ig

ht

atibi u Kitabu-I-I'atisamu

ww
.g

Imam Ebu Ishak e

eo
we
bt
e

'Ve ina zabluda se ukorijenila u srcima masa zbog fanati nog nastupa
neznalica sljedbenika istine. Oni su istinu prikazivali na zbunjuju i i
provokativan na in. Slabe protivnike su s potcjenjivanjem i podrugljivo u
gledali. Iz nutrine tih protivnika su usplahireno provrili motivi inata i
konflikta, a u srcima su im se ukorijenila ni tavna uvjerenja. Ulema je
ostala nemo na pred tim uvjerenjima, iako su ona, o ito, bila neta na"

tp

:/

/w

KOLEKTIVNI RAD ZA
ISLAM

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

Prednosti i manjkavosti

ig
ht

Ei-amelul-d ema'ijju -Mehasinuhu ve d evanibun-naksi fihi

Autor
dr. Abdul-Vehhab b. Lutf ed-Dejlemi

ww
.g

Prijevod
prof. Emir Demir

eo
we
bt
e

Naslov originala

:/

/w

Recenzija
prof. Ahmed D inovi
prof. Nesib Kari ik

c.

Ht

tp

Lektura
prof. Mirzeta Ljubovi

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

Kakanj, 1423./2002, god. tira 1000 kom.

C!P - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine
061.234:297]
ed-DEJLEMI, Ibn-Lutf
Kolektivni rad za islam : prednosti i manjkavosti ; [prijevod Emir
Demir]. - Kakanj: Demir Emir, 2002. - 73 str.;
21 cm
Prijevod djeia: El-'ameiul-d ema'ijju mehasinuhu ve d evanibunnaksi fihi
COBISS/BiH- SD 11045126

ig
ht

eo
we
bt
e

Predgovor recenzije

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Allah, Subhanehu ve Te'ala, ka e: "I reci: 'Trudite se/ Allah e

va trud vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici.' (Suretut-Tevbe, 105)
Poslanik, s.a.v.s., ka e: Djela se cijene prema namjerama, a
svakom ovjeku pripada ono to je i namjeravao.
U svjetlu ovih velikih rije i gledamo na sve postupke, pa i na ovo
izvanredno korisno djelo za nas. Islam je Allahova vjera, a ko to spozna,
uvjerit e se da jedino Onaj Koji je stvorio Ijude mo e postaviti ispravna
pravila opho enja koja ne naru avaju prava ni jednog pojedinca kao
osnovnog faktora dru tvenosti, a zatim i u e kolektivnosti.
Iz predstavljenog teksta se jasno vidi da je ova knjiga plod
dugogodi nje prakse i svestranog iskustva autora. Nemogu e bi je bilo
napisati isklju ivo na osnovu teoretskog znanja.
Autor nije ubirao iskustva u na oj sredini, ali su principi
kolektivnog djelovanja u islamu, uz sve popratne pozitivnosti i
negativnosti, trajni i univerzalni za svako vrijeme i prostor.
Knjige sli ne tematike u savremenom poimanju, kod nas, uistinu,
nisu uveliko dostupne. Razlog je, vjerovatno, u tome to isuvi e malo
razmi ljamo o ovoj problematici.
U stalnoj smo potrebi za saradnjom, kako bi trud i potencijali bili
pravilnije usmjereni. Ovom knjigom mogu se uveliko okoristiti svi oni ije
se djelovanje temelji na kolektivnosti.
U va im rukama je knjiga koju su, vjerovatno, mnogi od nas dugo
pri eljkivali. Ne samo da je preporu ujemo, ve i smatramo da je svakom
onom koji se bavi da'vetskim anga manom nu no poznavati temelje
kolektivnosti u islamu, uz sve dobre i lo e manifeste. To je ovdje, doista,
slikovito i na privla an na in predstavljeno.
Zato molimo Allaha Uzvi enog da ova knjiga na e mjesta u srcima
svih onih koji na putu islama nesebi no rtvuju svoj trud.

of

Recenzija

ig
ht

Predgovor

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Zahvata pripada samo Allahu/ od Njega pomo i oprost tra imo,

Njemu se utje emo od zla nas samih i na ih lo ih djela. Koga Allah uputi
niko ga u zabludu ne e odvesti, a koga On u zabludu odvede, niko ga
ne e uputiti.
Svjedo im da nema drugog boga osim Allaha i svjedo im da je
Muhammed ^ Njegov rob i Poslanik.
"O vjernici, bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati i
umirite samo kao muslimani"
"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednog
ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih mnoge
mu karce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni
druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno
nad vama bdi."
"O vjernici bojte se Allaha i govorite samo istinu, On e vas za
va a dobra djela nagraditi i grijehe vam va e oprostiti. A onaj ko se
Allahu / Poslaniku Njegovu bude pokora vao - posti i e ono to bude
elio."
Odlu io sam izdati ovu knjigu nakon to sam je predstavio
izvjesnom broju poznatih islamskih aktivista (misionara). elio sam od
njih dobiti koju sugestiju, bilo u pogledu izdavanja knjige ili unutra njih
dodataka s kojima bi bila potpunija. Nisu prema meni krtarili, Allah ih
najljep e nagradio. Davali su mi vrijedna mi ljenja koja sam, uglavnom,
prihvatio i na osnovu njih korigirao neke stavove.
Nisam se pomagao ni jednom knjigom sli ne tematike, kako ne
bih pao pod utjecaj drugih. elja mi je da ova knjiga bude skup savjeta
koji potje u iz svakodnevne problematike. To je, sigurno, korisnije i
svrsishodnije.
Odlu io sam izdati ovu bro uru iz dva razloga:
Prvi: Pobojao sam se da mi ne do e smrt, ije ro te zna samo
Uzvi eni Allah, a da ovu knjigu ne uputim svojoj bra i anga iranoj u
pozivu na Allahov put, to bi zna ilo da sam do sada od njih krio znanje.
Drugi: Uvidio sam da poziv u Allahovu vjeru nije pod monopolom
izvjesne grupacije u odre enom vremenu i prostoru. Budu e generacije
su, tako er, u potrebi za usmjeravanjem i osvje ivanjem kako ne bi
do ivjele neda e u kojima se mi danas nalazimo.
Allaha moiim za iskrenost, uspjeh i pravi nost, a On ih je Mo an nama
podariti.
dr. Abdul-Vehhab b. Lutf ed-Dejlemi
17/12/1410. god. po H.
9/7/1990. godine

ig
ht

UVOD

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Moje dugogodi nje kolektivno anga iranje u da'vetu (islamskom

misionarskom pozivu) izrodilo je plodovima koje sam sakupljao iz
prakti nih aktivnosti na terenu. Zato je bilo neophodno, kako bih ispunio
emanet i posavjetovao trudbenike u ovoj oblasti, da zabilje im svoje
postignu e koje e, mo da, osvijetliti put, ispraviti gre ke i dati nove
vidike svakome ko je sebi da'vet uzeo za pravac ivota. Svejedno je da li
se radi o prakti arima, koji su veliki dio ivota proveli u ovom
anga manu, ili o omladini koja je tek na po etku duge staze.
Oni koji ire istinu ne bi trebali osje ati tegobu u tom pozivu, jer
isklju ivost i slije enje strasti nisu specifi nosti onih koji na svojim
ple ima nose poziv u Allahovu vjeru. Zapravo, oni su najpre i da prime
savjete, jer na tom putu tragaju za svakim sredstvom koje bi moglo biti
uspje no u ostvarenju samozadatih ciljeva, tj. u pozivu i uputi ljudi, te
izvr enju obaveze nare ivanja dobra i odvra anja od zla.
Treba razlikovati savjet koji potje e od bri nog savjetodavca od
savjeta onoga koji svojom netrpeljivo u i predbacivanjem eli druge
ocrniti. Isiam nare uje iskreno me usobno savjetovanje svojih
sljedbenika:

ow

eb

"Tako Mi vremena, - ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji

vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporu uju i
koji jedni drugima preporu uju strpljenje." (Suretul-Asr, 1-3)

of

Ge

U hadisu stoji: "Vjera je iskren odnos.' Rekosmo: 'Prema kome,

Allahov Poslani e?' Re e: "Prema Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom
Poslaniku, vo ama ljudi i ostalim muslimanima."1
Od D erira b. Abdullaha el-Bed elija, r.a., prenosi se da je rekao:
"Dao sam prisegu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na klanjanje namaza,
davanje zekata i odanost prema svakom muslimanu."2
Niko ne smije prizivati sopstvenu savr enost ili nepogrje ivost.
Nepogrje ivi smo onoliko koliko nas Allah od pogre ki sa uva.

1
2

Prenosi Muslim od Temima ed-Darija.

Muttefekun alejhi.

ig
ht

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Postojanje izvjesnih gre aka ne treba zasjeniti svijetle ta ke

historije pozivanja u Allahovu vjeru.
U ljubav ovjeka prema da'vetu se ne ubraja obmanjivanje ljudi
kurtoazijom i utnja o vidljivim gre kama, jer to nije manifest iskrene
ljubavi. U hadisu se prenosi: "Vjernik je ogledalo vjerniku."3
Ogledalo, samo po sebi, ne skriva ni ljepotu ni mahane onoga ko
se u njemu ogleda. Tako i vjernik prema vjerniku treba postupati u
izno enju nedostataka. vrsto e nastojati da ih ukloni, a ne da iska e
zlobu i ocrni brata muslimana. Odabrao sam da naslov ove knjige bude:
Kolektivni rad za islam, Prednosti i manjkavosti.
Dao sam prednost pozitivnim stranama kako bi one same, radi
uspjeha, da'veta i ostvarenja ciljeva, iznjedrile va nost kolektivnog
djelovanja, te da bi se znalo da je cilj polemike o negativnim stranama
usmjeravanje i uputa. Kada se upotpune ovi normativi i nestane
negativnosti u udru enju (d ema'atu), njegovom vodstvu i pojedincima,
lanovi udru enja e postati vr i, ja i, otporniji i sposobniji pri
suo enju sa novonastalim preprekama. Tada e do i do lak eg ostvarenja
ciljeva u najkra im vremenskim razmacima. italac e saznati da se sve
negativnosti, ili ve ina njih, vra aju na pojedince u udru enju koji se
zbog nepotpunog odgoja, nemo i i slabosti imana ne mogu suo iti sa
isku enjima, suzdr ati se pred materijalnim izazovima i si. Postoje
negativnosti iji su razlog vodstvo, ali i drugi faktori koje emo pojasniti
izlaganjem teksta ove knjige.
Moiim Uzvi enog Ailaha da ovo moje djelo u ini iskrenim radi
Njegova Lica, da mu otvori srca Svojih robova i u ini ga korisnim i meni i
njima na dunjaluku i Ahiretu, On je Dostojan hvale i veli anja. Amin!

eb

ZA TO UDRU ENJA, ZAJEDNICE, ORGANIZACIJE, D EMA'ATI?

of

Ge

ow

Islamska udru enja i zajednice savremenog doba (u dana njoj

formi) nisu postojale kod prethodnika na eg ummeta, tj. nisu postojala
islamska udru enja s posebnim sistemom i preciznim programom po
kojem postupaju i njegovih se granica pridr avaju. Ali, mnogo se stvari
nanovo na lo pred muslimanima nametnuv i im da krenu putem
udru ivanja i osnivanja posebnih zajednica. Islamski vladar, u ve ini
slu ajeva, preuzimao je du nost poziva u Allahovu vjeru. Svojim bi
namjesnicima nare ivao vjersku edukaciju stanovni tva, to je bila jedna
od zada a namjesni tva. Historija ummeta precizno bilje i da su u enjaci
ulagali veliki trud u da'vetu, irenju znanja, osvje ivanju masa,
savjetovanju vladara, te obavljanju du nosti kontrole. U dru tvu su imali

Prenosi Ebu Davud sa hasen senedom.

ig
ht

ww
.g

eo
we
bt
e

posebnu poziciju s obzirom da su, upravo, oni od vode ih ljudi koje Allah
spominje u Svojoj knjizi sljede im rije ima:

:/

/w

"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i

predstavnicima va im. A ako se u ne emu ne sla ete, obratite se
Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je
bolje i za vas rje enje ljep e." (Suretun-Nisa1, 59)

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

Me utim, vladari su kasnije svoje du nosti zapostavili, Me u

njima se ra irilo neznanje, a vrijednost nauke i u enjaka je umanjivana,
Napustili su za titu vjere, sprovo enje erijatskih kazni i borbu na
Allahovom putu. Interes za irenjem erijatskih nauka im je oslabio ili
potpuno i ezao. Po eli su suditi po zakonima koje Allah nije objavio, a
neprijatelji islama su preuzeli upravljanje nad muslimanima preko tih
vlastodr aca. U muslimanskim dru tvima su se pojavili pokreti oponiranja
islamu (kao poznate nevjerni ke stranke danas). Glavni cilj im je bio
borba protiv islama i onih koji ga se pridr avaju. eljeli su nametnuti
ateizam, danas poznat kao sekularizam. Razgrabili su se za vlast i po eli
uni tavati ovosvjetska dobra varaju i ljude ve dugo uzvikivanim
parolama (kao sloboda, jednakost i demokratija), od kojih su ljudi dobili
samo la na obe anja i ivot ispunjen stalnim te ko ama. Mnoge sinove
islama su ovi destruktivni elementi za ummet potakli na razmi ljanje o
putevima kojima se mo e za tititi i o uvati islam i erijat, iriti znanje,
ivjeti duh zalaganja na Allahovom putu, o ivjeti poziv za uzimanje
erijata
zakonom,
povratiti
odanost Allahu, Njegovu Poslaniku,
s.a.v.s., i vjernicima. Tada se javila ideja o udru ivanju i postepeno se
po ela razvijati sve dok udru ivanje nije dobilo dana nji oblik.
Za to mnogobrojna udru enja i zajednice?

Prema Aliahovom zakonu stvaranja ljudi se razlikuju u znanju,

idejama, ambicijama i pravcima. Posljedica toga su mnogobrojne
zajednice, udru enja i organizacije. Interes svih je za tita, o uvanje i
odbrana vjere. I pored toga to je objektivno postojala mogu nost za
ujedinjenje, zajedni ko razmatranje programa i kretanje jedinstvenim

ig
ht

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

pravcem, kojim se ostvaruje eljeni cilj, razli ita uvjerenja i vizije o

najuspje nijim metodima za tite vjere, u inile su da svaka zajednica, na
putu ka kona nom cilju, uzme razli ito upori te.
Zato su, s obzirom na raznolikost u predstavi prioriteta islamskog
da'vetskog anga mana, nastala mnogobrojna udru enja i zajednice.
-Jedni su rekli da se treba ograni iti na ispravljanje akideta
(islamskog vjerovanja - credo) i prakticiranje sunneta.
-Drugi su rekli da ljude iz grijeha i zaslijepljenosti dunjalukom
treba prevesti u d amije kako bi osjetili slast ibadeta, o istili svoje du e i
pokajali se Allahu, s.v.t.
-Tre i su rekli da vide po etak puta u uzimanju vlasti. Nakon toga
bi postepeno rje avali pitanja islama, jer reforma mo e dociramo putem
vlasti.
etvrti su rekli da su dana nji vladari nevjernici i da ih je
du nost svrgnuti i preuzeti vlast.
-Peti su rekli da treba konstantno pozivati u cjelokupan islam,
savjetovati vlastodr ce, zagovarati odanost prema muslimanima i
odricanje od nemuslimana, boriti se protiv raznolikih frakcija koje
predvode zavjere protiv islama (i to planskim i prikladnim metodama),
ivjeti povjerenje u islam kod zalutalih muslimana i prema
mogu nostima nare ivati dobro a zabranjivati zlo.
Uspjeh udru enja, zajednica i organizacija

ow

eb

te
c

h,

Ovi organizirani tipovi aktivnosti su na terenu do ivjeli uspjeh,

jer su se na njihov poziv odazvali mnogi muslimani, a posebno omladina
koja arom gori za islamom. Jedna od najve ih koristi ovih udru enja je
za tita omladine od stranputica kojima su mnogi krenuli, tj. predali su se
strastima, bezna u, stalnim sumnji enjima i priklju ili se antiislamskim
frakcijama.

