. 28. st. 4. ZUS-a FBiH, kad je u predmetu odluivano nejavno na sjednici ili sudiji
pojedincu, sud moe, ako su za to ispunjeni uslovi, ponititi osporeni drugostepeni upravni akt
i prvostepeni upravni akt, ako sadri iste nedostatke kao i drugostepeni akt, i predmet vratiti
tuenom ili prvostepenom organu na ponovno rjeavanje, samo kad ocijeni da e on bre i
efikasnije provesti postupak i odluiti u upravnoj stvari. Ovo se u praksi moe od sudova i ee
koristiti, tako da postoji opasnost da se ovaj izuzetak pretvori i u pravilo, ali stranke svojim
ovlatenjima mogu uticati i sprijeiti eventualnu takvu praksu sudova u rjeavanju upravnih
sporova. Ovakvo rjeenje u odnosu na spor ograniene jurisdikcije, na izriit nain, ne sadri
novi ZUS RS. Prema odredbi l. 31. st. 5. tog Zakona, ako se presudom poniti upravni akt, a ako
priroda stvari to dozvoljava i ako rezultati postupka pruaju pouzdan osnov za to, presudom se
moe rijeiti upravna stvar. To ne znai da je sud u punoj jurisdikciji i rijeio upravni spor, ali je
i mogue, to svakako u vezi s tim otvara dileme. Medutim, iz odredbi l. 31. tog Zakona ne
proizilazi da sud moe samo ponititi upravni akt bez daljeg odluivanja o upravnoj stvari, mada
st. 3. tog lana propisuje da ako se presudom tuba uvaava, osporeni akt se ponitava i meritorno
odluuje.
Osim toga, kad je tuba podnesena u sluaju tzv. utanja administracije, a sud nade da je
opravdana, presudom e uvaiti tubu i naloiti nadlenom organu da donese odgovarajuu odluku.
Dakle, u odnosu na ukazane izuzetke, u svim drugim sluajevima sud je duan u upravnom
sporu odluiti u sporu pune jurisdikcije. Pri tom su u odnosu na ocjenu suda u vezi pravilnosti
utvrdenja injeninog stanja, mogue slijedee situacije:
u sluaju nespornog i pravilno utvrdenog injeninog stanja, sud e ponititi osporeni
upravni akt ako ocijeni da je u konkretnom sluaju dolo do pogrene primjene materijalnog prava i sam e uz pravilnu primjenu materijalnog prava rijeiti upravnu stvar;
170
u sluaju spornog i neutvrdenog injeninog stanja, sud e sam provesti postupak i utvrditi
injenino stanje, otkloniti povrede postupka, presudom e ponititi osporeni upravni akt
i pravilnom primjenom materijalnog prava, sam e rijeiti upravnu stvar, bez vraanja
predmeta na ponovni postupak nadlenom organu.
U upravnom sporu sud odluuje o zakonitosti konanog upravnog akta. Zakonitost osporenog
upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, to predstavlja primjenu naela dispozicije
stranaka. To znai da tuilac svojim zahtjevima u tubi i odreduje granicu upravnog spora koji
je on pokrenuo.U zavisnosti od toga ta se smatra da je nezakonito u osporenom upravnom aktu,
tubeni zahtjevi po pravilu se odnose na traenje tuioca da sud poniti upravni akt, u cijelini ili
djelimino. Osim tog glavnog zahtjeva, mogui su i jo neki zahtjevi tuioca protiv istog tuenog,
kada su oni medusobno povezani s istim upravnim aktom koji je predmet upravnog spora, kao
npr. da se poniti osporeni upravni akt i da se tuiocu povrati oduzeta stvar ili naknadi nanesena
teta.
Medutim, da li je sud prilikom ispitivanja zakonitosti osporenog upravnog akta vezan i
razlozima tube, ili to nije, o tome su na podruju BiH prisutna razliita rjeenja.
Naime, prema pravnim pravilima koja propisuju ZUS BiH (l. 35), ZUS RS (l. 30) i ZUS
BDBiH (l. 30), u ispitivanju zakonitosti osporenog upravnog akta sud nije vezan razlozima tube.
Sud moe utvrditi da je osporeni upravni akt nezakonit i iz drugih razloga, a ne onih za koje
to smatra tuilac. Tako npr. ako tuilac u tubi navede da je nezakonitost osporenog upravnog
akta u povredi materijalnog prava, sud moe utvrdi da se radi o povredi upravnog postupka u vezi
s utvrdivanjem injeninog stanja i sl. A kad je rije o nitavosti upravnog akta, sud na
nitavost upravnog akta, bez obzira da li je to postavljeno kao tubeni zahtjev, mora paziti po
slubenoj dunosti.
Prema novom ZUS-u FBiH (l. 34) sud je pri ispitivanju zakonitosti osporenog upravnog akta
vezan razlozima tube. Dakle, zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama
zahtjeva iz tube, ali i u granicama zakonskih razloga navedenih u tubi. Medutim, prema l. 34.
st. 2 ZUS-a FBiH, sud vise ne pazi po slubenoj dunosti na nitavost upravnog akta, nego samo
po zahtjevu tuioca. Naime, ako sud po zahtjevu iz tube utvrdi da je osporeni upravni akt
nitav, ponitie ga, a ako su razlozi nitavosti sadrani i u prvostepenom upravnom aktu,
ponitie i taj akt.
Sudska praksa:
Ustavni sud nije mjerodavan vriti provjeru utvrdenih injenica i naina na koji su sudovi
protumaili pozitivno-pravne propise, osim ukoliko odluke niih sudova kre ustavna prava. To
e biti sluaj kada odluka redovnog suda ne ukljuuje ili pogreno primjenjuje ustavno pravo,
kada je primjena pozitivno-pravnih propisa bila oito proizvoljna, kada je relevantni zakon sam
po sebi neustavan ili kada je dolo do povrede temeljnih procesnih prava, kao to su pravo na
pravian postupak, pravo na pristup sudu, pravo na efektivan pravni lijek i u drugim sluajevima
(Ustavni sud BiH, U-29/02 od 27.06.2003)
171
Modul 4
SUDSKE ODLUKE U UPRAVNOM SPORU

Sud u upravnom sporu donosi dvije vrste odluka: presude i rjeenja.
Sud donosi presudu kad okonava upravni spor donoenjem odluke o zakonitosti osporavanog upravog akta, a rjeenje, u pravilu, kad se zavrava upravni spor bez donoenja odluke o
zakonitosti upravnog upravnog akta.
Sudsku odluku, presudu ili rjeenje, sud kad odluuje u vijeu donosi veinom glasova
sudskog vijea. Vijeanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijea, i o vijeanju i glasanju vodi
se poseban zapisnik, koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar.
Sud rjeava upravni spor presudom, kojom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana.
Presudom o odbijanju tube konstatuje se da je upravni akt zakonit. Upravni akt od tada i
redovno stie svojstvo pravosnanosti, i mora kao takav da bude potovan. To svojstvo stie i
sama presuda. Ona moe biti predmet pobijanja samo vanrednim pravnim lijekovima u
upravnom sporu, jer se ne moe pobijati albom kao redovnim pravnim lijekom (osim u BDBiH
i izuzetno u RS).
Ako se tuba uvaava, presudom se osporeni upravni akt ponitava, i meritorno rjeava
upravna stvar, ako je presudi prethodila javna rasprava (spor pune jurisdikcije), i takva presuda
u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Kod presude donijete u sporu pune jurisdikcije izreka
presude ima dva dijela, prvi - o uvaavanju tube i ponitenju upravnog akta, i drugi - kojim sud
meritorno odluuje o samoj upravnoj stvari. Presudom e se, ako su za to ispunjeni propisani
uslovi, uvaiti tuba i ponititi osporeni drugostepeni upravni akt, i prvostepeni upravni akt ako
sadri iste nedostatke kao i drugostepeni akt, i predmet e se vratiti tuenom ili prvostepenom
organu na ponovno rjeavanje (spor ograniene jurisdikcije). U sluaju kad se tuba uvaava,
presudom se osporeni upravni akt moe ponititi u cjelini ili djelimino. Do djeliminog
ponitavanja e doi kad je upravni akt bio djelimino i osporen ili kad je samo djelimino
uvaen tubeni zahtjev. Osim toga, presudom se osporeni akt ponitava iz nekog razloga njegove
nitavosti, ako su ispunjeni propisani uslovi. U tom sluaju, budui da se radi o utvrdivanju
nitavosti upravnog akta, preusuda djeluje retroaktivno - ex tunc, i moe imati jedino
dekleratorni znaaj.
I upravni spor zbog nedonoenja upravnog akta, odnosno u sluaju tzv. utanja administracije,
moe da bude zavren bilo uvaavanjem ili odbijanjem tube. Kad sud nade da je tuba zbog
utanja opravdana, presudom e tubu uvaiti i odrediti u kom smislu e nadleni organ
donijeti rjeenje, odnosno naloiti nadlenom organu da donese odgovarajuu odluku, ili e, ako
su ispunjeni zakonom propisani uslovi, presudom sam rijiti upravnu stvar. Ako sud nade da
tuba u sluaju tzv. utanja administracije nije osnovana, presudom e tubu kao neosnovanu
i odbiti.
Presudom kojom se osporeni upravni akt ponitava i rjeava upravna stvar ili samo ponitava,
sud e odluiti i o zahtjevu tuioca za povrat stvari, odnosno za naknadu tete, ako podaci
postupka pruaju za to pouzdan osnov. U protivnom, sud e tuioca uputiti da svoj zahtjev
ostvaruje u parnici.
Sud presudom rjeava i o tubi (u RS o prijedlogu) za ponavljanje postupka okonanog
presudom ili rjeenjem.
172
U sluajevima u kojima se u upravnom sporu ne odluuje presudom, odnosno kad ne

