!

arhivska PRAKSA 3
ARCHIVAL PRACTICE 3

HistorijskiarhivTuzia
DruStvo
arhivskih radnika

Publisher

Historical Archives Tuzia

Bosne iHercegovine

Association of Archive Workers

-OgranakTuzIa-

of Bosnia - Herzegovina

Za tzdavaCe
Azem Kozar

ISSN 1512-5491

UDK 930.25

IzdavaCi

p T T> '

J.U. AR. I ^

-Tuzia Branch -

"S#5r
'zetSabotid

Redakcija
EgefaRo

Kozar,

'1

Inv. Bfoj;

For Publisher
Azem Kozar

BlWlOfJW 1

Organisational Board

WariianaGaluSiesSb^''?:
MirsadaHavpi

Azem Kozar (president), ESefaBegovic,

Nijaz Brbutovid, Mirsad Fazlid,
MarijanaGaluSid.SeadGlavinid.

Mirsada Havel, Nermana Hodzid,

Osman Ibrahimagid,

Mirjana Lepjd-Mahnkovid,
Izet Sabotid
Editors

Azem Kozar,

ESefa Begovid, Nijaz Brbutovid,

Nermana Hodzid, Izet Sabotid
Editor-in-Chief
Azem Kozar
A

Hadzagic

^shniekouredeniein

"Harfo-graf"

Lector

Amira Hadzagid

Technical Edit and Preparations

"Harfograf" Tuzia

^arfo-grafTuzia
Print

SafetPagie^
, "'"'faz

"Harfograf" Tuzia

For "Harfograf
Safet PaSid

^Primieraka
Edition

1.000 copies

Tuztenskn '''
Qodine.

Minist^ of Education, Culture and Spod^

Canton has 9'^

PProval No 10/1-452-20-2/98 on
i u Hist

'

PLJblish this magazine.

Archiv^cT^ Editorial LederStr

Board Histoh'
75000
^^'
Tuzia tefe''
1
+-J-387 75 252 620.

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 3/2000, STR. 1215

TUZLA, 2000.

SADRZAJ

UMJESTO PREDGOVORA

INTRODUCTORY REMARKS

ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA

Azem Kozar

Sudbina registraturne gradje u procesu tranzicije

Bosne i Hercegovine

13

Seada Hadzimehmedagid

Stanje grade socijalistickog perioda na podrucju Federacije

Bosne 1Hercegovine

25

Nermana Hodzid

Stanje grade socijalistickog perioda pohranjene u Arhivu Tuzia

31

Saban Zahirovid

Arhivska (ne) iskustva u procesu tranzicije

36

Muhamed Musa

Rekonstrukcija stradale arhivske grade

39

Peter Pavel Klasinc

Vrednotenje registraturnega gradiva

52

Gordana Kos

Registrature i arhivi

60

Zarko StrumbI

Registraturna gradja u registraturama Repubiike Siovenije

67

Peter Pavel Klasinc

Probiemi varovanja registraturnega in arhivskega gradiva v Sioveniji

1990 - 2000

73

Izet Sabotid

Strucni profiii radnika na posiovima kanceiarijskoga i arhivskoga

'^'ustvo

_"ercegowne.

Ofifan

7ue/a

poslovanja

81

Seada Hadzimehmedagid
Kvaiifikaciona struktura arhivara u organima uprave i pravosudja

93

Nijaz Brbutovid
Kvaiifikaciona struktura arhivara u drustvenim djeiatnostima

96

HistorijsK'

l^et Semid
Trendovi u savrernenoj arhivistici

arhiv
Tuzia

Mroslav Novak
Probiemi zagotavijanja avtenticnosti sodobnih obiik arhivskega

101

gradiva

109

':hr' y^-

.y-r'

Waiter Brunner

UMJESTO PREDGOVORA

Mwiranieubankama
Walter Brunner
'

' '^'"^'^'^^<^^rakezahimiluiagoistooneEwope

1^

EDRUGIHCasopisa

OavonnEdgnll,

"'KAZI IOCJEne

pisa, iako su ucinjeni neki pomaci, makar u smislu da su neka pitanja u okviru struke 1drustva bar problematizirana, nije napravljen
znacajniji napredak. Mada se stanje razlikuje u odredjenim sredinama, ipak jos uvijek stoji konstatacija da proces stradanja regi-

ESefaSegovie

^''"'">ean;^,go<y.42 ,
EVJEStaji

99, J89s(r.

, . . .

??a Begovie

''"'ar 7999^ ""'^I'va

felr,*anyes/ "
Kojar'"

straturne gradje nije ni zaustavijen.

Zbog svega toga smo odiucili da u ovome broju Casopisa (i

na 13. savjetovanju sa kojeg objavijujemo priioge) dodatno zaostri-

mo pitanje borbe za arhivsku gradju u nastajanju, na nacin da ona

iz faze gorke sudbine konacno zakoraci u eru pune sigurnosti. To
je ucinjeno ''otvaranjem" probiematike za dvije najznacajnije kategorije gradje: gradje socijaiistickoga perioda koja je jos uvijek najbrojnija i u arhivima (osim Arhiva BiH) i u registraturama, i gradje
koja sve vise nastaje na novim nosiocima zapisa (magnetni i op-

fSiXna
""
"'^'998r,s4^;'- j'P:Hfetort
SatnijaSarie

U proslome (drugome) broju Casopisa paznja bosanskohercegovacke arhivske teorije i prakse je okrenuta ka sudbini arhivske
gradje u nastajanju. Ukazano je na znacaj, potrebu i neminovnost
organizirane drustvene brige za ovu vrstu kulturne bastine, te na
neke moguce modalitete njene zastite.
Od tada do danas, tj. do pripreme ovoga (treceg) broja Caso

..

"'^'^ivlgooo

'"

ticki diskovi) primjenom savremene informacijske tehnologije. Kako se ova, kao i svaka druga strucna pitanja ne mogu rijesiti bez

. , . . 1^

odgovarajucih strucnih znanja, to je, prirodno, paznja usmjerena

na kvaiifikacionu strukturu arhivara, kao krucijaino pitanje arhivske

struke. Kao pouka i orijentir u svemu tome prezentirana su iskustva

arhivista i arhivskih siuzbi iz razvijenijih sredina (Hrvatske, Siovenije, Austrije).

Postavijanjem naznacenih pitanja pred strucnu i naucnu javnost Bosne i Hercegovine, i sire putem Savjetovanja i Casopisa,

nastoji se doci do sto konzinstentnijih rjesenja koja ce biti izraz

maksimaine angaziranosti domace i strane pameti. Na taj nacin, tj.
koiektivno, utvrdjeni i strucno fundirani stavovi struke mogu uticati

na pozitivnu promjenu odnosa drustva prema njoj, na nacin da se

opremaju arhivski obiekti Wo

wgrozena ar/7/Vs/ca orow;'^ se u arhive preuzme sva sazrela i
^rhivskih kadrova svih
5 ^'^^emski rijesi pitanje skolovanja
ltd. Jer^
>da se osnivaju
osnivaju arhivisticki naucni
PukoQ Drf^iiuiu,!.
da ova dielatnn^t Unn^nnn ore
' --ys uezsumnie in -T ''

Koje je ^ve rezuifaf

se pravcem /

potreba i interes.

teoriiaTn!"J
stoljeca, i kojim ce
tanje zaarh^^^ "'^^^iupainA'^f^^'^^kohercegovacka arhivsk

INTRODUCTORY REMARKS

In the previous (second) issue of the Magazine the attention

of B&H archival theory and practice was focused on the destiny of
archival material from its starting phase. The significance, need

sistZ r.''i^'^tnokifundamentaino
'luga
"Sfa sistem^^'^iza
1
fundamentaino je
je P'p'"

and necessity of organised social care for this type of culture inhe
ritance, and some possible modalities of its protection were poin

Prioarta dfn
aP. ' ^"jehova Smatra'
o~-, ^^^^ka i stvaraoci aradie,
Pripada
gradje,
tj. arhivskoj

ted out.

s^e/e
^"0/6 zasiiuP
zasft/n^ (f'
^P^^iffnosti):
i^iftnosti): di^at

SovarajuiiQ
Sovaraju^Q

" ejeiini.
ejelini. Utome svaka pO'
po

imf!
Otuda se arhh^!^"'
arh^ t ' 5?' "^roc/to,
narocito, najvise z

^f^nje
^t^nje arhivska ?P "^ '^''fitvu
^''ostvu / n ^ s'^^ba mora izboriti za o
Ona tn
^truke
-ra razvoj
rnzvoj
to maze on
'/ '^^uke uP^ouzeti odgovornost za
^0 situira
(trecem) ml
^'tuira ^JukonyiH^' ako se
milemjd'

Since then until today, i.e., until the preparation of this (third)
issue of the Magazine, in spite of some improvement, at least in
the sense that some issues within the profession and the society

are being raised, a significant progress has not been made. Al

though the condition of registry office materials differs in certain

9''/7/Vs/fe zaierf^^'^^^^ *^5?

Arhivski T K^drovski
^^drovski organizira
i
organizlra 1pr^''
lako n.
otvoren zadomete svjetsvjei'
^tklofii^i b '
PottQb

environments, there is still a conclusion that the process of their

arhivske djeiatnosti treb^

sue of struggling for archival material in the starting phase in this

nadna ' ova d^PjJ"^9e

zio
zIo T1
'ivra^'
vremTrP^^!'ipak on.kn.arr,n
iudrustvu
" drustvu
uopf'
u;de dO'
JPP
da
stanja
djeiatnojl^^
'e^oma ..snt'
ocekujemo da c
Ire, : f- .
'^ac/
^^90 destmlrnlle^ i da c
-Jj^^io pod suncem". kakc

^^mjenljiv "stub povijestl

damaging has not been stopped.

Due to all this, we have decided to strongly emphasise the is

issue of the Magazine (as well as in the 13th conferences from

which we are publishing supplements) in the way to make it finally

step out from the phase of bitter destiny to the period of complete
security. This has been done by raising issues of two most signifi
cant categories of material: material from the socialist period still
outnumbering in the archives (except in the Archive of B&H) and

registry offices, and material appearing more and more on the new
adi

Izdav^

bearers of notes (magnetic and optical discs) by applying modern

information technology. Since this, as well as every other special
issue cannot be solved without appropriate professional knowled

ge, it is natural that the attention is ifocused on the qualification

structure of archivists as a crucial issue of archival profession. Ex

periences of archivists and workers in archival offices from more

developed environment (Croatia, Slovenia and Austria) are being
presented as a message and an orientation from all this.
Raising mentioned issues in front of professional and scienti

fic public of Bosnia and Herzegovina and wider, by the Conferen-

as possible, which wHi

^ I'^Qchlng as consistent soiutions

of domestic and foreinn

of maximum engagement

t^blished and p r S S f t h a t is to say es-

'^lloctively
of the profession
para'
s it, in influence
the way to ha^f^^^^ f relations
of societycan
toTut
archival matri^Ji J^,^' b>iects equipped, all mature

archh ? 9^bng archival staff

this
'dotitutions fn

fhe!l'^oTm^^.

^^e archives, the isloveis soived systematically,

For, it is adue time for

needanTa
r>ai developmenf'^Tt"^
enthusiasm
dd anFb'
interest.
Fhat is, without
doubt atowards
social

me results thai h

''a/XoJ'a^;''0"tncfthe end of 20th cento-_

^ondamentai /?
^^ndamental

^'^^otice in
in fhr. J

niovement of
of B&H
B&fi archi
movement

^'^OrpatofTTT'
aia!
century, are
f'^'ypaZlhlT
^rchlufL IT^Ing 21st
Of rnateri^,
society as wholematerial
h "'"'(activities]-fT
b^redofthat
it is uT^
"' oontributin ^

society as
i areaProfession,
andw

consi'
P'
t
o//-espons/toi/'
'

P'
ofess/o!
^
^POdsibiiities forVT^^dt has baT^' ^^^bivaf offices to ha^ra fh

profession
has to ''as been
1'"'ased
out, and
especially
flnw* ,'^^sto cfr,.
oeen
^
ena e^H
tian
^orthe^oranaon '''^- That is why a
lenntJ^^'^'^ol
prof^T^'bHity '.rS:?; Position in the soci"''
Cl? =&!'%

Shv --" " aS'" sS '' '0Pmenf and the copdi'

pST^^^"
mT^o ^'' "'f /fan"' following
^f^orldvridsZi^T:'f<arltT^'y
''^ (third) 'rmFn

'IS'oTSJ^ pSSSS"

f9ss 1' "'""iS

f history scT'
^*^^ sTT *Pecf ""s profess,r,r,
Poneral,L which
taF
'nce 8w 'baf
fmnllv fiP.

storv-

pubttsft^'^
10

ARHIVISTIKA 1
ARHIVSKA SLUZBA

Azem KOZAR*

SUDBINA REGISTRATURNE GRADJE U PROCESU

TRANZIClJE BOSNE I HERCEGOVINE
Predmet obrade ovoga priloga je, kako je to vidljivo iz samoga naslova, strucna arhivisticka analiza odraza tranzicije bosanskohercego-

vackoga drustva na stanje registgraturne gradje. A posto se radi o

stanju odnosa koji nisu pravno uobliceni u odgovarajuci sistem, onda se

cini da je najadekvatnije izraz takvoga odnosa sublimirati u terminu "sudbina", tj. nesto sto se ne zna kako ce se, i kakvim intenzitetom dogoditl.
Evidentno je, pak, da ova "sudbina" donosi samo negativne posljedice
po registraturnu gradju, koje ce prestati tek onda kada briga o istoj bude
pretocena u funkcionalan sistem. Kako izgraditi takav sistem, sta je u to
me zadatak stroke, sta drzave a sta samih registratura, pitanja su koja
takode zaokupljaju paznju ovoga priloga.

1. Stanje registraturne gradje

Na sadasnje stanje ocuvanosti i sredjenosti registraturne gradje

uticali su brojni faktori. U cjelini uzevsi mogle bi se raziuciti tri zasebne
etape, u okviru kojih su djeiovale tri grupe uticaja, odnosno uzroka od
znacaja za sudbinu registraturne gradje i to:

1. period do pocetka tranzicije,

2. vrijeme rata (agresije) 1992 -1995,
3. etapa "dejtonskoga" mira.
Prvu etapu (u zavrsnoj fazi) karakterizira relativno dobro stanje

sredjenosti i ocuvanosti registraturne gradje. Procjenjuje se da je 1991.

godine na prostoru BiH bilo nekoiiko desetina hiljada registratura, od ko

jih je arhivska sluzba pratila rad 11.997 , sa ukupno 923.769 m^ registra

turne gradje. Medju tom gradjom nalazilo se cca 100.000 m^ arhivske
gradje, "sazrele" (starije od 20 godina) za preuzimanje.^ Sva je ona,
uglavnom, bila u stanju registraturne sredjenosti, sto znaci da je sa tog
aspekta postojala mogucnost, potreba i obaveza (ci. 21. Zakona o arhiv-

skoj djelatnosti BiH)^ njenoga preuzimanja u arhive. Problem je bio u ar-

hivskome prostoru i opremi. Zbog toga je ova gradja ostala van Arhiva.
Drugi kontingent prijeratne registraturne gradje cinila je gradja
ugasenih registratura, tj. onih imalaca koji su politickim promjenama jed^Doc. dr. Azem Kozar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhiva Tuzia
13

Azem tQjzar
Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije BIH

svoie Dravn r'^'^

14. Zalcnnif\

^''Qanizaciie cipH i?'^^^^""Po''ticke organizacije

svi 917

opcinama iWoi-

P''U2eti uarhK 't

ono sto ie nreiil^l'"^' v! Pcine nisu nnif

1'h razloqa spI ^Neno je nestrurrf^
nekoliko
Prestanka ran'^- ^

osim man'
"na

iosnvata'f^'?"aca. as d

' ^^za komunista dobile

i gradju (odredb

osnivacu, tj. najcesce

preuzmu, a '

P''opisa o primopredaji.
arhivi preuzeh,

^idne strane napustena

n^imar^
' ivriion
"P^^^ta
od stVanai na
ar^ezasticena
iDrenii^
P''9tivnu
gradje
("sazrele"
St,ouma.
ma. '"^^P^^tena^zubu
wem^n^""''' ii bag
" """"a 2ubuvremen=.'
bas ona
ona ostala
ostai^Uvrijeme a

'^^stupajucim ratnim okolno-

?P^daba
i^eHi?, 9^sije na B
riw
P^edabalr

kako o^^'^^"atestrari^
' "'gromnp^u^l-'^
ona^noa^^^^'' zastite,
netunkcioniranja
nezhrl
a posebno

zlicitih n

Priloa'h^*'
"broinp h
registraturne gradje.
ra'icina Ito 1-OOo . u-^' ^tradalo 4ri ^^^^9 gradje. Take je iz Jje,
^rhivi'ma /r ^'se od
gradjf
koosim
vand^^f
mi\
pdQradie
kolicinp ^ registraturne
P''ko 50% svih
kc
^'2i -nemar^"^^
aorpuzroko
ria\az\ pohranjenaasuLJ

\
neznanj|',& Prisutnl
PrisutnTii k?k r^nja vidl^^vo
je da s
te tJPi
Pi nastl
nast^ ^
^iem S5I
^^"9^ tj subjektivn.
u t, ;' "2nanje nehr

^estrukcjjp
P^sirukciie

ra-

'^'i Prestao
^'^^anknm
Prestan if^^^snkom

heroegovag|^^?9^ gto pripa^ stradam^^^ C^ajtonskim sporazumo.^

karakte
.^'l^lO^initoarjrio ili pasSl!!
anio da
niio
i''bjektivnfai;,"samo'
^dan"'

gr^je. Snage
i^^azen bosanskonniita.,..sredstvima
bstvima ^ izmijenjen

r>Is|,)7
"zrok Sr"^ao,
vebf"^-' wijek
^azno
kulturno
danja reoiJt
veoma
prisuldo

turn '^^'^cene ih

' gistrm ^

^eoma p' -

pltanja nove valorizacije gradje, neadekvatan odnos imalaca prema sopstvenoj gradji 1dr.
Politicke promjene (transformacija jednopartijskog u visepartijsko

pluraino drustvo) trajale su nekoliko godina (krajem 80-tih i pocetkom

90-tih) i za to vrijeme su se mnoga pitanja nalazila u "leru". Raniji viastodrsci nisu pokretali njihovo rjesavanje jer su procjenili da ona ne mogu spasiti "brod koji tone", tj. nisu bila politicki profitabilna. Nove politicke
strukture su dugo vremena imale puno "preceg posia", koristeci se zatecenim stanjem za kritiku svojih prethodnika. Dakle, ni atari ni novi vlastodrsci nisu nasli interes, uz sve dileme o njihovim spoznajama znacaja
gradje, da se nagomilana arhivska gradja u nastajanju preuzme u arhive
u toku 1990, 1991. i dijela (do rata) 1992. godine. Za sve njih je bila da-

leko unosnija briga o materijalnim dobrima ugasenih (likvidiranih) registratura, do kojih se ponekad nastojalo doci 1"oslobadjanjem" prostora I
opreme od registraturne gradje. U svemu ovome ne treba zanemariti ni
prisustvo materijalnoga faktora, mada je u znatno vecoj mjeri prisutan
naznaceni politikantski odnos (ili neznanje) vladajucih struktura.
Na odnos starih i novih struktura vlasti prema pitanjima registratur

ne gradje uticale su i politicke ambicije uticajnih pojedinaca. Brisanje

tragova svoga djelovanja pojedincima je omogucavalo da se predstave
kao dosljedni politicki protivnici minuloga sistema i jos vatreniji pobornici
novih odnosa. Neki, pak, od onih koji su progonjeni u prethodnom siste-

mu, nastojali su da naprave definitivan obracun sa starim sistemom,

uticuci, na neki od nacina, na unistenje tzv. "necinjenjem", tj. ne poduzimanjem mjera za spasavanje ugrozene registraturne gradje, doprinoseci

da ona nestane. Razumljivo, stanje se razlikuje u odredjenim sredinama;

u nekima je izrazeniji prvi, a u nekima drugi razlog.
Prestruktuiranje pravnoga sistema BiH (do rata, u toku rata (agresi-

je) i u vrijeme postdejtonskog mira) tece veoma sporo. Jos uvijek nisu
donijeti kljucni zakoni za privredu, ekonomiju, granice i dr. Krace ili duze
vrijeme sve oblasti zivota su se nalazile, ili se jos uvijek nalaze, u svojevrsnom pravnom vakuumu kad stari propisi ne funkcioniraju, a novi jos
nisu ustrojeni. Takav je slucaj i sa arhivskom djelatnoscu, sto ima direktnog odraza na stanje registraturne gradje.
Naime, Dejtonskim sporazumom utvrdjene su nove osnove izgrad-

dmnf

fazi ii"9tivni ' ^fectien P""''' sadasnjem nezado

^'' ' OvukonS9iavn^^ddovi'
nS^^^ registraturne gradje. ^
''0utrebs'^,'l9atlvan o"; ^austavljeni. Tranzicije ^

nje pravnoga sistema i administrativnoga ustrojstva BiH. Zemija je podijeljena na dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH), a prostor
Federacije je podijeljen na deset kantona, sto nije slucaj 1sa prostorom
RS. U cilju decentralizacije sistema znacajna oviastenja su data entitetima i kantonima, izmedju ostalog i na planu uredjenja arhivske djelatnosti
na svom prostoru.

'" PolitiekoS"'f '9itraturn"'^hercen

14
bravnoga s\^gbie.
NaK,a^.'^'?9a se
druStva
'Pia, tranv^^."iiim
doimaju: P'f
'bija vlasnickih odno

Novo administrativno ustrojstvo drzave donijelo je brojne probleme

po arhivsku djelatnost u cjelini, a narocito po registraturnu gradju, posebno usijed narusavanja doratne arhivske mreze (vidi prilog br. 2). Tako
15

Kbzar

2Iu

Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije BiH

srhiva^na^^

dijelova opcina svakoga dorat-

na nr '
Pi'estala nad ninm'^^!Si'^^v ^'''^Qog entiteta, cime je, "deJai(w^" Federacije BiH mimo
arhiva. Tako se

do^U^'d'
Most
naslo osam opcina.
trovac^R-^P'^^'' ^Srpskei^
^^zak, Tesanj i Gorazde, a na
So
NevesinrTr'K-'^ G^^hovo, Bosanski Peritorije visp H
"stu tkh
Pijesak, Rogatica, Pa''
odsjecenlm
ske mreze Tn^

Pcina. Izvie<5ta'^u '

entitetskom linijom te^Pcina takodir
''agistratura, u tim od centra

dinama to DraJtr^rajalo nL
skom 1Posavsknm 2
Zaoadri k
'2i preko 25% to

vrijeme nasao van arhiN/'

arhivska mreza ne

Take sp -^!^'^^9ovackom, Zen\cWo-dobo\

registratura ivise dii

j
dometa arhivske sluzbe n . Nastala^^^f^'nahiliadareaS9"^
stou cini
tucija)
ito: Arhiv Foh^
entitetc^ir
gradje
njima.vise hiljada

S"?
brtaTo'ostaloj
iArhiv
R?'"l"-''^ ^rpske,
9radju entitetskih
in^
"I'hova uloga r,|je3
registrahf"'
ali to nije bitno

-KiSas"
vrsnom Procjepu'iz^'""spostav|?a

arhivskog sistema (n'

nova otvn
gradio
niie |^P'?;.odnosno izmedju p
turne grad^o"^ P^nja kou Proces tran7^- '' odiucujude btio a|
pravnih HcS' ' Pitanjo
doratn ' n'Jmitno tece, donos

Sradje privatb^^' " privat

^5'" ' poslijeratne

nitarnih^^ganizacija,nS^.gradje^'9^"!
omi^nih r6g& ^irskih
vlasnis^?'?=;^"!
(doratnih
gradjan^
privatnoga
sektor.

S"~

S""' dft
Cnt)

8'"""
dAn|a

se kao vazan proces u tranziciji bosanskohercegovackog drustva, zapocet 1990. godine, a manifestira se preko procesa privatizacije i restitucije.
Po okoncanju rata u BiH je procesu privatizacije (bar nominaino)

poklonjena znacajna paznja, buduci da se isti smatra jednim od bitnih

karika u ukupnoj tranziciji drustva. Donijeti su neophodni propisi i formirane odgovarajuce institucije nazvane agencijama za privatizaciju, na nivou entiteta i kantona. Nakon pocetne tzv. male privatizacije, zapocela je
i velika privatizacija.

Za mnoge "papirnate" dokaze u poslovima privatizacije postaii su

aktuaini arhivi: bilo da se oni nalaze pohranjeni u arhivskoj gradji, bio da

se u evidencijama arhiva nalaze podaci o registraturnoj gradji subjekata

privatizacije. Ipak, najvazniji odnos na relaciji nadlezni arhiv - subjekat

privatizacije - kao imalac arhivske gradje tj. registratura cine pitanja dalje
brige o njegovoj registraturnoj gradji. Moguca su dva rjesenja: da se
gradja preda nadleznom arhivu, a zadrzi samo za poslovanje potrebni
(operativni) dio gradje, ill da novi vlasnik preuzme brigu o cjelokupno
zatecenoj registraturnoj gradji. Bilo koja mogucnost da je u primjeni,
ucesce arhiva je neophodno i veoma bitno. Rukovodjeni dosadasnjim
iskustvom arhivisti smatraju optimalnijim prvo rjesenje, sto, dalje, otvara

problem mogucnosti prijema ove gradje u arhiv (prostor, oprema i si.).

U praksi, pak, novi vlasnik trazi najjeftinije rjesenje, sto nerijetko vodi

oslobadjanju od zatecene gradje na neregularan nacin (unistenjem, deponovanjem u neuslovne prostore i si.). Ovo se dogadja i pored toga sto
je medjunarodnim standardima utvrdjena obaveza novog viasnika da
preuzme brigu o zatecenoj gradji. Najcesce, novi vlasnik u programima
privatizacije predvidi rjesenje i za zatecenu gradju, ali se po okoncanju
postupka brzo oslobadja iste, ostavljajuci samo ono sto ima operativnu
vrijednost i znacaj. Posto se primopredaja gradje ne izvrsi propisno (zapisnici, popis gradje i si.), na kraju se sve svede na konstataciju da novi
vlasnik i nije preuzeo drugu gradju osim operativne.
Valorizacija registraturne grade je trajan proces i stalan zadatak
svih cinilaca koji se o njoj brinu: arhiva i registratura. Tranzicijske promje-

ne donose poremecaje prethodno ustaljenog sistema vrijednosti, sto

ova pitanja cini staino otvorenim. Osim toga, aktuaino stanje registratur
ne grade dodatan je razlog da se ovom pitanju posveti posebna paznja.
Posto se sve to ne rjesava dovoljno organizirano, tj. sistemski, kod

tranzteile vlasnWi" 5;S'

fodiP1ft

^ktuaini J ^'onizaSi

p'.d PC' rnonarhisticke ^ y

oSk 'n P^vedene uvrijeme

Pretvorbe vlasnistva

mnogih registratura nastaje konfuzno stanje koje vodi u nemar i nebrigu

uvjetovanu i neznanjem, nezainteresiranoscu i registratura i lica koja rade na ovim poslovima. Otklanjanje ovog uzroka je ponajvise obaveza
struke, bar do nivoa vaijane pripreme konkretnih rjesenja. Njihova inple-

mentacija, pak, treba da bude briga svih sudionika ovoga procesa, tj.
osim arhiva i registratura i same drzave. Nemar i nebriga su manje - vise
izrazeni prema cjelokupnoj registraturnoj gradi, a ponajvise prema gradi

socijalistickog perioda.
17

^^2em Kozar

Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije BiH

S' biirsaLTgrldrSrodgovar-

sudbinu
'"ndirana i''
bi briga o ovome kultuf"
nim obave??'"'' Nesna sfearr"" regulirana. Time bl neizv)esn
Poluge?
yne
a . '^sko fegraditi' tai? '"ieljena
sistem i stana supravno
njegove osnovne
ka m HT

poiaz n t

badru^ena7a
uobavezuju^

Patern mph

^ofa
bit! princip
"aucnoj
arhlvlstickoj

aPasnjosti, kako ^'i bosanS'^' "

je izuzetno vazno^ .

Priiesvena ' , Pkclonaian

'''''stemDoe
drustva u pro
as djeiatnogfi?

^'votan, tj. provodlv.

?ida"]?. odSoU S
utemeljen, as
zfd^"'"ia dat znabafe ^u "^ora poci od znacaja arhivs^
mu
m Pialainost f Orade kao predmeta n| ^
S,?bani^ad^bltio&
za nauku 1ku^.
akos6o9 '"teresa" n

da je

djelatnosti u novom

strojavanja arhivske sluzbe na zivotna pitanja struke. pa i na brze

rjesavanje svih nagomilanih pitanja registraturne grade.
Zakonima i podzakonskim aktima, koje u odredenom periodu po
donosenju Zakona treba donijeti, bio bi definiran i status arhivskih ustanova, kao nosilaca djelatnosti, kao organizacija u obiasti uprave ili (i) u
oblasti kulture. Struka se zaiagala da arhivi djeluju u obiasti drzavne
uprave (kakav je status Arhiva BiH i Arhiva Federacije BiH), cime bi lakse
bila rijesena pitanja finansiranja, opremanja i si., i, posebno, pitanja efikasne zastite arhivske grade u nastajanju, sto i jesu prioritetna pitanja or
ganizacija i rada arhiva. Medutim, cinjenica da su mnogi bosanskohercegovacki arhivi ozbiljno zakoracili u sferu struke i nauke, usmjerava

djelovanje ovih ustanova kao kulturnih (i naucnih) institucija. Cini se da

bi najboljim bilo rjesenje da se arhivima kao institucijama kulture daju
dodatne ingerencije na planu zastite (inspekcijska nadleznost) registra
turne grade. Ovo narocito imajuci u vidu sve osobenosti u ophodenju sa
ovom gradom (stradanja iz raznih uzroka) do njene predaje arhivima.
Cijenimo, da bi konzistentan i savremen pravni sistem u ovoj obia
sti stvorio realne pretpostavke da se rijese mnoga fundamentalna pitanja
struke: prostor, oprema, kadrovi. Jer, npr., ako se u Zakonu predvidi
obaveza da se sa terena preuzme sva napustena i ugrozena grada, te

grada privatiziranih preduzeca, reaino je ocekivati i materijalizaciju takvoga stava (od strane drzave), na nacin da se bar osiguraju: prostor, opre
ma i strucni arhivski radnici koji ce taj stav inplementirati. U suprotnom,
to ne bi bio funkcionalan sistem.

Pravno situiran arhivski sistem moze postati funkcionalan samo

ako je strucno fundiran, na nacin da su strucno arhivisticki dometi (u

teoriji i praksi) ugradeni u svaki njegov segment. Arhivska djelatnost ne
smije biti kocnica, vec faktor ukupnoga drustvenog razvoja. Ona mora
da prati, pospjesuje i usmjerava odredene drustvene tokove. Kada je u
pitanju adekvatna briga o registraturnoj (preostaloj) gradi, to prije svega
podrazumijeva izradu i primjenu funkcionalnog sistema vrednovanja, kao

jednog od fundamentalnih pitanja arhivske struke uopce. Sta na tome

planu treba mijenjati u dosadasnjem sistemu, posebno kada se imaju u
vidu sve dimenzije stradanja registraturne grade u toku i nakon agresije
na BiH?

Prije svega, vrednovanje kao odiucivanje o sudbini raznovrsnih

vrsta zapisa treba vrsiti krajnje strucno i odgovorno bez uticaja politike,
ideologije, religije, drzave, osobnih (subjektivnih) interesa itd. Upravo su
vrednovanjem registraturne grade, kao najslozenijem profesionalnom zadatku, arhivisti od "sluga povijesti" postali neposredni "stvarateiji povijesti". Ovo se, zbog takvog svog znacaja, mora temeljiti na utvrdenoj
metodologiji, na odgovarajucim metodama i postupcima odabiranja i
izlucivanja grade, na provjerenim nacelima i kriterijima vrednovanja.
19

Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije BiH

Azem Kozar

pomenu da je kriteriie odahirfJ-^^^' ^""^Qistraturama iuarhivima, uz naskovima potrebno izraditi na QaS

na magnetnim i optickim dizahjjeva odgovarajuce
nastajanja. To, razumljivo.
temori^ ^
"^aglasiti da ill ^^P^sobljavanje arhivista i arhivaiskliuiif ^''^'^govanju arhivskJf
teorija vrednovanja, koja se

eo&
sto uprimjem
je bilo u
S>k^.'nalnog
vrednovaN ciokumenta^ tj. nestovise
osigurarmat' P^^aka jinfo

"sacuvati optimainu ko-

straTura iS^^

sacuvane grade."^' O^o

se moze

'^^ormacija s Jv ^ "^'nimalnom kolicinom

vashodno obawc
^rhivske grade

vaznog posia

^''^ivanie
DosibH

'

strucnom saradnjom reg ^

konacno preuzimanje pf"
svi kvantita+'^^' ^''dnovanja iodabirar^

VrSovan-e !

ikvalitativni rezultati ovoga

stemima.^Se^su'
1drugim
njeno preuzimanje
skl^u
sa polltickimb^^^ P^Qreske
socijalistickirDuargrada Iodbrane
organa Komunkr-?^"^
o vainn
grada vrste
je vrednovana
slova
tain?h
Partije
f^r ^dredene
grade, kao.
Le5^'''^iivana'u sdpo-'^i^^' '^^^bjednn^t-^ komunista), unutrasnjib P
jednovanja bio ie ria

arhivim

' ''^<^nickoq pokreta itd., koj

prisuten ^ i sa AK ovih arhi,

prevreri ' i^nalo za "^^'vorn CK Sk id

z^ne"'
man.' ^

vladajuce klase ipa^''l|.

pocetku tranzicij

neKa druga grgl odredena

ali'^e ovaj
(naznacena)
recidiv idanas
9'^l

karS^/iia koji ae ,

Pravilnim fundiranjem dva naznacena "noseca stuba" funkcional-

nog arhivskog sistema: funkcionalan pravni sistem i funkcionalan sistem

vrednovanja, stvorile bi se neophodne pretpostavke za znatno bolju sigurnost postojece i nastajuce registraturne grade, kako one iz vremena

socijalizma (na papiru) take i savremene grade koja sve vise nastaje na
novim nosiocima zapisa (magnetni i opticki diskovi), putem novih informatickih tehnoiogija. Nosilac toga cjelokupnog slozenog posIa kako u

pripremi take i u njegovcj primjeni treba da budu kreativni arhivski kadrovi, ukljucujuci sva specijaliticka znanja i zanimanja. To je treci "noseci

stub"'funkcionalnog arhivskog sistema koji, direktno Hi indirektno, utice i

na valjanost dva prethodna, a sto bi zahtijevalo posebnu elaboraciju.

Umjesto toga napomenimo da je edukacija arhivara outem tecajeva, savjetovanja, seminara, polaganja strucnoga ispita i si. samo jedna palijativna mjera kao svojevrstan "bajpas" u ukupnoj tranziciji kroz koju
arhivska djelatnost treba da prode.
*****

Proces tranzicije bosanskohercegovackoga drustva prate brojne

poteskoce, sto ima bitnog odraza i na stanje registraturne grade. Unistene su ogromne kolicine; stradanja se i dalje nastavljaju. Brojni su razlozi
takvoga stanja: politicke, materijalne i druge prirode. Promjene su mo-

guce samo uz mobilizaciju svih cinilaca: drzave, arhiva i registratura.

Rjesenje je u izgradnji funkcionalnog arhivskog sistema temeljenog na
adekvatnim pravnim propisima (Zakonu i podzakonskim aktima) i na fun-

kcionalnom sistemu sredivanja registraturne grade. Za realizaciju tog

slozenog posIa potrebna su nova arhivisticka znanja i primjena nove informaticke tehnologije u arhivima 1registraturama. Jedino se time krajnje

neizvjesna sudbina registraturne grade moze prekinuti.

Napomene

1 Tranzlcija je radikalan druStveni proces prelaska dvadesetak zemaija socijaliz

ma, sa prostora Evrope iAzije, iz raznih modela socijalistickog drutva u pluraino gradansko drutvo, a putem transformacije politickog Iekonomskog sistema. UBiH je zapofceia
poCetkom 90-tih godlna 1jo uvijek traje. O procesu tranzicije i zadacima arhiva u tome
vie vidi u pubiikaciji sa Savjetovanja u Ohridu pod nazivom "Aktueinite zadaCi na arhive
vo vremeto tranzicijata", Ohhd, 1996.

2. Registraturnu gradu Cine arhivska grada i registraturski materijal u posjedu stvaralaca i imalaca arhivske grade i registraturskoga materijala, kako je to Zakonom definira-

no (Ci. 2 i 3 Zakona o arhivskoj djeiatnosti BiH, "Si.list SR BiH", broj 21/87). odnosno

arhivska grada u nastajanju, tj. u registraturama.

3. Azem Kozar, Potrebe i moguCnosti arhiva u Bosni i Hercegovini za preuzimanje

arhivske grade od imaiaca, Giasnik arhiva i DAR BiH, br.31, Sarajevo, 1991, str. 38.
4. "Sl.iist SR BiH", broj 21/87.
5. Azem Kozar, n. 61., str. 38.

21

^mKozar

Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije BiH

CO

^3
CVJ

CO

CO
CVJ

ocT

00

<33
r-
CVJ
r
r

CO

-*:f

<33
CO
r-

CO
<33
r.
CO

CO
CVJ
1
r

<0

CO

-0

3"

-*=r

zo

00
CO

rr>

C30
r
oo
CO

OJ

ie

wBosil^ u Kujcwe

' ielatnost Bosne iHercegovi

p Ar-

CO
cr>
CO

00
C30

CO

00

-*ao>

o>
CVJ

=3
-3

>o

= g

Ocj
00
-5r

=)

DC
O

or>

oo
CO

CO

CO

00
00

CO

00
CO

cr>
CO
o>

CO

CVJ

00
CO

CO
1
1
CO

00
i-r>
*5f
to

Q.

<

CO
CVJ
00

CO
CO
r

CO

CVJ
CO
00
cr>

CVJ
10
00

CO
<33
CO

2^

S*
< T-

Richard Br'"'

fC CNI

(3 o>

Lug

sj' ^'^'^""vanja: profesionali

Spo
R^"iPicu,i'P KoJa saD P 1-000

P3kolama, Arhivska piaK

arhivara na podrP^"

b>

36-

Hi-

?^ion
y c?&3-^1' "lafi
'^tion is u^?kers.
iJ^^sono
man

511J

52:

cvi
f

CT>
CO

I
CO

00

o
<
Q

b the state
of
t^f
destroye<^',
oo\^^^J
L|izin9

info'
affi'n?'^riai
and
S''^w^t'on'^naai.^rchi\/r>i
^fchivef
^^chivef^'^clPossible
only by moP
mo^ -rue
'^Hiatirv..
k, law
rpni<;tr\/ offices-^
ip'
'iai ki^
^fchiva ^ncl
the realstry

S'5Sno>l<^^

o-

based Tn adequat^SisiPj

(invrk.^ha''^'narnk^abont
system of
oi
'^3finy'
Pch>in;2onabouTI'P^^ system

'9istn,
9istn?Pipi6x
"bore
^PP'rcci^'
^^fr red,., 'Pt
PiPlev ^and
aPclli reals'"^
renlLt
^PP'^'f,
^ t"ces
9'strv
offine.c;
bf'ces I!*3l*- It isio ^I^ offices are
PdP' lifl^
Material can"k^
this that
th extremis
fateriVLb.lybythls
can ho
be stopped.

O
Q.

SUTRZADONCJI PODRUCJESNMAGRIDTLUEZOS

00

ks

S3

<3CZ3

LO

<0
to

C33
<33
00
*3"

00
CO
rCO

CVJ
00

00

c:3
CVJ
CO

CO

^3

CO

CVJ
r-

to

CO
CO
r

'*31

to

00

CVJ
r

CVJ

CVJ

CO
00
CO

<
00
1
CO

<33
<0

00

00

00

"<3C33

*cf
<33
00

CO

CVJ

CVJ

CO
<33

CVJ

CO
00

LO

CVJ
CO
<33

CO
r-
CO
CVJ

or>

0CO
03
CO

00
00
1
CO

CVJ
o>

00

<x>

oG

00
CO

r
CO

CVJ
r

CO
cr>
cz>

CVJ
CO
<33

CT>
CO

CVJ
r-

CO
cr>
CO

CVJ
CO
<33

<33

C3

<0
CVJ

CO
CO
00
CVJ

03

CO
^r
<33

<33
CO

<33
00

CO
<33
00

00

00

CO
C33
CO
r
CO

00

<0

CO

r-
<33

<33
CO
00

CO
1
1
1.
CO

CVJ

<33

LO
CVI
CVJ
CO
CO
C3
LO

CVJ
CO
<

00

CO

CO

<33

to

r
CVJ
CVJ

^3-

to
CVJ

ARHOIOdZapa-VPdNaZaAoirpljNauafzpoi.sucktm-rsaa-tgjuekrsnrk-atrcajarandgimjkaatnao
regi-KolOdiVanj
UnuSlu-onaIjtska
enomono

1
CVJ
CO

ArhivBiH

CO

CX>

ArhivBhac
CVJ

<33

00

CO

<33

<33

CO

CO

00

<33

03

<33
r
00

C=3
CO
CVJ

<33

03

CVJ

03

1"^

c=>
CVJ
1
1
CO
r
<Z3
LO

C3
00
<23
LO

CO
<Z3
<33
CO

OSTPAPOOLBrojOZAAVR

00

00

LO

CZ>
00
CO
LO

r
LO

CO
CO

10

CO
<3>

CO
CO
CVJ
to

<33
00
<33
r-

CVJ

DC

=>

CVJ
r

00
r-
00

d>

cr>

CO

<33
CO

CVJ

CO

00
00
CVJ
CO

90
< 00

been

<jr>

CO

CO

CVJ
CO
CO
o>

CO
cy>
CVJ
CO

CO

CO

<r>
CO

Cvl
1

0
f.

00

<Z3
00
CO
to

10

c^

^ 0

<cn

2000. str. 199 - 204.

re . "oris n't'Ogaf^^'ate
/i ^9af
iu
^^nqeo%,
for
to"?"ons
tiP^'^PgesV^^"
tor such

'S-g
s a

Li->

00

CO
CVI
CO
CVJ

to

CVJ
CVJ
CO
CO

DC I

CVJ

^5f
03
00

LO

<33

-5f

cvT
CVJ
CO
CO
C3

00
LO
LO
<33

GO
CO

00

CO
LO
r-
CO

CVJ
1
LO
03

CVJ

O^LU

<Z3
to

<33

CO
to

C5c

&>

CVJ

C33

CO
CO

CO

CO
00
r
CO

CO
CO
CO

CO
CO

CO
1
CO

cz>
CVJ

f o

to

00

CO

G>
r-^
o>
r-^

oG

Sciy 0ontS^ntitie/''6ct esstm

So

S Plij2be'^4^^Pl<cija \n^' POPoien Arhivu BiH 1991. S'^"^^ pisO

graae,1997:radNijaz
uruKOP;,
^IPPfek^-T-^'
ll^a-b3? IS' 'P <^a '^S'%47
Pl^atumlV l37), Sarajevo,
^K,., 2^ <&-Sort
bet SaK
u

i-o

DCLLJ
32

65.wednovanje uDr^avnom arP'^^

LO
r

00

00

("SI- novine f- am , -

cvT

CO

CO

"WpZ""
P^PWaTv'laJl'
15 i ^Jsnik b'rakvizsri-

<33

O)
o

s>

^^^P^^!rb!!f^S'=niskenro,- .

CVI

cvT
CO

"late'ials, Janus, br.1/99. Iniernalion'

<33

CVJ

00

CO
00
<33
CO
CVJ

0*^

<33
CO

cvT

^3to
1

<=>
*53lO

CVJ
<33
CO
CO

to
^3
CO

<X3

r
<33
<33

CO

0
cz

ArhivMoslar

Q.
to

CO

SAarhjievo

TAravhnivk

CO

ID

<30

<33

ZD

0^

23

TAurhziva 303175

1509 7

BAarnhjilvuka

^^JpKozar

Seada HADZIMEHMEDAGIC*
Prilog

STANJE GRADE SOCIJALISTICKOG PERIODA NA

PODRUCJU FEDERAClJE BOSNE I HERCEGOVINE
Stanje grade u arhivima
Arhivska grada socijalistickog perioda nastala je u vremenu od 15.

maja 1945. do 6. aprila 1992. godine, odnosno od zavrsetka Drugoga

svjetskog rata do pocetka agresije na Bosnu i Hercegovinu.
U odnosu na arhivsku gradu koja je nastala u ranijim historijskim

periodima drzave Bosne i Hercegovine. grada socijalistickog perioda

imala je srecu 1prednost, kao ni jedna do tada, da nastaje pod nadzorom i zastitom organizirane arhivske sluzbe Bosne 1 Hercegovine. Naime, mrezom arhivskih ustanova osnovanih u periodu od 1947. do 1983.

godine bila je pokrivena teritorija cijele Republike, a arhivske ustanova

su bile uvezane u Drustvo arhivskih radnika Bosne i Hercegovine i Savez

arhivskih radnika Jugoslavije, sto je omogucavalo razmjenu iskustava na

unapredenju poslova zastite arhivske grade u nastajanju.

U Bosni i Hercegovini do 1947. godine nije postojala organizirana
arhivska sluzba. Tek tada, dvije godine poslije rate, tj. 12. decembra

1947. godine, Vlada BiH donijela je Uredbu o osnivanju Drzavnog arhiva. Istom Uredbom propisane su obaveze i zadaci Arhiva na sakupljan.SAR;U#0

ju, preuzimanju, sredivanju, cuvanju i koristenju arhivske grade.

Zakonom o arhivima^, koji je doniiela Skupstina NR BiH 1962. go

^^yii/

dine, i izmjenama i dopunama Zakona iz 1965. godine, pored ostalih

obaveza propisana je i naglasena obaveza arhiva na evidentiranju i
zastiti registraturskoga rmaterijala i arhivske grade u nastajanju, kao i ar
hivske grade koja se po bilo kom osnovu zatekla i cuva na terenu. Ovim
su propisane i obaveze stvaraocima i imaoclma registraturskoga materijala, da arhivsku gradu cuvaju i sreduju do predaje u arhive.
Zakonima koji su kasnlje izasli i podzakonskim aktima propisane
su i razradene obaveze arhiva kao institucija iz oblasti zastite prema registraturama i obaveze registratura prema arhivima. Posebno su na-

glasene obaveze normativnog uredenja kancelarijskog i arhivskog

poslovanja, vodenja evidencije o spisima i predmetima, odabiranju arhiv
ske grade, izlucivanju bezvrijednoga registraturskog materijaia, vodenju
arhivske knjige, dostavljanju podataka arhivima o prirastaju arhivske

grade prispjele za preuzimanje do predaje u nadlezni arhiv.

Medutim, organizirana zastita arhivske grade i registraturskog ma

terijaia u registraturama zapocela je tek 1965. godine na osnovu naz'Seada Hadzimehmedagid, arhivski Inspektor, Arhiv Federacije Bosne iHercegovine.

tla Dhifirafnii arhlVS^<^

Stanje grade socijalistickog perioda na podrucju FBiH

Stanje grade u registraturama

Do agresije 1992. godine mrezom arhivskih ustanova bilo je pokriveno svih 110 opcina u Republici. Poslove nadzora, evidencija i zastite
registraturne grade u registraturama obavljalo je 13 strucnih radnika, iz

P" posao
-m'^aterijaiu
S' ia^hiW ' 'Bosne?^'
p
odatke
stan^
arhivske gr^,
"2be su t^''^9ovine, koju je trebalo P^f"Loin
' 'epenh'-^'^ koia 1 nastal^ od
podatke
registrar ,|g|oi,
'reakt
9'\urama^;3"n)fn6sre^
1945.ogodine,
ren', kon Dn/o

'^^'jeni kontaJl' ^ '^'''oiene su i prve evide

-&'?"skiio.n,
'^.rrnat .p)'' Popisivani
predstavnicima
i arhiw^i-J ' videntirania stvaraoca i ' smju

devet arhivskih ustanova.

Evidencijom sluzbi zastite bilo je obuhvaceno 11.997. registratura

sa teritorije Repubiike, koje su cuvale pko 923.770 metara duzrijh (m^)

registraturne grade, od toga 131.967 m sredene arhivske grade, starije

od dvadeset godina i prispjele za preuzimanje u arhive prema vazecem
Zakonu. Preko 50% te grade je stradalo u toku agresije (1992 - 1995) o
cemu su podaci prezentirani na savjetovanjima arhivskih radnika BiH
odrzanim: 1997. na Zlaci, 1998. u Jablanici i 1999. godine u Bihacu, kao

i na seminarima sa predstavnicima registratura odrzanim u Sarajevu, Bi

hacu i Tuzli, a sa njima su upoznati i predstavnici organa vlasti na svim
nivoima (od drzave do opcine). Obavijesteni su i predstavnici medunarodne zajednice od kojih je trazena pomoc za saniranje posljedica i
spasavanje ostecene i ugrozene grade u arhivima i registraturama.
Medutim, proces stradanja registraturne grade jos uvijek nije zaustavljen. Svi aspekti ovog problema mogu se sagledati na primjeru Arhiva BiH i registratura koje su u njegovoj nadleznosti.
Na osnovu ulaznog inventara - evidencije o preuzetoj gradi u Arhiv,
Vodica Arhiva BiH iz 1987. godine i dopuna Vodica iz 1993. godine, vidi

se da je u Arhiv BiH preuzeto oko 10.000 m arhivske grade, koja je nastala u periodu od 1850. do 1992. godine. Ova grada razvrstana je u 400
arhivskih fondova od toga 284 fonda su u kolicini od oko 8.000 m arhiv

- ><JeLte''tau
uf^-iotra;
rana-.ai
^'Pabral'
i i^'^^Jegorfe " od 1975 godi^ne SO^f^daP

vski^'i^'^'^^da
n upiRa'
bP, ^oovu
kojih su vrsena^rpripL,
^gdja';
|?Nrova^iP
,n?'koin1^ raou^^'
M
"^'^'iiifla
' '^"' fegistraturski
^i'us6>4
LPia?4a^Poredo'
^sr> "^^hivske
knjig;^ aP"
o. ^^sljal. I 'ovani arh' ^
Doslovima vrs*^ ArN^^r\

>ien^9ra

a? u Jyimg jeS^rvrSme,

Zor*' Plia "'t6rB?'bo raJ^' '6gistrat""'P"'o'' ' ar^ivski

^"^anl
i '&P^
oS'
He'rc^'stratuioovi
gfoM^
strucnosti, odgo^oJiVsK^

nfe^o^n>- P6^'

srecjyjg

strucnosti, o

ua ^^'dentira ipriprerna

9^^i i Sa^'
iog^a^!^ n7te?r^'fhiv
^^ lu2be
Arhjf
l;ivimaR^;tih^9l
QProl,^^^^
uBosni
jHgogl
flivskp 'H do r^^ova i arh-^'' ^iie
osim Histoj_i j 0

26

I99p-Plte Nesne kolicine ^^a,

^ 'doZ^doJ2. aod
go kih
na"! organizacija, tako
t d^ ^, a'
^''^ gSa
gra^! Pohranieno
cca 25.0^j
25.000,
P^.^njeno cca
^^cijalistickoga

ske grade socijalistickog perioda. Prva grada iz ovoga perioda preuzimana je u Arhiv uporedo sa arhivskom gradom koja je nastala do 15.
maja 1945. godine i koja je imala prioritet kod preuzimanja. Zakonima i
podzakonskim aktima iz oblasti zastite arhivske grade izmedu ostalog
naredeno je svim arhivima da preuzmu svu arhivsku gradu, koja je na
stala do 15. maja 1945. godine. Pored ove odredbe odredeno je da se u

arhive preuzima sredena i popisana arhivska grada starija od dvadeset

godina. Medutim, ovih odredaba od pocetka rada Arhiv BiH nije se mogao pridrzavati, jer je u toku 1951. i 1952. godine doslo do reorganizacije u organima vlasti i uprave, ukinuta su ministarstva i druga tijela a
formirana Skupstina NR BiH, kao najvisi organ zakonodavne vlasti, i
Izvrsno vijece sa svojim organima i organizacijama uprave. Arhivska
grada ukinutih ministarstava, kao i grada prve Narodne vlade i prve
Skupstine BiH, preuzeta je u Arhiv 1953. godine. Ova grada je bila nesredena, opterecena bezvrijednim registraturskim materijalom, odiagana
hronoloski po rastucem broju djelovodnog protokola i oduzela je mnogo
vremena arhivistima, koji su radili na njenom sredivanju i obradi. Pored
ove grade, u prvim godinama rada Arhiva, preuzete su ogromne kolicine
grade ukinutih registratura iz svih oblasti zivota i rada, nastale u periodu
od 1945. do 1965. godine. Najvece preuzimanje grade usiijedilo je na27

Stanje grade socijalistickog perioda na podrucju FBiH

fonda CK SK BiH nije kompletna, te da je veci dio povjerljive i strogo

povjerljive grade unistavan u vrijeme politickih kriza u zemiji 1inostranstvu, a posebno grada od 1948. do 1952. godine, 1968. 11987. godine,
onda prednja konstatacija o fragmentarnosti ovih fondova postaje jos jasnija.

Trenutno je Arhivu BiH potrebno oko 5.000

prostora da preuzme arhivsku gradu iz registratura i da se na taj nacin, koiiko je to moguce, kompietira arhivska grada socijalistickoga perioda. Dok se ovaj
problem ne rijesi, arhivska grada ce se sredivati i pripremati za preuzimanje, a registrature, cijim je radom nastala ova grada, moral ce je cuvati i zastiti od propadanja.
Poslovi na sredivanju izmjestene grade u toku rata uglavnom su

zavrseni. Grada je usput skartirana i sredena. U vecem broju registratura

vrsi se sredivanje i popisivanje arhivske grade u arhivske knjige, tako da
s te strane mozemo biti zadovoljni. Medutim, problem napustene arhiv

ske grade rijesit ce se tek kada izade Zakon o Arhivu Bosne i Hercegovine i podzakonski akti iz ove oblasti, a do tada ce se rijesiti i pitanje
vlasnistva i naslijedenih obaveza prema gradi Republickih organa uprave.

\t'

(SK^

Na kraju treba reci da su poslovi pisarnice i arhive Republickih or

gana uprave do 1997. godine bili u sastavu Sluzbe za zajednicke poslove republickih organa uprave. Tada je, u dogovoru izmedu Vlade R BiH i
Vlade F BiH, osnovana Sluzba za zajednicke poslove organa i tijela Fe-

deracije Bosne i Hercegovine koja je preuzela opremu, inventar, dokumentaciju, sredstva i radnike iz Sluzbe za zajednicke poslove republickih
organa i pocela sa radom 3. jula 1997. godine. Odiukom Vijeca ministara
BiH od 7. oktobra 1999. godine osnovana je Sluzba za zajednicke poslo

Jdi'i'

ve institucija Bosne i Hercegovine. Odiukom su propisani poslovi koje

obavija ova sluzba, od investicionog odrzavanja objekata do ciscenja,

dok poslovj^pisarnice i arhive nisu ni spomenuti. Pominje se samo dokumentacija.

Trecom Odiukom Parlamentarne Skupstine Bosne i Hercegovine

od 3. februara 2000. godine osnovan je Sekretarijat Parlamentarne

rioda ?9 vij^^Plavaaig "-^ore bih

doit ^96s.. ?' tradau "^PuSto,,-

*'9a

Pron'^' 9dlno

l^in^e:
Fakultet poUt'^
' ^P-a i drugih,

3Oon Pi'^^orijama

u"a TotalnS'^? "i^sredene arhivske

ui^' g-

Arhivska grada je najsigurnija i najzasticenija u arhivskim ustanovama. Ovu konstataciju potvrduju podaci o stradanju arhivske grade u Ar
hivu Bosne i Hercegovine i u pet kantonalnih arhiva (Bihac, Mostar,
Tuzia, Travnik i Sarajevo). Rezultat je to adekvatne brige arhivskih radnika. Medutim, stanje je znatno drugacije u registraturama. U njima je registraturna grada izlozena stalnom stradanju - kako u ratu tako i nakon

^,?9'
o Prav,?9prouzrokovans
:y/
^avrioa
Hro>Qoi sociiap
irf,g''ti6|^Qovon9 P^doda
ostavit ce Pgfio''idb
3sti i

Sk

*****

tgd 'fgd'

9l.da oan|a

26

Skupstine Bosne i Hercegovine u cijoj nadleznosti takode nije arhivska

grada ukinutih organa uprave, niti se igdje pominju obaveze prema i stoj.

i padove, je9

Dodf'""
SR iBiH
^'do li jos
to dakao
ni na)V||^g

'i"'
ir^

rata. To pokazuju naznaceni primjeri stradanja grade u registraturama

pod nadzorom Arhiva BiH. Aslicno stanje je u brojnim drugim registratu29

Stanje grade socijalistickog perioda pohranjene u Arhivu

rama sirom BIH T

"etonsfn^^

Nermana HODZIC *

Procestebrnn "'' 'n status Arhiva BiH ika"'""'"

^skoq ma?'^^arhivskp
''9ana oartr'^'lf'^ "''^'evizjje BiH

a potom pristupiti pro^ .,

izmedu ostalog 1koristenje[Ti

3'"^P9rt,jskeidr2avnTviS

P^rmanentno pratila rad najv."h

STANJE GRADE SOCIJALISTICKOG PERIODA

POHRANJENE U ARHIVU TUZLA

Nanniv
'^^poniene

Medu fondovima i zbirkama koji se naiaze u Arhivu Tuzia, najveci

dio se odnosi na gradu socijalistickoga perioda, koja je nastala na pro-

storu regije sjeveroistocne Bosne gdje je Arhiv ostvarivao svoju na-

iissgssssss;"'"""
"
- Azem^- "'^^'ieno u-si .
31/71

dleznost.

