Telekomunikacija

jei communicare, koja znai podijeliti, uiniti neto

opim ili zajednikim.[5] Francusku rije tlcommunication prvi je koristio francuski inenjer i knjievnik
douard Estauni, 1904. godine u French Grande cole
Tlcom ParisTech poznatijem po imenu "cole nationale suprieure des tlcommunications.[6]

2 Povijest

Antena za satelitsku komunikaciju u najveem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemaka

Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija izmeu izvora informacije i odredita informacije
s pomou tehnologije. Komunikacijska tehnologija koristi kanale za prijenos informacija preko zikog medija (poput signalnih kabela) ili u obliku elektromagnetskih
valova.[1][2]
Rani naini komunikacije preko velikih udaljenosti su
ukljuivali vizualne signale poput svjetlosne signalizacije, dimnih signala, sustava semafora itd. Moderni sustavi za komunikaciju na velike udaljenosti obino koriste elektrine ili elektromagnetske tehnologije poput
brzojava, telefona, teleprintera, Interneta.
Revolucija u beinom komuniciranju poela je u prvoj dekadi 20. stoljea, razvojem radio komunikacija.
Guglielmo Marconi je prvi uspjeno prenio radio signal beinim putem preko Atlantskog oceana.[3] Uz njega postoji veliki broj drugih izumitelja koji su zasluni
za razvoj telekomunikacijskih sustava kao npr. Charles
Wheatstone i Samuel Morse (brzojav), Alexander Graham Bell (telefon), Edwin Armstrong i Lee de Forest (FM
i AM radio), kao i John Logie Baird i Philo Farnsworth
(televizija).

Etimologija rijei

Rije telekomunikacija (engl. telecommunication) usvojena je iz francuskog jezika.[4] Ona je sloenica od grke rijei tele- (-), koja znai daleko, i latinske ri- Prvi telegraf, mehaniko-optiki
1

Povijest komunikacije na daljinu ukljuuje dimne signale i bubnjanje (vizualnu i auditivnu komunikaciju). U
Francuskoj, izmeu Pariza i Lillea, 1792. godine pokrenuta je vizualna brzojavna (telegrafska) linija uporabom
sustava semafora i Chappovog koda (prema francuskom
inenjeru Claudeu Chappeu koji je sagradio taj sustav).[7]
Elektrini telegraf uao je u uporabu 1839. godine, iako
je Samuel Morse prvu (neuspjenu) demonstraciju svog
sustava prikazao jo dvije godine ranije (1837. godine).
Tridesetak godina kasnije, 1866. godine, poloen je prvi
transatlantski kabel koji je omoguio trenutnu komunikaciju izmeu Starog i Novog svijeta.

Osnovni elementi

Osnovni telekomunikacijski sustav se sastoji od tri osnovna dijela koja su uvijek prisutna u nekom obliku:

OSNOVNI POJMOVI

4.2 Telekomunikacijska mrea

Telekomunikacijska mrea je skup predajnika, prijemnika i komunikacijskih kanala koji meusobno izmjenjuju
poruke. Neke digitalne komunikacijske mree sadre jedan ili vie usmjerivaa koji rade zajedno da bi dostavili
informaciju krajnjem korisniku. Analogna komunikacijska mrea se sastoji od jednog ili vie komutacijskih polja koja omoguavaju konekciju izmeu dva ili vie korisnika. Kod obje telekomunikacijske mree, ukoliko se
komunikacija vri na velikim udaljenostima, potrebno je
pojaati signal. Prilikom prijenosa signala u prijenosnom
mediju dolazi do guenja signala to u krajnjem sluaju
moe dovesti do nemogunosti izdvajanja signala od uma.[12] Jo jedna prednost digitalnih sustava nad analognim sustavima je jednostavnije pohranjivanje, npr. dvije
vrijednosti napona (visoka i niska) je jednostavnije pohraniti nego niz neprekidnih vrijednosti.

4.3 Komunikacijski kanal

Predajnik koji prima informaciju, pretvara ju u sigIzraz kanal ima dva znaenja. Prvo znaenje moenal, te odailje u prijenosni medij.
mo denirati na sljedei nain. Kanal, takoer zvan
prijenosni kanal, je ziki medij koji prenosi signal iz Prijenosni medij koji prenosi signal do odredita.
meu predajnika i prijemnika. Primjer ovoga bi ukljuivao, atmosferu za za prijenos zvunih komunikacija, optiko vlakno za neku vrstu optikih komunikaci Prijemnik koji prima signal iz prijenosnog medija te
ja, koaksijalni kabel za komunikacije pomou napona i
ga pretvara nazad u korisnu informaciju.
struje, slobodni prostor za komunikacije pomou vidljive
svjetlosti, infracrvenih valova, ultraljubiastog svjetla i
radio valova.