Ge

Negativnosti postojanja mnogobrojnih udru enja, zajednica,

ema'ata i organizacija

of

Nema sumnje da mno tvo ovako organiziranih tipova rada ima i

svojih negativnosti. Navest u neke:
1. Dolazi do slabljenja poziva u vjeru, jer se poziv odvija s vi e
zasebnih programa ime se trud i potencijali cjepkaju. Omladina
se
po ne sumnji avo pitati: Koja organizacija zastupa istinu? Neke
omladince su te sumnje, uistinu, potpuno zbunile.
2. Razli itost ovih grupacija u vizijama prioriteta islamskog
da'vetskog anga mana neke
podsti e na netrpeljivost. To pove ava
razdor i neprijatelju daje pogodnu priliku da iskoristi ovakve razmirice.

ig
ht

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

3. Javlja se, tako er, slabost u odgoju. Svako udru enje ima
ne to to drugo nema. Ograni avanje na odre eni vid aktivnosti omladinu
li ava aktivnosti koje se obavljaju u ostalim udru enjima. Tako odgoj,
zbog ograni enih aktivnosti jednog udru enja, ostane nepotpun. Neke
organizacije imaju pogre ne predstave i pravila koja sputavaju dolazak
do cilja. Kada bi se nastojanja ujedinila do lo bi do konsolidacije, lijepog
me usobnog opho enja, razmjenjivanja iskustava, te uklanjanjanja
negativnosti i pogre nih vizija.
4. Pojedini omladinci su toliko zaneseni svojim udru enjem da,
bez znanja i potpunog shvatanja vjere, smatraju da je njihovo udru enje
jedino ispravno, a ne jedno od ispravnih. Ponekad osu uju druge da su
skrenuli s pravog puta. Na ovakve neutemeljene manifeste mora se o tro
upozoriti. Potrebno je pojasniti erijatska pravila o progla avanju drugih
nevjernicima ili grje nicima, a to se mo e u initi samo s vrstim
dokazima: Vjerniku je haram ivot, imetak i ast drugog vjernika.
ovjek u islam ulazi na vi e razli itih na ina, ali iz islama mo e izi i samo
kroz naju e prolaze.
Poslanik, s.a.v.s., kritikovao je Usamu b. Zejda, r.a., zbqg
ubistva jednog mnogobo ca poznatog po nasilju nad muslimanima. Kad ga
je u borbi priklije tio sabljom, mnogobo ac je izgovorio rije i: "La ilahe
illallah!" Me utim, Usama nije primio njegov isfam, ve ga je ubio.
Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao: " ta
initi s tim rije ima vLa ilahe
illallah' kada do u na Sudnji dan?"
Ovo pravilo emo jo detaljnije pojasniti. Mo emo zaklju iti da su
djela koja izvode iz islama precizirana i da zahtijevaju odre ene
manifeste.

eb

Utemeljenost organiziranja i udru ivanja

of

Ge

ow

Niko nema pravo predstavljati ovakav vid udru ivanja erijatski

zabranjenim, jer je on radi poziva ka istini, za titi istine, saradnji u
dobru i bogobojaznosti, sticanju znanja i si. Izvjesne pogre ke, koje
udru eni pojedinci naprave, nisu povod za zabranu udru ivanja. Obaveza
je gre ke korigirati, predstave rasvijetiliti, vladanje popraviti, vratiti se
dokazom utvr enoj istini, te izbjegavati pritom svaku vrstu pristrasnosti i
li nih prohtjeva.
Neka od ovih udru enja unutra nji ustroj odr avaju na principu
posebnih zakletvi ili ugovora koji garantiraju ve u discipliniranost i
prisnost pojedinaca. Time se eie izbje i razmirice i razila enja. Za ove
ugovore, sa erijatskog stanovi ta, nema smetnje.4 Zabranjena je jedino
4

Poslanik, s.a.v.s., ka e: "Muslimani se ravnaju prema me usobno postavljenim usiovima,

osim uslova koji dozvoli zabranjeno ili zabrani dozvoljeno" (Prenosi se u Sunenima) Sejhul-

ig
ht

ww
.g

eo
we
bt
e

zakletva na hilafet unutar udru enja, jer se ona isklju ivo daje kada se
muslimani konsolidiraju i kada je budu i halifa u prilici da zasnuje
islamsku dr avu uz prakticiranje islamskog zakona, za titu podanika od
zia, uspostavljanje islamskog sudstva i izvr avanje drugih du nosti
halifata.5
Ugovor ili zakletva kod dana njih udru enja nije ovog tipa, nego
je to parcijalni sporazum o radu za isiam ( npr. ugovor za ulaganje truda
u pozivu ljudi u Allahovu vjeru).
Poslanik, s.a.v.s., uzimao je djelomi ne zakletve od svojih
ashaba iz elje da tako potvrdi njihov rad i aktivnost. EVO nekih primjera:

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

1. Zakletva zadovoljstva pod drvetom. - Od D abira b.

Abdullaha, r.a., i drugih ashaba prenosi se da su rekli: "Dali smo zakletvu
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da ne emo bje ati." U nekim predajama
stoji: "Dali smo zakletvu na smrt."6
Ashabi su bje anje sa bojnog polja smatrali velikim grijehom.
Uzvi eni Allah u suri El-Enfal upozorava na bje anje. Ova sura je
objavljena neposredno poslije Bitke na Bedru, druge godine po Hid ri.
Ugovor na Hudejbijji je bio este godine. Zakletva je, iz tog razloga, bila
radi potvrde nebje anja.
2. Zakletva ashaba Poslaniku, s.a.v.s., sli na onoj koju su davale
ene. Prenosi Ubade b. Es-Samit, r.a.,: "Zakleli smo se Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s.,da Allahu ne emo nikoga ravnim smatrati, da ne emo
krasti, blud initi, ubijati one koje je Allah zabranio, osim s pravom, da
ne emo otimati itd."7
Ova zakletva, kako poja njava Ibn-Had er u Fethul-Bariju, bila je
poslije oslobo enja Mekke, a zakletva na El-Akabi desila se drugim
povodom to emo kasnije spomenuti.
3. Zakletva na obavljanje Hid re (iseljenja). Imam Ahmed u
svom Musnedu od El-Harisa b. Zijada es-Se'idija el-Ensarija prenosi da je

of

islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, spominje da kada musliman sam sebe obave e na doti no
djelo, ono mu postaje i erijatska obaveza. Kao npr. prisega Poslaniku, s.a.v.s., na
pokornost, prisega imamima (halifama) i me usobni ugovori ljudi na djela pokornosti Koja
su Allah, s.v.t., i Poslanik, s.a.v.s., naredili. (Pogl. Fetava Ibn Tejmijje, 11/89-90 i 29/245246) (nap. prev.)
5
Mada el-beja' u osnovi ozna ava ugovor, vi e se upotrebljava u smislu prisega koje se
daju halifama. Stoga, da ne bi do lo do nejasno a, najbolje bi ih bilo nazivati, upravo,
ugovorima. Jedna od osnovnih razlika izme u prisege halifi i prisege na obavljanje djela
pokornosti je to su prisege halifama obavezne svakom muslimanu, dok zakletve ili ugovori
ovoga tipa nisu obavezni osim onome ko ih s zadovoljstvom prihvati. Zato je dozvoljeno da
ovi ugovori ili zakletve na djela pokornosti budu vremenski ograni eni. (Pogl. El-Umde, 156
str.; Abdulkadir b. Abdulaziz) (nap. prev.)
6
Prenose El-Buhari i Muslim.
7
Prenose El-Buhari i Muslim.

ig
ht

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

do ao Poslaniku, s.a.v.s., tokom bitke na Hendeku, a Poslanik, s.a.v.s.,

je uzimao zakletvu na Hid ru.8
4. Od najpoznatijih djelomi nih zakletvi je ona u kojoj je tra eno
da pojedini ashabi nikoga ni ta ne mole. - Od Avfa b. Malika el-E e'ija,
r.a., prenosi se da je rekao: "Bilo nas je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
devetero, ili osmero, ili sedmero.' On re e: 'Ho ete li se zakleti
Allahovom Poslaniku?', - a ve smo se nedavno bili zakleli.9 Rekosmo:
'Zakleli smo ti se, Allahov Poslani e.' On re e: 'Ho ete li se zakleti
Allahovom Poslaniku?' Pru ili smo ruke i rekli: 'Zaklinjemo ti se, Allahov
Poslani e, ali na to emo ti se ponovo zakleti?' Re e: 'Da ete obo avati
Allaha i nikoga Mu ravnim smatrati, obavljati pet propisanih namaza,
pokoravati se (zatim je tiho izgovorio neku rije ) i da ni ta ljude ne ete
moliti!' Vidio sam neke od njih kako im bi s deve spadne, a ne bi nikoga
zamolili da im ga doda.- re e Avf b. Malik.10
5. Druga zakletva na El-Akabi koja se desila prije Hid re. Za
Poslanikom, s.a.v.s. bila je potraga, ashabi u Mekki su bili potla eni, a
Hid ra jo nije bila po ela. Na to ukazuju rije i Uzvi enog:

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

"/ sjetite se kad vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili
potla eni, - bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju, pa vam je On
skloni te dao i Svojom pomo i vas pomogao i plijenom vas opskrbio
da biste bili zahvalni." (Suretul-Enfal, 26)
Od D abira b. Abdullaha el-Ensarija, r.a., prenosi se: "Rekosmo:
'Allahov Poslani e, na to ti se zaklinjemo?' Re e: 'Zakunite mi se na
poslu nost i pokornost u radu i lijenosti, na tro enje u te ko ama i
izobilju, na nare ivanje dobra i odvra anje od zla, da ete govoriti u ime
Allaha bez osvrta na tu e kritike, da ete mi pomo i kada vam do em u
Jesrib (Medinu) i da ete me za tititi kao to titite sebe, svoje
supru nike i djecu, a za to vam pripada D ennet."11
Ashabi su jedni od drugih uzimali zakletve u pojedinim pitanjima
islama. Ibn-Had er ka e: "Prenosi Sejf u El-Futuhu sa svojim lancem
prenosilaca da je Ikrime, r.a., pozvao: 'Ko mi daje zakletvu na smrt?'
Izme u etiri stotine ostalih muslimana zakleli su se njegov amid a ElHaris i Dirar b. El-Ezver. Ikrime je bio zapovjednik jednog eskadrona za

Fethul-Bari, 1/66-67.
Na hilafet.
10
Musned imama Ahmeda, 3/429. 1' Prenose El-Bejheki i Ahmed.
11
Prenose El-Bejheki i Ahmed.
9

ig
ht

eo
we
bt
e

vrijeme Omerova, r.a., hiiafeta i to petnaeste godine (po H.). Svi su

ubijeni osim Dirara."12
Navedeni dokazi potvr uju dozvoljenost uzimanja zakletvi ili
ugovora za neka djela u islamu. Mi ljenja koja govore da su ove vrste
zakletvi neispravne i nedozvoljene nemaju vjersku utemeljenost.
NU NOST KOLEKTIVNOG DJELOVANJA

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Muslimanu je du nost pomo i Allahovu vjeru, u potpunosti

obavljati propise islama, odvratiti nasrtaje na islam i, u svakom smislu
rije i, o ivjeti borbu na Njegovom putu. Ako ovjek kao jedinka u
sada njem vremenu nije sposoban ostvariti zadati cilj, jer su individualni
napori u opiranju sistematskom kolektivnom djelovanju neprijatelja
islama nedostatni, onda mu je du nost da tra i sebi sli ne, ispravne i
bogobojazne ljude koji ljubomorno uvaju Allahovu vjeru i sara uju u
ostvarivanju velikih ciljeva. Poznato pravilo metodologije islamskog prava
(usu!ui-fiqh) ka e: Ono bez ega se obaveza ne mo e upotpuniti i ono
postaje obaveza. Dana nji neprijatelji islama su se usavr ili u borbi protiv
svega to je islamsko. Oni kontroli u sve ljudske i materijalne
potencijale, a to prije nije biio poznato. Saznanje o ovoj injenici nala e
formiranje dostatnih snaga za za titu islama i muslimana.
Dokle god postoje mnogobrojni vidovi udru ivanja ljude ne emo
primoravati na priklju ivanje odre enoj zajednici. U protivnom, to bi bio
gest naklonosti odre enom udru enju ili organizaciji uzrokovan razli itim
pobudama. Svakako, pojedincu je du nost prou iti sva postoje a
udru enja dok mu se srce ne smiri s odre enim. U svakom slu aju, istina
poslije najboljih generacija islama, nije svedena na jedno udru enje,
organizaciju ili d ema'at. Svako udru enje ima ne to od istine i dobra to
druga nemaju. Dva ili vi e udru enja mogu zajedni ki estvovati u dobru.
Nije dozvoljeno, iz netrpeljivosti i zlobe, negirati dobro kod bilo kojeg
udru enja ili nijekati vrijednost lanova samo zato to pripadaju
odre enim udru enjima. Ako je neko islamsko udru enje nemarno prema
odre enim domenima istine i dobra, du nost mu je ulo iti trud da
nadoknadi propu teno. Ako opet iz nemara zaka u, tek su onda grijesni.
Spomenut emo nekoliko dokaza koji govore da se pod zajednicom, koju
je du nost slijediti, misli na onu koja zastupa istinu, pa makar ovjek i
sam bio:
Imam Et-Tirmizi, na kraju poglavlja o obaveznosti slije enja
zajednice,u spominje: " uo sam El-D avuda b. Mu'aza kako govori: ' uo
sam Alijja b. Hasana da ka e: 'Upitao sam Abdullaha b. El-Mubareka: 'Ko
je zajednica (d ema'at)?' Re e: 'Ebu Bekr i Omer.' Neko doda: 'Ebu Bekr i
12

El-lsabe fi gajris-sahabe.

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Omer su umrli.' Re e: Taj i taj.' Reko e: 'Umro je.' 'Onda je Ebu Hamza
es-Sukkeri13 zajednica.' - odgovori on."14
enjak Ibnul-Kajjim u djelu Igasetul-lehefan ka e: "Ima li
ljep eg govora od govora Ebu Muhammeda Abdurrahmana b. Ismaila,
poznatog kao Ebu Same, u knjizi El-Havadis vel-bide': 'Naredba o
slije enju zajednice podrazumijeva slije enje istine i njenih zagovara a,
pa makar oni koji je slijede bili malobrojni a ostali mnogobrojni. Istina je
ono na emu je bila prva zajednica muslimana u doba Vjerovjesnika l i
njegovih ashaba. Ne gleda se u mno tvo novatora koji su se kasnije
pojavili. Amr b. Mejmun el-Evdi ka e: 'Bio sam sa Mu'azomu Jemenu i
nisam ga napustio dok nije ukopan u Samu. Poslije sam bio uz
naju enijeg ovjeka, Abdullaha b. Mes'uda i uo sam ga kako govori:
'Pridr avajte se zajednice, jer je Allahova Ruka nad zajednicom.' Zatim,
uo sam ga jednog dana kako govori: 'Bit e vam nadre eni vladari koji e
odga ati namaz. Vi klanjajte namaz u propisanom vremenu, jer je namaz
stroga obaveza. Onda, klanjajte sa njima i to e vam biti nafila.' Rekoh:
'Ashabi Muhammedovi, ne znam o emu nam pri ate!? Re e: 'Na ta
misli ?' Rekoh: 'Nare uje nam zajednicu i podsti
na nju, a onda ka :
'Klanjaj zasebno namaz, jer je on obaveza, a onda zajedni ki klanjaj i to
ti je nafila!?' Re e: '0 Amre b. Mejmune,mislio sam da si naju eniji u
ovome gradu. Zna li ti ta je zajednica?' Rekoh: 'Ne.' Re e: 'Mnogi ljudi
napusti e zajednicu. Zajednica je ono to je saglasno s istinom, pa makar
i sam bio."
U drugoj verziji stoji: "On me udari po natkoljenici i re e: 'Te ko
ti se, mnogi ljudi napusti e zajednicu, a zajednica je ono to je saglasno
s pokornosti Allahu, s.v.t.,!"
Nu'ajm b. Hamad ka e: "To zna i: 'Kada se zajednica iskvari
pridr avaj se onoga ega se pridr avala prije nego se iskvariia, pa makar i
sam bio. Onda si ti sam zajednica."15
U hadisu: "Neprestano e skupina iz mog ummeta pomagati
istinu", koji se prenosi u oba Sahiha s razli itim tekstovima, daje se opis
Pobjedni ke skupine: "bori se radi istine", "poma e istinu", "pokorava
neprijatelja dok ne do e Allahovo obe anje", "bore se nadomak Damaska
i u njegovoj okolici", "bore se nadomak Kudsa i u njegovoj okolici".16
Imam En-Nevevi, u Komentaru Sahihu-Muslima, o ovom hadisu
ka e: "Ka em: 'Mogu e je da se pod spomenutom skupinom misli na
razli ite vrste vjernika: hrabre borce, u enjake u islamskom pravu,
enjake u hadisu, pobo njake, one koji nare uju dobro i zabranjuju zio

13

Muhammed ibn Mejmun el-Mirvezi (umro 167, god. po H.).

Sunenut-Tirmizi, 4/468.
15
Prenose El-Bejheki i Ibnul-Kajjim u Igasetul-lehfanu, 1/69-70.
16
Pogledaj sve ove predaje u Fethul-Bariju, 13/294-295.
14

ww
.g

eo
we
bt
e

itd. Nije uslovljeno da budu zajedno. Mogu biti razmje teni u razli itim
dijelovima Zemlje."
Hafiz Ibn-Had er, poslije navoda ovih En-Nevevijevih, rije i ka e:
"Primjer za ovo, na to on (En-Nevevi) skre e pa nju, je hadis: 'Aliah e
ovome ummetu na po etku svakog stolje a poslati nekoga ko e mu vjeru
preporoditi."17 U tuma enju ovog hadisa neki u enjaci su rekli da ne mora
na po etku svakog stolje a biti, isklju ivo, jedan ovjek. Sli no se
spominje i o Pobjedni koj skupini. Ovo mi ljenje je jako. Uslovi koji su
potrebni za preporod nisu u jednoj vrsti dobra, niti je uslovljeno da se
sve odlike preporoda na u u jednoj osobi."18

/w

Svrha zajedni tva

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

Svakom udru enju treba biti najva nije da njegovo vodstvo i

lanovi imaju ispravne nakane, ciljeve i sredstva. Iskrenost mora biti
osnovni pokreta udru enja koje se isklju ivo koristi za postizanje
Allahova zadovoljstva. Putevi i sredstva odbrane i irenja islamskog
poziva moraju imati erijatsko utemeljenje. Ako su sredstva koja se
koriste erijatski opravdana,
bez nepokornosti Allahu $, onda
udru enje mo e uspjeti, posti i dobro, povjerenje i nagradu kod Allaha
Ji. Potrebno je da udru enja, zajedno sa lanovima, znaju da nisu li ena
gre aka. Stoga je neophodno pratiti manjkavosti, propuste i gre ke koje
se po ine. Gre ke je potrebno na vrijeme ispravljati, a svaku kritiku i
savjet, bez obzira odakle dolazili, dobro razmotriti. Svakako, treba
uzimati u obzir i stepen dobronamjernosti savjetodavaca. Ovo je klju
uspjeha i znak ispravnog usmjerenja.

eb

Zajedni ko djelovanje bolje je od pojedina nog djelovanja

ig
ht

of

Ge

ow

Kakvo god opravdanje iznosili za postojanje odre enog udru enja

i koliko god bio dobar njegov program i usmjerenje, ujedinjenje svih
islamskih udru enja u jednu veliku zajednicu je bolje, vrednije i
korisnije.
Mnogobrojna udru enja i organizacije, sa svim pozitivnostima, ne
mogu opravdati negativnosti koje se pojavljuju zbog nejedinstva.
Razila enje je u erijatu poku eno, jer Uzvi eni ka e:

17
18

Prenose Ebu Davud (4291) i El-Hakim u El-Mustedreku (4/522)

13/395.

ig
ht

eo
we
bt
e

tp

:/

/w

ww
.g

"I ne budite kao oni koji su se razjedinili i u mi ljenju

podvojili kada su im ve jasni dokazi do li, - njih eka velika patnja."
(Suretu Ali Imran, 105)

In

c.