'Gi^nil( arhiva n.?';. Slanle r" ' ' SR BIH" br ai/7i

'

"Qlasnlku h1n""i-ine Fal

Sve institucije - stvaraoci fondova, djelovale su i razvijale se u razlicitim historijskim uslovima, take da ova grada, po svome postanku,
sadrzi znacajne podatke, koji osvjetljavaju razne forme poiitickih,

("S'- ' st SR BIH", br. 21/87) K"!'

Bih Lt :1

9^ine

1997, teArbivsK0jP^'<"'

l^'

r^d.

drustvenih, ekonomskih i kulturnih kretanja u izgradnji socijalistickoga

drustva. Sve politicke i drustvene promjene, koje su produkt odredenih
procesa u ekonomskome i upravnome sistemu, uvijek su se odrazavale
na obim i strukturu arhivske grade. Tako je arhivska grada do 1945. go-

dine najvise stradala zbog ratnih djejstava (dva svjetska rata), dok je kasnije najcesci uzrok njenoga stradanja, pa cak i unistenja, nemaran
odnos pojedinaca i institucija. I onaj dio sacuvane arhivske grade i registraturskoga materijala u vecini organizacija nije jedinstveno kiasificiran prema jedinstvenome protokolu ili organizacionoj strukturi (u skladu sa
nacelima kancelarijskoga poslovanja), sto pricinjava velike poteskoce ar-

hivistima prilikom sredivanja u nadleznome arhivu.

Arhivski fondovi i zbirke Arhiva Tuzia su sistematizirani u vise gru-

jut^s.' !{;

pa, prema opceprihvacenoj semi:

is t
^ "lost protected in

1. Organi javne uprave,

2. Nauka, prosvjeta, kultura,

ant|J w" ti6qNa,iha

of
^ata
the destruction
9CL^J9^6n^l'
'<=arsS^r,Tu2|^
andofHerzegovina
ajid ^eThk^^ Cons^Sistry o^'^'^'^ive workl^^"'*^ Sarajevo). It I ^^goif'
"i9istn
' '"dicaf^* b
destrf^'y
^Bs.-wherok"^'
the statehai/J
is tl?1
gn
tdation L^.Office^
duf^ 'however,materials

3. Privreda,

'iou|(3 bg
be
oanl''^ ''69isr''^i''sion rTrti!. ' destruction .^jiar 8''
n ^ ?PPedsh^"'"31therHu
areh Pcrol
II!^ Archive
of B&H. S'^g
H'
contrik IJnsolved
Unsolved status of th^g
oc!
"'9'it1 'niaterif?iiai
Pat6?^,'ila^Th^9d ttien'l'i'3"com

Uprvoj grupi (Organi javne uprave) nalazi se grada siijedecih fondova:

B&il?

n'tu'^ the

QyJ!S

'Wau^'^ev?.'^
tafe'9lof-;vSld b7,^
ProSM
"" F^stly,
Firstly, the
be'^
ProcesM
thede
dties at .l'
dtias
.u' 'lAihich
'hich P'Pi^^eched
^^eched t? ''Beonstruction
'eonstruction of da

^gjr
^gjri9
^
t level P7'hanently
following th ^oi

^thehi^.
^ has
biQh^3b6en'

30

amonn other
nther thing'
thingS'
"3ong

4. Drustveno-politicke organizacije, drustva i udruzenja,

5. Vjerske organizacije,
6. Zbirke,

7. Licne i porodicne zbirke.

1. Gradski narodni odbor Tuzia (1943 -1958),

2. Okruzna uprava narodnih dobara Tuzia (1945 -1947),
Nermana Hodzi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzia
31

Stanje grade socijalistickog perioda pohranjene u Arhivu

Cetvrtu

4 OkruJni

(1945).

-Miesni
narodni odbo f
Narodni odbor OnSr
-Sreskinarodniodbl'
' Sreski narodni nl r";
I^Skupstina opstine t i

12. Skupstina opstin

' ^^^2),

^9S2),
^49 -1952),

""1970),

]^'Skupstina opsting r<^920- 1972),

politicke organizacije, drustva i

udruzenja) cine fondovi Oblasnoga, Okruznoga, sreskih 1opcinskih
komiteta SK BIH (za koje postoje
analiticki inventari); Meduopstinske konferencije SK Tuzle i Bijeljine {grada registraturski sredena);
Sreskoga vijeca Saveza sindikata
Tuzla i Brcko (Ima sumarni i sumarno-analiticki inventar); Dobro-

voljnoga

vatrogasnog

drustva

Tuzla (uraden analiticki inventar) i

Opstinskoga vatrogasnog saveza

Tuzla (sumarno-analiticki inventar).

puna, dobro je sacuvana i pristu-

^rada n^v'.'^umarni im a^r

=*" 1 """o
ciobro sacuvo-gton
i
6u..na
p/,?:
za
6,
aanaliticki
f
za 6, a analiticki f

kasjfikacioni^Pstine
'ikoQa
^=ionim
? Tuzia
Tuzianiie'if
if
K,..
ra^v/rctana do
j iikoga
broja^^9kama\
^kama),
1^ sredena i razvrstana
P ^ - \/idi

1995 '9'stri in!pf za izu2e^P'^ia. sto se, izmedu o*' ostoi

kolim P'"e ali n-

(Drustveno-

Grada svih ovih fondova nije pot-

Ovij^ f

/J

grupu

Grada n P'''^"iete. Od 1960. godine P

pacna za koristenje.

U petoj grupi (Vjerske orga

nizacije) nalaze se slijedeci fondo

vi:

Pogled na jedan od depoaArhiva Tuzla

1. Odbor islamske vjerske zajednice Bijeljina (1864 - 1962),

2. Vakufsko-mearifsko povjerenstvo Tuzla (1909 - 1948),
3. Imamat dzemata Tuzla (1934 -1949).
Grada Odbora islamske vjerske zajednice Bijeljina je analiticki

obradena, nepotpuna i dostupna za koristenje. Grada ostala dva tonda

^^ecurtr,

^^cuvanii

'^^i^redai -

Q^upe SU rey

P'' ^Ljpacni za koristenjo-

je registraturski sredena i ima sumarni inventar.

Sestu grupu (Zbirke) sacinjavaju:
1. Fotografije (1873 -1966),
2. Dionice i obveznice (1912 - 1957),
3. Stara stampa (1922 - 1957).

Za ove zbirke uradeni su analiticki inventari a za slijedece postoje

primopredajni zapisnici:

. 2anatska 7'^a zajednip '

""'I'-'!'

G
Co^'
"P^ogrSi)na
Tuzla
(198
'
^^cuvarj^f^a ie tr,
"^^Zla (i980 -1987),

1. Odbor 15. majevicke brigade (1973 -1979),

2. Odbor za izradu i izdavanje monografije "Tuzlanski partizanski
odred" (1985- 1988),

Nemana HidSc

Stanje grade socijalistickog perioda pohranjene u Arhivu

Summary

- 1955),

I.Lric^^^^"'

zbirke) nalaze se.

2- Zbirka

^' 1952),

3- Zbirka grade Cviietin

socialist society.
The most common causes for destroying archive material of this

Stevana Milicica iz Tuzle (1945 -^

^^^''^ovihzbirki ' "

If' XsorenavpH
^ogaje po|Jg|^'^' hivu nepotolfng
vlianje svih ovih

The material from the socialist period is very significant for stu
dying the past of northeastern Bosnia as well as the whole B&H, where
by the Archive has performed its competence. Since its foundation it
consists of very important data, which shed light on different forms of
political, social, economic and cultural movements in the building of a

period are war actions, as well as an indifferent relation of institutions

and individuals toward archive material. Majority of holders of archive

P'''mopredajnim zapisnicinn^'

and register material do not classify them in accordance with principles

1 9''a<Ja svih fondova iz''^g

fragmentarno saduvana,

i fondova

' prikupljanja a

"^'^^skikadar ' ^ '^aka?Dosi

je napomenuti da )e z :,\et\
-Ai

Da bile

^ L-

P'"'' P''" ^

slljed6be P'^P'^anje ii;

fo sredenijem

-i9urati a

of office work- and the unique protocol or organisational structure.

Considering that the most of archival funds taken over in the Archi
ve is incompletely or only fragmentary preserved, it is necessary to conti
nue the research work and collection of material with aim to complete

existing funds. This is an important and regular task of the Archive,

which is possible to realise only with adequate filling of necessary staff.

se

"r^lstraturam

ur^'

flr'fno r a J i pri-

^''"irSa?.S?iS
reglstraturama
bapredenjg 1^ "^kovanje arhivom Iradltl na P'3slo^/'

rim^

' "elar,|skoga poslovanja, ltd.

'

^ ^ t(

iistva If' "zroci '^' sfonja n

H 9rM foarL ^^Isnia arh
nafifi' '^9istrati

^''"t poHtickiP' gtvasocljalistlckoga

-jtn^
2^'

instit!^^!^ipoWnaeTvScin.
9''"^ ovoga perlodaW*
s

ipj5
,!<

^la grart^'

^rhivg Ajj . T"^uic

^'^bnini kSd

pmogoino '

35

Arhivska (ne) iskustva u procesu tranzicije

Arhivska gradja, zatecena i s naporom i odricanjem sacuvana u Ar-

aban2AHlRovi6*

hivu BiH, je dobro svih, vlasnistvo svih gradjana BiH, bez obzira u koje
se svrhe koristi - dokazne ill naucnoistrazivacke, ona je to po svome

sadrzaju, nastanku i znacaju. Reguliranjem statusa Arhiva BiH, donosenjem entitetskih 1 kantonalnih zakona o ovoj materiji, arhivska sluzba u
cjeloj BiH uistinu ce dobiti otvorene staze stabiiizacije i napretka eve dje-

"^'VSKA (NE) ISKUSTVA UPROCESU

latnosti, cime bi i BiH dobila reainu sansu da se prikljuci zemljama moderne arhivske sluzbe. U Zakonu predlozeni nacin organiziranosti

TRANZICIJE

omogucio bi intenzivniju i potpuniju razmjenu informacija, podataka i

iskustava u okviru arhivske sluzbe BiH.

Puta do sada razlicitim,^102^

inemr "^onatatirati neizvjesnost, tezak P3, r

stania i ^"^'^nohistnr - pdnos odgovornih prerna a

I. C"
kro^ rp^' ^rganbi?^'

'^lo2be^nk'^ove ah"

ieste'^ cjelini. Kao P'||n, va^JjL

ritroS>':

nala?;

za'stL"

^9Mrat. ^^''kovan^
ph
"^^raju Q
kn ''^^ntara

kulturno-historijske ba

'. spasavanja na
imalaca i

etoru ''!liV''

?^iskii
oor '^'2ainon
'^^drovskoga jacanjs ' .L^ije ^^^<1^
no' (o<JrsH'"'livu t'd.' Us"' s'atusa arhivske
arhivima, djelatn^^^
zatim 9 ^ i^
ilPinih5,
"'^iniiit^'rtiain''k ' dodreri ^"?"^ ' ^' pozitivnih P'l|fijer'i''^jn'i'iif

Sill '^'ski '^^d'esinn ^dstava'^'^-'3' si'sdinama), ali j

S
8uh "66'^dio'
^
'
^
aci
o
aktivn'
^
'

limitirajuci
fald
0
hf Pote? .d evida ""'"nostima.
. ^nf^Kof
*^"1 mali i nedovoljdi

Co^'HTa^ie 5^ clo& neka znacajnija iva^mi^

9ra5i6
^ga nJ^
se zakonodavst^^rfii^gi^L.
kao pdod' q. P/ .
SNe
OrjiQ P^dlaqaA
I arhivsko
N ie?? diol^'dlbe D?P'ti Dredl"
ikoristenj P-aia^P.gciiV

d?^diui"''^ciiiu?^^avn "^od m5"''"' zajednicki u ^goC' .^i,

\*'no^ ' Odi 'Ptero PfhivskT^ ' ^"^'odnih
**
^^ vL' ^ih o. ^dnje. Da je to
38

H. '^d9a' priH*^' ' rnedjunarodn ^ irf

dstavnika o raspolafl

Ham^PlVski

. fiosP
zartijenik direktora, Arti'*'

hiva i strucnih arhivskih radnika u odnosima i postupcima u procesu

privatizacije. Prateci dosadasnji proces i realizaciju tendera, cini se da bismo lahko mogli dozivjeti jos jednu sramotu i necivilizacijski cin - stra-

danje registraturne i arhivske gradje kod privatiziranih subjekata. Ova

rigorozna i nerado iskazana konstatacija temeiji se na dva osnovna pokazatelja.

Zabrinjavajuce je, naime, da subjekti u privatizaciji, pa ni agencije

za privatizaciju, nadleznim arhivima ne dostavijaju podatke o realiziranim promjenama, koje ovi moraju registrirati i u svojim propisanim evidencijama voditi. U javnim pozivima najcesci kriteriji vrednovanja su:
cijena, uposljavanje, finansijska ulaganja, poslovni ugied i kredibiiitet, i
dr. Za dokumentaciju (arhivsku gradju) se niko ne brine: ni raniji ni novi

=na,ocitoinn^<d4l^
>.''*lkci^''"09a s ' "loauen/^^'^" preglede stanja. P.:e^a^^ L^

Panx..

Dosadasnji neodgovoran odnos odgovornih i "cekanje" u rjesavan-

ju ovih pitanja imalo je za direktnu posljedicu odredjeno nesnalazenje ar

viasnik, a ni drzava koja jos uvijek same koristi frazu da je arhivska grad
ja "od neprocjenjive vrijednosti."
Obaveza je struke, tj. strucnih radnika u ovoj oblasti da potenciraju
potrebu da se u procjenama ill ponudama buducih ulaganja nadje prostora i sredstava za obezbjedjenje i adekvatnu zastitu gradje, koja je na-

stala djeiovanjem odgovarajucih subjekta koji su predmet javne ponude,

te da se o svemu obavijesti i ucestvuje nadlezni arhiv.
U nuznost insistiranja na ovakvim medjuodnosima i razmjeni poda

taka upucuju potrebe gradjana u obezbjedjenju dokaza za ostvarenje

prava, a kod siozenih sistema posebno nuznost i znacaj cjeiovitosti tehnickih podataka, sto najdirektnije utice na olaksavanje normalnoga nastavka procesnog funkcioniranja.
U ovoj fazi procesa privatizacije svakako je potrebno pratiti i koristiti iskustva drugih zemaija u tranziciji, sa pozitivnim rezultatima, kao sto

su: Hrvatska, Slovenija, Ceska.^ Takodjer je potrebno ugraditi i

pridrzavati se medjunarodnih standarda za objavljivanje tendera. To su

shvatili i u Upravnom odboru Agencije za privatizaciju koja ima obavezu

izraditi izmjene i dopune Pravilnika o provodjenju tendera u veiikoj priva
tizaciji, koje podrazumijevaju pregovaranje. To omogucava strancima da
37

Zahirovifi

budu strateski oart

Muhamed MUSA*

arhivima stavija nove zadi

^ovnimaktivnostimi.^

standarda koje je potrebno primij

predvide Qrfil

arhiv/

"a isudbinu n

To Ji ^^bjedno cuvanje registraturne 9 j,

"biniio i2vie<!n^dekvatno ukljucivan) ^

'P""oi2vantogap7^|'^- ^ko su oni, svojom iH

^^hlv'

GRADE

Predvidjena obaveza sredjiv J

"^n^ienskrnr*' obezbfe^" " opremanje

u'ponudama
novihufun^.
ulaga"
idovodjenje

bfugih, potpunn

REKONSTRUKCIJA STRADALE ARHIVSKE

afhivske gradje registrat^-giii

Prilikom uvida u stanje arhivske grade 1registratorskoga materijala

kod Opcine Novo Sarajevo utvrdeno je fizicko ostecenje nastalo usijed

agresije na R BiH u prostorijama u podrumu, u sklonistu gdje je smjestena arhiva. Granatiranjem, ostecen je krov na zgradi, take da je arhivska

grada usijed prodora velike viage znacajno unistena.

Die arhivske grade vezan je za imovinsko-pravne poslove. Ona ko-

**

"P sudbinu registraturne ^ni

ja je bila smjestena na spratu preuzeo je Istorijski arhiv Sarajevo u toku

agresije i izvrseno je sredivanje. Grada je preuzeta zakljucno sa 1980.

godinom - ukupno 95 metara duzinskih (m^), a preostala grada novijih

godina vracena je Opcini na upotrebu - 60 m\ Evidentirani su brojevi i

^riqe

'

P^^Pisima^ ^''hivima dati ^

orpHP '

modernog
k s. '
poziciju i ulogu- pjtaP)^

perfektuira
'^
se regS'h subjekata.moraju
Svi ove
relacije tra^'

^Porrierie

^^^zicija vlasnistva.

predmeti koji postoje i kojih nema, pa ce se u toku daljnjeg sredivanja i

rekonstrukcije preostale arhivske grade iz podruma izvrsiti dopune a u
podrumu je ostalo smjesteno oko 1.400 m .
Od 1958. godine do sedmog mjeseca 1978. godine ova Opcina je

poslovala za podrucja opcina Novo Sarajevo i Novi grad, a od 1978. go

dine opcina Novi grad posluje samostalno, fondovi nisu odvajani, nego
je kompletnu gradu preuzela Opcina Novo Sarajevo.
Li prvom siucaju potrebno je obezbijediti potrebne kolicine omota,
arhivskih kutija i drugoga potrosnog materijala. Gradu smjestenu u zad-

:^'^n6dr'^i6na

atiivskoi

(T"2la 1998. iZivinip-

Pfaksa sK!ban
br!ban
Zgu. " insiilucfo'
insiiiurS?'" Wn??h
Wn?!?!' '^^bivu BiH usaglaSen je "".^od
odj^
Ai
2.Tu>b'l"ovie ,"71. Preko em.i'"branlzaciia arhivske djelatno^' pwa-

- ,>fe;

Saip""ary

72I' l9a'^b,vauprocesu,ranzlcljevlasniSA'
kamonal^^ (regional^) ^' ' ^^5,

"^^^"^aliau.ranziciji.sodobniarhivi.Mari'""'

'egiste^^bives

vratiti.

Potrebno je prici polaganom razvrstavanju arhivske grade u jednoj

godini, po kvalifikacionim oznakama. Sluzba Istorijskog arhiva Sarajevo

je obezbijediia kopiju Liste iz toga perioda, na osnovu koje ce se vrsiti
sredivanje. Sredivanje ce izvrsiti Komisija Opcine Novo Sarajevo sa predstavnicima iz svih organizacionih jedinica, a Istorijski arhiv Sarajevo ce

^'ss'rd-s

Oh^t With .J9uia^9'ster 2, Proces- "^r9oing the process

0H" Vrt? tNs L^teriai h! f transition have to be ^ to,V

cJers suk hn ^
solved
osc^^^% P?
thfti'thft
k^^Ver tk^ P^ore o- building a modern
^
'ssues
position and v\/' .

38-^o

njoj prostoriji u podrumu potrebno je ocistiti i iznijeti u dvije vece prostorije na spratu 1grubo ih razvrstati i pripremiti za sredivanje, a prostoriju i
police ocistiti kako bi se grada po zavrsenom sredivanju mogia smjestiti i

^avo t'^'^''overi
aboutregulations.
archiva ^
^'^ship7
to be by special

Property^ Part of the system, whicb r

obezbijediti dva svoja predstavnika.

U prvom siucaju ce se izvrsiti identifikacija brojeva i predmeta za
one koji su ocuvani na osnovu postojecih registara, protokola i kartica

(promijeniti kosuljice i prepisati sve podatke vjerodostojno na njih), evi-

* Muhamed Musa, rukovodllac sluzbe za nadzor, zaStitu i evidenciju nad reglstraturama, Istorijski arhiv Sarajevo.
39

Muham^Musa

Rekonstrukcija stradale arhivske grade

Ipo bro)evima inaziVu au

""i- Planirase da ce nL
,, Ukoliko uiedncm

oznakama uarhivske kutije, popisa*

obiljeziti sta je adaktirano crveno

ko dviie godine.
dini listovi kao

i kopiranio

^3 kopiia
fjesenja od

te^

stanin i

'istova, a razdvajanjem bi .
sto je moguce vise stra

usklopu
a na kopiji oyi'''|La
osnova 7a ?'^v^^'^^kcjje arhivske grade, te f f j

clobio mak<^^'

idonosenje novih nalaza

pristup rekonstrukciji P ^

kod dn y^{^njem, koristeci ovu r

Unekim . ^^'evamJih
b&''^^9ievima nil
re^ bi^ustaniu

Pravnih ifizickih Hca

icinjenica.
.
rekonstrukcija (^''^' ^arr

^k kan

^prave npr. rjesenja z

vec
poieHi^^' P''dmeta niihP|
se nalazi, na daljnje ^
jeiu 7ly??"i UDra? P''dmete koii ^ ^''ennenu itrudu nije
' oduzim^'^ Pstupku nf^
osnovu datih rj

'^O'^er

lice^?' (ko je n

^iekata

boka^ ^lucaiu ^'^^^vnici provedeno

j^vanabr nl^ P^stojaL n ' ^^vrsne
zemljisno-knjizn
radnje). To ^
i '"

,f?r4^S6^^ Bosni iHercegovini, tp

isd S^adu

kod"9

utorn ^

dokumentima' za rjesava^i

i9run>i dfe P^sjeduTel^'" ^nacajno prednjaci u

na

ctra^''

p'episi koje Arhivje ,

nata'^^"^'^nih ^^ire) H'!? (Potpisi ? direktno vrsi P'^'^qcI

sudsh "lize
0n ^ni su dL
registrovam k '

'ornibn'

' 2ivania'"^^nju ovih

'"^aino u, ^9de

pravnih i fizickih lica, a sada po potvrdi takve radnje moguce je izvrsiti i

kaznjavanje pocinioca, sto je novi Zakon omogucio kaznenim odredbama.

Prilikom sadasnjeg sredivanja arhivske grade, tj. rekonstrukcije,

desava se da u dokumentaciji nalazimo i kopije ranijih rjesenja iz ranijih

godina, koje su imaoci prilagali uz zahtjeve i uvjerenja, a kad nemamo

originaia moramo ih uvazavati jer su pronadeni u zvanicnom predmetu.
Na podrucju Kantona Sarajevo postojalo je jedinstveno preduzece,
koje se bavilo Elektrodistribucijom i svako pravno i fizicko lice je uz zaht-

jev za elektroenergetsku saglasnost morale dostaviti u prilogu i

gradevinsku dozvoiu, take da se sada koristimo sa svim materijaiima od
"Elektrodistribucije Sarajevo": za izdavanje kopija gradevinskih dozvola
za ona podrucja gdje je unistena arhivska grada organa uprave opcina
Hadzici i ilidza i koje su u toku rata bile pod kontrolom agresora, a po

sadasnjim saznanjima arhivska grada je unistena. (prilog broj 3) Takoder

je svako pravno i fizicko lice, kao i opcine, morao dostaviti jedan primjerak gradevinske dozvole ili tehnickog rjesenja bivsem "Birou za urbanizam grada Sarajevo", "Urbanistickom zavodu" i kasnije "Zavodu za
prostorno planiranje i razvoj grada Sarajeva", pa iz tih materijala kao i iz
arhivske grade Sreza Sarajevo mogu se kompletirati pojedini predmeti
po potrebi.

Sva javna pravobranilastva i tuzilastva su takoder morali dobijati

svoje primjerke akata, i pomocu njih je moguca rekonstrukcija.

p'

^'Z6nja sa
' ^du k
kona^ '^^dnici koji dugi diz pgjvaf'
^'"1 Posh kenu'?!! PosluJit?k"
strucne analize d
Istorii, P'"ia Hi Sd PrlkuDiien- osnova za viestafienj' je u

matika rjesavanja i preglednost fondova, kao i mogucnost uvida u fondove radnih organizacija i imalaca, tj. njihova dosijea, kao i prakticna
kontrola rada na slozenim poslovima, tj. zvanicne zabiljeske o nepravilnosti kod RO u izdavanju podataka ili njihovo odvijanje po zahtjevima

organima

Pojedini P'P''a kao originalnih dok

Narocito veliku kolicinu arhivske grade imala su i sacuvala projekt-

na preduzeca, te su na svojim maticama evidentirala i ostavljaia arhivsku

gradu na cuvanje za kasniju upotrebu.
U velikim koiicinama koristi se arhivska grada gradevinskih predu

zeca koja su u pocetku bila investitori, da bi ih po izgradnji objekata prodavali, a svoju obavezu iz ugovora nisu ni zavrsavali, tj. izvrsili
razrjesenje oko zemljista ili objekta kojeg su oni dobili od Opcine ili Zavoda za namjensko koristenje ili raspolaganje, tj. privodenje konacne
namjene izgradnje objekata.
Sada stoje veiki problemi u realizaciji tih poslova, jer gradevinska
preduzeca nisu zainteresirana u ovome trenutku da ispune svoje obaveze iz ranijih dvadeset i vise godina, niti posjeduju kompletnu gradu, niti
sada imaju finansijskih mogucnosti da odrade ovaj strucni posao do kraja.

Ukoliko je Radna organizacija, koja je kupila objekat, sacuvala

ugovor ill kopiju, tada ona moze da izvrsi, tj. da sacini aneks ugovora sa

40

' "^9u ob^l'i.se

razioL"!"
rjesavanja
idVf^fpPf/,
ir su n^-Onl posjeduju strucnd ^p|a
J6dnom mjestu locirank P

41

MuhamedMus:,

Rekonstmkcija stradale arhivske grade

inv0stitororn koji je

Uaneksu ugovora mwrcifn(v^i prilog

Podacima iz kata<s?r
"vede adresu objekta, sa ta
Postuni''^ "5 ^a'l'iav orqanii "ovom istarom premjeru uz
gg
knjige" ("SI
za sprovodpn P^''bna dokumenta trazi

utvrduiuie ria"*"" '^deracile i^u.f

upisu nekretnina u) j

noglista^
je duzna don'
gana
upraup ^ "''saizrad(^^^
isa P^''^09 "sta "A" koja
za gruntovnicu
iP'

Prilog br. 1

Zemljlsnokn|i^ izyadak

Ore] 2f<. uloSka

Kintastafska oprana

t. A. P0PJ3W UST
ROVnSfKA

0 2NAKA^^,NEKRETNIJ^A

RW

tJfOj

{^ceto)

1
V

>'""

v ' ' "-

Se UDri"t ,' ^ahtjeva za upis ugrunt ^^y/e-

dale re^!^ se

****

.''i-:' vy-'-t.-..: .

x.-yA"

P^inijerif'" (ositn u'^'^. l<ao ste ^'''<.onstrukciju arhivske gr. g, d

sbuhvaio? Pojaviik'?'^'acnjm ^f^.P.d^pavanje radnog 'n jqj
"istioga^ rkoq-, y^ti rijetko - |[V)6vima po zahtjevu)-ig fl'j

7^Pi6noSS?''P. Ssfpu'' 6e istrazivani iz gra<JjSn^^

Prioda t' 'P Prohi ^ '^'ta trab
i izvjestan bro) 9
PonoS' ' vi
priiiko"' (40'godlna
1si.).
"''agresif"^'^P. neo^' koji
obuhvata gt^^^giazi" jd
"9lVno3^^nisteni
P kancJl".<ku iobrade
inisu s "fkoji
kod referenata.

j'

r' j
Mt-S&TyJ i '^,ahU.^o. -iS^u.
iiL--j-^." #
'

TTi

^"ltrokovrpo" 1"! slucaju^Rl" (v'di prilog broj 5), a uk<^'^j^,zan, ^^kofler np?'P^'iPodrSp"^ organizadja imk obavezu P
196rl^Pid'inp

fRIMJ:=D8A

ha j a

investitora, Iz

P'scanja od nanl^'v^^ '^upijeni

slucaju nije potrebna
&" pSe " pSe
<^b kopse jadokaze
od oslobadanja
dset aoS ^. ul<oliko
da ]e
i,

' "/

rluovj."

...

f?-

...:<'^

...

...

iUihliW-l^JSIUiiC y...
tMWMda
M

/n

^.v--

':'",.;

y..

"/

11

Mini, ,

y r vQ V.

ix-C^ {

^ ,

PRtMJBCkHA

,-,wI^77Wh.. lw|iic>*6 $tt itw

^miSTVEmsvojxNA
Ta5pajtegan|a

konlrt^avpg
' cla. ,u'dobrf?^
^Pania i? !?'
Pre2
odr ^Pavaop'-drustveno
Baviti se odgo ^osiuf^rg?,
p

'

"Xry

S'strw^itcap.

grade. Nekada je vazn" fgan^ 'f

'i itd iP''duzecu,

nekada

Pak.

Whl^ ftiC6s "^6 Oon

5p5$tefr
4a4p

J .

A: .

\/}

jfit. j i . . J .

n\j

4
aftttgtttoa itoaf

ry, f iegai
Jne e;;otganization
worj, 'rperts in materiai.
o efi'^
a' and
in aced^^te.
power etc. At any

^\J-,t.'. , .

jv"-'

A<^'

reconstruction of

i.. .:.;

-tr"

43

S! ?1 iia

yiti^

4 S

. .

it^

12

g>fc

^&I9

2?3 :?'S

ja <6 5, 3 _ ^

^ s 3:111^ S^?>

o^o^c>iia

3 >"

llSi

l4/^ S s S

ail elf

2liSl.
!4MII

1 ?

?.?as*

llllll

H;*j *-;k> s rv

to

Rekonstrukcija stradale arhivske grade

a :*>-<''

Socicfalisticks .^epybliJ.tsi Bosns i Hey>;;.t5^:ovx:=.&

C^Stiiielci sekretsrdjet za priyi-^edu i komuaeilijo

j '. ;

. < .; .si t- . 8feasl)ia<& .poslove . :

v -,.

o3/$r56l-^'S'7.6 .."

a^p8^ivo 13*6.1977' go^nt V

^''nieva\
' '

^feft

na

-.......... ^ ^

1 aistoa 2o2 Zakon-a o opeteiB upiba-^asi

'>ll|!
TJEV
N^Vanjg
^^^owiaiinnjvo. zaruj uivo)

J? :5

. . ; ...

"R s R B

^;

* ODOBSAVA SB VodaoviS K#;ji - Srd^ iaszSara. ava'i?i|ncadada

vikaiid ku6a jib ic,c- ar- 917/7 k.o, Eakovics /<f^37.5co* Vle^ovo/
VXakovu, a pjcauis prl^Ks'Sajvoa piooaki; ko^i op issataJml &p orogf

y N.
.J

' 2fM>^a o proatroraom iuLrdj|eJijtt # -uy..rv,,^*

Sabaici

Riglasoostl

jf^agaa^a i

pod mX^da'cim ualovitasj

. v.. " ...

r vikeadtica aa ima xzgraditi preisa pj 51ciSaiicO;5 iokactj^i

aiaiftJi.
^ ^
T?Jekta,

'

ob^akta i <iv;}2?aitom pro^akt-a*

- iaveatlto-r ?a duactJi pridrKf^vfrti se -JirbaadtatlSko-tratt^
AidklJi uslova^
- vikmdic .'^ '
atiaioo.

^^'^^i<>^Sjje.povdanje priUJu^^

Civo odiob^i?i3L,ja gtibi vaap-ost ako sa ^ r<;>ku od ^odo

djjse datia aa priatupl lavodaar.ijiu rodova.

'

,;>^*X.'-:

'""it"

C'brbslogaii;) e

d) Trosobut

Vo^novic. M;3p - Srd^s podalo qb aaitt Jov z& ladavaa^e

o) Cetvejwf""

odobpenja a isgxadn^u vikeadio u Vlakovu..

];W

.tiQ
Of

"dz aabt^ov +6 pxdloaoaa ii;Jdoco dokooituitatti^s;

!. ;Prooakt "ifaS staa" Beogxad cv^eran pod by^36^553
od 9.9.1976. godiua.

vs\"^

2, brbaaiaticks eaglAsaofit CpStidskog eakretaaidat; ;,a

saodabsko, urbaaietiSkP i imoTriaako pra^nxa poalora SiKa llidga

bro^ oS-364-333/76c od 19.10^976* godlae

...

....

3 I<CA;aoijjs ob^akba br. o6~30-533/76 od

gt:d.,
4, SaaitaJEiaa aaisiaaaost . pijoaakat SkupEfcixia groda

...

Saxa^ava b3^

m
<ni

od 22'.2>i97y iSod*

5, Zaml^iiSAo ka^^tiSai ist^adak br* l^S/k^-o* Hakovloa

aa 1/1;.

6, Ealfctraedoi^otckfl aaglagjiost br.. S/2/77~V.

7* l/govor 0 trolkovitsa urad^eo^a aa,l;:-3.ita W* oI/4~:9-

'*

^I.J-51J2/7S od 7*^-1977* <5d

03i<iusn<u.

Crgao. ova ijkpp^bixio raaaotrio j zabt^ov x prila5siu

^^i'^iia' ^^u& <loKHm,i, WooiHoS"^"

podio^^
- '< S?WJ.>*. ..... . ,,.rokue^f
od 0"

^6

s^^'

doStasftaPtsaoiSu i ustaoovio da u iappa^aai usXovi iz claos XB7*

^akoda 0 prosbo3:oai urd;jo^u> ta
d<Kiio j?5aSi^a kso u diapo-

Rekonstrukcija stradale arhivske grade

^" '^"nlcnJiM^dak
.;

KUK)PROMJNI UGOVOE

t>

Llfo ?k. WO

POPfSNt LIST

aakljuSen X.fefcruara X97^

X5?bDAVA0Ct Raiiaa
fr.3?'*HercftSyiaA'' Meiatax
OdXJR "Sijia^ ara' Sftj?i$aTO^u
takatia proi'jav<

leajas

PC

N' I WA

ig Dajnia^iijfc,

K VI V A Ct trgofltitalilfika j^reduaace "Balkidi?

take.ttt kx^fLQ

aastupa Gp^i^ SYdfca

UGOVbSA: Xii:toOpr.dR|a poalavnog prdetoafa u ob^ektu

B-y d uXibi Bxabetra dadinatva. u SaxftjaYu.

Clan 1

P3>adi>,vaac

/i2wed3u dilataaije i IV ulaaa/ pealomi piP9t?r poarSij^a

62^ad m2*
Clan 2

2a pxostPY aaYadap u <llami 1. arag ttgevora p^dYid^a 8

ntacioaa cijaa od

Biavia:Spvih diritritpiflaadYadaaattrlhil;}adaSatiriatat i)
atrdet.-

Ufafrtlyon< aU
m

KoARdaa ciJaiiB 3caSl?;j* *}a3pa p3f08|.ra utYrdtc# sa po gotav^

a
piJSdA^ja pyaatbYa kdpbu.

!aA?*te

$Xa 5

Gatavaab paslavaag pr#sta - kenstruktiYXii aiata* iavadan.

wHut aStrorezx |

v. t.4 ^

lavadi a prilcl4'U$n;ja iftatalaeya abeabjjedaaai^

GAm ^

Eupao 8 obaYbStb^a atgoYaYani laaafi iapiatiti pradavaacu

Rekonstrukcija stradale arhivske grade

Prilog bf. S
4'-^

SLU'^B^E^lXlS^RBiH

~' ' Zpri;aiwO<te lo^i W

ntti^

|jay^(5^^

^ filaatt 15. <j^ Ittfl^

^ ^ y o R

fataiz^e

prOinM

trS^

'pnaudo^
,:c. ..'
' pi^4g^icirg<g3>ikiz^val?l^
, proKvsste;cj4)Wftp.t^

nCun, <*# odgflva^jud

< :

^MEJ^;nfe

obdm {o4 H|6 kuB&. i)c<a>Q& uistgew^^^

U14. bog$ia4

^07/^4.o<j OXjiy^, t9T4.god^'*'^

aro^griSt^

&s^ izi^ Mxtsb^i^^ ij& <M}ao<i:se t^ proAiijijtibe:

jHitoodju 4ws fcoiisnJfe trt^{cac wi^ 4W<|e t

pot^ 4(^qwnt sft&iMd a^ri}wap0

dinogaasIw5$
Ipdc^
PjBawpc?jP<^>1ftJM^ ttVMUwa,?

j9db^0;s {(af)(ipctt utmelfrixKeaKt et)\!pKea: da&

$vak$m]^wi^WS$jttt iMsK^isUj^^

ftoscSS'saJcS^ ^>6^ pto;^ t^.

ptjB^ OtctW<8f 04dMitiuSj

5/^f
TCpftt:

. .

Pv- /
-.x >.4^..' ^

>IWnb

fSfiOfi <>: tOiM-1

S340,

PoieaK obvw-nSt jwfft^ at {(watt-

<jb^ 7

6M4fthltetitkl<ki:ddfi2&&t:lia'dtlft$t8eNai&atSSUa(f:;

-uccscao (

at't)<aiact wanadatit tat ttm

sfoSCa oinda*.dd4Vl<to&8W?i tftxu^

itadldwi}jHjroiK^
. Vr-ZASTABA

Kildi <Hcos}ttovm^ fcontfalft kariS&wj*

Cbka4t.

lAsn^tJ^ potsidta

TO6ff^^^<lipniflydWf:-408kril6jCC,-.:t(W*RtOj$:.:tot*. lU.SPJS^ ;.
-JowsW ^bttcaSc.^ wavoa Ifec I?jc

tat(^ i)^

nroni^ luipttt* mjt& IacSimvt.

zx psA gwiiwpa
?w^ * ^8 Jfi

iuutarpw

Pay# p&xskoi
zi jwvxal baosji
U^ wfteza s pcooKt, ^csem 1
9fi^ ff^bovtafiSt kam
pOp
aostt^^ i

)tae^Ai3te4@dt>i*h<attiaknid&agaffloteoia *wi< vpdievJr p^{Isteto &o<ws.a.kQ<^ i#(2y^

at35.
'SCmA .bouii i

' '

^^4

nsi^ twrcM aa ; kajstait^ iwuii I

oflwsB AwwW-1fcMItea teawt4.

BBpIS&ftkpaJtaad ppd&bssyaJtpoitsd^

ptWfef,

OfgSWktKglOgpOvaMt.

CtaaS^.

7<

'la42.

, KoitMspB# prm at4\rfvSwww pfotejaowa*

ptii

tfevoaaSkS. o4<PktSj^g iba^ podwttPglcod aa<Bft

PoJime

pfCkida fotawnotf# goefage teft govt

..yijjtBlft...

j'.jTifr

;,

Va-KDtJWtOlAOSRACat^AVAtWA I PtAfiANJA

tvi^kft $tif&yiOjjtu i<7SBW

POSCBZAliARPMBT

.;>, ; '^

^43, ' , '

'

Ntt&watS cbraftaoay^J

obflwyt Paftaktt^*v
Al M

' 3sa44
)ttyp& (&l P<P^

rtrttt gti$m.ieg#s(tOTkctiagtp6<kaa^tetayasja-wibi*aJcaio
WSiUIVfi

51

'-cr- ^e^B

Vrednotenje registraturnega gradiva

V mesecu avgustu leta 1999 so stopili v veljavo novi arhivski pod-

Peter Pavel KLASINC^

zakonski predpisi, ki v clenih posredujejo strokovne napotke za posiovanje z arhivskim in dokumentarnim gradivom.
Nekateri podzakonski predpisi se direktno nanasajo na poslovanje
z arhivskim in registraturnim gradivom pri ustvarjaicih. Za vrednotenje

registraturnega gradiva je najbolj uporabe^ Pravilnik o odbiranju in

REDNOTENJE registraturnega GRAD'^'^

St"

izrocanju javnega arhivskega gradiva arhivu.

V Pravilniku najdemo predpisan postopek za pripravo pisnega navodila. Na osnovi tega so ustvarjaici doizni upostevati pri odbiranju in
5"!

^^""hivski

in registraturninn

Qradlva dn^no srecujeja

Pravspioh
Prl tem^^ Potrebno vsako leto iz P'^ ^gi
^srhivsko ^ ^do, kaj ^
ustvarjaici ugotavlj^ ^od' ^

blertia.

'^'^disce so sp

Vpr^i^

&'> wSi ^ 4

gradivom pocnejo.

P|

9^ sicer Vpisarnah znebili. niso

pozornost posvetiti

in registraturnega

stra. "iza nK?^iiem w' .9'tralurnega in arhivskeg joV.

A
nB''^'pfn6n "^5 izva^*o SDrV"^ opravilu je pof^^^io 9^%!^pM
2""J arK^ 9ra,?^ 'iie r> . nt'njajoco se zakonoda)'

0&Inte**'I
a. V
nap^nje arhivskega gradiv^ kr ,rn i'
-I"'

io<!\0

"Posaifl^d 2dotoaii a.nd ^

?
S3

P'^avilniku.

' lceno, da morajo ustvarjal^

crko A, kar pomeni, da ima to registraturno gradivo naravo arhivskega

gradiva. Tako gradivo je potrebno predati krajevno pristojnemu arhivu

po preteku tridesetih let od njegovega nastanka.

Posamezne kategorije registraturnega gradiva oznacimo s crko T,

kar pomeni, da je to gradivo potrebno hraniti trajno in staino v arhivskem

skladiscu aii vdrugih prostorih pri ustvarjalcu.

Ostali roki doloceni za hranjenje registraturnega gradiva so opre-

deljeni z dolocenim casom, torej z dolocenim stevilom let.

nem preteku v seznamu opredeljenih in dolocenih let hrambe. Pred
unicenjem je to gradivo potrebno popisati in o tem postopku narediti

I" S's:jr

Svoi ^Ga ie

hrambe. Pomembne so odiocitve o tem, katere kategorije registraturne

ga gradiva imajo naravo arhivskega gradiva.

Odbiranje arhivskega gradiva iz registraturnega gradiva je mozno
namrec opraviti le na osnovi izvedenega vrednotenja, kar v bistvu pomeni dolocanje rokov hrambe registraturnega gradiva.

Potrebno je navesti, da se lahko tako gradivo skartira sele po pol-

in dcoianin

JS'eno. da le ponebnd

Za vrednotenje registraturnega gradiva so pomembna nacela in

kriteriji ter postopek izdelave seznama registraturnega gradiva z roki

Posamezne kategorije registraturnega gradiva oznacimo z veliko

P^d!J"^fi?varo;ant''*9n^^ gradiva dolo^ gra^'^ij

&s

izrocanju arhivskega gradiva dolocbe tega praviinika.

5Kr"

kvaliteten zapisnik.

Vrednotenje registraturnega gradiva

Pravilnik o odbiranju in izrocanju javnega arhivskega gradiva arhi

vu nas glede obravnavane teme tega referata zanima samo v prvem delu. V njem so namrec doloceni nacini in postopki odbiranja arhivskega
gradiva iz registraturnega gradiva.

To je opredeljeno ze v 1. clenu Praviinika, ki ga v nadaljevanju oznacujemo s kratico ODBIZ. Za dober postopek odbiranja arhivskega gra
diva iz registraturnega gradiva, moramo
1. OVREDNOTITI REGISTRATURNEGA GRADIVO.

Vrednotenje registratumega gradiva

na dogodke, postopke, pojave, pomembne za posamezen kraj, regijo,

NIMARHfvoil|^'^'^^''-OVSODELOVANJU SKRAJEVNO-PRIS"''' '

obmocje ali pa kar vso drzavo.

l2REGisTRATURNQ^^^PEK ODBIRANJA ARHIVSKEGA GRADI^'^

straturnaga gradiva, n oziraj s na to, ali gr za javno-pravn osb ali

za posamzn pommbn organ ali obnrn tudi za pornrnbnga avtorja, ki tako gradivo ustvarja ali j tako gradivo ustvaril.

^"^EDNOTElSAtN do'^^'^^VNO-PRISTOJNIM ARHIVOM PR'

5. Pri naclu gr za ugotavljanj, ali n gr za ponavljajoc s mul-

STRil; ^QOTAVLiati

HRAMBE.
^ ^ pGlTURNEGagi^q DB1^RANJE,ROKOV
izlocanje
in UNICENJE

GAlW Dr^OTAVUATi k',. ^

POTEKEL ROK HRAMBE.

^[ieniUidU^^P^ Po^

^Ironuoarhh

registratumega

^op'^

kaj snir!! "^"g^ tocko all allneo) so d , ..grio^

,"^"tarno Qra^"i gradivu

' ^hlvsko gradivo. To je oP^ , |e dok"'

opredet tekL"^'^' ^ ^2. clenu=^. Deflnicija, k^l [^gistrf-

VPra^ii ^Zakonu n^VP'^Pliarn namenoma term

,
Mlahko o " (ODBIZ ?\

'^kem gradivu in arhiivih,

obmocja. Vemo, da

nekaterih ustvarjalc

^ ^anima
^ 'Pravnii^Q
samo9rhiv<5ir

Varh-y'^e Dr

T' Nvso'^'^

Da

gradiva,
Ohranjeno

nr^ ^j,

^rnpak tudi

u^'

'^^dlclne pa tudi gosp^

'9orijan|? "io?no^'eie uporahl'^? arhivskega gradiva, ki 9. ^ol^^i

teri' 2. Dqi .9istratu/9'siti in k'^'P'

Pora

vsM<^'^sti iP ''^aturnon

ka&j' ki

f'oaltr i. iL'^Pisana

lahko pomag P^gtol

arhivsko gradivo.

. ,g po ,,g-

9;adiva kot arhivskega 9't%g0^y

naioga. Pomembno^

6. Pri naclu izvirnosti informacij in multipliciranju th obstaja vrd-

stvari ali diraktno na posamzn stvari, na zadev, na posamzn kraj,

na posamzn pommbn dogodk, na razlicn pojav, navadno tudi

na pomambn osb tr podobno.

7 Naclo masovnaga, vndar nakovrdnga gradiva nam omo-

goca odbiranj na podlagi rprzntativnga izbora izvdnga glad

na posabno vrsto gradiv, na kronoloski prasak ali na uvaljavljan stati-

sticnih matod vradnotanja.

8. Nacalo dosadanj ohranjanosti arhiyskaga gradiva glad na ca-

'n drufV^ ^.^ovrstnim gradivom

^li^^^Qrahk' "^^^'^kovalci preteklosti

n'^'^^esion ['^ineqa ^

kazujajo najbolj calostno vsabino zapisa.

loto obsaga ohranjanaga gradiva vslovanskih arhivih.

zaradi potreb. f'

' ^'^9

tipliciran dokumant. Pri tnn j potrabno odbirati tist dokumant, ki iznotnj z Vdajstvu, da s moramo v posameznih strokah odiocati za
ohranjanj samo izvirno zapisanih informacij, ki s nanasajo na narayo

EQISTRatURnega gradiva. PRAVILNO HRAMBO ARH

Nacei

4 pri nacelu pomembnosti gre za pomembnost ustvarjaicev regi-

K^3'kcnPi6v^ info?^ Podatkn '^9'straturnem 9^^^'no ^ n^Pfn

"'UaAP^i 66m1''P in
vsebuje odb g z gP

9. Nacalo zunanjaga vidaza gradiva j no od pomambnih nacal,

ki so odlocujocaga pomana pri vradnotanju ragistraturnaga gradiva, kot
j to vidati morda na prvi poglad. To nacalo nas vodi k ocanjavanju notranj in zunanj znacilnosti gradiva. Pomambno viogo pri tarn ima tudi
jazik, Vkatararn j informacija zapisana. Pri tam j v Rapubliki Slovaniji
potrabno opozoriti na italijansko in madzarsko manjsino, ki obstajata v
Slovaniii pa tudi na razlicn koraspondanca s tujino, posabaj pri ustvar-

jalcih, ki dalujajo na obmajnih podrocjih ali pri onih, ki komunicirajo s tu

jino.

10 Nacalo zunanj podoba ragistraturnaga gradiva ja v tasni povazavi z umatnisko vradnostjo. Vkombinaciji z ragistraturnim gradivom z

raznimi na posaban nacin izdalanimi dopisi, diplomami ali priznanji itd.

Obllka in nacini izdalanih zapisov nam lahko savada z dolocanimi

zadrzki, ca so npr. umatniska vradnosti, koncno la lahko pomanijo kvalitatno arhivsko gradivo.

Pravilnik pa zravan nastatih kritarijav in nacal pradpisuja v ODBIZ

2/4 odbiranj arhivskaga gradiva iz ragistraturnaga gradiva po postopku
in po navodilu krajavno pristojnaga arhiva. Ta mora dolociti, kaj ja arhiv
sko oradivo. Tako imanovano navodilo pa na^ pornani nic drugaga kot
saznam arhivskaga gradiva, pri kataram morajo pri nastajanju obyazno
sodalovati ustvarjaici arhivskaga in ragistraturnaga gradiva s krajavno
pristojnimi arhivi.

55

V cl

pristojni arhiv sode'kjip^l

poudarjena obveznost, da krajevno

va. Na osnovi nacel in

navodilu doloceni nacini

gradiva prj ustvarjalcu ' ^

^''^'vskega in registraturnega gr

zgoraj opredelili, morajo bi

dolocena nadaljnja usoda arhivsk 9

V c|

oraanb'"'''

va

opredeljeno, kaksno naj bo

^frukturo

nacelih in kriterljlh upostevat^

klaslfik/"'" "''like razwa-'^'^-^ arhlvskega In registraturnega 9
gradiva in ze upor*.

odlofiai in sh'"'
'raturneaa

na rfsn^:

pri doin"^'

zro6alorio|.f'^'^' Pri tern

i pofebno doloci

s i

arhlvskega gradiva kot delu

V clenu ODBIZ 5/2 je predpisano, da mora ustvarjalec pisno obve-

stiti krajevno-pristojni arhiv, da bo odbirai arhivsko gradivo iz registratur

nega gradiva. Pred eventualnim iziocanjem registraturnega gradiva pa
mora ustvarjalec o tern prav take nameravanem postopku obvestiti kra
jevno-pristojni arhiv.
V clenu ODBIZ 5/3 je doloceno, da mora ustvarjalec upostevati
strokovna navodila krajevno-pristojnega arhiva, in sicer pred pricetkom

samega postopka odbiranja kakor tudi med postopkom samega odbiranja, in posebej na koncu odbiranja. Gre namrec za upostevanje navedenih nacel in kriterijev ter za navodilo, ki ga naj skupaj pripravita

krajevno-pristojni arhiv in ustvarjalec gradiva.

V clenu ODBIZ 5/4 je navedeno, da izdela ustvarjalec tudi popis

regi'

;j'oenet62ave na >^
spremembe, kar bo P
ki smo o?""
3/3 " ^2 Pozoriti ze danes.
^na,
-ipl izdelav pisnega

odbranega arhlvskega gradiva iz registraturnega gradiva. Temu odbranemu arhivskemu gradivu je potrebno posvetiti nekaj vec pozornosti kot
na primer ostalemu registraturnega gradivu. Arhivski strokovnjaki predlagamo, da se to odbrano arhivsko gradivo prelozi v arhivske skatie. Te se
naj hranijo v prostorih, kjer so zagotovljeni vsaj minimaini standard!,
predpisani za materiaino varovanje gradiva, kar je tudi v skladu s 6. cle-

nom Zakona o arhivskenj gradivu in arhivih ter v dolocilih tovrstnega

podzakonskega predpisa.

Ustvarjaici morajo arhivsko gradivo, prelozeno v arhivske skatie ter

1jeglstraturnen

4/i je q. . ?

""Qgistraturnega gradiva.
9a morajo ustvarjaici

i^delavi navodila seznanj! pOkanii in na-' !"Pkcija?J!'

^"ibnimf orBn'sko strukturo,
pfist)" gmezPi
jevrio nrPisarL*? 'zrednirv.poslovanja,
if^i

obSoinl afc9a p^

ter zupor905ti

obii6^1 'bse2na|^i?'.o svojjh nn"';'-'b/arjalci morajo

Ki

V^,'^''i2beten^P kakZSbnostih in izjemah, oXn%P''^

?'vno n ODbi? . f" '^b/arjaicih .^rugih posebnih evi

'"s Pom'i"niu a uJ dolo6on '^9't''ttirnega gradiva.

h'^^koVInju.P"9ajo,
dg igbiyu Priprauit
tudj drM'Pmembne
9 morajo ustvarjaici
P ^giK'
ODBiz c
potrebne p ..iq,

"i

je opP;; 'n izdelata kvJiitetno navodij^^

vatto?"! oriw9bira tu?|'^9ivo vg J^bo priporocilo, da se b'^adi^^t'

P?b od '^ako leto P?* lto, registraturno

>SDn!?'^ko r6n^'irio h'^9ih faktn ' ugotavljamo, da
P^dare-k. QiStrat.. b i7r|ck|__

^^riSV

i' nOQ i/

s primernimi popisi kvalitetno hraniti najmanj 30 let od njegovega nastanka. Sale potem ga bodo lahko po posebnem postopku predali v kra
jevno-pristojni arhiv. Tak postopek je predpisan v drugem delu v tem
prispevku obravnavanega pravilnika.
V clenu ODBIZ 6/1 je opisana situacija, ki je v tesni zvezi z zgoraj
navedenimi obveznostmi ustvarjaicev in se nanasa na usodo arhlvskega

gradiva kakor tudi na usodo preostalega registraturnega gradiva, ki ga

je potrebno hraniti doloceno stevilo let. Temu gradivu je potrebno po 6.
clenu Zakona o arhivskem gradivu tudi zagotoviti dolocene ugodne po-

goje hrambe in sicer take dolgo, dokler mu ne potecejo roki hrambe. Pri
tem je potrebno opozoriti na ze omenjen cas polnega leta starosti. Npr.:
gradivo, nastalo leta 1985, je potrebno hraniti pet let, izlocimo ga torej
lahko sele takrat, ko pretece polnih pet let, se pravi v zacetku leta 1991.
Clen ODBIZ 6/2 govori o rokih hrambe registraturnega gradiva. Te
dolocamo na osnovi zakonov in predpisov ter drugih potreb poslovanja,

kar lahko pomeni, da moramo hraniti registraturno gradivo take dolgo,

kot to zahteva all narekuje praksa. Praksa nam namrec najbolje odgovo-

ri na vprasanje, kako dolgo spioh naj registraturno gradivo hranimo, ker

ga na primer potrebujemo za tekoce poslovanje in podobno.
Pri clenu ODBIZ 6/3 gre za odgovor na vprasanje, kaj storiti takrat,

ko pride do razlicnih stalisc glede dolocitve rokov hrambe oziroma

57

Vrednotenje registraturnega gradiva

(
!

odiocitve ali ie nn

ievno'nr-^l'

registraturnega gradiva

gradiun

kov hramh

Pt>e) poudariti, da ima pn o^} j.

viogo strokovno

Soft ^9traEneS^"

prekratki iii,? '^fambe one

"9a gra'div
Poclalisa
'confine Venn'
za

'^ol'kor krajevno P"''" ajva!

kategorij registraturnega 9. g(gf-.
dolocene kategorije regi jg. j

gradivo. Te odlocitve art^a

'P0teit) kn K i'c DrPH f '

gradivo ohranjeno v ^,

K?"'fokhranih
gradiw ^ krajevno-prlstojni arhiv f^Apteik'l"" prisw' ^'akih ki
P prediogu ustvarjaica po^'^ie
no^'"stvarLr
In
Primerlh naj bo sodelova
^
gradh''"'^ arhiv ' ' 9aiaio va
'"tenzivno. Posebe) vei
doioja .^"segio ^ ^oje arhival

9r S"'

skladisca profesiona

je

sale sode^J.^5Ka9'
po^ja
obliktridTs2
S '^- Staino Seveda
naj bo tudi

in

f^^teriainega varovanja
pomembnost

Posebo-^'^'^PQj 2

VroT"^'
drun-'
^
^'
^
epQ
Vr!>
'
n
^r j>| !}^je

!? ^r l2lov^nje. .rp9'stratiir^_
'

nf

drugih lokacij^

^.j,

gradivom.