raspravlja sporna pitanja upravnog spora niti rjeava upravni spor, sud donosi rjeenje. To su
sluajevi odbacivanja tube kao neuredne, odbacivanja tube zbog formalnih nedostataka, i
obustavljanja postupka kad tuilac odustane od tube ili kad tueni organ udovolji tubenom
zahtjevu donoenjem novog rjeenja. Sud e rjeenjem odbaciti i tubu za ponavljanje postupka
ako utvrdi da je tubu podnijelo neovlateno lice ili da tuba nije blagovremena ili da stranka nije
uinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. Dakle, to su uglavnom
procesna pitanja, osim izuzetka kad je rije o sporu ograniene jurisdikcije, a to je prethodno i
ukazano, kad sud odluuje rjenjem, a ne presudom.
Prema pravnim pravilima propisanim ZUS-om (osim ZUS-a BiH), ne utvrduje se obaveza
suda da objavi odluku poslije odrane rasprave, ali je sud duan, kako je to propisano i odgovarajuim odredbama parninog postupka, najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuene
rasprave donijeti odluku i izraditi njen pismeni otpravak. Po zakljuenju rasprave sud usmeno
obavjetava prisutne stranke o datumu kada su dune preuzeti odluku. Ako jedna od stranaka nije
prisustvovala raspravi, sud e je pismeno obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. Stranke,
odnosno njihovi zastupnici ili punomonici su duni u upravnom sporu sami preuzeti sudsku
odluku u zgradi suda, tako da im sud nee dostavljati odluku preporueno potom ili po drugim
zakonskim pravilima o dostavi pismena. Odluke suda donesene nejavno, na sjednici vijea ili po
sudiji pojedincu, kao i druga pismena, sud moe dostaviti strankama neposredno u sudu, putem
pote ili na drugi nain odreden zakonom, odnosno uz shodnu primjenu odredbi l. 337. do 355.
ZPP-a.
Medutim, prema ZUS-u BiH (l. 38) sud je duan odmah po zavrenoj raspravi usmeno
objaviti presudu, odnosno rjeenje, s najvanijim razlozima za njeno donoenje, osim u sloenim
sluajevima kad je duan najkasnije u roku od 8 dana donijeti presudu, odnosno rjeenje. Osim
toga, ako se po zavrenoj raspravi ne moe donijeti odluka, zbog toga to prethodno treba
utvrditi injenicu za ije raspravljanje nije potrebna nova rasprava, sud odluku moe donijeti i
bez rasprave najkasnije u roku od 8 dana od dana kad utvrdi tu injenicu.
Presuda, odnosno rjeenje sadri oznaenje suda, broj i datum akta koji se tubom osporava,
uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea, odnosno sudije pojedinca
i zapisniara, oznaenje stranaka i njihovih zastupnika, kratko oznaenje predmeta spora, dan
donoenja presude, odnosno rjeenja, te izreku i obrazloenje.
Originalnu sudsku odluku, izvornik presude, odnosno rjeenja, potpisuju predsjednik vijea
i zapisniar, odnosno sudija pojedinac ako je donio sudsku odluku bez prisustva stranaka ili
nejavno, a sudska odluka strankama se izdaje u ovjerenom prepisu.
Izreka sudske odluke, kako presude tako i rjeenja, u sutini je najvaniji dio sudske odluke i
ona mora biti kratka, jasna i odredena, te mora biti odvojena od obrazloenja. Izreka presude
odreduje kako je rijeen upravni spor, na nain da se tuba uvaava ili kao neosnovana odbija.
Ako je tuba uvaena izrekom se odreduje da se ponitava upravni akt, a u sporu pune jurisdikcije,
i kako se rjeava sama upravna stvar.
U obrazloenju sudske odluke, koje se daje odvojeno od izreke, obrazlae se injenina i
pravna osnova izreke odluke. U obrazloenju presude moraju se cijeniti svi navodi tube.
Obrazloenje bi trebalo biti pisano s formulacijama koje stranke mogu razumjeti. Obrazloenje
je posebno znaajno kad sud u upravnom sporu poniti osporeni upravni akt, jer je nadleni
organ vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom.
173
Modul 4
Sudska praksa:
Nema pogrene primjene materijalnog prava kada se sud u svojoj presudi pogreno pozvao
na zakonsku odredbu, ako je presudenjem dolo do pravilne primjene neke druge zakonske
odredbe.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH, br. Rev-208/02)
Prvostepena presuda se dostavlja stranci lino u smislu odredbe l. 142. St. 1. Zakona o
parninom postupku, pa u sluaju da nije u prvom pokuaju dostavljena stranci lino nego
drugom licu dostava se smatra neurednom.
Iz obrazloenja:
Prema odredbi l. 142 st. 1 ZPP-a za sudska pismena, izmedu ostalih i za sudske odluke protiv
kojih je dozvoljena posebna alba, propisana je lina dostava, to znai da se urednom smatra
samo ona dostava koja je izvrena stranci lino. Ovo znai da se u prvom pokuaju dostave mora
pismeno predati lino stranci, a ako se ne zatekne ostaviti obavijest u smislu l. 142 st. 2 ZPP-a.
Drugom licu, umjesto stranci, pismeno se moe predati tek u drugom pokuaju dostave. Kada je
stranku u prvom pokuaju dostave na dostavnici potpisalo drugo lice u konkretnom sluaju
dostavnicu je potpisao lan njegovog domainstva), onda stranka nije uredno primila pismeno
i u tom sluaju ni na jedan drugi poseban nain ne moe se utvrdivati dan kad je stranka primila
odluku.
(Vrhovni sud FBiH, Rev-78/97 od 24.12.1997)
Sud nije vezan za rjeenje o upravljanju postupkom, pa sud moe ukinuti ili izmijeniti svoje
rjeenje. Ali, suprotno, sud je vezan rjeenjem kojim je dopustio povrat u prijanje stanje, jer se
ne radi o rjeenju o upravljanju parnicom.
(upanijski sud u Zagrebu, G-6711/97 od 08.09.1998.).
174
ODGOVARAJUA PRIMJENA ZPP-a U UPRAVNIM SPOROVIMA

Zakon o upravnim sporovima sadri samo one odredbe postupka koje odgovaraju pravnoj
prirodi upravnog spora. Medutim, u svojoj sutini i upravni spor je neka vrsta parnice i prema
pravnoj prirodi najblii je parninom postupku. Stoga se, na sva ostala procesno-pravna pitanja
u rjeavanju upravnog spora, a koja nisu uredena zakonima o upravnom sporu, na odgovarajui
- shodan nain primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o parninom postupku, koje se odnose
na parnini postupak. Na mnoge od takvih sluajeva je ve i ukazno, a to su i druga pitanja, kao
npr. odredbe o nadlenosti suda (glava II ZPP FBIH), o prethodnom ispitivanju tube (l. 66. i
67. ZPP-a), o dokazima i izvodenu dokaza (l. 123. do 173. ZPP-a), o donoenju, izradi i dostavi
presude (l. 184. do 191. ZPP-a), o dopunskoj presudi i ispravljanju presude (l. 192. do 195.
ZPP-a), o pravosnanosti presude (l. 196. i 197. ZPP-a), o rjeenju (l. 198. do 202. ZPP-a), o
stranakoj sposobnosti, zastupnicima i punomonicima (l. 291. do 312. ZPP-a), o jeziku i pismu
u postupku (l. 313. do 315. ZPP-a), o rokovima i roitu (l. 323. do 327. ZPP-a), o povratu u
prijanje stanje (l. 328. do 333. ZPP-a), o podnescima (l. 334. do 336. ZPP-a), o dostavi pismena
(l. 337. do 355. ZPP-a), o pregledanju i prepisivanju spisa (l. 356. ZPP-a), o izuzeu sudije i
zapisniara (l. 357. do 361. ZPP-a), o zapisniku (l. 373. do 377. ZPP-a), i drugim pitanjima koja
nema potrebe ponavljati.
Sudska praksa:
Kada se radi o pravu stranke da koristi pravna sredstva protiv odluka donesenih u upravnom
sporu moraju se primjenjivati odredbe Zakona o upravnim sporovima. Stoga nema shodne
primjene odgovarajuih odredaba Zakona o parninom postupku u odnosu na pravo stranke u
upravnom sporu da izjavi albu protiv odluke kantonalnog suda.
Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaxom ili elektronskom
potom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim ako je u njima oznaen poiljalac.
Iz obrazloenja:
lanom 334. st. 1. naprijed citiranog Zakona (ZPP) regulirano je da tuba, odgovor na tubu,
protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopenja, koji se
daju izvan rasprave, podnose se pismeno. Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni
telegramomom, telefaxom ili elektronskom potom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim
ako je u njima oznaen poiljalac. Kako je punomonik MZ, advokat A.A. postupajui po rjeenju
suda od 16.05.2006. godine dostavio ovjerenu punomo sudu koja je njemu dostavljena faxom i
koja je snabdjevena ovjerenim potpisom i ovjerena peatom od notara, to je ista po nalaenju
ovog suda valjana, a imajui u vidu odredbe l. 308 i 334. ZPP-a.
(Vrhovni sud FBiH, 070-0-Rev-06-000983 od 21.11 2006.godine)
175
Modul 4
Trokovi postupka
Prema odredbama ranijeg ZUS-a, svaka stranka u upravnom sporu snosila je svoje trokove
postupka. To rjeenje je zadrano i novim ZUS-om RS (l. 49). Medutim, novim ZUS-om FBiH,
to rjeenje sadrano u odredbama l. 61. ranijeg ZUS-a nije preuzeto, tako da se i u odnosu na
trokove postupka primjenjuju odgovarajue odredbe l. 383. do 405, ZPP-a. Tako je uredeno i
prema pravilima ZUS-a BDBiH (l. 32). Medutim, prema ZUS-u BiH (l. 61) ko snosi trokove
postupka i koliko oni iznose odluie sud svakom odlukom kojom okonava postupak u
upravnom sporu. Osim toga, prema st. 3. l. 61. navedenog Zakona, sud e odluiti i da stranka
koja je pokrenula ili nastavila postupak u looj namjeri ili iz nemara snosi sudske trokove u
cjelini.
176
PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU

1. Uvodne napomene
U odnosu na pravne lijekove u upravnom sporu, kako redovne tako i vanredne, prema
zakonima o upravnim sporovima, u BiH nisu propisana u potpunosti identina rjeenja.
U odnosu na redovne pravne lijekove, protiv odluke donesene u upravnom sporu, kako je to
propisano zakonima o upravnim sporovima BiH (l. 39. st. 2) i FBiH (l. 40), alba se ne moe
izjaviti, odluka u upravnom sporu je konana i moe se pobijati samo vanrednim pravnim
lijekovima. Prema pravilima propisanim ZUS-om RS (34) alba se protiv odluke donesene u
upravnom sporu ne moe izjaviti, osim kad je to posebnim zakonom predvideno, i tim je na ovaj
nain zadrana mogunost izjavljivanja albe u upravnom sporu i to samo izuzetno, mada to za
sada nije propisano vaeim zakonodavstvom RS. Medutim, prema ZUS-u BDBiH (l. 32) i na
postupak po pravnim lijekovima u upravnom sporu shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a, osim
onih koje se odnose na reviziju, tako da je protiv odluke donesene u upravnom sporu dozvoljena
alba kao redovni pravni lijek, i na albu u tom sluaju se u potpunosti shodno primjenjuju
odgovarajue odredbe ZPP-a.
Kad je rije o vanrednim pravnim lijekovima, bitno je istai da novi procesni zakoni na
podruju BiH naputaju zahtjev za zatitu zakonitosti, kao vanredni pravni lijek. To je u skladu
s rjeenjima sveobuhvatne reforme procesnih zakona, posebno promjena u vezi s procesnim
naelima - i to naelom dispozicije stranaka i raspravnim naelom.
Medutim, u upravnim sporovima, i u odnosu na vanredne pravne lijekove razliita su rjeenja
u zakonima o upravnim sporovima na podruju BiH. Naime, zahtjev za zatitu zakonitosti, koji
je kao vanredni pravni lijek protiv konanih odluka donijetih u upravnom sporu, prema ranijem
ZUS-u, mogao podnijeti nadleni javni tuilac. Prema novim rjeenjima ZUS-a FBiH i ZUS-a RS,
taj vanredni pravni lijek nije propisan, ali prema odredbi l. 55. ZUS-a BiH, protiv konane
odluke Upravnog odjeljenja Suda BiH i protiv konane odluke najvieg suda BDBiH, donesene
u upravnom sporu, zahtjev za zatitu zakonitosti, kao vanredni pravni lijek, je dozvoljen, a
podnosi ga pravobranilac Bosne i Hercegovine.
2. Pravosnanost sudske odluke u upravnom sporu

U sluaju kad se albom kao redovnim pravnim lijekom sudska odluka ne moe pobijati, kad
protiv nje alba nije dozvoljena, sudska odluka donesena u upravnom sporu postaje pravosnana
danom donoenja. U teoriji procesnog prava razlikuju se dvije vrste pravosnanosti: formalna i
materijalna pravosnanost. Presuda koja se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekovima
je formalno pravosnana, a materijalna pravosnanost znai da pravosnana presuda djeluje
prema strankama u sporu, te da je njom pravosnano presudeno o odredenom zahtjevu izmedu
istih stranaka (res iudicata). Formalna pravosnanost znai npr. da je presuda kojom se u upravnom
sporu osporeni upravni akt ponitava i predmet vraa nadlenom organu na ponovno rjeavanje
samo formalno pravosnana. Ona nema materijalnu pravosnanost, jer njom nije rijeena upravna
stvar, nije pravosnano odlueno o zahtjevu ili obavezi stranke koji je bio predmet upravnog
postupka i upravnog spora.
177
Modul 4
Institut pravosnanosti sudske odluke u upravnom sporu, kao jedno od osnovnih procesnih
naela, od znaaja je posebno za pravnu sigurnost, jer ima pravnu posljedicu da je upravni spor
definitivno rijeen. Pravna posljedica pravosnanosti sudske odluke dolazi do izraaja posebno
ako dode do novog upravnog spora u istoj upravnoj stvari, kad e sud odbaciti tubu u upravnom
sporu ako utvrdi da ve postoji pravosnana odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari.
Pravosnanost se odnosi samo na izreku sudske odluke, a ne i na obrazloenje, jer se na osnovu
obrazloenja odluke ne moe utvrditi identitet tubenog zahtjeva. O pravosnanosti sudske
odluke sud je duan po slubenoj dunosti voditi rauna u toku cijelog postupka.
3. Vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu

3.1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke
Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke je vanredni pravni lijek koji stranka moe
koristiti protiv pravosnane sudske odluke donesene u upravnom sporu. Zahtjev moe podnijeti
samo stranka koja je to svojstvo imala u upravnom sporu. Medutim, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke kojom je upravni spor okonan, ne moe podnijeti ono lice koje bi moglo
imati svojstvo stranke u upravnom sporu, kao npr. pravobranilac, ako nije i uestvovao u tom
upravnom sporu.
Zahtjev za vanredno preispitivanje moe se podnijeti zbog povrede zakona ili drugog propisa
ili zbog povrede pravila zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari, i to:
u FBiH Vrhovnom sudu FBiH, zbog povrede federalnih zakona i propisa, a kantonalnom
sudu zbog povrede kantonalnog zakona i drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede
pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari;
u RS Vrhovnom sudu RS, zbog povrede zakona i drugih propisa i opeg akta ili zbog
povrede propisa o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari;
u BiH i BDBiH, Apelacionom odjeljenju Suda BiH, protiv konane odluke Upravnog
odjeljenja suda BiH i konane odluke najvieg suda BDBiH donesene u upravnom sporu
zbog povrede zakona BiH ili zbog povrede pravila postupka koji je prethodio donoenju
pobijane odluke.
Zahtjev za vanredno preispitivanje moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja
stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. Ovaj rok je prekluzivan, a u odnosu na
raunanje roka shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe ZPP-a. Zahtjev za vanredno
preispitivanje mora da sadri oznaenje sudske odluke ije se preispitivanje predlae, kao i
razloge i obim u kome se predlae preispitivanje te odluke. Zahtjev je u formalnom smislu
podnesak, pa stoga mora sadravati i sve to je propisano za sadrinu podneska, odnosno mora
biti u pisanom obliku, razumljiv i potpun i bez formalnih nedostataka.Ako je zahtjev nepotpun
ili nerazumljiv nadleni sud e postupiti kao u sluaju neuredne tube. Sud e pozvati podnosioca
zahtjeva da otkloni nedostatke u odredenom roku s poukom ta i kako treba postupiti u otklanjanju
nedostataka. Ako se u odredenom roku ne postupi po traenju suda, a nedostaci su takvi da
178
spreavaju rad suda, nadleni sud e rjeenjem zahtjev kao neuredan odbaciti. Nedozvoljen ili
neblagovremeno podnesen zahtjev, kao i zahtjev podnesen od neovlatenog lica nadleni sud e
rjeenjem odbaciti. Osim toga, protiv presude, koja je samo formalno pravosnana, a koja nema
i materijalnu pravosnanost, odnosno kojom nije pravosnano odlueno o pravu ili obavezi
stranke koji je bio predmet upravnog postupka i upravnog spora, ne bi se mogao podnijeti
zahtjev za vanredno preispitivanje, kao vanredni pravni lijek, i ako bi bio podnesen, trebao bi se
kao nedozvoljen i odbaciti.
Ako nakon prethodnog ispitivanja zahtjeva, sud zahtjev ne odbaci kao neuredan, nedoputen
ili neblagovremen, sud e zahtjev dostaviti protivnoj stranci koja moe u roku koji odredi taj sud
podnijeti odgovor na zahtjev.
O zahtjevu za vanredno preispitivanje odluuje nadleni sud u vijeu od troje sudija, a u BiH
Apelaciono odjeljenje Suda BiH u vijeu sastavljenom od pet sudija. Medutim, u FBiH kad o
zahtjevu odluuje kantonalni sud, taj sud odluuje u vijeu sastavljenom od troje sudija koje nisu
uestvovale u donoenju odluke. O zahtjevu nadleni sud odluuje po pravilu u nejavnoj sjednici,
a pobijana odluka se ispituje u granicama zahtjeva i povreda zakona, drugog propisa ili zbog
povrede propisa o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari (odredbe l. 39. st. 1.
ZUS-a RS izriito ne propisuju da li sud o zahtjevu odluuje u javnoj ili nejavnoj sjednici).
Nadleni sud presudom odbija ili uvaava zahtjev. Kad uvai zahtjev, sud moe ukinuti ili
preinaiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev.
Sudska praksa:
Zahtjev za vanredno preispitivanje presude Vrhovnog suda FBiH donesene u upravnom
sporu, od kojeg je podnosilac odustao prije nego je sud o njemu odluio, treba odbaciti kao
nedozvoljen.
Iz obrazloenja:
Prije nego je ovaj sud donio odluku po zahtjevu, tuiteljica je pismenim podneskom od
26.09.2003. godine, koji je zaprimljen kod ovog suda dana 29.09.2003. godine, dala izjavu da
odustaje od podnesenog zahtjeva za vanredno preispitivanje. S obzirom na takvu izjavu tuiteljice,
podneseni zahtjev se u zakonskom smislu smatra nedozvoljenim. Odredbama Zakona o
upravnim sporovima nije propisano u kojim sluajevima se zahtjev za vanredno preispitivanje
sudske odluke, kao vanredno pravno sredstvo, smatra nedozvoljenom, pa se u odnosu na to
pitanje, a na osnovu l. 60. navedenog zakona, shodno primjenjuju odredbe zakona kojim je
ureen parnini postupak. Prema odredbama l. 247. Zakona o parninom postupku, smatra se
da je revizija kao vanredno pravno sredstvo, pored ostalih sluajeva pobrojanih u tom lanu,
nedozvoljena i onda ako je stranka odustala od podnesene revizije.
179
Modul 4
Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke predaje se sudu nadlenom za odluivanje