Ht

"Tebe se ni ta ne ti u oni koji su vjeru svoju raskomadali i u

stranke se podijelili, Allah e se za njih pobrinuti. On e ih o onome
to su radi/i obavijestiti." (Suretul-En'am, 159)

ow

eb

te
c

h,

"Svi se vrsto Allahova u eta dr ite i nikako se ne

razjedinjujte"(Suretu Ali Imran, 103)

of

Ge

"On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisao Nuhu i ono

to objavljujemo tebi, i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau;
"Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!" (Suretu ura,
13)
Razila enje vodi u poku ene razmirice koje umanjuju snagu
muslimana i uzrok su poraza pred neprijateljem. Uzvi eni ka e:

ig
ht

eo
we
bt
e

"/ pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku, i ne prepirite se

da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdr ljivi, jer
Allah je, zaista, na strani izdr ljivih." (SuretuI-Enfal, 46)

ww
.g

Lo e posljedice razila enja su:

1. Pojava smutnje.
Ljudi ne znaju koje udru enje vi e zastupa istinu. Beskorisno ih je
uvjeravati da svi u potpunosti zastupaju istinu. Oni e tada re i: "Da su
svi potpuno na istini, bili bi zajedno!" Kako onda opravdati razila enje?

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

2.
Bojazan od pro irenja razdora medu sljedbenicima
razli itih udru enja.
Ako vo stva udru enja trenutno jedni prema drugima imaju lijepa
mi ljenja, nije sigurno da se pripadnost udru enjima, nakon odre enog
vremena, ne e pretvoriti u frakciona tvo. Uzrok tome mogu biti i neke
generalne opre nosti, a to kod razumnih nije motiv za zlobu i mr nju.
Ponekad pojedinci ili dio zanesenih omladinaca raznolikosti u ine
povodom za razjedinjavanje. est uzrok tome su uba eni ljudi u
udru enja. Oni namjerno stvaraju nered. A danas je takvih mnogo!
Udru enja tako mogu pasti na stepen me usobnog progla avanja
nevjernicima i grje nicima, kao i me usobnog vrije anja bez opravdanog
razloga. Udru enja i organizacije u ovu vrstu smutnje mogu uvu i i ostale
muslimane. Grije an je onaj ko poma e razjedinjenje i nesuglasice, te
mudro i uporno ne radi na pomirenju muslimana. Vo e udru enja i
organizacija su odgovorne na prvom mjestu. Bolji je onaj ko prvi ponudi
pomirenje.

of

Ge

ow

eb

3. Neprijatelji koriste razila enja i rascjepkanost muslimana. To

rade na dva na ina:
a) Iskrivljavanje slike o islamu.
Nastoje odvratiti ljude od Allahove vjere koriste i se primjerima
razila enja muslimana i irenjem zablude koja govori da je islam vjera
nesuglasica. Muslimani razila enjem postaju smutnja. Tako er, mogu biti
smutnja i za nemuslimane koje razjedinjenost i postupci pojedinih
muslimana spre avaju da prihvate islam kada im se ponudi.
b) Neka islamska udru enja privla e davanjem izvjesne
podr ke.
Oni to ne rade iz ljubavi prema islamu ili pomo i udru enjima,
ve obmanute iskori tavaju za borbu protiv ostalih islamskih udru enja.
Neki se prevare i odazovu izazovima iz uvjerenja da e vlast pomo i
islam. Ovo je za nas muslimane najgori rezultat kojeg neprijatelji mogu
posti i s ciljem razjedinjavanja.

ig
ht

PREDNOSTI KOLEKTIVNOG DJELOVANJA

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Izlo it emo pozitivnosti kolektivnog djelovanja. Posebno emo

ista i aktivnosti koje okupljaju sva udru enja u radu za islam. Kada bi se
takvo djelovanje ostvarilo, nestalo bi nejedinstva.
Op enito re eno, kolektivni rad ima prednosti koje se ne mogu
pore i, jer trud pojedinca nikada nije jednak trudu zajednice.
Govorili smo o va nosti zajedni tva s navodima ashaba, r.a., o
preciziranju onih koji se smatraju Zajednicom.
Ovdje emo, tako er, spomenuti nekoliko dokaza iz Sunneta o
naredbi slije enja zajednice i zabrani nejedinstva:
1. Poznat je hadis Huzejfe, r.a., u kojem je Poslanik,
s.a.v.s, oporu io: "Pridr avaj se zajednice muslimana i njihovog vo e."19
2. Hadis Ibn-Abbasa, r.a., u kojem Poslanik, s.a.v.s., ka e: "Ko
vidi kod svog vo e ne to to prezire, neka se strpi, jer onaj ko napusti
Zajednicu samo za jedan pedalj i umre, umro je paganskom smr u."20
3. Hadis Omera b. El-Hattaba, r.a., od Poslanika, s.a.v.s.,: "Ko
od vas eli da dobije najbolji dio D enneta neka se dr i zajednice. ejtan
je s usamljenim ovjekom, a od dvojice je ve udaljeniji."21
4. Hadis Enesa b. Malika, r.a., u kome je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Sinovi Israilovi su se razi li na sedamdeset i jednu skupinu, a moj
ummet e se razi i na sedamdeset i dvije skupine. Sve su u vatri osim
jedne, a ona je Zajednica."22
5. Hadis Ebu Seida el-Hudrija, r.a., u kojem je Poslanik, s.a.v.s.,
na Oprosnom had u rekao: "Allah osvijetlio lice ovjeka koji uje moju
izreku i shvati je. Mo da onaj koji nosi znanje prenese ga onom ko e
bolje shvatiti. Tri stvari ne e na tetiti srcu ovjeka vjernika: Iskrenost
prema Allahu u djelima, iskrenost i savjetovanje vo a muslimana i
pridr avanje njihove zajednice. Njihova dova obuhvata njihove
sljedbenike."23
Nu no je nazna iti da ni jednom od islamskih udru enja, koja
postoje danas, nije dozvoljeno prisvojiti naziv "udru enje muslimana".
Ispravno je re i da su to "muslimanska udru enja". Prvo uvjerenje vodi
progla avanju ostalih muslimana nevjernicima (tekflr), to je, samo po
sebi, dovoljno da doti no udru enje odvede u propast. Du nost svakog
udru enja prema ostalim je da vjeruje da su muslimani i da ih nije

19

Muttefekun alejhi.
Muttefekun alejhi.
21
Musned Ahmeda.
22
Prenosi Ahmed, 3/145; i Ibn Mad e, 3993.
23
Prenose El-Bezzar, Ibn Hibban i Ibn Mad e.
20

ig
ht

eo
we
bt
e

dozvoljeno optu iti za grije enje (fisq) i nevjerstvo (kufr), osim s vrstim
erijatskim dokazom.
Svaki musliman mora znati svoje erijatske du nosti prema
ostaloj bra i muslimanima. Islam zabranjuje ivot, ast i imetak drugog
muslimana. 0 tome govore sljede i hadisi:

-"Musliman je drugom muslimanu zabranjen - njegov ivot, ast i

imetak."24

26

, jedan od njih je,

:/

-"Ko ka e svome bratu: '0, nevjerni e!

uistinu, na sebe navukao nevjerstvo." 27

ww
.g

ijeg su jezika i ruku sa uvani drugi

/w

-"Musliman je onaj od
muslimani."25

tp

-"Kada ovjek ka e: 'Propade narod!', on e prvi propasti."28

In

c.

Ht

Musliman treba lijepo misliti o drugim muslimanima. Ne treba

sam sebe hvaliti niti optu ivati za nemar. Kada kod brata vidi kakvu
pogre ku ili ru nu osobinu, du nost mu je, s ciljem dokazivanja i
upu ivanja na istinu, posavjetovati ga na erijatski prikladan na in.
Ostvarenje principa solidarnosti

ow

eb

te
c

h,

Muslimani jedino putem zajedni tva i solidarnosti mogu ostvariti

op e zahtjeve islama. Uzvi eni Allah im to nare uje u Svojoj Knjizi:

of

Ge

"Jedni drugima poma ite u dobro instvu i estitosti, a ne

sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu." (Suretul-Maide, 2)
Kako ostvariti solidarnost ako smo nejedinstveni? Nejedinstvom se
sprje ava rad po navedenom ajetu. Razila enje vodi u grijeh i
neprijateljstvo. Razila enjem ejtan dobija otvorena vrata ka du ama
ljudi. To mu je daleko lak e ostvariti nego kada smo jedinstveni i kada se
me usobno uva avamo.
24

Muttefekun alejhi. Ove rije i su dio velikog hadisa.

Muttefekun alejhi. Hadis Ebu Hurejre.
26
Kao i rije i kafire, munafi e itd.
27
Muttefekun alejhi. Hadis Ibn Omera,
28
Prenose Muslim, Ahmed i Ebu Davud.
25

ig
ht

ura (zajedni ko dogovaranje)

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Pojedincu je te ko shvatiti neke injenice kada ih zasebno

razmatra. Njegova li na vi enja ga nekada odvedu u gre ke. Zajedni tvo
rje ava ovakve probleme. Grupna aktivnost pojedinaca, s razli itim
nadarenostima, naukama i iskustvima, daleko je sigurnija za uvanje od
gre ki i stranputica i bolji je motiv za dolazak do istine. Kada se obave
konsultacije o problemima za koje ne postoje erijatski tekstovi, i kada
du e budu isklju ivo te ile istini, bez pretenzija i pristrasnosti, tada
zavlada me usobno uva avanje. U takvom okru enju nestanu isklju iva
vi enja, a odabere se najispravnije i najbolje dokazom potkrijepljeno
rje enje. Ovako odabrano mi ljenje uva od grije enja, a i kod Allaha,
s.v.t., je opravdano, jer je ulo en maksimalni trud koji se erijatom
tra i. Uzvi eni ka e:

optere uje

preko

mogu nosti

c.

"Allah
nikoga
ne
njegovih." (Suretul-Bekare, 286)

In

Predostro nost

Ge

ow

eb

te
c

h,

Vrijeme u kojem ivimo muslimanima nala e da budu, vi e negoli

ikada, oprezniji i spremniji za suo avanje sa opasnostima koje ih
okru uju, silama koje vode kampanju protiv njih i grupacijama koje su
antislamskog raspolo enja. Kada bi se muslimani ujedinili, postali bi
nepotcjenjiva snaga. Allah, Azze ve D elle, ka e:

of

"I protiv njih pripremite koliko god mo ete snage i konja za

boj, da biste time zapla ili Allahove i va e neprijatelje, i druge osim
njih vi ih ne poznajete, Allah ih zna. (Suretul-Enfal, 60)
Snaga je shodna svakom vremenu u kome se ivi. Oru je koje su
muslimani koristili na po etku islama ni ta ne koristi u odnosu na
razaraju e oru je koje danas postoji. Muslimani su grje ni ako su nemarni
u obaveznoj pripremi za suprotstavljanje neprijateljima s onim to je
dostatno za odupiranje njihovoj sili i oru ju.
Tako er, kada bi muslimani iza li danas sa jednim mi ljenjem,
jednim pravcem, jednim programom, jednim vo stvom, jednim
sistemom, sve bi to to bili putevi zbli avanja i zbijanaj redova. To im

ig
ht

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

daje snagu kojom e zastra iti Allahove neprijatelje. ...da biste time
zapla ili Allahove i va e neprijatelje.
Muslimanima nije skriveno da neprijatelji islama danas zajedni ki
ga aju iz jednog luka. Jedinstveni su po pitanju borbe protiv islama i
njegovih sljedbenika. Svakodnevno rade na usavr avanju novih sredstava i
metoda kojima napadaju islam i muslimane. Slabe ih, razjedinjuju,
iscrpljuju njihova prirodna blaga, ubacuju im sumnje u vjerovanje,
udaljavaju ih od ispravna kodeksa i prave izazove smutnji kod njihove
omladine.
Od najopasnijih dana njih pojava su pojedinci koji mnogo govore
o islamu, u svojstvu njegovih za titnika i preporoditelja, a u isto vrijeme
iskrivljuju njegove postavke i pravila. Oni iznose argumente koji
zabranjuju dozvoljeno a dozvoljavaju zabranjeno. Koriste se pritom
raznim prljavim i spletkaro kim metodima. Tako se ra aju sumnje, ja aju
korijeni smutnje, a muslimani dovode u nedoumice prema istini i
nahu kavaju se protiv uleme i daija.
Da li se mogu e oduprijeti ovom ni tavilu bez zajedni kog u
a
muslimana koje bi se ogledalo u ujedinjenju dana njih islamskih
udru enja i poni tenju svih oblika nejedinstva i rascjepkanosti? Ovo je
du nost u svakom vremenu, a postala je jo ve a u posljednjim
stolje ima.
Odgoj

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

Od pozitivnosti udru enja je i odgoj pojedinaca putem nadzora,

za tite od smutnji i uvanja ispravnih uvjerenja. Naro ito se to odnosi na
one omladince koje obuzmu smutnje i frakciona tvo. Oni ive u
nesvrsishodnom ivotu igre, razonode, zadovoljavanja strasti, beskorisno
uni tavaju i najljep i dio svog ivota. Odgoj je, prema mojoj ocjeni,
najva nija pozitivnost udru ivanja. Da nema ni jedne druge pozitivnosti,
osim odgoja, ona bi bila dovoljna.
Primjetno je da je ve ina muslimanske omladine, koja djeluje i
opstoji u krugu nekog od islamskih udru enja, moralno izgra ena vrstim
odgojem, ispravnim akidetom i lijepim pona anjem. Pravila odricanja od
nevjerstva i ljubavi prema vjeri kod njih su se duboko usadila. Udru enje
ih je nau ilo da budu postojani. Ulilo im je ljubav prema islamu i
njegovoj odbrani. U inilo je od njih vrstu gra evinu i izbavilo ih iz
sredine koja samo zna za uni tenje potencijala i rasipanje, a od toga niko
nema koristi. Udru enja su njihove sposobnosti i sklonosti razvila u
raznim raspolo ivim konstruktivnim pravcima.

ig
ht

Istrajnost

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Ako ovjek djeluje izvan zajednice, posebno u dana njoj

situaciji, mo e izgubiti nadu u sutra nji boljitak. On odre eno vrijeme
slijedi ispravan put i nailazi na isku enja, otpore, pote ko e i
provokacije. Na kraju, ipak, klone, povu e se i za ahuri od ljudi, jer ne
mo e na i onoga ko e ga podsta i na izdr ljivost i kontinuitet, te
preporu iti mu strpljivost u neda ama. Ovdje uvi amo va nost osobina
koje Allah pripisuje vjernicima:

tp

:/

"I koji jedni drugima istinu preporu uju i koji jedni drugima
preporu uju strpljenje."

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

ovjeka obuzmu slabost i nemar prema obavezama koje mu je

Uzvi eni Allah postavio. Faktori slabosti koji ga okru uju su mnogobrojni.
Tada je u potrebi za onim ko e ga podsjetiti na Allaha, obnoviti mu
interesovanje i vrstu nakanu, te rastjerati mu oblake nemarnosti. Nema
sumnje da je udru enje u okrilju kojeg obituje, u odnosu na ostale
faktore, najmo nije to u initi. Kontinuitet u da'vetu ponekada zaustave
drugi faktori, a naj
i je uznemiravanje na koje nailazi svaki onaj koji
ide putem vjerovjesnika i poslanika, a.s. Ukoliko ovjek nema
strpljenja, kojim bi se trebao okititi u ovakvim situacijama, po et e
slabiti. Podno enje uvreda i uznemiravanja zahtijeva veliki sabur. U
ovakvom stanju potreban mu je neko ko e ga posavjetovati strpljivo u,
a to e, jedino, na i u krugu udru enja u kojem djeluje. Ovo se uistinu
i de ava. Naime, ima pojedinaca koji su nemarni u obavljanju du nosti
ili oslabe podnose i pote ko e i isku enja u radu. Ali, stalna stimulacija u
vidu podsje anja i opomene, podsticaja na injenje dobra, pomo i u
obavljanju zadataka da've, kao i lijepa rije , garantiraju istrajnost
u izgradnji vrste li nosti. Osoba to posti e djelima pokornosti i ibadeta,
te kontinuiranim pozivom ka Allahu, s.v.t., bez obzira na stanje koje je
okru uje.
Pojedinac u okviru zajednice nalazi sigurno uto te. Za ti en je
u slu aju uznemiravanja, a onaj izvan zajednice tu privilegiju ne e imati.
Za tita pojedinaca, koji pozivaju u Allahovu vjeru, vid je pomaganja u
dobru i bogobojaznosti koje je Uzvi eni Allah oporu io Svojim robovima.
Za tita od neistine, kojom se eli sputati pojedinac i u utkati glas istine,
potpuno je erijatski opravdana. Prirodno je da se zastupnici neistine
sofidari u i me usobno podr avaju u progonu zastupnika istine. Oni ire

ig
ht

eo
we
bt
e

smutnju i nered u dru tvima, ugnjetavaju vjernike, a istinu i prave

vrijednosti dr e po strani. Ovo je neprijateljska te nja pred kojom se ne
smije pokleknuti. Neistini se mora oduprijeti svakim dostupnim sredstvom
da bi se poziv u Allahovu vjeru nesmetano odvijao i da bi se o ivjela
du nost nare ivanja dobra i odvra anja od zla.
NEGATIVNOSTI (MANJKAVOSTI)

c.