. .^^'^turnp '

moznosti
moznosti zz ug
ug
Pogojj hrambe.

hrambe.

in aolocanic

""'iK

nekai^orije in prakse, za^

--"Hozornost.

gra'idf

'*^^'Pon999'?' ' Dokumentarno

on archives, which in its article 9 offer the possibility that local communi

ty can found an archives. In the article 10 it is prescribed, that local com

munities must keep the records of all bodies of the community.

In the article 11 of presented law it is specially defined the valua
tion of the archives and records. The record creators have to keep the

records, according to article 20, and care for their ovyn records, for their

preserving, material security, entireness and well-settling.

The selection of the archives from the records is presented in six

points. The author presents the criteria for evaluation of the records
through the Rule book, that is: necessity, importance, specificity and ori
ginality of documents and information, mass of documents, preserva
tion, out look and out imagine.
in the end author presents the articles of the rule book from the ar
ticle to the article and the enclosure of the rule book without commenta

ry to stress the fact, that the records that would became archives have

no professional estimation.
O avtorju

Univ. doc. dr. Peter Pavel KLASINC, prof, zgodovine in umetnostne zgodovine.
arhivski in znanstveni svetnik v Pokrajinskem arhivu v Mariboru, rojen 18. 6. 1946 v Mariboru.

izpopolnjeval vAngliji, Avstriji, Italiji, Nemciji in drugod.

Vrsto iet se ze intenzivno ukvarja z arhivsko teorijo in prakse, predvsem s problemi

materialnega varovanja arhivskega in registraturnega gradiva in z uvajanjem sodobnih informacijskih tehnologij in informacijskih sistemov v arhivsko dele. Objavil je okoli tristo
strokovno znanstvenih, prakticnih in arhivsko tehnicnih ter teoreticnih prispevkov. Imelje

,pi

"jKnJ

./J
,pisi.; finy

1/

iSiSsX''

Hii, '9ne oh.ecJ6 na ?K^n' Pate, na^rti, pia^f^ oO '^ P f)5'

1Pot>,L ^'^IriR,^
zapten?'''aCunalniiikih
' 'ko zapisov Informaci)sK^paj s
Kb,
''netb V
^aeunalniSkih nbdelav
obdeiav sK^k
arh-

There are many people that meet the problems of selecting the ar
chives from the records every day. First directives are found in the Law

feme Materiaino varovanje klasicnih in novih nosilcev informacij varhivih. Ob tempa se je

rsKO

^'Strars

stiny of the records, because there is a plenty of the documents, that

must be transported from offices to archival repositories. Sometimes
they do not exactly what to do with the records. On the other side it is
true that by record creators more and more records originate.

Zgodovine in umetnostne zgodovine je studiral v Ljubljani na Filozofski fakulteti.

Leta 1986 je magistriral na Sveuciliscu vZagrebu in leta 1991 na isti univerzi doktoriral s
hC

se

The record creators daily meet the questions of managing and de

q& Q[^o'

a;S<"TO9a 9.adi.a |a "> ,Rr,

sa,. ih'P6

Valuation of the records

fo-;

tudi vprasanja

Summary

r^di^^'

'^Skega in registraturnega 9

vrsto predavanj doma in vtujini.

Kot angaziran arhivist je bit predleti imenovan za konzultanta Okrogle mize arhivov
sveta (CITRAIICA). Poleg tega je bii redni clan sekcije profesionalnih arhivistov (SPAIICA)

pri Mednarodnem arhivskem svetu s sedezem v Parizu (MAS-iCA) ter clan opazovalec
Mednarodnega komiteja zagradnje in opremo pri MAS (CBQ/ICA). Vodi Mednarodni insti-

tutarhivskih znanosti (prej Arhivski center) inje odgovoren za izdajanje vec nasih in mednarodnih periodicnih publikacij.
59

Registrature i arhivi

te naloge bio je nemllosrdan prema spisima. Pogotovo je novija arhivska

grada bila zrtva njegova nestrucnog iziucivanja.
Prilicno podataka o njegovom radu u zupanjskom arhivu ima u
"Zapisniku od primljenih sluzbenih i izdanih iz arkiva brojeva..." koje jeon

Gordana KOS*

sarn tako nazvao i vodio. Tu ima podataka o svemu i svacemu: o stanju

REGISTRATURE IARHIVI
Arhivistika ut

zupanijskog arhiva u XVili. St., kratka biljeska smrti J. J. Strossmayera,

zatim pribiijeska o nevremenu koje je viadalo 1905., notice o rusko-japanskom ratu ltd. Tu se naiazi i jedan zapis, koji nam zorno predofiava

tekuS kofes^

livistike na non^ ^'vorilo sredivanipm

"oj arhivske

aktualno. DugO"

^lolazi dn" i5u '

sZr, ' imalaoa

ne1n"r
tafa feh

dakle arhivskoj

'

' praksa onaj dio a '

spoznaja bitnih za raz-

iedneregistraw'
"'iharhivavr!n^^^
instrd^.
Jlfn'irati inaclqiedS^
''u priip nl zakonskih
^''hiv kaoodredbi,
krajnja insts"
zivora" regigw

te davati instnli.

trajno cuvanje a

fegistraturanastaie K .^'ikojebitnih''^ djelatnicima koji jos f^d .

hii

je SUM

jedne n

^^la ie dn

s^ Pohrarle
cificnosr"

' '*nije usa P6kata vaznih uinstituciji 9 i

Provoditi
:hivu da bi ista bila safiuv'
arari"'^" ''dnost^Vt^?'' ^'
standard
'^kle arhk/ i? ' '

itnalaca.

j'eca. Unra? 'P'ituciie

izrazaia n

^''Ta1ure
odnos Drt ^9'stratur'nl'^"'' 'onda 7P"
sredivanja registry
"o Sto rM ^''" opceti'''9nost, dakip^-zupanije iz 19-.ov
" praksi a J ? ' ^^''P stuna '?"^Pnik zvan covjek i ^
Pretvori uarh- '^Pvnicii
'^<^a se i 1j' "^''triici morati P^ jra

Od!o''fi.fond 'g; fo preuzltar"^'^ ^^redena registrat^je

,^"!Pntima^9abisetP;ma to] reoiafzupanija primi;
ni i^^^acevica b naSJfo.br2elSfri.
Na
Podatiu Sredujudi
prema fond i
P'iu6i podaii^ 5'foika n *'dena 7 ^ ' ^''hivisticki

ur6d^^Pn6ko ,^fonje8 B^foblogv

o problemima
g,.
Do^- ^arhivn j'> Od
1.897^28 ^ 9^Pna Zagreback 2%' fotinskr'foostajed ^86,, bf^ff"' zupanijskog
''bivskim "foniaL .voj6srnrfMn'^'^"

"lio nau'foo Za u^.Pifoniima'-'^zik, 311,^

9odine- Jo'P hU^
^
&^Po
>9a'se
3^
i
)

bilo
da ^P^j^^
^""^nje arharhcla jedovoljno,
vec znanj
o60

Pilaiist' Htvatski
u
dri

badredenih. Izvrs^
^ni arhiv Zagreb, RepuPl'"*

stav koieo su "arhivisti" toga vremena imaii prema spisima "prodaja starih kniiaa i nepotrebnih spisa dne 18. prosinca 1902. sastavljeno po g.
Dutkovicu u tezini 29. met centih po 6 kruna. Dobio sam 50%-ergo 87
coronas".

Bilo direktno iii indirektno Fucko je ucinio dosta stete za arhiv.

Osim vec navedenog on je umjetno stvarao i pojedine serije. ima mnogo

siiicaieva da ie vec signirane i siozene spise iz pojedinih senia nastalih

la S ' registrature izdvajao istvarao nove serije. Za neke od njih

uspio je stvoriti i kazaia, all je to bio rjedi siuca). Pri sredivan)u povrsno

se obazirao na sam sadrzaj spisa i na detai|nije iziuciyanje 1nacin njihovooa sianirania Tako je bilo dosta prim|era da su spisi jedne serije biii

pomijesani sa spisima druge serije, samo zato sto su naoko obje te se-

ri-^ imale slicne signature. Medutim, on je ipak sacuvao sadrzaj mnogih

ILirliudud da je ispisao na desetke raziicitih knjiga (zapisnika,

Stara
Sa stajalista
danaSnjeali arhivIkfo^kse ka^^^^^
TOiemoeprni.
procijUiti^I"'
da <jeto' nestrucno
sastavljeno,
moze
kolisno ilosluziti jer je jedino iz tih navedenih pomocnih knjiga moguce
Sle&strS sadrzaj pojedinih izgubijenih i i skartiranih spisa...
Steiistvo Zer^aljskog arhiva odobrava upotpunosti njegov rad, sta-

viin^li
za Jega od veiikog zupana Zagrebacke zupanije povisicu
dnivn ie idefinitivno imenovanje, jer gospodin Fucko savjesno 1mar jivo

oblvhl^loviereni posao koji mu se sa strane ovog ravnateijsto upotpunormter^Ddznati mora" -Reg. DAZ 35/1904. Daije unovom dopi^su siiijerif'kad ie nama po zupaniji zagrebackoj povjerena uprava 1nadzor nad

a kivom zuMniie zagrebacke, izvidiii smo temeljito vase djeiovanje, te

iSo uTtanovili da ste za smjernim marom ispremom uredih taj arhiv koji
fe bo S mjere zanemaren ipobrkan. Vi ste^u prvom redu veiikim tru-

Zse orema
starim elencima,
a od228/1918.
neuredenih
osnovaii
ste
dom uredio spi
p
lozalima"
Reg. D/^Z
Medutim
unato6
pLnuno bi traiaio navoditi sve detaije o njegovom radu na ovoj re-

gistraturi Kdiiviste ikoliko je pridonio da je ista kasnije v^ikim zala-

r.rsuTsrprB"w^ "

Registrature i arhiv!

Go^na Kbs

Klu6ena je velika i,r-s.

stanovniStva u statistickoj sluzbi, nakon toga slijedile su Narodna banka

i bivsa Sluzba drustvenog knjigovodstva. Krajem osamdesetiti godina

imalacp
nialacp

dolazi do naglog prodora informatizacije u svestare javnog zivota.

Kakva je razlika izmedu tradiconalnog dokumenta, dakle onoga

zupanHpi! T
7"
zupan

spisa.
^pisa. sto je
je malo
malo ako
ako se

zna-

dan arhi\/iet^^^
Drem/
Drema^ P''fko 2000
^000 kutija spisa. Dakle pr
Cestonovi
Cesto novi a??^'
' ^''^gi9' dolazi'^^H'l!'^^^'^'^' '^vijek je ponovo
nek!
druQi'*^^
n^'u^'^'?^^P'
'omis|ja qw'- se uvede
neki
drun
uvede u
u posao
posao treba
treba vrem. pa

^akoderugrola"'* '^strucno

'.aitr^

sredivanja arhivskog ^""^.^giaca

tolieca. ana kraju?!

zarEi^^^^rhlvsifii?'^ 9a le II
Qistrat ^ stn

sreaen7 Vo t

,,jii

*'" P'tallane u arhiv <i-

y^''^nom pravilu, Hi
liradi^^^'
stvaralacedu^
^ ^gcij'^
prijePostavio
svega osnovnu

99radiva.f'
graii'v^'^konske
'"ke obaveze
obaveze ocuvanju
ocuvanju izast^
iz^-

l<av Ib ?? staniu

Pfvi Db i.. .

^9istrature pristizu uarhi^ ^iJa-

'grade
' i9niran"
'aturiLp'^'^"st'' Jirati
sistemarh>^"^"
a'''^.'^-jatizac''
ne^f
i'"), ^<Iiva7^'
SkaS'' ve6' se
sistema

Sr S^rhiviS {ocl2ir'^^ PoznaUti ipravilna inve^ni

izlucivanje), brzo pro^fsis^'

i Pfetun f
bz poznavanja

, U^

9ovo> gra^vls'P'") ^

.
^Xsk^''^vodrte|' ^^ rnoderne
registrature,
sluzbl
ondanieg
j
^ns!'
'
i

te"ve"Sveo3
arhiva
profesor
Stjepan
<
%a? iavio ^oderne
registraturama one su P^, ^0

kojl je nastao bilo rukom pisan bilo pisacim strojem 1dokumenta kojeg

danas nazivamo elektronicki zapis?

Dokumenti kojl nastaju u novim medljima bitno se ne razllkuju od

tradlcionalnog dokumenata, tj. da se ne radi nl o cemu novom, stvaranja
dokumenata medutim upitne su ove kao i slicne tehnike, primjerce mi-

krofilm kad je rijec o trajnoj pohrani arhivskog gradiva.

Problem tradlcionalnog dokumenta I elektronlckog zaplsa dolazi

do izrazaja na primjeru popisa stanovnistva. IzvornI materljali bill su toliki

da su zauzeli prostor jedne sportske dvorane. Da 11 jeto moguce preuzeti u arhiv u onom klaslcnom obliku i arhivisticki obraditl.? Syakako ne.
Podaci su preneseni na elektronicke medije. Slicne lake ne iste bile su

sltuaclje s izbornim materijalima, pogotovo radI r^rtih dogadaja. Isto ta

ke takve sltuaclje karakterlstidne su iza centralne banke gd)e se sumiraju svi rezultati poslovanja, kao iza poreznu upravu. Ukratko usvim onim

slucajevima gdje postoje masovnl podaci igd|e se oni obraduju.

Udosadasnloj praksl tl su problem! rjeSavani po prinolpu reprezan-

tivnoga uzorka, sto zna6i da su sacuvani same oni materUallM

dali u tai uzorak Svi ostall unistavani su bez mogucnosti za dalje
cuvanje Uprkos tome pokazalo se da znanstveni interesi za te materijale postoje, all da se zbog mogudnosti cuvania n)ima ni)e moglo udovol|iti.

Prema tome kao sto se Iz primjera vidi, jedino smaniivanje omo-

oucava fiuvanie ovakve vrste arhivskog gradiva. Takvo smanjivanje je u

funkdii
XadTpa ne postoje ni posebnl troskovl prijenosa. Osim toga,

tim pLnosom'omogucavaju se Idaljnja istrazivan)a ler su kombinacije

izmedu podataka praktidno beskonacne.

Hninp strane
fitrane u tome
se i nalazi razlika
u odnosu na mikrofilm,
8C! druge
r
^
^

PstrazS Provodi si jedino radi cuvanja Izadtlte dokumenata inista

llfraIto se tide troskova oni su vrlo vellki. Spomenuti statisticki materijai mogii su imii

^uvanie. Ta nacin ne bi nista bitno pridonio

snimania prernasH

staw? "^Qvi

Ha^J? '^ovh^H u

^OfTion^^^

Izrni'

Pnrnjene racunara u

uvijek innaj , ^fU0 ,j

PosTJ!!^ na K?^cje ^'^"sku teoriju ipraksu o^oo

Pdhii Cu' ' ^^i i

naeS

kJnteksta arhiv f'pr^

ose
Sa'^^h'^istika
arh.^. onaitumoze
^ "H^aS
XjNdesti.
nalaziodmi
svOJ' >
6g

Hs Sdinan .
isi'J
'^oriste"^'
elektroniSki
^^^poP'
e^ prvi nut
u svezi sa
P

niti obradi,
prosiruje

stveni

konstatirati da se tim medljima

..

masovne podatke za koje postoji znan^og troskova nisu mogli cuvati. Nova kvaliteta

^7' Ju7aqment^

ikompletnosti. Govorlmo o

Kter
kPfz'iz tiraai^oiui
^radidonalne arhivistike, tj. one to je kompletnije ^uvijek
imas
Kriieriju
skladu

prednost nad dijelo p' xQg^g^ke tehnicke prirode zapisa na elektro-

arhivskim interesima. PretposiavKe lenuiv.

r63

Registrature i arhivi

^idanaKos

nickim rnediilm

Wljivos^l^
za^ito

23 buduca vremena sacuvati njihovu

ill Disapi

ma

nastao u proslosti na

'

ako su se postivali svi P""' ^

mjerenim uvj

Sat*<s^Sa
'"""
vlada7rJ?'
' ^-DaTi7e'
lZ?
vremenom
dati LS"'
'- Da li ie ,rhi.fL.y^!'
^nom postati inecltak IH c^_
se

Promiene

^''hlvsko nran^ aluzba danas dovoljno sprem

'ieSavanieff

dverskoi kom

P^naa&lektrons^^^^^^

nosloclma zapisa otez^v

Jos uvljek se ozblljno raznia^;

Kad is S'^^Jivo, cuva i 1?' '^i'^^ove citljlvosti kada j

P""!" ProJr '.'9^fajuca oprema.
. ,^a
n P^dopuni^k'!^^
buduci da se radi o/P'tpo
yPg odr^ay-P ?nidiavanie
wlo dugo, njlhovo cuvanje P ^jj

' 'i

oniiy^^'zaiefliiS'/aJovito
Statistlckom uredu, ^' .|<ort
na1n^'ak|J 'PstgodK
bavlja se u vreme"SK g,
P'Prov'' ^"''ania nar''^ 'oojma
se vrsi njlhovo neprekid j^jiri
>''
ufunS ffP'' zakljucak je da se ovaK

ka? n?'*a da so ^y^anje, ne L

^Pow'
lr6^''.Pv|
novi
^ka siujh
sin^u

Loglcno je dakie a
"^oguca
"'oguca nl
ni upotreba.
upotreoa.

se

' '"kakva'' ^Pisi kop ""Pjesto star^"' P'''^^ imaoclma P^^^J'otrai'^^

'I)!ij' Su knn:_.starn"^'
imaoclma t
Se U%a!''^P'
Drirr^w_
^*^^93 termina roniQtratura.
sluzbu vazna je

P9 zav(
Se n ^^''^arria ^*^^9
^avnn 9dje se n.Ho.=cemo
to na P ^gzur
. tomoeraturi.
kidno
r'^Posti'^ob|je'7yi.Piedusobn7 ' "^ofiste. Na temelju ' "gke'^''a

->
kn saiYio

'r""i"
"^^sa a K- 'dnoa ac! . ' Podaci
sve vise d^'r ^dP'

Vorto-'?^inu i''^ovimr^'^ 'u2bp^^

'^liskn'' ^PanstI''dlrart^P''euzim

takve okolnosti
to9^taimaoclma. Ko jst" ^

WK?? < ,, ko&N.r

ocektoti do
najvrjednije baze p
slujK

spadaju u
inzistirati na

pC0rioL- 2bo^.^opija ne .^."^^'^ora nad euvanje^^-^j.

programsku ioperativnu spremnost za rukovanje tim podacima.

Sazetak

djelatnost, odnosa teorije i prakse i svi problemi koji^su vezani za iste.

Promisljanja o urednoj i neurednoj registraturi. Faktor covjek i njegov odnos prema radu u registraturi, te strucnom nadzoru arhivske sluzbe.
Pocetak 20 stoljeca i iskustva rada u registraturama koje se praksom

moderniziraju Sedamdesetih godina 20. stoljeca imamo pojavu elektro-

nickih zapisa. dakie novi mediji. Pojam registrature utradicionalnom smisiu rijeci nestaje i sada imamo novi pojam - bazu podataka. Sada je
pristup odnosa imaiaca i pohrane u arhivima vezan uz problem opreme
na koioi ie nastao elektronicki zapis. Tamo gdje su baze podataka ustainoj upotrebi, problem cuvanja rjesava se upravo na taj nacin sto se primjeniuiu sve novije i novije tehnologije elektronickih medija. Dolaskom u

arhiv problem nastaje kako se nositi sa programskom i operativom

komponentom, te rukovanje podacima na elektronickim zapisima.
Napomene

1 navor EriiSnik Priiedlozi za unapredenje zaStlte arhivske Iregistraturne grade izvarr arhla,Zi4kl'
"snI'God. 29/1986 sv. 29, ^r^SZ-^

2Ivan Meden, Arhiv Zagrebaike Zupahiie, Arhivski vjesnik II, 1959 sir. 471.483
3 Daz 1953. br. povS i br.345

4Zakon ozaStIti arhivske grade Iarhivima NN 25/1978

5Stjepah BaCie, Razvitak moderne registrature, Zagreb, 1971.

rcharls
M. Dollar,
Arhlvistlka
tehnologije
na arhivsku
teoriju
ipraksu, iIinformaciiske
Zagreb, 1999. lehnQlogije
i (utjeoaj
o- informacljske
a8Davor ErZiShIk, Prepostavke za valorlzaolju zapisa na elektronskim medi]ima, arhlvski vjesnik, God. 41/1998., str. 37-44

in this
article the eternal topic
activity
tnis anicie
practice for
andarchival
the problems
especially
correlat^ns
t^^^^^^^^ theory
W veryandimportant

' ^ Podataka

.
ivrlse on
s^ito t P)a s^' ^^titn'k ' stainn

problemima koji nisu vezani samo za hardversku komponenti^ vec za

Summary

aka si'^PiHa o arhh,, '' svoio ?

Vs '<>i

koristen u duzem vremenskom razdoblju.

Arhivska sluzba se mora nakon preuzimanja suociti i sa tehnickim

U ovom clanku raspravija se o vjecnoj temi, vrlo bitnoj za arhivsku

'^^a^alo na novim medijima-

PotrebTiT"ia navMLr""'' '

slucaju bio bi usmjerenje na iskljucivo pasivni dio, sto znaci die koji nije

ir

coricerned with the P

^ad organised one. The role of ar-

matically organised r g ^ xjjpg^joning of registry as well as archival

gow/anaKbs

^'9'ly in registry has

eielrtronic records arp

"y institutions comDaniPc'^^

work in archval institutions esp

'"^proved in twentieth century. In seve

t f P^^sent and'^arc^r^

solutions for its protectin

sg^^J'.^^^'onaj re

present in every day work o

banks, economy, etc. New

REGISTRATURNA GRADJA U REGISTRATURAMA

service must be ready to find ^be

Data Base step by step is ^

recorrilT
Weak nni'^?
tain
^'s verv rh
whenthl^'^*^? and

corded on

Zarko STRUMBL*

hardware is very important an . j^gj

system of keeping new
Experience with data bese .^g
^^nstantnc'^'tf' ^enks etc. gives positive
.g,re-

systems

they are sistematically are re

oftlS,'P^9ran,meandS"9e
"pro"^'aSwSair

situationproblems
and of/ViJ?
how to solve
aded

Archival in t*

96 of information on new media-

REPUBLIKE SLOVENIJE
Zasto mora biti registraturna grada
uopce sredena

L) Repubiici Sioveniji registraturna grada se arhivira u giavnoj kanceiarlji, najprlje u tekucoj, a kasnlje ustainoj zbirci.
Ako arhivska grada jos nije sredena, nema pravog znafiaja ni za
onoga koii ga ie ostvario, ni za nadiezan arhiv. Zbog toga svaka gradja
ill utekucoj ill ustainoj zbirci mora biti sredena, take da je uvijek moguce
u svakom vremenu pronadi biio koji dokument, kojeg treba autor.
i za niega je sramota, ako nema sredene reglstraturne grade. Posijedice mogu bit veiike: npr. u preduzedima gubijenje posia, razna do-

kazivanja, a u svakom siudaju poyedanje troskova zbog trosenja

vremena za nadomjestnu dokumentaoiju itd.

Liiep primjer je gradevinska dokumentaoija, koju je potrebno napraviti riovom u ojeiini, ukijucujudi sa svim sagiasnostima. Siican primjer

je trajanje radnoga staza iostaii podaoi za obracun penzije.

To su kiasicni primjeri siaboga posiovanja u giavnim kanoelarijama

u Repubiici Sioveniji.

Problem ie ios puno vedi, posto je gubijenje lii unistenje arhivske

dokumentacije unidtavanje spomenika ku^re. Zbog toga je^^^^

na

svim nivoima uticati na razildne nacine: da )e ouvanje viastite dokumentacije najpotrebnija stvar svake registrature.
USioveniii same stanje na tom podrucju postepeno Ide naboije.
Los odnos do registraturna grade vidi se ved u odnosu: u kaiwim pro-

storijama se ista vodi, aiz prakse znamo, da su uvijek za te sw^

spoiaganju najsiabiji prostori, bez prave opreme i premionih poiioa .
skoro uvi ek upodrumu, gdje se ved po praviiu naiazi vlaga.
Osnovu za dokumentarnu i arhivsku gradu u Sioveniji rjedava Za-

kon oarhlvskoj gradi (ZAGA)\ koji opredjeijuje idefinira javno . privatno

arhivsko qradivo kao spomenik kuiture. Zbog toga |e potrebna posebna
paznja ved kod nastanka grade ikod samog osiguranja dokumentacije.
Arhivska grada je spomenik kuiture, posto le osnovni izvor za
StrumbI, vil struCni savjetnik, Arhiv Republike Slovenlje, Ljubljana, Republlka Slovenija.

68

67

Registratuma gradja u registraturama Republike Slovenije

Zaiko tiumbl

2. Sadrzaj uputstva odnosno pravilnika^

"09 stanjajstovremenn
izvorzazadokazivanje
pokazivanjec re^_
kovoga
liJnoga Ing-j. . *'k3najvjerovatniji
grada je osnova

P^opisa:RegistrJul!
"Uredba 0

"Republici Sloveniji jos sljedeca dva

do dokumentarnon^"'
.t.g
J'9ana
"Nskorn
P0& 9^^diva'^i "Uputslvo' za duznostima
sprovodjenje uredbj

"'^^''oggradiva"^

' duznostima upravnih organa do do

IUredba i11

'^'' "PravnlhjSS'onf"''^"^
hivske P''P'sa preciJi
nf"^'^sifikaSjSa

Institucije, od
dokumentacione^^.g

organa ijavnih preduze

'liomogu&R)eosnovlasnrt
"^^'' arhiviranje same
1rokcw
gntaRokr^ V ^^^'onalno no .
dok

ka regisw'

su

posamezne institucije.

0''ku6u UfT'^^9ni2iratM^

^"vania,

^ URennu..

%ija

fden arhlv. zbog ^^L,v0-

^'^kku u LI ^birci
Poslovanje
'^^'' ^'OQaprenollJf^^^oi
grada nase nacin
naiazi
'^^'^lici sioy

od

Tu se specificira sta je dokumentarna i sta arhivska grada, sta je

tekuca i sta stalna zbirka dokumentarne grade, sta je registratuma
grada.

Precizirani su nacini primanja i nacini posredavanja dokumentarne

grade tu stoje i standardi materijaine sigurnosti grade. URepublici Slo

veniji opredjeljuje to poseban Pravilnik o materijalnoj sigurnosti doku
mentarne i arhivske grade.

Najbolje je, postaviti odgovornu osobu viseg ranga (generaini sekretar, pomocnik direktora, nacelnik upravne jedinice,...).
3. Sistem uredjenja registraturne gradje

Ovai dio mora jasno precizirati nacin uredjenja registraturne grade,

take da je istu moguce pronaci. Opet su tu vrio znacajni rokovi cuvanja,

da ne bi doslo ido ogromnih kolicina neke dokumentacije sto bi stvaralo

vece troskove i druge probleme.

Rokovi cuvanja registraturne grade

Rokovi cuvanja precizirani su na sljedeci nacin :

- sa zakonom ili propisom. kod npr. Zakona o racunovodstvu, Za-

^^^\r\u zbirku za koju je pre<^

problem! sa pomanjkanje^.^^1'urari^^'^rhjvR ^'"^ProstorayLt'^'^^^^'^' ^' 'okalnih jnstituci)a'

k'clia\.?'Pislu p''"'?' k6 SIqwo . "^ricu ill za stainu zbirku. -jstr^'

ia'' '^P sa^Iii""''^ 0strus

'9a suraduje sa s^'rTi r iris|'j
"'^arhit ,^umenSL"'
radnika avno-pravJ%,ni'
9^Pd6 A& 9^^dom"^ iTravilnika o P^P

kona o porezu na dodatnu vrijednost. Uredba o kancelarijskom poslovanju, (...),

za ostalu dokumentaciju rokove precizira svaka registratura u po-

vezanosti sa nadleznim arhivom ito na osnovi valjanih propisa ikonkretnih potreba poslovanja.

Propis o kancelarijskom poslovanju precizira kao arhivsku gradu

siiedece*

zvanicne evidencije-registre, kadrovsku ipersonainu gradu, upisne

kniloe avidenciie registraturne grade, verificirane zapisnike siednica,

Stifine grade ostanju uupravnim resonma, statisticku dokumentaci

^9istriPiora.
'""^^'Inici
'' Sraae P^dvici,^e['P>6niR, ^

/lapd'

;avnorri o^^^rhi^'
s'b^^'P* udok*^'"^ ^svakom drz-^
znacajno

ju sLrttekane publikacije, investicijske, idejne, gradene 1instalaci)ske

nacrte maticne knjige odobivanju strucne spreme, dokumentaciju odi-

sciplinskim prekrsajima, (..)

, .. . ,

...

Grada kola nema znacaj arhivske grade, isto take mora imati pred-

videne rSve Lvanja. Iz toga podrucja uSlovenij, ima vrlo malo propila Zbog toga su ti rokovi od registrature do registrature razlicti

Posebna paznja mora bit! posvecena rokoyima cuvanja, da se

zbog PeveTke kolifiine dokumentacije ne bi smanjivali. USloveniji imaP06e,k osnovnu

Pslovanju.

69

^arfro Strumbl

Registraturna gradja u registraturama Republike Slovenije

primjof cis

**3 iprivatizacije drustevenp

zbog denacionalizacijskih postupa

'^3^lezni arhiv

(perenn^i'^^ fokove cuvanja (2510 ill 20 godina) i

Rclt

strjfni ispiti -oznaka T) iar-

9faaa nennaviiesvoje"pog|^

vrljeme, po kome dokumentak

zbirkama"^ (afhivsku nrart,

l^oni irokom X''

Uli?

na tehnT^'^"' Posebno obiljeziti vec usami

Dobri

bokurnenta

' bni rokovi gjPti6kim

ticko

'^'^sno upotrebne vrijednosti-

2'

ito sa klislfikacijskim z"

''biv vodi na racunaru.

dokumentarna 9'^^

ntagnetnim diskovima. Itu su P"

ttagu kao ijavna 1druga dokumen

Jj bac'5'^'J dokumentarne grade uvijek po^jjl

"rgan^^ b'''tiant ^bvanja-'

"'kacijskl nacrt odreduje za

Rokovi cuvanja dokumentacije po raznim zakonima

Zakon o racunovodstvu opredeljuje kao trajnu gradu godisnje

racuncvodstvane iskaza (bilance), obracune placa 1platnih lista.

Sa rokom cuvanja od 10 godina pravi glavnu knjigu; sa rokom od

'''i'diskovfm ' 'i

na mikrofUm ilj j
Posto'i^ Zakonu qq,
' ' onistiti, ako to dozv
q^^aiednteYk^l,^'bapis,
kJ^gg'!^ Postupku (ZUP)^ predvidenoje d
ia dokaS le 'Ptavlo drzavn organ Hi otg^%-

ie.o Holie j3

USloveniji nemamo propisa koji bi ekzaktno uspostavili razliku izmedu trajne 1arhivske grade, tj. grade, koju treba cuvati trajno i grade
koju preuzima nadlezni arhiv kao arhivsku gradu. Istina je da se u vise
primjera trajna i arhivska grada prekriva.

i trajnu
*beS';,^^adeku ^^ama;--'' ^'bsHikacijski
nacrt1arhlvsku
je osnova 9^,
uP

5 godina pomocne knjige i knjigovodstvene listove; sa rokom od 3 godine knjigovodstvene listove platnog prometa isa rokom od 2godine prodajnu dokumentaciju, kontrolne blokove ipomocne obracune.
Godine 1993 21 aprila, u Sloveniji su stupili na snagu "Slovenski

racunovodstveni standardi", koji su bili napravljeni po medunarodnim

evropskim standardima. Rokovi cuvanja gradje ostali su isti.

Zakon o gradi objekata odreduje da investitor mora trajno cuvati
gradevinsku tehnicku dokumentaciju upravnoga organa koji je izdao
gradevinsku dozvolu 10 godina od izdavanja te dozvole. Upraksi investi-

tori uglavnom nemaju dokumentacije.

Zakon 0osiguranju licnih podataka^ predvida, da se licni podaci

cuvaju onoliko dugo, dok su potrebni za odredenu namjenu zbog koje

su ibili obradivani. Poslije toga se brisu iz zbirke licnih podataka.

Napomene

1"Ur. list RS". br. 20/97, popravak br. 32/97.

2. "Ur.list RS", br. 72/94, popravak br. 82/94.
3. "Ur.list RS", br. 41/95.

2>(bredbg

' ^Pt^ebnajeposebnapa^

t Dr'Peter^Pa^^

Dugan Verbifi, Dokumentarna iarhivska grada usamou-

pravnlm lokalnim zajednicama, Maribor, 1999.

6. "Ur. list RS", br. 59-2811/997. "Ur. list RS", br. 80/99.
8. "Ur, list RS". br. 23/99.

9. "Ur, list RS", br. 34/84. s izmjenama idopunama

10. "Ur. list RS", br. 59/99.
Summary

kj
Poslova P'epubilci
ftografije,
poblikf' ^a
Vela .^ake ri*^' trebai'^P''ave
Sloveniji, tJP^.fiKaC"
70

'Va >6
f, '^radu izrada
vlastitihnovog^
klasifiKJ ta^
koji. se'^aokruzuie

+hG h;^qic orinciples of current records arran-

The
deals with the basic pr n p
gement, which depends on wrinen insuu

^*oStom6/
Peter Pavel KLASINC*

'^6nt TGCOrds arrann

classification srh!""'' "- '^'enlion schedules in connection

in main

arrangement of

witti

^jra-

j^g

PROBLEMI VAROVANJA REGISTRATURNEGA IN

ARHIVSKEGA GRADIVA VSLOVENIJ11990 - 2000

jgja^gjj

Na 12 posvetovanju o strokovnih In tehnlcnih vpraSanjih v arhivih

Sodobni artiivl 90 sem v uvodnem referatu z naslovom Na pragu vellklh

intructiong^^^["t ""ecords
archives, are a condition ^^.^gp
conno ?^^^bor defines the caracteristics
gy
^^stipieof
scheme^^
''ctention schedules and t ^th
^^^ntion schedules are presented

Takrat smo bill prica valikim spramambam, ki so sa lata 1990

zacale in so sa kazala v vsasplosnam spraminjanju nacina naSaga

caccess to the requirgfl^^ ^condition for ensuring swift an

tion Q^ mananem
iTianaapriin assn

optimal arrangement of c
by state administrative bo

to be based on the Slovene

stem (clasp'f

construction records.

spramamb spragovoril o aktualnosti takratnaga stanja vSlovaniji.

zivlienia, organlziranja nasega vsakdana. Pri tern so sa intenzlvnaja uvaiala nova informaciiske tehnologija, ki so sa odrazala tudi vspramambah
tar poslovanju institucij novo nastalaga druzbanaga sistama.

Naivec novosti ie bilo dokaj hitro zasladiti pravzaprav v gospodar-

stvu kakor tudi pri delovanju in aktivnostih posamaznikov. Price smo bill

pojavliania novlh do sadaj nam neznanih ustvarjalcav arhivskega in ragiomaniti nastanak novlh politicnih strank. Ob njih pa smo lahko spramlj^all
nastalanie in obllkovania novlh forumov in razlionih orpanizaci), ki so dalovale na polltlcnam all pa tudi na napolltlcnam podroqu. Nastale so tudi

stratu neoa aradlva mad katarimi moramo na prvam mastu posabej

nov^navladne organizaclje kot so Rotary, Karitas, Lions, Zavod za odprto druzbo Soros (081), ipd.

vellka spramamba so sa odrazala tudi v po)avl|an)u roiavaqu)

vallkihTeko^in
gradiva vnovlh katagorijah registraturnaga ,n tako savada
tudi arhivskega gradiva.

,^

St
Kazaia roS
arugacno ^ yanSSnMS,'.
^pojav ~
privatnega arhivskega
" "f* P-in
Saturn^aga gradiva. Dolgo nismo vadeli, kaj naj znjim pocnamo.
Nastanak nova drzava In vedstrankarski politicni sis am |a pov-

zroail
rza6e"a
cala
vrsta takoin registraturnega
imenovanih privatnih
ustanov
zrocil, da
aa je
zaceid dalovati
uc
orhivskeqa
gradiva,
s ka- institucij, toraj' ustv I

tarimi bl arhivisti

sabojno strokovno sp

strokovni odnos, toraj nakaksno mad-

v ^ nja mad profasionalnlmi arhivsklmi zavodi In

1

savada ustvarjala In bodo tudi v

novimi ustanovami, ki so vsa po viou

bodoca ustvarjala arhivsko in ragistraturno gradivo.

\ii;i7doc dr. peter Pavel Klasinc.znanstveni in arhivski svetnik, Pokrajinski arhiv

Maribor, Republika Slovenija

73

Problemi varovanja registraturnega in arhivskega gradiva v Sloveniji 1990 2000

spreminjala
obcinnma
in
' epubliskih infunkcija
podobnih

se j
drzave allspreminjalo
republike inindrugih

^ preteklih letih o
. ^PreteS

^'^^anizacij, zavodov
ipd.
^9anizacij,
zavodovTpd

sprefTien^bam smoarhiul^
smo
em spremembam
prica ^sem
vsem tem spremembam. Vsem

vih nrnhi^^''^^'' evidentirati tp?'

blemov resevati,

poskusali slediti, jih

poskusali se pred pojavom n

^stvarjaica all ^

ko so tn
J^^aa .^etnlka/usodg^^^^^

nosti in

P/edvsem^

Wlva in ta[^Q

lahko
--g
odIozHigradivom
varhivsko
skladis^e

na vora^-^^^ spremembe pomenile

skrbi, kako vzn^rf?^

"'amega qrg..f)3nskimi lastniid

terih

ohranjanja takega g

^'''okovni odnos z ustva i

a^hivskega in doka

vefefVhn P'^smbend'f' Pdietja vmesani lasti,^

"'"inskihVS P^istoKeqg

Vzadnjih letih je na tem podrocju moc opaziti novost, kajti pridobivajo se ISO standardi za podjetja in ustanove. Ti standardi pa le v
no posiovanje in hrambo arhivskega in registraturnega gradiva. Ugoto-

arhivsL^h

hivskega in dokumentarnega gradiva sprejeii in kako skrbijo za svoje

gradivo v privatni iasti.

skromnih obiikah in dolociilh predpisujejo tudi neko vrsto skrbi za pravii-

spremembe v veliki men

^dobi ir^ ^.""hivskega in registraturnega 9^

gajalo, poseho'

Ce danes pogledam na cas pretekllh let, lahko pravzaprav le same

deino zadovoljivo odgovcrimo na vprasanje, kako so nas novl lastniki ar

drzava. Nas varhivih J

viti moram da so doiociia v ISO standardih dokaj siroko zastavljena in le

v redkih primerih je pri ustvarjalcih zaradi teh zaslediti povecano skrb in

zeljo za praviino posiovanje in hranjenje arhivskega in registraturnega
gradiva ^anje se izboljsujel Pricakujemo lahko tudi, da bomo ob stainih
stikih z ocen evaici dejanske kvaiitete predpisane v ISO standardih, ter

na osnovi njihovih ugotovitev dosegli, da bodo ustvarjaici s svojirn arhivskim in registraturnim gradivom poslovali dobro ker pm bodo ti lahko v
nasprotnem primeru znizali opredeljeno kakovost po ISO standardih,
Druoabno stanie je prI tako Imenovanlh javnih zavodih In pa javnih

instltucijah, pri katerlh je bllo vcasu vellkih sprememb mozno smteeino

uposteJatI nekalere zakone Iz stare zakonodaje. Na arhivskem podrocju
smo Vveclnl primerov vRepubllkl Sloveniji uveljavljal, Zakon o naravni in
kuiturni dediscini iz leta 1981.

Ce anaiiziramo pregled pretekia deseta leta, nam te ne kazejo na

ugotoStev
dfso omenjene velike spremembe pripeljale vneugodno si-

tuacijo tudi mnogo arhivskega in registraturnega gradiva. Ne razpola-

. gradiva in

skrb jn

morals
te nove oo"asc
na splosno prev^eti

25 "^Posohii!!ki'P^Ppis, Sbodo 29otovili: registraturneg

'^'PP^iernaa'a^^loveka

r^^^'adisca.

gam
sicer nos tocniti
vendar
sem preprican,
vso arhivsko
regTstratu
gradivo podatki,
na prelomu
iz prejsnjega
sistemadavnovi
sistem, inni

bilo Vzldovoyivi meri ^avarovano oz. nl nasio svoje^

logicnega mesta
^

Varhivskih skladiscih profesionalnih arh

Vzelii da bi cimprej in elm bolje reslli vprasanja vzvezi z arhivskim

in reqSrnlm
prI ustvarjalcih
vnovipriprave
drzavi,insoizdaje
se profesioregistraturnini Udivorti
yia
-.^ipirtu
clmoresnie
novega
nalni arhiv hitro posvetili projektu
i ^ ^
|
a
Zakona
oarhivskem
gradivu
/h'
V
'
M
ZAGA^
k,
.997 ,dldobNi,T.,.|oe,ihjn^P^^,P^^^^^^^^
izsei leta 1966,
^
j^i ^aGA vprvem clenu precizno doioca, da
lahko ocenimo z
L Jgaa qradiva, pogoje za uporabo arhivske-

ta
zakon
ureja
varstvo arhivskega
9^" ' ^ ^ J
ga
gradiva
ter
pristojnosti
in
naloge
+
^
y yictuivd^iei H j
arhivskeqa gradiva je prezentirana
v dru-

Spiosno
^ L^lno citacijo ... magnetno. opticno ali kako
navedeno, da je arhivsko gradivo kuiturni
drugace zapisano. Pose j registraturno gradivo. Doioceno je, da

VODSTVO

gem clenu s posebno

spomenik in PO^ebe] def

organ!'facijski

r'Sssl 5o*'eir

organi drzavne obiasti m 9 . . ^ qradivo. ki je javna iastnina. Pre-

Preclpisi

^Kizba

lokainih samoupravnih skupnosti ter

pravnih oseb ustvarjajo javno arhivs

primerni pi^

Problemi varovanja registratumega in arhlvskega gradivav Sloveniji 1990- 2000

PavelKlasinc

kot tako tudi

Arhlve ustanovi Vlada Republike Siovenije kot regionalne arhive. Ti

so javni zavodi za opravijanj arhivsk djavnosti tako, da j pokrito obmocj clotn drzav.

pripravo^tovrstnp^^'^^ Predpisano materiaino varovanje in napoti'

Krabx

predpisa.

Posebej arhivl
je dotoJ^kafS
gionalnl
nnrimk ?

-uq

?"Pfavljajo
javno af^nkai
r:
Republlke Slovenije
(ARS)
Afpivi

Pravliajo Vokvh? fka] delajo pa je opredelieno v11 6len^zadovoljnikerjenrSf

naslednje
dejavnosti.
Zdefmic'io
I preohlapno reseno
vprasanje
pristojnosti
enih m ^gip.

Arhiv lahko ustanovi tudi lokalna samoupravna skupnost zato, da

varuje svoje javno arhivsko gradivo.
Vc lokalnih samoupravnih skupnosti lahko ustanovi skupni arhiv.

Pogoji za ustanovitav arhiva so:

potrbni in primarni prostori tr oprama,

usposobljani strokovni dalavci,

zagotovljana sradstva za opravijanj arhivsk dajavnosti.

gradivom;

gradlva pri javnopravR']^ tro^"sposabl|anje delavcev,tegaki delajo

zakona,zdokumen
izvaianggrni-P

"'oPjavljanie^
oekof "Porabo
izdekl^'anTl"^
^1arhivskih vlrou iw 9
'' snjenje in

^bdetije evident

'

kontrolira, podeljuje nazive, ipd., t.). odnos in relac|a do regi^^^

arhh

vov niso dobro opredeljene in povzroca|o danes stains tezave, nam bo v

bodoc s slabs.

mdr^S ^1)^!
Qfadivavodnikov
in njihovo

Navodiia iz ZAGA so:

dostopnost do arhivskaga gradiva j mozna znotnim informacijskim sistemom,

^^fovanje arhlvskega gradlva.

ki je VJ.!ovanje vodnr"^^sebnega arhlvskega gra graj'.

9gradra!"banala^na^["9'
'^ pripomockov
'P'^^jevad'
. ...^ ^Produ& ?lvenljo
in Slovence,oa'dopold'

ab; '' "ranje

Minlstrstvo oz. minister ima doloceno celo vrsto strokovnih opravil,

kar se danes razume kot to dela Arhiv Republike Sloven,

- =ya gradlva;

arhivRU-ono nroHiv/a nravni^^

^tov>lovanie
Pia k* ^ivskea!
arhlvskega gradi^^'
^^Piidokl^'
*
PokdT'" ^'^P''3dokumentov;
bo, izdajanje pfP d'^" ho^''
ne in *Praviian"' '^blturnih

....

u-

j-

dolocanje je nabin, kako arhivl pridobivajo arhivsko gradivo,

J,..=h/flrialcev
obveznosti
ustvarj^ev jajavnega
a arhivskega gradiva vgg,odnosu

do kralevno

mLtsr L odiocbo

ter toVzS za'Sko^Sadivo (slaba oprsdelitev ugotovljena leta

fllmsko arhivsko gradivo (beri Filmski arhiv pri ARS) je posebno

arhivsko ggradivo verskih

skupnosti
zasebno
oradiva
-rok 30je let
(oz. 40gradivo,
let) od nastanka,

s. tahtoTrSsti 10 wV"

Vzvezi z arhivskinn 9

! '^^iarij;n'^nihz ?u."'09 na podrocju arhlvistiK

X?

^2a5,"^'t6rri..

Wdeno ..hivsKdJ>'>l;

^"^6nce laypripomockov

.g|<t

'9r5v^C^vrat6.
simboiov (podzakonsK'
.
SSS-^^-0
arhlvskega
g<X
isk, ekt.'
J^vo pripomockov
za upo^^

USt.|al=. od 500 do 2000 DEM k.dni (,

""" op,.d|oni podn.Ki

tu od sprejetja zakona (nastali so lta

lid I. Oil. Pp...i onom

77

Problem! varovanja registraturnega in arhivskega gradiva v Sloveniji 1990 - 2000

^er Pavel Klasinr

fTiu novega zaK0NM7a^

po cimprejsnjem
sprejearhivov.
(^2A) ni biloprizadevanja
najbolje reseno
vprasanje privatniH
^

^iveli in se zivimo zdeistvoj^.

STd d a n e s privatnih podjetjih. Privf^?

predzmf ?" VpolS
^'2nih organizacijah, nevlad

Zak
^azglasan^a'^^'^ Potrebno bi bilo vzakon z
Pa^pretiznei'^''^.arhivih (ZAGA) je take v

Slovsnije, oLrtI'' PPstojnosti^m^^Pstavil je arhivsko

vsjsem casu
' mnoao
arhivov in Arhiva Repu _
2akonomojaun^.'
*'liamo neusklai^^ vprasanj,
se PO)a^'
il,-gm z
l^nihzavodihip^kla)enost
zdrugimiki zakoni
predvsem
Zag/^

'

^r^'
, . ^r^ojihletaTg^^^^
^J'^ltai999 UH
^i in Dhin

0unorpu.
0unorpu..

oseb k'

za izdelavo
za
izdelavo podzakonsKif^
podzaKo^Paketu.
^paketu. Med njimi sO-

^'dencah arhivskega gra''^

C.la,=e. |no P'>'

Vs^/f)'P Za km ^'dika'^v ki dokjx ^'^ javnega arhivskega Q^^uirah'

' 'strani) '^9a se'*,P^sljiva je ikriterije

'

Pov2e,g|^

da inla ^1^ oz- seznam registrarJ^di'

P'^aviloma znacaj arhivskega 9

srriQ 2

zakonodaji z registraturnim in arhivsklm gradivom se vedno posluje kar

po domace, da se se vedno registraturno in arhivsko gradivo izgublja.
da se nepraviino skartira, odbira in unicuje. Posebej smo lahko zgrozeni.

ko ugotovimo, da ob uvajanju posameznih stecajev ali ukinitvah podjetij,

pri raznih selitvah ali reorganizacijah in podobnih situacijah navadno izginja kar velika kolicina registraturnega in arhivskega gradiva. To gradivo
kar stihijsko unicujejo in le v redkih prlmerih o tern obvescajo pristojne
arhive. To ti izvedo potem, ko je ze prepozno.
Zacudeni smo tudi takrat, ko izvemo, da je doloceno gradivo izgini-

lo ali da so celo posamezno isto gradivo pojavlja v razlicnih vsebinsklh

variantah.

Na koncu naj navedemo, da se odnos do arhivskega in registratur-

nega gradiva na osnovi nove zakonodaje le spreminja na bolje. Prihodnost bo pokazala ali so posamezni cleni v zakonu in podzakonskih
predpisih pravilno in v zadostni meri strokovno pripravljeni, da bodo v
njih uporabniki nasli odgovor na postavljena vprasanja, ki se pojavijajo

V vsakodnevni arhivski teohji in praksi.

Vsekakor se moramo zavedati, da se urejena arhivska sluzba v

vsaki drzavi zacenja pri ustvarjalcih kjer dejansko registraturno in arhiv

sko gradivo kot spomin naroda tudi nastaja ali ce hocete rojeva. Kdor ne
bo poskrbel za svojo pisno dediscino, bo pozabljen.
Conclusion

In the conclusion of a review of the Slovenian archival legislation,

we can ascert that we are generally pleased with it^There are organised
legal conditions for proper working with archive and registry office mate
rial as well as law regulations by which the way and acts guaranteeing
qualitative formulation of all basic pnncples of contemporary archival

theory and practice are being thoroughly stipulated.

Being every day in the field, unfortunately we have to say that the

lailun, reglSSr'
regibi y oumu
irreaularly
chosen and
deslalion
ffices and archive material
arerejected,
being handled
as they
we are especially
es^P
horrified
j when
proceedings
st'royeo.
oJJd SaTe
we realiseorthatclosing
during down
the Intro-of

duction of

enterprises, various

,vs2,

S"o\is pffip- '"

. or reorganisation and similar situations, big

material are missing. Such material is

quantities of register a
cases competent archives
being elemental destroyed and oniy m lai
3rG bGino informad whan it is too la a.
. . ,.
^
whpn we find out that a certain material is
We are also surprise
yanous substantial variants,

missing or the whole material appears in van

^^^IKIasinc
Izet SABOTIC *

'7yet Changing

toward archive and register^

^"fhowwhethe?indSdf:''^ on the new legislation. The fuW

Professtonaf'^e law and law acts are prope'J
archival <50

'"'y. we hauo t u^PP'' ' ^ everyday archival

^chv?'= in every s,el

lhat tPe organisation of ^

people" Thif starts n

holders of authentic
rgotten.
not take care about his written inheritan

^"'b^orgotten"

S'Vll'

"^P

27i\r\i,.i..
2akljucai(

moip^^^'lLJcujuci

f'
*nsku'S'
Postuni?'^'^'^ Pa i
s

MPnncipa

sniim^9
arhlvskog zako'^^o^ure^^Qlavnom zadovoljni.

P''3vilno

s arhivskom i/^ficin '

garanl '' Podnobnije odredjuj

gyiti

cieiok^'zs6i se '''Pene arh

kvalitetnu postavljeno
infc ^i'cii l^Pnevno J ? 'Pie iprakse'^
,, ja i
'PostuoA'
^9 zakn'k^Jclav,^h
' '^ obi^'
Ptugacil^'
^'^ moramo,
' gcgrP"
-iavljenim
n ^'dana
u dan senazalost,
naime su
^ d'

STRUCNI PROFILI RADNIKA NA POSLOVIMA

KANCELARIJSKOGA I ARHIVSKOGA POSLOVANJA
Opce napomene

Uspiesnost arhivske djelatnosti, pored ostalih faktora, u velikcj

mjeh zavlsl od strucno ospcsobljenlh arhlvsklh kadrova kojl cine jedan

od osnovnih garanata za uspjesnu zastitu registraturne gradje, kako one

pohranjene u arhivima tako i one registraturne gradje koja se naiazi u
posiedu imaiaca. Medjutim, u dosadasnjoj praksi skoiovanja arhivskih
kadrova u Bosni 1Hercegovini nlje se poklanjaia potrebna paznja ovome
pitanju kako na srednjoskoiskome nivou tako 1na visokoskoiskome.
Jer os'im sto ie u kracem vremenskome periodu u Sarajevo egzistiraio

usmjerenje za arhivske tehnicare i manipulante, redovno skoiovanje 1

obrazovanie za profil arhivske stroke uBiH nije postojaio. Ovo je ostaviio traga na stanje kadrova oarhivskoj djelatnosti ocjeiini, a narocito ka-

da je upitanjo Lgment registratora.^ Strocno skoiovanje iobrazovanje

arhivskoga kadra danas se smatra jednim od osnovnih zadataka koji

stojee prea
pred arhivskom
arnivsKuni siozbom Bosne iHercegovine.
Osim strucnih kadrova bitan faktor uobavijanjo arhivske djelatnosti
so i valiani zakonski propisi iz ove obiasti. UBosni i Hercegovini so
.

kpl^^nih
kod'i lldienia
uuPhlra juniE'
^''^tna
iarhivska
k^fl
koiigi; J|eiidbi
po^'\a,
Posebno
se zgrazavajzecj;

top ^^S^^aturnlSanlzao^il'^^^ stecaja il ukidanja pgjd A

'? Ppfil'^hivsk'e ifi'.nih situacija, obicno ne^).^
ilid, Wd! ' P'ie ba toSlh'''- Tu gradju stihijsk. un^^g k)'

^iwlfuj|^^

da je odredjena 9!.^^^- j.

lisu'9
od'l
sadrzajnim vanjah^^gj
Pstai]je' '^iep 8!'^'' clano^^ ipa^'^ arhivskoj iregistrar p^

!!'
Pi, u6no
UZaJP^k mijenja na bolje. Buducnd uno i^
?^*'l Po^^ mora'^iSe hP^'ini, da d,'.P?P2akonskinn aktinn f^goy^ ^K:

?^
"tJspn'JPsria
Pi kort'Pstvrajg
biti Pl^ljuiu
njihovi korisnici
nas|'
st/oj(^
^issni da,, -^kodnevnoj
arhivskoj

dji'
I^^K^i
j ^dj^'

P'anu b>", 9Pje jel^;;Pienost arhivske sld^P^ g^

Phitc'P'^aboraJj^^^elite.radjase.Kone
i6ili akn'^" registraturna iafh' ^eP^

..

p.i.o. . ..

pliort !i I orFiI*

uqiavnom na Lazi prijeratni arhivski propisi (Zakon oarhivskoj djelatno

sti BiH Pravniik ooiiovima irokovima cuvanja arhivske gradje, kao i

olb^ni^ar^vLe
qrSpromjene
iz registratorskog
materijaia^
idr.),
kojideset
ne
?ate
r^noqe
tScijsTe
iprocese
koji
so
utoko
vise
od
K'ci mnoge udn^iuij
k
v . ntezava i vahano odvijanje procesa
godina unasoj zef^'J';
anceiarijskoga ' thiv

nosiovanja u registraturama. Medjutim, i

9
arhivskih propisa, njima so, ipak, ot-

pored brojnih nedostatka aWoamm

vrdjene odredjene obos

kojima je date ozadatak

ne gradje uregistraturam^

za , arhiva i imaiaca

samih imaiaca, a ne ond

)a gradje uarhiv.

zastitom registrator-

^krajnjem svodi da je interes iobave-

zastitom registraturne gradje pocinje kod

kasno pa cak i nakon preuziman-

reaistraturne gradje uposjedu imaiaca u

^fgfgfmih ir^alca spra'm sopstvene gradje, a

velikoj mjeri zavisi od odno

strucne osposobljenosti arhivara.

samim tim i od broja kadro ^

^ qradjom uregistraturama jedan
Kako je sistem rukovanja registraturnom grauj
izet Sabotii, arhivista, Historljski arhiv Tuzia

Izet iabolic

Stfucni profili radnika na poslovima kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja

'obavijanje
jegistraturnegradie
uspjesneza
istih zaht ewannT., '"^i''^upnoga
slo^enoscu sistema
ovih poslova,
uspjesno
afhivara. Medjutim
osposobljenost i strucno znanj

) ustanovljeno u neposradnij
se na?' ^ma malo oaznio m
neriiet^ koja ne moau 7h

S n
ie Sos an

problemu arhivskih kadr

arhivara nalazila su se 1)

bljavania
na zarin
stem strunn
'^eposrpH^
sposob|jenosr Psobljavania

Historijski arhiv Tuzia lj

rijesio pitanje osp
registraturnom

Staf "PieCd,
P^n sisfe^fine
oaposoh '

P^dlertii se u^l!it-n9'ti'aturne
fon
t"' raznih
r i ostao
usIofnL'
"akoiog
i Prazloga
hi :
regist

Predstavija sticanje strucr

i^arhivi.'
i odraza na cjejelo'^P.
agresijom
"acin danaje nasu
veliki zem)
broj regi-

^hivara, sto je dodatno utical

^"ikadrova
Op

^acirov^,'^diutim
^''^obavn^ ^^rarie a
utvrn:. '

nema registratura bez zaduzenoga lica za rukovanje registraturnom

gradjom Kada je rijec o arhivskom kadru u oblasti drustvenih djelalnosti,
stanje je sljedece; od ukupno 440 registratura iz ove oblasti, posebno

ke ovi se poslovi obavljaju u 203 registrature ili 46,13%, dok cak 216 re

gistratura ili 49,09% nema zaduzeno lice.