o zahtjevu, pa kad je on u tridesetodnevnom roku predat organu uprave, a sudu bude dostavljen
po proteku toga roka, smatra se neblagovremenim i kao takvog nadleni sud ga odbacuje.
Iz obrazloenja:
Iz spisa predmeta ovog suda U-298/95 proizilazi da je tuilac presudu u tom predmetu od
24.10.1995. godine primio 08.12.1995. godine, a zahtjev, kako je to naprijed navedeno, dostavljen
je ovom sudu od strane prvostepengo upravnog organa tek 11.03.1996. godine, dakle, po proteku
tridesetodnevnog roka iz l. 45. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (Sl. glasnik RS, br.12/94).
Prema izriitim odredbama l. 44. tog zakona, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke
predaje se sudu nadlenom za odluivanje o zahtjevu. U ovoj stvari oigledno tako nije postupljeno.
Shodna primjena odredaba l. 113. st. 7. Zakona o parninom ostupku, a na osnovu odredaba
l. 59. Zakona o upravnim sporovima, u ovakvoj situaciji ne dolazi u obzir, jer zahtjev nije
podnesen sudu ve organu uprave, a kako tuilac ima svoju pravnu slubu, i kako je uz to ovo
pravno sredstvo u njegovo ime podnio advokat kao punomonik, otpada mogunost osnovanog
pozivanja na neukost kao razlog podnoenja zahtjeva preko nenadlenog organa.
(Vrhovni sud RS, Uvl-3/96 od 12.09.2000)
Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke moe se podnijeti samo protiv odluke suda
koja je postala pravosnana kako u formalnom tako u i materijalno pravnom smislu, radi ega
podneseni zahtjev za vanredno preispitivanje presude koja nije postala pravosnana u materijalnopravnom smislu (presudom poniteno rjeenje tuenog) treba odbaciti kao nedozvoljen.
Iz obrazloenja:
U konkretnom sluaju, presuda ije se vanredno preispitivanje trai u zahtjevima stranaka,
postala je pravosnana u formalnom smislu, jer se radi o stvari u kojoj nije bila dozvoljena alba
ni jednim materijalnim zakonom, pa je nastupila njena formalna pravosnanost. Medutim, tom
presudom nije rijeena upravna stvar (odlueno o zahtjevu, odnosno obavezi tuiteljice), jer je
uvaavanjem tube poniteno rjeenje tuenog organa, pa nije nastupila i materijalna pravosnanost te presude. Usljed toga nisu se stekli ni uslovi za podnoenje zahtjeva za vanredno
preispitivanje sudske odluke propisani u l. 19. st. 2. preuzetog ZUS-a (sada l. 45 ZUS), pa je sud
zbog toga oba zahtjeva za vanredno preispitivanje odbacio kao nedozvoljene primjenom l. 49
st. 1. u vezi sa l. 85. Zakona o upravnim sporovima.
180
Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane sudske odluke donesene u upravnom sporu

ne moe se pravovaljano podnijeti zbog pogreno i/ili nepotpuno utvrdenog injeninog stanja.
Iz obrazloenja:
Iz zahtjeva proizilazi da se predmetna presuda pobija zbog pogreno i nepotpuno utvrdenog
injeninog stganja, a iz tog razloga zahtjev za vanredno preispitivanje odluke ne moe se
pravovaljano podnijeti - s obzirom na odredbe l. 19. st. 2. Zakona o upravnim sporovima
(Sl. glasnik RS, br. 12/94). Sljedstveno tome, zahtjev tuioca u ovoj stvari odbacuje se na osnovu
odredaba l. 47. st. 1. tog zakona.
(Vrhovni sud RS, Uvl- 32/00 od 23.01.2001)
3.2. Ponavljanje postupka

Ponavljanje postupka u upravnom sporu okonanom presudom ili rjeenjem nadlenog suda
je vanredni pravni lijek koji omoguava da nadleni sud jo jednom provjeri zakonitost svojih
odluka, kojim je okonan upravni spor. Ponavljanje postupka moe traiti samo stranka u upravnom
sporu, i sud ga ne moe provoditi po slubenoj dunosti, kao to to moe nadleni organ u upravnom
postupku.
Razlozi za ponavljanje postupka su:
1. ako stranka sazna za nove injenice ili nade ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze
na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te injenice, odnosno dokazi bili
izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku;
2. ako je do odluke suda dolo usljed krivinog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegovog protivnika ili
protivnikovog zastupnika ili punomonika, a takva radnja predstavlja krivino djelo;
3. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili gradanskoj stvari, a ta presuda
je kasnije ukinuta drugom pravosnanom sudskom odlukom;
4. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lana ili lano preinaena, ili ako je svjedok,
vjetak ili stranka, prilikom sasluanja pred sudom, dao laan iskaz, a odluka suda zasniva se
na tom iskazu;
5. ako stranka nade ili stekne mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom
upravnom sporu;
6. ako zainteresiranom licu nije bila data mogunost da uestvuje u upravnom sporu.
Medutim, iz razloga kad stranka sazna za nove injenice ili dokaze ili nade, odnosno stekne
mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u upravnom sporu, ponavljanje
postupka e se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije bila u stanju te okolnosti
iznijeti u ranijem postupku.
181
Modul 4
Stranka moe traiti ponavljanje postupka u okviru dva prekluzivna roka, i to:
a. u subjektivnom roku od 30 dana, od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja postupka,
a ako je saznala za razlog za ponavljanje prije nego to je postupak kod suda okonan ali taj
razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje moe traiti u roku od 30 dana, od
dana dostavljanja sudske odluke odluke;
b. u objektivnom roku od pet godina, od pravosnanosti sudske odluke, osim kada se radi o
slijedeim razlozima:
ako je do odluke suda dolo usljed krivinog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka
isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegovog protivnika
ili protivnikovog zastupnika ili punomonika, a takva radnja predstavlja krivino djelo;
ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili gradanskoj stvari, a ta presuda
je kasnije ukinuta drugom pravomonom sudskom odlukom;
ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lana ili lano preinaena, ili ako je svjedok,
vjetak ili stranka, prilikom sasluanja pred sudom, dao laan iskaz, a odluka suda zasniva
se na tom iskazu.
U ova tri izuzeta sluaja, podnoenje prijedloga nije ogranieno objektivnim rokom ve samo
subjektivnim, i ponavljanje se moe traiti i poslije pet ili vise godina, raunajui od pravosnanosti
odluke, ali samo u okviru subjektivnog roka od 30 dana, jer ako stranka propusti u tom roku
traiti ponavljanje postupka, ona gubi pravo na taj vanredni pravni lijek.
Postupak za ponavljanje postupka pokree se tubom (l. 49. st. 1. ZUS-a FBiH), prijedlogom
(l. 43. st. ZUS-a RS), odnosno zahtjevom (l. 44. st. 1. ZUS-a BiH) za ponavljanje postupka
(u daljem tekstu: tuba) koja, prije svega, kao podnesak mora sadravati sve to je propisano da
sadri podnesak, odnosno mora imati sve ope elemente kao i tuba kojom se pokree upravni
spor. Stoga se odredbe ZUS-a o postupku po tubi na odgovarajui nain primjenjuju i u
postupku za ponavljanje postupka. Osim toga, u tubi za ponavljanje postupka mora se
naroito navesti:
oznaenje sudske odluke donesene u postupku ije se ponavljanje trai;
zakonski osnov ponavljanja i dokazi, odnosno okolnosti koje ine vjerovatnim postojanje
tog osnova;
okolnosti iz kojih proizilazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i ime se to
dokazuje;
u kom pravcu i u kom obimu se predlae izmjena presude, odnosno rjeenja donesenog u
postupku ije se ponavljanje trai.
Tuba za ponavljanje postupka podnosi se sudu koji je donio odluku na koju se odnosi razlog
za ponavljanje postupka, a koji je i nadlean za njeno rjeavanje. O tubi odluuje sudija pojedinac
bez odravanja rasprave. Prema ZUS-u FBiH (l. 49. st. 2) to je sudija pojedinac koji nije
uestvovao u donoenju te odluke, a prema ZUS-u BiH (l. 41. st. 2), o ponavljanju postupka
odluuje Vijee Upravnog odjeljenja Suda BiH koje je donijelo presudu.
182
Po podnijetoj tubi za ponavljanje postupka nadleni sud provjerava postojanje procesnih