Uvod

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Ovo su biie neke pozitivnosti kolektivnog djelovanja. One se ne

mogu pore i, niti njihova vrijednost umanjiti. Nisam ih sve naveo. Istakao
sam detalje o pozitivnostima kako bi uo ili da negativnosti ne mogu
umanjiti njihovu vrijednost Nije nam cilj predstaviti samo manjkavosti,
jer bi se time odvratilo od zajedni kog djelovanja. Zajedni ko djelovanje
je osnova od koje se ne smije odstupiti. Svaku negativnost u kolektivnom
radu, sa svim postupcima, uzrocima i putevima lije enja, treba dobro
uou iti kako bi se udru enje za titilo od ne eljenih pojava. utnja o ovim
negativnostima je vid prevare. Du nost ih je ista i s ciljem da nestanu i
da se redovi udru enja u vrste.

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

Nu no je ukazati na glavne uzroke manjkavosti. Kolektivni rad,

sam po sebi, ne mo e biti uzrok negativnosti. Me utim, postoje drugi
faktori negativnosti, a oni su, uglavnom, slabost imana i bogobojaznosti.
Usavr ene odlike daije, kod svakog pojedinca, u ve ini slu ajeva, tite ga
od postupaka o kojima emo govoriti. Korisno bi bilo izlo iti potrebne
odlike kod da'ije. Pomanjkanje ovih svojstava je otvoren prolaz ejtanu
do ljudske du e.
Mi prevashodno govorimo o negativnostima, jer je osoba od koje
one poteknu osnovna komponenta zajednice. Prema njegovim postupcima
gleda se i na ostale u udru enju. Posljedice pozitivnih i negativnih inova
nu no moraju imati utjecaja na kolektiv. S ovog stanovi ta, djela
pojedinca su na ra un zajednice, a to zna i: Pojedinac, koji je vezan za
odre eno udru enje, mora se bojati Allaha i biti samokriti an, i u malim i
u velikim postupcima. Treba biti lijep uzor, kako onima unutar udru enja
tako i onima van njega. Ako uo i propuste prvo e sebe optu iti, a zatim
e drugima davati odgovaraju e savjete. Du an je strpiti se prema onome
to prezire, umjesto da bude faktor naru avanja udru enja. Koliko god
propusti zajednice bili veliki, uvijek ih je manje nego pozitivnosti. To nas
obavezuje da pre emo preko sitnica koje se esto nenamjerno
manifestiraju.

ig
ht

Odlike dai'je (islamskog aktiviste)

eo
we
bt
e

Najva nije osobine koje se trebaju na i kod da'ije:

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

-iskrenost prema Allahu, s.v.t.,;

-istinoljubivost prema Allahu, s.v.t., i prema Njegovim stvorenjima;
-znanje:
-stalni ibadet i spomen AIlaha, s.v.t., ( zikrullah);
-pridr avanje na ela Kur'ana i sunneta;
-prisnost istini, bez slije enja strasti i isklju ivosti;
-skromnost, suzdr ljivost i estitost;
-blagost, oprost i irokogrudnost;
-strpljenje i postojanost;
-lijep uzor;
-milost i saosje ajnost;
-potpuno pouzdanje u AIlaha, s.v.t.,;
-izbjegavanje samoobmane;
enje du e od
oholosti,
zavisti,
slijepog slije enja
i
samozadivljenosti mi ljenjem;
-po rtvovanost za istinom;
-izbjegavanje funkcija i vlasti;
-prijezir samoisticanja.
Ovo su neke odlike koje da'ije trebaju posjedovati. Da'ija mora
kontinuirano obuzdavati svoj nefs (prohtjeve) da bi ove velike osobine
na le svoje mjesto u njegovom pona anju i da bi nestalo ostalih
negativnosti. Potpunost ljudskog duha se posti e putem obuzdavanja
prohtjeva. Ako je rob iskren u toj te nji i eli uputu od Svoga Gospodara,
sigurno e plod takvog odricanja na i u sre i, pomo i i uputi od Uzvi enog
AIlaha.

of

"One koji se budu zbog Nas borili Mi emo, sigurno, putevima koji
Nama vode uputiti; a Allah je zaista, na strani onih koji dobra djela
ine." (Suretul-Ankebut, 69)

A one koji su na pravom putu On e i dalje voditi i nadahnut e ih

kako e se vatre sa uvati." (Suretu Muhammed, 17)

ig
ht

eo
we
bt
e

/w

ww
.g

"Ispri at emo ti povijest njihovu - onako kako je bilo, To su bili

momci, vjerovali su u Gospodara svoga, a Mi smo im ubjeden je jo
vi e u vrstili. Osna ili smo bili njihova srca kad su se digli..."
(SuretuI-Kehf, 13-14)

tp

:/

"A/lah je zaista na strani onih koji se AIlaha boje i grijeha klone i koji
dobra djela ine." (Suretun-Nahl, 128)

h,

In

c.

Ht

Rezime:
Ukoliko su ove odlike potpunije u jednom udru enju, ve e su
mogu nosti za spre avanje bolesti koje ga mogu oslabiti ili uni titi.
Postoje i nedostaci u ovim odlikama su povod za nastanak pukotina
unutar udru enja. Slabost imana je temelj svih negativnosti. Podrobnije
emo navesti neke manjkavosti koje se pojavljuju kod pojedinaca u
kolektivnom djelovanju.

te
c

1. Ljubav za vodstvom

of

Ge

ow

eb

Pojedinac ponekad stremi za kakvom funkcijom ili polo ajem

unutar udru enja. udnja za pozicijom ili ugledom mo e biti uro ena
sklonost. Kada ambiciozni ovjek, iako je to poku eno, iz pohlepe
zauzme kakvu ovosvjetsku poziciju, postane manje tetan
i zao.
Me utim,
ako pohlepno te i za funkcijom ili pozicijom unutar
udru enja, zasnovanog na principima bogobojaznosti, time ru i svijetlu
pro lost i otkriva neiskrene nakane svog priklju enja. Kona ni cilj
zajednice je ibadet Allahu, s.v.t., i postizanje Njegovog zadovoljstva. Taj
zadatak su obavljali i vjerovjesnici u vidu poziva u Allahovu vjeru i nema
sumnje da je to pohvalno zalaganje. U vjerodostojnom hadisu koji
prenosi Ka'b b. Malik el-Ensari stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ni
dva gladna vuka, koja upadnu u stado ovaca, ne mogu po initi vi e tete
od ovjeka koji tr i za imetkom i pozicijom (u vjeri)."29

29

Prenose Ahmed i Et-Tirmizi koji ka e da je hasen-sahih.

ig
ht

ww
.g

eo
we
bt
e

udnja za pozicijom ogleda se u te nji dolaska do visokog

polo aja unutar udru enja. Neki smatraju da osnovni cilj udru enja nije
ibadet i da'vet, nego zarada i funkcija. ovjek ove injenice ne mo e
shvatiti kada mu iman oslabi.
Tako er,
udnja za pozicijom manifestira se tra enjem
odre enog posla zastalno ili odre enih ovlasti za druge. Takvo poku eno
posredovanje za druge nije radi njihove mo i i sposobnosti za doti ni
posao, ve radi naklonosti, rodbinske veze, spola i si. Nekima se ini da
je udru enje dio nasljedstva i da ne mo e iznjedriti bolje i sposobnije
kadrove od njih. Sve ovo je posljedica slabosti imana i zaborava na
erijatske norme i pravila.

/w

2. Naplata posla

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

ovjek esto gubi osje aj da je u udru enju ili zajednici.

Zaboravi da udru enje nije dr ava koja ima velike materijalne
potencijale. Udru enja imaju ograni ene potencijale, a opstaju uz pomo
donacija, dobrovoljnih davanja i lanarine. To je veoma skromno i
nedovoljno da pokrije sva materijalna potra ivanja udru enja (aktivnosti,
da'vetski rad i nu ne potrebe lanova). Mogu se primijetiti pojedinci kako
stalno potra uju isplatu i naknadu za aktivnosti. Kada se od njih zatra i
da obave odre eni posao, ne ele ga obaviti, bili sposobni ili ne, sve dok
im se ne isplate tro kovi, iako su realno u mogu nosti da ih sami podnesu.
Oni zaboravljaju da je borba tijelom i imetkom zahtjev na e vjere. Da su
im osje aji vjere i imana budni ne bi im bilo te ko tro iti na Allahovom
putu, jer bi znali veli inu nagrade za imetak kojim se eli posti i
zadovoljstvo Gospodara svjetova. Tako bi o ivjeli ulaganje na Allahovom
putu, pomo u postizanju pokornosti Allahu i dostavljanju vjere ljudima.
Ukazivanje na dobro ukazatelja podi e na stepen onoga ko to dobro ini.
Hadis Ebu Mes'uda el-Ensarija ka e: "Ko uka e na dobro, ima istu nagradu
kao i onaj ko to dobro u ini."30
Zato je onaj koji poma e svojim tijelom i imetkom pre i da bude
nagra en od onoga koji ukazuje na dobro.
3. Nelogi nost

Najve u nepravdu u ivotu ovjek sebi mo e nanijeti vezanjem za

navike pona anja koje ovladaju njegovim ivotom. On postane rob tih
navika, a iz njihovih okova se te ko spasiti.
Navike su u okviru erijatske pravne terminologije definisane kao
uljep avaju e stvari, za razliku od nu nih ili obi nih potreba .
30

Prenosi Muslim.

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Danas se to naziva luksuzom, a ostavljanje luksuza ne nanosi

nikakvu tetu. Te ko je napustiti navike rasko i i izobilja, nakon to su
preuzete od ivotne sredine. Navike su veliko optere enje ije posljedice
nisu pohvalne. Koliko li smo vidjeli zarobljenika koji tro e svoje vrijeme,
imetke i iscrpljuju tijela u zadovoljenju strasti?
Osoba sa navodnim ograni enim primanjima poti e nedoumice
onih koji upore uju njene materijalne mogu nosti i ogromne rashode.
Materijalno stanje joj ne omogu ava velike izdatke koji esto dosti u
velike dnevne iznose. Takva osoba je uzor, a i isku enje onima koje
odgaja, jer se u nju i njen poziv postepen gubi povjerenje. Da 'ija se
mora uvati sumnjivih stvari, a posebno jasnih zabrana. Ako ih se na bude
uvao, oni koje odgaja krenuti e njegovim putem i dozvoIiti sebi ono to
i on dozvoljava. Slijepo
e ga slijediti u prohtjevima i
sumnji avim stvarima. Ovo je produkt ru nog uzora, a on je glavni razlog
za smutnju. Da'ija mora biti povod za dobro, popravak stanja i ispravku
gre aka.
Oni koji su isku ani navikama zapadaju u ogromne dugove.
Nekada su prisiljeni prodati poku stvo da bi ostvarili vlastite elje i
ugasili plamen uzjarenih strasti. Od svega bi bili spa eni samo da su
razumni.
Ova pojava se manifestira na razli ite na ine, jer postoje i druge
nelogi nosti koje imaju negativan utjecaj na rad ovjeka unutar
udru enja. Duboko urezane elje nefsa za rahatlukom i udovoljenjem
strasti, kada do u u nesuglasje sa obavezama i zadacima, navode na
nemar.
U ovakvoj situaciji ovjek je prisiljen na i ispriku kojom od sebe
otklanja ukor. Nekada sebi za shodno na e, kako bi udovoljio tim
eljama, a on je ne zaboravimo daija, olak ice za spajanje i izostajanje
iz zajedni kog namaza. On ivot ne podre uje erijatskim obavezama,
ve navikama koje su zadobile posebnu formu. Njegov san, bu enje,
odmor i zabava bi trebali biti sporedni u odnosu na zadate obaveze,
radilo se o onome to su Ailah, s.v.t., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., naredili
ili o onome to je odre eno pristupanjem doti noj zajednici. Takve da'ije
moraju paziti na svoje aktivnosti i davati im prednost nad li nim
ambicijama. Mu'az b. D ebel, r.a., je rekao Ebu Nusau, r.a.,:. " to mene
ti e, ja sam aktivan, ali i spavam. Ono emu se nadam u snu nadam se i u
aktivnosti." U drugoj verziji stoji: "Preispitujem se za san kao to se
preispitujem za aktivnost."31 (tj. tra im sevap u rahatluku kao to ga
tra im i u radu).

31

El-Buhari, Muslim, Ahmed i Ebu Davud.

ig
ht

Prema prethodno re enom uvidjet

na le u kontradiktornosti i to s dva aspekta:

emo da su se neke da'ije

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

1. Pokazuju privr enost, pokornost i odanost zajednici, a ujedno

ine djela suprotna islamskom pozivu. Njihove navike u ivotu dovele su
ih u prekr aje koji se kose sa ciljevima i zadacima, posebno, ako se zna
da udru enje ni od jednog pojedinca ne eli nedoli no pona anje.
Udru enje od pojedinca tra i da se duhovno uzdigne na zadovoljavaju i
stepen, a to zahtijeva borbu protiv nefsa,
enje du e, pokazivanje
lijepog uzora i upotpunjenje muslimanske li nosti.
2. Svaki se pojedinac poziva na ljubav i blagonaklonost prema
bra i unutar udru enja. Ali, ovakva tvrdnja zahtijeva i dokaz! Gdje je
dokaz za ovakvu ljubav onima koji tro e obilne imetke na luksuz, dok u
isto vrijeme pojedinci unutar zajednice ne mogu sebi priu titi osnovne
ivotne potrebe? Za to ne obuzdaju svoje strasti i ne preusmjere vi ak
onima koji su u potrebi za osnovnim materijalnim segmentima ivota?
Za to to ne u ine dokazom iskrene Ijubavi i blagonaklonosti prema bra i
unutar zajednice? Podjela irnetka, koji je vi ak, odgajaju se na tro enje
i dijeljenje saglasno zadovoljstvu Allaha, s.v.t. Umjesto rasipanja,
rtvovanje imetka e im biti korisno, kao i njihovoj bra i, u bli oj ili
daljoj budu nosti. Podjelom vi ka obuzdavaju uzavrele strasti, iste du e
od bolesti i lijep su uzor onima koje odgajaju. Oni su uzor i onima koji ih
smatraju preporoditeljima koji rtvuju ono to drugi ne ele rtvovati.
Da bi se ispravila ova manjkavost neophodno je da udru enja
budu odlu na prema nedoli nom pona anju. Upute moraju biti precizne,
tako da borba protiv ru nih navika postane dio programa koji ne uzmi e
niti se primiruje. S ispravnim uvjerenjima e se zauzeti polo aj u odnosu
na ove negativnosti, a posebno se to odnosi na postupke osoba koje sebe
smatraju misionarima Allahove, s.v.t., vjere.
Sa stalnim poku ajima i ulaganjem truda u odgoj, uz Allahovu,
s.v.t., volju, sigurno dolazi eljeni efekat.
Potrebno je da udru enje zna izvore prihoda osoba koje tro e
ogromna sredstva u svrhe koje smo prethodno spomenuli, a u isto vrijeme
tvrde da su im primanja ograni ena. Tada bi se, uistinu, stalo u kraj
nedoumicama ostalih lanova udru enja. Kontrola i odgoj definitivno
presijecaju sve nagovje taje smutnje i zatvaraju prolaze ejtanu do
ljudskih du a.
4. Bojazan od kritikovanja
Aktivnost unutar udru enja ostvaruje se obavljanjem
zadu enja s ciljem o uvanja solidarnosti. Uspjeh udru enja je usiovljen
povezano u i isticanjem odanosti pojedinaca. Nedostatak koji mo e

ig
ht

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

tetiti udru enje uzrokovan je, u ve ini slu ajeva, nepokorno u i

neobavljanjem zadu enja. Pojedinac nekada obavlja du nosti samo iz
bojazni od kritike ili ru enja njegovog ugleda, a ne iz pokornosti, ljubavi
ili pribli avanja Allahu, s.v.t. Djelovanje je za njega postalo simbol
pripadnosti udru enju. Bojazan od prijekora je znak neprivr enosti. On
na istovjetan na in obavlja i druge poslove. Na ovakve nije utjecao
dugoro ni odgoj i oni ne tragaju za o
enjem du e kroz kolektivni rad.
Njihove su aktivnosti, zbog na ina na koji postupaju, izgubile
blagoslov. Rade preko volje, bez ljubavi, interesovanja i po rtvovanosti.
Djelovanje tako gubi smisao iskrenosti prema Allahu, s.v.t,. Veza
ovakvih pojedinaca sa udru enjima postala je formalnost, a pripadnost
udru enjima nesvrsishodna, ako ne, i vid poigravanja. Oni ne shvataju da
kr e ugovor na koji su se obavezali, da na sebe nabacuju teret i zara uju
grijeh. Bilo bi bolje da svoje obaveze povuku nego da nastave pogre no
djelovati.

Ht

tp

5. Netrpeljivost

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Kada ovjek krene stranputicama, zbog razli itih du evnih i

materijalnih razloga ili imanske slabosti, on ne eli da mu se upute
optu be za nesposobnost i nerad. Tada sebi tra i izlaz. Po inje tragati za
negativnostima i iznositi ih pred onima koji su slabi i odbojni prema
pojavama i postupcima unutar udru enja. Ove negativnosti u ini
opravdanjem za nerad i nemar. Nije mu dovoljno to se predao slabosti,
ve tu bolest, putem sa aptavanja i tajnih razgovora, iri
me u
svojim istomi ljenicima. Unutar udru enja se formira lobi koji
po inje naru avati poredak putem vrebanja gre aka i propusta.
Udru enje se po inje teretiti za gre ke koje oni ine, a u isto
vrijeme tvrde da su jedino oni sposobni sagledati i zalije iti probleme,
iznijeti ispravna mi ljenja koja, navodno, udru enje ne mo e doku iti.
Ovo se de ava kada slabost obuzme pojedine lanove i bude uzrok nerada
i destrukcije.

ig
ht

UZROCI KOLAPSA

eo
we
bt
e

Gubitnici su oni kojima odgoj, nakon ulaska u zajednicu, nije

iskorijenio bolesti srca i poku ene odgojne taloge.
Od najopasnijih bolesti su sljede e:
1. Odavanje ovosvjetskim

njama

Ht

2. Neodgovaraju e okru enje

tp

:/

/w

ww
.g

ovjek koji ambiciozno gleda na ovosvjetske izazove, sigurno,

nai e na njih kroz djelovanje u krugu udru enja kojem pripada. Kada
pro e odre eni vremenski period, on vidi da udru enje uzima a ni ta ne
daje, jer se od pojedinca tra i da ula e svoj imetak, ivot i slobodno
vrijeme na Allahovom, s.v.t., putu. Tada on ostvarenje svoje ambicije ne
vidi mogu im, pa postepeno po ne uzmicati iz odanosti tra
i put kojim
bi najlak e odbjegao.

te
c

h,

In

c.