U oblasti privrede od ukupno 464 registrature njih 129 ili 27,80%

ima posebno zaduzeno lice, u 160 registratura ill 34,48% ovi se poslovi

obavljaju uz druge radne zadatke, a u 169 registratura ill 36,42% nema

zaduzenoq lica za rukovanje registraturnom gradjom. Uprivatnom sektoru od 120 reqistratura samo u 6 registratura postoji posebno zaduzeno
lice ili 5% u 31 registraturi ili 25,48% ovi se poslovi obavljaju uz druge
radne zadatke, a u 83 registrature ili 69,16% ne postoji zaduzeno lice za
rukovanje registraturnom gradjom.

Naznaceni podaci jasno govore da se ovom problemu uregistratu

rama ne poklanja dovoljna paznja. Nesto bolje stanje je uoblasti uprave

ipravosudja, dok je nezadovoljavajuce s anje uoblasti drustvenih djelatnosti iprivrede, a posebno privatnoga sektora.

agresije,

P^ovedena

sebno zaduzeno lice, dok u 21 reglstraturi ili 45,65% ove poslove oba-

vljaju lica UZ druge radne zadatke. Uregistraturama iz oblasti pravosudja

zaduzeno lice ima svega 31 registratura ili 7,04%, uz druge radne zadat

drugim radnim zadacima, ^

^ sa samo zavrsenjm

UpTvo T7

oblasti pravosudja od ukupno 46 registratura u 24 ili 52,17% postoji po-

s ti'm ; ^
Posln\'
govom

.jao
jkren'
itO<^

i zbrinjavanjiJ
zaduzenih z
9os\u morale se pod
^^^zultati
istrazivanja
neujednacenom

.^'^^f^aturama no n+..Ho imarno i

$0

^i6it^

in oak riiec 0 strucnoj spremi arhivara u registraturama, na

osnovuKad3?aspolSlh
podataka (vidi prilog br. 2), stanje je sljedece. u

nhioo! uprave od f07 Pf

noctebno ;zaduzenih
rukovanje
Otesti
ga VSS, lica
3licaza(5,88%)
su registratursa VS, 13
49'n sa'ssf'4
KV radnici
(3,92%)
sa od
zavrsenom
[(250,49/0)
sa SSS, 4 (7
('> 48%)
J suradne
zadatkei2lica
u oblasti
uprave
ukupno

|pT,?|STi7%iTIe S. 6(11,76%) V5 i10 (19,60%)

u,,,. ^061381) Pr370sud)a 0d u7upn^24 posebno
VSS, 6(13,04%) su sa VS, 26^^ je sljedece: od 31 posebno
oblasti drustvenih c^ela^n ^

zaduzeno lice 1 je sa vSb

(4,54%) sa

m450/0) su sa osnovnom skolom. Uz

SSS, 5 (1,13%) su KV i-adnicM 2 (0 4b^^^^

drugs radne zadatke 21 Hce (4,^/) ^

(28,63%) sa SSS 130 (6,81 o) s

spreme arhivara je sljedece: od
Uoblast privrede stenje s^rucn
^^p
^
129 posebno zaduzenih l)ea.
J ^ radnici 17(1,5%) su sa osnov-

S3 (20,04%) sa SSS, 23 (4,95/o) ,|^

ukupno 160 lica njih 14
horn skolom, Uz druge radne z|am 25 no%) sa SSS, 8 (1,72%) su
3,01%) je sa VSS, 16 (3,43/o)
.genom osnovnom skolom,

KV radnici 16(1,29%) su radnici sa zavrsen

83

Strucni profili radnika na poslovima kancelafijskoga i arhivskoga poslovanja

l^abotic

nim i dvodnevnim skupovima arhivara i arhivista na kojima su tratirana

6po

brojna
wji id aktualna
ar\iuc*iiicv f-'jiwi
pitanja
ij*-4 arhivske teorlje
1prakse.
,
Sa ovom praksom ja nastavljano i u vrijems agrasija na Bosnu i

strucne spreme arhivara j?

4lica (3,33%) iesaSSS'2i-^

(Sgo/i
zadatke
od ukupno
(58?rc
, (3.33%) 4
4SM c ^VS ''sdne
zadatke
ukupno je31
31 I"'
nu ggj?
- .7
^^KVradnici
(3,33%),
16 licaod(13,33%)
Anali

obavljajuiip

arhivskih kadrova u

' ^9'straturn
zarukovanje reniot"^'

registraturi zaduzeno P
da u svakoj trecoj te
^ao^o 2/5 registratura

ie S' Pfenju' ;;9'^'^aturnomspreme

gradjom.angaziranih ,,^.3, inf
o^^"ni spfem SSS
doL?'
Kr:^
drufiD
uglavnom
Q[<aZ^^,
. ^Ijnu
9 Tadnp y^rir^tly-/-.
I lr~irQ\/0 om
ovi P.7.

- iatnoltiV^^aran 0,
spram sopstvene gra^a. "

Hih

uzL

^Postavljanje ipodcjenjivani

^>>at

obrazovanja donosio je Strucni kolegij Arhiva za svaku godinu Hi za duzi

vremenski period. Program! su se odnosili na sve registratura i pak, za

odredjene djelatnosti (uprava, skolstvo, pravosudje, privreda isi.).

Uratu faoresiii) Seminar! iSavjetovanja odnosili su se na proble-

matiku za^i

vJnia
" izastita arhivske1935.
godine.
ObaLifsavjetovanja
su blla
na lemuuTuT
"Znacaj
Sf{
" Pgd'
febirzadovor-

okolnostima" Na njima su obradjene tri tem .

1
j
vajuci
sjram okolnosti iusiova ukojima su odrzana, aista
su nagovije-

usavrsavanja i obrazovanj

djelokruga arhivsKoy-,i u-

_
"" problema koji su "sa ua ii
procesa kancelad^^lJ'za^jo

va^'^oqa v^^'ania

utikr. %ri
PorBat
iJtici

'^StuirSi^u";

P'^a kni? ^'''^'^^ke gradje koju stvai

obavii=^?^3ia ovih poslova,

bavliamposlova,

<"'CtS> "'""=vskoga isanagl'

^QpUrisi^

f^'ova usistemu kanc

?'eDa'''.^s, novau,.

k^''

gaP

nija pitanja iz

savjetovanja odrzano pod pokrovi-

Posebno vrijednim s p
qodine na jezeru Modrac. Savteljstvom Evropskoga savj , * peglstraturne gradje u nastajanju".
jetovanje je odrzano na

. u- ju tema, ciji su predavaci bill eminen-

tni arhivski radnici iz Arhiva bi .

Ovo savjetovanja je bilo izuz

^0
il

uglavnom obradjivala najaktual-

seminari 1savjetovanja na kojima su se uy

Na istom je realizirano sest z

za obavljanje
obal|.ni db - nBg: '^anie ''' znaca : T^nosti za

gradje u ratnim okplnostirrra. Radi se

naicesce oUcinskir^ iregionalnim skupovima cdrzanim uvri]eme primi fa nfskrovS miestima Posebno uspjesnim su se pokazala savjeto-

stlla svoje pozitivne efekte.6

K.
permanentnog
^Nakon
agresije nn^Qtaviien
J la^ proces godine
odrzavanidopunskog
su strucni

Uroj registratura, Koi

Clovod H

Hercegovinu (1992-1995). Pokrenut je citav niz konkretnih mjera, u

ostvarivanju stalnih i naposrednih kontakata sa arhivarima, kao i dopunsko obrazovanje arhivara, pri cemu su istima davana uputstva 1smjernice za praviino sredjivanje i zastitu registraturne gradja. Program je
dopunskoQ obrazovanja obuhvatao primjenu odredjanih oblikaj rnatoda
sistematskoga obnavljanja stecanoga znanja, kao Isistam prosirivanja 1
produbljivanja znanja iz arhivske teorlje 1prakse. Programe dopunskoga

J t^jya pBiH iHistorijskog arhiva Tuzla.

posjeceno; na istom je prisug^Q^a 14 opcina Tuzlanskoga kan-

stvovalo vise od 200 ucesnika s p

^Qha.

II rwinm nn<5lii ip oriipn+a-

.a sistematicnost jugadrzaj
ovom poslu
je orijentaOd posebnoga znacaja
tradicionalnoga
cija
Cija da se savjetovanju ove vrste
vrsie . .
.,993 godine kada je savje.,998
rs/ij. .1
.BT/-> tP nrV OUl u<-/n ij
edukativnoga skupa. To je prvi p
gjlo je to, po misljenju sudio-

tovanje dobilo svoje ime "ArhiysKd p

savjetovanje. Odrzano je
nika j aktera toga strucnog skupa>
12.
,2. savjetovanje "Arhivska
J Tuzli 25. i 26. maja 1998. 9"'' ',999 godine u Zivinicama. Oba ova
Praksa" odrzano je 26. 127. maja
raaja
"g.gjQ^ena i na
pg istim su
su realizirane
savjetovanja su blla izuzetno j' ^se Ono sto posebno treba istaci
znacajne teme iz arhivske
' ^etrucnim skupovima sve boija iz goje cinjenica da je posjecenost ovifti

hodno svojim

P''eko 500
Knn ucesnika.
seminare Radi
iz 1s 0 r
I/.

i> I

. ^

i;.-;

\ i'' * '))'

. .

.V

'

l2etSabotic

Strucni profili radnika na poslovima kancelariiskoga i arhivskoga poslovanja

ne pristupa oko 1/3 nnuih

dopunskoq
obra7nv,i i M'
jemodelu
Istrucni
casopis "Arhiv^ika^^^'

edukativnom ciklusu svake godiposeban

znacaj ovakvom
ovoga
savjetovanja
pokrenu

anje stampan po jedan bmi

da je za svako savjeto-

tre irana prakticna iteoreS

l
N
^^hivske djelatnosti, ciji su auton
skoaanh
' arhivara.
i clat znaf^n^w^oprinos
znanstvenika
Slovenije,dopu
Ausj
9 ^""^^ovanja
realizaciji izprograma

RelXr
Si
tivno ucestvm
to

zavrsena njihova obrada, te cuvaju i koriste prema jasno odredjenim

propisima. Poslovi koji se odvijaju u pisarnici iarhivl cine jedinstvenu cjelinu ioni se ne mogu (1 ne smiju) tretirati 1posmatrati odvojeno. Sirihroniziranim radom pisarnice 1arhive rijesit ce se jedan od osnovnih zadataka
sistema upravljanja registraturnom gradjom 1osigurat ce se pouzdan i

vaijan pristup potrebnim informacijama.

U oblasti drustvenlh djelatnosti poslovima rukovanja 1zastite regi-

straturne gradje ne daje se potreban znacaj. Sama cinjenica da u oko

^^hivara
poslovaogledaju
na zastitisei .g

9'''^is uonim

^adu naznal^.^^istraturama ciji su predstavnic J

arhivskoga ikan ? t^i se dovao ^'tovanja i seminara.

oosti zahtijevaiii djskoga posin\
^^vidan nivo cjelokupan ^ .gf

3an'''" PdsC3;tf ^rogistraturama.

Mnoge d|e^^,
^adrova, umnogima I P,g

Potrebno
staino vremene
ovanja arhivara
noviminfn

tehnologije itd. ^toS ^.g,

di^'t'ur
^'' t'^skestr k "^'
too doprin
shjedece.
u,o^

' drzajimarjesavanju
dopunskog
o^
adekvatnom
slozd^.

?virti re

arhive postici ce se zeljeni cilj, tj. rijesit ce se valjano problem rukovanja i

upravljanja registraturnom gradjom u oyim registraturama. Pisarnica je
mjesto gdje zapocinje i zavrsava interni proces kancelarijskoga poslo
vanja, a arhiva je mjesto gdje se dokumenti odiazu nakon sto je

uprav

^ddrednom periodu potrebn

^ok3dio'^''ednoruk!f^" pSidtf'^'^tizaciji radnih Piiga%ici

Potrebnoffozena za'^,^^idjeti licl

gradjom uregistrat^^orn.

'^^clrdvp
rnif
strucnom
za P^od opb^^nie SSS un^dje registraturnom 9
praksa h^'rnicar^
po+. P^^^^o-administrativne
vit'
^
radp

^dnic|

^
'za
Predvidjeti
specij.a'j ^^ggI' Id struci^l, ' svakojg, arhivaf^rad!?',. ^^'ui,
'hivima,
Nedopustiva
g tj^

n^da'st^vi kof^
ipravosudju,
stuL'^"idk7l"loska%,^dkac|
tru^^ striktn Pslove,
d '
jfdozeriiOve poslovete treba
poslo.^Jjd
^ovrsnn P'io kanJ'radn^'Sduca '^"^edju ostalog,
ve ipraP P''oc6sa a ^diskoni P'^arnico t ^^hdjeva pracenj Pgist^g
oaigurati
Dnt!"uPtiran^Podlovania dbro da poz'^^j-ost a^dfnicam dovni cr^ o)e n ' ^"^'aqar^f' Pov od primanja P ^pf

ban nivo ' lko? oP^duslo'v fa^ilnoTi I'

Uregistraturarb

'^Posfavatite
iprn '^arna n dPkcloni
3 stain;P^dpisnoT.v,h
n ra^je^^tnom
^ raspodjelom
P KakP pP
tr

Pisarnice^ ' eposrefcio

Da bi se postig 'i
86
Pio zaje^^PPtakata tJrnom gradjom, pO ni^ar ,
'^'Pi 'radn
d'Pi izPP^' P"
nisarb'
^PPoPd'i'povezanoscu

50% regist^-atura ove oblasti nema uopce zaduzeno lice za rukovanje re

gistraturnom gradjom govori dovoljno. Uve kome broju registratura ove

poslove obavLu lea uz druge radne zadatke, te uglavnom zbog drugih

obaveza nisu u moQucnosti cdgovoriti postavljenim obavezama izadacima

poslovanja. Veoma cesto kod ovih ka-

drova Tbog luzetno losih usiova rada, podcjen]ivackog tre mana, te

nedo^oSSga stimulansa za radjene poslove, pnsutna
nernotiviranost i nezainteresiranos^a
^azloga jedan bro]

promjenom ovoga rab 9 1

^a strucnim osposobljavanjem i
arhivaja ne pokazuje mk
^ odredjenom broju reglstratuusavrsavanjem, pa je ces p -Qy^^no, sto naravno ima negativan
ra ovi posIovi rade prek 1^^ registraturama. Da bi se stanje
odraz na cjelokupni sistem
..
boiji status, tj. bolje vrednoPopravilo, potrebno je
^ U
treba poci od slozenosti ovih

poslova z^koje^je potrebna najmanje SSS administrativnoga smjera, uz

''''"c're'teSti arhivskoga ikancelari|skoga poslovanja uobiasti privrede su:

veoma los 1pogresno izgradjen odnos

-dugi niz godina prisutan j

.
gradje 1pogresno shvatanje
samih imalaca 1stvaralaca sp''^'^ nastala u njihovom radu nema opci,
i Ljvjerenje da registraturna grad]

vec interni znacaj 1karakter;

K z. kwfllifikacione strukture arhivara, zato sto
- nepostojanje
se za obavljanje ovih poslova, pa

[^nogi nerado prihvacaju ine odl^^^)

j prisutna ifluktuacija ovih ka
'

gteta privrednim kapacitetima,

gbpo registraturno] gradji. Nastao

- agresijom je nanesena
smjestajnim prostorima i
^rivrednih subjekata nakon agresije,
je veoma tezak materijalni
.r
arhlvom, tako da se ta opca
sto negativno utice na k9fT^^^'^/^LinkuDno stanje registraturne gradje

neizvjesnost uveliko odrazava n J

imalaca;

Strucni profili radnika na posiovima kancelariiskoga i arhivskoga poslovanja

/2ef Sabolic

ce biti u skladu sa stvarnim potrebama, kako registratura, arhivske stru-

oblast privrede niie

uglavnom

,,3

razloga postoji
^ nzakonskim
status arhivske
gradje,
paupn
' g,30
vlasnistvo
il , PaK.
pa[,boiaznnct
Qg.
putem
ona
predje
ostane nezbrinuta ivan kontrole nadleznog arh.va.
Potrebno je dati jasne smjernice
9vorilo svim postavlienim 12 oblasti
privrede, kako bi se val)ano

koje S^"ia
posebnu paz'
nju. Usvim regi^^^n^,
kojsmoM
"' PostS^
PostoiaLT Pbnu
paznju.
reg' ^jorP,
*'ari ovoga^jf
|
.
"iPianie
sgo'^n
registraturnom
9^^
ovoaau,!!! "siPianie Sss'^n/ ^.^^ovanje
P g^pi-

praksa je pokazala
uspjesno rjesavati s\oz ^3
arhivskoga i Cancel gjgiisti dodatno
J^rse^^'

oo kolicinp'^"^''^- Kvalitpt ^^^^fsavanjem putem strucnih k

lri zavisit eg/9'straturne

i9noga arhivara, pored o

CnsTp'''?

Pidu]e imalac,
osposobljenosti,

j^gcol

u^gta
wodj'^^

il"elari
rP=elart7turno;:':''|i
?'Prno^ "^Pfocena,ll'5':"e.d)u
Procenat I
imalaca Iarhiya.
I arhiva- .9istratJra Posloua^-^'^iom
zaduzenih '

2. Zakonskim odredbama obavezno predvidjeti polaganje strucno

ga ispita za arhivare, uz mogucnost sticanja odredjenih zvanja,

3 Pored dosadasnje prakse dopunskoga obrazovanja arhivara pu-

tem seminars isavjetovanja, potrebno je predvidjeti istrucno obrazovan-

je arhivara putem visednevnih, odnosno miesecnih strucnih kurseva.

Programi ovakvih kurseva trebali bi biti pri agodjeni potrebama odredje
nih djelatnosti (privreda, uprava isi,), arealiziral, b, .h relevantn, domac, i
strani strucnjaci iz oblasti arhivske teorije iprakse,
4 Obrazovanje arhivara, osim naznacenoga, treb| temeljiti na relevantnoj arh vskoj 11 eraturi iz razvijenih zemaija svijeta. Pored toga po

cuMo je
^ nnnledu
Istrucne popraviti,
spreme. Planom
trebno
if Se strucnoga
kadra uskolske
registraturanna
kako ui

goi?h'pS;S.''oclBdi.r,ih

Dn't'^'PeiPotln'"koce,
^ "nadle^
"ovo P^ebne
pf rhiv. Naime,veoma
veomalose 19^ p

^ie reaL?neS,>esate otpor nekih imalaca

1. Unovim propisima iz ove oblasti predvidjeti obavezu redovnoga

skolovanja 1strucnoga obrazovanja, kako za radnike uarhivima take 1za

radnike koji neposredno rukuju registraturnom gradjom u registraturama;

profiia P'vanja. Porg^. ^^^scima vodjenja artiivskoga i

jtanjP
ma neonh
kadrova nn
pitanja, potrebno I ^jura'

Patke, koii 0)^' 'noq nrnfii

poslovanja 0'
njima
Popunskir>? "''cito kada o
avjetovanjai^ obrazovanjem f

ke i drustva u cjelini. Ona se, po nasem misljenju, ogledaju u slijedecem:

^g fO^
ru; |

> S,?fPp5nn''P0?edn^ ^vlm registraturarha fg^'zaf 3

'SS*

pril.s.,/a,
poci
od*r-fX.Tp-oi
i
Pored
-a
strucnih savjetovanja i seminara,

sayanja arhivara

Irnjesecne kurseve, nakon kojih treba

treba organizirati 1visednevne pa 1inj

vrsitl provjere stecenih znanjaRezime

o
. arhivski
ui.=,Hrovi.. u.gdataka
reglstraturama
su bitan
preduslov za
Strucni
arhivskoga
1kancelarijskoga

uspjesno izvrsavanje osnovn

. ^odjenje ovih poslova potrebni su
poslovanja. Za praviino o^avij ^
uspjesno mogu odgovoriti

^ovi n

PsebngPo Posvetk '

'PPtokay
^ica i
^

pfed'45ol^

P^eclu; 'Piom': "'agati;

poslovan a, ^ %orPP^

sngZ P9ovarajucu paznju kfoz

strucnih llca.

gradje,

Popunion ^'^''turne gradje, =

^gp; j

i'kv,l'''
osposobljenosti
pp^Vk
Po je. ^kon, 'ipP'
^Plegp
Posoi^;f'
'^'PiosposobVnosti
iiim
%ivat^fpi^
Pojej.^korn
s^no ?i!
r|g?sposQ..
^Iitetnijim
sistemom ^^pivat^

88

kreativni 1strucno osposooijer

postavljenim zadacima.
nasoj zemiji nema usmjerenja
Permanentno dopunsko strucn

^gdovnome obrazovnom sistemu u

gQ^ljavanje 1usavrsavanje arhivara
r^^^^gnja jseminara. Medjutim. da bi

arhivsku struku, potrebno je provoditi

kroz sadrzaje strucnih

ad e u potpunosti rijesilo na adekvatan
se stanje zastite registraturne g J
^oji stoje pred arhivskom
nacin, a time zadovoljili i
: kadrova vaijano rijesiti 1pitanje stastrukom, potrebno
je pored
P'^'J uticalo
^Icalo na promjenu odnosa ima-. .
t,.
Ipr bi TO OILI n,./Wl.
tusa
arhivske. djelatnosti, jer
pi J"
Istrucno osposobljen kadar u

laoa prema sopstvenoj gradji. Obrazovan

Paia,' se '^avanje ^^snja

iusavrsavanja
^rP dpd' /
iiad
problems
kojl
stoja,?/,
^Sn>0Pi6 pra''h Problema stoj Pt, pP ^r
'
Postigao
zeljenl efag.ril^
^'nija
i najefikasnij^
'

I'" .

I-'.

IzetSabotic

struke.

Strucni profili radnika na poslovima kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja

^ n a rjesavanje slozenih zadataka arhivske

Napomene

arhivara na podruejn Histoni-

^'^2beni list sr Rjun u

5-A.Ko2ar [.

str. 199.200 ' '

'^^^'bor. 2000. str. 199-204.

"'99-204

' Isto.

' '
"fnmary

'"'""""""""
str. 199.204

otlic, e . in,port.3
3'" in ren f succesfuily. Since ther ^n;
ca^' sn a^rch
system in
protection ncss anri^'^' 'hrouqK "^'^'onal professional ^''^llgsion

^.omS
fariHregfsf"^
the contents of +ntheenlv
pt f/>
^Sslrvn r.R
< I... ^atfSri^i
'^OVVGVPr in
/ifid
^n9e'; > Sesipo--whioh are in tr^nt of the archi^t
S'
naliv!!'t Of hou' activity
to also solve
propfVt
'conip| ainedstaf, ts toward hk^
significantly ^i
''kso5jogistry o> own material. Educ^ gi

PrSS ttially affect tn

'zelSabotic

Seada HADZIMEHMEDAGIC

KVALIFIKACIONA STRUKTURA ARHIVARA U

ORGANIMA UPRAVE 1PRAVOSUDJA
Arhiv Federaciie Bosne i Hercegovine (Sluzba za zastitu gradje van

Au- \ vrsiV. nadzor

f nad sctanipm
i zastite registraturne
gradje
Arhiva)
anjem sredienosti igtraturama
iz nadleznosti
ArUregistraturama Federacije BiH, Kao i u t

hiva Bosne iHercegovine, dok se ne rije 19

...
^i..4Ko nnred ostalih, su I registrature organs
Pod nadzorom
' jpg organ! uprave Federacije Bosne 1

vlasti I uprave Bosne i Hercegovine, y

^ p.j,
Hercegovine
pravosudni organiQ+ruktura
BiH iF arhivara
] u svim ovim oblastima
ki +
^

Kvalifikaciona i starosn

|j j f^iladji radnici sazavrsenim

le dobra. Na ^estima arhivara post (naicesoe gimnazija i birotehnicka

cetverogodisnjim srednjim sko^m
^gp^gignih arhivara na
skola), Ito je dobro.

'^e zadovcljava stvarne potrebe. Razlo-

broj ovih registratura ni pnblizno ne zau ,

ga za to ima vise,
vise.
registratura Bosne
RnQnn iHercegovine
i Hercegovine iiFederaciFederaci-

Prvi iosnovni problem

^ | rgdni prostori. Institucije BiH

je Bosne i Hercegovine su smj J

^
prepsjednistva BiH
smjestene su u tri objekta: na m i
. ^j'rgve Federacije BiH smjesteIuzgradi Direkcije zeijeznica Bim^ a ^ |y|ostaru, u zajednickoj zgradi

ni su u Sarajevu, u desetak objekat ,

institucija Federacije,

radnoga ismjestajnoga prostora za ar-

Drugi raziog je nedostatak '

hivu uz koju se vezuje i problem p h
Ovaj problem izrazeniji je kod

radnoga mjesta arhivara,

^
ggim Parlamentararhivu iarhivara, u drugim or-

ne Skupstine FBiH, koja ima P''7 ' rijama pisarnice ill po sluzbama i

ganima uprave arhiva

^^'howiiaiu povremeno radnici iz pisarnice.

sektorima, aposlove arhivara o J ^g^oegovine uzgradi na Marijin

Preseljenjem institucija B^ne
problemi. Odmah po pre-

Dvoru poceli su se rjesavati ni'hov^.^j^g'^a zajednicke poslove instiseljenju u novu zgradu osnovaria je ^
organizaciji Sluzbe

tucija Bosne i Hercegovine.

formirana
^'inirana je
je zajednicka
zaeann;r\o

Pad ova sluzbe zapoceo je u

' Ig Odiukom Pariamenta Skupstine

nnHine OaiUKum

1999,
'999, godlL,
godini, a uujanuaru
januaru 200a 9god igj^gptarne
ne
Skupstine BiH ^oji
koji oba^iH uredjen je rad Sekretarija

ar-,cna i Hprrpnnvinp

i^^aHadzimshmedagie-arNvskiinspeKto. Arniv Federacije Bosne 1Hercegovine

'L'ft .

. '
i

t.

I. V"''V

geatfaHadamg/imorf,^^:.-

Kvalifikaciona strvktura arhivara u organima uprave L.

miane sTdiifg
^rhivar. Pored ove dvib

poslove. Uokviru Sekretarijata for' zajednicke siuzbe ukojima je postavj

su mjesta arhivara i

r ^ rninistarstvima BiH (u upravi)

Ijj^jersu ranije radili unk^

^Prave FBiH sistem kanrlf"-'^'

koji ima iskustva na ovim

g
uprave."* registraturama orga

celar-t!^
Poslovanja normativno je ^^9^.
medlif P'onjirnT
vanja uor
' Upustvom o provodjenju 'a
c'^^^P^aveisI^
sta arhJ2^^ ^"^utrasnjoj
za smjestaj arhiv , _
BiH jedan'^^w'^^'^ se popunjaw^^'^^^'^' ^''S^^a uprave planirana su ^

koliQna reJistJaf '^alog

iPotreL

Pt^ebi. Kod o^gana

gradie kn'

uodnosu na bro org

Mediutlm, arhivarl zaposleni u institucijama Bosne i Hercegoyine

za sada ne polazu strucne Ispite, dok se ne urede propisi iz ove oblasti

na nivou Drzave i na nivou ovih Instituclja.
>

Mea iMvuu u r z a v e i iia invuu

_i_

_..

Jr-io+l+i i/^iia

rdlotiv/nr*

mlaHo

Na kraju treba konstatirati da su ove InstitLicije relativno mlade,

osnovane su posiije Dejtonskoga sporazuma, e pored ostalih prob ema
koie ir^aiu reobfrature na nivou BiH iFederaoije BiH, ne moramo biti ne-

zadoloy'ni uTadSnt posbvima, jer se ocekuju iznatno bol rezultat, u

skoroj buducnosti.

* * * * *

B,o|ne poBskoc, p,.l. i

na nivou Federacije BiH i drzave

kancelarijsko posiovanje, P mediutim njihova kvalifikaciona struktura iuredjen sistem polaganja strucnih ispifa.
voijan broj arhivara, Zadovoljava, meaiumi, nji

- p"
'pS.?
S^
prijemal
'
'

^inio
ratj
L
"'
'

formirala
zajednicka
P g
Jl" PisarnicM 'Pr6me postp f^^om mjestu. Sluzba obavija
^' arhivaiti

Ss f

itijeia c

^S

SfTier?!^' ^9vliai,' '~^'^^9ovini

^'n.auuot. '^'^^'carj uu
^^'KauUsta^'^'^^'^Qn
i7i.i,y
sudii Riu
Kisku'^ 'PravoR,,.^.
^'^osucinBju ..^.

razlog su da se pn ^ jgarni'

za sve organe itijel^'^(^a

jedan arhivar. UorQ

arnivara,
zbog
XnibCiLJ
arhivara. zbog
Ijudska
prava
i
Uredu
'judska prava i Uredu

Napomene

..

1. Pcdacl SluiOe za zaStitu gradje unastaianja Arhiva Federacie Bcsne, Hercego, -SI novlnama FBiH", br. 20/98, aUpustvo u"SI. novi-

2. 3, Uredba jeobjavljena u si. nuvn

nama FBIH", br. 30/98.
, ^^pQiu" hr. 13/98.

4. 5. Zakon je objavljen u"SI.

pgj'piii or 24/98.

6. 7. uredba ie obj^vljena u-SI. novio^^^ ^

8. 9. Program jeobjavljen u bi. nov

s^doi' 'PtrS r ^9nirT,a H ' ^' ^kar je iarhivar.

^to
'^olifiinr''^'
^ ostab^'
/"'aviinicimfQ^'
' situacija
je
^^^sipoH
iiedieno novon^^lPosiovi
9jenj ri, ^'^'Jtrasnjem
P 9vaar^i,Jne
pisamice uredjenju
1arhive, aP ./jsn"
po>^i upra,Jf
g^adje tako da unekim sud"
ObavB '^ ''bnig

isni/?''

P''P'^^nriie

2S'
"'io hX'
I"A",'*
^aril;;"<lg
ispfe
Uredb^^-^apropisana
uprave |euFBiH- JJgang
ispita posebhO

'I. ' k I , t ' . .,

, )-..V
ykV' . '
:'
.;,

> r<'., ,

t ;. q
.' ; 't;'-

:. hi'-'!- ; I

Kvalifikacija struktura arhivara u drustvenim djelatn.

Niiaz BRBUTOVIC'

Posto ovih profila nema u sistemu redovnoga srednjoskclskog obrazovanja, poduzimaju se razni oblici dopunskoga obrazoyanja arhivara.

Ovom pitanju Arhiv Tuzia konstantno poklanja veliku paznju. Jedna od

njih su i nasi seminar] i savjetovanja za registrature.

Arhiv Tuzia je u kontinuitetu pokretao aktivnosti kako bi dodatno

osposobio radnike na arhivskim pcslovima u registraturama. Prije syega,
snimijeno je stanje kadrova koji se bave ovim poslovima u 1120 registra
ture na podrucju Tuzianskoga kantona, od kojih )e 440 registratura iz
drustvenih dielatnosti. Utvrdeno je dasu na mjestima arhivara u registra

^^'oRuf^ENlM^n
ARHIVARA U
VtNlM DJELATNOSTIMA
''elikoj

wom

strulnfnf

nIsu

'malaca prema

pored ostalih fakto^.

'Pbljenosti arhivara, koji rukuju sa

datna isporedna nego ikao privremena obaveza. To je cest sluca] 1ra-

prob,. Koli pr.

P'ignui6 rezufe?'" vs profes^N^.

arhivskih radnika veNl^
'; ""^aucnos a s^an '
^P^iP^da zasluga za do ^ .
OQdruS^'f
izmedu potreba ove
ra ?' '^i^eau
^"acaia d d kljucnih probiema )est^^ gg

turam'a

biti ori'

ko

' kroz Do<;f

u registraturam -^a-

^di hrir, ^duiuje ti 1,'^^ kvalifikacionu struktur

jgtra'
da
^ bavlja poslove arhivara urag;^,ra
toku rt
P^^ieduie
^nacala '9'straturnom gradorh.
zt^^atnom 5^den& P?!^ koji obavija Sve to
0

oione St 9 svega.
^'i- Sari

'^=ijorn

'^'ke spreme, kao ^"do^s-

arhivP ^''^'oriiski

^spjesno obavljati ove p

0^-

> "b>f' ""agio

if"h?" ^bPovoiit"'^' ^'anjebflno
prati st.nf fA;'
njihove dadP'^ jgtd:
^su(3a 7' "logjo u.;

<aciovniio

i
^?''^^stva ',. P''^veiH'?t'eci,

snp ^^hivara ^"^osu na h djeiS L

njinove

Postojece
Postoiece arhivske sta

jedn-^^ ^ielatn^^'''

ti

struktura arhivara ^,5^^

5A?" b,

segma'^^ no^'^ In-

Posiov^^^snia ^nih koii

ugla^^^
d9a 7^'^ariia da je ,'^bivska ^ P''dno rukuju sa ' ^jo ,.,

po.?Ph
Vn'potvrduje,
a
Pdsto
g,Jdna
bg^
poslova arhivskog

96

'^'sta. Hi..

^9noQa

Profila

sprema a^'^gpn''
arhivskoga

turama cesto rasporedivana nestrucna lica ito koja nisu mogla zadovoljiti na drugim radnim zadacima. Cak se za arhivara postavijaju lica sa
osnovnom skolom. ima slucajeva gdje se za brigu o arhivi zaduzuju lica
za dopunu radne norme. pa mu ova djelatnost dode kao ne samo do-

zlog dL se povferena obaveza arhivara shvaji neozb,l)no kao nesto sto

je paus'alna sS Ovo je najcesci oblik zaduzivanja l.ca za bngu oarh.v,
u drustvenim djelatnostima.

,. .

^ Rijedak je slucaj u

jg^jipg ustanove i organizacije kao sto

^.,^i /-.hiaQti da briciu 0 arhivi vode posebno za-

duzena lica. Izdvojiti se

P.j i/iinicko univerzitetski centar idr. Sto

u^fi^zysko invalidsko osigu J .

u 14 domova zdravija na

se tice ostalih javnih zdravstv

TK-a, kao i Kantonalnog

skolstvu: od 95 l^vnih ustanoya
35 srednjih skola, kao '
^

zdravstvo i Gradske apoteke

Tuz a, poslove arhivara o^avIja]

"ea uz druge radne zadatke.

yu, kao ni na Masinskom

druge radne zadatke. Npr. u

gl^ola kdiko ih ima na TK-a i
arhivara obavljaju uglavnom
nije zaduzeno lice za arhi-

.lotalienoi praksi brigu o arhivi u

" yn(je sekretari, ukoliko nije drugacije

skolama 1na fakultetima ug ay'^P'J , nekom radniku nedostaju sati za

odredeno, a to je obicno
oolitickinn partijama 1strankama
Punu normu. U udruzenjima 9'^^ -;'s^oqa poslovanja je najslabije rlRroblem vodenja kancelarijskoga ' ''
sa duzim periodom posto!S6n, 1to iz vise razloga, Uaruzenja y
^
poslovima 1to
isnja 1rada imaju zaduzeno lice
veclnom novonastalih udruzenuz druge
radneJedan odraziuy
stanje jeste
neman-I
1jskljuclvo
istranaka
nije slucaj,
udruzenja
gradana
ie evidencija, niti saznanja o

skanaka, take da Ih iz toga razloga pre

' oblcl. Postojl vellkl broj udruzenja is

Prije nego se usplje doci do njih^NeK

dog tehnldkog osobija, tako da mnem

^a. Ceste su pojave da predstavn oi uor

^hlv Iarhlvsku djelatnost. Najteze je, ipa
biama. Veclna od njih nema razumU

i'h se doslo cak i zazlru ob^^vid ^

Poslovanja. Nesto je boija situa J

tavnicl Arhlva ne mogu pronaci

prestanu sa radom,
gt^jebih nemaju zaposle-

pos oy,_
culi za

strankama 1pardjelatnost. One do ko-

kancelarijsko 1arhivsko

organizacijama.

Kvalifikadja struktura arhivara u drustvenim djelaln.

NijazBrbutovic

turama dovodi ido rfl7ii^ru

obavezama i poslovima u

usvim aspektima svona

po uzim oblastima rada registrat

^
1997. Podrobniinm
godine utvrdeno'
^Tt

planu stanja sa arhivarima.

prikupljenih 1991. idopunjen^jJJ

djelatnosti,akojesemo7p
-od 440 reQkt .

DoshI '

ili49 09o/

arhivskih kadrova u oblasti drustveni

vrseno ispitivanje, poaeP'^^^e

u203 registrat '

^^^^^^-ttratura

' ^/'^erTia2aduzerio i^^^^^^ '

le sljedeece;

taclnili'i 2ii 04?

-J H' ^

sa Vs, 126 ii^o

Daljnio'

^trnaesto ro

registrat

sa'v^^ 2o^ .Psebno zaduzeno lice je: 1sa VSS^

sa osno^n'"' 4.54 %su sa SSS, 5ilH .13 %

zadati.

skolom;

5SS \qVT
noHL+ '

'^ruqoj

. . aO

%je sa VSS, 26 Hi 5.

^ radnici.

se konstatirati da je

fice za rukovanje reg

-l<oj

Imajuci uvidu takvo stanje Arhiv Tuzia je, shodno svojim obaveza
ma i moqucnostima, poduzimao 1reaiizirao raznovrsne oblike dopunske
edukacije arhivara za predstavnike registratura sa podrucja Tuzlanskog
kantona, odnosno ranije sa podrucja tuzlanske regije. Dopunsko obra-

zovanje arhivara realizira se kroz savjetovanja i seminare na kojima se

tretiraju aktualna pitanja arhlvske teorije iprakse. Sa ovom praksom se
nastavija Pokrenut je citav niz konkretnih mjera uostvarivanju stalnih i
neposrednih kontakata sa arhivarima iregistraturama. prije svega preko

r . 'ss-s-

zlozenia i uouta.

P"*""
^

.i

,no;^oio 7a ovu
vrstutradicionalna.
poslova je orijentacija
da ova
nostanu
To omogucava

nasa savjetovanja sa arhivari

uvodenje vise rada, neke

' prakticnim pitanjima iz arhivske djeia
sada moze pratiti, dobre rezultate.

^l^oga bavljenja svim teoretskim

sto daje, koliko se to do

*****

gj-

^szateSffce gP'i^na SSS, zatim KV

pro.u

drual^^snja qi^[etara

strane zaduzenih lica, kao 1nedovoijno poznavanje propisa koji regulira-

ju ovu materiju itd.

S imrercntTarad'STk'oz?^

obrazovanja)
If^ostirma. na osnovu
naznacenih istraz

|^^gradorTi,da[^^^''^^^^2erSn^
rukof'^^^'^' dok

4 i^^na i uDornoga dopunskog obrazovanja

Jedan od rezultata stalnoga h
zadovoljavajuci obim i

erhivara koje sprovodi Arhiv Iezi

gredenosti registraturne grade u
kvalitet obavljenih poslova na
ucestvuju u radu ovoga
ovoga 1
I
onim registraturama,
recistraturama. ciji preestavnio
Aye to nije dovoijno
Hovolino da bi se sistem
arugih savjetovanja i seminars, no ^ ^ ^ggistraturama doveo na zavierhivskoga i kanceiarijskoga pos ovd i
prjgtup uedukaciji kadrodan nivo. Arhivska djeiatnost
^ ninogim registraturama
va. izmedu ostaiog i zbog
I'liske tehnologije. Kada se uz to
Poodmakia primjena savrerrene imorr i j
po5etnici uovom
2na da svake godine imamo veliki oroj ^
obiicima i

L[V,Postaje1asnoda^^
HOSIU, postaje jasno aa je '"^^^^'-iHuciranja.

sadrzajima njihovoga dopunskog

Literatura:

fa drugim poslovima

Poii?P^ivrede ?inadoJ^9aa,^
fakulteta, politickih
Posing i^oji "a^aiu
nem P^'rdnSnH
^atnon^'^^ora
i^itJ se a', ^aziiku
^hnicklh
sekretara
Psiovanje;
od npr.
regis^ raf;

.,0 nhrazovanje arhivara na podruCju HIstorij=

p.."- p'.

.f,. .Ts,"

5 ^ 3. Marija Diveid. Uzajamna pove

<Tuzia, 1999, str. 26-28.

.- -

ui.torilskog arhlvaTuzla.

4. Evidenclje vanjske sluzbe

99

2a obavljanje ovih po^

^ijsz Brbutovic

Summary
of archivists

Ismet SEMIC*

constant and persistent additional

satisfying scope and

by Tuzla Archive is a relahve^

stematisation of ren?QtD

TRENDOVI USAVREMENOJ ARHIVISTICI

Performed work on the protection

sentatives
particioatp
sod seminars.
Ho\weverant;aiftk-"^

those^bisregistries,
and otherwhose
conferen

and office w/ork in reaistrip! 1enough for the system of reg ^t V

a activity requires amonn +u^ ^''ought up to the enviable leveh ^

In f'''^<^uetothefactthat

that

P^^Sfessed in

work r g^eat nurnbe

sue new

special approach to

. q.

modern information te ^

^^en one also bears in ^3

^ etobeginners
and becomes
content-! nrI f ^
' necessary
constantlynW,
P
Of their addditional education.

Govoriti o savremenoj arhivistici neizostavno je povezano s infer-

matikom, odnosno s erom racunara-kompju era.

^ov/ramonnrnhumaniieqa
da niie klasicno,
znaci da
nosi u seGovoriti o necem sa
i vremenu
prikiadnoga

bi komponentu produktivnijega, hum 19

nacina formiranja ivodenja registratura ' .
nnwnnti n
^
..
:rYi ronicttraturama - arhivama znaci govoriti o
Govoriti o
omoqucavaju realiziranje savreme-

hardware. software i poeplware koji omoguucv j

noga koncepta.

^43^33 na raspolaganju za primjenu sa-

Hardware {oprema koji j

dokumenata nudi nekoliko

vremenoga koncepta odiaganja

tehnologija, take imamo:

-opremu za anaiogno arhiviranje,

-opremu za digitaino arhiviranje,

-opremu
za magnetno -opticko arhiviranje,
-opremu zakonverzijusmedijanamedi.
, , .yoie podrucje primjene gdje postize
Svaka od ovih oprema ima s i

najbolje rezultate i ne moze se tec '

tjpotrebe. Danas je u upotrebi 1opr ,
9a dokumenta kroz masinu pravi izi

30,3 i da je izbaoena iz

^ jednom prolazu papirnomikrofiim (analogni zapis) i

^
Dakle, dva ra-

formira zapis na Compact Dis ,V^,^enta.

zlicita medija koji nose istu sliku
^onunjuju ipredstavljaju jednu od
Ove se opreme medusobno naa p
,
savremenoga
htjera izrade sigurnosnih kopija uproi
da kopije drzi na

arhivskoga sistema, gdje isavremeni svj

razlicita savremena medija.
Na trzistu postoji i

nmoaucava transfer arhiva s jeds,artu primjene savrernenoga arhi-

nog na drugi medij, take da 1ako se u^

^'ranja odiucimo za jedan od m

n^.*idrugi..

*Ismet Sarnie, direktor sektora za org

Sarajevo.

konverzija,

Trendovi u savremenoj arhivistici

Semic

'sti se moze podijeiiti

-' SOftwarp
qoth.

kod svih navedenih oprema

arhivkanjfi

usijedeceskupine:
-^--"^sKupine:

"software
.

Software za n

..

bazom podataka ibazom dokumena|'

koleg se pronalazi -dolazi do zeljenih dokU'

'^^^'ceritrahom^Da^^^ Podataka
' komuniciranje
s udaljenim
i bazom dokumenata.

; ^^^'eceproces

rjesava, aplicira jer su metode za realizaciju gore pomenutoga vac ukoristenju, nista iz ova oblasti nije novo.
Bosanskohercegovackome covjeku
nmouTtam fiteocu
zasto to ne ide; zasto ne moze ikod nas? Odgovor prepustam citaocu
ovih redaka.

Dakle, trendovi usavremenoj

dokumentacija stavi na raspo-

straturske grade dovedu na ]

"oviieg .a,ar. ;-l'

' ""'I'tnom

Ovdie cu navesti jedan primjer

teganje usto kracem -1''"'!^ . ,odatak bio da se uroku dvije sekun-

Robne kuoe uSvajcarskoj, 9^1 1

. g ^ kupljenoj robi ulancu

de mora na raspolaganje

ivrijeme je iznosilo jednu

robnih kuca uSvajcarskoj. Zadatak j^ ostavljeni zadatak. Evo, ovdje se

sekundu, dakle brze nego sto j

izmedu ova tri nabrojana-

P ^j^vrsioca ujednome savreme-

vidi kolika je uloga covjeka kao kreatora izv

nom arhivskome sistemu

?jjg Ipipijotekarstvo, iovdje su veliki

-treba ^
klasicnoga na savremeno,
f^ene teh''^^^'' ^alje unT "^^^ocle itehnike rada.

Kada je upitanju
Pomaci uusvajanju savrem

' ^snuehi

skog ekrana. Nije vise bitno koliKO k jy

Dakie -

55'sa'S

doci do nje.

'zradom softwarea, vjas

,*
""" WNsau aavramanin 18""''
"'I. i'PPSanu, '""""a.

toda, tehnika itehnologija.

-pigziti knjiga se oita ipreko racunar-

Ubiblioteku se vise ne mora oo

dostignuti nivo primjene

<"""'^'

noslovne^reqi-

procesi koji, takode, imaju

.. Moze se knnct

Si <;". Jwi) I.

uopce i kojoi vrsti dokumenata moze pristupiti ista moze ciniti s dokumentom (gledanje, kopija na papir, ispravka). Ovo se veoma lahko

^ (^ngngteci ima ida li mogu ija

savremenih komunikacionih tehno-

Primjenom savremenih me I .
gg ne mora odiaziti. Naravlogija i tehnika, u arhivske nsjanov i
n^aterija koja ne
no treba se najaviti i reel sta
^ odaovarajucih lozinki (pasword) u

treba biti svima dostupna, nz po^^ ngj kome je to dozvoljeno. To

skladiste dokumenata pristupit ^gne policijske bibiioteke podatayidimo i na filmovima gdje npr^ i,niima je to dozvoljeno.
ka, slika ltd, pristupaju samo on
informaticka oprema u koju spa2a sve to zasluzna je savremen
ioprema za savremeno arhi

.. trpndova -znanja ivjestlne

Imperativ savremenih

^^.g^enih oruda za rad, koji na-

Udanasnjem trenutku prim^ne^.^^^ada,

pa intijen^nje radnih n^
informatike lii doba racunara

n?ecu iizmjenu dosadasnje o^gan

fika, odavno se koristi term

^^ornpiutera

sailka'iiSa^g^"Sarije
""aljenih'i """umena
ona
trsn,,;^Jkacija,
postaju"dostuP^^

25:
Prau "lazi

gioh=N.^ Prostora

anas se covjekov

aunpotrebu^stavljaju
pem^
obrazovanie

^reda se izbacuju klasicne p

govori i o P

kako za one ko i upravo zavrsc i .

g,, g^oraju prmv

naini racunari (PC); n ni^ jgygju stdnie, vise

lakoj za one koji su isto davno okon

n^aticka oruda za rad.

,:/, se post* Ssl''

r\ y^^mienjuje radom racunara, iz

..ggva _mtor-

/smej Semic

Trendovi u savremenoj aihivistici

zaposlenog, kako uadmink rl

,

Na raspolaaaniii ^

Pha mehanickih strojeva, PP':^l^'

ie govoriti oinfo -pismenosti svakoga
^ '"^dustriji i drugim oblastima.

tekstualnlh 1brojin?f' 'l' *hnika koja sluzi za obradu podata-

ma
Srupu snaT;
obradu dokumenata.
. ,,
papirne dot"
spadaiu^fh "f''^bonarj s pripadajucim po/'IfgL
Werrienoaa
OyJ i. bnike za analogno idigitalno apbiy.' gg.

Sredstv'^^'^^

I,-, ^odataif
n? Ponovo

'^P''snia koja danas cini sastavni dio

isredstva za obradu dokuni^J

P^'^iu podl L'""' Pdkljucena

su na radun^
odredista. Ta odredisW
arhi\/o 3^ ' ^^^'^dista dokumenata (

iarhive dokumenata.
doia7p'
99nje Podar^^
arhiva
dob,;: ^
""yanje
Pnrt^'
amiva nesmetano
nesmeiaii^-- moz .^o'
strana. s vis
vis ^ ,^
kriterii," ^blve , ,3!::' dokumenti
bokumenti s vise strana,

odr^v

dokum

spot
^'9nies,a:^U zapre,,3'..fo^^^^^

arhiva
^'^9nies,a:t ,Pretra'z&^^^^ svoja
svoja mjesta.
rajesta. IzIz arhiv^fjastraf 'niem ovih^Pna
podatku), ^Literij'
dot,"-i
savre dokumo 'odredenom
^oja zadovoljava
ta) knt ' .
^koH'""asecjoku
PraL-^*^ vlaznim . i e r^P''
administracij'a(0^^'
'
0sH^'f'^'td"bod :9nizira,3PP^nju,e.
or "^oiia Pohra;"^'"^ stanjima dokumenata 1P
^npeh
JlJdata dta'!^'teci 5!"*. koje Pg'bliene Registrature i AtP'^' ijgnj^'
P''2aodt^'^'^no i^osko
odaljenih sluzbi, od) ^^kd'

isdn
If^Pomesn?

'*'sti miu

^9istrafc'^ '^nje,;eoma
Vfsi prenosmak
na sa

S,^!aP0s&^Ski,3HII,_ .

Registrature imaiu mogucnost da primaju izyana (eksterna) doku-

mente na savremenim medijima. Takode, registrature mogu da pre^ju

u Arhive dokumentaciju na savremenim
,f''

predaie ootrebno se oridrzavati uputstva o kontroli sadrzaja medija, a

a'o
sTra'di omTkrotmskim medijima onda ik^
nosti. Ova materija je nesto sire opisana u
P^^f nltanove

jem/predaja i kontrola medija, koji se ^preda)u u Arhivske ustanove,

Semic Ismet, (semic is hotmail.com)
Izrada softwaTa za odrzayanje aM ^

jem/predaja i kontroia meaija, r\uji

I

Ur-^fn-irail rnm^

odiozene

lazi, na kojem mediju

^i Mo^'^mnogo detaija, moguce je obavljati

J eoftwarskcg rjesenja. Naravno ovo

..mo
uriorlSnl.
S,;*SS,fdra
iI'^o ! '"i P"gesenje
odstupatrjesenja
ce od registrature
9
stoji
univerzaino
koje
bi
zadov
j
nrihuataiuci
stoji univerzaino rjesenja koje ^
p.hvatajuci ii uvodeci
uvodeci

nim 7h vaniima, te prihvatajuci i uvoaeci

Iduci ukorak sa savremeni
registrature prerastaju u INforsavremenu tehnologiju, moze se r pQ^^^Qntre). Dakle, uspostavljan-

maciono - DOKumentacicne centr (

je jednoga novog osnova rada. u Koj

odiozena dokumentacija

na dohvat ruke ureainom

urealnom vremenu-. raaistrature
registrature treba se prenijeti na
Ranije odiozena
Logic adekvatno upravljati. Sto se
savremene medije. da ^
primijeniti princip:

tice papirne dokumentacija, tu treca p

-naonukojasemoracuvatiiupapirnomobhku,

- onu koja se ne mora

y^s,a dokumentacije veoma

Poznato je, recimo, da je ouie

..1. poslo., idok.m..t.=il. .P l

pg ^vid itd.,

- dokumentacija u pravosua ,
- u gruntovnici
- u katastru;

kaspt

sv/oi' ^'^Pe Dn.

oclrefl^

^^seti nalazi

Plova,
fedzt? sf,>
film^ snior
nL^'
ova, 3f^na
sj?ona dokumentacija,
dokumentacija, dokum
dokdrd
a kada se

- dokumentacija uorganima up
- u opcinama;

- dokumentacija uprivredi,
- tehnoloska, tehnicka,
- poslovna;

iorijeT
raoi
se uokviru
jbentf'
Pjooes
rp' 'dsrporir ko se f^.^bvija
^^alogno
memonra'regf
^)
ili magnetno -

i/tnru-

- dokumentacija u

- dokumentacija udrustven

Go.o,i.i okonkr..nomo WJ

Woma |a toiko, all jo iada" sigP'PP

djelatnostima.

^ nekom INDOK centru

r.po.loni kl..icno o,4 r \ r -

^^ja mogu se preda

Ismet emic

Trendovi u savremenoj arhivistici

savrernenoPr^''^^'^'^'

Svi zaposleni u uredima i INDOK centru treba da posjeduju ili ako

svoj sadrzaj rada iu

sonaIneminovna je odSnP,'

ce^tru. Za postojeci per.

kaionrf "^''^redstavararia'^'^t'!"^'^' '^riosno obuka za pnn^)"

obradu dokumenata"'^

Sal
jariia, odnnPP

oprema za obradu poda

da(riarniernnni-^'
sMahr'"'^^''' '^9za aodiaganje
papi
r
ni
P
doobezbjeduje i n)

koia ip ^^^z>niania
'zvrsioca
rada laht
""-P putu r.'d^deni n;e.rr

Govn V

unistenja; u ^^enaktivnosti na osnovu

kod kojeg se referoMp-.

odlaaaP^f "dokument ili dokumentacija, na )

guceje arl vremenn n ' ^''Poga predmeta uregistraW

2asto9 " govori
' P''mljenoj registrati^i

arhiv

='0 savr

pismenosti i savremenih arhivskih sistema

arro^^"-^'.rpoiSo^TfSoi
alata za organiiranje iprimjenu savremenih rezultata poslovania.
Ovo ocemu se govori uovom tekstu nii.^^pya ^
filmova, ovo je stvarnost koja se desava unasem bliskom okruzenju,

^T*^Qnr nn^tavlieni INDOK centar, koja se

Investicija u
^ase isplati za period od 24 mjeseca.
moze realizirati s cca 30,000 KM, moze da se ispl

Kada se kaze isplatiti misli

" . ji: Qgnovni efekt je;

Medutim, one sto se pojavljuje kao spore

- brzl 1kvalitetnj rad

wemno organiziranom, opremljer

Posto'^'^Ps'^na^pai? '^9''ratu're^ a'!"

ne posjeduju da produ odgovarajucu edukaciju iz oblasti osnovne info-

33 ,3,3.

- postizanje zadovoljsWa i koo

dokumente u

mentacija treba

. .g pg uvid u realnome vreme-

rpati
dL''^9"enost? Lrt' se
Pdu2ima
p^r izuzima,
posmatrapoddf.,z,n |^a.
rPati dnJ'9dcnosti
Pdu2ima
pJ
izuzima,
posmc
Dai1?kunientll;'
="!^ kkvnosti
koie treba
paniri .^^f^entaciin- da
^ 00
oqrani^-
treba da
da

- mogucnost stavljan]a dokumentaci|e

ie Ob

- smanjenje arhivskoga prost

""
ie

omon'

sp hi'
.j^ koja se oriia-

-.Tonajvise
so-sSr?5
^ odreden .
kori

odn^^o u svakon^a

rnPtora 1pretvaranje istoga u druge nam-

'"'
- obezbjedenje
od gubijer^jnip (rnamiernog ill nenamjernog),
registratura -arhiva

- povecana mobilnost uslue j

prenosi, da se skloni,

- stvaranje poslovnog ugieda (ima

- Imnogi drugi.
vec odavno prihvatio savi^n,^..-

, U*"'Ci" "is

sls,,mu vo"i
I" I-

& Soi izna' se S*"'konstatirati

kadrova: kojih
sSn?kugze
da je proJ^aP i^i
iuS;
iz sav?p'^ki iodrzavati. Inforfi,p<'

sisterri^e|obrade, arhiviranj ^j \<o

ft

lOe

'T^oguce je

idigitalnim nos;oc^%^f^,

'J'-

^^ia +pP^6nuti inforrrtatica''-

^'^^ologije rada. koja se

konstatirati da je svig3^g3ljg , 5,^

"^enu odiaganja deponovanja ^ok i^gmo zasto ovo kod nas veoma

"astavljaju. Ovdje je mjesto 1 sebefornnira'nl'l'^l

Poro ulazi upraksu. Neka svako za se

T"""; a...= '"iri

^dijima Tezi se uspostaviti kan
9lobi.o:
zadati ci, ^

"

Ismel Semic

Miroslav NOVAK*

papiraanjanaiunistenja
savremene^iTwHrkoji
upucuju
na prenoskao zastit^
sto nri'^'w^
f^ogu
manifestirati
/stupavecemb l
sto namjernog; zatim omogucavan)

PROBLEMIZAGOTAVLJANJAAVTENTICNOS^
SODOBNIH OBLIK ARHIVSKEGA GRADIVA

''^'9astvaranja'kopSvf
dokumentu
koji je unikat, a
Motivi su razliriti
dokumenata
usvrhu bezbjednosti.
vri] S'nos'r,? '
oposiovnoj dokumentaa)i

Sn""^
tendenolje da se ona ubrzano preno='
cSdatavS'
f^^ ^''^*'se mijenja.^ojeMjenjaju
se iP'uPp^
Ono '''"arhivlrar|
je ukljuceno
Jehnika"^
a.on^srh^gta
is'e se prikljucak s

'^sicnih discinr^'^'
m!?
ntacijom stip,^

ovdip
usvoirf

novih znanja. tehn gj

^digratii nove
velikudiscipline,
ulogu, dad
P''oces

na koia Q

za
upucena na
'^'^PrenoseLt?/"nje
i nepapirnatih
medija.

