Kada je roen Isus Krist?

Proitao sam o mnogim dananjim sintezama

koje su pisali astrolozi i iznosili lane podatke
o roenju naeg Spasitelja Isusa Krista. Neki
astrolozi ga tretiraju da je roen u znaku
Vage, korpiona, Jarca, Strijelca, Ribe.
Meutim, kada se uradi natalna karta na
temelju tih podataka nije tona i donosi
totalno pogrene informacije, a ujedno i kada
se pogleda kalendar za dotinu godinu,
veoma lako e se primijetit itava godina je
odbaena
ili
nedovoljno
objanjeno.
Evanelje po Mateji kazuje da je Krist roen
za vrijeme vladavine judejskog kralja Heroda
Velikog.
Naime, neizvjestan je i taan datum njegovog
roenja. Nailazi se na primjer, na podatak da
je on roen 23. listopada, 22. oujka. 25.
prosinca itd .. jedne od spomenutih godina, to je totalno "NETONO"!
Kako je dokumentirano zabiljeeno da je kralj Herod umro 749 AUC, odnosno 4. godine
prije ne, znai da je Krist iz Nazareta mogao biti roen najkasnije te ili eventualno neke
godine ranije, obzirom da se zna da je sigurno bio roen u vrijeme njegove vladavine.
Razni istraivai tog dogaaja navode razliite godine njegovog roenja - sve u
vremenskom razdoblju izmeu 4. i 7. godine p.n.e. Biblija je jedina pisana Knjiga koja
iznosi svaku " Istinu", pa tako i "Istinu" o naem Spasitelju Isusu Kristu !.

www.astrovojvodina.com

Zato se ne zna toan podatak Kristovog roenja?

Problem je upravo oko zabune kalendara. U vrijeme

Rimske imperije nije postojao numeroloki broj
nula niti su nulu uope koristili u svojoj matematici.
Tako su broj 10 (arapski) pisali sa X (rimski), broj
100 se pisao C, broj 500 kao D, 1000 kao M itd.
Dionizije Mali oznaio je 248. godinu
dioklecianove vladavine kao 532. godinu od roenja
Kristova, on takoer nije znao za nulu, pa je smislio
da 1. godina n.e. pone tjedan dana (znaci 1.
sijenja), nakon 25. prosinca, datuma kada je on
smatrao da je Isus Nazareanin roen. Samo
raunanje godina od Kristova roenja meu
krianima je u stvari zapoelo tek izmeu VIII i X stoljea, iako je Dionizije to
predloio sredinom VI stoljea.
Ipak, u mnogim zemljama je i pored toga nastavljeno raunanje godina od biblijskog
postanka svijeta ili pak nekog drugog dogaaja. To to u rimskim brojevima nije bilo
nule, jedan je od razloga zato imamo iza prve godine prije n.e. odmah ide prva godina
n.e. To mnoge zbunjuje, jer od 5. godine p.n.e. do 5. godine n.e. nije proteklo 10 godina,
ve samo 9.
Prvi koji je upotrijebio nulu kao cifru bio je bagdadski matematiar i astronom
Muhammad ibn Musa al-Khwaizmi (780-850). Uradio je zbirku pravila iz aritmetike, a
vezano za linearne i kvadratne jednadbe, razraivao i probleme vezane za elementarnu
geometriju. Radovi su bili bazirani na dugoj matematikoj tradiciji starog Babilona i
njeno trajanje kroz helensku, hebrejsku i hindu civilizaciju. Radio i astronomske tablice.
Zahvaljujui astronomima i njihovim "tonim" raunanjem kalendara dobiva se i
"TONO" da godine pne (kod anglosaksonaca oznaka je BCE - prije nove ere) imaju
negativan (-) predznak. Da bi izbjegli prazninu izmedu 1. godine i -1. godine, tu gdje bi
trebalo da bude "nulta" godina (0. godina), znanstvenici su uinili sledece:
1. n. e. = 1. godina
1. p. n. e. = 0. godina
2. p. n. e. = -1. godina itd..
Pravilo da je "nulta godina" prijestupna vrijedi i za julijanski i za gregorijanski kalendar,
dok za " negativne" godine vrijede ista pravila kao i za "pozitivne". Godina 4. n.e. je
prijestupna u oba kalendara, a zatim slijede godine (ako brojimo godine unatrag) 1. p.n.e.,
koja je u stvari 0. godina, pa 5. p.n.e koja je zapravo -4 p.n.e, pa 9. p.n.e koja je u stvari