Neki obi aji, koji u u u li nost ovjeka su bliskiji d ahilijjetu

nego islamu (npr. nacionalna i mezhebska isklju ivost). Udru enje treba
biti o
eno od ovakvih pojava i ocjenjivati ih isklju ivo kroz erijatska
pravila. Uzvi eni ka e:

of

Ge

ow

eb

"Najugledniji je kod Allaha onaj ko Ga se najvi e bojo Allah,

uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ni ta." (Suretul-Hud urat, 13)

"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i

predstavnicima va im. A ako se u ne emu ne sla ete, obratite se
A/iahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je
bolje i za vas rje enje
ljep e."(Suretun-Nisa1, 59)

ig
ht

eo
we
bt
e

Pojedinac osjeti te ko u kada uvidi da udru enje ne uzima u

obzir ono to on smatra va nim. Gotovo da ne mo e izdr ati i ivjeti u
tom okru enju. Tada po ne tra iti izlaz za povrat starim ambicijama. Ko
se navikne na ru an miris, nema mira dok ga ponovno ne osjeti, a ko na
ne emu odraste - na tome i osijedi.
3. Samozadivljenost mi ljenjem

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Ovo je jedna od najopasnijih bolesti koja mo e sna i ovjeka.

Ako se pojedinac ne pot ini mi ljenju udru enja, posebno ako udru enje
djeluje na principu sure, neprestano e ga optu ivati za nezrelost i
nesposobnost shvatanja koristi.
Zajedni ki rad ne e uspjeti ukoliko pojedincima ovladaju ru ne
navike. Ljubav prema vlastitom mi ljenju je ljubav prema samom sebi.
Ta ljubav predstavlja jednu vrstu obmane, jer samozaljubijeni ne mari za
ideje drugih pojedinaca ili ak itavog udru enja. Upravo, ljubav prema
svom egu ga tjera da druge omalova ava i potcjenjuje. Kada mi ljenja
budu suprotna prohtjevima i ambicijama samozadivljenih, oni po nu
izmi ljati optu be za neispravno usmjerenje i nekompetentnu suru
udru enja. Njihovo opravdanje za napu tanje zajedni tva je u izgovoru
da udru enje nije na dovoljnom nivou koji zaslu uje lojalnost i
uklju enje u zajedni ki rad.
Poslanik, s.a.v.s., obavje tava da e se pojaviti ru no svojstvo
(samozadivljenost mi ljenjem) kada se ljudi iskvare. Ebu Sa'lebe elHu eni prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "...ve se dogovarajte o
dobru, a me usobno zlo sprije avajte. A kada vidi pobo nu krticu,
slije enje strasti, davanje prednosti ovome svijetu i samozadivljenost
mi ljenjem - uvaj se grije enja!"32

ow

4. Pogre no shvatanje ciljeva zajednice

of

Ge

Ciljevi udru enja su popravka stanja, poziv u Allahovu vjeru,

odvra anje napada na islam, odgoj lanova i ispravka pogre nih shvatanja
islama kod obi nih ljudi. Pored ovih, udru enje mo e sebi zadati jo neke
ciljeve.
Nejasnost ovih ciljeva, zajedno sa neupu enosti u ostvarenja na
tom polju, navedu neke da optu e udru enje za nemo , posebno, ako je
ono pro lo kroz dugi period djelovanja za islam. Takvi stalno iznose
kritike i odbojni su prema stanju u udru enju.
Nekada znaju ciljeve udru enja, ali nisu spoznali njihovu veli inu
i va nost, niti su njima zadovoljni. Zato smatraju da je pobjeda daleko i
32

Prenose Et-Tirmizi i Ebu Davud, a Ibn Mad e ga je pre utio.

ig
ht

ww
.g

eo
we
bt
e

ure da uberu nedozrele plodove. Oni zaboravljaju da etapa u kojoj se

nalazimo mora biti potpuna da bi pre li u sljede u. Ovakvi postupci su
suprotni Allahovim zakonima u prirodi i kosmosu. Izgradnja ispravne
li nosti, na kojoj se zasniva ispravna zajednica, temelj je plemenitih
te nji ijem ostvarenju urno ide svako udru enje. Kako ostvariti elje
onih koji tr e pred rudu i bezrazlo no ubrzavaju proces dolaska do
rezultata prije upotpunjenja njihovih uzroka?
Ako promatra , vidjet
da takve osobe samo znaju za kritike,
optu be, averziju, nepra tanje i ru no mi ljenje o drugima, a njihova
zalaganja i rezultati su gotovo neznatni.

/w

5. Sa aptavanje

OSTALE MANJKAVOSTI

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

ovjek nekada zaboravi na erijatski na in savjetovanja. Kada

kod svog brata vidi propust ili mahanu treba ga to prije posavjetovati i
uputiti. To je gest iskrene ljubavi u ime Allaha, s.v.t.,.
Ovo zna enje je nekada odsutno od razmi ljanja pojedinca.
Savjetovanje se pretvori u grije no sa aptavanje i ogovaranje udru enja i
pojedinih lanova po opisima koje preziru. Sa aptavanje poma e irenju
lo eg mi ljenja, pritje njuje osje anja, slabi duh i uzrokuje nepovjerenje
i oklijevanje. Ljudi se esto sa aptavaju neistinom, a ponekad imaju i
erijatsko opravdanje. Nekada pogre no protuma e ili ne znaju su tinu
problema. Kada bi osjetili te inu ovakvih i njima sli nih postupaka, ne bi
im mogli na i opravdanja. Slabost imana je razlog ovih moralnih
odstupanja.
Ru ne pojave zajednici donose pote ko e i proizvode unutra nju
neslogu. Me utim, te pojave imaju i pozitivnosti, jer se distanciraju lo i
od dobrih. Ostanak lo ih, sa svim smutnjama i skrivenim uzrocima,
udru enju donosi te ko e i umno ava odgovornosti i zadatke.

of

Postoje negativnosti koje do sada nisu spomenute, a udru enje

mo e biti povod njihove pojave. One se de avaju bez volje zajednice
zbog programa, na ina djelovanja iii ograni enih mogu nosti. Evo nekih:
1. Pad pred izazovima

Udru enje ponekad potakne lanove na obavljanje zadataka koji

bivaju uzrokom njihova isticanja i ja ajanja veza s vla u, tako da ne
mogu odoljeti pred materijalnim izazovima, ljubavi prema poziciji i
samoisticanju. Dr ava ih privu e ponudama u vidu imetka i pozicije. Oni
pokleknu daju i prednost ovodunjalu koj koristi nad odanosti udru enju.

ig
ht

ww
.g

eo
we
bt
e

Na alost, vanj tinom ostanu pri udru enju, eljelo to ono ili ne. Zato se
udru enju po nu pripisivati manjkavosti i prednosti, i pored toga to su
obmanuti udaljeni i isklju eni iz njegovog tijela.
Udru enje ovakve lanove ne treba prepustiti zamkama, ve
mora sa njima ostati u kontaktu uz punu pa nju i opomenu Allahom,
s.v.t., Sudnjim danom i prihva enim du nostima. Treba poku ati da oja a
njihov iman i da im prona e, u obavljanju njihovih funkcija, po teno i
dobro okru enje. Mo da se tako za tite od potpunog pada. Udru enje
time sebi nalazi ispriku pred Allahom, s.v.t,.
2. Pretjerana ljubav

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

Ovo je pojava koju neki lanovi udru enja ubrajaju u prednost. U

stvarnosti je negativna, a razlog za pogre nu procjenu je neutemeljenost
ove pojave na erijatskim osnovama. Pretjerana ljubav i odanost prema
udru enju vode u nepovjerenje prema drugim muslimanima. Ovo je
krajnje opasno, jer islam op enito nare uje odanost svim muslimanima a
odricanje od nemuslimana. Kada se odanost svede na isklju ivu lojalnost
odre enoj grupaciji ili udru enju (tj. posebna odanost bude uzrok za
nestanak op e odanosti), to li i d ahilijjetskoj isklju ivosti na koju islam
strogo upozorava. Kao da su oni izvan odre enog udru enja bez imana ili
su manjkavog vjerovanja!? Kao da neki ele re i: "Ko nije sa nama -on je
protiv nas." Udru enje je du no obznaniti svojim lanovima me usobne
du nosti muslimana, ljubav i mr nju u ime Allaha, kako lahkoumni
pojedinci ne bi nastradali.

te
c

3. Neostvarene aktivnosti

of

Ge

ow

eb

Ljubav prema islamu je kod ve ine obi nih ljudi velika, a

posebice kod omladine ija srca gore arom i ljubavlju za vjerom. Takvi
se brzo odazovu udru enjima koja promovi u poziv i za titu Allahove,
s.v.t., vjere. Oni zapa aju da na popri tu nema branitelja vjere, da su
interesi ljudi danas uglavnom materijalisti ki, da preovladava neznanje i
da se ulema sama sebi posvetila. Tada pomisle da e njihovo uklju enje u
udru enje, koje su odabrali, popuniti praznine u svim domenima
djelovanja.
Interesi i elje ljudi su raznolike. Neki se pripadnici udru enja
zainteresiraju aktivnostima koja im odgovaraju (npr. odgojem, naukom,
politikom i si.).
Udru enju je te ko na initi program, koji u potpunosti pokriva
sve mogu e aktivnosti. Da bi prevazi lo tu te ko u, prema prioritetima,
neke aktivnosti moraju biti izostavljene. To, bez sumnje, ne ispunjavanja
sve elje. Zato su neki lanovi nezadovoljni i osje aju nelagodnost od

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

koje po nu patiti. Udru enje je nemo no odgojem i programom popuniti

ovu manjkavost. Nezadovoljni tada po nu pri ati protiv udru enja, jer ga
smatraju nemarnim. Naro ito se to de ava kada saznaju da su ih
pripadnici ostalih udru enja nadma ili u odre enim aktivnostima. To ih
potpuno demorali e, pa se nevoljno pokre u i djeluju. Osje aju da je ova
manjkavost glavni razlog razgradnje, nerada i neu
a u aktivnostima.
Udru enju se prilijepi etiketa za nesposobno izvr avanje du nosti.
Ova pojava zahtijeva od udru enja da dobro razmisli o putevima
lije enja i da zatvori prolaze na koje ejtan ulazi. Mo da spomenuti
pojedinci budu istinu zastupali, jer tra e aktivnosti putem kojih mogu
usavr iti svoje li nosti. Mislim da se tim eljama mora odazvati, jer su
ovakve li nosti bolje od onih lijenih i nezainteresiranih. Zadovoljne su i
sa minimalnim uslovima unutar zajednice radi ostvarenja aktivnosti
koje smatraju prioritetnim. Povratni rezultat aktivnosti nije samo
njihov, ve na prvom mjestu pripada udru enju.
Ako udru enje ne usmjeri pa nju ovoj problematici takvi
pojedinci ne e dugo izdr ati, jer e ste i osje aj da se udru enje za njih
ne brine i da ono nije to od kojeg su o ekivali da im ostvari eljeno.
Postojanje vi e udru enja na terenu tjera ih da prelaze iz jednog u drugo
i da tra e ono pravo koje e im pomo i u ostvarenju ivotnog sna.
Ovdje dolazi do izra aja solidarnost, bratstvo, iman, istota du a,
ljubav prema me usobnom okori tavanju i zajedni koj korekciji stavova
svih islamskih udru enja. Svako udru enje ima ne to to drugo nema.
Kada bi se solidarisali,
lanovima razli itih zajednica bi bilo
omogu eno da zajedno sjednu i okoriste se znanjem i ste enim
iskustvima. Ovakav postupak nije iznevjera odanosti, prevara ili skretanje
s puta vlastite zajednice. Potencijali bi se tada uve ali, a svaki bi
pojedinac, bez obzira na udru enje iz kojeg potje e, mogao udovoljiti
elji za odre enom vrstom aktivnosti prema kojoj ima sklonosti. Tako bi
svi zajedni ki slu ili islamu, jer islam od muslimana tra i raznolike
sposobnosti i nadarenosti. Aktivnosti su u islamu mnogobrojne, a
njihovo ostvarenje zahtijeva udru eni trud i rad kojim se posti e
Allahovo, s.v.t., zadovoljstvo.
Muslimani trebaju zajedni ki raditi na ostvarenju velikih ciljeva.
Musliman ne treba biti egoisti an i pomisliti da je postizanje Allahova
zadovoljstva ostvarivo samo na inom koji je on li no zacrtao. Sve dok se
vodi polemika oko na ina djelovanja ili drugorazrednih pojedinosti, koje
ne naru avaju temelje, muslimani moraju biti zajedno,
Vaga kod Allaha je bogobojaznost. On ka e:

ig
ht

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

"Najugledniji je kod Allaha onaj ko Ga se najvi e boji.

"(Suretul-Hud urat, 13)
Bogobojazno u niko ne mo e upravljati. asni Kur'an na mnogim
mjestima
podrobno govori o bogobojaznim
(muttekijama):

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

"Ellf Lam Mim, ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,

uputstvo je svima onima koji se budu AUaha bojali; onima koji u
nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od
onoga to im Mi budemo davali; i onima koji budu vjerovali u ono to
se objavljuje tebi i u ono to je objavljeno prije tebe, i onima koji u
onaj svijet budu vrsto vjerovali. Njima e Gospodar njihov na pravi
put ukazati I oni e ono to ele ostvariti." (Suretul-Bekare, 1-5)

"Nije estitost da okre ete svoja lica prema istoku i zapadu;

estiti su oni koji vjeruju u AUaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u
knjige, i u vjero vjesnike, i koji od imetka, iako lm je drag, daju
ro acima, i siro adi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i
prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju izekat
daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naro ito
oni koji su izdr ljivi u neima tini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su

ig
ht

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

iskreni vjernici, i oni se Allaha boje I ru nih postupaka klone."

(Suretul-Bekare, 177)

In

c.

Ht

tp

:/

"I nastojte da zaslu ite oprost Gospodara svoga i D ennet

prostran kao nebesa I Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje,
za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji
srd bu savla uju I ljudima pra taju - a Allah voli one koji dobra djela
ine: iza one koji se, kada grijeh po ine ili kad se prema sebi
ogrije e, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole -a ko e
oprostiti grijehe ako ne Allah? / koji svjesno u grijehu ne ustraju."
(Suretu Ali Imran, 133-135)

Ge

ow

eb

te
c

h,

Ovo su neke odlike bogobojaznih navedene u Allahovoj Knjizi.

Njima je Allah opisao Svoje iskrene robove. to su ove osobine obilnije
bogobojaznost je ve a. Prave muttekije zna samo Allah, s.v.t,. On je
Svjedok djela Njegovih robova, njihove iskrenosti i istinoljubivosti. Zato
On upozorava na samohvalu:

of

"Zato se ne hvali ite bezgrje no u svojom - On dobra zna

onoga koji se grijeha kloni." (Suretun-Ned m,32)

"Zar ne vidi one koji sebe smatraju od grijeha istim?