pretpostavki za postupanje po tubi. Ako je tubu podnijelo neovlateno lice, ili je tuba neblagovremena ili stranka nije uinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje
postupka, sud e rjeenjem odbaciti tubu. Ako tubu iz tih razloga ne odbaci, sud e tubu
dostaviti protivnoj stranci i zainteresiranim licima, i istovremeno ih pozvati da u roku od 15 dana
odgovore na tubu.
Po isteku roka za odgovor na tubu sud meritorno rjeava tubu za ponavljanje postupka
donoenjem presude. Presudom se tuba za ponavljanje postupka odbija kao neosnovana ili
uvaava i dozvoljava ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje postupka dozvoli stavie se van
snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimino, i presudom kojom je ponavljanje postupka
dozvoljeno sud e rijeiti i o glavnoj stvari.
Protiv odluke suda donesene po tubi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni
lijekovi koji su zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. To znai da se i protiv odluke donesene po
tubi za ponavljanje postupka mogu koristiti samo pravni lijekovi koji su inae dozvoljeni u istoj
upravnoj stvari u upravnom sporu, te se i odredbe ZUS-a o pravnim lijekovima na odgovarajui
nain primjenjuju i u postupku za ponavljanje postupka.
Sudska praksa:
Stranka nije uinila vjerovatnim zakonski osnov za ponavljanje okonanog upravnog spora
zbog novih injenica i novih dokaza, kada sam sud nije utvrdivao injenino stanje nego odluku
donio na podlozi injenica koje su utvrdene u upravnom postupku, niti zakonski osnov za
ponavljanje postupka zbog sticanja mogunosti da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u
istom upravom sporu, isticanjem u tubi da je rjeenjem prvostepenog upravnog organa slina
upravna stvar rijeena drugaije nego u odluci suda kojom je okonan upravni spor, zbog ega
takvu tubu za ponavljanje postupka treba odbaciti.
Kad je upravni spor rijeen na podlozi injenica utvrdenih u upravnom postupku, a stranka
sazna za nove injenice ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze, to moe biti razlog za
ponavljanje upravnog postupka, ali ne i upravno-sudskog postupka.
Iz obrazloenja:
Iz naprijed navedene presude ovog suda i iz spisa predmeta proizilazi da je upravni spor u
ovoj stvari rijeen na osnovu injeninog stanja utvrdenog u provedenom upravnom postupku.
Razlog za ponavljanje postupka po odredbama l. 51. st. 1. ta. 1. Zakona o upravnim sporovima
(Sl. glasnik RS, br.12/94 - u daljem tekstu ZUS), na kojem tuilac zasniva ovo vanredno pravno
sredstvo, moe se koristiti samo ako je sud utvrdivao injenino stanje i na osnovu tako utvrdenog
injeninog stanja rijeio spor. Medutim, predmetni upravni spor je rijeen primjenom pravila
iz l. 38. st. 1. ZUS-a, na podlozi injenica koje su utvrdene u upravnom postupku, a to istovremeno
183
Modul 4
znai da se novi dokazi mogu koristiti samo kao razlog za ponavljanje upravnog postupka, a ne
i sudskog postupka kojim je okonan upravni spor. Kod takvog stanja stvari, tuba za ponavljanje
postupka u ovom upravnom sporu odbacuje se na osnovu l. 55. st. 2. ZUS-a, jer tuilac nije
uinio vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje postupka.
(Vrhovni sud RS, Uvl-7/01 od 28.08.2002.godine).
Ponavljanje upravnosudskog postupka zbog postojanja dviju razliitih odluka u istom

upravnom sporu (l. 52. to. 5. ZUS-a) moe se traiti samo ako postoji identitet stranke i predmeta
spora, a ako taj uslov nije ispunjen sud e tubu odbaciti (l. 56. st. 2. ZUS-a), jer tuilac nije
uinio vjerojatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje upravnosudskog postupka.
Nove injenice i stjecanje mogunosti upotrebe novih dokaza mogu biti razlog za
ponavljanje upravnosudskog postupka samo onda ako je sud sam utvrdivao injenice i izvodio
dokaze u tom postupku i na tako utvrdenom injeninom stanju zasnovao svoju odluku.
(Vrhovni sud FBiH, U-85/99 od 20. 10.1999)
Rok za ponavljanje postupka od 30 dana tee od dana dostavljanja sudske odluke samo onda
ako je stranka saznala za razlog ponavljanja postupka prije nego to je postupak kod suda
okonan, a u drugim sluajevima taj rok tee od dana saznanja za razlog ponavljanja.
184
3.3. Zahtjev za zatitu zakonitosti

Novi procesni zakoni na podruju BiH, kao to je to ve i ukazano, naputaju zahtjev za
zatitu zakonitosti, kao vanredni pravni lijek, ali u vezi s tim, u upravnim sporovima na podruju
BiH nisu jedinstvena rjeenja. Prema ZUS-u FBiH i ZUS-u RS zahtjev za zatitu zakonitosti, kao
vanredni pravni lijek protiv konane odluke donijete u upravnom sporu, nije dozvoljen. Medutim,
prema odredbi l. 55. ZUS-a BiH, protiv konane odluke Upravnog odjeljenja Suda BiH i protiv
konane odluke najvieg suda BDBiH donesene u upravnom sporu, zahtjev za zatitu zakonitosti,
kao vanredni pravni lijek, dozvoljen je.
Zahtjev za zatitu zakonitosti, protiv konane odluke Upravnog odjeljenja Suda BiH i protiv
konane odluke najvieg suda BDBiH donesene u upravnom sporu, moe podnijeti Pravobranilac Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana, od dana kad je stranci dostavljena konana odluka
protiv koje se zahtjev podnosi. Zahtjev se moe podnijeti iz razloga (iako to izriito ne propisuju
odredbe l. 55. do 59. ZUS-a BiH) ako je konanom odlukom Upravnog odjeljenja Suda BiH i
konanom odlukom najvieg suda BDBiH donesene u upravnom sporu dolo do povrede
zakona BiH ili povrede pravila postupka koji je prethodio donoenju pobijane odluke. O zahtjevu
odluuje Apelaciono odjeljenje suda BiH, u vijeu od pet sudija. Zahtjev sadri oznaenje
sudske odluke protiv koje se on podnosi, kao i razloge i obim u kome se predlae ispitivanje
zakonitosti te odluke.
Po prethodnom ispitivanju postojanja procesnih pretpostavki za postupanje po zahtjevu,
ako sud ne odbaci zahtjev kao neuredan, nedozvoljen, neblagovremen, zahtjev e se dostaviti
protivnoj stranci koja moe, u roku koji odredi sud, podnijeti odgovor na zahtjev. O zahtjevu se
rjeava, po pravilu, na nejavnoj sjednici, a pobijana odluka se ispituje samo u granicama zahtjeva.
Zahtjev se odbija ili uvava presudom. Kad se zahtjev uvaava moe se ukinuti ili preinaiti
sudska odluka protiv koje je podnesen zahtjev. Ako se ukine sudska odluka, predmet se vraa
sudu ija je odluka ukinuta, i taj sud je duan izvesti sve procesne radnje i raspraviti pitanja na
koja mu je ukazano presudom, te donijeti odgovarajuu odluku.
185
Modul 4
POSTUPAK ZATITE SLOBODA

I PRAVA POJEDINACA GARANTIRANIH USTAVOM
1. Uvodne napomene
U posebnim glavama, odnosno posebnom grupom zakonskih odredbi, u Zakonima o upravnom
sporu na podruju BiH, propisan je i postupak zatite sloboda i prava pojedinaca garantiranih
ustavom. Sudska zatita ustavom garantiranih prava i sloboda odnosi se na zatitu od nezakonitih
pojedinanih pravnih akata koji ne moraju biti upravni akti, a pored toga obuhvata i kontrolu
pojedinanih upravnih radnji, to je svakako svojevrsna dopuna zatite koja se ostvaruje u osnovnom
upravnom sporu. Medutim, sudska zatita u ovom sluaju je mogua samo ako u konkretnom
sluaju nije osigurana druga sudska zatita, pa u odnosu na upravni spor ima i supsidijarni
karakter. Prema tome, sudska zatita u ovom sluaju ne moe se traiti protiv konanih upravnih
akata protiv kojih se moe voditi upravni spor, niti protiv pojedinanih akata druge vrste, kao ni
protiv konanih pojedinanih radnji slubenog lica, za koje je osigurana sudska zatita na drugi
nain, npr. u parninom, vanparninom, krivinom ili drugom sudskom postupku.
Sudska praksa:
Zahtjev za zatitu Ustavom garantiranog prava i slobode ovjeka i gradanina, nije doputen
protiv sudske presude.
(Upravni sud Republike Hrvatske, Zpa-7/99 od 01. 03. 2000)
2. Zatita ustavnih sloboda i prava

povrijedenih konanim pojedinanim aktom
Za sudsku zatitu ustavom garantiranih prava i sloboda povrijedenih konanim pojedinanim
aktom potrebno je da su kumulativno ispunjena tri uslova:
da se radi o slobodama i pravima koja su garantirana ustavom (Ustavom BiH, ustavima
entiteta i ustavima kantona u FBiH) i instrumentima aneksa ustava;
da su slobode i prava povrijedene konanim pojedinanim aktom nadlenog organa;
da protiv tog konanog pojedinanog akta nije osigurana druga sudska zatita.
O zahtjevima za zatitu ustavom garantiranih sloboda i prava rjeava nadleani sud, a to je sud
nadlean za rjeavanje upravnih sporova. Podnoenje zahtjeva i njegovo rjeavanje od nadlenog
suda vri se shodno primjenom odredaba Zakona o upravnim sporovima, koje se odnose na
upravni spor. Dakle odredbe o tubi, strankama, postupku i pravnim lijekovima, koje se odnose
na upravni spor, primjenjuju se na odgovarajui nain i u postupku po zahtjevu za zatitu ustavom
garantiranih sloboda i prava. To znai da se zahtjev podnosi u roku 30 dana (kao i tuba u
186
upravnom sporu) od dana dostave stranci pojedinanog akta za koji smatra da su mu povrijedena
odredena garantirana ustavna prava i slobode, da mora sadravati sve formalne elemente kao i
tuba u upravnom sporu, da se predaje kao i tuba u upravnom sporu, da sud ispituje njegovu
doputenost, blagovremenost i urednost i u ispitivanju zahtjeva postupa kao s tubom u upravnom
sporu. Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavlja ga na odgovor. Sud ispituje zahtjev u granicama
navoda i traenja podnosioca, pri emu nije vezan i razlozima zahtjeva, i rjeava i odluuje o
zahtjevu na nain propisan kao za tubu u upravnom sporu.
O zahtjevu za zatitu ustavom garantiranih sloboda i prava sud odluuje rjeenjem, te, zavisno
od utvrdenog stanja, zahtjev moe uvaiti i osporeni pojedinani akt ponititi, ili ga odbaciti kao
neosnovan. Protiv donijetog rjeenja stranka ima pravo koristiti pravne lijekove koji su dozvoljeni
i u upravnom sporu. I u svemu ostalom sud postupa kao i u rjeavanju upravnog spora, ali na
nain koji odgovara specifinostima postupka po podnijetom zahtjevu za zatitu ustavom
garantiranih sloboda i prava.
Sudska praksa:
Kada je odvjetniku izreena mjera ukora ili novana kazna, a protiv drugostupanjske odluke
Vieg disciplinskog suda Hrvatske odvjetnike komore nije predvidena sudska zatita, a podnositelj
ustavne tube smatra da mu je aktima te komore donesenim u disciplinskom postupku povrijedeno
neko od ustavom garantiranih prava, moe protiv konanog pojedinanog akta donesenog u tom
postupku podnijeti zahtjev Upravnom sudu Republike Hrvatske temeljem odredbi l. 66.
Zakona o upravnim sporovima.
(Ustavni sud Republike Hrvatske, U-III-936/98 od 13.10.1999)
3. Zatita ustavnih sloboda i prava povrijedenih radnjom slubenog,