^'^ratura

Uvod

Vartnlvski teoriji in praksi se^pri

tov srecujemo s prostorslomi

definirajo posamezne pojavne

obhke dokumentov. Vse so obr

njihova tezisca niso vedno

j^pg Niihov pomen za dojeje bil znan ze v pretekiosti

dimenzijami, ki so mad sabo soodjisne^^ ^

^

intenziteto, pa tudi

manje zaokrozenih celot ^.^^'^fp^^ujl^sebej izpostavljen. saj zato veli-

obravnavanja dokumentacije a ni P pj^^aciie in spoznavnost ter prekokrat ni bllo posebnega

dokumentacije so bila praviloma
slikava realnosti skozi klasicne oblik
gbsoiutno prostorsko in vsefslativno casovno omejene, hkrati p

^Ofmiraju dokumenti.

. |haineaa preloka informaclj postajajo

S stalisca globalizaci)e 'i^ 9' jf' | vgre in s tenn tudi avtenticrio-

zgornje dimenzije relativne, P^ J,7,,sDesnega sodobnega komunici-

sti posameznih dokumentov pa tern j

3.'ko:io, 13^ ,5

IX (izdanje za 1,11, I I IIV

.
"'"=nekihbS'';*ihhfcrma.iekihfira.l
^"'^mary;
"'ka iArhiva

'^'^'iPua|
oa '9 i

55

komuniciranja s pomocjo dokumentov pre

tenticnost dckumenta .

is "t

dtt^'

syste^g^) 'nentt^ i?
archiv systems
du^cjquire";. hardware, software' and pofP, sP^
Off

Svl>^''^ation

p'p" efficiency."Sn'QfOS";;*

paper document is

originaliteta^ in av-

berljivih dokumentih

skih dokumentih dopolnjujeta ena drugo,^R^^^ problema. Na n^oju raPa predstavljata le dva razlicna xn

. g^fokovnih diskusi] ju pogosto

zlifinih nestrokovnih in t^di nekatenh str^

nacimo, kar pa s stalisca

pojnnovno zmedo.
saj s tern povzrocamo doloceno spi"^
ja^na vera ni absolutna
Vizhodiscu je zato potmbno
ikov, prugi strani pa sta av-

kategori fin je odiisna od mnogiP dejav^

kategoriji, zato je lahko

*javna
^javna
vera temeiji na avtenticno
Mavnaveratemeljinaavtent,cnosti,ong

dokumentov,
pa tern ni pomembna,
pomembna.

tentiinoit
in 'origmalnost doku^v abs^
^azmerje med javno vero, avtenticnosij

3, dece,

, ,,3,ec,Pokrail.sklarhivMarlbor,RepublikaSlo-

venlja

_ _
dosedanje^rakse

i7k!iucuieta saj pri klasicnih arhiv-

Ti dve kategoriji se med sabo ne iz j

'irusS s'""
^ Peci35''

Pomembna elementa

''^Pskih

Mode '9' On the

dimenzijo komunikacijskih

ranja
anja neglede na
oas^
casovno dn
kanalov
ali drugihr^avektorjev
komu

Dr. Miroslav Novak, arhivski sve

Miroslav Novak

PfOblemi zagotavlianja avlenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

'^vtenticnosUnvkljucuje
elemente avtenticnosti,
onginaliteta nista bistvena elementa javne vere.

Ssta'S a!r

^njem^sTr- ^e^PosSpredstavija javna vera \e^.

'^^3ktne

Znano

do 1.1

po arhivskem gradi^

ne mnrl'

^^ziskovania r

pojavna oblik

P'''hajaio ra?-

nj-J ^^teriaini^

^re dok,

Podatu^s'ovanja^ri)'^9terjain^^
dob'

^'^f^enti' ^ P'"aviinl
Pom'^'

snins

vero klasicnih dokument|'^'^

"^Porabijeni
za generiranj^^^l^,
Na podlagi ohranjenega
..^5

^Porahn^

dokumentacije.

pogojno razdeli^^

He 7pri "^ske narave^^ Vendar v

9rad&^ in speS^nziio

2^-

^posameznih sistemi^

seh?^^ '^9'^no-v<iQk J^vne vere v obliki

dirv,

mentarno gradivo, oziroma na muitipiikate arhi

=past^-

.^vn ,

pricakovane absolutn^g.n

vsaj dve bistveni znaciinosti, ki

ske teorije in prakse temeljnega P

Mnoqostranski in vecdimen.: ^ dematerializaoijo informacij

' je raziik med obematipoma

predstavija izhodisce za giobaino raz

ppodukt iogicnih povezav fibokumentov. Virtuaini dokument je P' ^ ^Plrk za natancno doiocen
zicnih podatkov iz ene aii ^ec podatK
jj^j^umenta predstanamen vdoloceni casovni enoti. koi p j ^
pju ohranjanju strojno

vlja arhivski strokovni problem ne sam

zapisanih podatkov, ampak tudi vseg"
^od sestavnimi deli dokumentov

, p,a pp3loa.,

l>>le, "^Pne velifiine pa so pravil^"^

se ^^^eticno velikokrat oo^^:

bi ob v?
'^'^sicne dokurnent ^lad Ki-

^aaa "i in ra.> na ^ istem "If P^ naj bi distribuirali

^
b' ^'''^'hi
^'^"^^bnll-Nania
a vnf'
^"'^entov
Periostavili
^| do ^xf^
anosti Se'^bia ^'
mforl^
Psarnaf^"'
v, scimer
bi prihraniHpa wfopra!^'
'^ib anaiP'^*'liani'^''inie

^10

' ^rej'1'^"akovarf'9'l
3kib ;^>b te^,v pisarnisko
p/na podlag
Jf
P%|aSi''

^p^anjanja Iogicnih povezav

sinteticnih informacij o

hjihovi vsebini.

Razmerje med avtenticnostjo do u

razvrfe' bokumo^'^'baciiRN ^'^'^arnent

ia, kjer morata oba konnunikacijska p J

dckumenti pokaze na
, Primerjava mad klas.cn.m, nl^;,adaljnjega razvoja arhiv-

dlseminacijo

!?Pol>oSo

9 9

elektronskih medijih iahko

partnerje znotraj enake casovne
no, to je omejeno na
' .nLa aii drugih sistemov kriptiranvanabie, s pomocjo elektronskega P P
a^| potrebne kljuce12.

zionaini informacijski pomen v

javne vere s

nem ntju zl arhTske delavce ne pomeni

saj se ti posegi v najvecji meri ne nanasajo

Steviiko ltd,javnenaverepapirju.
Na
ta ail odgovorne osebe dSno
'?^"tavlianie
le pogoj-

1~i i,rsS"-'

^P'osnega

ku dokumentov od enega do drugega komunikaci)skep partnerja in to

tako po casovni, kakor tudi po prostorski variabli. Pn tem pa ugotavljamo tendance da se bo pretok infornnacij znotraj informacijskih sistemov
racionaliziral s pomocjo informacijske tehnologije. kar pa na podatkovPri klasicnih

ugotovitev, skiepo^

J^9a
gradiva
nP/fTiinjaii
in selahl^^ ^casu in nr^1 +'

na elektronske medije, saj heterogenost Informacijske tehnologije ki

kijub uvajanju mnogih standardov, povzroca stevilne problenie pn preto-

knjiznicnim aii dokumen-

^ . Kijub evidentnim raziikam "1'. p|b,iotekarji, informatiki in dokunradiuom. 03

arhi i. ,,|,,pa|nega
- to
^aiisticnim gradivom,
pa imajo arb^is
^^.^g|.2a|nega komuniciranja -to
b^entalisti skupen problem pn f''ff^!elatkov, ko ti potujejo Po komuni1 problem zagotavijanja javne ^' P (orjema. Principi in podatki kijih

kacijskih kanaiih med dvema k"?""'^iciranja so vpodobnem ah celo

aenerirajo vsisteme globainega komun
Pbibiiotekarjih ar-

nakem odnosu do uporabnikov, f ndar ima i

30 tud,
hivistih aii dokumentalistih brugacn "1;;,,
zaka, mmogo
'^bodisca njenega generiranja. To paj
enakih standardov
"^Porabitl za vse pojavna oblike
sistemov.
Pakih metod izgradnje informaci|skih

drasticnega prehoda '

' I^'v

yr>,vv^'

i,. , .,r'-r t

'l-d

Problemi zagotavljanja avlerHicnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

zliko nied informalik^ in^fopazamo pon'iernbno

vzpostavljanju komunika
obravnavanju prenosov P^^ "^uig.
pri prenosu podaS" P""''nformatiki
ukvarjajo zmnozico prpP'
"ahajatavenakicasovniH^ fried dvema komunikatorjema, se
tghn^i'
^Qfripatibiinost mnn doseci
uporabljata
kompatibiino
^irni
f noloskimi
zrLlicnimi
bolj ali manj zna^J

nahafar"^' P^^nosov
neenakfh

raziicne in

dirrieriziiih

tualne knm'^^

P^^'Pilne tPh
^''>a i 3^ilnosti
0

od informatikov ukvaD^^
komunikatorjema, ^

dimenzijah14 ter v

(,|jajo

^munikacjjo praviloma upo

p,

Postopki za'vzpostavljanie

osSS"

2icneg*a'^'^'

do

uporabnPosredni

g'obalne resitve

poU

dokumentov vec vidikov,

dokumentov je

Ilk nacin
itd f '^'^ivskih in? 'okumente, ali pa 'L,|jcira^fo
DS'P^^cenn
^^'^sga nPtavlian^'^in vera
|I !''^ativnih
pomagal,
ornJnnivoju omejena '%rn^0

&

Primarnega in sekunj'pa

S! ^

,).

arhivskega p ^c^r ,

do gradiva,

cO^

^Qp^jsppstl tiska iz ieta 1760. Ta

svedska resitev, kitemelji nazekonu u

predstavitve v pisani ali
2akon omogoca, da se vsi ^P'' ^ixg brati ali posiusati oziroma ra^akrsnlkoil posiikavi in vse. kar
. ^^ugih tehnicnih pomagal in
znmeti. cetudi s pomocjo racu"'"',Lii urada. definirajo kot javni dobill izdeiani ali sprejeti od kater g

^nmenti.
^^nienti.
. , f^rmacevtske druzbe ASTRA pa
pa
, ^ Drugi prakticni primer svedske la ^
informacijske
. , ^^drzuje posiovne dokumente

?tehnologije
nologii, protevaja,
piaia, .hrerj.,
ohranja, P^, "q kjerkoii vsisterriu Potrebno
MI i u i c i n 5 " j -

in VZUi^uj^ r

t.

^elekirolski obliki in jih lahko upora^ia)

zagotav^iajo n]|ho-

enote moraio
vsebovati dovoij i^* P
tojne?nrma'
cijev%odatkovnihzb^^^^

gfajo biti arhivirane venolicni

"^inimaino kvaiiteto inforniaci) in nj hov 9^^ Ustvar)alci take zagotaustvarjaici, ne pa informaciiski sis
^orap biti dokumentirani.
^rliajo tiste popoine opise enot
^ odatkov, da 5.^ sistemu samo-

bel^rSlsov vtnd^^i AScTkodi s|*pstaJ^ena iz tekstuainih ali

^lienimi standardi. Vzdrzevanje zbirk|. 1^^ zagotavljanje popolne^p^e-

' kovnI?"^ bokf, gradiva , ^tokopi] ali mikrofi P'^jg

kioo-'
Tre, V ^iavce?"lv ""'I'P'toih
eVZagotavija^ni
*<Sieoi?;-.
izwiujno na ' ^

"=

kalne in splosne dostopnosti do ce

oiiieii

a5>>prir's oS'f'f*

pripraviti in predstaviti, da

avtenticnost! generiranih
Kot eno od oblik in nacinov
^Tanotaviianja
9 . dokumentov.
Primer radipokumentov lahko definiramo dostop
podatkov predstavija

kaze smeri impiementacije teh

Onoriainai^' ^ "^ff-fgimi besedami P

Ss
'>f^onSVi&2;psi
ticnn^?^'
drf 4^^'tuciip
odo'o'i "

ohranjajo dati vustrezni obliki na

hlV.

arhivskem
gradi^/ ^ygppjrrt^'
njihovo
prezentacijo-

n *Dru

komunikacijske '^frastrukture poleg^^

tncije. kakor tudi v odnosu: ustvarjaiec arhivskega gr

?9S 'hko ra2tP do^ qTawt"^ '^jihove citalnice in na

f^hivskeqa

tern tudi zagotavljanje

delavcev, ki morajo imeti zaodvisna
predvsem
od
.
.
.-g
pg
tudi
giobalne
racunalniske
in
n^lll?i! dostop do poyebne
??TnI lokaine oa tudirnorajo
giobalne
racunalniske
gotovljen
arhivisti
vedno za-in
razpoiago sirsi zainteresirani
yne postopke tako znotraj instifacionaiizirajc arhivske strokovne in up . . ^ga gradiva -pristojni ar-

^aoriji
in praksi trenm gtruk'
komunikacijske
p&

Panai^^^'
'^^^umento
Jsanio:j^^e.' 'fPa doston
h

izkljucno
na stranl arhivskih
delavcev, avtenticnost tovrstnih
dokumentov
H<d
zagotovljena le
le pogojno.
pogo iiu.
.. ,-u *
pa jee zagotovljena
..,-*
V
.. .
._.,-_Tu o.vniwoHh infnrmaciiskih sistemov in s
Sama reaiizacija
kompleksnih
arhivskih informa^

no informacije, ki jih arhivi dolgorocr^^

podron^
reali7n'^-^^^ arhivskim strokovnim de
[^e^iniranja ohiiiJ^ Penujajo so
frjlhove diseminacije.
zaradi nezmoznosti vnapre
pa je
' f^ikakor pa np ^
informacij nujno delne,
2a pi^i^^P^tavitvfm
'ektronsko
Podatkn

zlicnih ovir mad uporabniki in arhivskim gradiyom. Drugi vidik uporabe

informacijske tehnologiie varhivih je kontrola in nadzor nad ohranjenim
arhivskim gradivom vokviru posameznih arhivskih
loma realizirano v bolj ali manj kompleksnih
%
stemih Zaqotavljanie avtenticnost take predstavijenih podatkov je

Qotavljati aktivno strokovno

" ' !
'^hajajo na podlag'

pro^em ^

enostavno prireditl za potrebe njihove diseminacije po INTERNET u.

Znano je, da je INTERNET lahko uspesno sredstvo za premagovanje ra-

^arnosl vsistemu in s tern avtenticno

" r PwS^IJ'n^paelektronski
do arhivskega
obliki, jiP '

1;'

1*

...

''

... I

4^

Miroslav Novak

Pfoblemi zagolavljanja avtenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

kaoijami, razen vDrimp?ih^'' 1^'' P^'^Prta sstandardnimi arhivskimi apli

nepatentiranih
je to napa so m
zunanji
posegi doseS
vsistem fvisoke zaupnosti
"pozarnim kot
zidovom"

vallje in/ali javna vera dokumenta opredeljena ravno s prvotno all iporno
pojavno obliko. Digitaino ohranjanje temeljnega arhivskega podatkovnega potenciala v strojni obliki temelji tako prvenstveno na kopiranju podatkov, ne pa na chranjanju fizicnih medijev.

ko arhivske aplikacjje
"stavliati
a\\ in

Razumevanje fenomena navideznosti je mogoce irnplementirati tudi Vsvet dokumentacije. Pri tern pridemo do zanimivega logionega nasprotja kier z navideznim dokumentom all skupino dokumentov

ugotavljajo,
9l9e alldasojeti po''''^"reizvedeni P

H Datoteke snol
a^hivski server.
, na
PofzvpH
shranjene na CD-R0MJP_
teTunp?"'

in
opisovan?p^l'

'
s
o
^se
informicije,
ki so potrebne
stonnjp s^'i^io. da je krintirp^- ' ^Ptuzene v podatkovni zPk
z'oba'v ' K^Pnosti, Nekol'?nioznost za doseganje viso^K _
uporabiti

i^s^^sfrofaino

datkov

'si^ko povzamp

oporaba kljucev kriptiranja P ^po

7 ^^'P'i^snidokume

je potrebno podatke pon^

migracijo dekriptita

namJravamo zagotavijati natancno doloceno sliko rea nega

tuainem okoiju moramo tore] ugotavijati

Inekoliko iazie

uravnati na umetnostnem podrocju, ^jer >je

knt o
n kateaorlii
katenoriil
_-,,^rimn kot

^'civiiaii na umeinosTnerii puui^^^ju,

O.lnos.i . "SrXa.SS. ?S";

ndos,i, 0 ,e.lno.,i . t.m prW.r^

brez vecje teze, all pa ne predstavlja ve j g

otenciainega problema.

popolnoma drugacno stan-

predpostavki, da se je reaino

- g l^ornponente ter okolje

9otavljati 'javno'iskih sistemov^k-'^' univerzalne disernmacU

. Pri arhivskem gradivu pa ^9^ |^gaa qradiva temelji na naceini

] Obstojeca shema funkcioniranja ah 9 upravnega postopka

9osto presek m -"0 vzdrzeup^' ^oticnosti dokunnentov

odrazaio vreainem dokumentu, Pnsotnost 'fflcny^

permanent^" /ero na n^rkp

Podatkovne strukture "noraJ g^a

pp-

^arnosti delovi^"^' ''3ani7ap-'^ Patametrov javns vere. i- ' gnanj

selotnega

aKiivnubii za doseg^
^hnlcnih iktivnosti

' -v-iuinega

avtenrr
^^'criosti n

ali

vrstnih pojavnih oblik omogoca

jo uporabniki lahko sprejeli all v prim

svetu

dokumentih

^j"

2"''
' Sm is?'
" terPovezan
fJ P^zan
'' ko pojavija
"navidezb^^g.
^netosan^'
no
Pojem pojem
"navideznega^lggijo,
siPH- '^^ideznn , '^vicjiko,, .''^no informacijsko tehn
in n

od of P'"slika\/

niaS? ^seb&nlne

vsebine.

^ealnega sveta vdrugo dimenzig^ p.jK

'^p-Tan?-'npkov k^nga izrnp-i'^''^ni obliki itd. Vpraf gtjfikd''

yobliki fiim^'' ^nost'rjJ " npvideznd ^^osno povezano z id pos'^gj

obtk"'- ^Sh' SVO&

2an

raziicnih dvomovtudi preveri-

futuristicnenaideje
o presnemaOb predpostavki, da i,"bi se 1urrrpqnicile[.^Qfqanov
eksterne
- npr.

^^nju zbranih podatkov iz ^loveskih m

^cloveske niozga""^cunainiske medije - in obratno iz
.
spoznanjem cloyeka. Ta
clobimo ^.y
popoino kontrolo nadV neg^C/iJ^
J gioveskega znanja
in spozSiti !=:;
nfl trpnutek
s'^uacija
pa nas vodii: ..vabsurd iniH vnesaci]
nanja, s staiisca arhivske taonje
teonje in praKs
pra^s
dojemanja normalbravnavanja sedanjega casa m P da se dojemanje sedanjega
nga cioveskega razuma. To pa P Jg gstaiisca Pteahkave realno u a I lao w u i

K\rakc5e DUoioii*-' r-cj--

asa, pa tudi dojemanja preteklosh, ) ^^g^no dojemati aj^oz prizm

tojiko bolj problematicno,
L ^gsovne in prostorske dimenzije

i .locene refieksije dogodkov do

pi-ostoru.

opravljajo razlicn

kai man^ri glasbi ah drd9

Jobn

' ^ katJ

'"Qnskft ^

j resitev teqa proble'^

nal"? i
pid is4a'
z?'Tntno za^gol^vljajo g
pisova '^'ovania^
'ohko P^'^^njanje strojno

fehod?-'. iP oria'^^orneQj^yljati gg b''anjajo v celoti kont ^liK^b g-

'14

. |jg|' jzhodisca javne vere, ki

'ntnosti ^'i^'i'vih silk ^ ^analognem okolju, s gip p

ntontov 9?%nie ! '

terv^

Vkaterem je tak dokument nastal all

klasg"i>acK
'Pforril'frezne informacije
^
arhiv Podat^kega sistema ter
' leorije I stalisce pa je kontr^^st ^

civilizacijski problem sodobnega

^'T^pleksno in interdisciplinai'no-

Problem avtenticnosti dokum

'nformacijskih sistemm
2^^

ntnvv heterogenih
Hnkumente na razlicnih mem

,,,
0,g.iz,cii, i posan.";f5ftSg.. '
^'J'h In fnrmoiih \/ cnHobni pisarni ni rn

D-

'h tormatih. V sodobni

^ Prakse, kjsr je razpozn^''

'"'i.-

,k'\

t"',

J-i, !

''li

w'* '

Miroslav Novak

Problemi zaqotavljanja avtenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

ske posts ali datotek Tst

P^P'n^. deloma vobliki elektron"ihzbirkahitd.
vtehnololt ^
besedil, strojno
vrazpredelnicah,
podatkovPimenh
upcrabijajo
berljivo gradivo
vteP

^NiarelacijspS^^^

povezave ali povLovanja in vsW;

lahko^lT*' P'^vilcma

mnonp

Posamezni elektrons^

ne zaoisani n

'

ianjat^ov^h
tehni
sistemih

Eden od najvecjih izzivo'

! a'

srd
ornogocap
vpoqied
v celotne
i^
ornogocajo
vpogled
vcelotne

T?so
toqfe
P''ocesnv

'-i. hibridnimi sist^^

Posledica izpopolnjevanja a . ^
ypraksi
turii
^rani
^
'^'^^''^'skega
se po^
[siti 2definjra. P^' nas, se dnn P''dstavljaposlovanja
veliko problemov_
' Tako se dnn^^ Pga samo

skusajo ustvarjaici ta pf^ -logi'

sa
Qaja, da nekateri
medija oziroma tehn .
kumentj prenaftiskaio rf'dokumente
na
- d^
na P^P'gpirni
papj^p^i

^keniranih :^P9saio v

ki skrbijo za arhivsko gradivo.

Stemi in podobnimi vprasanji se je vpreteklosti arhivske teorije in

vejso iniciativo, ki jo poznamo pod imenom projekt INTERPARES16.
Prakse ukvarjalc ze kar nekaj raziskovalcev,

ninozice razlicnih formatov, ki

tehnoln$i[^
P""'vzpostavi^^
medijih. Vpraksi naletimo
sodobne
znotrai
teh
Ti,^''
^'^'ovanju
Ct nv^'?ke tecrR'^,Pkumentov. Edenbistvenih
od najvecjih _
.y ^Jj

lahko pripeljejo na tem podrocju do rusitve sistema javne vere institucij,

na oanir ot;

np se P^P':;^

a ^3Cnil^9anizacTa
Sote^ ' linsknH'^"ko (npr.
'^ikrofilm)
ali pa se g ,
skeniranje, klas^J^
^^Pisov na""' P)' Znani so tudi prirneh P^^,
^"^ho ugotau1iJ^''^^f'l'Ti (COM sistem) all P .^0-

vodiie if'' 9okumem ^^''nih razk!""'

ia pa ia ?tnjam no ^

popolne podrejen

-gg,

bile v preteklosti negV

'^'^odlsoo Pogostn^'^^'^'h deinw' i?

originalov so P
'^''sio bi/i P^dstavi^'^'^P'dna in'^ Procesov, njihova ihiP'^^grnPh"

nizacgJ''^nvsrtTranf ^Sotovite^^ffk^nsistentna Drugo po<, n

ali
ri dokumentilogich
preP
Obliki se
ahTak^"^'^a
, P^mer jetakn P'^3'predstavija
Mnor? P'^kvaten^ 'tografj|g
hipertekstualnih p jjgitalP

5 pdloct" PbstS^f, Pacrti, zemljevidi itd-

vii '^i-'^^ertira ^'' lktrn ^ PP''avno n

hiihovo f'Pokuino Pkih dokum

y P''3ksi pa se je P*
postopkih niso dP ,|teg^'

Sklep

Prenasanje splosnih teoreticnih in P^^ktidnih spoznanj

informatike vahivsko teorijo in prakso ter

:fJ^^len
Pivu kot o kompleksnem komunikaci)skem f
mod posamezniki ali skupinami P^' goskrbeti predvsem arhivisti v

mi Vprihodnosti, za katerega P. f
zakonitosti komuniciranja
sedanjosti, odpira nove P'menzi|e raz^c I ^g^jg^ovanja dejansko
Vokviru arhivske teorije in prakse. Rez
=jp,jllranje zrazlicnimi zaPredstavljajo potrebno PP''Pf!^^qotavlja njihova minimalna javna

Pisanimi podatki na ta nacin, da se ^ 9 I g.

zapisani in zavora, irn to neodvisno od tega, kda] ^ na kakse nac'
cesa so nastali vdolocenem
je pomemben atribut
Zagotavljanje javne vere
^nranjanja in varovanja ai'h'vskega g
orrienjene relevantnosti infornnacij, saj r

^^'kati. To pa pride do 'zraza posebno P

^nti ohranjeni edino na strojno

i.

'

^jgg
^ero nj' ' ^Sistem,,^P'doma
^ ,rTiP'%
'9ove vseu,P 'mci za kvaliteto dokd ^^oCl

Manipulacije na tern P

strojno berlji-

Zvidika arhivske teorije

yem substitutu originalnega arhivskeg g . . informacije uporabna

prakse ugotavljamo, da je ta resi e
.^j^po tezko pa jo je zagotaPo horizontaini casovni komporie .jj^glpj casovni komponenti.

'jati po preteku dclocenega casa -p

notavliamo, da sedanje oblike

s stalisca arhivske teorije in P''^ "gkih dokumentov omogocajo

!ementov zagotavljanje ja^ne veregW

nacinov koP^mm ^g
prakticno implementacijo pr
problem
P*.uoniooiie
P^ih sistemih ali vzaprtih
^'oa razvoja infofmacijske
tehnologii

P. moramo opozoriti, da zaradi P^fopstojecih resitev vneki drugi pro

hi mogoce univerzaino impiementirati oo
*^''ski all casovni enoti.

Literatura

fi-MS
iavn^'^^ialca ifp Postane
podatkov. CPa

zaradi doseganja zgoraj

jpfei-n^acije
:u |^o so originalni doku-

,1^3 dokumentov vpod-

'^.hoic, Bostjan, Iztok Lajovic, M''j''|ovinske informatike, Portoroz 1997, str

i^lu, Zbor'nik posvetovanja Dnev, slov
,a sporociia, elektronski
V

integntetanonovno
k
,,_,nraho
uporabo in
in didi-

Str.211 -223.

Problemi zaqotavljanja avtenticnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

^'ch30|j LgsK Prpc

"/^seivation an^Accp """schnology, AReport to the Commission

oollections/europe.htm| '
^^^2, http://www.uidaho,edu/special-

* Erlandsson Pip

7. AvtentiCnost dokumenta predstavija kategorijo, .!i|'

sprejemnika in se ugotavija na podlagi originalltete in drugih elementov javne vere.

8. To so npr.: uporabljeni nosiici informacii (papir, papirus, pergament,...), peia ,

9. To so npr pisava, oblikovne znaeilnosti dokumenta kot iniciaike, nabin pisanja

vodnl znakl itd

ALiterature Review, obja-

'""To'
"5;;,S,"SrSSjSS!:
[lega raziskovanja omogofiajo relevantno
J . , in nematerialnlh oblik javne

or'175-189
^SeMrnn-^'^"''^ archives'
anri^^^th^'
^ mport,
Philosophy
andDLM-F
Brussels
tTon
P'
'

'
^
eedings
of
the
*u

'*20 December 1996, Luxemburg 199/'

Jerman-Biazic, Bork

*Novak'SIpvenska agencija za ovedab^'^"

skena

Tini knm

'

Ljubljana 1998, str. V-1 do

1ggg'S' Jb'dy, Huskam

*P'7ka, Mara

225 -236.

Atlanti, (Mariborfv'2 Problems developihg eclectic arcb'^'

Pociobne.'i5'?7neobii|,aao|,

materiainin
i^Hotirania- simetriCni in asimetrieni, Si.P g^gj^
Asimetribna kriptodrugega za deSifriranje. Ker je
^
sgbo poznajo.
Casovno dimenzijo omejeno na
predstavija bistvenega odklona v

^asovno enoto dogajanja vprostoru opazovaica in ne p

'

no razumevanje zgoraj predstavijenih vsebinskih,

^ere posameznih dokumentov.
12. Danes sta vglavnem znana dva
nnetricna kriptografija uporabija za Sifnranje
Qrafija uporabija kijude v parih, ^nega
Postopek glfriranja reverzibilen, ni nujno, da se
13. ObiCajno je to sedanji Cas, ki ga

no. 1 (2000), str. 29-35.

Preteklost In/ali prihodnost.

nreteklosti, sedanj Cas - skrbi-

14.
jejetopretekllCasto pretekll
Cas -^ranimo
- ObiCajno
Srad^
Tio za vso
gradivo danes
in VdoloSenem
smislu9tuai prprihodnji Cas -ohranjamo gradivo iz
lanes in v doloCenem s

Piateklosti in sedaniosti zaprihodnost.

...minn beriiivega gradiva za pritiodnost

15. Problemi zagotavijanja fazPO=^"'Il^ske opreme aktuaini ne same vprofesio-

"^^Pomene

"aT''"are''ea'^""Sanja^^^^

Casovne dim_enzi^^b&

nis, (mednarodna razlskava zagotavija j

^ierriih).

Pi'sminjajo

n^h^''.

Liike h i,

l^i jih u^h

so o?H P^entov nian

dokumenti, ki J' u^j,

k'tajska ali arabska civiiizac'l

p{t)^

stoi^ka^^^'i PrS^'^'^' 'anja mpn^^^^ga nivo?p^L.^'^^' ^^sovno dimenzijo

sk^^P'
stoj in^' "^9 So
^okuml ^3nieznitlv ?'?^uniciranja znotraj civiliz^^c;gsO
^^raziii^ iH9a6ni kot h^!^ ^nagnn?' ^'^"'^^cijskimi skupinami razli^ 2 ali 1.

Summary

, conclusions from the

Conveying general

of computer science \within

about archival material as

and

igj^ communication

the

"

blished amongst individuals or g P^ pgp new dim

w.,

'ajo

?""'nistaviia:

je results of such research essen ^^V ^^.^^^ri data

"^^idezni dokumenti, ki so g
P^^amezni dokumenti ohranjajo z^

rantp

'7ianiP'7l^'"9 h'i> faith and

hd the reason why they app

the public
^bteGuaranting
of preserving
and

118 '

fealnega poslovnega

obliko komunikacijs^r
^9ovoS"'tom, ki temeiji na matenal'^'i
^ Stevllu Izvodov.

^rid

had been written

u. .^'7'independent
!' minimal pubhc
f j jn adefinite ilnibmate
procedure.at.Cr21,
dibility
of the 1'^
leg
ian|ficant
,ri,

Prenespr, i'^^nje mpH '^enta r^

nractice

h..a< asrepresent
.^riSSoSra
a sti

arch of legalities in communica

"^oloe> Clemen,dok

fns d

information is

| archival

gtion, since

above

'^e unique items ac-

.pressed especially

5nt,oned
relevance of th info^ticn, Th' 'JP^Id only on ameip^^ing to the rules of archiva jnfJare being pr^
irarnples when original doc

^^g

^inslavNovak

chanically readable

h'

ginal archival matehTprT /u n^echanicaily readable supstitute of ori-

Walter BRUNNER*

snh^ ! ^tchival information

archival theory
and practice,
iwe
f 1conclude
'^'^ontalthat
timesuch
comDnnif)
is necessary
ony

after acertain time in avertT ir ' "' relatively difficult to guarantee

From the point

*'"^6 component.

docume'^t^'^* 'rms of e?^o'

dnriir>,J

lurms of

AKTUALNI TRENDOVI UAUSTRIJSKIM ARHIVSKIM

INSTITUCIJAMA

theory and practice, we cofclo

ana praciicy, wc w---

c^n
9uaranting public
oryptinn'i enable
enable its
its practir-pi i' S'^aranting
public faith
faith inin electro^
electro

so Imoort" '^" aystems or h '"^P'aoteritation through various ways

Hav^"g d

problem IS no'

aolufion un^vp"^'
that duetotoimplement
the fast de^|
'aally'"in'echnolo^nw
sq^ SV' " is not possible
exis ng
'her space or time unit

_Jedan od najznacajnijih zabataka a^hiwsta^jesfe s

oclrzavanje arhivskih dokumenata, tako da

mogli zaStititi i kasnije istrazivati. Us'd"]ern vi^ku u

noviie doba ie

covjek bio svjestan znacaja

^ gigia i rariteti. Ovakva svijest
le bila sigurno zasticena kao i nmie'nic I
grhiviranja pisanih
f^arn nedostaje visestruko kada posmatr
stolieca. Poznati su
ciokumenata javnih ili privatnih
hezrazlozno unistavana ili je
f^nogi slucajevi u kojima je arhivska gr

Hgg p^j tome radilo o

Prodavana kao makulaturni nia^srijal, sy j

^fhivima zatvorenih samostana ili o cisce j 9

'^gradnje novih zgrada opcina. ^

Ovakva briga o sigurnom

arhiva povodom

zemaljskih idrzavnih in-

jg ppr. Arhiv stajerskih zbirki

|itucija uAustriji nije uvijek

' .^^orima ill uvlaznim podrumima

smjesten u ucionicama sa velikim p

ggjj ^ galu biblio-

^pasnje Zemaljske - realne skole;

univerzitetu. Uovakvim

odnosno u salu za predavanja

topii iviazni, stvarala se

^epoima, koji su uIjetnome

iarhivi su ipak bili sryijesteni upoaalna podloga za razvoj gljivica, N
odjeljenje kucnoga, opcin
!linim
^linim starim zgradama, kao ^'o .1zad'uge
.i
uBecu.
u Beou. Da lI,i su

f^,9
g ili Drzavnog arhiva
oP
arhiva kao
kao iArhiv
i Arhiv ope
^ pm su prepuniem
prepun)en arhivi illbillDrzavnoa
dobro ili lose
smjeteni:
u^^'" n,^311 prcvizorije
sa losim skla-a9a je arhivska direkcija cesto morale uzim
^'snim iicinv/irr>Q
.
tok Dosliie
Drugoga
9'snim
usiovima.
. ^tuciia
je tek
poslije Drugoga

, . Uvecinl saveznih 1

S as'u^

'^is'akog rata doslo do promjene avuas'rda se obezbiiede ,velika

^'hiva za zajednicu povecavala se ,spremno

Jbansijska sredstva za nredivanie
B^/^^''anjem novoga S'ajerskog

n^ckog gradskog iZemaljskog

cik-u

j imaju namjenski

arhivskih zgrada Sa
3,^1,3 20^

godine sve a^^

arhivska in"'^'' ,^ladih ina njima

nrpdstavljeno pet n J

cJ
k^'"^Sb,en,
'^'^skih zdanja
ovdje ce wubi..'-'
P arhivskim institu ]
^-itiobLSnlenitrindo-iua-lsB-.
Tsnam,.
Dr. Walter Brunner, direktor Arhiva Staj

<

j'

'.Ivy'

Aktuelni trendovi u austriiskim arhivskim institucijama

Qodine 1990 ip h

arhiva za sva odjelienia'^Anc['- dluka za izgradnju novoga centralnog

oblasti grada Beca- iqri
drzavnog arhiva u 3. opcinsko]
zavrsena selidba'Arhiva
izgradnjom; 1987. je bila

arLvn
sva odipi
zadruge ifinsn^'^'fOko 2nnn'^^i' novoqa Dr/''^

spratom

ovomp

spratova i ^'^'''3snjosti od tn

zgradu. P";
starome mjest

opcinski idrzavni arhiv, kao

i usiijedilo 1988. godme-

jednu ogromnu dimenziju sa

ispod nivoa zemije. Od dev'

^ ProstorL
"a'aze u
arhiva. Depoi, do kojih ne dop
"'i Predviflp
kao ihndn!
dijelu zgrade i oko njih se n
' "rima ivent'i 1"^- riredaj, neon'' '
povezuju. Za depo ar
P d po 35' 'riina.2 Ov'ai
s'stem sa odgovaraj
ragala je konni "^'ara inekoiikp '^P'a2e sa ukupno 65 r/slikjd {
' P'' dodaje ini!" oko 25n nnn
depoa. Ukupna oprernljeo
;;'oko
5oonn^^-
grade.
Ktome J|
^"o
je doniiein
''Pova.pSn
Ostakii R
^a^hivske
biblioteke
drzavnog

re? 'P"h gSn, bom, zS

Pvrina dijela direk'
i do ^3b. ve ikplP^'''kg zagrijavanja prostorija
nc?^'
' Po df S^jekojesu terpnpr
su
P^bleme sa
sobnimi tej,
''rancije4
hodnika
z' ^
stgrtnj^odin iggg ^
'vlaznost cesto prelazi
o

s?i5?9sSKr^:',?a,hibw
starih qrart dosta ' vim jg raJf ^Austriji. Na osnovu ovog

7enu
Ffc'^lki' Jol ''^kotiraio
da se

da se pri adaptacU ^
i svrsi adaptk^g^-

grad?
rhiv za^pH^" i ^ 9 r^tekoP'

a
Zefnaljskom
j,.
" '^1!^"
bivom dobio
potpuno biP^^pi'
novu.
^"o'irolski

i^9radSja'' "l992
L Cfe'

iSS^e

i
^
a^adnj
i
r.
o
ve
zgrade
.ff;
Pir6k2i'^^i gra^ ""^^ 1995- 9^^'' S f

se'd'-^''oe Za' 'Pisstin' '^' 'O'- Uvp^-''

i adaptirana us guja

ied? ''biva uV<aurapT P''ostoriir,^'^.b'ielu prizemija

sm;

^firaP;

Podzem 'P^ se n^' PPrizpr,^! '^''^rofilmovanje, ^^9 pal^ ,

beS
"9atri nadzermna
krila zgra^sP
'or,,6 Potk'
'06 ,z^1987'
^'^2'
D6Po'1sa
^ torme dijelu su

^nata imanipulacijLi

Novosagradeni centralni arhivski depo 2ima pet spratova, od toga

prvome podzemnom spratu prostorije za korisnike sa

su dva podzemna. Depo 3 ima dva podzemna sprata; depo 4sadrzi u

drugome podzemnom spratu biblioteku, kao '0^1'!"^^^

ve. Prostor za korisnike kao icitaonica su ntkr,ven, s^klen mpiram^a
ma, cije se kupole pri upotrebi mogu elektronski otvara^^^

r^spolaze sa 32 radna miesta, ukljucujuci 1

je. Prostor za korisnike sadrzi uobicajene P/

savjetovanje, repertorne knjige, dostavljanje ip p

2a izdavanje, katalog biblioteke 1tri biroa.
spratovi su
nastajePodzemni
"visokogradnja
urupi". Kao 9^

9[anja podzemnih voda 'zbetoniranoje p

b'lem mjestu je ugradena automatska P P

.
J

nriiavu nadzor,
konlranje sluzbu
nraktlcno

protiv na9^ udubljenje, ana

najdu-

igpumpavanje. Krovovi

dijeiom nakrivljeni

14 ne samo da su dobro dihtova^^

^
3,.
tako da3voda
ispod tanke naslage h^musa mcze da
hiva su podzemno dostupni raznim ho ni _ koncipirane, da nije bilo

Zidine novoga centralnoga

x+q je postlgnuto 50 cm dePotrebno potpuno klimatiziranje
zidom koji je sagraden od ''';'P'^f| t^nj sistem se ostvaruje putem

stavjjena 18 cm debela cigla.

gg ventilnim otvorima koji su

P'^^erija, otvori za luftiranje su P^^.^^ff^^dno klimatskim usioyima oNaPostavijeni iznad nivoa zemije ikoji s p^opustljivost zraka
Izatvaraju. Da bi se po^tigla
j^^ati osobinu P/oPf '
^ ' ^^Iter 1zidna farba su
= klimatske vrijednosti iako j p
tr^uPno ^onda
clepoima
se dnevno
ocitav )
se uredaji
mogu mehan
Zemaljski arhiv u Kerntenu

smjesten u Ze-

Zemaijski arhiv uKerntenu i 9

v^eoma ma'om
kn 9a veb
vljecnlcl
Klagenfurta
1 9 'institucija
nisuparlamnta
.g donese5
godinama
od o9re9enjh
n^lj^koga
^

2':^^nti. Ldine 1992. je 9,^;,5a'. PriPiW|i^z?kako raznim

qisH
9a se za Arhiv izgradi n gjgvj, da b9
Pns,^"
j 9Zemaljske
se Zemaljski
0
' ijama
vlade tkotak^
' mn ^ Urojnim kc^risn
situiraju

JM. 6. p,J d. d. 3d

. _i=tna zqrada Arniva

Ovakva

Aktueinitrendovi u auslrijskim arhivskiminslitucijama

poprecno-ventliacloni sistain. Praduslovi za funkcioniranja ovoga jedno-

komurtka?"' '^' ^'^3. ciruqi ig

ukojem se nalaze depo
izlolbenn"^ P''atorijama itro,?
salom za predavanja imedijalni
Padajucu fnr P^''jna, koii ip ^ ^''Psa sa salom Zemaljske P'! '

stavnog sistema jeste izgradnja zida, koji se sastoji od 50 cm cigle, 10

cm izolacije, 5 cm zracnoga prostora 13 cm kamene fasade sa otvcre-

P^SieL5 Sva tri gradevinska dijela su, pre^

Dosadasnja klimatska mjerenja udepou ovog Arhiva su konstatirala jedno povoljno rjesenje pitanja klime, lako se za smanienje vlaznost,

Principu "kratk''^
'kojesetr='

izolacionim staklom koji i

uredaii nL, "

Arh.

"^^uglm. Upodzemnome dijeiu P

kao oslava.""

f^p'KorSif
Na

^^rrne
1 bilofun!^' '

"Sf

'^aje ikp^'"^u Pav^T ^avie ot!,

a Pirekcijiynikaciona 2' 'tao isaiu

^'Vski dg'^'Psf

A -Lx.!.

zraka
zraka upotrebljavaju
upotrebljavaju uredaji.
uredaji. Vrijednosti
Vrijednosti utri
u in donja
uu.ijc Ptf -

Ai 1

+l

.-
- ^

dnuia relativna
ri^*:
..i.Ai
c-7 do
wr^ 60%
Rn/, ij
dva aornia
sprata, u
u prvo
vrije
Pok je
vlaznostXod 57
udva
gorn)a sprata,
prvo vrije

arhlvsko-naucne
literature
program. U

ine useljenja uzgradu, dostigia gornju granicu toleranciie.

.^Upravo upovezanosti sa '.z9rP'?i^

nu visestruko se
Ph ),,
,gi^jp UiJiuva.
usiova. Dos.,.., diskutlralo
v.,s.,,xw.u,w,.w o
~ rpitanju
klimeJ
,irnr!n
K imaTSKIIl

tn
' tri
,'

"^orisnike, Polukorisni^ka
polukorisnifika obl^
of'

Kao c.nlni pra^g

Reader-stampac Iza
^Pertoriju, salu Zerriay .^o-

30 r.p, ^'"sekret^,rl-^^apolii,
sekretar^^ Papoijn rl. P''.Pavanja. Ovome
Ovome se
sa
nastavijag'
'
^
korisr)j^j^

so
iadrninistrativni
dio
Pastavii tikorisni"!
' o i adrninlstrativnl dio uP
up
.,

lativnom vlaznoscu zraka od oko 50%

.^''ka moderne
iradni tokovi, kao i
qra^f?
' '^fo i^n
' funkcinn^i^'^ '
izjednacenje iz
ohi^x
a Pia
'i^'iu. Jasno
jacn/^ ;
.
^o'lijyva arhivskih
arnivbrvin
dijela
zahtjeva
^-nkcionalna podjela
/^^aposiene^ blastima za kn^unkcionalna

citaJ;.Qb'
astze ,l. .
fiitaonJ''"lzako-

nim fugama.

pocinje vec sa direkdi"

...

'skoder P "tojim f '^^^viden=

za naucnu sluzbu.
Za restaP^' ttostL?'?^ dva 1^3'^'^''^' ^ aclrzl cetverospra^^igsti

sa osnovnim
snovnim principom iktSriesen^^ koje se moze primijeniti iu
^szalo
rjese j , J i . postoje pouzdani
pouzdan
. ilo se da
da ne postoji neko patent rjase

^im situacijama. Uslucaju zemaljskog ar

. ^ = pp diskusijama

PPaci oklimi 12 1997. 11998. 90^;'^, CretpostaX^ da se pri prina raspoiaganju.^ Sa "Kelnskim
klimatizaciji same ekstremna

r\}^l?
^ogu
minlmirati,
uovomeI
dobre
klimatske
vrijednosti.

putem odgovarajucih
'^gpou postignute su reiatiy-

^i^xiypo
jake inverzentne
pozicije
[Imbinacije
"Kelnskog modela

^^genfurta, ovo je bilo moguce P'^^^.^_sTema. tako da su se oko dev..^-'MVX, la, ,JVU

Uliu

I.

cktpma, laK^

^.."P^hanickim
sistemom
ventilacionog
-jgdnosti
uenarhivskim
depoirnjoopni mogle
mnniR ostvariti
optimaln"redinom
[ Ijeta,
n * su
se
'I po
po mjeseci
ostvariti P^"3l3
se upotrebom
upotrebom
za ostali mjesec 1po. prija )'^nctvarivale vrijednosti unutar gramodaja za reguliranje vlaznosti zraka os
uredaja PO

tolerancije% slJcaju potrebe

sedam do osam sat,
spratu
depoa
i
stavlja|U
se
u
p
60%.
Godme
1.998.

Take
^o T
se7ijedrsti
vrijednosti v
vlaznosti
I os odrzavaju ^ P od.^togag^
urnaju
maju inoyeminoyem
^
L.: f.n
M r prema
9
posadasniim
^[ji su SfuTunUi
od mala do novembrazJ,
dosadasn.m

.^reaali

st^'p5ap''^sitdr'' ^^^^

mo^

k^feaZ 1,zna4aS taviiar Poveljama dokumenti^

zern^T2?h.'Ng&,^^hiva^'
^^a
je bWo^oO
sisava
'tjrtu, & ePlaniranja
odiucilo arhlva
za rjesenje-^u

Pr6to?'lta Jyernoj str'' t^a MOn h''9

PineV^' ?'''r nah??Pizr=i
u Nt>likuSeiijey,)"'
i,7 '!"'! hen,
Augsburg,
IPznom^ota
depn '''^rozg:.
spratova
nalazeSPfJ^aji^
ur ^gp

^"'Pi

134

zgrart PtJterp

urazL^' P^tem kojih uarhivs j,5

fii "^'n:,Cena^
5 mdokoji2ni, anj/piJ
"1 doba /fadaza ST' 'Sztaka
^ ^'bcaiu Potrebepreveliko
zagnj^.; j
moze se koris

ish
po
prek apania^
fevima,
javijadvasedana.
od julaNajveca
do vlazno Kratkorocna
oblasti tempfature,

riasl .' vrijednosti odrazavaju se P .. Kerntena moz

opravrief
[}fnto
pitanja
klime
uZemaljskom
arhjvu^k
,3.u,u,
oorav
rpa
T'5
pitanja
klime
uZernaljskom
.
'
^
i^^^i^^nnvoa
centralnog
rt^.. ^^^Ovoliavaliinlm
KaO sto
StO to
to doga^Jjg iz"tdu
izrned nvog centr
S;
ZadovoljaUjucim. Kao
g

dZ I, u Innsbrucku realizirana, kom^

prostorije, koj
VefP ' adaptirane starcgradnie za . jg^jcirna.

'de sa prostorijama namijenjenih korisn

2emaljski arhiv donje Austrije

..^orena nova zgtada ar-

hivari'ine 1997., svecanoje ^Itav^J^zajedno sa Ze^ smjestena

teko5'?j Austrije.
Ova] Arhiv predst^^
felPzgradu utri funpovezujuci clan
j.gpj koncep^ J ^anje arhivske

dilel..
^t'SSs
a"*.
y
'Qlne grupe: 1..ocuvanje
ocuvanje arhivske
arh

^25

X'M.

ya/tefSfunner

Aktueini trendovi u austrijskim arhivskim institudjama

vertikalne slojeve ali

blasti su podijeljene kroz
seze
do krova dijeli cetiri = '^^'''^onicno spojene.
Velika sala, koja d
magacinom, Sintiza
od sestospratnog dijela sa

"Pielom. Jedino su se vpI a^hitekture i funkcije moze se sma j

qia
cmdehA?

PokretnimP
storzaokn ol

SvPsnra^t'^ '
Ni racinn

prevelikog zagrijavanja
"^^Pfakticnim.
Da bi se od
p 5^^
^rhivski
depo je sagraden

Pf^svucen sa slojem pjfTi

opremljeni su sa mod

i P'iie P"

ko -r^!-Jek pri'dfc,^t bile prostorge s^a

<te l9 P^Oaniu
KarmaiidJ ,o
A'hiv^^ndarS" bio vojna bolnica azatim slu^

i,,i. Nekadalj^'^'^^S'

'

^\Pn arhiieS".sti, kaofo 'r.^batama; takoder je

&
5rr'"''""""""" u^"i
In
adap^^aorri, u'n^'J^^'ljenje jednn" ^'P'" P'Pitekata dipl.

davarijg iVl''ojec6
dvorist^^ novog centralnog bP
flj6cap '!Qniou Mp?''besamntt^ '^kadasnjeg sarnostad
clrSo'^nkana i'^fkadasn'^.^^^^^
biroe, radionice, sa ^
j ' 'zucav? SDrati
h !^'^''oanska crkva ie
otri n-

vlarii'

ie ^^Pavan^ P^os?ala '

crk: ^av^en
ie nk'^^Sa diioi^ 'bruan

Neto korisnicki^prostor ustaroj zgradi iznosi

Izgradeni prostor

2.805 m

11.412m

Troskovi gradnje druge faze

okljucujuci i porez na promet. Zbog statickih raz g ' . |.

dijelu slare cl^<ve bilo moguce smjestiti
novi centraini depo citav opremljen Compactu p
.
Sedam spratova novoga

m:

uredajitna ja

ma uredajima 1podijeljeni su u 34 P''^'^P ^^wgyanl sa vatrogasnom

^anja dima.^^ Javljaci dima

sluzbom grada Graca. Trenutno je

depou prvoga dijela izgradn^

-J?: ^redaj sa Haion gasom;

^'ocajevima."''^

-tpne na 17C 147% relativne

(nekadasnji crkveni dio) smjesten

: jg jgr prema najnovijim prouredaj trenutno se demontira i
L
samo uiznimnim
P;sima Od 2003. godine ce ovakvi uredaji biti dopust
, Klimatske vrijednosti depoa su

^aznosti zraka, koje se odrzavaju sa mahm

odstupanjima. Ne samo kli-

centrainom depou

matske vrijednosti i klima-uredaj, ^^^g .- qredaja. Izvan radnoga vre-

^Qntroiira idokumentira preko

^jpoi privatnoj sluzbi za cbezb-

^ena se sve vanredne situacije

J ^Jedene sigurnosne nnjere.
koja, shodno tome
se uovome slucaju p^^^
^^''ma-uredaj, odnosno kima-kondicioni anp^
^tnnfbl

koji je bio na

l?n^ Sale 2^1 g^^de-

b) Izgradnja prostorija za obradivanje, radionice isporedne presto-

nje u generalno-saniranoj staroj zgradi

^^eduploce podijeljena ^^jeto^^fti

'^^Prakticnim.
jer centraini
depo prozor
isponi
fake
da ie neorakticno
oostavljati

PtavijaU pSSa mgul^

^g^tjiaciju.
"Kelnskom modelu

t uslucaju Zemaliskog arhiva Kem en bjo

vlaznost,
grada
|^oje nemaju
^ pred'un"Wrasnjim podrucja
prostorijama
iprostonj^ jo)
na klima-wedaj,
pre^_
vifl ai'hivima
stareprostorije
izgradnje,budu
ki' (jg^i tnehanicki
^
5no
je da uove
, ovinn depoima
se

^taonice, s'ala za
Jd
daptirana udePprvi J' i
' Foyera uprizem ^gpira^'^iti

irist^ke mogu preuzeti

prostorom
prostorom, nudi
Da A ' raspolazu sa rezervn P g^pjirn ogfo i-orisnike arhiva, zarnia^baptirana
zgrada samostana,
mjesta
^gstauraciju, uvetiri 'zadvii0citaonicesaoko 60 r .radionics z sto arhiv nema

kapf'^' Pi-osL'^^'ine ^

depoa sa

15,211 m
57.000 m

tu ibiroi za 60 radnika ar^'td. Iz razloS

bie knjiga, reprografske radove

V^itter Bninner

Aktuelni trendovi uaustrijskim arhivskim institucijama

safsaosobama;
Pri
U
rl
i
m
ud^ru1enj
!
ma^L"'
'
^

pokrenuta
su
privatnim
P^^''enuta
su dva
dva odvojena
odvojena projeWa
obama; uokvirtora
uokviru tona n
tjeiesno idusevno
i dusevno poremeceni
poremeoen ^
sanaciji 30.000 arhivaL
sa 15 osoba koja radi n
sanaciii .?nnnn

nalazi se ifirtna nmrxo

od 5Ijudi radi na restaurao^-^

ic

u-nia radi na

ostecene na uvezima; sljedeca grup

J'.vati
^^t^'samo
vskih na
dokumenata
ekranu '

^ petero
na digitalizaciji
dokumenti
kasnije nriogu p.j,

Prhome
s^moVa^Vnati
u'
v
idu
d^a
se
kodliistorijTkTh'
z
da^^
vanjski
izgled
Pri
tome
se
mora
imati
uJidu
da
se
kod
h,stori]skih
zdania
vanjsta
sm samrmal
koncept koji ^je raarhivske grade, tesko je i povezano za raznim Koa,p,u,m=n, ,,u^.

arnije usamo
malim mjerama promijenik. P'^ Hnhm
J. . nnSelu
navedesamo malim mjerama p
nodieu navedezraden za gradski arhiv, ipak je omogucio

klimom Drostorija.

nih funkcionalnih oblasti iizradu depoa sa potre

Korlsnicka povrsina obuhvata

^oze koristiti 1za izlozbe. Citava

koii se

srnieltena na trecem
Lsta Usvrhe depoa na

fPratu. kao 1korlsnicka prostorija sa 14 radn.h ^e^ta.

va, vrsilo se ciscenje adijvar^'^ "^dovima, do samog zavrsetka

raspolaganju stoje po tri velike prostorije P . uqrade pokretni re'^avedene dimenzije su omogucile da se ^ P. gg ppogli ugraditi re9a i. Radi maksimalnog iskoristavanja P'' ,,nradeni regali iz kojih se
9^li standardne visine od 2.20 m, nego
^ penjanje. Ijestve
9rac3a mora uzimati uz pomoc nekog o

nokretnim regalima iznosi

g^Uk^upna
povrsina depoa koja je jspunjena po^kretn
^ ^ Kapacltet svih depoa iznosi ok

*'."1 prosiornn n'9urno ori

pbezbjea^jcigle'^mbirnP''
onTt^'" Pdjatne klim t
etona estetskf!
istakig ""^ vog
Ijepsebni'tj

,
' JJikcionainih

k^disne usiove ^!!'

sljedece: ideaino dijs

^a-

koji vladinih
zahvaljujuci d ' g|otTi

ovog
zdanja Adaptacija
koje kako iznutr

Arn,gji
nego neka moderna zgf^aP'

i'^gradnia^""' Pkazala se kombinacia

Dro^t
centralnoga depoa.

omooi^'^' '

sch^H

IntGm

funkcionalne tokove ' jrijU

kao^ L'j idan moderan i

za pian-^^'"^
konceptom
P^
inteS^'
^^nja izgradnje
Arhivaklime,
uGra^^

grada Qr
kiv uq[| ko%Q g ^

arhivsko-tehnickih raz

Ijivn

iuS"". nJ!. gocline iko|a |e ^Sne-fi.

dirv,

'^POi. radne prostorije i

Sve elektro-instalacije. osim

ip

art:!iamV
^"ekciie 5 Pri acja,,

datira iz 1771-9

kao skola, g, ja^

mcluzine i 14 mf\

' '^^vanje Lh^'k

stare zgra^e
' '^h'^ske grade, kao i

. ,pg EDV-mreze,

,grade iskljucuju sa elek-

f^'^unikativnih uredaja. se prilikom napustanja y

mreze

Gradski i Zemaljski arhiv u

iosrtiunov zgradu
Posljednja
austrijska
za svoj arhiv.
'dlno
sposTa"
1 "

gee dobi

Bee y^|g^posti drzi

koH^^^^
.gpfna. Go-

"ra^dTu
nepo^'S
izgradnje
arhiv-je
ciuze vremena
radi krajnje
Q^iuku
o
rionesena

skih ^^^7. Opcinsko je vijece donu ^g,^Q|jko

novi Zemaljski arhiy c

srnjesten uje-

simmering,

^an
'nteresantna varijanta. n
ko^ ispunjavanje proOvai ^ ugasena gazometra u
optima'h
jj^ativnom postorn-u je nudio povoljne P"" -+jtativnom tako i
uBecu
9

^. ie otvoren

Sa

Sigurnost radnika arhiva i

J^'}/ou opremljenosti. Citava zgrada
qradskom vatrogasnom
g. ^irn za javljanje pozara i
jyL sa zemljom, su
uzbom. Prozori, koji se nalaze u
opremljeni
,

program, svrs

uBai
I'e
izgradn-^'^'""''^' ^ standardlma za iz9 p,jniarhiv
'^snia
^aferent g^9a dijela atestirao je
i-akte'r^'' ^nizu?r' da ovdje
izgradnje Drzavnog gian
asvrstati '

se na dobroie opremljena modernim

Potreba arhiva. kako u

je uGracu jedan

arhiva. Pre-

adaptaci^J^^^'J^ae se uunu-

hia I"^'^'^strijski spomenik dobija

Qgtaje ist'. ^g zgrade arhiva
{?
Planu spdljasn? izgled ga^^'fk
i^S^^'Toienrputam jednga

U0=1^' izgraditi nova zgrada.

ni^^a^^ontetru predvida sest spratova.

j^^ji gu razd ' i^gmlju se nal^

gprata. UP

Arhiva su

^^miesteni stanovi- transp

gportnog kamio
^Pol gdje postoji mogucnost

saroi !' iznad arhiva su smjestem

Walter Brunner

Afdueini trendovi uauatrijskim arbivskim institucijama

istov3r rob u{fj

za predavanja, sala'^za^bin^u'^

Becki Lhiv t H

prodavnica nalaze se citaonice isala

nosM2.000 m^ocetaVb^rif^^
ieri^n^^ ocekivati pocp?kA
se\lT'^ '^P^^tava
koristiti

100% rezervom. Neto povrsina iz;

^
^zavrsetak ra
Uporedo sa izgradnjomJ

od sest do rf
se pakuje za selidbu.
^''hiv najkasnijeJ Pocetkom2002.godine.^^
nijeseci, tako da ce korisnici m

7. posebnu poziciju zauzima odgovornost a

naivazniie

disnje ocuvanje kulturnih dobara tzv. "Substand,

^ .^,3.

zadatke arhiviste stoga spada zastita arhivske gra

zecih
zecih fizicko-hemijskih,
fizicko-hemiiskih, bioloskih
bioloskih iliili mehanickih
menaniuMii ostecenja
uo.^v..,
....-__
8. moderna arhivska skladisna
tehnika

Amnniicava da se trazene

zbirke

arhivaiije brzo 1sigurno nadu 1ponovo

prostor umaga-

^stanu ocuvane 1da se optimaino i ekonom

minima

. .