Me utim, Allah osloba a od grijeha onoga koga On ho e, i nikome se
ne e, ni koliko trun jedan, nepravda u initi."(Suretun-Nisa1, 49)

ig
ht

4. Problem programa

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Nema sumnje da svako udru enje, koje dozvoli pristup onima koji
mu se ele priklju iti i postati njegov dio, uz pridr avanje onoga to im
ono nala e, mora uzeti u okrilje ljude razli itih intelektualnih nivoa koji
postoje i u dru tvu.
S obzirom da udru enje slijedi odre eni program i njime
obavezuje svoje pripadnike, nai i e na velike probleme. Nau ni program
koji se generalno izlo i svim lanovima formira duboki jaz, jer udru enje
okuplja intelektualce, studente, radnike, Ijekare, in injere i si. Nivo
njihovog intelekta, kao i nau ni stupnjevi, jasno se razlikuju. Da li je
pojmljivo da program za jednog intelektualca i obi nog radnika bude
jedinstven? Ako udru enje to u ini nije dalo pravo svakom
pojedincu.
Objedinjenim programom ne e mo i zadovoljiti i okupiti sve spomenute
kategorije.
Ako je program dostatan zadovoljiti potrebe odre enih
intelektualnih grupa, nije dostatan zadovoljiti potrebe ostalih. To
uzrokuje veliku prazninu, jer je program, s ovog stanovi ta, manjkav.
Nekima e takav program dosaditi, pa e klonuti, biti nezainteresirani i
nepa ljivi. Osjetit e da uzalud tro e vrijeme i trud u beskorisne stvari.
Pokornost e ih, mo da, podsta i da izvjesno vrijeme prate program, ali,
zbog osje aja beskorisnosti, to ne e dugo trajati, Vjerovatno e uvidjeti
da je tro enje vremena u druge stvari korisnije i pre e. Tada mogu
izmisliti opravdanje za nepokornost, ali i e dalje gajiti simpatije i
obavljati neke du nosti (npr. materijalne).
Udru enje mora lije iti ove propuste, jer je neophodno da kroz
svoj program zadovolji sve intelektualne nivoe. Svaka jedinka i
intelektualna kategorija ima svoje pravo. Rje avanje ove problematike
znak je nastojanja da svaki lan ostane potpuno odan i vrsto uvezan.
Udru enje e izbjegavati svaku vrstu unutra njeg raskola ili ru nog
odnosa. Kao to je i polo aj elementa u potpunoj gra evini vrst, tako e
i udru enje nastojati da polo aj svakog pojedinca bude prirodan.
Polaze i od Allahovih rije i: "Neka se po nekoliko njih iz svake
zajednice njihove ...", koje obavezuju kolektiv nau nom nadgradnjom
(fardi-kifaje), du nost je udru enju da odabere grupu koja e se posvetiti
tra enju znanja. Oni e preuzeti erijatske oblike djelovanja (poput
podu avanja erijatskim znanostima, izdavanja pravnih rje enja, su enja
u unutra njim sporovima i poziva u Allahovu vjeru uz erijatsko znanje).
Tu ulaze i ostale komponente koje se ne mogu ostvariti bez irokog
poznavanja islamskih nauka. Udru enje ovakvim kadrovima popunjava
praznine nastale iz nemara prema nau nom metodu.

ig
ht

5. Izme u

dvije

krajnosti: nemara i pretjerivanja

eo
we
bt
e

Ne vjerujemo da je udru enju ovo te ko ostvariti, jer je to

minimalni uslov za potiskivanje manjkavosti o kojima smo prethodno
govorili.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Pojedinci se razlikuju i pored toga to u radu za udru enje

pokazuju odanost i tro e svoje vrijeme i trud. Oni nekada imaju gotovo
jednake potencijale kao i neke ustanove. Posve uju se danono nom
djelovanju, bez obzira da li se radilo o putovanju ili ne. Neki ostave
studiranje ili slu beni posao da bi se potpuno posvetili odre enim
aktivnostima koje im odredi udru enje. Ponekad zapostave du nosti
prema porodici i djeci, a esto i prema sebi budu nemarni.
Udru enje nalazi velike praznine, a za njihovo popunjavanje
nema kadra. Onda ovim, ionako aktivnim pojedincima, na teret stavi i
dodatne obaveze. Oni izgube osje aj odanosti i privr enosti. Iz ove
pojave proizilaze druge nu ne posljedice;
a) Nedovr avanje poslova.

eb

te
c

h,

In

c.

Mnogo uporednih obaveza s obzirom na psihi ki pritisak,

sku enost vremena i vanredan trud uzrokuju nedovr avanje poslova.
ovjek ima ograni ene sposobnosti, a zadu enja preko tih granica
naru avaju Allahov zakon prirode. Rezultat poslova u ovakvim
okolnostima je manjkav i brzo mu se izgubi svaki trag. Poka u se
mnogobrojni nedostaci zbog kojih uspjeh prividno traje. Mo da se
negativnosti ukazu tek nakon izvjesnog vremena kada ih vi e nije mogu e
zalije iti.

ow

b) Opu tenost, zamor i iscrpljenost.

of

Ge

Pretjerivanja u radu i djelovanju ne garantiraju istrajnost.

Neminovno e do i do opu tenosti, zamora i iscrpljenosti. Poslanik,
s.a.v.s, upozorio je na ovakve postupke i pojasnio njihovu opre nost
svojoj praksi. Upozorio je i na lijenost i nerad i rekao da je bolje dr ati
se sredine bez pretjerivanja i zapostavljanja. Ovakvo postupanje je
enjatom pokudeno, a osobi koja pretjeruje ne treba dati podr ku. ta e
tek biti onda kada se obaveze umnogostru e i budu uzrok potpune
nemo i?
Koliko god srca bila spremna i eljna za radom, neminovno e biti
isku ana zamorom koji uzrokuje povla enje i maiaksalost.
Ovdje je neophodno spomenuti nekoliko hadisa koji upozoravaju
na pretjerivanje. Oni su svjetiljka s kojom kroz tamu kro imo i oni nas

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

spre avaju da skrenemo s puta koji nam je najbolji ovjek Muhammed,

s.a.v.s., zacrtao.
-Ebu Hurejre , r.a., prenosi hadis u kojem je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao:
"Za svako djelo treba aktivnost, a uz svaku aktivnost do u slabost
i lijenost. Ako onaj koji djeluje bude istrajan i bude te io ispravnosti
nadajte se njegovom uspjehu, a ako se na njega prstima bude upiralo
(tako to bude pretjerivao u injenju odre enog djela, kako bi postao
poznat po ibadetu i zuhdu) ne uzimajte ga u obzir (tj. ne ra unajte da je
dobar jer se pretvara)."33
-Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre , r.a.,
ka e: "Ova vjera je lahka. Niko se ne e preopteretiti vjerom a da ga ona
ne e nadvladati. Ispravno postupajte, zbli avajte se i obradujte!
Pomozite se obavljanjem ibadeta ujutro i poslijepodne, kao i dijelom
nave er."34
-U hadisu Abdullaha b. Amra b. Et-Asa, r.a., stoji:
"Rekao mi je Ailahov Poslanik, s.a.v.s.,: 'Obavije ten sam da ti
uzastopno danju posti a no u klanja !' Rekoh: 'Dakako, Ailahov
Poslanice!' On re e: 'Ne ini to! Posti ali i prekidaj uzastopni post, spavaj
ali i klanjaj. Tvoje tijelo ima kod tebe svoje pravo, tvoje oko ima kod
tebe svoje pravo, tvoji gosti imaju kod tebe svoje pravo. Mo
postiti tri
dana od svakog mjeseca. Za svako dobro ima deseterostruku nagradu, a
to se ra una neprekidnim postom.' 'Ja sam se preopteretio, pa mi je bilo
ote ano' - ka e Abduliah b. Amr."
U drugoj verziji istog hadisa stoji: " Kada sam ostario35 volio sam
da sam prihvatio olak icu Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s.,"36
- Ai a, r.a., prenosi hadis u kojem stoji: " Kod mene je bila ena
iz plemena Benu Esed, a u me uvremenu do e Poslanik, s.a.v.s., Re e:
'Ko je ova?' Rekla sam: 'Ta i ta, ona no u ne spava.' Zatim je spomenula
njen no ni namaz. On re e: 'Ih, dr ite se stvari koje podnosite, Allahu
ne e dosaditi dok vama ne dosadi, a najdra e djelo Mu je ono koje
ovjek konstantno obavlja."37
-Preoptere enima se umno e te ko e ivota i nagomilaju
problemi i potrebe. Broj onih o kojima se materijalno brinu, kao to su
supruga i djeca, postane velik. Nemo ni su da udovolje ovim potrebama,
jer u mladosti nisu stekli ono to e ih u initi neovisnim u starosti i
33

Tekst hadisa je Ibn Hibbanov u njegovom Sahihu. Prenosi ga Et-Tirmizi i ka e da je hasensahih-garib. Komentar izme u zagrada je iz Tuhfetul-Ahvezija.
34

Muttefekun alejhi.
Uvidjev i da mu je te ko obavljati ono na to se obavezao. (Fethul-Bari)
36
Muttefekun alejhi.
37
Muttefekun alejhi.
35

ig
ht

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

slabosti. Oni gledaju one koji ne djeluju kako se posve uju biznisu,
trgovini i slu bi i kako su stekli bogatstvo na kojem
se mo e
pozavidjeti. Udru enje optere enima nema mogu nosti skrbiti potomke
ako oni kao skrbnici napuste ovaj svijet. Tada im ejtan pri e i unese
osje aje tuge i alosti zbog nemara prema sebi, eni i djeci. Ovakav
postupak im mo e poni titi nagradu za sva dobra djela koja su dugo
sticali. Tako sami sebi mogu nepravdu u initi. Mo da napuste da'vetski
rad i ostave u redovima udru enja veliku prazninu koja se ne mo e
popuniti drugim li nostima. Postupak ovakvih osoba inicira nedoumice
kod ostalih lanova. Kada se saznaju uzroci njihove dekadencije
povjerenje se u njih izgubi. Udru enje ovakve pojave nije na vrijeme
lije ilo. Zapravo, mo da je ih je i uzrokovalo, jer je svoje aktiviste
prekomjerno optere ivalo i nije uva avalo realne potencijale i okolnosti.
Na drugoj strani ima ljudi kojima je ovladao nemar prema
udru enju. Njihovo obavljanje du nosti svedeno je na minimum ili je
potpuno zatajilo. Oni, s obzirom na poziv u Allahovu, s.v.t., vjeru,
nemaju nikakva utjecaja na dru tvo, niti ikakva upliva me u ljudima.
6. Udru enje je sredstvo a ne cilj

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

esto se de ava da pojedinac ima ara za pozivom u Allahovu

vjeru, iskrenu volju za borbu na Allahovom putu i nare ivanjem dobra i
odvra anjem od zla. Sve ove osobine se mogu na i kod odre enih li nosti
prije uvezivanja sa odre enim udru enjem. Osoba se ra alosti kada vidi
da sama na terenu poziva, nare uje i zabranjuje. Kada prona e
istomi ljenike, koji istovjetno osje aju elju za pozivom u Allahovu
vjeru, priklju e se odre enom udru enju. Udru enje im postane nada i
utjeha i objeru ke se po nu zalagati za ostvarenje zajedni kog cilja.
Me utim, neki lanovi nakon ulaska u udru enje postupaju kao da
je ono cilj a ne sredstvo. Zajednicu ili udru enje treba prihvatiti kao
sredstvo za pokretanje, aktiviranje i svrsishodno djelovanje. Time se
pove ava elan, aktivnost i ljubav prema ibadetu. U krugu udru enja
osoba ja a svoj iman, u i se lijepom opho enju i isti du u od
nevaljai tina. Ovo su pozitivne posljedice koje pojedinac postigne kroz
zajedni ki rad. On uo ava da se, u okrilju zajedni tva, svakodnevno, u
imanu, bogobojaznosti i znanju, uzdi e za jedan stepen.
Ovo je ispravno shvatanje citjeva udru enja. Ima onih koji se sa
odre enim udru enjem uvezu i postanu nemarni prema zadatom
programu smatraju i da su samim priklju enjem ve postigli kona ni cilj.
Oni napuste da'vetski anga man, zapuste ibadet i zanemare pro
enje
du e, ime i sebi i udru enju ine zlo. Svakim danom su slabiji, vi e
padaju u grije enje i spu taju se ispod duhovnih razina koje su dostigli
odgojnim profilisanjem. Neophodno je da ovakvi sagledaju vlastito

ig
ht

eo
we
bt
e

stanje, da se boje Allaha, s.v.t., u postupcima prema sebi i udru enju.

Ne smiju se predati faktorima koji ih spre avaju da postignu zadovoljstvo
Gospodara i ispune ono na to su zavjet dali.
7. Kriza potencijala

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Kada se radi o okolnostima ivljenja, ve ina lanova jednog

udru enja ima probleme. Udru enje nije uzrok tih problema, ali i pored
toga, pojedinac od njega tra i rje enje. On ne uva ava injenicu da je
njegova veza s udru enjem u osnovi da'vetskog karaktera, a ne veza
pojedinca i dr ave. Zna da udru enje ima ograni ene potencijale i da je
u velikoj neugodnosti prilikom ovakvih zahtijeva, jer nema mogu nosti
odgovoriti na potrebe, niti ih u to mo e uvjeriti. Pojedini e to iskoristiti
kao izgovor za nepovjerenje i rad po svom naho enju.
Udru enje se, tako er, susre e sa krizom u materijalnim i
ljudskim potencijalima, tj, krizom dostatnih snaga za popunu praznina u
svim da'vetskim aktivnostima. Popuna praznina u aktivnostima zna i da se
udru enje horizontalno iri - to mu umno ava potrebe i obaveze. Tada
je zadu eno da svojim odgojem i programom obuhvati svakog pojedinca.
To predstavlja odgovornost, jer je popunjavanje praznine kadrovima, kao
to su nau ni i odgojni, uveliko ograni eno, Ponekad je, radi popune
praznina, prisiljeno povjeriti aktivnosti ne gledaju i na sposobnosti i
obrazovanost odgovornih. Neobrazovani odgajatelj ili vo a neke
aktivnosti, pred pojedincima izgleda veoma siroma an u informacijama i
nije stru an za pravilno usmjeravanje i odgajanje. Na lanovima se to
negativno reflektira. Osoba se, po prirodi, podre uje, odgaja i slijedi one
koji su ve eg znanja, boljeg pona anja i ve ih sposobnosti za vo enje i
rje avanje problema. Tako se popunjava duhovna praznina i odani
uspinju na eljeni nivo. U suprotnom dolaze ne eljeni rezultati, jer kod
pojedinaca opada nivo imana. Oni po nu potcjenjivati nestru ne aktiviste
i osje ati da udru enje eli da oni po svaku cijenu potro e vrijeme samo
da bi bili vezani za njega.
Ovakav stil opho enja uzrokuje drugu posljedicu. Postoje i
kadrovi unutar udru enja, da bi se popunila praznina, zadu e se radom
izvan domena njihovih u ih specijalnosti. Postavi se odgovaraju i ovjek
na neodgovaraju e mjesto. Njegovo djelovanje je beskorisno i trud se
uzalud rasipa. Kada bi se trud pravilno usmjerio i kada bi se zadale
obaveze, shodne specijalnostima i sklonostima, mnogo bi korisnije bilo.
Potencijali i saznanja bi se pro irili, a rezultati takvih nastojanja bi
koristili ne samo udru enju, nego i muslimanima op enito.
8. Pretjerana tajnovitost

ig
ht

eo
we
bt
e

Islam je Allahova vjera kojom je On zadovoljan za sve Svoje

robove. On ne e primiti drugu vjeru osim islama:

"A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, ne e mu biti
primljena, i on e na onom svijetu nastradati." (Suretu Al Im ran, 85)

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Islam je vjera koju ispovijedaju narodi islama. Za islam se zala u,

brane ga i ne ele mu zamjenu. Iako je primjetan veliki nemar ovih
naroda u pogledu primjene, oni ipak gaje simpatije, ljubav i odanost
islamu. Kada bi na li iskrene vo e, na putu borbe i odbrane vjere, brzo bi
se odazvali rtvuju i ivote i imetke. Islam je vjera vrijednosti. U islamu
ne postoje injenice koje je sramota obznaniti ili njima pozivati, radilo
se o naredbi iii zabrani. Stoga, u islamu ne treba ni ta skrivati. Da'ija
jedino putem otvorenosti postupa prema praksi Poslanika, s.a.v.s.,. Iako
neke okolnosti zahtijevaju skrivanje, one su veoma rijetke. Prema tome,
pozivanje u Allahovu vjeru se zasniva na otvorenosti i kontaktu sa svim
ljudima, rje avanju njihovih problema, konstantnom su ivotu i isticanju
lijepog uzora i dr. U pona anju u enih i pobo nih ogleda se islam u praksi
i djelu. Tako se ja a veza ljudi sa lanovima udru enja koji su za njih
izvori te islama. Aktivisti zbog njihova neznanja sjede u d amijama i
pou avaju ih erijatskim znanostima. Znanje e za ivjeti jedino ako se
iri putem o ivljavanja nau nih krugova (halki) u d amijama. Allah,
s.v.t., smilovao se Omeru b. Abdul-Azizu , r.a., koji je napisao Ebu Bekru
b. Hazmu: "Pogledaj to ima od hadisa Poslanika, s.a.v.s., i to zapisi. Ja
se bojim za nau na predavanja i bojim se nestanka u enjaka. Ne prima
se ni ta osim hadisa Vjerovjesnika, s.a.v.s.. Neka ire znanje, neka oni
koji ne znaju sjede dok ne nau e, a znanje ne e nestati sve dok ne bude
sakrivano."38
Tajnovitost je sporedna, a opravdana je u specifi nim
okolnostima. Za
uju e je da se s vremenom razmi ljanja izokrenu i
tajnovitost po ne preovladavati u djelovanju i pozivanju, injenice
islama kod omladine se preina e. Oni pomisle da poziv u AIlahovu vjeru
nala e sa aptavanje i neotvoren govor. To je sasvim opre no metodu
poslanika, a.s., i onih koji ih slijede.
Oni koji se islama pridr avaju i njime su kao vjerom zadovoljni,
kao to je i Allah, s.v.t., njime zadovoljan, moraju biti ponosni.
ovje anstvo je bez islama nesretno. Ako se udalji i okrene od njega,
zalutat e i do ivjet nesre e. Zato, svaka teorija, zakon, princip i metod

38

Prenosi ga El-Buhari kao mu'allek.