4
4.1

Osnovni pojmovi
Analogne i digitalne komunikacije

Kod telekomunikacijskih sustava razlikujemo analogne

signale i digitalne signale te shodno tome telekomunikacijske sustave dijelimo na analogne komunikacijske sustave i digitalne komunikacijske sustave. Kod analognog
signala, signal neprekidno mijenja vrijednosti u odnosu
na informaciju dok se kod digitalnog signala informacija kodira kao niz diskretnih vrijednosti signala (npr. niz
jedinica i nula). Prilikom prijenosa signala, u prijenosnom mediju dolazi do neeljenih pojava poput umova
koji nepovoljno utjeu na signal. Analogni signal je posebno osjetljiv na ovakve smetnje. um moe biti aditivni
ili supstraktivni, to znai da se njegova vrijednost moe
zbrajati s vrijednosti signala kojeg prenosimo, odnosno,
moe se oduzimati od njega. U oba sluaja on neizbjeno
mijenja vrijednosti analognog signala, a kako je informacija koju prenosimo ovisna o vrijednosti analognog signala, u krajnjem sluaju moe doi do gubitka informacije. Digitalni signal je znatno manje osjetljiv na ovakve
smetnje, upravo zato to je informacija kodirana kao niz
diskretnih vrijednosti. Ovo je glavna prednost digitalnog
signala nad analognim signalom.[8]

Drugo znaenje moemo denirati na sljedei nain. Kanal, takoer zvan komunikacijski kanal, je dio zikog
medija. U jednom zikom mediju je mogue slati vie tokova informacija istovremeno. Svaki od tih tokova
pojedinano se naziva komunikacijski kanal. Npr. jedna radio postaja moe odailjati radio valove u slobodni
prostor na frekvenciji od 94.5 MHz, dok, istovremeno,
druga radio postaja moe u isti slobodni prostor odailjati radio valove na frekvenciji od 96.1 MHz. Svaka radio
postaja bi odailjala signale u u pojasu od priblino 180
kHz, centriranih na gore navedenim frekvencijama, koje
se nazivaju nosee frekvencije. U teoriji, broj komunikacijskih kanala u nekom mediju moe biti beskonaan,
meutim u praksi, broj komunikacijskih kanala je ogranien trenutnim stupnjem tehnologije (npr. osjetljivosti
prijemnika).

4.4 Modulacija
Oblik signala koji nosi informaciju esto se naziva
modulacija signala. Modulacija se moe koristiti na nain
da digitalnu poruku predstavimo analognim valnim oblikom. Modulaciju takoer moemo koristiti da bi prenijeli informaciju analognim signalom niske frekvencije, na vioj frekvenciji. Ovo je izrazito korisno iz razlo-

3
ga to se analogni signali niske frekvencije ne mogu ekasno prenijeti kroz slobodan prostor. Takav signal vie
frekvencije se naziva val nosioc. Postoji nekoliko razliitih modulacijskih postupaka kojima se ovo dobiva, meu
kojima su dva osnovna, amplitudna modulacija (AM) i
frekvencijska modulacija (FM).

Telekomunikacije danas
mobiteli
Internet

Izvori

[1] Denicija telekomunikacija.

pristupljeno 21. srpnja 2015.

Proleksis enciklopedija.

[2] Denicija telekomunikacija. Hrvatski jezini portal. pristupljeno 21. srpnja 2015.
[3] Povijest razvoja radiotehnike.
pristupljeno 21. srpnja 2015.

Radiomuseum Croatia.

[4] Telekomunikacije. Struna (Hrvatsko strukovno nazvilje).

pristupljeno 21. srpnja 2015.
[5] Telecommunication, tele- and communication, New
Oxford American Dictionary (2nd edition), 2005.
[6] Jean-Marie Dilhac, From tele-communicare to Telecommunications, 2004.
[7] Jean-Marie Dilhac, THE TELEGRAPH OF CLAUDE
CHAPPE - AN OPTICAL TELECOMMUNICATION
NETWORK FOR THE XVIIITH CENTURY, 2010.
[8] Ambardar, Ashok (1999). Analog and Digital Signal Processing, 2nd, str. 12, Brooks/Cole Publishing Company.
ISBN 0-534-95409-X

7 TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

Text and image sources, contributors, and licenses

7.1

Text

Telekomunikacija Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Telekomunikacija?oldid=4696797 Suradnici: Robbot, SpeedyGonsales, Kubura,

Argo Navis, YurikBot, Dubby, SashatoBot, FelixBot, Flopy, Escarbot, Donatus, Thijs!bot, JAnDbot, Fraxinus, CrniBot, VolkovBot, TXiKiBoT, EmxBot, Synthebot, Idioma-bot, SieBot, BotMultichill, AlleborgoBot, Man Usk, CrniBot2, PipepBot, BodhisattvaBot, Luckas-bot,
Muro Bot, Bon, ArthurBot, Alpinu, DSofa, Xqbot, KamikazeBot, RibotBOT, TjBot, EmausBot, Suradnik koji pise artikle, WikitanvirBot,
MerlIwBot, Addbot i Anonimno: 7

7.2

Images

Datoteka:Erdfunkstelle_Raisting_2.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/40/Erdfunkstelle_Raisting_2.jpg

Licencija: CC BY-SA 2.5 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Richard Bartz, Munich aka Makro Freak
<a href='//commons.wikimedia.org/wiki/File:MFB.jpg' class='image'><img alt='MFB.jpg' src='https://upload.wikimedia.org/wikipedia/
commons/1/1e/MFB.jpg' width='80' height='15' data-le-width='80' data-le-height='15' /></a>
Datoteka:Tlgraphe_Chappe_1.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/19/T%C3%A9l%C3%A9graphe_
Chappe_1.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?

7.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0