www.astrovojvodina.com

-8. p.n.e i tako dalje. Takode je i 101. p.n.e. (-100 p.n.e) prijestupna u tom unatrag
produenom julijanskom kalendaru ali ne i u unatrag produenom gregorijanskom
kalendaru! Ovakve tvrdnje su ipak samo akademskog karaktera, jer prije 8 n.e.
prijestupne godine nisu bile korektno utvrene u rimskom kalendaru.
to je kralj Herod. Car August naredio idovima?
U doba vladanja Heroda Velikog nije bilo
lako provesti rimeki popis puanstva na
Herodovu podruju. August je znao da e
se Herod kao pokorni kralj pokloniti
njegovim eljama, a uz to je postojala
izvjesna zategnutost izmeu Heroda i
Augusta zbog toga to je Herod bez
doputenja napao Nabatejce (98. god. pr.
kr.).
U vrijeme kada je Isus Krist trebalo da se
rodi, ispunilo se Jakovljevo prorotvo:
idovi su tada pali pod upravu Rima. U
ime ondanjeg rimskog cara Augusta u
idovskoj dravi je vladao tudinac kralj
Herod. Car August je naredio da se u cijeloj dravi izvri popis i prebrojavanje
stanovnitva.
Zbog toga je svaki idov bio duan ii u grad iz kojeg su bili njegovi preci. Djeva Marija
i starac Josif bili su iz plemena Davidova, a preci kralja Davida ivjeli su u Betlehemu
judejskom, tako da su ovo dvoje, radi popisa, iz Nazareta otili u Betlehem.
Kada su stigli u Betlehem, tu je ve bilo mnotvo svijeta radi popisa, pa bijahu zauzeta
sva mjesta za prenoite. Zato oni zanoie u jednoj praznoj peini u okolici Betlehema,
gdje su pastiri zatvarali svoja stada. Oko ponoci, peina se zasija izvanrednom svjetlou,
jer tada se rodi Spasitelj. Poslije anela Kristu se poklonie pastiri koji su u blizini
napasali svoja stada. Kada se Krist rodio, u to vrijeme se na istoku pojavila velika i sjajna
zvijezda.
Tri mudraca s istoka, koji su bili zvjezdari, to su primijetili a znali su i prorotva o
roenju Mesije. Rukovoeni prorotvom proroka Miheja da ce se u Betlehemu
Judejskome roditi Krist, mudraci voeni zvijezdom, doli su i poklonili se djetetu Kristu
darivajui ga zlatom, tamjanom i smirnom, sve to potvriva i u zapisu u Bibliji.

to pie u jeruzalemskoj Bibliji o roenju Isusa Krista?

www.astrovojvodina.com

Jeruzalemska Biblija, je vrhunsko djelo

tumaenja boanske objave.
Isus Krist se rodio za vrijeme Heroda
Velikog. To svjedoe Mt 2,1 i Lk 1,5.
Stoga se morao roditi najkasnije 4. godine
pr. Kr. jer je te godine umro Herod.
1.A kad se rodi Isus u Betlehemu
judejskom, za vremena cara Iroda, a to
dou mudraci s istoka u Jeruzalem, i
kau:
2. Gdje je kralj idovski to se rodio? Jer
smo vidjeli Njegovu zvijezdu na istoku i
doli smo da Mu se poklonimo.
3. Kad to uje car Irod, uplai se, i sav Jeruzalem s njim.
4.I sabravi sve glavare svetenike i knjievnike narodne, pitae ih: Gdje e se roditi
Krist?
5.A oni mu rekoe: U Betlehemu judejskom; jer je tako prorok napisao:
6. I ti Betleheme, zemljo Judina! Ni po em nisi najmanji u dravi Judinoj; jer e iz tebe
izii celovoda koji e pasti narod moj Izraela.
7. Onda Herod tajno dozva mudrace, i ispitivae ih kad se pojavila zvijezda.
8.I poslavi ih u Betlehem, ree: Idite i raspitajte dobro za dijete, pa kad ga naete, javite
mi, da i ja idem da mu se poklonim.
9.I oni sasluavi kralja, pooe: a to i zvijezda koju su vidjeli na istoku, idae pred njima
dok ne doe i stade odozgo gdje bijae dijete.
10. A kad vidjee zvijezdu gde je stala, obradovae se veoma velikom radosti.
11. Uavi u kuu, vidjee dijete s Marijom, majkom njegovom, i padoe i poklonie mu
se; pa otvorie dare svoje i darivae Ga: zlatom, i tamjanom, i smirnom. (Matej 2, -1-11)
Wilfrid John Harrington, iznosi injenice i pravu istinu o Isusu Kristu

www.astrovojvodina.com

Wilfrid John Harrington je irski Dominikanski sveenik,

prikazao je Isusov ivot i smrt. Opisuje ga kao jedan od
najveih strunjaka suvremene biblijske znanosti, Wilfrid J.
Harrington u svojoj knjizi Uvod u novi zavjet. (Ovakav
nain prikazivanja se zove kronologija, a donosi samo one
dogaaje koji su povijesno potvreni.)
Preko oca Harrington-a jasno saznajemo o izazovima Ivana,
proroka, prema crkvama u njegovo vrijeme, kao i za nae
vrijeme - ne kompromitirati evaneosku poruku.
Iz svih njegovih knjiga otac Wilfrid John Harrington, iznosi
samo injenice i pravu istinu o Isusu Kristu.

www.astrovojvodina.com