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

koji se ne uzimaju iz islama uzrok su pada i nestanka, ma koliko te

zabludjele postavke dugo trajale.
Za to je, onda, nekima poni enje predstaviti islam kao poziv,
sistem pona anja i praksu? Islam je vjera prirodne uro enosti, a neda a
je u njegovom skrivanju od ljudi. Postoje negativnosti koje nisu dosad
spomenute, a rezultat su pretjerane tajnovitosti. Evo nekih:
a) Uloga udru enja u vizijama obi nih ijudi postane nejasna. Kada
se na u oni koji ire sumnji avosti i izmi ljaju neistine, radilo se o
programu, pona anju, vodstvu ili ciljevima odre enog udru enja, glasine
brzo budu primljene zbog nepoznavanja realne slike o udru enju.
Nejasnost neprestano okru uje udru enje. Ljudi nemaju dokaz kojim bi
ga branili, kao to ni ono ne mo e samo sebe odbraniti, osim s
otvoreno u i upoznavanjem sa svima. Izolovano i za ahureno udru enje
se ne mo e odbraniti.
b) Pretjerana tajnovitost kod nekih pobu uje sumnje i lo e misli.
Ljudi postavljaju pitanja: "Ako je tom i tom udru enju cilj pozivanje u
AIlahovu vjeru, za tita i odbrana islama i popravljanje duhovnog stanja
Ijudi, ta onda zna i ovoliko skrivanje i tajnovitost!?"
c) Skrivanje vodstva udru enja je, tako er, jedna od
negativnosti. Vo stvo je lijep uzor za lanove udru enja i ostale ljude
op enito. Kada se ljudi upoznaju sa vo ama i kod njih uvide
istinoljubivost i iskrenost, poja a se povjerenje, ugled, vjera, te se
odazovu na potrebe. Tako nestaju sve spletke i stave se prepreke
neprijateljskim ambicijama, sumnji enjima i iskrivljenju predstave o
udru enju.
d) Poziv u AIlahovu vjeru se zasniva na zajedni kom u
u i
dostavljanju islama, podno enju posljedica i irenju vjere shodno
mogu nostima koje je Allah dao. Ova zalaganja moraju biti imetkom i
tijelom, a ostvarit e se samo kada poziv bude javan i kada se bude znalo
ko su vo e. Tek tada se u vizijama ljudi zaokru uje potpuna i jasna slika
o udru enju. Treba ista i da je islam Allahova vjera, a ne ne ije privatno
vlasni tvo. Ni jedna organizacija ni zajednica nad ovom vjerom nemaju
ni najmanji monopol. Islam nije privilegija koju naslje uju
posebne elite ili kler. Za tita i odbrana islama su obaveza svakog
muslimana. Kada se ove injenice utemelje, ljudi e po eti zajedni ki
estvovati u irenju islamskog poziva, to bez sumnje umanjuje
pote ko e i napore. Udru enje tada nije samo na terenu, niti samo
podnosi tro kove da'veta sa svojim ograni enim materijalnim i kadrovskim
potencijalima. Udru enje se ne e krajnje dr ati u tajnosti, pa da se
pojave nedoumice oko stvari za koje nema smetnje da budu javne. Oni
koji djeluju unutar udru enja ne e postupati kao to slu benici, iz
materijalnih pobuda, postupaju u dr avnim institucijama. Islamski

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

aktivista se prema udru enju mora ophoditi na principima poziva

u AIlahovu vjeru.
e) Promovisanje udru enja u njegovom pravom svjetlu je jedan
od najva nijih faktora koji mu daje naklonost ljudi, u vr uje veze
ljubavi, prijaznosti i solidarnosti. Tako povjerenje postaje ve e, a sve
optu be i pekulacije zbog pretjerane tajnovitosti gube zna aj.
f) Ima okolnosti u kojima je udru enje potrebno da njegovi
simpatizeri zauzmu konkretne stavove u pogledu za tite i odbrane
islama. Oni ne e biti zainteresirani, ukoliko ne budu imaii povjerenja u
vo e. ire mase ne mogu prepoznati vo e udru enja u specifi nim
okolnostima kao to su krize. Zato je neophodno da pro e odre eni
vremenski period u kojem se udru enje treba sa ivjeti s masama. Taj
period mora biti dovoljan za upoznavanje i pridobijanje povjerenja u
ispravnost udru enja kako bi se ljudi odazvali i dali podr ku kada bi
eljelo javno zastupati odre ene stavove. To nije mogu e posti i
putem tajnovitosti.
Ne treba zanemariti zna aj simpatizera
udru enja i obra ati im se isklju ivo u neda ama. Simpatizeri e tako
izgubiti na odgoju i osvje ivanju i biti rtve uvezenih ideja, nepravde
koja me u njima dominira, neznanja i propagande sredstava
informiranja koja iskrivljavaju stvarne injenice.
g)
Pretjerana tajnovitost pojedince
esto navede na
prikrivanje i neprakticiranje islamske vanj tine u odje i i izgledu,
kako ne bi bili svrstani u odre ene grupacije. Takvi se boje tu ih pri a o
njihovoj pripadnosti odre enom udru enju ili organizaciji. Duhovni poraz
ih natjera
da podne mnoge erijatske prekr aje. Ovo je pobjeda
naprijatelja islama koji putem svoje tendenciozne propagande protiv
da'ija i onih koji svojim izgledom izra avaju pripadnost islamu ele
ugasiti svaki vid javnog ispoljavanja islama. Musliman, prema njima,
ne smije nositi muslimansku odje u
i imati muslimanski izgled,
muslimanka se ne smije obla iti prema propisima islama. Ljudi u svom
ivotu, prema elji neprijatelja, trebaju biti to udaljeniji od
prakticiranja islama, a to bli i izgledu zapadnjaka koji po svaku cijenu
nastoje iskriviti i zatrti islamsku li nost i ponos. Nema ni najmanje
sumnje da odstupanje u vanj tini uzrokuje odstupanje u nutrini.
Ponos islamom i negiranje tendencioznih poziva nu no
zahtijevaju da se oni koji se pridr avaju islama razlikuju u izgledu,
odijevanju, pu tanju brade, pokrivanju ena, dokidanju d ahilijjetskih
obi aja u ku ama i si. To je oblik prakti nog oponiranja neprijateljima
islama. Sve ni tavne tvrdnje e tada pasti, a u muslimanskom dru tvu e
nadvladati islamski obi aji u formi i vanj tini. Neki su pripadnici islamskih
udru enja povu eni i skriveni. Opona anjem nevjernika u vanj tini
uzrokovat e da oni koji se pridr avaju naredbi o izgledu muslimana
postanu izuzeci u dru tvu. Zato e biti izlo eni izrugivanju, prijeziru i

ig
ht

eo
we
bt
e

provokacijama. Ovo je veoma ozbiljno i potrebno je skrenuti pa nju na

ove negativne posljedice kako bi mnogi preispitali svoje postupke i znali
na in odupiranja neistini. Pobjeda istine se ne ostvaruje popu tanjem i
izmicanjem, pa makar i za jednu dlaku, ve ponosnim ispoljavanjem
islama i protivljenjem neistini. Grijeh ne treba u initi sredstvom
ostvarenja pokornosti.
9. Ciljevi i potencijali

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Kada roba prati Allahova uputa u ostvarenju zadataka koje je sebi

zacrtao, on ima smisla da postavi cilj koji odgovara raspolo ivim
mogu nostima i potencijalima. Odredit e sebi vremenski period i
napraviti pian koji e mu pomo i da umjereno koristi sredstva. Sabrati e
sve potencijale i sve precizno rasporediti, a povrh toga e tra iti pomo
od Allaha, s.v.t., i u Njega se uzdati.
Ovakvim postupkom trudbenik se prema ciljevima i sredstvima ne
pona a ma tala ki, jer ne zaboravlja na potencijale i sebi ne zadaje
ciljeve koji rasipaju vrijeme i trud. Neka udru enja, iz dobre namjere i
elje da ostvare velike ciljeve, pogre no postupaju. Nekada gledaju
predaleko, a pred sobom ne vide skromna sredstva kojima raspola u. Na
ovakav na in udru enje ne dobija rezultat potro enog vremena, truda i
materijalnih sredstava, niti ostvaruje eljeni cilj. Bilo bi bolje da se
ostvarenje cilja raspodijeli na nekoliko etapa. Svoje postupke mora
temeljiti na iskustvima kroz koja pro e, ali bez ponavljanja starih
gre aka. elje za ostvarenjem dobra ne smiju udru enja u initi
brzopletim i lahkoumnim. To mu, sigurno, ne e donijeti nikakvu korist.

of

Ge

ow

eb

10. Politi ki anga man

Politika39 (
) ozna ava o uvanje koristi ljudi i zalaganje za
njihove interese uz uspostavljanje reda i blagostanja. Termin 'politika' u
ovom kontekstu koristi i Zakonodavac. U vjerodostojnoj predaji od
Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Poslanik , s.a.v.s, rekao: "Sinovima
Israilovim su upravljali (
) vjerovjesnici. Kada bi umro vjerovjesnik
naslijedio bi ga drugi. Poslije mene nema vjerovjesnika, ali e biti
nasljednici (halife) i bit e ih mnogo.' Reko e: ' ta nam nare uje ?' Re e:
'Dajite prisegu jednom za drugim."40 U hadisu je naznaka da e se oni koji
budu vodili ljude poslije Poslanika, s.a.v.s., zvati halife. Od Esme bint Ebi
Bekr, r.a., prenosi se da je rekla: "O enio me je Ez-Zubejr a nije imao ni
imetka, ni roba, ni ta drugo osim jednog konja. Ja sam hranila njegovog
39

Vje tina upravljanja dr avom, znanost o ciljevima dr ave i o najboljim sredstvima i

putevima koji vode ostvarenju tih ciljeva. (Domovi - Ani - Klai , Rje nik stranih rije i)
40
Muttefekun alejhi.

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

konja, obezbje ivala mu opskrbu i vodila brigu o njemu (

) u
hadisu D abira b. Abdullaha, r.a., stoji da je neki ovjek do ao
Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: "Imam ropkinju koja nam slu i i vodi
brigu o nama (
). Ja joj prilazim, ali ne bih volio da zatrudni.' On
re e: 'Ako eli prekini spolni odnos prije izlijevanja sjemena, a do i e
joj ono to je odre eno."42
Ovo zna enje politike koje spominje Zakonodavac poznato je u
islamskom pravu kao erijatska politika. Ona je uokvirena u politiku sa
erijatskim normama da bi se nazna ilo da ima politika koje nisu
zasnovane na principima islama, nego na strastima, prijevari i zavjeri.
Politika s ovim zna enjem ne postoji u Serijatu. Ona potvr uje danas
mnogo ponavljanu parolu Nema vjere u politici, niti politike u vjeri. To
zna i da je politika kojom se bave dana nji vlastodr ci daleko od vjere,
jer ona u sebi nema ni pravednosti, ni istinoljubivosti ni po tivanja prava
ummeta. U vjeri nema ovakve politike, jer vjera ne poziva u
spletkarenje, prijevaru, obmanu, nepravdu i slije enje strasti. Islam
poziva u politiku koja je ista od svega spomenutog.
Prema
tome,
politika
s
prvim
zna enjem (zalaganje za interese ljudi uz
uspostavljanje rada i blagostanja) dio je vjere, jer su se vjerovjesnici,
a.s., kako se spominje u prethodnom hadisu, zalagali za te interese.
Vjerovjesnici su dostavlja i vjere i zakona od Ailaha, s.v.t..
'Politika' sa jezi kim zna enjem navodi se i u "El-Qamusu":
"Upravljao sam podre enima - nare ivao sam im i zabranjivao
(
:
) ."
U arapskom jeziku rije politika sasvim je decidna. Zakonodavac
je njenu upotrebu ograni io na uspostavu reda i blagostanja. Ostali je
upotrebljavaju op enito, radilo se o uspostvljanju reda ili irenju nereda.
Prema tome, jasno se vidi da je zanimanje politikom, u zna enju
koje Zakonodavac eli, vrsta ibadeta kojim se rob pribli ava svome
Gospodaru. Oni koji ele da politiku u ine sopstvenim monopolom, a
ostale, koji se bave pozivom u Allahovu vjeru, udalje od politike,
pripadaju skupini koja zagovara razdvajanje vjere od dr ave. Njihov
krajnji cilj je ovladavanje ljudima putem izazivanja strasti za materijom.
Vjeru ele li iti njena prava na dominaciju u ivotu. Oni time prikrivaju
odgovornost za svoje gre ke i dr e primat vlasti.
Ovdje shvatamo da je bavljenje politikom, sukladno ciljevima
erijata i interesima ljudi, u islamu utemeljeno i da je vrsta ibadeta. Oni
koji to negiraju pali su u kand e antiislamske propagande koja nastoji
iskriviti postavke islama. Zbog neznanja o islamu u esnici su u
udaljavanju i isklju enju vjere iz domena politike. Islam, po njima, ne
41
42

Prenosi Ahmed.
Prenosi Ahmed.

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

treba prelaziti zidove d amija, dok bi drugi sudili, dominirali i upravljali.

Ovo je belaj u kojem se danas nalazimo. Kamata, nepravda, mito,
korupcija, irenje razvrata, ukidanje erijatskih kazni, nestanak op e
sigurnosti, dominacija nesposobnih, razgoli avanje, nedozvoljeno
mije anje spolova i sve ostale neda e, pro irile su se u muslimanskim
dru tvima zbog oduzimanja prava vjere na dominaciju i superiornost u
svim domenima ivota.
Politi ki anga man, pojedinca ili udru enja, na erijatskim
osnovama ne treba naru avati druge aktivnosti. Politika ozna ava
ispravljanje i reformu putem u
a u dr avnim aparatima. To nije
mogu e ako udru enje ne bude dobilo aparate kojima mo e posti i
promjene, jer trud koji se ula e je neznatan i zaokuplja od drugih
va nijih obaveza. Kada udru enje uo i da ne mo e utjecati, jer mu je
dr ava dodijelila neva an resor, tada je potrebno da dobro razmoti
budu e korake. Promjene po svaku cijenu, u okviru ograni enih
mogu nosti i snaga, bit e na u trb va nijih obaveza, poput odgoja i
nau ne nadgradnje. Putem takvog politi kog anga mana udru enje ne
ostvaruje eljeni cilj, niti vodi ra una o unutra njoj izgradnji, odgoju i
lanovima. Svako udru enje mora imati politi kog u
a koje e mu
obezbijediti za titu lanova i ustanova. Mora, prema mogu nostima i
ispravnom usmjerenju, imati utjecaja na politi ke odluke u kojima
preovladava pridobijanje koristi i odvra anje tete. Udru enje e
neprestano savjetovati vlast, ukazivati na korist i op e interese ljudi.
Pretjerivanje u politi kom anga manu, prije sazrijevanja i
profilisanja adekvatnih potencijala, koji popunjavaju praznine unutar i
izvan zajednice, vid je brzopletosti i ubiranja nedozrelih plodova.
Udru enje se ovakvim anga manom baca u bespu e, raspar ava trud i
otvara vrata djelovanja koje nije mogu e dosljedno obaviti. Dr ava
mo da pru i priliku udru enju da se politi ki anga ira, kako bi vo e i
pojedince zaokupirala, a u isto vrijeme je, s obzirom na svoju veli inu,
svjesna da tim anga manom ne e ni ta posti i. Zapravo, dr ava e
udru enje odvratiti od prioriteta pravilne izgradnje redova koji bi u
budu nosti cijelom ummetu donosili korist i dobro.
11. Kvalitet prije kvaniteta

Udru enja i zajednice nisu savr ene ako imaju mnogobrojno

lanstvo i simpatizere, jer na mnoge od njih se ne mo e ra unati.
Va nost pojedinca u zajednici se ogleda u njegovom znanju, sklonostima,
potencijalima, idejama, odgoju i iskustvima kojima mo e doprinijeti i
pomo i, kao i u popunjavanju manjkavosti i praznina u zajednici,
izgradnji li nosti omladine i preuzimanju du nosti javnog poziva u vjeru.
Oni moraju nau no predstaviti poziv u islam na simpozijima, politi kim

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

debatama i nau nim raspravama. Branit e islam uz isticanje njegovih

prednosti i razbijanje nastalih nedoumica. Ovo je nemogu e ostvariti sa
ograni enim brojem pojedinaca. ovjek ima ograni ene sposobnosti, a
nauka i spoznaja su se danas pro irile i razgranale. Islam je Allahova
vjera koja obuhvata sve aspekte ivota. Ako postoji nedostatak on
potje e od ljudi koji nisu u potpunosti shvatili propise islama, odnosno
onih ija je volja presahla za pra enjem novih stvari i novonastalih
doga aja.
Udru enje se mora truditi da obezbijedi nau ne kadrove u svim
domenima i aktivnostima. Jedino e tako mo i pratiti savremene
doga aje i pokazati da je islam potpuna vjera, koja je sposobna da rije i
svaku neda u koja ljude zadesi. Ista i e da je islam vjera svakog
vremena i prostora. Time se opovrgava sekularisti ka kampanja koja
optu uje islam i poziva e u isiam da su nemo ni rije iti probleme
ovje anstva u eri proizvodnje i tehnologije.
Ovdje je va no istaknuti da pomanjkanje nau nog kadra unutar
udru enja uzrokuje negativnosti koje nisu do sada spomenute. Ispravno
vo enje udru enja nala e ispravno planiranje i decidno mi ljenje, a to se
ne mo e ostvariti bez u
a u enih i iskusnih. Kod pomanjkanja nau nih
kadrova, zbog nezrela mi ljenja i slabog planiranja, zajednica mo e
posrnuti i pasti u mnoge gre ke. Potrebno je znati da postupci udru enja
trebaju biti u skladu sa zahtjevima erijata. To zna i da sva mi ljenja, s
kojima se kre e u djelovanje, moraju pro i kroz ocjenu utemeljenosti u
erijatu. Stoga je neophodno imati znanje o onome to Allah, s.v.t., i
Njegov Poslanik, s.a.v.s., zahtijevaju. Spoznaja dobra putem u enih,
radilo se o erijatskom ili ovosvjetskom znanju, uz poznavanje koristi i
tete i davanje prioriteta manjoj teti nad ve om, postavke su na kojima
se grade sva pravila. Ako udru enje nema dovoljno nau nog kadra, koji je
sposoban dati mi ljenja na osnovu iroke erijatske spoznaje, nije
sa uvano od padanja u velike pogre ke. To se de ava zbog nejasne vizije
o novoprido lim problemima, nepoznavanja erijatskih propisa, padanja
pred izazovima i demago kih nastojanja pojedinaca poznatih po
lukavosti i nametanju svojih li nosti. Iako se ovo esto dogodi iz lijepih
namjera, lijepe namjere, same po sebi, u ovim erijatskim pitanjima nisu
dovoljne.
12. Nejasnost

ovjek se po svojoj prirodi ne trudi i ne rtvuje, osim ako je u

pitanju jasni cilj za kojeg se ve e. On, prije ili kasnije, u tom cilju vidi
ostvarenje povratne koristi. Njegovo zalaganje bez ovih nakana smatra se
besciljnom igrom i neopravdanim tro enjem vremena i truda. Du evni
motivi su pokreta djelovanja, a to udru enje mora dobro znati. Ono

ww
.g

eo
we
bt
e

mora raditi na poja njavanju va nosti ciljeva, bili oni po etapama ili ne.
Tako e motivi u du ama ostati jaki, a interes za djelovanjem e se
odraziti u marljivosti i aktivnosti. Znakovi odanosti, proizi li iz volje za
radom i ljubavi prema udru enju, ne e biti iz kurtoazije. Svaki pojedinac
treba, i u dobru i u zlu, biti odan. To je znak elana i irokogrudnosti
kojima se te i Allahovom Licu i Ahiretu.
Ako neki ne izvr avaju svoja zadu enja, ili ih izvr avaju po svom
naho enju, to je rezultat nejasne vizije o ciljevima zajednice. Nejasnost
mo e biti opravdanje za nemar, a posljedica ove pojave je pretjerana
tajnovitost, o emu smo ranije govorili. Od nje mo e oboljeti cijelo
udru enje, tako da pred lanovima neke osnovne stvari ostanu utajene.