..v.

edu znaci,

9- optimiranje usiova skladistenja ukvantitativn P9^manje zra-

pregied

nstaliranje regala (Kompaktus-sistem), ka '

srhivlra, kako u regalima tako 1uarhivs i

pSn^Sav/ *^ndove'uKu^* 9odina izgradnje arhiva,

su se lf'Donia A?,zemija Kernten) '

sko-naucnoi f ? P'Puno noff

austrijskoga drzavnog
' teraturi
odgovarajuag liZ
!?nje iii(Savezn^'^"j
vg^g
Staierska^ ,'nnsbrucku (Savezna
)'h ne dopire rin^ P'3cije, prii ) '
su se postojece
, 'f<ok^a'
ikoii a^^^ijesteni
^ ^'hiyske svrhe.
Uarhivima
irnajuPotrebna"
pm,- .^9''sdnja kiimJ
uunutrasnjosti
P |^gio
od

Sp5na lP^dnoa"rfdok se kod onih zgraf^>

Napomene:

gradevinama. -u: Scrinium.

MIKOLETZKY,
IsKus^^46^|g2
^^sopis1Uporedi
UdruzenjaLorenz
austrijskih
arhivista. svezak
isyz _268. _
-r-.w uuiuzen a ausiri sKiii oinivioiw.

. arhiv
g^avni

i Pvrooa -

^ 3^^rinium.
2Upojedl
Lorenz
MIKOLETZKY
1995.- u: Scnnium,
45M55. Cascpis
.2Uporedi
Lcrerrz
Casopis
CasoDis
udruzenja
austrijskihAustrg
a ^ i,'m aradevinama
raripvinama -u:
P
Urtr - ^Lorenz
MIKOLETZKY,
Iskustva46,1992,
sa arhivs I
rasoois
^^^^zenja
austrijskih
arhivista. svezak
arhiva -u: Scnnium, Casop.s
Urtr, - ^
PEBALL.
Novoizgradnja
aua^^
Udn
PEBALL,arhivista,
Novoizgradnja
austnjskog=135-143.
.,43gradevina u
_
'^20nja austrijskih
svezak 34,1986,

'
r,.^KirYTiflriaDtiranjasia III a
. -144.152.
Scriniu'
Problemi
*
1986. s.-14-1^
^''^lurn. Casopis udruzenja austrijskih
. u: Scrinium,
Casopis

^S^ad

d li

novoj^

.,i adapta^Jplb'i

ia. dostava
a 1- iasnnosl^^^vajapig^iel
se nekoliko os'^ i^^k
I . se n"J?
^"^ie kratko objasniti:

, ,blaslia,"gO>r tokovi ;

oblasii'

razvrstavanje oblasti

^^^ivska tehnika itd.

't)i'nost , "'^''^kanju Sm9redivanju prostod)

?"felh'"'

^z^'

usvakoj funkd

'*''

P'fKo" odrsOi"*"'" '

''Sost?p,"^r5lol?'CS
ft
P'^siren ^a Pruzai,'^isnicima arhiua reg\si'
Pozicije^}fJP'
"u ]

'130

51-56
niCka'

-arhitektura itunkcije -u. Sod

.dokument 1
a^hiv uKerntenu -izvjeSta tvararju nove zgraa

/- vveuuHiiy I LJieiiiio,

.4 .
' "logucnf;
, ,ali
"'ogucno I 9"'zacije
storiiai f,^?','^Pniei,
P^eskivania u svakoi fun

*Pja ifun'kj"! uozbir

au^tri-'iskih
NOSSING,
zem j^^
movIzemaljskiarau^tr?P.Josef
NovIXlX,
zemaljski
ariskih
arhivista,
svezak Juznotirolski
34, 1986
1986, str. ze^^gi
^poredi: Alfred
1997, str.
hiv u ^kl vezi sa zemaljskim arhivom ksi"
y^.fiivi U''jJ^JIJjaciia Gradevinsko-teh-

zadataka
agfi'
'
i
'
("kucrafg,J'nih eblasti. cijele gf^

1996,

-^lonp "keinsis'-'u nimatlzaCNa mpy^"...

Arhivi
, Wolfgang
Hans410-424;
STEIN, HugoSTEH^
Pitani Pp'SaMPER.3WaupriroM
^"^"nrirodnoi kiimatizacyi
izgrat
A
hv'^'^5,
I992^sp.
1996,8411^
niP^ista 26/3, 1972, Sp. 45-462.
uKoinu -u. Arhi ^g^aijskom arhivu

9dina rajnsko-vestfaiijskog privrednog

vrijednostima u0

Ksrni, Aifrec, OGRIS, iskustva sa klimatskim vn,

OdiavivahJ

j,ajgrsKogA zemal

iskn9arhiva,
u: svezak
Zapis Gerhard
za 70. ^^^^g,.na RUMSC
.crwOTTEL
"Arhivskopr,plani26, 2000,Pferschy
str ^SZ-ZAT.
dokumenta
Ze^

tatije Hporedi uvezi stim PidaY^^^ otvaranja

p^enjima Zema|s
Olarsi^Jd'ernacionainoj okoiini" POVodT "g;, .^^,3,0 uSaop
_
Stairlt6, broj
^thivu37, uGrLu
26.
februara
19BA
warmeliesnskott.^fASe,
1987, str. 49-56.
nekadaSajftt.^ ^aijskog arhwa S )

izvjej,J''
i2vjeg._ ^P-- Jorg MAYR, "ZeniaJS^i
"Zebnaliski '
broiJ r,y i
okupnom
ukupnom pianu i1. dijelu izg
1907

^^^1987, str. 41-47.

2emaiiJ2 Gerhard PFRSCHY,

jskog arhiva Stajerske. broj 38,1

^=g.. u:j; Saopu^

Saopb"!j

-p odieljenja
'

str. 39-43-

pokumenta 73 nova OL-

Saopbenja
Saop6enja
131

.M'v'r-rS-''-'.?.!:.

Akluelni trendovi uaustrijskim arhivskim institucijama

^^IterBnjnner

WernerPFPiiPR

...

S
^'Sljivica
=' -u: Saopdenja
svrsishodnog
kiima uredaja
jerske,tbra, 34,1934,PfeeavanTrIT,T'
a. 41 43
Zemaljskog
arhivaumaSia

"strijskih arhivara, Svezak 46^1990 ?

15 Walter BRUIvpr m

uarhivima -u: Scrinium, Casopis save

273-277.

OPLL NowJ
Stajerske. broj 37, 1987, str, 55.
11 ..Ti;KSSs

'""'la up.: r'"hitolskfrsionlf^

^9 Up''
KarmeliCanskog samostan^wie
Ps^spektive^;,^^^ann
RUMsru^^
str. 22-25.
52-267, c^inium, Casopis
' 'skustva, tend^
Lidruzenja austrijskih arhivara, svezak 46, 1992.
Prljevod; Darnif Hu

frM

RuckbiirM.

^"'""ienfassuna

tsn? T'' ' ichisch'^ ^'^'esland Nr

chkelt und Archivtechnlk.

. , .

Har

2. Berucksichtigung der Funktionsablaufe bei

Or-

Rsume in einem zusammengehdrGnden Bereic

^'P'va itaierslT'^h '*"''i'P'^3jnirane inapravljene uStajerskoj

Beikog
.

1. klare Abgrenzung und bestrriogliche Zuordnu^ der

sbereiche. Aniieterung, Vorordnung, Aufbewahrung, Verwaltung. Offentii

Steiermark g?
A,ohi. , jundesland
sieler^r;
^

Klagenfurt (Bundeslan ^gp

n^^u> der tTStaatsSS

wurde -abgg^wurdB '"adesbna^'enschaftrT 9"^ ^eues Archivgebaad

Funktion-

^ 3. Flexibilitat und Erweiterungsmogtichkeiten in jedem Funktion

sbereich.
Ppr^nnalstand der Archive
. 4. Rucksichtnahme auf den
pjnheiten.
der Zuordnung der Raume und Funkti
yvichtiqsten Registra5. Bedeutung der Nahe des
wp^altung)
wprwaltung) und bequeme Er|urbildnern
^urbildnern (Dienststellen der offentlichen
j^^^gp Randlaqen
Randlagen bieten
"chbarkeit fur Archivbenutzer. ^^^'^^^^-iiprynqsmogiichkeiten.
9ute Parkbedingungen und bessere Erw
Erfullung der
.

6. Eine wirtschaftliche. schnelle un

Iihprtrflnpnftn Aufgaben
Aufoaben
Archiv Libertragenen

^^nktionsbereiche.
unktionsbereiche, aller
aller Bestande
Bestande und
un
Gebaurip nn-hA/pnHin. f'Ein-Haus
^ Gebaude notwendig. ("Ein-Haus-

^usammenfassung aller
personals in eiPersonals

. ^esam

ifbewahrung
ianqzeit^ufbewahrung

er ih
Verantwortung des ^[^J^'^^g^Sunstanderhaltung^^m^
hp ^nvertrauten Kulturguter, also j^^^3are^ Forderungen
g.besondere Stellung ein. Zu den unverz
hpl bio,an ein Archivgebaude g^hort des ^^|.^^^^^_gl,gm,schen.

I hivalien vor von auBen kommend P

'9ischen Oder mechanischen Schadigungen ,

8. Mcderne Archiewische

St
chl r
^T^0, Gra, ,R^^ Fachliteratur errichtet
errichtet- ^iad
"n spet^
speth daptiert
''Wert
mej"'!'""
mej^d'
"' Steiermark) und in^^ f,t-

die

"l^d'e geS

Wahrend K "fwies^^^"fWies^^^- '^^sgeba. t '^' "^'^der

minder umfangreich .ggg'aprechen d'a
"a Arch^ '^'' Einbai,' ' ^9eslichtlosen, io^^j^erid'9'
ib^^j^erid'9'

iniatisiRr, _" PlichpnT'^'hern

ortiicho^'^!,Peichern d,.'
Klimaanlage als no g^, eP'
gp'^'limatisier,
Hi ..'.."'
^'^' Kiimaaniage
^ncl noch?9 ^.'bur)do '^9eqeho T!^'' AuBenfenster vs'^'^RdicP
cF'' KlaQen?'' '6rbare u. siner vn" '^'^
mit einer na .^j^eP'

'^^aktiongS'! zeigt o^''mawerte g^r

hinterlufteten A^g,-

?9lijcktd T'rweist .;^ohl hinsi.u?,'.'^' werden konnen. Wie .

''lspeichT'^binatio."'b das 816^'"
Standortes als au- gipe.

S'cht

-F?sfcrjssssnn.

P^'n^'erung der

9 viel Luft zu archivieren.

'^^ 2entT' ^en od^hen efT'"^3''kische Landesarchiv ajs ^gp-

'^P'iert6rhis P.'her [f'ven Archivh'^"' 'unktlonsgerecht pfi

Ob es^ '^'^her
den n^^i=hung in adaptierte'' g iP
R besteho 'h am sir, ^^^stapz Prativen ArchivbereichoPy

'?^S hanTn, ursn " "euen 7,

Klosters,

,.g a''

S '9run3s
^Cs?'Lhnit
di Adaptiog^Gasgebiidet, die;p
aus"'dg^ ^r'Archivzwecke
erric^^gt^taF
132

' ^arz ^^lich6

u Archivbauerfahrung
der ' ra^
'^m6ngJg^^Terzichtbare
TendenzaF
werden sollen:

...

.ib ' '

- .1' ;

. i

_Primjena novih propisa okancelariiskom poslovanju ikorislenje racunara uradu na pnmjeru opcine

Nermina HADZimuhamedovic*

Osnovna evjdencija o predmetima i

republickih organa uprave, prema ovom

.. . ( jfji,3pjonjh oznaka

nickoj pisarnici po sistemu kartoteke ijedinstvenih klasifikacionin oznaKd

"<-r\uj pisarnici po sistemu Kariuier\o i

decimal.
sa tritri decimale.

posToIXju

Svi predmeti ukancelarijskome P.'^'gJJstan?u deset glavnih

kancelarijskoM

ni po materiji koja je po Pecimalnom sistem^

9rupa. Po decimalnome sistemu vrseno 1

NA primJEP
WJER OPCINE RACUNARA
GRADACAC URADU

grupe (dvocifreni znaci) i na

Pama^^
^rojne nedn'^^^

'''

i^^ nedourniceirjesavj,^^^

ga poslou!"^

^Prave i
PBi
H" bo^

to istn ^

Uredboirf'

funkcioniranja
izazivljavanjk
upraks' uz

problema utoku rada.

kancelanjs
kancelarijskomevrsenja
po'slovanju

''"j " 0gan m' ' UP^tstvom f i'-'

' Hercegovine C'SI.

o,a ,s,n|a <

nJ

9*^'ne.

1957 n

knjigu'' " P"' ie

'aclibr2eg||'^[lovodriik,

. -.q

kancelarijskoga poslovab)^

a"dnosu na pg,,ju

ST'"
^otadasnjega.

tn irneni^rij

'

ibrojcani registar a

V'd6nciie: reg|{f'J^ovanjags^^^^^ knjige evidencije pred^g^^kPij;

Pi2aiija7 Ursdbe ot^''korT,e .

' * SRBiH-Pelarijs|,oP^

.^1..

diP

nastupio je ^97^Jo<0^'

'""" ""'"'"I"

rasclanjivanje grupa

'J ^naci), sobzirom na

nbuhvacenih glavnim gru-

pojedinih dijelova il poslova obuhvacen

Ovakav nacin rada ikoristenje kartica .j^j ^ kojem n^egove

obraroku ina ko|i
do]earhiviranja
iiodatke
iz kojih sepos P . ^jypo iednostavan
proj 1) nacin.
rijesen predmet
uupravnom

avno pracenje gdje se predmet, odnosn

Sacinjavanje izvjestaja vrsilo

je ukupan broj pred

^ se uvrstavalo u obrasce izvjestaja.

noslovanje u organima

P^sljednji broj na brojcaniku svake kartice

nastalih na toj kiasificiranoj oznaci u )

""'SS
P''iod od iQcn '^^caian n

.
^ su, klasificiranocifirira, ha7no

na koji
se danasokancelari
vrsi kanc^
^Pi-aveNacin
regullran
je Uredbom
skom

j^alendarskoj godini.

upra^..g, organa
novine FBiH

Isluzbi za upravu uFederaciji

Kancelarijskoga pos ovan^^
orJSanima uprave
Uputstvom
o nacinu
J ^^g^aciji
Bosne i i P gma
1sluzbama
za vrs .^orn
oizmjenatna
i Snovine FBiH" broj 30/98) iUP'i^'^^^^oslovanja u
oSne
onacinu vrsenja kancelar,)skoga P ^^^gggovine (SI. novin

z. up,a.i 'uFederac, Bosna

PBIH" b'o,
h 49/96).

a dpraa. !la "vracanje> na

'^'vodnika za povjerijivu 1stro^o povFi'l ^jadinstv--p,oo^nai,

isvim

evidencije

. .^rstanim ^

razradenlm po materiji'

hip tj. podgrupa za

j^^jje klasifik^ ^v'. g^a za upravu

p5,^
epr^ 'nia iar^viranja pr^P'
ako
i akte prepusteno \e org rukovan]
i P a im je?o potrebno rad, laks
^
Hklasificirao!.h f"dviie kiasifikadZriggi am prelazak na
"pqOO.' godina) k" g|aibi isi. a|^e

is;
0jednom periodu (1^. ' ^ig akata,novonaslal
^'^L{aie predm'
riJgjsreinove-jerjezazdruzivanje^
Prinii !are klasificirane oznake,
J f^jivati nova oznake.

!:^2^Hadzimuhamf^.>A

Pfimjena novih propisao kancelarijskom poslovanju

brzo ostvarivanie

poslovanie organa uprave i

djelovodnika i nurnerirko u
^tvuima
izvjesnih*^^^^^^

'^^f^celarijsko poslovanje po sistem

prema pomenutoj Uredbi iUput-

nf9edno za pracenie kretaiv'^''^'

^l'^'^odnikaotezava
iupisnika
pisarnice,
raduiradu
nedovoljno
Ovakva svidPnL-

Predmeta,

raeta n!^ pravnorn postupku

kontrol'iifraH^^ Pracenjeizradu
izvjestaja
niti brz p
rjesavanja
po vrstama

Summary

Presented programme application,

April 2000 repn^unicipality services of the Gradacac ^ni
3book of firesents an answer and an addition
require fast, correct.
's, since the inquires of citizens and
.j g^gpt of rights at admi-

^nd tested inforrr^ation; quick and simple achievement rig Prilog br. 1
nistrative organs.
PrilpgtDr.1
^7^

Nikplic

PniPjenfuTss''"^"^
kancelarijskoga P'^agac
nata grij! Pn9''n^ska ao^ Pcinskih sluzbi Opcine

Ovfa li '=^Nova

vodenje ipohranjivanje dokum

;koristenje racunara uradu na primienj opcine Gradacac

III' 'iv

.;."

': ' ,

- -- :L.

Xo.,o()9S
'Mm

zahtjeva gadSya
7=!."' cevom

Pa visp n!^![l.'Piskoga poslovanja. AP,em

--")va. Vidij''=pu, prezitnen

H N^ta np ^ 3)

" P^etrazivanje predtna^^ ^etu

podnosiica ili po

"'^^'jestaj 0
P''Pmeta do n
Drii 09 "br.'^vjeJtai
'^9Pizacionim
jedinicarna,
4) ostanjulesavani^
rjesavJ'^'^tepenih
upravnih
predme

9 Poslov'^") Predm

'^' ^Sostepenih upr. predtne

k.*, ,.cu KancliajK?

'^'"'Pialnoga' kasnije laksava trazenje arti^\

k;;

zahtievi r'^Qnceiori^

KOja se u rauu ;'jstyvv

va k' 'PP iDm ^'^^Pa ip? 9a Pop?

'36

2000. godine p'

^9a apprave,
a 'i to^-^^Poq^kancelarijskog
koriste^emposlov^
knjig^ traj
^ ' jsdnostavno ostvaf'^

Primiena nn.H

Razlicite knjjge

.,

j.- o

Ispod

mapa. Ove niaoe

hijerarhijskoj listi nalazi se jos pet razlicitih
Predstavljaju
ekvivalent Of
knjigama
nici,
to su: Djelovodnik
videncijerazlicite
koje se boje,
koristeTriuknjige
Pisat' Upisnik drugostepenih n h
Upisnik prvostepenih predme a

Psyednjih 15 zahtjeval p.

ooslovaniu iKoristenje racun^^ Primjeru opane Gradacac

.
Jednostavno trazenje

Prllogbr. 3

Jednostavno pretrazivanje omogucuje trazenje

/^j^q
jmenu, ocevom imenu, prezimenu
bi ste pokrenuli pree podnosilac pravno lice) ill

^ragu kliknite na alat Trazi. nakon toga pojavit

se diialog kao na slid.

Preostale dvije knjige (Novl zahtjevM

se koriste uvodenju kancf!!""'? ekvivalenta u knjigama evidencije koje

U'^jelovodniku n h

9 poslovanja.

Pl)e tip zahtjeva (vidiS' ' nalaze se svi zahtjevi kod koj^^PJ
^^shtjevu)
odrU^p Sk P'9inih poija na formi za unos podata-

ddpisniku prvostpn -u ^

Pl|e tip zahtjeva

isp^^ . P t^ovi zahtjevi o h

rsktni^"a^-'
^joj ce DrpJ'
DrpH ^^^

'^Ptavni postupak".

naiaze se svi zahtjevi kod kojiP

P''^stepeni predmet".

Podatair'^l^

P'i ^'P

"noseklasifiu
Tamo'
organizoian
take da so^
klasifiu podaci
podaci o zahtjevu (t

^ataka na sait!!^^ "^Pucen)

j^'sarnici 2art, VP''admet naia7if
nala7if
j Predmeta
predmeta u
^''6divanip'tl^i
P''clmete
Cniete kod
''99nizacin

., . Map pPtreb 0

oznake 1organizacione
iorganizacione je '
oakon unosa neopbodn'
neopho'^'^' ^
^^htjevi. Osoba
.gnoznake predmeta i

^ovoj
mapi da nac
naC
ovoj .api

Nije po^oriciispun^^^

^.]edno ispunjeno polje. Unosom vi^

'1^ se veca preciznost (manje ce p

^nih
zahtjeva).
^

o^

^iti prikazano na listi p

slova, dakle

Napomena: Pretrazivanje ne ta^Tuitati ge biti isti.

unesete Mehdin, mehdin ill MEHUi

g 6 ivie*^
Dozvoijena
je upotreba
dzoker^ podneseni
dobicete
sve zahtjeve
(nece'e dood 11osoba cije^^e
l^ojj
a'edajte jog
^nacenjepQ.g .

-Mapa

dovim mapama sve dok

'm za mapu Posljednjih 15 zahtj

9 cinje sa Me -Mehdin, Meho,

' ^Ivanja {prn<^"'Lmeta. NajZaT" od Name
iErne). Rezultati
postavljene
kriterije) pre j,^|.gani
iisti na lisk P^kriterije 200,
veci

ta,' broj pred,{ieta ko imogu bi^'pTS

"" Podataka ozahtje^"

Od aoo
9aneki
ako predmeii
je broj predmeta
koji
9
ce biti izostavljeni
sa

P''"

^ogledajte jos
~Napredno pretrazivanje
~Znacenje pojedinih poIja ria

zahtjevu
podataka

Nemina Haclzimjh;>r7,^f.^^^

Primiena novih propisa o

Grupa Izvjestaji

Prilogbr.4

pregledati na ekrar^u

statisticke izvjestaje koje je moguce

snije manipulisanie n n n f ^ formatu koji je pogodan za ka-

da 'zvjestaj mozete objaviti na

..

1^

'

''^^srnetu.

formatu tako

ikoristenje racunara uradu na primjeru opcine Gradadac

Prilog br. 5

Mapa Arhiva

Mapa Arhiva sadrzi hronoloski pregjed

'^urnente prema njihovom datumu arhiviranja ili k

Podijeljenih po godinama i nrijesecima. Mozete pr 9

, .. g.nivirane do'

f^alezenje zeljenih predmeta.

^
. :m.

ippiislpjliii

^:b #

-'is

WM-

W:::k

11

::::iilpi;ifi

^,y:::;:s::iiip

, v^nnipno
, bude
ispunjenu

p.,, Period
0. bi s=arhiviranja
Z.h,ie. po|
a.io u
na formi za unos

<"""" """"

'^ogledajte jos
Arhiviranja zahtjeva

"Stavljanje predmeta uRokovni

~^klanjanje predmeta iz Rokovnika

-^nacenje pojedinih poija na form

- dednostavno trazenje zahtjeva
~'^apredno trazenje zahtjeva

^nhtievu

Arhiviranje u bankBma

Marijana GALUSIC*

Dokumentacija bankarskoga poslovanja

U postupku servisiranja potreba svojih

'^' oj dokumenata koji nastaje uokviru strucnih si

Prometu izmedu razlicitih subjekata uzemiji iinozemst .

ARHIVIRANJE u bankama

Predmetna dokumentacija se odnosi 'I ^^Ij5jtjh korisnika,

bankarskih usiuga 1podatke otransakcijama izmedu razlicitin

^ pojavljuje se 1cuva u vise razlicitih cblika ito.

Funkcioniranje banaka

1. klasicni oblik - dokumentacija u

"vcanfh"5^

koja obavija poslove primani^

'' Prestanak urede'nt 2ak^^' ' osnivanje, organizacija poslova"'

2. dokumentacija koja nastaje icuv

.|^^ofilr^ski oblik cuvanja

3. klasicna dokumentacija prenesen

okumentacije,

, , 1- Pored svih dostignuca realnost P g^pojavljuje uklasicnome

''0)9 finansijske 1druge dokumentacije, J ^ |^|-editima, garancijama

"2akon 0racunovodsM,'?"

PffP'^nom obliku. To su raziicite vrste ^9

zakonima ito:

'akonofinansiki,^

, na za elektronsku obradu pod^*^ . Igvlasnistvu, dokumen

Zakon 0deviznom

0vrijednosn''^

Jdkga sa pratecom dokumentacijom, f'/ piggti radnih odn'f"'.

dPostupku pred sudom, dokumen acija iz
i^^^ientacija oradu
^. Planovi razvoja. izvjestaji oposlovanju, te a
Banke idruga.
.
g originalu iii pmne
p, nekiObaveza
cuvanja
ovakve il'dokume"'
^^ knjigovodsWan
regj^isana^3
)e ^
od medija
eliktronske
nn'krogfk

Prometu

skon''P^PisiinaA""'^"sima9

PmmjeJ^nkarstvo, propisima uoblasti

"^jetitna po'!" koje nastain '

Pka

se

' P^ocesnim zakonima.

prilagodavanja trz^ ^

Pslovanje svoj|, "^nim iefikag-.

ina funkcioniranje Pa .(,
na fk"nsijskop,
' 'knickotptrzisor'?'
^"Pata,
pp 00^-''*''^'"^
'stemom pracenja
prati ka pe
^'^acijoai
' kvalitetnom

' ,.
p<loan|a karakteriaiw

^Posln''^ne
^ 'P9ucen
karskog n*^P
PPacima
za teh gkf^
transakpii |e'^P^acsnll'
^nia.
Zahvaljujuci

'^^fijana Gaiuj(A
142

podaci iz sudskih re-

L^'fosijske, carinske, cinidbene id''-)' . /jdejni,

j"nirka
9tara, projektno-tehnicka dokumenta j ' ^jg^j^ske objekte, P' .

'^ez obziS ' '^kentima putem trenutnoS

^j^cJiste komitenta.

Tuz_..
^ cJ.d. Tuzia

'nom i internim aktima Banke (na pn^ggjm matenjalnim prop

fp^onskim propisima oracunovodstvu te y
^nim aktima -lista kategorija).
^radu sa koni^
napo-^'
ogi vid dokumentacije
k^,ransakcijama
^ppgovodstvena
3^'
lka'^'dokumentacija
oizvrsenim
tg
vod,na ' ik^g
P.g^ena

SI'dT"'. vremenim softverskim 96"!

aiekt
P racunima korisnika
viri '^nnskom obradom podataka.

^ pp,om re

knigo^ndsWene

jtgnata - pnno osnovu stednje,

0 finansijskim transakcijam P.iSkih If po "

^iro it drustava 1drugih pravnih

stanovnistv
' ^kucih racuna 1drugih posiova sa
.ansakcija Janos ima

znacai
p,
i
oP.vlXSI!'"
Horn nska posta koja se uokvir
^ Poclataka putem S.W.i.F.T-a.

Pacjp "^^^mjena dokumentacije o

,,
nsakcijama na o j

yskim t^" psijskog polo^,'

pog'P gpstupak
Prouzrokuje trenutne l^^'t^procedura,j
P^sakoi) nphovih
ku'p^9 Pojedinog komitenta, Stroga^Pj^ ^.^gpaijskih
^^^cije izmedu banaka a P

Marijana Galuiir

Ashiviranje u bankama

^entacijom
u'^poqied"acin
postupanja sa navedenom do^_
Banke,
arhiviranja sto je regulisano posebnim aktofi
' rani, azurnosti
itacnog'ti^^^^^^^
Ucilju poiednnf+ ..
fS'h

bankarskih
usiuga koji se ogleda"
j na najvisi nivo.
korisnickih usiuga te osJ ;

stanov'fr
ednoob . ''l^karskog poslovanja koje se ka akt
Criatr' ' ^nka ^uv.?;'^'^nsakcija po osnovu poslov^i

kansakcije

^a oval

stednje zlrn f! ^

gotovinc:l

PoJd n

lacuna

Prakticnij^'I'^v^

tehniku

obuhvacene su sve

'

lovne

mikrofilmovanjem se

foclostojnost svakog pojedinog dokumen a.

-

-J v^uidoi poaataKa tenaenup

za koju tako
se ocijeni
da ',<,3'^
koriscenja
i ..ovsK'

!s f"'"' akto3nje banke. za svaki organ'J<3U i

! "'nekom h'Po od toT= h "se nalazi n'unipapirnom

arhlvsku 9 0,

Tuzi.^^deni o^^lektroqsup

knr '^ku bank '^' =1 nastank ^ '^dija.

stemar^f/egulige'
^rliP^'
a u^pot7k'
^kumentaclie
odnosa
'^'^' ' ^anja4;d
banakaP'
^^^^^ pracenja
zakonskih
P^JIi-gpaai'

Ookazna

:.tLX3
rzS^ss^^
^entacije tek kombinovanjem istih moze
11

'""''"mSS" "'M" Usmislu zakonsKiti j'Jwii

2mn

;""rs2r:rkzakn,k^p..K^^^^^
Savremeno arhiviranje

' i^piate po

'
'|'micnosrM^^"'
ie kako
Poslova
-cJq. .^^vedeno
se odn

Zbog toga se na prakticno pitanje

nastoji osavreni^

u.^niiuania arhivsKy

sjelokupan proces nastanka i pohranjivan|a

tehnologije 1kompin;
Na osnovu dostignutog razvoja intorma^^
j skih podrzanih komunikacija usvije . |^ama treba da
' Psrspektlva arhlviranja dokumentaci]e ubanK
'^si Putem eiektronske obrade podataka.

pravcu,

,.ala banaka uzemlji nereal

no le 'ocekivati
^pdutim, nada osnovu
se i kodekonomskog
nas
u^gdi arhivske arhiviranja^dok^n^
, arhivske
gntacije. Jer prije svega ustrucnoj ^
Qrart 2uvazavajuci
primijeniti sve
medunarodne
ggg ekonomsk kompiuter
g
.
9;adei
specificnosti n^a^seg,
voJ^.

na osnovu takvog siste

arhiva ubankama.

^-nipn sistem

Vo(3p ^9ko danas ne postoji

j^^lave

do^u^P

i& sto znK,. .

P^stoji

slanja i razmjei^ '

^Qucnost zloupotret)

g^jb oblast
zain

bankardoveo
do

bankama.

PJ^snijeg isveobuhvatnog vodenj

ovimtriisnirnuvjeti-

Pikaa P'
n'^'nstvene
promjeneseiP'odraza^'^g
^?a5'npos'
aSkasno
yanja znacajno
o^a"''

.gjqpu podacbjanj
Pruj/ snstina
savremenog
^
^asv^
bankarskih
usiuga Ibrzom ijednosta^n nruzaju mogbcnos^

procesnim

Pti'^mo na osnovu

& osmis ene isinhronizovane

ag sistem
institucija
*****

noyi konSlf5

yg

. . . n deflnis^^ '.1'ekonomske

Porin^l?^^^osti,
arhiva moguce
u bankama
na,nivou
dokJ^
je zakljucit

cij?'P P'ispiqj bavij'SjJbaJkih sredstava koja se na^^>

.1 P'

^kog bankarskog korisnika.

infornnaciJ P ^jrnom Q"" ,g^l

Pribiig^^^e tehnologije i nja^'i rukovanj^ jemima koji se

savremenoga arhiv.anf ' 3,skim s-s
nianifestiraju u savremenim

^srijana Galusic

Arhiviranje u bankama

gucnost zamjene kfasilnrvfobradi podataka, cime se stvara mpsayremsnih nacina arhivi?=

arhiviranja. Medutim, primjena novih
lzaiaoblasti.
banakaOsim
kaotoga
ioSl'
od ekonomskog
ve
kod
^klapanja riuzavisi
medunarodne
stanardeP9"

Pnsutne brojne dileme unonTx ^strucnjaka \z ove oblasti jos uvijek su

radno?

Ojnost dokumenata

7ahl^ ^9ucnosti novih tehnologija da o

-Odiuka ominimalnim standardima interne ieksterne revizije

' 1 g

,Dankom-Odiuka ominimalnim standardima za poslovanje banaka sa licma povezan.m

^ i/a
- Odiuka 0 minimalnim standardimaza

ditnim ri

kre-

i^vjeStavanju onesolidnim komitentima koji sesmatraju spec.jaln.m

-Odiuka oformi izvjeStaja koje banka

^"^^lasli'^grada^

kada je u pitanju autenticnost ivj

r,.^ , ^ svom radu banke primjenjuju zakoriske P^P'

.jjgpe knjige) privrede (vanjsko-

vS do n c s t r o k e isvih bankarskih '

tm
Pravni odnosi,
prometcarine)
nspo^^'no ,
'^oyinsko
poslovanje,
platni promet,

nostupak,
postapak).upravni spor), te
ngnirni oblik) vodi se knjigo-

bankama
anKama.

'sveobuhvatn
'zgraditi
valjan sistem
koji b'
oouhvatnog vodenja
registraturnog
poslovanja

'^spomene:
t-Zakonobankam

3. Zakon n

8/2000.^'

^"Sluzbenim novinama Federacije Bi

Summary

"W" 0b|.* B-siulBgnm novB.-

.riie

^iavl]en u"Sluzbenim novinama fedef

P'' '^jeritj?&'^"igacion-

u"Sluzbenim novinama Federacije

Federacij

Zakon

... ...m Kojil^

..=,H
b,.,
Ustava Federacije Bosne

'^' j 1/94^

^ vezi sa Zakonom ^ . je -asus-"

'KssHxS
47/98J L ^9nja bariaJ^^?'^fiost Aapnza bankarstvo
do .^in

BIH" K ^"^ardi nnor Pi'opisuir'' 'Jpravni nX'

:2::V>,br

"b.Sl,""hSl""""'S',""0|. za b.k..l.0 F.a""l""

-Odiukao .

-Oaiuka 0

' "arcli^,^"^ljanjekapi,alombanke,

Stan.

babankama,"O^Fka""linimamt, "'^inia zaZu/""''"! koncentracijom

ka ba^
likvidnostiriziban^
146

niarket condi-

fc:
^hebanking
essence
of modern
b
fWith
services,
and quick
an

^roj23/99^^" oprlvrednimciru^.^ ^'^2benim novinama Federacije BiH

r??
l||^?^ene

Kolancvib,

tin Social changes and the need for

^ efficient functionning o
bant
significantly reflecte . j g acitivity is the spe

^'J^nosnim nan-

0pranju no

Hrvattskit,- drzavni
v^' arhiv Zagreb.
(prijevod sa engleskog

novinama Federacije BiH" broj

r*"

Bi.Jroj 39/98.

11. Naprlmier: Na osnovu ugovora okrediw (ori^a ;pap

.^ra) na osn^^u Sn^isp^in^bokumenata za
, abana ja cd strar.

12^ opda medunarodna norma za opis arhivsk^e^

2/95 i14/97^'^^

: r?

cesne zakone (parniini postupak, izvrSni postup ,

nbardimr

rizikom banaK .^,,0

^P'^^vijanje sistemom Interne

^sry bank's beneficiary.

information give
New technologies and new bea gpd handling with 9

Ij
rial y'. application
of modern
mof ^substitution
^^g^jtytion
system.
manifested
in modern hanking
banW system,
pUibil-tym

are manifested in thus

modern
banW ^^^.i^aton
pUibil-tyoff
creating
the
processing,
thus
^gr, application
banks
;;^^^^lassicars;s^tem
archivingWavQ
system of
of archiving.
^gpt on
on economic^^^^^^^^
^ards in this area,
.. ctronin H^+o

as wrm ^''Chiving depends to a gre

gm international
.g^pational
obligation
to
fitt
mt
.
pgve num
^esiri
obligation to f'ff
still have
num

of

in this

dilemmas in
jfjg inqutmquF
pgcific

answer some ^P,^s.^ ^uld

j^3,ks

rieg ^^hen
f possibilities
of new techno 9 g^jbllity ofsystem
it comes to the authencity and cr

provnl'^'more
'fo''osuccessful
. it is necessary
fo P^gj care forg,, banking and financing
and univers^
'hsti^ tions
efforts
of country.
the archival profession
in the

arhivaStajer^kezajgoriju^^
Walter BRUNNER'

iz toga vremena skupljene 9^'!'^^^''

^ladara uglavnom se odnose na oblasti Staj

izvjestan

granlcama, all 1na ostale Unutrasnje austrijske zeml)e,

dacin vazi iza arhlve vojvoda Kerntena iKrain.

"Pejzazni ar,. , .Slionu strukturu pokazuju 1arhivid^
^stariji Zemaljski
Stajerske je 1868. sjedinjen sa do.? , ggdrfi vrijedne izvore o
[hiv oblasti Stajerske. On usvom stanjem di|el feformaciji iproture-

HlSTORtlu^
^HIJU JUGOISTOCNESTAJERSKE
EVROPE
"JUGOISTOCNE EVROPE
J^skih

Austriia hin i

Aw'ilu. oV?2,'

lajerskim spoljnim vezama, u'''3'i.. !? ?,. Miiitaria o predfrontovskoj

P'u=<i od,ea.n .eo od

iFcp Mine -Idfi

iW ina dr^a ^' ^"iisiie zemar i

zemlje odrzavale

;3dr2avn,nizasiielnt"I1^kg sabora. a(i su takoder zajedn^

1564. godine Gjjj

;'l*'ocla Stajerskp^ "bclr2ave ko

ih dijeiova, kao i
iKrain ki^

ladarom dvorom '^^1'

Unutrasnje Austrije i9
naj'znacajnijem sastoj |.

takor ' ^'jlvima Gore, Friaul.

(jtinn

2fJ6l9drzavapola
sa v^,
^e Sodine viad. i ficiili n sar^ostalna
i opstala same

^foS''f^orsuS''Vnutra

danciiad
Grazu ' ^dkim
'^ostalna ^
"''1' Pravosudf'

Unutrasnja
jedinicaAustrija
sa cani ^

germansa'

d^rla;3dia:l^f1
WPad^R
inienice'
^Poa doif

-austrljska

naroclto uoPia

,i-

Mn ^
z L ' iO
v e polovica
historliskepPPi P'%ad
Pisanje hSL"-' rial?'^' ^ idgoisfo^^
oblasti Stajefs ^e^dta it=,v'. die. Arh; 'lde arhEvrooe sto ce ovdje,,'; .^o<
^'dcujuce na'^l9a xlg'^ ^ome real
1 nei2'qkog
Nakon dm^ i slova^'?P izmedu Gornjostajersk^ oS

SSf.'liil'Sf.'B^>erS^^

Ue P"

voj oblasti veoma vazna, a time je

d veiikog znacaja.

,blrka "Miiitaria" je u

ohkviru
arhiva
danasnje
podrucje
Bosne
i
su se naiaziii
u Grazu,
od veiike
vaznosti.
finansirati
voj,voj'
^ 'P^'
dsijski centar trupa, jer nisu se T/. i|yanie iodrzavanje vojnih g
go se takoder moraio preduzeti

. | qranici, koja je P'' materi-

DoH
koje suiHercegovine,
se naiaziie namorale
ovoj suj ,PJ
gnadbjevene
g|gg
P^^uqe
Bosne
'3, Sve ratn
ovo se naiaz,
,

ihranom, morale su se
0"= siati nove vo]ne

MiaiiurTi, moraiy

"^kumentirano
^okumentirano uzbirci "Miiitaria".
I,

|-^ef^ilje
^emije uopceno 1ae

.ji.,,mant 0 odbrani ^

' . g

se po

talin ^"'^'Iftarii" se nalaze i^^^^^I]gJriiat'i' '^!'^^^^menti^se.

AustriaOko
nalazlla
na
polasepodrdjf

rrientiraiii

nnu'' protiv
'i'Turaka
) Unutrasnjoj
Austri|i.
ZPi ) .f^^vatskoj
vojnoj granici
dbrani
na vjetrenoj
(Windiscb
^
.Rercegovine

duli^'
odn
na

izvjestaji oopasnostima P giygdeci doku

protiv toga injihov vremens

pojedinacne

pa ov^ 9

j^j '^atim

hrvatsko'^^Sar zernlje, kao Iu^^^ na

g^jga_
ncnih

pogranicnih gradova unu a kornisioniranj 9

l^gsn,.
teritoriji, nabavijanje or ^giuzbenika Na
akje rij- ^J^^^ovoda pa sve do najobi | knezevsk q j^gntiranje, na
zadaci preuzeti o
1ta ^"'taria- ^ojoi
se ogranicava
uglavnom ^ regrutirarij
2birka ^j|j^gpa"
MH't obuhvata
qI^q
kasarne, snabdijevanje 1
arhiva Stajer000 kartona.^
. ^.ade Zemaljak 9 ^^gga pamje-

ske

najvaznija QruP^ arh'vs

^nirJ ^djeljenje "Drzavni arhiv , J sa starijirn

2S9 arhila 1925. godine

striigjki viadin arhiv. Najvrjednij

dj
-^ygpi akti ^

zerTialjskim arhiv^^
^ mjnutrasnj

jnutrasn|0 |ig|qiri
de't ^^^vnog arhiva"
su dob^
ovih%ni i1605Via'(;j^'?9obrojni
specijaino
d?d f ocuvaigi.'
^l^e. ?'nnqa' J^cebt^'

ZbQ
1^ imnogobrojne
specijain
rodenosa 'fSr'"''
leol^M
Ciofcctje
bi trebaio ukazati
na sj^^g,nastaie^z

9dC'dhiia. Ove topogr^| ^'Iske iK^^qstrijafriaul'

.gke.
ied^'? veiiki
diielomdiopriobainog
podrucja a j^s,, Hrva
hrvat^ke obaie do unu
Vscj^ Iobuhvataju veliki dio S^] Goricom.

149

Walter Brunner

Znacaj 7amaliskoq arhiva Slaierska za hislorija |ugolstocna Ev,opa

Stajerske odnosno Austrfc'^'-^^ danas, akoji se odnose na granice izvan

.Klagenfurt, koji je dana5 nt Unutrasnjo-austrijskog glavnog suda

iespomenuti
raziSrudn^ka^"'"^^'
^ ' ''^Glavnogafinansijskih
Lda Graz.institucija.
Vri]edno
kao Irazlicite 1
arhive

dotajerske
sredinejpriobalnoqa
lTXe6aTpf=.'
^'' ' ^^eresira za vrijeme od sredlne
Dnri Pdrucje sjeverne granice danas )

vida arhivsku gradu

Dreha""^'^"'ddiokoilssnH^
P^sbaceni uBee; same Lh^

Flume (Rljeka), ne smije da izg

^dacajni
su dijelovl ovoga
ig
unutrasnjo-austrljsko
ratno viiece.

dvoinl^^'dre
dvo' -9-trature namleanir,
na

car-" -teo?
^

)e PonovrvraTe; ^poslij

^
ijeste;

?rrss?
'

naucnp hiKi:_a .

'^drtUlu^be?! '-^'=vu jugostoe ^'^d'iskog arhiva Stajerske |gl

na 8'i"lanSdn,"'
zbjrka ^9
arhivu Stajerske
^'tikcS^koj,
)' Mad^rik ^Pdvatna
*rljl
Ikulturl
jugoistocne
i^gra
Rurnunljl, cuva se u
^/az mo2e da

'^'^''oteku tpof^' '

^'blioteku Ferdinanda

r'dGraz
" jdanseOdod '?^ove
na duf-^^ntomistrazlvacku
ostavio Arhivu.
Uvezi ^^it;jg
igf? 'dvenskoqa
tradiciju^

' Soistocne g

2, predaje slavietx.'"''^9 pokreta i na

g^e '

i avistiku, uvezi
vec du? Historljsko istrazlvanje is
nes u' kao Fra
dioze uk ^djeme, prije oformljena Kat
Od n^^^'^i'de Uhiirz'^^ '^'kloiscb jan^n*' deka veoma pozna ^fosu
im^96nih nisun^^-^o
I koristS^"^
iFerdfn Hauptamnn
MathlasIJosef
Murko,Matk
Fra ^gi
"^dgodo;

^zvoju ol5^liski arhiv oblasti Stajerske.

^dPomene

svojih djela.^

'*80 reziden^^^'ooie san

d komisifeuporediti ijv '

150

bnutraSnja Austrija, -Red. 8. SUTTEa (=da''"

..... _

Oglasi akademija nauka uBefiu, phil.-hist. Kl.. Jg. 1

Stajerske 3,1953,
8F.W.KOSCH,
Lucuva
biblioteka.
-u:
Dopisi
zemaliskog
str.
str. 73-78.
73-78.
firazu. -u: Stajerskoj.
ctaiprskoi. MostoMosto9 F. HAUPTMANN, Istrazlvanje jugoisto^"

.P

'utvrde. Katalog zemaljske izlozbe dvorac Herbertstein I9b,

Zusammenfassung
Ohne den Archivalien des

1925.) je pobnjc^

'-'Jiiia uu

5Ukupni inventar Zemaljskog arhiva Stajerske, Graz, 1959,

6UnutraSnjo austrijske centralne

^qqS^
1988, str. 18-30.
malla do sredir^e lk stoljek
IRMH ^ Graz,
POPELKA,
UnutraSnje Austrije^_^^^^ ^snimclma
1601-1605,
1924. Snimcl
Izvjetajzemlje
o
.,gg.203,zemlje. -u;

die Forschungsarbeiten

.,986, str. 423-426.

sarchivs kann
Innerrsterreich

Furopa gar nicht durchfhreri.

auch auf den ganzen Raum von Sdos CQ^schungsarbeiten smd fol

d's wichtigsten Archivdokumenten fr diese

Q^nde Sammlungen: Militaria. Lutz'

,^^9 und Prsnliche

Qmmlung von Ferdinand Hauptnnanri.

gosnien und Herzeg
.^an auch viele Daten ber dem Gebiet von
'bden

IS
ilSwa

W-^'

So^d^t'(niAT,
(Wat Orjentaina
n' zbirka. dok. d

Davorin ERZISNIK*

PRETPOSTAVKE ZA VALORIZACIJU ZAPISA NA

ELEKTRONSKIM MEDIJIMA

930.25,681.3
001.8.930,25

strudni 6lanak

/ainri7aciiu Z8pis3 na eiek-

Uclanku se raspravija o
Idnskim medijima. Oni su ujedno ipre P
' na uopce provodila, moraju postojati i

fporedbi izmedju tih zapisa sjedne stranej

za tu valorizaciju, jer da
istrazivanje se bazira na
Mg,-gn/P dokumenata imi-

'ofUmskih zapisa, s druge. Zakijucuje s

^lektronski zapisi moraju imati if

gtra-

prednosti ikvalitete.

Protivnorn, ni ta valorizacija ne bi imala

^vod

... gpisa na elektron-

skim

Unajkracim crtam^ re Hi s^e olaztozima

jgi ionako

stra pod tim pretpostavkama- U J . jpjoj yniji -syi

valorizaciju na tim medijima, jer se -^kre^vnije, ^bog cega

otisnuti kao klasicni dokumenti. Jea

bpustati usve to?

._iji ,adi, o-^da more

'^'enna tome, ako se otakvoj v ^ (^e kvalitete u

=9a ikoje su to prednosti

gdnosti ne bi bilo.

So"'^^kumente.
Naime,
ukoliko takvih
P sve one s
scija ne bi imala
smisla.
.^atraiu

tri uI.P''*P*vkama se dak e

toga nije d'"

n'ii l^oiima se ta prednost iostvaruF^Koo _

,.,1 ^

uteh-

^^

P0ni'^ smisiu - jer arhivi nisu , ggdrzaj tih zP gg -rtiora im

ida^r^avniosimarni^"9v> Zagreb,
interesima^Skfstruke
arhi

E,

l%rmal'
J^I9anje sgodiSnjeg
8'^" jc Reco'd a^d ^ (1998). stf'
Eleiflr '!dku tehnologiju MAV-a, dfz3" /(Electronic " pii<u, god .

zapisi iinorrnatizaciiaar^e t ivgKomvie

ap^^ena izdavaPa: Clanak je objaviien ^^.2. od t^'
desen je odobrenjem HDA nr.br. bw

'
^55

Davorin Eriisnik

gom pianu. \j prak^^^

biti znacajna, ali samo udru;

odrzavanja, a zatim k'omnatiM

pitanja tehnicke ispravnosti i

Sluzbe prema tim zapisirna

i odnosa arhivske

Nakon toqa u tro'

Pitanje njihove pravne vriiedn'^'^+'^^-^

takodjer znacajno, nalazi se i

Pravne strane ne Postoje sv1 ins mm

skladu s time i ri

zaoisa

odnosu na f'
Pceti na

Posred

'

pretpostavla^^

Ub-f

^oPna banka fu

Paglog procJora inf^

1-Sadrz.-

s popisom sta

^zatim irr^^ 'ijedile su centralne banke -

informatizacije usva

ubicno se pribjegavalo raznim polovioni I

Npr. u slucajevima popisa

materijali jednokolicina tog materijala

P^ je prijenos nate medije bio nuzan

Prikazuje
Irazvoj informatiza;
podrucju suocavala

^'Pzbi. Njakon t '

situacijama zbog toga,

^postojali jasnl artiivski interest. _u "

valorizacije, udrugom se ra-

^^akom slucaju trebal

ss o

su klasicni dokumenti ogranicavali

na izvornim se dokumentima nije m9j ^

Pdstup to su razlike

^oracj

.
znacajna, jer
'.. : nim slucajevima kada

^i^Qovo rjesavanje.

koracima uvalorizaciju na

'^'nalnu vaiorizari- 0

s valorizacijom,
Sto se tice ovog posljednjeg,

stavno nisu mogli cuvati. UPsli'^iHmfsDorts'ku dvoranu. Osim toga,

bila je toiika, da je smjesten ucitavu j omanizirati ni njitiova ob

autrecem opravnoj vrijednosti tih

^^arakterS^^

ht^ska'l7u?ban'')
Pi^i takvi zanisi h"?

iednost ikao trece, ono sto je najvaznije. cini se da to 1nema prave veze

Xwi te'?merese'

osamdesetih godina dolazi do

' 'f^Javnogzivota.

iyhornim materijaiima, po-

Sli6e, i,ko ne SB. bile se iV.ifS

9otovo radi ratnlh dogadjaja, Isto lak

posiovania.

centralne banke. gdje se sumira^

gdje postoje m

Poreznu upravu. Ukratko, u svim on

Pcdaci igdje se oni obradjuju.

rjesavani po PI"^!r|P.

Udosadasnjoj praksi, ti su P"" - ygni samo oni

f ntativnog uzorki -to znaci da

^nanstveni intere

Uprkos tome pokazalo seja^^a

'I Poatole, da ae zbog m.gucn""

nrimlera vidi,

'^nte
tuacija,Analizom dn
^aadasnje
p iyopn
' ^"au na otisnuti tekst.

. ydovolji-

^oglo

...nkciji obrade. pa

Qui' kompletno cuvanje. T Ifvo smanjivanje

yg^osom omo9b]cuje
gsa. Osim je o'dju podataka
prak3^cuju se 1daija istrazivanja, jer

oi n'"
prl
l9ici,'^ dadolaze
ukoliko
ne postoj'
iP*
Paie taklaS:^!.^"^
taka^ il'^
uobzir
Kod ^9^^
, ..

dalje

su bez nnogucnost. za^^ . ) _

.PQdali u taj uzorak. Svi ostali li

postoje ni posebni troskovi P;'i^'^binacije izr^iedju p

ne samo najvaznije, n

su

^c beskonacne.

razlika

q.,
Sdruge strane, utome se nalaz ^,ynkci]i
l^ e.postoji smanjivanje, all ono
,sta

si'^igurno,
^f^ivanja.
Provodi se jedino rad
to su veliki troskovi.
Na primjer, statlsticki

Piogu se izdvojiti tri grupe takvid

rnikrofilm.
niti o funkciji

jepino sto le

-aiyvani ina mikroW-

^su biti^s^ ^ne za cuvame.

gnimanje pr|

valori2aclje'"diivanje kao n

. '^P'i je doiam r<

P''tPostavka za prosirenje
>zatim upitna je

""' *"

156

' "al< kako je to zapisano aP'^

>K
frg

masovne podatke za koje P

^9 troskova nisu mogli cuva
*^00 pak. sto kod

^ji Qnientarnosti 1kompletnosti.

odoos
^^hrn^ooznatom

st 1 kolikc

pred'^^''^nad
arhivistike,
ost
dijelovirriaP''^,f^a[<av
^ uzora^- P
izabran, ne moze zamj

\e

j^ia

paz'i'vc '

Davorin ErziSnik

o..a,adka za valorizaclju zapiaa;gsgis;l!t^^

sacuvan
fragmentarna^p^rp^
""snijih razdobija vise ne imaju
postojisansu
Hi j
koju dosadasnje
nisu imaip ,generacije
ducnost.

Imaju sansu da sve to sacuvaju za bu-

upitnanitiU
ne dovodi upitanje,
se mni!