odnosno odgovornog lica
Za sudsku zatitu ustavom garantiranih prava i sloboda povrijedenih radnjom slubenog,
odnosno odgovornog lica potrebno je da su ispunjeni slijedei uslovi:
da se radi o slobodama i pravima koja su garantirana ustavom (Ustavom BiH, ustavima
entiteta i ustavima kantona u FBiH) i instrumentima aneksa ustava;
da su te slobode i prava povrijedene radnjom slubenog lica u organu uprave ili odgovornog
lica u privrednom ili drugom drutvu, ustanovi ili pravnom licu;
da je radnja nastala u vrenju poslova iz djelokruga organa uprave ili pravnog lica;
da je ta radnja slubenog lica ili odgovornog lica protivna zakonu i da se njom neposredno
spreava ili ograniava odredenom pojedincu takva sloboda ili pravo;
da protiv takve radnje slubenog ili odgovornog lica nije osigurana druga sudska zatita.
187
Modul 4
Ovaj oblik zatite ustavom garantiranih sloboda i prava bitno se razlikuje od prethodnog
oblika zatite ovih prava i sloboda. Razlika je, prije svega, u nainu povrede tih prava i sloboda.
U prvom obliku to se moe initi konanim pojedinanim aktom nadlenog organa, a u
drugom, moe se initi samo nekom aktivnom ili pasivnom radnjom.
Zahtjev za ovu vrstu sudske zatite podnosi se nadlenom sudu, sudu nadlenom za rjeavanje
upravnog spora, i moe se podnijeti sve dok traje radnja na iju se protivpravnost ukazuje. Ako
lice prema kojem je preduzeta nezakonita radnja nije u mogunosti da samo podnese zahtjev
za zatitu zbog nezakonite radnje, zahtjev moe podnijeti i brani drug, dijete, roditelj ili drugi
bliski srodnik tog lica. Postupak moe pokrenuti i ombudsman pod uvjetima propisanim kao za
podnoenje pravnih lijekova u upravnom sporu.
Zahtjev mora sadravati opis radnje, mjesto i vrijeme kada je uinjena, naziv organa, odnosno
pravnog lica kod kojeg je radnja uinjena, podatke o slubenom, odnosno odgovornom licu koje
je to uinilo, dokaze o tome, kao i zahtjev da se otkloni zapreka i ogranienje slobode i prava
koje se osporava nezakonitom radnjom.
Postupak je hitan i mora se zavriti u roku od 15 dana (u RS ovaj rok nije odreden) od dana
prijema zahtjeva, ali time se ne smiju naruiti osnovna naela postupka. Po prijemu zahtjeva sud,
uz shodnu primjenu ZPP-a, ispituje njegovu urednost, doputenost i blagovremenost, i ako nisu
spunjene procesne pretpostavke za postupanje po zahtjevu sud e donijete rjeenje kojim e
zahtjev odbaciti. Zahtjev e sud bez odlaganja (najkasnije u roku od 30 dana - l. 60 st. 1. ZUS-a
RS) dostaviti na odgovor organu, odnosno pravnom licu, a odgovor na zahtjev dostavlja se u
roku koji odredi sud. Medutim, sud moe po zahtjevu, prema okolnostima sluaja donijeti odluku
odmah i bez njegovog dostavljanja na odgovor, ali pod uslovom da podaci iz zahtjeva pruaju za
to pouzdan osnov. O zahtjevu sud odluuje u sastavu koji je propisan za sastav suda u rjeavanju
upravnog spora (odnoso u vijeu od troje sudija - l. 58 ZUS-a RS). O osnovanosti zahtjeva
za zatitu ustavnih sloboda i prava uinjenih nezakonitom radnjom nadleni sud odluuje
rjeenjem.
Ako sud utvrdi da je zahtjev osnovan, rjeenjem e zabraniti daljnje vrenje nezakonite radnje
i odredie mjere koje treba preduzeti da bi se uspostavilo zakonito stanje, ostavljajui rok za
izvrenje, a odredie i zakonske sankcije za sluaj neizvrenja radnje. Ako sud utvrdi da zahtjev
nije osnovan, zahtjev e rjeenjem odbiti. Protiv rjeenja suda, kako je to propisano Zakonima o
upravnim sporovima entiteta, ne moe se izjaviti alba, ali se moe podnijeti zahtjev za vanredno
preispitivanje sudske odluke u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja stranci. Prema ZUS-u
BDBiH na rjeenje se moe izjaviti alba u roku od tri dana Apelacionom sudu BDBiH, a protiv
konanih odluka donijetih u upravnom sporu, najvieg suda BDBiH i Upravnog odjeljanja Suda
BiH, prema ZUS-u BiH, mogu se podnijeti vanredna pravna sredstva - zahtjev za preispitivanje
sudske odluke i zahtjev za zatitu zakonitosti.
Rjeenje suda izvrava organ, odnosno pravno lice ije je slubeno, odnosno odgovorno lice
uinilo nezakonitu radnju, a ako ne bude u roku izvreno sud e na zahtjev stranke rjeenje
izvriti neposredno ili preko drugog suda ili organa na troak organa, odnosno pravnog lica.
U tom sluaju sud moe podnijeti zahtjev za udaljenje s dunosti slubenog ili odgovornog lica,
a ako ono u roku ne izvri rjeenje, sud protiv slubenog ili odgovornog lica moe izrei i
novanu kaznu propisanu zakonom, kao i odrediti druge pogodne mjere, shodno pravilima
izvrnog sudskog postupka.
188
Sudska praksa:
Zahtjev za zatitu sloboda i prava garantiranih Ustavom koja su povrijedena radnjom
slubenih lica ne moe se podnijeti protiv sudija ve iskljuivo protiv slubenih lica u organima
uprave, koji svojim radnjama protivno zakonu neposredno spreavaju ili ograniavaju odredenom
pojedincu ustavom garantirane slobode i prava.
Iz obrazloenja:
Odredbama l. 71. Zakona o upravnim sporovima (Sl. novine FBiH, br. 12/98 i 8/00) propisano
je da se zatita sloboda i prava garantiranih Ustavom osiguravaju i u sluaju ako su te slobode
ili prava povrijedena radnjama slubenih osoba u organima uprave, kojim se protivno zakonu
neposredno spreava ili ograniava odredenom pojedincu vrenje takve slobode ili prava, i ako
nije osigurana druga sudska zatita. Polazei od navedenih odredaba, a imajui u vidu da stav ove
odredbe decidno odreduje da su to slubene osobe u organu uprave, odnosno odgovorne osobe
u preduzeu, tj. drutvu ili ustanovi, to je prvostepeni sud izveo pravilan zakljuak da sudija ili
predsjednik suda (a protiv kojih je i podnesen zahtjev za zatitu sloboda gradana garantiranih
Ustavom) nisu lica obuhvaena navedenim odredbama.
Tuba zbog nezakonite radnje moe se podnijeti protiv tijela dravne vlasti, a ne i protiv
slubene osobe u tijelu dravne vlasti.
(Vrhovni sud Republike Hrvatske, G-18/99 od 28.09.1999)
Tuba za zatitu od nezakonite radnje moe se podnijeti protiv pravne osobe, a ne protiv
ovlatene osobe u pravnoj osobi koja je nezakonitu radnju uinila.
(Vrhovni sud Republike Hrvatske, G-2/98, od 14.05.1998)
U postupku zatite od nezakonite radnje sud moe odluku o tubenom zahtjevu donijeti i bez
odravanja roita .
(Vrhovni sud Republike Hrvatske , G-6/97 od 12.11.1997)
189
Modul 4
Kad je o pravu odlueno konanim pojedinanim upravnim aktom i presudom Upravnog

suda Republike Hrvatske nisu ispunjene pretpostavke ostvarivanja zatite tog prava u sudskom
postupku zatite od nezakonite radnje.
(Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, G-7/00 od 17. 5. 2000)
Protiv rjeenja o obustavi isplate dijela mirovine (radi namirenja neplaenog poreza) nije
doputena tuba za zatitu od nezakonite radnje, budui da je osigurana druga sudska zatita
(Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, G-5/01 od 6. 12. 2001)
190
POSTUPAK PO IZBORNIM ALBAMA