/w

SAVJETI

:/

1. Znanje o vjeri

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

Nosilac funkcije erijatskog karaktera, bila ona velika ili mala,

unutar ili van zajednice, ne e uspjeti ako nema erijatsko znanje. Ono e
mu otvoriti vidike u djelovanju, ispraviti gre ke i navesti ga na dobro u
svakom problemu koji se pred njim na e. Nema sumnje da nosioci
aktivnosti unutar udru enja, koje se temelji na islamskim principima, kao
i nosioci svake odgovorne funkcije, moraju biti u eni u Allahovoj vjeri.
Preuzimanje du nosti, prije nego to se stekne znanje, ovjeka vodi u
grijeh, jer svako izre eno mi ljenje, sud ili naredba trebaju biti saglasni
sa jasnim erijatskim rje enjima. Samo je tada odgovornost pred Allahom
ista, posao plodonosan, a ovjek uspje an, cijenjen, po tovan i voljen
od strane onih kojima je nadre en u obavljanju aktivnosti.
Neka je Aliah zadovoljan Omerom b. El-Hattabom, r.a., koji
ka e: "Steknite znanje prije nego postanete vo e."43 U drugoj verziji
predaje, od Temima ed-Darija, r.a., prenosi se: "Ljudi su se za vrijeme
Omera b. Ei-Hattaba, r.a., po eli nadmetati u gradnji. Omer je rekao: '0
skupino Arapa, dr ite se zemlje, nema islama bez zajednice, nema
zajednice bez namjesni tva, nema namjesni tva bez pokornosti. Koga
narod radi njegovog znanja postavi kao vode eg - to je lijep ivot i njemu
i njima. A koga narod postavi ne gledaju i na njegovo znanje - to je
propast i za njega i za njih."44

ig
ht

2. Nemojte se bojati za islam

43
44

Prenosi Ed-Darimi u svom Musnedu i El-Buhari kao muallek u Kitabul-llmu.

Prenosi Ed-Darimi u Musnedu.

ig
ht

eo
we
bt
e

Islam je Allahova vjera. On garantira njeno o uvanje, pobjedu i

nadmo nad ostalim vjerama. Uzvi eni ka e:

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

"Oni ele da utrnu AIlahovo svjetlo ustima svojimf a Allah e

initi da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima.
On po Poslaniku Svome alje uputstvo i vjeru istinitu da bi je uzdigao
iznad svih vjera, makar ne bilo pravo mnogobo cima."' (Suretus-Saff,
8-9)

ow

eb

te
c

h,

In

"Oni koji ne vjeruju tro e imanja svoja da bi od Allahova puta

odvra ali. Oni e ih, sigurno, utro iti, zatim e, zbog toga, aliti i na
kraju biti pobije eni. A oni koji ne budu vjerovali - u d ehennem e
biti potjerani." (Suretul-Enfal, 36)

of

Ge

"O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne, -pa,

Allah e sigurno mjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega
vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; oni
e se na Allahovu putu boriti / ne e se ni ijeg prijekora bojati. To je
Allahov dar, kome On daje kome ho e - a Allah je neizmjerno dobar i
zna sve." (Suretui-Maide, 54)

ig
ht

"A ako glave okrenete, On e vas drugim narodom zamijeniti,

koji onda kao to ste vi ne e biti." (Suretu Muhammed, 38)

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Poslanici, a.s., se nisu pribojavali za islam ni u jednoj bitki sa

neprijateljima, osim u Bitki na Bedru (prva vojna u islamu). Muslimani
tada nisu bili dovoljno jaki, a neprijatelji iz reda mu rika, idova i
munafika su im postavljali zamke. U ovakvom okru enju, punom straha,
Poslanik M je govorio: "Bo e moj, ako uni ti ovu grupu nosilaca islama
ne
biti obo avan na Zemlji!"45
Na drugim mjestima se to nije ponovilo, a kako bi se i ponovilo kada je
Allah Svome Vjerovjesniku II ispunio dato obe anje:

e se u bijeg

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

"Skup e sigurno pora en biti, a oni

dati."(Suretul-Kamer, 45)

Ge

ow

eb

"I kad vam je Allah obe ao da e va a biti jedna od dvije

skupine, - a vi ste vi e voljeli da vam padne aka ona koja nije bila
naoru ana - Allah je htio da rije ima Svojim istinu utvrdi i nevjernike
u korijenu istrijebi, da istinu utvrdi i neistinu uni ti, makar to ne bilo
mnogobo cima po volji," (Suretui-Enfal, 7-8)

of

Koliko su samo neprijatelji poslije ove bitke od bijesa izludjeli!

Koliko su spletki pravili islamu i koliko su se samo, u svako doba i na
svakom mjestu, protiv njega borili! Sva ta nastojanja su propala i
neprijatelji su pora eni zahvaljuju i Allahu JE| Koji je elio i eli ovoj
vjeri vje nost, pa makar to nevjernici, pakosnici i sljedbenici strasti
prezirali.

45

Prenose Muslim i Ahmed od Omera, r.a.,.

ig
ht

"A Allah ini ta ho e, ali ve ina ljudi ne zna." (Suretu Jusuf,

te
c

3. Vo ama

h,

21)

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Zato svakom udru enju, koje je stasalo na temeljima pozivanja u

Allahovu vjeru, ka emo: Nemojte se bojati za islam i ne mislite da je
ostanak i opstanak islama zalo en va im ostankom i opstankom!
Neki se pri udarima, zabranama i nestanku vo a poboje za islam.
Bojazan ih natjera da izmijene neke stavove i namjerno odbiju istinu pod
izgovorom o uvanja islama. Ovo je potpuno pogre no shvatanje ciljeva
islama. Koliko je samo udru enja, zajednica i pokreta bilo izlo eno
napadima i koliko je uglednih islamskih li nosti napustilo ovaj svijet a
islam je opet opstao? U
svakom trenutku Allah JI u srcima ljudi nanovo o ivljava islam.
Zahvaljuju i Uzvi enom Allahu uvijek postoji neko ko e preporoditi
borbu za islam i ovom ummetu obnoviti pitanja vjere. Time nada u
pobjedu ove vjere ponovo za ivljava. Allah daje da se spletke
neprijatelja islama kao bumerang na njih vrate. Sretan je onaj musliman
koji rtvuje svoj imetak i ivot radi Allaha $i. Onaj ko se odrekne
zalaganja za islam sam sebe vodi u propast, a nagrada kod Allaha mu
propada. Islam je pod Allahovom za titom i garancijom.

of

Ge

ow

eb

Odabrana skupina ashaba neprestano je pratila i dru ila se sa

Allahovim Poslanikom, s.a.v.s.,. Oni su preuzeli veliki dio njegovih
osobina, upute, pona anja i sunneta. Oni su prethodnici koji su, s
krajnjom ljubavlju i odricanjem na Allahovom putu, urno povjerovali u
njega i njegove sljedbenike. Ulo ili su svoje ivote i imetke radi Allaha,
s.v.t.,. Postali su tit i vrsti bedem islama. ivot Poslanika, s.a.v.s., bio
je pun d ihada, ibadeta, zikra, zuhda, odricanja, suzdr ljivosti, da'veta,
ukazivanja, su enja me u ljudima, pravde, oprosta, blagosti i drugih
pohvalnih svojstava koja su se istakla u njegovom su ivotu sa ashabima,
r.a., U pregovorima sa neprijateljima i u opho enju s vlastitom
porodicom. Sve ove osobine su imale veliki utjecaj na odgoj onih oko
njega, a posljedice tog utjecaja su se naro ito osjetile nakon smrti
Vjerovjesnika, s.a.v.s.,. Ashabi, r.a., su preuzeli vodstvo i ponovo o ivjeli
svestrano zalaganje za islam. Aliah je njihovim rukama iskorijenio
neprijatelje i ugasio smutnju odmetni tva. Pronosili su pravdu, osvajali

ig
ht

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

dr ave i irili islam. Svojim su primjerima odgojno utjecali na generaciju

tabi'ina, neka je Allah, s.v.t., svima njima zadovoljan.
Iz ovih primjera uzimamo bitnu pouku: Lijep uzor ima posebno
mjesto i va nost u odgoju. Dobar odgoj se ne e ostvariti bez su ivota sa
ljudima. Vo e trebaju isticati svoje pohvalne osobine koje e ljude
dojmiti i za kojima e se povesti. Putem spoznaje pohvalnih svojstava, od
strane vo a islamskog djelovanja, vrednote islama ostavljaju dubok trag
u du ama ljudi.
Vo e moraju shvatiti veoma va nu injenicu, a uzor im je u tome
Allahov Poslanik, s.a.v.s.,. Neophodno je na initi rezervne opcije i
dostatne zamjene koje e preuzeti vodstvo zajednice kada oni napuste
ovaj svijet. Zamjene moraju imati odre ene osobine, tj. moraju imati
odlike i sklonosti za vo enje. To nije mogu e posti i, ako ne ulo e veliki
trud u odabiru najsposobnijih iz redova udru enja koje e lijepo odgajati
i izvesti na potrebni nivo imana, zalaganja, iskrenosti i istinoljubivosti.
U historiji islama nalazimo da ljudi poznaju i osjete pohvalne
osobine, lijepo opho enje i poziv u istinu od strane vladara. Oni ih vode
ka dobru i lijep su im uzor u pona anju i zalaganju. Izolovanost od ljudi
je osobina kraljeva, a ne da'ija.
Neprijatelji su do odre ene granice uspjeli iskriviti sliku uleme i
da'ija kod obi nih ljudi. Razlog tome je pogre no prakticiranje islama
esto od strane uleme i da'ija) i izolovanost iskrenih.
Predstavljanje islama ljudima ne treba svesti samo na rije i.
Ljudi slu aju mnoga izlaganja i predstavljene su im prednosti i vrijednosti
islama. Pitamo se kada e do i vrijeme stvarnog prakticiranja islama koje
ljudi poznaju samo iz historije Poslanika, s.a.v.s., ashaba, tabi'ina i
ostalih dobrih prethodnika?

eb

4. Zajednica a ne pojedinci

of

Ge

ow

Svaki pojedinac koji se eli priklju iti nekom udru enju mora biti
zadovoljan njegovim programom kojeg nastoji ostvariti. Grije i onaj koji
se priklju i nekom udru enju jer je u njemu vidio nekog ovjeka ije mu
se pona anje, znanje, hrabrost, ili druge istaknute pohvalne osobine,
svi aju.
Nema sumnje da je ovakvo mjerilo spoznaje ispravnosti
udru enja pogre no, kao to je pogre no i priklju ivanje na osnovu takvih
motiva. Da'ija iii osoba, koja je zadivila pojedinca, mo e napraviti gre ke
koje se kose sa erijatom, bilo iz vlastitog id tihada ili injenjem
zabrana. Od toga je sa uvan samo nepogrje ivi Poslanik, s.a.v.s.,. Tada
povodljivi izgubi pouzdanje u osobu za kojom se poveo i osudi,, ne samo
da'iju zbog kojeg je u ao u udru enje, ve i cijelo udru enje, jer je

ig
ht

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

njegovo vezanje za udru enje i zadovoljstvo njime bilo putem vezanja i

zadovoljstva s odre enom osobom.
Zadovoljstvo udru enjem nije isto to i zadovoljstvo pojedincima.
Treba gledati na program i cilj udru enja. Ako pojedinci, bili oni vo e ili
lanovi, pogrije e, ostali e se i dalje pridr avati ispravnog smjera. Ljudi
nisu mjerilo istine, nego je istina mjerilo po kojem se poznaju ljudi. Kako
su samo velike rije i koje se prenose od Alijje b. Ebi Taliba, r.a.,:
Spoznaj ljude kroz istinu, a ne istinu kroz ljude!
Ljudi koji klonu na putu istine sami sebi tetu nanose, a ne
nanose je istini. Onaj ko hitro uri za zadovoljstvom Gospodara ne okre e
se ni lijevo ni desno, ne pada pod utjecaj klonulih, niti ih kao uzor sebi
uzima.
Dolazak do zadovoljstva Gospodara ne potra uje posredstvo.
Najbolji posrednik ovjeka do njegova Gospodara jesu dobra djela.
Mnogi ljudi grije e kada donose sud o nekoj zajednici na osnovu
pogre nih postupaka koje po ine pojedinci. Kao da su oni postavljeni da
budu supervizori i uvari od stranputica i oma ki. Ovo je sasvim pogre no
mjerilo. Gre ke pojedinaca u krugu svakog udru enja su shvatljive. Allah,
s.v.t., ne bi otvorio vrata pokajanja Svojim robovima da nisu skloni
grije enju. Ru no je ustrajavati u pogre ci i ne biti samokriti an.
Neka je slava Onome Koji ne prekorava roba za grijeh u kojem
rob nema u
a, kojeg ne priznaje i koji nije uzrok njegove zablude.
Uzvi eni ka e:

of

Ge

ow

eb

te
c

togod ko uradi, sebi uradi, i svaki grje nik e samo svoje

breme nositi." (Suretul-En'am, 164)

ig
ht

ZAKLJU AK

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

eo
we
bt
e

Na kraju bih najvi e volio ponoviti savjet svim istinoljubivim

islamskim udru enjima koja nastoje slu iti Allahovoj vjeri: Bojte se
Altaha u pogledu ove vjere i ne ustrajavajte u razila enju i cjepkanju.
Zajednice, udru enja, organizacije i d ema'ati su du ni shvatiti da islam
ne priznaje opre nosti i razila enje. Snaga je u zajedni tvu, a ne u
razila enju.
Razila enje ne donosi dobro. Njemu se ejtan i ostali neprijatelji
isiama raduju. Razila enjem, neprijatelji nalaze otvor kroz koji unose
zavadu me u muslimane, iskrivljavaju predstave o islamu i poku avaju
odvratiti ljude od Allahove vjere.
Istinoljubivost o
ena od svake ovosvjetske ambicije, davanje
prednosti ve oj koristi za islam i odricanje od prohtjeva du e poni avaju
ejtana i neprijatelje spre avaju da do u do eljenog cilja. Srca se time
spajaju u ljubavi prema Allahu i pobjedi Njegove vjere, iskreni podsti u
na lijep odnos i sporazumijevanje u duhu imanske ljubavi i prijaznosti.
Ko nastoji do i do ovog pohvalnog cilja, pozivaju i na iskrenost i
istinoljubivost, posti i e veliku nagradu. Onaj koji nastoji produbiti
razdor i suprotstavljanje me u muslimanima, ko razgra uje zajednicu i
jedinstvo, umjesto da poziva u zajedni tvo i solidarnost, grijeh e
zaraditi.
Molim Allaha, s.v.t., da o isti srca od naslaga pakosti, mr nje i
lo eg mi ljenja, da ih sjedini u ljubavi, pokornosti, pozivu na Njegov put i
uzdizanju Njegove rije i. On je Mo an sve u initi i On je Za titnik upute i
uspjeha. Amin!

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

/w

ww
.g

Predgovor recenzije...........................................
Predgovor.........................................................
UVOD...............................................................
Za to udru enja, zajednice, organizacije,
ema'ati ?.......................................................
Za to mnogobrojna udru enja i zajednice?..........
Uspjeh udru enja, zajednica i organizacija..........
IMegativnosti postojanja mnogobrojnih udru enja,
zajednica, d ema'ata i organizacija......................
Utemeijenost organiziranja i udru ivanja..............
Nu nost kolektivnog djelovanja..........................
Svrha zajedni tva..............................................
Zajedni ko djelovanje bolje je od pojedina nog
djelovanja.........................................................
PREDNOSTI KOLEKTIVNOG DJELOVANJA...........
Ostvarenje principa solidarnosti................,.........
Sura (zajedni ko dogovaranje)...........................
Predostro nost..................................................
Odgoj...............................................................
Ustrajnost.........................................................
NEGATIVNOSTI (MANJKAVOSTI)........................
Uvod................................................................
Odlike dai'je (islamskog aktiviste).......................
Ljubav za vodstvom...........................................
Naplata posla........,...........................................
Nelogi nost.......................................................
Bojazan od kritikovanja......................................
Netrpeljivost.....................................................
UZROCI PADA...................................................
Odavanje ovosvjetskim
njama.......................
Neodgovaraju e okru enje.................................
Samozadivljenost mi ljenjem.............................
Pogre no shvatanje ciljeva zajednice..................
Sa aptavanje....................................................
OSTALE MANJKAVOSTI.....................................
Pad pred izazovima...........................................
Pretjerana ljubav...............................................
Neostvarene aktivnosti.......................................
Problem programa............................................
Izme u dvije krajnosti - nemara i pretjerivanja ...
Udru enje je sredstvo a ne cilj...........................

eo
we
bt
e

Sadr aj

ig
ht

of

Ge

ow

eb

te
c

h,

In

c.

Ht

tp

:/

eo
we
bt
e
ww
.g

/w

Kriza potencijala................................................
Pretjerana tajnovitost........................................
Ciljevi i potencijali.............................................
SAVJETI...........................................................
Znanje o vjeri...................................................
Nemojte se bojati za islam.................................
Vo ama............................................................
Zajednica a ne pojedinci....................................
ZAKLJU AK........................,..............................
Bilje ke............................................................
Sadr aj.............................................................