^^pisa,
ona usvinn
slucaje\/inavedeni.
te podatke
nitko

)'

Ipak sve to ne znari h u-

njihovoj pravnoj vrijednosti.

zSnina snanlLlip'

^-vati sve, jer bi.takav

sto iie ult\

^'^zenja. usvakn'
skladu!?'sarhivskim
intereskl^^a^

vodio do
informacijskog
trebalo
samo ono

^2. pretrazivanie ksr*

Kao
sto
se
iz
oba
primjera
vidi,
isti
dencije. Sve ovisi o njihovu pretrazivanju 11

^ obg,-,
9a postoji, Eventuaini prigovori, da se
se ave to jlipak moz
Orudzbeni
7ani5nini i kazala,
ka7ala. ne mogu
mogU se OZ j
4 medije,
moHiia
^rudzbeni zapisnici
,e

Ne mogu zbog toga, jer m

jg zakonodavac predviBsvakom slucaju bilo bi to bolje od o g
_ pruzaju vise, |er
P'o. ali ipak nije isto, Radi se otome, da ti "1 ' ,333,^18, datumu upisa

Pretrazivati se moze ipo ostalim kriterijima P'

P9 onda omoau6t^^^-'
take nesto obicno^ '
teoriji skupova innn

Unastavku prikazui!^^

karakteristika vazna za valo;

se r,r
'^Po^rebe jednih te istib P
UDotr!fh^'i^
^ Auie

pretm^i
a

"

pak koja omogu^ 1

'^^^^niatickt zasniva se

se 0
koristi
za razlicite evidencjevodjenje urudzbpn
^''edsko
Poznata primjera.
urudzbeni zapisn;|fP'nika pre^a'"!?"' clnosno konkretnije, ^
se
se od

iz ururi^K ikazai^'^^'' Pisima, ali uz njeS

PPasi morf "9 zapisnfj
Pretpostavija se, da
pretrazivanja. Kao e^'
spisima, iS
kazii "P'i-ebe, Dot,

^^'leme ina bazi istih podataka, tri li vise vrsta

1.3, Ba pod,k. k.o pre.P>'""

istrazlvanja

Druglmjg pfeS'P^sdi teklako. Naime-.^fb'!

DrunT

Mi Dr? ^^P'^nika ! ' 9^'snju obavezu " .^3,

?"i i's?" ""natib ,

prestaii s

^hive o^

/laoijama, ato znaci oospostavl]ar^u

I njihovih atributa, Ovisno o intere

^ie^inirp '"^lac, olntf '

Buduci daje s

evidencija
morale d
'aocirnavidenciii
ipo L"n^'i'aziPobiva^,
pretra??t^2ivanie
' ^^'deLT
stvaraocima
P"^aoc,niar '^^^'^anja,
aktuelnih imalaca.
158

stvarno dvije - i to po

.... g gto se ne moze

.gnggno,

9iu tih podataka prakticno moze

kombinirame
.

-tanovnistva Horatsk'

I Na primjer, ako se kao ^ntitet^dzm^^g sprerria. vjero'spov^J^^ynaciHercegovine, akao atributi spol,

I Pie, broj clanova domacinstva, m

rodjenja. djeoa

postaju

^jy njiP. PLipgcnih, nio90

Ll'
^^ki Od
jos opozo .g.|ane grupe ("P . gpgiom 1
y. konacne,
Kod njih,
toga atreba
Poredjivati iatributi kao dvodane li
'^'ska sprema, vjeroispovi)est

^.^^g yyspo e
^..ggig.
^^gj Nad . yjiteta, aon-

'0 bmedfd H,.tskd iBo.n' 3 z. ]" ""

.g^ih popisakonpazama P ygian,^ema

apostoji

Zistp
se iz primjera
vidi, uson ^..^gnja,
| ^gptan sto
Hi PF .i^ace karakten
g^Ptnog
sadrzaja,
Jednostavno
5.|.no kao rezultat kombiniranja

3... mddii,,

staju bez kazala,Je^jU

"< n.
.=a=l|. a k.<!

^Psticj,Ipak,
ono najvrednije sto omogucuju t, me^P' 3PP^rtih"eie
na klasicnim dokumentima, o ^j^osa izmedju 'P'. ^jg j^.

da iednim ill vise mijenjati

io^P
prethodno
p
sredstvo zastite

^j^jje, nego uisto

obzira na klase ltd, Znaci da uPj^ ^gndja.

^ "stih podataka ^''^^Postavka za visestruku upotrebu

Sa,

^iS:
jj^nstati, npr. i

sisto

.^

i,^ggo kao

koncipB" ?;;3, on

sumasadrzaja
podatakanema.
itimejekao ^^loga
^.^^gresu.'

kao rezultat istrazivan)a,

ne ? %
njim'^^^'

pak tice tih

trebalo cuva

Prakt-"^ho je neogranicen.
rijecima, mti j

^on'da clobiva^ 'frezultata

jg^j^ pa

z5ogdd,.i|.n|..i3d3

otisnu^.

Naime.

g5ni. ^

.159

2. Tehnicke pretpostavke

tim

Preuzimanje zastitnih kopija ne bi im

P'tanja, koje je razmatrano uvezi sa

citljivost. Pitanie ie In^Iw T

nih promjena na harH

buduca vremena sacuvati nji

^ posebno aktualno. s jedne strane

sa.

-q\-

as drJge na nosiocima zapi

HPusti unovo Dodmnio^^^'

nespremnost arhivske

jednom vremenu ozbi inn

navedenih raz 9^^^.

njihove citljivosti cuva i .'^^^'^atrala i mogucnost da se uz zapis .

Razvoi ie moH

-itlii-

vosti, rijesen takorecrsa^

nJI r stafnih nadnm
urpJ^'

sasvim drugim pravcem, a P^'^^'^^jsirna

buduci da se radi oz Pxpo-

cesto

K-

^^o^iste vrlo dugo, njihovo

njihova

Tako se na primjer uStat.st ^^,

prilan!llr^'^ trl ipet godina

l^ljucL
drukl''
treba.
natii

presnimavanje

aktuelnp ^psloce. I2 toga pak proizilazinep'

Provodiio'^u'^'^^bno
edn^ cuvanje,upotrebe.
se
ne bi bila Radi
mogua

P^eblsm t-K ^

koji sD'i ^0" '?"9otrajnu'^UMtrifh'^'

sluzbuvazna?'^!^?"' tako da
UDl"''"'niada s!f,
^sprekidnn^

moan 0

g.

^po-

diskusije, odnosi s
^
i
stalnoj upotrebi. Z

P''9vilu radi o najvrednijim zap

P^'mjer slucam!'^^i iprak^cn^^^^^' ' '^^ajevi kad se zapis" P.

[!'

tiaku 1^

SaH
^nifh
diusobni 0^temeiju
Dr=Z'Pni
Odn^.'ieliu niih
Sdr

takvet?

nikada ne zastarijevaju. Bio ^erat^

gdje se podLci o^fnPX'

neprekidno unose,
neg istra^' e
P''kidno
unose, ii-

dbivaju na vrijednosti.

rada ? FdzimPnL t'? imaocima. Kod toga b^K i

'Her
^"djer

arh
da ark

6ki

tJ ne moze ocekiva ^^^pa^

'nepre^L
' neprekin ^^oroloski zavod, c]

slu^L^^^a Di.n.^^^"\/ska sIuJk

^i..>
aktualnfi
sluzblPuno?''ka
^l^^yalne.
.,e d 'pi
^ stvari
njihove kopijed"
sto'
0^'
'
"
sent'
PQsiove
r^astitne
'
0^
PQslove
to samo zastitne VrdS

[-.Fspadaju unjert 4j;;2ir

osmjerenie na iskliucivo pasivni die, s

duzem vremenskom razdoblju.

ciii7ba mora suociti i s

Inace i nakon

Kod toga ne radi seo^

stalinn tehnickim problemima sto je

^ programskoj i op

H^^koj komponenti, nego uprvom redu P

^prernnosti
za
rukovanje tim

Z.cl [UKUVctllJC
III" podacinn
f

3. Pravna vrijednost

. ^ ^aksi predimen-

.Jnira
,Osnovni
je dojam da se '^ ;aVcSno.
Kod to^
nira idrokci^e"
ida oko njegaarnnogo toga nj ras-^=
problem sjedne
i^beksnost upucuje
zapisi stavljaju uisti
7druge
kompleksn
dl^FP'i
uisti Plzl'
P z). aT^?
P tata ista
ista
komp ek J" ..^jg
^biva na atavljaju
svojo] kompleksnosti,
j^y^gjtj
sistematiz

^Qkljucak da bi unutar njega tr

5.
takva sistematizacija k)f

pj^^pom, bila j^Ppj^apjem)

fivota
gi^jm programom

f^'^ljene dokumente iz javnog '

kompiuterskim P

. kojima se

J se kao takve jedino imogu

gpjmljeni
=gpodacima iz
odr
Pdmjer,
sigurno je _roioskog
stavljati uisj" Pqnra^lika
gi
prava 1obaveze,
dok izmedju
drugi tonjih
ne

ddrzo
dstano,'^ is na nr'
ocigledno, nego i , ^od i
nova
kojs imah
odekivati da ce neke od ^^k,
" sir
podat^k^'; od
samr? sul^isSd Sta+^^'^'^e. anajvredn
PoJ^'^j^''ecinije;;;ze
baze podataka.
^

Naime, zbog mo-

c^oyrsenosti. kao sljedeceg

go jrealno pitarije kada ta
Qucnosti stalnog nadopunjavanja, post 1
slucaju bjlo bi
baze smatrati dovrsenim.
Vnari na dio koji nije koristen u

j 'z^orne baze podataka. nast

i izrali?r^
izradh,""^ 'i^racunavaiu
^racunavaju se prosjeci,
n^eteoroloske karte Sto J

'sT:
znaS

/.iPktTonskim medijima

p,^>pn<;tflvke za valoMzaciju

Oarorin Erzisnik

f^tistickog ureda il Hidrometeo olosK y

[v,

'

Hu.

se u tome,
jedni mog
l^-lllc, sto J

3pora.

prav-.

csarn puji" r.:..ndnosisenasamP^

.Nakon toga, sljedeca takva P;'SaS|

dSn

--S

opolagani
S^'cdlfpoloz.la
komisl'Na";;;;'":::;;;Tk
"
^ro'sfto iradi
ko^Je ta ipaje
okazno sredstvo, ali je vjerodostoj ^^3 ,atim

jg ,okolnost

dok^'^'^' '^a temelju tog zapism . *'''^Firaiuce mjestojoka^no

sredstvo.
Za izdavanj
tak^, ,3,odostojno
adS"" ,iozepostupak, """kdem
^apisnlk
uredno
zaveden
i
pisnik uredno zaveden io vierodostoin jpostupak. u rv-).-'

sra, Kao sto se vidi, ono StJ f^ostoji a^jj^a

obaviti.
uwrjan'
^
Pg
biF isto. izmdi se zPoS t^ ,3 su Pdf;3;$o feali to nije isto.provjerava.
Izmedj _P
^lerodostojnost
provjera
^stvo.
^Jerodostoinost

Pop t^reneseno na eiektron

2bog
su P^^tvo.
Tejasnoj,
sr
.ggno dokazno
. .gzpo
sred

stanj

Pieiio
vjerodostojni,
all da on" |pai< tn 9
'lni odredjene
procedure,

| postatr

.|g.|

"oijarna 'i nadzoruopravdanlm,

biio Qgipi
nad cuvanjed.
' '.^r,

;; 'V''
'

' f,.

t'.j

Davolin EtiiSnik

stoje- to ne

' Poslovnog iivota - bar kako sada stvari

nju vazna vierodostninnrt

sluzbu, to je zakljucak da je za

krajnjoj liniji stvar pravosudn?h organ^ "zvedena vrijednost. ipak

zastrte vjerodostoinosti''FE^?^?^ pridodati ipoznata storija odva

macki arhivist J. Panrit? 11
literature, a opisuje je narocito nj
Prvi je gdje
modeljedino^tf'
t? ^n^''^ cuvara,
uPitanju
su bill klasicni
dokumenti.
ske zemlje,
karakteristican
za angiosakson
dn+-^'
njih oni
- nnot '-"^u
'cnih dokumenata

Drugi se model' k t

vjerodostojnost.
vijeme - netko Ukoliko
bio u P^L

^'^n^ished, sto znaci nevjerodostoj

Sstalih^H^," ^nteksta
stale evropske zemlje, za^ng
* dokumenata uskt
vjerodostojnost jamci Ikonteg
voljrioT^Pi^jegovu vjerodostojnost^^'
knjiga^
^ Naime, ukoliko
mjestu, jebilo bi
^ummary

^onditiorjg fQji
trnnarticle th

[:^ords on one^ d
^search is

Eiectronjc recorrir

Otherwise this p?

electronic records
reasons
for for
evaluation
conditions

documD

comparison between el

have snr!!^

rnicrofilm. on the

oiitie^"

ReqarH the contend,

wc'ih u ^^'^tless. advantages and . .po-

e^end the evXatio^f^'^"'ded?n th

classic Hrv

the

^c the ro

every cvaiuat'on^ie \o

three grouos Firstiv it is po -litv

exns'?^3tion is infnn T^

census). Besides,

The
and th^" ^cconqiw
ot data processing. '-C- .
exhai
conno
'
^
djy
therp.
'
C^C's
possibility
of manif*^
exhaustible,
d^bas'' ^'^^ended
pLsibility
for ^reth^^ih'

As tot"'' *he cont

Possibilties for searching

;r?ifrS
and lundical don^idS
two n=!?'hing iuriHJ'n keening. ? 'soords are characterized b tpei

^ 03^* ^tjthentir^ oomplex concept

^'Tn iunction
'hem and cn^ '''se
ooh o:^gaj
^riectstbe . 'here jg ?

fhe second to v j pa

"^'hatthesal" obligatory procedure tha

Translated by Tomisls^

reP^'''

Esefa BEGOVIC *

ARHIVSKI VJESNIK god 42/1999,

Zagreb 1999, str. 1-400
U izdanju Hrvatskoga

.V

arhiva 1999. Qodine izasao je iz

stampe casopis Arhivski vjesnik, g .. .

disnjici objavljivanja prvoga broja
..

42/1999. Posvecen je 100-go-

kraljevskoga hrvatsko-slaprethodnika danasnjeg

voniko-dalmatinskog Zemaliskog arkiva, p

Arhivskoga vjesnika.
Sadrzajno, radovi su

nekoliko tematskih grupa: RavJi,j[.a2i

sprave iclanci, Izvjesca iRecenz j P

posvecena 100-go-

URASPRAVAMA 1^^^p'j^^Viestnika kraljevskoga hrvatsko-sla-

disnjici objavljivanja Zemaljskog

prvoga br j
vonskc-daimatinsko

iyiajenia Viestnika Kr. hrv. slav.

Uclanku "Povodom 100^

(9-15), Miljenko Pandzic ^ pn-

dalm.
arkiva arhiva Jgiievirie
Slavoniie
'
kazao Zemaljskog
polozaj Zemaljskog
) Hrvatske,
vremena,
all 1njegovo

cije kao sredisnje arhivske ustanove^sv^g^^

znacenje za hrvatsku kulturu i
liyje+jka kroz sto godina Arhivskoga
Mellna Lucic usvome radu ^
, proteklim godinama
vjesnika" (str. 17-28) istice da

izlazio utri serije (1899-^f

nas) sa ukuono 66 svezaka na o
storldkl casopis" koji je t^ao
zemaljskih cinovnika te

itreca serija od 195a do da

stranica. Osnovan kao hii

sta'inost

posrednik izmedju arkiyara.

. soij^a, pri

Pis sa izrazito arhivistickim sadrza]im

afirmisu

arhivske nauke iarhivske profesije^

33 med)unarod-

Ostali dianci iz ove tematske grup ^^tonomija arhiva .Uuvodno)

noga
SSovan auDubrovr^ku na s. "tJCT. op.
rileoi U,ei5.
(studenog) 1999.
^

jecem. Odborom za vropsk' P y ^ jugrozenosti ar

savjetovanje na

"

y^y^^

je od '^"'^[.^^3b?vsega komunistickog

va uratnim sukob.ma^Tern^ ^

zemijama u tranziciji, a Pog

uredjenja gdje su arhivi bill pod

|ggstrukim nadzoro
. .

Ti 17I3

. . _ uistorijskiarhivTuzIa

' ESefa Begovi6. arhivista,

A/hivski viesnik. god. 4211999.

Esefa Beaovifi

sluzbe pise Josip Kolanovic u

^znija pitanja te problematf^^.^"

Autor istice da su r^a)
nomija uprave;
arhivistika
ih
f
.^"^'
^
stvena
1strucna
autonomija; auto
uprave; arhivist:; :^ "znanstvena 1strucna autonomija: au^vrha cianka
cianka "Arh"Arh- tt

isS

Jo5San?f

9''^iia itinansijska
itinansijska autonomija."
autonomija-"

-Anketa o
opolozaju arhiva t'u^
reb'u

Ai..
polozaia
(str. 43-5P^ ipQtP iikP7ati na
Cianak
Ip^ P^'^zaja
javnih arh'^l.-u^'^'
jste ukazati na P ^
arhlvskih
na osnow!, f ustanova u evropskim
i

tonomiie

istiAo VP'J'^'ka oautonomiji 45 drzavnih arh

^'fucnog osob!'^'^ "stanova

^'inojasna

Vrtov .

pokazuju visok po^'^^^lerrie

' j rasnnri

uprave uz pds^tne pr ^o-

^aspodjele odgovornostl koja cesto mio

'sriji vrednovan"^^" i^rad via^f

'^Pozorava na J^'-'^^'ionalnl :

'"ino Preuz^m

Zumera "Politika akvizici)

uvanja arhlvske kulturne b

demni!^' ?vedska) odostupnosti

dostunP'^osti origi dokf^'^enata

' 79-9?^
i

c: r'"'
BrnJu^ j^^ne un

'^^herlanH ^

169-176), nagiasavajuci da SU ^

storija i arhivistika dvije raz

nauke ali obostrano korisne.
Daria

-^--T-rTTf^TT'T

ARHIVSKI
aehivski
-rTT-nOXTTXT
VJESNIK
y J !SJN liV

Nalez

jska) se u svome radu bavi

kao i uslovima

pi-

mom dostupnosti arhivske 9 '.'

aspekti" (str. 53-77)

' 'lj osiai.r/'^ ' '^' 'terije vrednovanja io

hosIm 3drliinis?

"Historiografija i arhivistika (

ISSN 0570-9008

naceiima ivrednovanjo a,_

Ppliti^

^arhiv

O medusobnoj povezanosti i
zavisnosti arhivistike i historiografi- udk 930.25(497.5)
je bavi se Joza Zontar (Ljubljana,
Slovenija) u radu pod

transparentnosti
i^ . j^sti i
najvaznija obiljezj^

"'

. .1

arhivQi?^ Financing of

drzava n

^di^

u Nizozemskoj. 9

nalne ;^^slinia orn '

archival network

servi'"'9rationv'^s in thp r ^

Manfreda KehriS ^'

129-5'! 'RusL^-ll3.i38f
archival servioap^^ar^J
P'' av6zne '^\'i Pok,'" struct ^iadimira Tiuneyeva jtio
^'ravanti u
vlasti im Save,
^he executive auth

9'latoinfta '^slian tate ar\ ^liianskf^''^ivske sluzbe Rusf gigliol^

^ Theo Th "^'tiont^a stru T
arhivima

nit
povijTsnfmSie
"
Arhiva Makedonije" (stn

worberg (Stockholm,
0 istoj temi, dostupnoj j;%,t,osti P'^s^ .'^^Lnd
transparency"

gradje, demokraci)i
Svedska) u referatu
(str, 1931208).
rom na njihovu

arhivskih sluzbi (s obzi-

^upijrna nacionalmh

. . g Kecskemeti u

^Ited archives for tn

radu "Integration of sep

sukobima, ra-

memory" (str. 209-215).

posveceno je nekoliko

Problemu umstav^lf .^^rie

to Banac, "Silencing the
g^tora i n' ,'
obstacles to archival
radova, Navest cemo imen archives and^^ 217- 222); Saima Sane,

zrjesenju pitanja sukce^l

archival voiceithe
Eastern EuroPgl|.,j Herzegovina (stn 223research in post-connmu
in Bon
jugoslavije "
"Destruction of archival recor^ gradivo ^
Pa dz c,
230); Jovan PoP^":^' 0^0 koristenje (s^ jtegrate and preserve displa
hivskih sporova 1niego^ ^archives -t mi a

"The succession of

.q\

ced archives" (str, 243-249)^ Musnjak

-g ratne state na pisanoj

255-287), bavi se indirekt-

bastlni nastale tijekom ^ . .jf^i tokom

nlm ro+nim ctptsma nas

_i-.,irna.

bastine u neodgovaraju

.-oobila^na

Otomanski arhivi ; "^^ei^nku "Ottoman

proslosti. Erhan Erkan u

166

^""hivske struke i arhiv'^

.;^Q\/flnie balkanske

Bsefa fiei

odnosi na baikanske zemlje^^ f^T'liona dokumenata Otomanskog arhiva

..

Rubrika IZVJESPa

pri^vod izlaganja Uga Covp

aosiL"

Hedihdn ^

0arhivi ^

321^^^^

prWoge: Drzavni arhiv uTrstu -

A. K. SchmiHt n^ Arhiva uTrstu (prijevod: S. Ra*

Drzavn

9'.

rat na prostoru bivse Jy-

XXXIV mpri-^ srhiva uWashingtonu (prijevod: 2-

BuZStfn'okonferencija
arhivisS;
1999- UOkruglog
Ivanovic):stola
45.

bastini fj pu ^^irenstva za

"'h i iokalnih

349-35n- n '

nologije Trst

isprave - arhivi naciona -

naucne naravi, ci i su autori proTabun

^onose slijedede sadrzaje^

dios"i' Pdro G'PuE':

Archives de pLce sur TacJ"

168

"

dr2an

vanredni profesor Fllozof-

naziv je rada ciji su 3^*;.'J ibreijic vanredni profesor Ekoncmskoga

skoga fakulteta u Tuzli i dr. Izet loreiji .

fakulteta uTuzll.

=,dasniega stanja iraspolozivih procjena

Uovome radu se na ba^i s^ ^^g^gnoga bosanskohercegc-

o buduonosti raspravija o P'''y;7,instirna ukijucivanja ove zemlje u

vaokog integrallzma kao i o ^ 9

analiziraju ocekivanja od Pakevropske Integrativne lo^o^'. ^
koii bi trebalo dugcrocno da prota 0 stabilnosti u ingoi|"l :nu
,juav region,
mijeni ne samo Bosnu i Herceguv

f-kuiteta u Osijeku, autor je

Dr. Ivan Baita, decent Pedagoskg ^

rada pod nazivom "Srednjoviekovna Bos

^ radu se

Smiciklasa, Marka Kostrencica i

' ^g ^"krstjanima" Crkve bosanske,

Emiiija Laszowskog sadrzi broin P ^g^gtjcima, bognrnilirna; P*^""

koji se nazivaju i drugim imemma

mi, krivovjeriima idrugim. n*;j^^

a?h^'
ciokum'^^' davanjuarchivnich
Ruzic)'' S"
^'^nsk^''dkture
arhivln?'
'kih'^rii'fond^"'!
licenci zaP' ^

na tem,

kroz Pakt o stabilnosti i niegov m

istice da Dipiomaticki zbornik

^3- fll/i n . ' R^sseqna, Qod. Lvli,

^!?9 Problematiif ^'PrTnosc,

pakulteta, aodnose se

iynravaiu

d. go,o.o , naudd, oW^i

E.,op.
"Oblikovanje nove 9^ " ^a, utlcaj na Bosnu 1Hercegovinu"

na i katoiicke crkve u

S;IS"S.Tg'ir
Ne I,

gospodi Vesni i^9 broja 6

1999.
doQQ nnHinP iz stampB
js IzasBO
Zbornik24radova,
ciji je iz-1
Krajem
,, nipmu
ie obiavljeno
rada, strucne

davac Filozofskijaku tet uTu ^ I

ratnih steta na

aZva%'

ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOG FAKULTETA

UTUZLI, BR. 1, Tuzla, 1999,189 str.

(1954-1999) (Z. Hedjbeli), str

Arhivi
Cathie Opr
Slovenije, 3 knj Ljubljana
Parizi986
Croatia, Engleska 1998.
^''uxelles 1993 A Molnar)- Misrpii
na primjeru Francus^ '
Bucinl nffh
'^norem
Carolii njlhovi
Kecske^;
SelectingLeMans^Qo^^'
Rsseamh o''f R-l^olnar)
pomagala
ko
f'- (R- BuchnH e. "tions
J- Horrell J. Merill-Oldna^g
Bu6in)
^'France,
i2ation, Amsterdam
1998. 9
o",^es services
duSh
dire-l!v'9'8
Annuaire 1999,

na ktra^- ( Lemir \. ii,

Sead SELIMOVIC*

XxxT^ - " 894-1998, Rosarh^y L

'
^ '

'' '
i^vnost ,

^BMORIAM, po^^rJvradniku D

kako za arhivsk^

5d ItS' If,

9''2enost arhivskog

vaToTe plu'o Sanlmaycrkva bosan-ug sto znaci da je ovaj dua i

sesnaest qvezaka Diplomatickog

sticki vjerski pogied bio 1^"

razvljenoga srednjeg vijeka
Hrvatsko], Slavoniji 1Dalmaciji-

, Humu, ail isusiednim zemijama

. :^oyne bosanske

"Nastavna interpretacija sredn]^ inozofskoga 'f

ie rada dr. Saliha
srdnio^^eko^ f^^g^^edno vaznu
tor, eminentan strucnjak za p
a narocito za
^logu koju su odigrali

^g takoder, istice

p^.|.|^g ^njoj, is g^gjovjekovne Bo-

Jriski bogumili u
.^ndalizmu dali

sne.-0i .3 bosansKon.

gseban i specifican
P

Zbomik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli

oblik i Obiljszjg nn n

proslosti od ideotoskih i drugih

drzavamasapreteinirnTat^i-, ^zlikovati od feudalizma u susjednim

okova i stremljenja, i da, vodeci

Poslosti Bosrte iHpri

Bosna i nastava kroz t0m6 iz
I Hercpnnw;^^ ; ^ ' "asiava, Kroz teme
'r
rasvipti'
^
^
^'
s
torijskih
tema
nn
napraviti
svojev
Sir
tima^'nn
'^ba
svojevrsnjJ^
diipmn'^"
l^vanju pojedinih diipma'
bogumila, ciji je dopnn

stanju kulturno-historijskog na-

Jalimam ,1,
' ' P^avoslavnim zivljem."
stoji odnos srednjovieknllD''
zeli prosiriti osnova na kojo)

HiQtn ie svniQ
dragocjen.
njoviekorn^^'^^zeja
SaralGvo
.
Haoziruv.^^
njovjekovn^^D^^^^j Sarajevo^^^ nasao irad dr. Ahmeda
Ahmeda Hadzirovica^

Autor'
^oriografij
Auto ' ^^'
^h'storjografi
'nteres'irna^!|[?^ zernalja o
zemalfan
P'sanjehistorHu
NaJp kiRnP'" '^^zetak
r!X#*__ .

SVnmr.

"Nekoliko naznaka os
i netacno P'S^'^jfciMfeci
vijeku. SI
^'.?^!^'' cari^srednjem
cesto tendenciozn

I '

konkretnu 1znatno vecu brigu o

sljeda, omoguci njegovo pfavilno upoznavanje i interpretaciju.

Autor navodi da ce se time, iz-

medu ostaloga, uticati 1na kva-

litet

odgojno-obrazovnoga

procesa skole,

Osim historije u Zborniku

su objavljeni i radovi iz drugin
naucnih oblasti. Dr. Nail Kurt'C,

^''Pskih 1hrvat^i^k^ obara'm ^'sljenju autora, je casno i^J ^atiP

bistorlcara koi?^^ netacne tvrdnje iz
P
DrT
^spekta drzavne politike sv JJ
DOri
^f^ls|av
.

autor je rada pod nazivom Dogadaj kao izvor i predmet informacije", dr. Nedzad Pasic
naplsao je rad ciji je naziy
"Najcesce greske pri upotrebi
promjenljivih i nepromjenljivin
vrsta rijeci", dok je dr. Ibranim

no

"Komunikacijsko - interakcijsK

2niaiia

istoriju Sarajevo, napisao j^j.

>9S;'

tor. '^' ^senjini

.n,

^
k.o -d paWa .ejln;-:
"^oSratsPi, pjersKi,
"k'Pfli su s, interesi: P5
zive f ^^i^onski. "Bosna iH^rc 9
obzira na cijenu. odo^ ^ ,U'

*> pi.p.o p

P"""'

u'Tue|?'r'i'

^r. Azem

^ i^iice Ha
kn.-vJ'='Ja u BoQnRoo' ^u 'aau
uKazuj^
^^'stlcedi
radu ukazuje
^tice
uodn '' '~''*^govini, te na
^t'
ce na o^^^'^^oljng

u osnowJ^^fenje j drzave nT"'^^zovnom

^l!
u
Autnr "^^i^ise uii-^' '^i^nih n P'^' 'cno oskudne kultLJ"^
s
*'*"10 uticati r*''a da kf'* u
Psebno BosnjaKa ^ind;
^^'turna
Qve :,^...?^b|jenift
._ ^^Iturno-hk+nriiQknm naa')
^^'^Jrnadobrp^^
^em^jp
ionak

koSr ^*'alit4 'r^no.his ' 9^sije "a Bosnu iHercag

vinTf'II'

,
'70

i^asljede moze direKt^

Pa don' **'orenPptavnin?"^^ procesa, ukolik ,^fu9

"*ae o|9. gradan.;r^'*"^*'"i3 iz hiat'^l'|jerc^ije

"baaan?r^9 d^ustva uBosnH
C)
'

i nastavne inte^P'

Osmic autor rada pod naziyo

aspekti nastavnog

cwo

tunkciji aktivnog ucenja.

trojica autora su docenti '
zofskoga fakulteta uTuzli.

nrofesori PMF u Sarajevu,

D,, N.n.d

rss':i.NZ

i:?SeSS- i* s""""""
napisao je olanak pod nazi

diferentnih shema

ma (MNU)".' .. ov/niP miesto ,^a|

i ir^'-^ggg Duvnjakovioa,
viseg
napn.
DuvnjaKovica,
vi^wy
'
^
p%blem"
autOT
Ene^
1ma^instya
UZborniku
su
svo
.
autora
^
^
Qtepnike
1masinstva
I
irhac oni
za singularno
faKultetu i
ttkopa'' autora dr. Hrusteasistenta na
uz ponnoc
^ Tuzli iSmaje SuuTuzli;''Eksperimentiiz P^^I_jlQ^ofsKome f^^ je autor Steven S.
ma Smailhodzica, <^f^!,savremena
RLudin Hadzihalilovic, vanlejmanovica, ss'^"^^^eskoga preveo dr. ^a
pedosljedne

Zumdahl (rad je sa angles 9 ^^eta uTuzli). .

Colica, docenta
redni profesor Filozofskog .j^jea"
j^a" autora dr^
mjerilo
ener^..i^^ncu-ih
miernih
jeoi^
Hie
ovanja
koiip
^
j
.
primjene zakonskih mjerni^J
djelovanj^
profesora vise
Rudarskoga fakulteta ^
autora mr. S .g^g^lon of Bosnia and
getske racionalnosti pro p^oi^girls in
.^eqa profesora na Medi-

skole; "Menarche age

Herzegovina" autora dr, H

vanrednoga p

SeadSelimovic

Dzemaiia Ferhatovtea rin^''

^<^s na odrzivi razvoj" autora dF

jateskih metala utlu innw ""''o^ofskoga fakulteta uTuzli; "Istrapyanyiseg asistenta

Filozofskl=^^T''^
Filozof^knX 7 .
mr. Sefketa ^0*=^Lu
kvici
okviciasistenta
u industriiskim
nnn
^uTuzli;
Tuzli; "Sadrzaj
teskih meta

Dzemaila FerhatoJlcrVah^'
FerhatoJlcrVah ' "^"

3Utora Hr

taI?T "^r
tnrp I

^r. Sefketa Goletica J d;

valorizacii^a

sko"

No'zlnovira^'^'

treninga ukosarkaskoi sk

"dticaj visinskih n' ^'^' dnog profesora Filozofskog fak

mS"p^h
lesn?''!'^Piialiste

sportista"iAI
Filozofskogsposobnost
fakulteta uTuzli

docentap?' enlka osnnf

' ^'^' indlvldualizacije

Peoine ir'
bvn'''o'koga
^S ,aSr.'^'
'akulteta^f/ r
No
Se
dr. Zumrete Nozinovic^
laSelrrianm-
vrljednosti
Dje'
laSelrriann?"^Bukovlcp
^ukovlc^^H
fni'"^"owca,
aSenfa'
autora
mr.
vica,'viseg
viseg
asistenta ih
n ? ''^'^"Turistlcke
'ik
'^ Bukovice"
Bukovice"
autora0)'
mi^'Cadn
^

.... UZborni^..^.

Padovfse^od '

IdrSUIltJLU U
I
Filozofskome fakultetu
u TuzN-

*****

Tuzli objavljena

lzofskomeali ,a?fna9otovo
P^ofsorl
^ieka,
svn- ^'^orniksv^n
oblasti kojei saradnici
se izucavaju
publike.
^^^^rzajem 70^1^ j^ohstiti prije svega studentim
^ssiuzuje paznju strucne i sire cita'^

i''

mi
u,
\

V , 1. -... , '/V

> I I.-, ' I

:v.'

Esefa BEGOVIC*

Ac cavJETOVANJE
ARHIVSKIH RADNIKA
ERCEGOVINE Blhac,
24. i25. 6.1999- godine
- r,

arhivskih radnika BiH, odrzano

UBihaou je, u
j?hlvskih radnika Bosne 1Hercegovine.
Trece poslijeratno savjetoyanje . |^q -sanskog kantona Bihac.
Domacin Savjetovanja je bio Ar
prigodnih referata ikoreferaNa Savjetovanju su obradene, p

ta. dvije teme i to;

Tema I

..aduiv^KA GRA0A UARHIVIMA

Uobradi prve teme sa^wania

NAKON 1945, GODINP

BIH 0 PROMJENAMA ^LASN CK

savjetnik uArh

uvodni referat je Ptezentiraia Mn ^ ' g^| ugesnici Savjetovanj .

deracije. Koreferate su prezen ^

cionalizacyrpr?Iz^snom vijecu BiH ,
fondoviniiThllraTrSgovine";

Federacije, "Komisija za na^promjenama vlasnistva u

"Grada opromjena

ma vla'sn^wruTon^a History

.asni.tva ufon-

4. Reska Mehdin, arhivist,

.Katastar ikardovlma Arhiva USK-a";
Katastarske uprave B .

5. Mustafa B^SjP'j^qocl^ne";
f

tografija BiH nakon

6. Dr. Budimir

vinsklh odnosa na socijatisticK

qaraievo "Uredenje imo-

histoniu Sarajev^.

osnovama BiH

ne".

Uokviru druge teme

.PROFIL KANTONALNf
ARH^
Arhiva USK-a, P

Podnio Osman Atlic, arhivist, oi

sljedeca saopstenja:

. HislorijskiarhivTuzIa

*ESefa Begovi6, arhivista,

.,ovanie a,hivsKih radn^aBognglHe^sa;^^

EsefsSeqow'e

1999. godine

I rece savietuvanio o......

ske djelatnosti u vezi sa tim da

Medunarodnoq'^instit?L^t^^^^ Klasinc, arhivski naucni savjetnik. direktor

f^antonainog arhiva":
akog arhiva Maribor

3. Doc. dr. Azar^ I ^

znanosti Maribor, "Klasicna orpemanaucni savjetnik, direktor Pokrajin

tehnologija Akantonalne arhive":

'va Tuzia, "Arhivski kadrovi"-'^'

savjetnik, direktor Historijskog ar
kantonalnog
arhiva-'
Historijski arhiv Tuzia, "Vanjska siuzba
g I3
^ '

direktor Sektora za 0^9^'

Sarajevo, "Preuzir^anje uarhive

konkretno

(za kantonalne arhive i

ovom trenutnku najaku^
postavi jer je stanje grade na terenu u
^
statusnoj regulatlvi
iza drzavu iza struku.

Naglasavamo da su ucinjeni

kantonalnih arhiva, nadamo se da

jem zakona i drugih propisa) sto c

Pgj^jypQgt nastaviti (donosen-

Hjelatnost dovesti unovi status,

mjesta u

2. Pitanja vaiorizacije ^rhwske g .

propisima na nivou

rjesenjima buduceg Zakona . (jgcj jz arhivskih fondova biii pravn

Drzave, entiteta, kantona, kako bi P
u vezi sa cstvarivanjem
validni u odgovarajucem upravnom posiup
Prava gradana iinstitucija eve vrste.
saopcenjima na Sayjeto-

3. Podatke ovlasnickim odnos^ma date ^

vanju treba dopuniti podacima o

knjiznim uredima isudovima.

4. Kod donoser^ja

. propisa o arhivskorii

Xatltdlen'e
ar'hive (pri,e svega Ar. ngi-cegovine.

Poslovanju obavezno treba kob^i

hiv BiH) odriosno arhlvsku sluzbu

Hukaciie arhivskoga osobija u

6Ucru.?SS?"*^
-gya polaganja

srhivima i registraturama

arhivske aso-

Posebnih obNka seminara, if

| iz tnedunarodne amv
BiH isl koristeci se kadroyima
treba da
cijacije (ICA-e), sve u skladu sa p
tPhnoloaiie

bte^unaroc^a

" a iinstituciia.a

Sffa^vnogal
meX'^JarS
BiH i J^^g^Tkantona'zLTe
^ 7. Zaduzuju se Predsjedn^.,^^ RP^'^'L'^Lki S rad arhivske sluibe
'^leznih organa Drzave,^
pa stvaranju zakonskih i ^

. |^j^ P''lP
statusa i

irania Arhiva BiH i Arhiva

na donosenju Zakona 1

' arhivskih institucija P't" f.^pje postupaka na

srednje Bosne Travnik. az

blaaovremeno izvrsi

" Predsgg-SSa^na^

kon "^^naPo^
Zakiin^ j vo(3e.^^^^seno i, ^
mS'

^ianju

^jelatnn

argodine
hivskih 'zdnikaBosnei
d1sku^9 - rferata
ikorefer^i gu.
toga,

arhiv S Posebn? je
arhivskih radnika BiH '
^^U'^enju idrjn!'^^ sa t^^^'^stira
djelatnosti ygpaprostora
blicima a koja ."jogucnost preuzimaP)^^riid'
bita??"^dbosa'
da >ian
P^P&o H[ade af '^l2ena
usijed stalnom
nedostatka
arb^
176
metara
duznibj^^iv^^acke 80,000
proslosti.
Zadatak
je ^

ietovanfa'
'a?h?vskih,preds,|
radnika
^giH
j-'uvanaarnivbwii
i"-.p
biM Azem Kza[^|
Vnanima vial^posebno
vlasti, pubB^i'"
Usvojstvu
dn,ka^D^^^^
g!ria^e
iodnose
sa dijaspo-

Usvojstvu preds)|dhika^DAH gostima. organrm

Arhiva Bihac
Bihac.

nost svim ucesnicima Sa j

Pokrovitelju - Ministarstvu za .^atoru, koleW

radpika iz arrom USK-a idomacinu --':' . pstvovaio
^ovaio oko
o!<ppde
3 ^ije.
acije, Arhiv Hercego-

Savjetovanju
pnsustViH^rhiv
Arhiv Arhiva
gostiju bili su
norrrnftia
Federaclje
..hiua Hrvatske, Arhiva
hiva saInace,
podrucja
Federacij]e p;=;;ifBiH,
( , ,^iv 'uSK-a)^^cmske
Arhi

^'ine. Historijski arhiv Tuf"^ Republike Srpske.

Prisutni predstavnici Arh va
Slovenije, Arhiva Maribor I

-lyy

t 'if

Mediunarodnl naucni a.up "HistonografiiaoBosni IHe,cagovim (1960-1996): Sarajavo. 4,1 5. novea,bar 1999.

4. Historiografska litfs'ota oBosni |^^g9ovjni koj^

Azem K02AR*

na period austrougarske uprave u Bosni

Zijad Sehic, visi asistent Filozofskoga fakuite
storiiu^;

"HISTORIOGRAFIJ^

ERCEGOVINI (1980-1998)", Sarajevo, 4a- novembarl999.

godine

^UUIIIC

, 5. Historiografska llteratura objavjjena^uz^^^^

(%l1-194S (Sforr T iSk,nhiaviiena
n'aucni savje.nik uinsfitutu
za istoniuju Sarajevo);
w,iipna uzemiji iinostranstvu
i inostranstvu koja
6. Historiografska literatura obj J

se odnosi na period 1941-1945- 9

''? nakon Drugoaa^qu^,'^','"'^'^

i relativno mlada.

Sq? '
svih siLn'?^9 rata. Razvijala se odredienom
u
'
i Pratile kao odraz u^geekonomqk^ politicks, vojne i'kif
Pstepeno P^tveno:
nienih
' '^^"o^no-obra7r,
Pfobiematike 1na druga dru
santohl" ^'^entni ideofnt"
i P^oo- lko ^'%okaaoiela,
(jjeia ^9ovacka "'historinn'
kojem je nasta] h'.(orijstoriografija je itenia
iznjedrilau 1respektabilna
'

'a2govoTa'3^66, 198a f9|^g9ovacke historiografije raspravlj^iJe

iedno' OH

""N*"

lvo iHrvitski
bsvs^

' ocjena n

ANU BIH

P^va dva skupa bii^o I |e

SfioS

"Historg^Jo/k
A- i5.skupa
novembra
199 f|,a

'"stitutzan^^'^'strik br 7) bill su institut za '

^0 god n ^iiolu skun^

"^^ktuainog^Postojanjai'
^g

29^b
je prigodno saopcab). uP^tra'

'^^'"^clnorT) diu Sarajev

H, , '
za istoriju uSarajevu
1
u.
Skupa
OOH
^^begovica,
,.
,.
. ...to:
c'b? 0zem?ii'3'''ska iHp
' ukupno 19 saopcenja i

'ievu^ 0dsj6kkanstvaJ^^^^^

OS PeL^''dogralr'oiu);

Bosni kojaj^^ltet ^

Kurtovic, Fiiozofsk: fa
i Hercgovlnl

OS history ^sografqc ^fski fakniw kraja 1a. stoljeca {dr. c - tod)'

vljena^S

' '^atura , ^ ' Sarajevu -Odsjek za

"Odisavjetnv0ofijeJnije
^^'ie cleH^'beuzemiii'
u19^"'^li^^u
' Hrcegovini
(do 1878.koj^.le),
go^j A^'

17

nik u mirovini i mr Seka Brkljaca

tutu za istoriju Sarajevo);

naucni savjet-

istrazivac-saradnik u Insti-

(akademik Enver Redzic,

7. Historiografije o"muslimanskoj naci)i (a

ANU BiH Sarajevo):

Sarajevo);

. .=Hercegovini.
Hercegoyini, objavljena u

8. Historiografska ' ^''^^'^^Hnosi na socijalisticki period (1945paucni savjetnik u Institutu za is 1992), (reterenti: dr. Budimir MiHc . ^
za istori|u Sara)evo),

^rnl]i i inostranstvu, a
wwc_y,

Cici Cl III.

.-.roHn k U inbdiuiu

i'j"^.u, mr. Sena Miiisic,

Milisic, istrazivac- sara

, ^g|.j,ggovin0
Hercegovine (dr. Azem

Kozar, decent, Filozotski takuitet u

^ izucavanju tiistorije

9. Historijski izvori !i t,!c+nrioarafiia

1^^? L. oosny
odsjek za' ^..XrWnV
tiistoriju);

^^osneto.iHercegovine
Uloga institr^a(dr. 5VeraifUutza
etnicke
studye u
K
. . u- r

"ysne I Hercegovine ^ui.

I iiiUi:

Ob avi 6: jHercegovini Lrtifl

koja jeIfi objavje-

Mbbljani, Siovenija);

11 Historiografska literatura o

[^j^jgenu. SAD);

ba uSAD (dr. Robert Donia, Univerzi ^Hercegovini 80-titi i90-tih godi12. Ceska historiografija o o
Ceska);
ba 20. stoijeca (prof. dr. Ladisiav Ha
,Hercegovini (19804998) (dr.

13. Madjarskatiistoriog^^
o Bosni i Herceg
14. Manipulacije srpskejs^.^ ^l^g^itotu za istor^^^^^

^^nstian Prosa, Univerzitet Lajos

I'luhidin Peiesic, istrazivac-sar

15. Srpska istoriogrfya

Ittilikovic, institut za savrem

, Hercegovini 1992

Becgrad);

.^ 16. Historija bosanskih Javr ^

|g (Rataela) ' .^oi.

la) (prof. dr. Muhamed Nezirovic^n

Museta-Asceric,
17. Historijska iatioafanas j.
Dobravko Lofakuitet uSarajel/u -Odsjek za J'' ppistoriogratya ^

^renovic,
ia,2.blu6..wnw3^^^^^
Filozofski fakultet
invenskosrpsl<l
^ 19. Bosnjaci upostjugosloven

9nd2ovic.
^zovic, Novi Pazar).
pazar).

'""Sstajevu);
' "'"^^^irektoiHistoryskogarhivaTrr^l^
I-";,' . ^

(m, S*.

,i iHercegovini (1980-1998)". Sarajevo. 4. i5. novembar 1999.

Medjunarodni naucni skup "Historiografija o Bosni

Azem Kozar

skohercLovaMfo

tretirana sva relevantna

Pored nizaoncQh !f
sti nastalih
historiografske litprot

rpnii-

nastaia u minule gotovo dvije . ^q,

razdoblja karakteristicnih.
-g^ja
'^^^knuta su i neka zajednicka

pS Z ? '

razdoblju.

tranzicije bosan^knh

V'V-- I

nit provlaci se ocjena da su

itffvrf-

Mm

bifp ikarakter historionS^^^

drustva imali bitnog odra
prosla ikroz period anr
obzirom na karakter tranzicije.
.g,
'2 Politicke ivoinf
Qodine, dominirale
^rernena Drugoga sviPtcL
pojacan je interes za zb |^ini
ntagonizmima koii su
"posebno o nacionalnim i s
Prostoru
BiH,izpotom,
ltskog ratainteresa
itd.
'^'^panjem izvorne
gradje
vremena D

i^traiiva
obim i

'^nkretne
"dn^'-t
na licni pm

realizacija "Drustvenog cilj^jg^a

podrske, sto je

ganizirana v!' Produkcije

i ^ krajnjem bitno
storijskih
^'storijske n ['9^^skih djela. Posebno

o5!

istrazivanja i

jg|a of'

da I

Wstorijskih I
na kvart J' "^'aze van zemlje. Utis ^gjsW _
i% pubiiciti"!^' Ma bez n nastalih historijskih djela'jna
gbi

s.

...p. -"SS"'? '

Posebne ocjene h^^^'ji^d^ustvenih obla^^

finhronizirana "^9 naucna'^'iT^'^'^' ^ historijskih izvora

Liucui^Sl,
Posia iiedn^^nost histnr^'^^^'^'^' ovome planu I ^ podi

ncara za obradom odredjenih dr

'^^'negovini

cegovacke historiografi]e,Ovo^^^

Jedanl ''

naSa' f^hivistike, kako bi praviln^^,

^Pcenia nn

vaijano obaviti svoje za

gpi

n 5tek?'^'^nTeSr'' historiografska djela

Kofi ^kojoj |g Pasebno ji "isace unjenom susjedst

^ir ^;

.uh
r
Politike,^
Politike ''9vinu tetfdjela
t p h / a djela sumnjivog
sumnjivoy -^

^elilj' |i

s' Sosnu i H"tala bro n=

iucp^^'

na dekadencu

htto i"9 vremefaT. ^^^hu itavova vladajuca

se n

manjeg obinna ' '

' f k o j a ' Ih vide ka f, .la^^

gcvacSgr/itiyna pog!;"?^odredjenom raz
'ko Su i

'^9lko!r

tranzicije bosanjosl g,

Posehn ^ ^'"9riih historicara za

navesti djela

L'^.^^n/aciio^^ "^oniacim '^'^oricar!f^^^ Prevedena i na

naravi,

'rezveno

pozitivnim doi^^hoH^'

'^'^dnokrvno bez naboja pa

Posanskoherc 9^^ konkretne

b odredjenim vremenskim P

psim toga o pojedinim

djelima

kriticke ocjene, cime su, cijenim,

otvorena

neminovno kretati ubuduce.

posanskoher-

^mjer Mim

ce se ova nauka

dinamika koja

baiijere ctklonjene, jos

I^I^q su ne .

gledaju na ot

se utome moze ocekivati. J >Ppigtoricara ko i

svakako proces,
^^ijek preovladjuje mis^o ' J
iideo'9 l-^P2iteta i

Ppr historiografije nasrtajinn P j ^ygga

_ rnoraju biti mladi
^'ja dinamika ikarakter zavise pru^.^^. pg^nmovno m
bib drustvenih promjena. a i
i7razaia u diskusijama.
^entivni naucni kadrovi.
+^Hcara dosla je ^
najvise iskazani
,,dpravoZrelost
ovoga kupa his^J'^'^i^lorlografskir.
su kriticki stavovi p
meni.. ^^jgiava lpka ( ^
bdiskusijiama historicara k^puti
KOF diskb^o
diskus^^ nepreciznosnma
nepreciznos^n^a ...
kod
tome cilji posebno treba sporn Peje Coskov na posnjani
i
-iv.ii^ninniie. renoj hrvatskoj poiitici
boS^^ nistorijske terminologue.

bpotrebe po mova bosanski k^. korigtene hist

dbkcionistikom stavu ^fj^hia isnik-BbWn (o P

' iSoqa an-

da ZIotica (o nekonvencionalno n,anskom P ^sajima mitologiz

proslosti uhistoriji
ltd.), Ve
laQovacke,
uloge Bosnjaka

. K^j

181

Koiar

Mina KUJOVIC*

* * * * *

sanskohercegovacku
historicara
ima veliki
znacaj za boznacaja da se na ovu hi<!tnr;iii!
temn ^ b^uku,
Prije svega
od ogromnoga
je

malja Evrope isvijeta, uTnrr,^

stvovah I(ill) ucestvovali u

Takodje je od korkti

oroQi

bi 'adnoj atmosferi

spremnost da sp n'=.

dvadesetak autora iz BiH ivise zeznacajno da su skupu prisahistorlcari Iz Srbije, Crne Gore

cinjenica da je skup odrzari

aegativnoga naboja bilo koje vrst _

naokl'
historlcari tennatpk "bosanskohercegovacke
evu fl! ^n^acin skupa dr ih J '
okupijaju, pa makar to, kako
siuzenlfw ?^''' e historiiskfKarabegovic, bilo ponovo uSara
arhivis ika
istini. Torpe cilin^ smjeru bespristrasn ^

'^^idrugesrodnenaucne disclj ^lng'^'*'' ^^

dopnnese

SAVJETOVANJE HRVATSKOGA ARHIVISTICKOG

DRUSTVA

(Porec-Pazin, 2.- 4. decembar 1999.)

V
i Drravni arhiv Pazin organizirali su 36.
Hrvatsko arhivisticko drusWo " ,
porecu od 2. do 4. de-

strucno arhivsko savjetovanje, koje j

cembra 1999. godine. Savjetovanju su
Prisustvovali igosti iz: Slovenije, Bo

Teme na savjetovanju

^ hrvatskih arhivskih radnika,

italije iKanade.
^loga

, nuivsKE ZNANOSTi, TRENDOVI U

STRUCNiH CASOPiSA U

PROGRAM! UARHIVISTICi.

SUVREMENOJ ARHiViSTiCi IiSTRAZIV

- .pisa urazvoju arfiivske
Prva tema savjetovanja,_"Uloga sru^^^ qodisnjice prvoga strucnog ar-

znanosti", posvecena je ohiljezavanju

yjigsnika. Kroz uredjivacku politi-

hivskog dasopisa uH^vatskoj, Arhiyskoga viiesni . .^|gggpjg .azvoju

ku i pregled nekoiiko vodeciti srucnj

^fhivistike u Hrvatskoj, dat je

Pfioriteta. Uokviru ova teme prez

1. Uz stotu godisnjicu

.. .njsusljedecireferati.

2. Arhivistika kroz 1^00 go

..Arhivskog vjesnika" (M.Pandzic)

vjesnika" -mijene uured^

jivackoj koncepciji isadrzaju (

pgzln (JJelincic)
3. Povijest Vjesnika istars o9 /^yanric)
4. "Artiivum" -strucni
radnika BiH" injegova u
5. "Glasnik arhiva '^."^^.^f^A^Sehovic)
xocnike orqanizl-

^napredjenju struke (S.

' ' pig domacini su ^^gnske ibizan-

, Nakon ovoga dijeia savjetova^^^^'^.^,svjetske

, ab

[9 Iobilazak Eufrazijeve baz^k ^

*ske umjetnosti, koja je uvrsten
Druga tema savjetovanj

.^gp^ne teme

je. da", nqama idjelatno'''^"'I!Ivanie Ova problematika

^nutar arhivistike injezin odn^[gdjsko) poslovanie.

3. Trendovi u suvremeno]
-b Arhiv FederaciF

*Mina Kujovie, arhivski savjetni ,

.^ercegovine

183

Mina Kujovic

4. Arhivi, korisnici, literatura (Z. Hedjbeli)

Samija SARIC*

va uprilicen"ieprifem^ko^^ savjetovanja za goste idirektore hrvatskih arhiTrer,

DVADESETDRUGO SAVJETOVANJE

Sradonacelnika Poreca.

struci Prezenkralilu^uglavnom ^

programi iprojekti uarhivskoj

elektronickom okruJen^u'lL^DufanP)"^'"'^ '

dokumenata u

ARHIVI 2000(Radenci, 12. 14. p

i= "qnnOBNI ARHIVI
2000" odrzano je
^ padencima kod Ma-

Dvadesetdrugo savjetovanje b
od 12. do 14. aprila 2000. godine ^

ribora u organizaciji Arhivskog drustva Ma

Poslijepodne dmsustav HAD (Z. Brnetic, J. Ivanovic)

Sa'd?!- UREDSKO

rezervirano je

i orqanizira u cilju dopun-

Savjetovanje se svake 9^l"^gntaristike,

skcg obrazovanja s.P.druqa doku

' Ca^kladl?a i

opremi za

tradicionalnim temama o ^^bnicK J ^pQ^rucja

smjestaj arhivske gradje
vrednotenje, uvajanje "
nodavsto, s posebnim osvrtom
'nformacij in usposobljanje de

matikov". kao 1svih onih kojyade il.

zaduzeni za posi

skom 1dokumentarnom gradiom.

upoznan sa uspjesirria
'starskiI' arhi/^ Nakon
gosti izJakov jegdje ihizleta,
je direktor
Prablemima arhivske sluzbe u Istri.

,3 pod pokroviteljstvom

Pokrajinskog arhiva Maribor.

zacije. Na ovogodisnjem

S?S

Savjetovanje je

"^ed dcmaclna iz Slovenije (2 )>

sne iHercegovine (3), Hrvatske (2)'

Nakon pozd

.^

ar^i-

referata. Autori r^ata, p

Qore (3).

+Qmii7iriran-

istamih

foTnTrffSno

Ja mladih umjetnika na ^ ^ Qapizacionog

peter

?-[,HDni projekt Savjeto-

Pavel Klasinc,
pre^entaju^'Slovenaslovom "Sodobni arhifvi 2 ' gyvodu, d ' , -njm arhlvskim kako
vatija. Akcenat Savjetovanja
sa stranim
aacke arhivske praks *. J^gtvima.
7akonsku regulati-

Praktlcnim tako Iteorijskim

Fuioteke uarhivlma, kao

Poseban akcenat stev^nj^d^g ^l^g^iSSfu arhivske gradje.

edukaciju uposlenih i ^urnije^^'^j'^ ' ig^u te nakon plodne di

^feznog izvora i pornoci ^ . ^sjio se na ovu

Dosta referata iz Slovenije odji

pkusije zakljuceno je da bt
jetovanje, da bi se usaglas

Referatl iz Bosne u

j^g^yj odnosa

Hercegovine:
.^^grcegovme

zakonodavstva drzave BOS

'^j^jrati posebno sav-

iarhivskih

izqradnje arhivskog

, .,,amienikdirektora.Arn'V

"Samija Sarie, arhivski savjetm .

^9ovine,

trebalo 9

^ Azema Kozara,

Federacije Bosne IHer^

Samija Saric

pr"-]j

i
i^cSr i

T I i

Ij j

Azem K02AR*

Kozara i Izeta Sabotica, te

III

'

popunsko obrazovanje arhivara na pO'

Historijskog arhiva Tuzia" autor a

.Posljedice ratnih razaranja uarhivu Bosne

PETNAESTA KONFERENCIJA MEDJUNARODNOG

dobro prlmljeni isa paznjom saslusa

INSTITUTA ARHIVSKIH ZNANOSTI

' ""Srcegovine" autorice Mine KujoviCj v

'

(Trst, 27.-31. mart 2000.)

Pored zapazenih referata renornira

vvtf Q-

[1 ^'^hivista iz Sloveniie posebno doC-

' PRASANjiHv^fj^i^^^'CNiH

a Dorsia: iz Hrvatske mr. i^artina

viru 9. medjunarodnog dana

Brunera, Gernota Fonrniera i drugiP. ^

odrzana Petnaesta konferencija Medjunaro

Pavela Klasinci iz Italije dr. PierP;

drusana: iziz Austrije

drusana;
Anctni= ...f
prof. dr.
Hr. W'
Waiter
*^

2000

vrljeme ucestvuju u radu o

XXII savjetovanja treba

erate arhivskih radnika iz Crne

jzbirki Istorijskog
svcjim referatima
"Pregled
arhiva Kotor
i

Uprostorijama Drzavnog erhiva (STMTSARCWV)^u ^r^^g

gngg jpstituta arhivskih znaInstituta, da

riostl sa sjedlstem u Mariboru. Ovo P

Sloveniie. ArhivTrsta ivlase konferencija odrzi izvan granica B p
tj. podrsku u radu
sti ove reqiie
regije htieli
htjeli su
su time P'pruziti
"^^'^' k^^mdnoi instituciji
instituciii kao kolektiynom
kotektivnom
^ nani ihike OlUVfeflllJc. T'l..

j.