Posebnom grupom zakonskih odredbi, Zakonom o upravnim sporovima BiH propisan je
postupak po izbornim albama. To je postupak u kojem se ostvaruje sudska atita izbornog
prava. Izbor lanova i delegata Parlamentarne Skuptine BiH i lanova Predsjednitva BiH, kao
i pravila i principi koji se primjenjuju za provodenje izbora na svim nivoima vlasti u BiH,
uredeni su Izbornim zakonom BiH i posebnim poglavljem tog zakona (poglavlje 6) uredena je
zatita izbornog prava. Svaki dravljanin BiH s navrenih 18 godina ivota, prema Izbornom
zakonu (l. 1.4), ima birako pravo, odnosno ima pravo da glasa i da bude biran u skladu s
Izbornim zakonom. Izborno pravo je iri pojam od birakog prava i podrazumijeva i prava
kandidata i drugih uesnika u izbornom procesu na slobodu izborne aktivnosti, izbornost i sl.
Zatita izbornog prava sastoji se u pravu na podnoenje prigovora i albi nadlenim izbornim
organima i nadlenom sudu. Prema Izbornom zakonu tu zatitu osiguravaju izborne komisije i
Apelaciono odjeljenje Suda BiH.
Svako lice, politika stranka ili koalicija ije je izborno pravo povrijedeno moe nadlenoj
izbornoj komisiji uloiti prigovor. Centralna izborna komisija BiH ima prvostepenu nadlenost
za odluivanje po prigovorima uloenim zbog povreda pravila izbornog procesa, izbornih prava,
a opinska izborna komisija odluuje o prigovorima uloenim zbog povrede pravila ponaanja
u izbornoj kampanji, osim onih koji su u nadlenosti Centralne izborne komisije BiH (l. 7.3. st.
1. ta. 7. i 7.4. st. 1. ta. 3. Izbornog zakona). Prigovor se podnosi u pismenoj formi i treba da
sadri opis uinjene povrede i mora biti potpisan od podnosioca prigovora. Obaveza je uz
prigovor kao prilog priloiti i dokaze koji potvrduju navode prigovora. Ako je podnosilac
prigovora politika stranka ili koalicija prigovor potpisuje predsjednik ili ovlateni predstavnik
politike stranke ili koalicije uz priloeno ovlatenje. Ovlateni predstavnik politike stranke
smatra se predsjednik opinskog organizacionog oblika jedne od politikih stranaka ili lice
ovlateno statutom. Prigovor se podnosi u roku od 48 sati, i bez odlaganja dostavlja se svim
stranama oznaenim u prigovoru koje mogu u roku od 24 sata od prijema prigovora u pismenoj
formi se izjasniti o navodima prigovora. Prigovor podnijet od neovlatenog lica, ili ako je neblagovremen ili nepotpun, odbacie se. Prigovor e se odbaciti i ako se ne moe utvrditi ko je
podnosilac prigovora. Odluku o prigovoru duna je nadlena izborna komisija donijeti roku od
48 sati.
Podneseni prigovor, odnosno alba u postupku zatite izbornog prava ne odlae obavljanje
izbornih radnji koje su propisane zakonom.
O albama protiv odluka izbornih komisija odluuje Centralna izborna komisija BiH, koja je
duna donijeti odluku u roku od 48 sati i o tome odmah obavijestiti podnosioca.
Prema Izbornom zakonu protiv odluke Centralne izborne komisije moe se uloiti alba
Apelacionom odjeljenju Suda BiH. Zalba se moe uloiti ovom sudu i protiv odluke bilo kojeg
organa u BiH, u entitetima, kao i protiv odluke sudova posljednje instance BDBiH kojim se kri
Izborni zakon i propisi koje donosi Izborna komisija na osnovu zakona, ukoliko to nije predmet
druge redovne albe. Zalbu moe uloiti svako lice, politika stranka ili koalicija ije je izborno
pravo povrijedeno ili koje ima odredeni pravni interes. Zalba se podnosi u roku od dva dana od
dana prijema konane odluke. Kao i prigovor, alba sadri kratak opis uinjene povrede i
dokaze koji potvrduju navode albe i mora biti potpisana od podnosioca. Ako je podnosilac albe
stranka ili koalicija albu potpisuje predsjednik ili ovlateni predstavnik politike stranke ili
191
Modul 4
koalicije. Zalba se dostavlja svim zainteresiranim stranama navedenim u albi, koji mogu u roku
od 48 sati od prijema albe pismeno da se izjasniti o navodima albe.
O albi odluuje Apelaciono odjeljenje Suda BiH u vijeu od troje sudija po hitnom postupku,
uvajui pri tom osnovna naela postupka, i odluku je duno donijeti to prije, a najkasnije u
roku od tri dana od dana prijema albe. Ako sud nade da je alba osnovana donijee odluku
kojom e odrediti da se otklone nepravilnosti kojima je povrijedeno izborno pravo, i pri tom e
odrediti mjere koje treba preduzeti ostavljajui rok za izvrenje, te odrediti i sankcije za sluaj
neizvrenja sudske odluke. Ako sud nade da alba nije osnovana, albu e odbiti. Odluka suda
po albi je konana i obavezujua.
Sudska praksa:
Opinska izborna komisija nema stranaku legitimaciju za izjavljivanje albe protiv odluke
Izborne komisije Bosne i Hercegovine, kojom se njena odluka ponitava i nalae joj da otkloni
poinjene nepravilnosti u primjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i pravila i propisa
Izborne komisije Bosne i Hercegovine, pa izjavljenu albu treba odbaciti kao nedoputenu.
Iz obrazloenja:
Sud je prethodno ispitao da li postoje procesno-pravni uslovi za meritorno rjeavanje albe,
te je naao da ne postoje, jer aliteljici nedostaje stranaka legitimacija za albu iz slijedeih
razloga: Odredbom l. 78. Zakona o upravnim sporovima BiH (Sl. glasnik BiH, br. 19/02)
propisano je da albu iz l. 76. i 77. tog zakona (u tim lanovima navedeno je protiv kojih odluka
Izborne komisije/Izbornog povjerenstva BiH, te Brko Distrikta BiH, se moe izjaviti alba i ko
o albi odluuje) moe uloiti svaka osoba, politika stranka ili koalicija ije je pravo, utemeljeno
Izbornim zakonom i propisima koje donosi Izborna komisija BiH na temelju zakona, povrijedeno
ili koja ima odreden pravni interes. Iste odredbe sadrane su i u l. 6.2. i 6.3. Izbornog zakona
Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, br. 23/01, 7/02, 20/02, 25/02, 4/04, i 20/04), kojim je
propisano da (u cilju zatite izbornog prava) svaka osoba, politika stranka ili koalicija koja ima
pravni interes ili ije je pravo, ustanovljeno tim zaknom, povrijedeno, moe uloiti prigovor
(albu). Odlukom koju je donijela Izborna komisija BiH, a kojom je odluivala o zakonitosti
odluke aliteljice, te je ponitila, nije povrijedeno nikakvo pravo aliteljice, kao Opinske izborne
komisije ustanovljeno Izbornim zakonom BiH, ni propisima koje donosi Izborna komisija BiH
na temelju zakona, niti aliteljica ima pravni interes zasnovana na zakonu. Odlukama koje
donose opinske izborne komisije u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadlenou nikada
se ne rjeava o njihovom izbornom pravu ili pravnom interesu zasnovanom na zakonu, nego o
pravu ili pravnom interesu stranaka u izbornom postupku, a opinske izborne komisije su samo
donosioci odluka. Iz izloenog slijedi da aliteljici nedostaje stranaka legitimacija za albu, pa
se njena alba ukazuje nedoputenom, radi ega ju je ovaj sud odbacio primjenom l. 81. st. 1.
Zakona o upravnim sporovima BiH.
(Apelaciono upravno vijee Suda BiH, I-15/04 od 28.09.2004)
192
OBAVEZNOST PRESUDA DONIJETIH U UPRAVNOM SPORU