?voj jedinstvenoj 1znacajnoj med]

(International Condi of Archiclanu Medjunarodne arhivska asocijacije unr

ves).

kaz na CD-Romu: "Jedan pregled dig^,

Na konferenciji su tretirane dvije tern

Kotf'^^s^tougarskog katastra u oP

1. Arhivisticki softver sistem za manje arhive i

2. Arhivske biblioteke
saopcenja (priloga) ito:

S:
zastita fondova
arhivska :b:P|
Kof 9''"'
^dje9' ^izlnacrkvenih
P ga^,
doqti

visok stepen

tor 9nuca rada u Istorijskome af^^'

Uokviru
u okviru prve feme podnijeto
podni|e o je

. K^'

m./L-a /Pokra inski

l\/laribor, S
Sieve-

_^uinmi ra-.

^|fa. Ekonomsko poslovna fakulteta Man

lektronskih istgrazivaca,
g|girek1ion der Staatiohen
2. Karl-Ernst Luppnan ^

i2r'Cr

15""

inlO'-a"""

dmniary., ar.'

a^.soplauza -sodo^ni
i stampan
ucesnii<

. a Q^ime,
QpHne,

Verns Mnchen. Deutschland )Mid

Kompjuter 1

jelIaviv, lsrae|. ^K

.
/I i^iworqittsarcniVi
i nesenja,
^'breza^3.- unovijim
Benjaminarhivima ,ieentn^
)n^ntacione linije
P^sland, Ogeni ,

4. Michail V. Larin

Projektovanje iprimjenu arhwsk

ngieskom jeziku, na kraju

iohKi Barns
Darnc
5. ishbel

fMatlonal

'nd, United Kingdom), Skotsk

. , 6. Paoio Stolfo (Provineie
.

7. Annie Denizart, Vincent U

'^^ance), Programi za ophodjenje

g^^tland, Edino

arhivska mreza,
mreza.^

bokumenata i povezivanje mrez

^^ojekat opcine'Trst za )edn ^

software ^''^^^'Surgh, Scot.

arhivskih

Itaii)',i^vanoer kartografijom.
automat z^^g^

iz Ar
| jpaies Nantes,
(ArcNv^^in,;
dokum

:i',r

Pelnaesta konferencija Medjunarodnog instituta arhivskih znanosti

Azem Kozar

Suradnia'^SnpH^i'ff+^^-

Landesarchiv, Graz, sterreich),

kljucavanju arhivalijj.^^^^^
malih arhiva,^'^

arhivskih sluzbi razvijenih

P^' ocuvanju iza-

Kompjuterizovana podrLa^J^^L

cionalnom arhivu.

Zagreb. Hrvatska),

zaciju i kolegijainu atmosferu 1

..-i^j-,rQrn_ 0 ugledu ovog Arhiva u
Qrhivskim znalcem - Ugom Kovom,
^aynje koju su ovom skupu po-

retrivela iz inventara mikroteh,

Levltr. Budapest, Hunga^'';

Trstu 1itaiiji govori icinjenica P"!^ . inredstavnici Generalne direk-

syetili zupan Trsta, gospodin Ilia Ric

biblioteke u

Bibliot'ekeTK'.

*1. SioSi*? C"St''

) c"
Bavp

^'' ^hives of Stockholm,

Cs A,chiv, d, Fr.ncd.fSlovak B^P

Viini^'

" *"

' Vd-

">iv zagrdd.Hung'
Hn' '
bibT* a, (M.g.?n ^ W"Z'S"".

Mnchen,

R, ^^^j^rskoq
(Gen

f'olskaf)' ^"blioteka
R^u^.^^^lenakan

Archivi

'"""skupu ''Igwsaopj

Levltr, Budapest
arhiva,

Bajh IMarjan Gerdelj.

proju 10 casopisa Atlan^

' 1o udva sveska -za svaku 1^. F, .j|j

kvalitetu ' ^ria I

lenclja Iova] jubilarni broj caP^|,^ , Duchein,

ignje arhivisticke

^Racaj deset objavljenih brojeva

.33 ^g unapredjenje

nriiem

toorije Iprakse.
p,gporukama aif^^'^MS'lene Marosz iz
puXsrss
"
frhlva Krakova {Poljska) iAzema
(Bosna IHercegovlna).

^preporuke:

Na kraju je Konferencija

1.lzvrsltlizborarhivistibkogSo^^

.,stema koji se

norme

"bkama j standardima ICA

Softwer-sistema

^9ndardima iterminologiji;

, ,. 2. Izgraditi stepenasti pr^z/^ggprijed odredjen

odgovara srrijernicama k J

^orriiteta za informativnu teh

od strane ICA -

biblioteka, u sa-

pitanjii^^^ ^L arhiva ibiblioteka,

^^^cinjl 3.Irazmjenl
Posebnuiskustava
paznju P^Su ^protosicn^'f.fJ
,.,g,g sobzlrom
ly biblioteka uar

^bajerskimStaatlichen
arhivime' A

I"ra dtzavnog arhiua

Leopolda Auera, '9P_

tome podrobno je govorio ^'^7

^odjeljenjima Francos

S?

Dignitetu ovog skupa

Materijali sa Konferenclje s^San. Time su ova juNarna ko^^^

Trieste, Italia), Biblioteke uit^"

, TGa a

^naiacko vodienje i usmjera-

Chela Ducheina, generalnog '"fdoprinos utome (rgan^^_

Pavela Klaslnca, direktora Institute
|g^ Novak, Zdenka Sem
Ski Istrucni) dall su clanovi Instituta. Mir

bi'bliotekarsWa
znanosti, Maribo^l'Slovenija),
,'^'^' Uloga,
Maribor,stanje
Medjunarodr^^^^
3^i-arhivima,
1perspeki'

(^'avensk nr ?

italijanskih arhiva iz Rima.

vanje od strane predsjednika '1^^ ^arhiva Francuske i90sp_ Pele

2. Pster Pavsi Wac-

1I), Vrljedne

uglavnom uplenumu, u

bili su okosnica u radu ovog

, ^.3+0 di Trieste, uz dobru organiveoma usiovnim prostorijama Arhiva ai oi
^elu sa vellkim

(Arhivske biblioteke) podnijeto je ukupno 12 piil-

Roslne"^ 3ihivir^a^'

odnosno konkretnog rjesenja,

ArgumentI "za" i"protiv '^ib)er^e tez

'^okumente prije 1526. u madjarskorn n

ii'a^hivir!fa^''

P . ^omente polemicna.

cije grupe saopcenja), Pib'^' P

So!ek?ufhtim?'" ' (Steiermrkisohes

Landesarchiv, Graz,
1anja,

^ila novrerriena (nakori prezenta-

ogledao se, narocito, udiskusiii kojaj

(Archive di State di Treste, Italia), Arhivski luksuz

Koristenje
ll!ompju^rtkod"in/^'^^^'^'
11. Gvrav R.

ga ito:

na je aktuelna arhivska 1i'i^ '

4, Fleksibiino postoP'^ pjpiiotecke os'an

^\/elike razlike ucdnosu n

afedo.
na ouoa. .isoKd '"jS#'
"^"'azeiTiallasviiela.P'"'

pi-oblef^

5.0b,a,itipajniun.del,n'"'
I biblioteka.

Izmedju ar 1

AzemKofar

doioski korisnom d^oaov?^^

200i.godineiodredieniDntPn
. Ostaje utisak da iP

svoju zadacu usmjerivaca i

Enver CENGIC*

pokazala veoma metoza narednu 16. konferenciju

arhivistasaopcenja.
krajnje profesionaino obavio

vije tretirane arhivisticke tematske't^elin

MEDJUNARODNI SEMINAR

rjesenja iz oblasti

TILM UTELEViZiJSKIM ARHIVAMA"

(Sarajevo, 14.115. aprii 2000.)

Najveci stvaraoci iimaoci filmske arhivske gradje su filmske kuce i

MmvAL samcf

.
I.,Hr7avania arhivske filmske gradje
Problem! skiadistenja, cuvanja i
skupovima FIAT/IFTA

u teievizijskim arhivima su staiiia tem pM.y^g qe TELEVISION), na(FEDERATION INTERNATIONALE DES

ravno uz druge aktualne feme televizijsK
.pypoVIZUA) usvom ra-

Asocljaclja televlzljsklh stanica E

celo Ko"^'i
Branko Bubenik, rukovodilac
f. bbku kadrova flat-lfta nlje dosao
upornim i
'g'
nije tretlrala aktlvnost I

INDOK-a Hrvatske radio televizije. On je

uspio tehnlckoj komlsljl EBU-UER naWi^ _

sg moraju se

3gdnose se na

Pfinarskim I druglm putem

j!,...; tV arhlva.
.
Poslove (teoretske Ipraktlcne) iz
^pripreml uradili uSara|e11

r-\r^cin\/e koj sfTio jo

F Trpninq saminar pod

prv%7rr"4&irsSp'
JM-om
-Fll,,, ..leviziisklm a,hi
, T,eig- samln.,
.

' Hercegovlne.

Na serrilnar su pozvaril

^vanja iodrzavanja arhivske 1i

goistocne Evrope.

nblasti skiadistenja,
. praktlcan iz oP'
zemalja

najlstaknutOi

Predavacl na seminaru bi i
'^^fope iAmerike, ito:
Switzerland

'

oblasti

-Jean-Jacgues Peters, E
-Antonio Riva, EBU, Switzer
- Enver Cengic, RTV BIH
" dr Branko Bubenik, nn

~^^S000

govine'

^^grce-

191

EnverCengic

- Ed Zinn, IPI, United States

Sejdalija GUSIC*

-Vladimir Opela, NFA, Czech Republic

Mustafa DERVISEVIC**

-Alain Enon. Kodak, France

-Morten Jacobsen.Dancan, Denmark

-Kjeii Koistad, NRK, Norway

INTERNACIONALNI KURS 0 RUKOVODENJU

ARH^A Lumpur,1.9.-31.10.1999.)*"
IaSskSm DOKUMENTACUOM (Kuala

-Adrian Williams, BBC, United Kingdom,

Na ovome Seminaru obradjene su teme:

Uvod

A-i!i Qfl^toii se od dva dijcia oci-

. Malezija je zemija uJugoistocnoj K. g^Q

jedan od njih
^Ojena Juzno-kineskim morem,
^li vo druqi Sarawan i Sabah
Peninsular (prijasnja Zapadna Ma ;
Borneo. Peninsular
bivsa Istocna Malezija) na sjevernome ay
zemija.

-Cuvanje. standarHi

aktivno degradira,

"Proces pohran'i '

"Proces pohrarijivan^a

TTkr

arhiviranje uhiadnom skladis^^'

-l.rns konstrukcile,

S^taSSg^^cwtnTeToS^
."trening"
seminaru bile sd
prisutnih.
P'iie svakoqa bin
fiimske gradje u
Na semin
jedan arhivar, odnosno

zainteresirani aii ka^^" ^wopg 051^'^'^!'^d tu predstav yj

Ovai smii filanica PVD?nfsusjeda, ko|i,sd
iz TV Arhiva^' ^eoma zna"
nisu bill ni pozvani- ,,

jog

za ovim trening semin^^

J^^'ezija granici se na sjeveru sa Taj an

palminog ulja. Malajci i
je najveci svjetski proizvodac P'^'

Kuala Lumpur, 1 aj^ed^laezi cine najveci die stanovnistva. Glav

Sarawana. Sabaha i
^ I najveci grad Malezije. djedinje J
^"^gapura. 1963. godineformiranaj
ekonomija uJugoistocnoj
. . Ekonomija Maiezije irrta jednu o

derivata, kaucuka,

^'Ji- Zasniva
na proizvodnji
J^aga
drveta se
1kalaja.
Tu je 1nezao

pglmino
ulje. Malezija. takoder.
I^Qmponenti.

Pada 1medu poznate proizvodace

Malezije, koja aspy

^d zemiiu
Kako laodrzati
koaalitukaa
drJa.ai " idorn.
na iednom visokome
'"'a bi duga prica iprica sama z
,j. Predsjednici njenih viada bill su J
''^^osti svijeta. Oni su to 1sada.
^ Medutim i kraij, odnosno su
^2ena licnost ove zemlje, a

povodom rodendana Njegovoga

Q Takoder jedan dan smo prove i
^vora gdje smo bili na rucku.

~-

najpoznatijih drzavnickih
ciieniena i

popu
p|.j|j|^y P'^'^o5anstva.

|<raljevskog

Sultanovo-

odajama Suita
17 566.982 sta^3 je imaiaj " ggy.ooo, a

9osim radnika iz zg ,!"^nsijer ssm "^ca arhivske fiimske 9'

I"

^ gradi^^
arhivske

"""""
filmskih
fondova izva^^ TV
nemaju slicne prilik-

hV

*Sejdalija GuSie, arhivista,

arhivSarajevo

program^

** Mustafa DeiviSevia,
.g^ljuje "Ma^^ij . gosne IHerceg^^
ggj.
DeiviSevid, arhivista
arhivisw,
.^e
i^].^^cara|evo. Sejnju" (fy]*** konkursu koji svake go gramme;
^anime -M
istorijskog ^'1^3 dvomjeseCno^iu"
^ jistorijskog
gvomjeseCnoPrvi laysian Technical Cooperation Prog arhivistM ,3, utisci

aate

godlne) odabrana dva kano

9^ kursfMaoSnog
odrzanog uorganizaciji Nacioi

5,,^

'

193
1

Internacionalni kurs omkovodenju arhivima iarhivskom dokumenlacijom

Sejdalija Gusic, Mustafa Dervisevic

drzavama Malezije. Take je 1972. g. osnovan bie' uJohore

slovi i aktivnosti na osnivanju drugih odjela nast i
j g |.^

21.523.000. Gustoca naseljenosti,

nrseoskim
50%^ne

koje cini 5%

bahu. Glavne relfniiP^iT/i^i^'^-f^'

dizma, Konfucion^Jma
stanovnistva a Kinp^u-o
pripadnici Hindu reliqije 7/^Ff

macih plemenskih re^igija

zijaca usvaLdnevm

jezik, odnosno ispravniie rp^P

200 miliona IjudUto na

njime se govori ina

^ Singapuru. Ovim

sluLju njime govor.

'i' "^a 250 razlicitih lokalnih'^^ - 9^^pu jezika. Medutim, samo uIn
Kad su upitaniu Kino

'^9'
P'wome zivotu.

aktivnosti:

najveci broj njih

Malezije -razvo- ' organlzacija arhivske sId

duz^e

'dgovoran
^'ecembra
1957.
Public Records nff^
u'oSi?sT
ijeioi
za kontroiu
g
Taj Sa
odjelporastom
je tada svoji
nosjo qdrucju Odgovornos^""
Malezije odioM^ ^''hivsku siu^nf '^bive).
ije". Svoju a^ht 1^' 9' mijen^a^^ ' ^bivsku gradu"Nacionaim
na cije P^IV

hivskoj djeiatnosti (Nat "^'^'^^nost oh^^'

uTh
' sluzbi tako^
arhivskoj

sa Zakononi
' doqradK? "'''^^iadu
donesen
1966. g_ o yfl
Donn^ izdvojiia
^lazi1fo^J^fionalna
i Nr^^^P^Tehnoinaf^'
Pnovno
bib|&'^'^'^'adno
progresu.promjenama
Godine 19 .| g.

Unastojaniu Ha

samostfi .'Malezije, da bi se 19^

^"ilju osnivaju so'^9aniziranorn ^a institucija.

194

Malezije ubraja slijedece

Usvoje strateske ciljeve Nacionaini

FormulM1,oktobra 1999^"; 98a godinedomacina

zavrsnih igara Ze^g
iorganizatora
Pn^edbe koje mogu
prirediti samoSvjetske
bogate ut^.
z^nn

uwSr'

^'adinim organizacijama idrugim jay P snnjernice i uputstva o

^LJ^sa Zakonom o arhivskoj djelatnost,
nacinu vodenja, upotrebe 1zastite arh
osnovnom djeiatnoscu.^

^^rijaia kojeg posjeduju 1kojeg stvar ]

jezika.

SiSi'fgovorel
i '^^'ocito koristi unn<!l "'"f '
bi bio naikr^r;-

Primarni cilj Nacionalnoga arhiv

-j^PQSti^ a uisto vrijeme da
h'vsku gradu od nacionalne 1
. =nrivatnim ustanovama, uskla-

i^zik zemlje.

umalajsko-poiinpy'-'i^^"^ govornim jezikom usvijetu.

Preko ovih odjela, a uz pomoc r

,.
djelatnost i efikasno
^kata, Nacionaini arhiv Malezije
uj g[,g grade 1registratorskoga
vodi brigu o nadzoru, zastiti i upotrebi arhivsKe yi
'^aterijaia na cijelome podrucju
..
sacuva 1zastiti ar-

'
6% i5% pripadnici do
j. ^upotrebi kod Maiajaca i

atakoder je jedan oH

.|988 a po-

1979. godine. Odjeli uPenangu iKelentanu osnovani su 1988., po

sljednji je osnovan uPeraku 1993. gbineipodzakonskih

je najvise uSarawanu iSa' Kineske religije -mjesavina Bu

ukupnoga brc^
25% stanovnistva. Ostatak ci

koristi se u indoneziji

j^Kg^ahu^

odjei u Terengganu/Pahangu osnovan je

Domorodacko stanovnistvo.

od 1.000 godina. Osim uiwiai

govore iMalajcj ujuznom

godina. take da je 1976. osnovan odjel

^3% stanovnistva zivi

^ gradovima. Vecinu stanovnistva iH

, -Ita-

djeli Nacionainn'^^'^'^ djeiatnoscu po'^Pj gs/f^

'89 arhiva Malezije uskoro ^

1. Rad uPronalazenju inab^

teresa nastale uradu Vladinih ins

9 unutar ivan Malezije. (U

,.

nrade od nacionalnog in-

.L'projekt

^ritanskom Cen-

jig gkoja se na'a^'^

pezavi-

grade relevantne za PO^'jest Ma^ i

stoJe
kolonije. sa
tralnom Arhivu u Londonu. Na me
Qvjaceci se z o
f ost 1957. godine, Velika Britanu^ P^u vezanu za perio
f^^orr^ odnijL 1svu vrijednu arh.vsku g
'^^'ezija biia britanska kolonija).

grhivske grade

, 2. Procjena aktivnosti na P''

jouania konkretnih
'^g materijala Vladinih agenci)a.
u ntLliom.
. 3. Posjete iobilasci Viable^ 9 kom dokume ^^mistraciji 1
5V]eta za rukovodenje arhivima i
garhivsko) aam
r_

4. Trajna aktivnost na buei

enadzera za upravljanje arhiv

^astitu ar

ui,,qke grab
konzeryacij,

.rpcf^remene
5. strucnaopreme
itehnicka
naob^ kadra za rad 3^,^ ,,,,
i 9P,iMnarskim si' mteresa za na
1auraciji, mikrofilmovanju, racu

i, ,6. s',

1,0 boliih

proucavani . historijske ^

'^^'azivanja relevantna za prfS nnemon^lgih institucua-

IC^ Nacionaini
arhiv
Maiezr^^"JaunarodP9gg'
g
theasl
Posebno je aktivan uradu ^ _g^pgi^gA I

na iibranch
ogranak
za Jugoif'^cil on Archive''
International Council

Seidalija Gusic, Mustafa Dervisevic

Internacionaini kurs o rukovodenju arhivima iarhivskom dokumentacijom

ia IP nrir^an=>.

u julu 1968. godine, a osnivacka konferenci-

nu od vodprih ni^^ ^
Lumpuru. Nacionaini arhiv Malezije ima jedqodisniih saqtanaiF^
cganizaciji i uvise navrata je bio domaan
rektor
Naciona^non^'
Predsjedavajuci
SARBtCA
reKtor Nac^nalnoga arhiva Malezije
Dato Habibah
Zon. je generalni di-

okvirno iznosi
okvirno
izno^sl okn
oko'^6annn

1 ^
^ dvije zgrade,
^Qf^de, ciji
ciji kapacitet
kapaoii

prostor (depoi) 1ci

citaonira^
', ^uhvata
prostorije
za osoblje,
smjestajza
aonica 1sala
za ic:tra-7i\/Qr^a
rr^r^/-J,-srK^o
L-inr\H\/nrana
sve vrste projekciia i7in7h'
istrazivace. moderna kinodvorana z
skom opremom sa'urarS^-"^'
Opremljeni su modernom racunarC \ / f t \lrA4._

skalicenca).

denim softwareom za arhivsku djelatnost (englO'

Kuala Lumpuru. Cetiri

P^ memorijalnih
ozijskim kulturnim ihistorii<iL--'^^r-^ centra posvecena su istaknutim

Malezije.

sSp
pSorl' ^?^'icniP^bno
fe
posto4[,
su aparatim
nalnoq arh^?^'- dpravo iz

Kurs je podijeljen u tri razlicita segmenta i provodi se preko preda^nja, prakticnog rada, grupnih diskusija, posjeta raznlm institucijama, te

prijemima irazgovorima sa rukovodiocima pojedinih arhiva ili odjeijenja.

Prvi segment Kursa obuhvatao je period od 1do 12. 9. 1999- 9dine i obuhvatio je uvod u organizaciju Naoioiialnog
. '
osnovne podatke o administrativnoj 1kuiturnoj

Programa organizlran je ugiavnom kroz predavanja razgwo

Ij'kulturno-historijskim
rnskog materijala iorganiziranim
posjetama ar
spomenlcima imuzejima.
Drug! segment Kursa obuhvatio je PjjygpjL, ucesnika sa osnov-

Qpdine. Taj dio Kursa bio je PC^". R arhivima i arhivskom doku-

nistoryskim licnostima apeti je posvecen narodima

uredajima Sobzim^'
Puno vlaop

kako teoretski tako i na osnovu iskustava razlicitih zemaija iz kojih dolaze ucesnici Kursa.

niobilnim metalnim arhivskih P]jf^g

nepovoljne klimatske usio

teoretkim saznanjima o rukovodenju arhivima i

'^ntac[jom. Vaznije obradene tame bile su.

^
^ orhi\/ima Iarhivskom dokumentacijom
- Osnovni
koncept rukovodenja
arhivim
- Arhivsko zakonodavstvo

"Arhivska administracija iupravljanje ar ivi

c zastiti od vlage. Svi dP

kontrolu i odrzavanje

"Automatizacija uarhivima
-Uloga arhiva, bibiioteka imuzej

ske grade Tif

smjesteni
ujednoj od dvije zgrade ^
2arafucarhivima.
e:^'''^9 fnda ' Odjei za usavrsavanje
irestauraciju
iobuku kadroV
ar

istrazvackih institucija
g||^og interesa

-Postupak sa arhivskom 9^'^'^ j^rskog materijaia

-Kiasifikacija arhivske grade iregistratursK g

~Nadzor nad registraturama

-Osnivanje irad arhivskih

""fogra^mef^
u^MTr' (MaleysianVlade
MalezijeCoiNadJ^,
Program
Nacionil '^'2'iski prn
Technical
P
tehnicku saradnju.

rcmenaseieHn

^nje inh ? ^' ^cen je od 1984 godih P.^qa

u'Jhivima,, Od g,.

renrn '^'^^nientaciin'^'^'^i''intern^',^ukovo^
^alni kur<5
kurseva za malezijsk
^Pfografiju,

9dje SU

Mkorn

op 1g

|^.'

kursevi za konzerv

Predl^Jrg^'.Sodine, odrzani su laK"''^^gvne'

-Arhivska spremista, opremanje i

j27 9do 31-19-1^9odMNadon3'd"^ '^'^'^nH^u^a^hivima

Pos^n' ^^'^'zavao je Piakticanj^ praktikuju i

^usija ibrifin-

IViaif .' 'dkustava

1saznanja
koja ^|
Pnalnog
^om grupnih dK . evemim
gtoJtle2ije,
To je ostvareno.
uglavno-U
hie n '^^'^ovodiocima
raziiticih
^( jpgvna3^,0
swdijska
feLPPdu
organizirana
je i,fdmodn^li
ArhivePtih'^^ava
drza | i^iaii
Prilike bpoznati
drzavama,
Tom PP'' ^ig""
Qanjzacijom
iradom. ^jci Kurse sa njihovom
' anja,
za sto su ucesr
Sa |H kraju Kursa izvrsena je iP^^l
P'ii odgovarajuce certifikalc-

"^caj konzervacije ireprogra^'J

"St25S1 SSrSdSuff
0 organizaciji arhivsk

.g^bjedenje depoa.

je d= N.elen.lni,S?-^"
.Training ^

W fly, P^^rpoc ostalim arhivima ^

Qgntralni ^^'^'^^g^w^raju

sluzbe ili Timovi za obuKu

Sejdaliia Guiic.

r>^n-rn-if

Internacionalni kurs orukovodenju arhivima iarhivskom dokumeiHacijom

Njegacinespedbilsti^bt^ postoji iuNacionalnom Arhivu Malezije.

Trainin^n
djelatnosti.
ziie cine dvije grupTsoeciiai^'i'^' poduku Nacionalnog Arhiva Male-

novog kadra iz ciiele zpmi'

koja ima za cilj obuku nnla^9
Srupu, koja ima za ciii nnri,\^ ofQanizaciji irukovodenju Arhivom idrug

0^ odjelieL
vrsi.. obuku
irazmjenuL
iskustav''^ Arhiva Malezije, takode, svake go . ^p
Zasto kazem^r
Zato ier na J,

taknrt P'^9^ama za sa^raHn-

radnicima iz drugih zemal|a.

''9'^'ziraju uokviru Maiezijskog

ArhL Ma!"!'^^^^ipSnSi''^^

Arhiva iz drugih zemag

Stva u Lj 12--vv^jiii
.'^idno
oni nJl ^'^'acviiiid
Odredene
oblasti
Nacion
svojih
arhiva
kursevima
iznose
1razmjei^j^j^
arni\/g
izriose I raziiii="j'''
lako sam ia
lakosamiaro^

^.ll'^?nainoa
Afh''
Qrupe
za zaStit,. ''
i ronmarafiju
arhivsk
^i4enj^^ili'

se'
"
9
Arhi
v
a
Mai
e
zi
P
e^'
^

P'
'

9'
'

'
'
^
,
%
'i]enia'
grade ne sam'o f,' ' '^nkretno ^
cojem, razr^l
^rnmonwo=i(i: "^lonahoa
Arknacinom zastite
zabLii= .g
^mmonwea^^h
'aainoq Arh'
nacinom
gija

Kak!

APzbekistana

da v=r nam vriiema .

'^ana i iraqa.

nego jos nekih zem')

ciij ovoga Savjel^g^

Kako je naglasak kompletnog kursa iz

Qfafije bio na stc vecem prakticnom radu, na ovo ni

- Koristeci se tradicionainim metodama popravke papira

restauraciju starijih dokumenata
-umetanje" u stare
- Rucno proizvedeni papir koristiii

oStecene dokumente.

iaip \^agih

'^'^oristili o

naA:^ Arhiva
J^'Oza\/rr

"'^ovih

prvi

^^Qment

slijedile diskusije.

za Dosipto naUm nHifilienji^

orhiN/^'^

^ oblasti zastite arh"

naseg kursa.

.g^agmskoj iaminaciji, pri

Nakon
ovoga
su vrste
Pdkem
cemu -smo
koristiii
vecsiijediie
poznate
Postanu "hit" medu konzervatorima.

,gl^

qg

i,,,ipxtaie osvoiim videnjtma

Na kraju ovoga segmenta sacinili sm

' opaskama.

3. Segment

Ovaj dio kursa bio je najintenzivniji-

Ciij jeje bio

Cilj
bio prakticno
prakticno upoznavanjupoznavanje

^Qstite.

poznatim metodama

sa

.. ,_x|,jm poduhvatirn,
poduhvatima, da
... vniinovezackim
da bi,

,
Pooelo se obukom uW^S^nSifm
na
na kraju prakticno uvjezbavali uu ikIP
'^o i njihovim ukoricavanjem.

od kursista

, ^gd za zavrsnu iziozo ,

mnrao ije PgKgijske

puP'',"? atmosfere.
,tmnsfere.
morao

>^0 da je stvorena neka vrsta "

snr^/"

-Pocelo se s prakticnim upoznavanjem iradom sraznim priborima

' rnaterijalom za popravku papira.

R>,=ui
Svaki

dSatnosriu^^
medusobnu
razmjenu is|^^osS
^aiije nakon'
^^^^nik kursa, pon

specififin^J^^fdggogodisnjim

rj. Iniaii smo priliku osim upozn

fj uMaieziji, vidjeti ikako to radi vrs

knjigovezac

'^dstvom iz Sh Lanke,
le konzervatorsko umijece k
j Posebno interesiranje izazvao
izazva
i,mpnata u nasoj
""^na
^na iPakistana.
starih
jgdh knjig
knjig ' dSTpTkazati.^
i sami prikazati. _
Svoja iskustva u fs^^^di' ugiyi nastojak s ;.ijjvijeg, a'i' 1'^"

isa specijalizacija uAustrj

^gjigga, ni?,xuona putovanja po

mg Nakon ovoga cini nam se

IVia''i.9 dijeia obuke, uslijedil l^jgnia pripada]

kombinirana s radnim p

..xpjca kursa

^rgiii obu-

I- <.., I.a. i."'-""''

biblioteci 1

198

' ^''^'ekcije, ril'^*ska

dovoj oblasd- ,

' ^"^kcije j^^^ratizacije.

P'zlaganja iz konzervaci)

' ^ddernijom inajsavremennom

ju ^
0^, obiast
krajuarhivske
da kazemo
da se in^
djelatnosti,

grhjv Mlz'

pohv

199
, ^

.k

'Sr. f ^ : *

-ilv'

godrne (Hotel "Konjlih")

mSekoVpra^

uprepunoj sail (oko 250

"Zivinicama.
sjednikUvoSno^Li
OrganizaciS'' ^fienictosnov^
is Azem
skole iz Nikoliko
Tuzle. nuniera

vanja (nateme koje ce

Savjetovanfe^t^

skom fakultetu uTuzli

se Arh^v

radnici iarhivska dielatnn .

nje vrijeme nesto krecp n

je da se u poslj^'

Na kraju je obiu ^ ^'^^oriju)

kulturu i sDorf

sluzhm

^rhiva uTuzli i P^ed-

i na ozhii- '
i ukazao na cilj Savjeto
(vidi nriinn^h^^ trenutka u kojem se arhivs

'^cesnlke o

za kultul-n^

ozbiljno izucava na Fiiozo

^Vv.

kantona^'^'^^^^- '^''^'stra za obrazovanje.

"Tuzli nr H^^Podina Mevliirr^^^'

vackih arhiva. S'ovent 'Austrije. te koPenS

Nakontogarijecsitt i

,,hivska Napraksa".
kr,u Savj
etovanja upriliae^i^^rS^^SS
Promotor je bio gospovog casopisa injego p
Itorn prilikom ukazao na ^nacaj'

iJnapredjenju arhivske teorlje iprakse (v P

uvodni (i siede

Stajerske i arhivsk

^^^arskOdioovogaskupa.

U naot-s,.i.

>

Hajdarhodzica,
dekana
F^oPredstavnika
arhivsk^

^^'sginca iz bosanskoherceg

7 ..'smetOsmano '

Osmanovica i P

II

2)

*:* _o Azem Ko^ar iufunkciji pred-

-inikXz?ssi=7r.^^^
=* iuTi":. Esr

.
SeadaUPosTfn
Hadziiiieh p"vnorT,
radu
radu' f

KolSl^ ' podnljeli: Salih

DiSnakon a

vafaSariip%'|i|';"^^^^

su: Saban ZaPiro^^

s" ,,, 3^'"" >WnBk.,eee,a uproffl-!"""

na 0arhivstof^'g^zi sa sa^d^|aiim

^dom u9

-- .W

'
.

/^QlitPte OUIC*A.V -J

- ukazano je
potrebu
savremenih medija,
ski. '
Q- ssterr,
"^'^^zano
je na
naisi.)
potrebu imo
imo
medija,siedukacija
. ^ savremenih tehnoiogi
tehnologija savremenih
. . j.^acionog
tem
-istaknuta potreba popularizacij
.^gf^enog arhivskog

stpm'^9 "(AlS-a) na nivou

je potreba
izgradnj
Drzave,
ita
itO'

Oqranka.
Zazakljuckejezaddzen Sekretar sjog^

,. , Svi yoesnici
ucesnici Savjetovanja 0
o
Dritv,'^jerak CasopisaSavjetovanja
iprlgodan mat ^

Nesporan je dojam da je ovaj s

200

su

ziva diskusija^^^li
"^^cajne sugestije na do

^ Zivinicama, 27. i28. maja 19

po jedan
p,,l,g ^pr. 3),3) P

..g^j^e.
__.^,:ctan.
^.jjg^l^e.
bio veoma^i^nristan.

Q^ggnizatore,

QrAzem Kozar, sj.

Prilog br. i.

rektor Arhiva Vuzlai^p^redstSk

praksaodbora
'99" (Azem
Kozar, diI anik Organizacionog
Savjelovatija)

vSe

'^''"iskog arh^^

^as u ime organizatora ovoga

^ ^'^^^"^la'DrustvaarhivskihradnikaBiH-Ogra-

strSivno iSp*?nadu'da^-'^
t^aba su
Prisust!!'

koleginice ikolege -arisutra raditi on^

okupljanja, usta uopce ine

dobijrsveve6u
"ad^'enjeralasirp
ovoga
skupa d"' '5' ' P^ior'

vecem broju,
je, n^]
za"'
historijskom
istinof^'

Zeiim d ohrabrJie '

drustvene sredine, sto organizatore

dovnih obaveza.'Pdiatno osiecat.

. ostanete po mjeri. vasib
-ih re' 3te, a da
Dame igospodo

davectef^^^^^Pastartui?
Ian
9s!a^^^^^
"Arhivska
'99". J;
zanata: brizi PsvUenon"'
o praviinlEf Povi
arhivistickepraksa
ihistoriogra
neizh^ ^da. lako se ina
nai2b
eznosusr6cenio"J'^'P. ^aoi sa pT^dtalnim pitanjimakaoarhivisticl<09
predmeW^
dSto
ODbp! karaktera
Prethodnom
savjetovan)
rustva, ipak djelatnostf!
jg azim,,! " ovometema
stariiP
koie se11.ticu
drustvene
ju
P^hivisticke^tr*' PsiPieren''?"^'' dosanskohercegovackog

SreSno ^

nosti. iz fnn
9a krucliain

dinamit'?^'i.i Praksg ,?HP'^"3dalnije pitanje bosansKO

kulturnu
u rip- ethivske gradje un!'ja,
'P9a kijucnoga P'^^ .L.
nage im ^'tpke a idrza bkupan dignitet arhivske dje

dpreqnu cufobavP7=*'^'Plie'all i

keza bi a z ? n a b^ ' =^'dcno Ibeskomprom;^

Rp r ' ne diPbf'' kako N iefikasnome rjesavanju 0^

ne isvfp?''^ srhivsku nr .!
bnastun d' neophodne pretposta

gfstran fkulturne ba^^^^ju, kao nez! ^

21. stoljiecu.
,
vlasnistvoTnadip-'^iiS'' ' '
"'^"u"reb'
d
me
lafedn^'
a^hiv
-gfe^'
^
'
b
ib
dva
f
gdje
ona
nastaje
tva, kao jniL ri 'd Poslu iL?," tibcna hr?p ''9istratura clje le-

zavisit ce krainii r

P^avnih nl

su OfiraHt?"

iobaveze oba o

ftagmentaran arhfJu-'' da li cem^' d usdIpS^"^ arhlvskoga zakono

Proslosti, a ioa'I'""d reaLlrj!' "Pkon lo'dosti toga posia, razumr

najcesce iz subipL-n^' '^bdikarnn io . ili ga rip^

d arhivu imati ei , u
dbjektivnih razioga 'un'' broj 0'"! bopoe
imati. Nazalosb ^
ojelimicno sacuvani, o<^ ^

onih koji su kompletni. Ovo je slucaj cak isa gradjom iz sredine idruge polovine
20. stoljeca. O tome detaljne podatke pruzaju vodici bosanskohercegovackih
arhiva idruge strucne publikacije.
Uarhivskoj sluzbi Bosne i Hercegovine, niti u nasem Arhivu, nema dileme

0 uzrocima takvog stanja. Osnovni i najvazniji uzrok je nemar, tj. neodgovoran

odnos samih registratura koje, cak ikada imaju optimalne usiove cuvanja izastits sopstvene gradje, ne izvrsavaju svoje civilizacijske i zakonske obaveze, sto
sOi razumljivo, odrazava na sigurnost gradje. Akada se jos dogodi neka van''odna situacija, elementarna nepogoda ili rat, stanje gradje postaje katastrofal-

00. Take smo, nazalost svjedoci cinjenice da je samo uminulom ratu (agresiji)

09 Bihi stradalo oko 81.000 metara duznih arhivske gradje u nastajanju (oko

??%), a ostecene su samo neznatne koliclne gradje pohranjem ^a^hivima. Ta

oinjenica, sama za sebe, dovoljno jasno govori, uz respekt svih

^1"
O'h zbivanja, ucemu su uzroci ikakve su razmjere stradanja arhivske gradje u
oastajanju.

Ako je to tako, ajeste, jer to nasa istrazivanja ianalize pokazuju, postavija

pitanje sta onda uraditi dase nesto promijeni

rcHii.inon

oom, visegodisnjom intenzivnom aktivnoscu

za prijem

9m,ura. Najviznijim se eini stvaranje mater,

VOQ?^ ' 32rele
arhivske
gradje iznazemlj ^
svijeta,(donosenju
ukojem ce odbiti
sistema,
po ugledu
nastajanju

nn!
st\

9^fotirana pitanja brige oarhivskoj 9tao|

arhivskoj djelatnoarhivistickih propisa isi.) i
.\,sDjesno rljesi pitanja arhivskih

J"~.ri,E,S=.T-;=
9a se usmjeri razvoj arhivske djelatnosti B

alternative. Medjutim,
nivn ."bli2aciji log opredjeljenja arhivska struK ^ na Savjetovanju, nije
nntrphflma. kolesusevremenom
Od toga
uski^if'
b'snbtne osposobljenosti,
a i
gponi akumulirale. Potrebnaje,
^ _. J^du Sa St\/;5rnim
dakip I, stvarnim potrebama, koje su se vr
sredine, tj. drzave. Od toga

Ce n^' ^^okretna pomoc i razumijevanje

Ponajvise zavisiti kojom dinamikom cemo i

00 1
strurn

odredjenome cilju.

. j^jrzava sinhronizira-

j' djeluju.' gospodo,

predlazeklimui realizira
^otno
Struka da izu " '^^yajnu
iuvjete zaoajboija
njiho-

vu Hs'jednu
nesenja,
adrLva da stvara pravnu. -roHini
imaterijuspjeii da pronadjemo morealizaciju.
dus V- ^'* 9a stvari stoje, mi smo uo^J Lica da je
^^iona
'p nSu kbitbru 1sport Tu^^ga

2,'^^a'ov

fLniru"viadf TK, JMavludin Hajdarho ,

ministra za kulturu, koje iskreno po

ncestvuju gospoda.

Wa|tp ^^vjetovanju prisustvuju iuojegovom

,^ojjm ^uze vju
' zatim prof. P P KasW,
dire^o saradjujemo.
znanostiarhivski
Maribor,i Slovenya,

?asiu?p '^^'^junarodnoga instituta

^ komunikacija sa syije 9 ^

^arkn 1^
za uspostavljanje
nasih oormal
p^jpiike Siovenije, Lj j
Strumbl,
visi arhivski saradnik
uArhivu Repu

203

savjetnik, iz Arhiva FederaciiP

Saban Zahirovic, arhivskt

Hadzimehmedagic, inspektnr b a
Saric, zamjenik direktori; Seada
Osman Altic, direktor idr. ' '^'"^iva Unsko-sanskog kantona; gospodin

'"^odnote ^'J^sporom uVladisekretar

uMinistarstvu
za kulturu,
Pozdravljamo.
Unsko-sanskog
kantona,
koga

opcine^inice. ^

gospodin Veno Zepic uodsustvu nacelnika

Predavace, predstavnike radnih

Rijefi Mevludina Ha-n

^
obrazovanje, nau-

praksa", br. 2, Ziviniro

^asopisa "Arhivska

Treca cjelina:

Prikazi i ocjene:
Mensur Serdarevic, Izet Sabo''p; Nermana Hodzic 1Esefa Begovic

Cetvrta cjelina:
Izvjestaji
.. Dr. Azem Kozar, Nijaz Brbutovic ISamija Saric

f W"^

r;"'! v-i

Casopis obiluje novinama koje

I
bile manje p o z - a ^ H m I
^j^^~^P|rspektiv0 razvoja kompjute^ J Pl^zvoj arhiviranja Iupravljanja

^oKumentacijom u BIH primjenom

^vremenih tehnika 1tehnologija,

aut' ^'^^^matske
promjene
koje su
gK^ualne
arhivskoj
djelatnosti

Sovoriti o casopisu ArN^ska

Casopis je kon

hSr -

^ saradnji sa Drustvom

.'^^^vanje casoniea a i..

' '"^'^Sadrzaj
|l2^Savleto5^
casopjsa obuh'^^

..,, B-5, . p. P,o|P .BiS

'

'gg..

^sorijom i praksom same

pomoglokojejejeiMinistarstvo
istovremenoobra1P

1Arhivistlka 1arhiv^u

f'^*ugihcastp'S^^luzba

D^uga cjelina:

^rovadkvlasnistva, kao 1Dui drugi

zna^ '
ovoga prvoga dijela ^
ku i srhivsku sluzbu.
osvrti na arhivisti-

..

as?fe;

^nver Cengic, Izet SabO

I2 brugih casonko

jUbliK

--interesantnu temu iz, na-

stav prema znacaj-

nirt. ODiavljenim
Oblast
obuhvata autorske interpretacijeco>krrticki
rukopisima.
zakliuccima, sa raznih aroblast sadrzi valitetne

'^''ionje:

_.

mp v^zne,
P'^'^93edukativne
oblast ovoga
casopisa obradjuj
tehnologije.
hivskih

4- Izvjestaji

.'ifc

ulcga arhiva u proce-

te?n^0 odrzanih
^y]etovanja
iseminara, koji sunivou.
se de
na medjunarodnome

Pnkazi Iocjene

SI I

tokom 1998/99. godine, prerP7ultatima savremene arhiyi-

stikp -^^brzaj imetode rukopisa zasnovani su

dostlgnuca iz pomenute
obhJ^
fonkciji
su
razumijevanja
najnovijih
naucnin
stii njihovoga daljega razvoja.
oriientaciju arhivistike i arhivske

teoriip^^^^^^i
osnove za profesionainu
orijenta jtabelama igrafikonirria,
'JO ' prakse daje
u cijelosti.
, . ^rafiiama

sto D

SU popraceni 1obogaceni fologra ^ Hustrativni priiozi uskladje-

m
ozblljnost, all 1ijepotu ovoga casopis
sadrzajem iprate ga ucjelini.
7astupi]enostima, asadrz j
obradio ^.0P's obiluje visestrukim 9^!|mp'radu.
g lekslka je jasna, asintaksi
strtji,Jfb' prema lingvistickim
- Arhivska
'Je odgovaraju naucno-istrazivackom Q.gporucujem casopts Ar

Prak.

kraju ovoga sazetoga prikaza topic prep

br.2nacitanje.

ro
o
-vl

Minisiarsuo /a ohra/ovanjc.

ma\n fSSS.

kaniona

PRAKSA 99

ARHIVSKA

I >r V

Kii/.ir. jfliivski

ifliiik.

I ^ I-.i.-niil.

Diskiisijj

I '/ajunina posf/.iinosl regivlraliira i arlinu

Uluni-Nk: arhn Sjriiii

M.i' 1; 1 I )i' i.:i.

Bosnc i Herccjirisim-

iiirv-k\nr I lisliinisknp irliis j 11 \ ii/li

Sislcmskr pniinicnc i arliisska (I'lciiilnnst

iJiK . dr.

iia priiii}crii S(ajcrsk'>u arhisa 11 (iracit

Mogiicitosti iskorisinvanja urhivskih kapaciti'iii

iininnc:. ihickUT Suijci'^kiH' .irhu .1 ii i ii.i u.

VlariNir, sU>\ontjn.
Perspektive ra^voja kiimpjiileriuctic - i-k-iiicnti

dirckuir Modiim-irndiiny iiistiliii.i arhivskili /nainiNii

Dov.dr I'otcr ?a\cl Kiasina. arhisski i ruuciii sa\ icinik.

Dot dr Sdlih .lalin\un. FiUiAilsE.i lakiitU'i Iu/lj,

Arhivistika i hixttiringranja

Po/jJrJvi gosliju, pnkrovifeija Savjctosanja idnigih

Uvodnn izJagaujo organizjjtora Savjctovanja

('cr\ rfjik. I', niiij 19VS. (oti VJfl s;ifi)

PROGRAM

BiH - Ogranak TuzIa

Dniitvo arhtvskih radnika

SAVJETOl/ANJE

nauku. kuifuiii i sptun Tuzlanskoa

Hisrorijskf arhiVTuda

I'okrovifdj;

/mice (Hotel "Koiijuti'l 21. /

. AmVSKA PUAKSA '99

SAVJETOVANJE

rei. us (r5.:.?2-/>2()

ru/.iA

KMVd- ODHJM J

inSTC)R(.,NKI,\RHIV CM/Ci A

Tuzia

Bosne i Hercegovine ~ Ogranak

OruStvo arhlvshih radnfka

Historijski arhiv Tuzia

lOrganlzatori;

Ik..1)1- i

SAVJETOVANJE

satil

PRAKSA 99

ARHIVSKA

/.iiji'iliiicka xcil'i'ia i<l I') saii)

Ojiikiisija

nialih tck-vi/ija ti IkiMii i Ht-n'fgiiNiiii

R lA' Stir.iict o. rnitjraniski arlns 1 ikimIi i

rti iT I 'i-ni;ic. iiikii\ Mihl iL prill t..in.kI- i|,ik'H'.-iil.)i.-(K-

Opiiiiiliciiji' sa iclinifkkoiii tlokiMiirtiiacijnm

^.Itkii 'kuillllM. \ i?! -It 11.'Ill .!! I.Itlll

\rlii\ P.i-i\i!"'likc1 iiiitl

Ill I Ilark.) 1)1)Sjr.ijcso. R:t/snj i prrihicmi

arliisiranja i iipra\ljaiij:i dukiiniciilai-ijoin 11
Bill pt'iiii]L-n>iii sa\rs-nit.-nil) ti-hnika i Ichni.liinija

i/\r;i;i dii-.;ki.'rNi;kii.f.i/a \i'I'. Kl .I^IDilK.

l-.lllC! Sv-tlilc. dipi. 1><.-C . 111^. Illlol .

Fetli-raciji Btii

IaUfaciK- il<l I Nd* j propi^i 11 kancclarijskor

posliivanjii nrgana itprasc i slu/.hi /ii iiprj\n n

Znaca; t u/i>ga arlinn 11 pr<ict>\ii Iriin/irtj^ \ljsnjs(\:

/.i/iiiiviik diii'l t.ir.1

S.iKid /.ilur.n 10. .n 'i; 1

I'udijf poilne (nd

BiH ~ Ogranak Tuda

Drvitvo aihivskih radnika

Historiiski artiiv Tuda

(sola Riidnh'koji uriiwrtilcia Tiz/ul

2.1. imiiii IWS goi/inc

Sa II. .ta^h'loi unhi /Irhivsku prukii! '9fi.

I'l.-clvlor .ckiiiM

(IB )\UICII \ (' Asnl'is k AKIIIVsK \ CK-XK.S.A

DiNkiisiJa

ZakiMi 11 ariiiv skcij griidi : p< i|c.ll->y ii.'k-.ial

Di^kiisija

(!crrdi'sci pi-i ginliiia Arhivii Tu/la

I livinrii.koLM .iihiva 1n/ki.

l).is' dr A/ttn Ko/.it, .irliiv .kl v.iv icliiik di'i-l.ln:

urjilc 11 <kii1aina

Kcknn^lnikrijji siradalih foiulnva rosivtraiiirnr

Siia/Mrhnli.vii: arliivivl. I livinritski ariiiv I a/l.i

Kviilencija ri rainrimc siradunju regisiratiirno

grade na puilrufju Tnzbiisku): kanlnnH

1/tft Sahniic. jrhiv i\l. HiNinriisk i arhiv 11 t/i.i.

Savrcmcni lroiiili>vi 11 iipnuijanjii ilokitnicniacijnni

/a AOl' !SIIND'oK. HI) Bank.) DD s.ir.i|L-v..,

Ism^l SciiiK'. dip!, iiiji, luiiif.

IVlak. 2X. Miaj if')'). jorJ V.IKI safj)

12 . ARHIVSKA PRAKSA '99

SAl/JETO VAWJE

Busrin i Hnicegoviiie - Ugmak luila

Drustvo aflitvskih radnika

HMMAflHlVmA

mikrocop
i

Kodak c

digital science \

- r'

docufnenti^naging

ZASTUPNIK

PRIMAT d.0.0. SARAJEVO

PRIMAT d.d. MARIBOR

I^GREBACKA 57/B

INDUSTRIJSKA22
2000 MARIBOR
SLOVENIJA

71000 SARAJEVO
o

I H

PRIMAT d.d. MARIBOR je akcionarsko daiStvo kojeg osnovna delatnost je proizvodnja Iprodaja
^" Proizvodna
protiprovalne
i protipozarne
opreme,d.d.
metalnog
namestaja
programska
sklopa PRIMAT
MARIBOR
su: in skladisnih sislema.
, Qurnosna oprema
ca 60%

^etalni namestaj

ca 30 %

skiadisna oprema

ca10%

\ Sroj radnlka;

295

9odini 1999 je ukupan promet druStva bio ca 23,0 mio DM, od toga je bilo izvoza 60 %.
geografekim podruejima:

. Qu' ^f^ave Evrope in USA

'^en,ja

44 go/,

Preduzeca uinostranstvu

digitaini -mikrografski h'h

nrM/,,

1 0 %

53,8 %

"hibridni

Zagrebacka 57/b/direktor g. Ibrahim Zukic/

mat GmbH,Sarajevo,
Leibnitz Austria

IMAT d.d. Marlbor ima mnogo referencnlh poslovnih saradnlka:

. A^hivarjisiovenije

kumentacijski

. gibl.oteke Slovenije
- oprema za arhiviranje

^osta Slovenije

.-

'SM Njemacka Slovenije

webold USA

, - SssSkolovanjetriSkf

- For^srh
Frani^f

Schadenversicherer VdS - ZERT Kdin, Nemcija

, - Assemh?^^'"'.

Iggtir^m^

'''"otfaya ^

'
' 350182

Razvoj Iaplllf^'^'i^'
Neven Horval

385 91 2023 027

Koin^M*^
In t

Prufgmeinschaft, Geldschranke und Tresoranlangen Fup

pieniere des Sociates d'assurances A.P.S.A.D., Pariz, Francija

Schadenversicherer Laboratorien fur mechanische Sicerheit
(VdS)

Univg/JP'^ 3iJstofe, Massivbau und Brandschutz an derlechnischem

Centrp
Police A
LQAI l

L '^ateria?

Braunschweig, Nemcija (IBMB TU Braunschweig)

prevention et de protection Paris, Francija (C.N.PP.)
Pspubliky, Usredna policia Kriminallstcky^ustav Praha Ceska

^^narai d'Assaig and Investigacions, Spanija

^^fitroia : 'y^'^'igsamt (MPA- NW) Dortmund, Nemcija

" Ude^bedjenjekvaliteta
"u 1996 godine dobijen je Certlfikat ISO 9001.

HIBRIDNI SISTEMI za ARHIVIRANJE AGFA

programa PRimat d.d. Maribor-

AG2-BiH/TZ-06/2000

- I^artotecni Ormari
Arhivski ormari

*Xwiia*i4^:.. ^

Ormari za crteze

^;''erobnl ormari

.^j^^SSNAopgg^

:SSSS?^-S"^3.,
"'"^ezorska vrata

-Sskl^pS;^^
^'vtvi(n;;j\^^cENDOORppiVa
1143-1
CEN 1143 a
^ "loduini araHn

'.

:.ri *<i.'i

Mikrofilm-scanner

"--ama

:W5^S..

mm:
pi If-

i;5^fiMSittiJi

*^^^MN40PRgv|..

flUMMMllllfT"*

"

konverziju dokumenta s nosioca na nosioc

arhive,

daje potpun, fleksibilnost ucilju optimalizacije

"^ako su

"^^avno^eSin^'J'i
imaging ravnopravni segmenti sistema
no organizirani u funkclonalnoj sredini.

''^'-istite "ajbolje od analogne idigitalne tehnologije ukvalitetnoj

ZagrebIo1;fOT|A' AJEVo

' uspjesnoj kombinaciji.

JlSaS^ARAJEvo
Ibrahim ZUKI6

l^sajs^AaiBOB

^"fyHERzoG
E-Mail-n "^25-i2"^25-12- 649
64
'NTERMpl'''r'^^@aniis.net

primat.s!
^^NET:http;//www.prir

.p:v V,:

'"

;"'.v 'V- , '

'/r, -.,

>

:; : ^

,.

^4r7ffe

Wien

Za'^"/^^"tensysteme
tel. (01) 6126 942

Agfa-Partner za BiH ;

Jale d.o.o., Sarajevo

Zmaja od Bosne 90
Tel. (071)230 388

tetofM..

0/^

oprema, metalna gaJantenja. sirojnaoDracJa,

-^iS'<a.un..am,a,r9ovina

(0")

'elefax. (075)250-563,

d.o.o. tuzlQ

e-mail: timing@bill.nct.ba

<o.s,.aa3.

Djelatnost firme'j^?
I"

"vanoje 1990. Qodine sa kapitalom uprivatnom vlasnistvu.

Projektirania izmri=.

fe"**

3- Proizvodnia onrom

J va po vlastitim projektima izahtjevima

PrcizvcdnjauS"
Proizvodnia ure^og S^'a.erijala,
^^"'a.erijala,

obrsHa na vla a
'^o'skoQ
namios.^.0-3- S'Strojna
rojna obrada
''9 "amjestaia

2-^EESmaiurhS

^ Mataina stalaza

V'sece kartice, raznih dlmenzija.

S!
7lL"?'
"9 ''00"
'TuziaKoj5ino29

m.
^

lel
28 05 80

mMi

25 05 63

^5) 25 05 63 timlng@bih.net ba

^00"
(t-387

/5

''*'"''51 2=05 ^3
' ^.v ' I

V.r:..v
>1 i

. :i,
,'11 t ','

.;>.

-' '

;l

'

'V

' ''.,

'. V ' - '

',

.'

yi

arhiv tuzla

Tel.
(07") 252-62025l070'
Fax (075) 252-620
Racun din.: 12200-603-112 qi,,^K

12. Sluzbazaplatnipromet Tuzla

uIZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SI IIcnizA
1. eneralni strajk rudara IHii' ^

1981. (11984.), sir. 410.

66. Tuzla
Tu2lfl uosmansko doba (Dz^

PUBLIKAClJE:

1920. (grupa autora), Tuzla

1, Tuzla 1995., str.

,'

in Casopis
r
Praksa" brb2^
1 Tu,-!
10.
"Arhivska praksa"

^^^^'^hmetovic),
qXt. 120.
168.

1. Casopis "Arhivska praksa".' br" 3Tu ^

mS^?vania sa i '

=vi

^- ^T. 215

- Arhiv radi od 7,30 -75 00.****

mjesecu);
^vakim radnirr, dan
- Biblioteka Arhiva radi svakim rad

Arh/v vr./ ckup sm vrsra arh/va/Zf'"

i Mlnistar"'""-li Pd
Tuzlan-

SSISi'o" '

izi
razumijevanju isaradnji.
^zdavaci

satr

"

P^'l^mstranakaizahtievanu^
Pohranjene arhivske grade Irf- '^lavanygm ic /vr/Vow -L l^ma):

Prijem stranaka uvezi sa arh' '''^^nimdan '''^'"ia 'z

registraturskog
materijalt,%%!i"
P'lo^snlerr,
dan,ma
pa prethodnom
dogtlT'^P'
od'a

sko ?kamona,
?5\9

grade i
arhivske

^^sti.aostaiimradnim

"eosn^/' Wercegowne
'^dnika9ranak Tuzla

> .-ri'

'' '4

9 771 5 1 2 549004