Jedno od osnovnih naela u upravnom sporu je obaveznost presuda donijetih u upravnom
sporu. Presuda suda donesena u upravnom sporu je obavezna. To prozilazi iz same uloge suda
koji vri kontrolu zakonitosti upravnih akata. Prije svega, pravosnana sudska presuda donesena
u upravnom sporu obavezna je za stranke u upravnom sporu (prema tuenom, tuiocu i zainteresiranom licu), ona obavezuje i sud koji je presudu donio, a i svakog drugog na koga se odnosi
predmet odluivanja u upravnom sporu.
Kad sud u upravnom sporu poniti upravni akt, ili osporeni i prvostepeni upravni akt, upravni
predmet se vraa u stanje u kojem se nalazio prije nego to je poniteni upravni akt donesen.
Time su ujedno ponitene i sve pravne posljedice koje su eventualno bile nastale njegovim
donoenjem. To znai npr. ako je poniten drugostepeni upravni akt koji je donijet po albi, alba
je ostala nerijeena i drugostepeni organ je mora ponovo rjeavati, a ako je poniten prvostepeni
upravni akt protiv kojeg se mogao voditi upravni spor (bio konaan u upravnom postupku),
prvostepeni organ mora ponovo provesti postupak i donijeti novi akt, ali samo ako prema
prirodi stvari koja je bila predmet spora treba donijeti takav akt .
Ako umjesto ponitenog upravnog akta treba da se donese novi upravni akt, nadleni organ
duan ga je donijeti najkasnije u roku od 15 dana (bez odlaganja najkasnije u roku od 30 dana
l. 50 ZUS-a RS). Nadleni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem i primjedbama suda u
pogledu postupka. Donosei novi upravni akt, nadleni organ ne moe drugaije tumaiti i
primjenjivati propise, nego samo onako kako ih je protumaio sud u svojoj presudi. Ako protivno
tome bude donijet upravni akt, pa tuilac podnese novu tubu, sud e ponititi osporeni
upravni akt i sam e rijeiti stvar presudom, i u tom sluaju presuda u svemu zamjenjuje
upravni akt nadlenog organa.
A ako nadleni organ poslije ponitenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u roku ili
ne postupi po presudi kojom je u sluaju utanja administracije naloeno donoenje upravnog
akta, stranka moe posebnim podneskom traiti donoenje takvog akta. Nadleni organ je duan
donijeti akt u propisanom roku (15 prema ZUS-u FBiH, 30 dana prema ZUS-u RS, a 7 dana kako
to propisuje ZUS BiH i ZUS BDBiH), u protivnom stranka moe traiti donoenje takvog akta
od suda koji je donio presudu. Po podnijetom zahtjevu stranke sud e od nadlenog organa
zatraiti obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donijet, koju je nadleni organ duan
dati odmah, a najkasnije u roku od sedam dana. Ako nadleni organ to ne uini ili ako obavjetenje
po ocjeni suda ne opravdava neizvrenje sudske odluke, sud e donijeti rjeenje kojim u svemu
zamjenjuje akt nadlenog organa. Sud e rjeenje dostaviti organu nadlenom za izvrenje i
obavijestiti organ koji vri nadzor.
U vezi s tim, prema odredbama ZUS-ova BiH i BDBiH takvim nepostupanjem odgovorno
lice ini teu povredu radne dunosti i sud po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke u tom
sluaju pokree disciplinski postupak a o tome se obavjetava i organ koji vri nadzor radi
preduzimanja odgovarajuih mjera. Medutim, prema ZUS-u FBiH (l. 58) sud e sam presudom
rijeiti stvar samo ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvrdeno injenino stanje, a ako nadleni
organ poslije ponitenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u roku ili ga donese protivno
primjedbama suda u pogledu injeninog stanja, pa sud ne moe donijeti presudu koja zamjenjuje
upravni akt, odgovorno lice u tom organu ini teku povredu slubene dunosti, protiv kojeg je
sud duan pokrenuti disciplinski postupak (l. 59).
193
Modul 4
Sudska praksa:
Primjer:
Poslije ponitenja osporenog upravnog akta presudom donijetom u upravnom sporu, tueni
je donio novi upravni akt, a tuioci su podnijeli tubu sudu kojom su pokrenuli protiv novog
upravnog akta upravni spor, tvrdei da je tueni donio novi upravni akt protivno pravnom
shvatanju suda i primjedbama suda u pogledu postupka. Nakon toga, tuioci su sudu podnijeli
i zahtjev za izvrenje pomenute presude donijete u upravnom sporu. Sud je zahtjev za izvrenje
te presude odbio.
Iz obrazloenja:
Tuioci su, kako to proizlazi iz sadraja zahtjeva za izvrenje sudske presude, taj zahtjev
podnijeli, saglasno odredbama l. 62. ZUS-a, jer da je tuena (...) poslije ponitenja upravnog
akta, donijela novi akt protivno pravnom shvatanju suda i primjedbama suda u pogledu
postupka. Medutim, sud je u konkretnom sluaju presudom (...) ponitio odluku (...) koja se
osporavala u tom upravnom sporu. U ponovnom postupku tuena je donijela novu odluku
(...) protiv koje su tuioci podnijeli tubu. Kod takvog stanja stvari, u tom upravnom sporu e
se moi ispitati prigovori u smislu nepostupanja tuene strane po pravnom shvatanju i primjedbama
suda iz presude... Zbog toga nije mogue izvriti presudu suda na nain kako su to trali tuioci,
pogreno se pozivajui na odredbu l. 63. ZUS-a, koja regulira situaciju kad tueni organ ne
donese u roku od 30 dana, umjesto ponitenog novi upravni akt, to ovdje nije sluaj, jer je
tuena u ponovnom postupku donijela novu odluku iju zakonitost su tuioci osporili u upravnom
sporu podnoenjem tube protiv te odluke. Na osnovu izloenog, primjenom odredbe l. 59.
ZUS-a, a shodnom primjenom odredaba l. 175 ZPP-a (Sl. glasnik RS, br. 58/03 i 85/03),
odlueno je kao u dispozitivu ovog rjeenja.
194
PREGLED PROPISA
Zakon o upravnom postupku, Sl. glasnik BiH, br. 29/02 i 2/04 Zakon o upravnom postupku,
Sl. novine FBiH, br. 2/98 i 48/99 Zakon o optem upravnom postupku, Sl. glasnik RS,
br. 13/92
Zakon o upravnom postupku BDBiH, Sl. glasnik BDBiH, br. 3/00, 5/00, 9/02, 8/03, 8/04,
i 25/05
Zakon o upravnim sporovima BiH, Sl. glasnik BiH, br. 19/02
Zakon o upravnim sporovima, Sl. novine FBiH, br. 9/05
Zakon o upravnim sporovima, Sl. glasnik RS, br. 109/05
Zakon o upravnim sporovima BDBiH, Sl. glasnik BDBiH, br. 4/00 i 1/01
Zakon o parnicnom postupku pred Sudom BiH, Sl. glasnik BiH, br. 36/04
Zakona o parnicnom postupku, Sl. novne FBiH, br. 53/03 i 73/05
Zakon o parnicnom postupku, Sl. glasnik RS, br. 58/03 , 85/03 i 74/05
Zakon o parnicnom postupku, Sl. glasnik BDBiH, br. 5/00, 1/01, 6/02 i 11/05
Zakon o Sudu BiH, Sl. glasnik BiH, br. 29/00, 15/02,16/02, 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 4/04,
9/04,35/04 i 61/04
Zakon o sudovima u FBiH, Sl. novine FBiH, br. 38/05
Zakon o sudovima RS, Sl. glasnik RS, br. 111/04 i 109/05
Zakon o sudovima, Sl. glasnik BDBiH, br. 4/00, 1/01, 10/01, 5/02, 6/02 i 14/02
Zakon o Vijeu ministara BiH, Sl. glasnik BiH, br. 38/02, 30/03, i 42/03
Zakon o upravi, Sl. glasnik BiH, br. 27/02
Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Sl. glasnik, br. 5/03, 42/03, 26/04
i 42/04
Zakon o Vladi FBiH, Sl. novine FBiH, br. 1/94, 8/95,58/02 i 19/03
Zakon o organizaciji organa uprave u FBiH, Sl. novine FBiH, br. 35/05 Zakon o federalnim
ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, Sl. novine FBiH, br. 58/02, 19/03 i 38/05
Zakon o osnovama lokalne samouprave, Sl. novine FBiH, br. 6/95
Zakon o Vladi RS, Sl. glasnik RS, br. 3/97, 3/98, 29/00 i 40/00
195
Modul 4
Zakon o ministarstvima, Sl. glasnik RS, br. 70/02, 33/04 i 118/05

Zakon o javnim sluzbama, Sl. glasnik RS, 17/92, 11/93 i 21/96
Zakon o lokalnoj samoupravi, Sl. glasnik RS, br. 101/04, 42/05 i 118/05
Zakon o izvrnoj vlasti BDBiH, Sl. glasnik BDBiH, br. 2/00,5/01, 9/01, 10/01, 12/01, 16/01,
17/02, 8/03, 14/03, 31/04, i 40/05)
Zakon o upravi, Sl. glasnik BDBiH, br. 31/04
Zakon o povjeravanju javnih ovlatenja, Sl. glasnik BDBiH, br. 6/04
196

Modul4 Drugagodinapocetneobuke

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Modul4 Drugagodinapocetneobuke

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

Kanada - Bosna i Hercegovina

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Izvrna oblast i upravno pravo

Visoko sudsko i tuilako

Centra za edukaciju sudija

Centra za edukaciju sudija

Izvrna oblast i upravno pravo

3. IZVRENJE RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA ............................................................... 29

3.15. UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI NEPOKRETNOSTI ......................................................................... 34

4. PRODAJA NEPOKRETNOSTI ............................................................................................................... 36

5. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA ................................................................................................ 43

6. POSEBNE ODREDBE O NAINU NAMIRENJA NEKIH POTRAIVANJA ........................................... 46

7. ROITE ZA DIOBU I RJEENJE O NAMIRENJU ................................................................................ 47

8. PRAVNI POLOAJ IZVRENIKA I TREIH LICA NAKON PRODAJE NEPOKRETNOSTI .................... 49

Izvrna oblast i upravno pravo

9. IZVRENJE NA POKRETNIM STVARIMA ........................................................................................... 60

10. PRODAJA STVARI ............................................................................................................................... 66

11. IZVRENJE NA NOVANOM POTRAIVANJU IZVRENIKA .......................................................... 77

12. PLJENIDBA POTRAIVANJA ............................................................................................................. 79

13. PRENOS POTRAIVANJA .................................................................................................................. 80

13.7. NAMIRENJE TRAITELJA IZVRENJA ........................................................................................ 83

14. POSEBNE ODREDBE O IZVRENJU NA PLATI

15. IZVRENJE NA POTRAIVANJU PO RAUNU KOD BANKE ............................................................ 87

16. IZVRENJE NA POTRAIVANJU DA SE PREDAJU

17. IZVRENJE NA DIONICI I OSTALIM REGISTROVANIM

Izvrna oblast i upravno pravo

18. IZVRENJE DIOBOM STVARI ............................................................................................................ 96

19. IZVRENJE RADI OSTVARENJA POTRAIVANJA

PODMODUL II: UPRAVNI SPOR

Izvrna oblast i upravno pravo

PRETHODNI - PRIPREMNI POSTUPAK PO TUBI ............................................................................... 149

REDOVNI POSTUPAK PO TUBI ........................................................................................................... 164

RJEAVANJE UPRAVNOG SPORA .......................................................................................................... 166

SUDSKE ODLUKE U UPRAVNOM SPORU .............................................................................................. 172

POSTUPAK ZATITE SLOBODA I PRAVA POJEDINACA GARANTIRANIH USTAVOM ....................... 186

POSTUPAK PO IZBORNIM ALBAMA .................................................................................................. 191

Izvrna oblast i upravno pravo

Za obradu ovog modula potrebna su dva radna dana rasporedena u vremenski

Predstavljanje modula je predvieno u obliku predavanja, seminari uz aktivno

Obuiti strune saradnike/savjetnike za obavljanje poslova u sudovima iz

Izvrna oblast i upravno pravo

1.1. POKRETANJE POSTUPKA

Izvrna oblast i upravno pravo

Logino je to se pravila o mjesnoj nadlenosti sudova nalaze u Zakonu o izvrnom postupku

1.3. PODNESCI, ROITA I SPISI

1.4. IZVRNOST I PRAVOSNANOST ODLUKA IZVRNOG SUDA

Izvrna oblast i upravno pravo

1.5. IZVRENJE ODLUKE STRANOG SUDA

2.2. POSTUPAK NA OSNOVU PRIJEDLOGA ZA PROTIVIZVRENJE

Izvrna oblast i upravno pravo

2.3. RJEENJE O PROTIVIZVRENJU

2.4. NEMOGUNOST PROTIVIZVRENJA

2.5. PROTIVIZVRENJE NA OSNOVU PRIJEDLOGA TREEG LICA

Izvrna oblast i upravno pravo

Izvrna oblast i upravno pravo

4. Traitelj izvrenja podnio je prijedlog za izvrenje na osnovu poravnanja od 02.07.1997. godine

6. Da li je pravilan navedeni zakljuak suda:

Izvrna oblast i upravno pravo

5. lanom 2 Zakona o izvrnom postupku regulisano je da se postupak izvrenja pokree kada

Izvrna oblast i upravno pravo

3. IZVRENJE RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA