Samozaposlene osobe i strunjaci ili pravne osobe u smislu lanka 54.

UFEU-a koji zakonito obavljaju djelatnost

u jednoj od drava lanica mogu: (i) trajno i neprekidno obavljati gospodarsku djelatnost u drugoj dravi lanici
(sloboda poslovnog nastana: lanak 49. UFEU-a); ili (ii) privremeno nuditi i pruati svoje usluge u drugim
dravama lanicama, no i dalje imati poslovni nastan u svojoj zemlji podrijetla (sloboda pruanja usluga: lanak
56. UFEU-a). Time se podrazumijeva ne samo uklanjanje diskriminacije na temelju nacionalnosti nego i, ako se te
slobode budu uinkovito primjenjivale, usvajanje mjera kojima e se olakati njihova primjena, ukljuujui
usklaivanje ili meusobno priznavanje nacionalnih propisa o pristupu tim gospodarskim djelatnostima (3.1.5).

iberalizacija u Ugovoru
1.Temeljne slobode
Pravo poslovnog nastana obuhvaa pravo pokretanja i obavljanja samostalne gospodarske djelatnosti te pravo
osnivanja i upravljanja poduzeima u obliku trajne, stabilne i neprekidne djelatnosti, pod jednakim uvjetima kakvi
su zakonom propisani za dravljane u onoj dravi lanici u kojoj se takav poslovni nastan ostvaruje.
Sloboda pruanja usluga primjenjuje se na sve one usluge koje se uobiajeno obavljaju uz naknadu, u mjeri u
kojoj nisu ureene odredbama koje se odnose na slobodu kretanja robe, kapitala i osoba. Osoba koja prua neku
uslugu moe, u svrhu pruanja te usluge, privremeno obavljati svoju djelatnost u dravi lanici u kojoj se usluga
prua, i to pod istim uvjetima koje ta drava lanica propisuje za svoje dravljane.

2.Iznimke
U skladu s UFEU-om od slobode poslovnog nastana i slobode pruanja usluga izuzimaju se djelatnosti povezane
s izvravanjem javnih ovlasti (lanak 51. UFEU-a). No to se izuzee ograniava restriktivnim tumaenjem:
izuzea se mogu odnositi samo na one djelatnosti i funkcije koje podrazumijevaju izvravanje ovlasti; cijela
profesija moe se izuzeti samo ako se sve njezine aktivnosti odnose na izvravanje javnih ovlasti ili ako je dio koji
se odnosi na izvravanje javnih ovlasti neodvojivo povezan s ostalim aktivnostima. Iznimke omoguavaju
dravama lanicama da izuzmu proizvodnju ratne opreme ili trgovinu tom opremom (lanak 346. stavak 1. toka
(b) UFEU-a) te da zadre pravila u pogledu javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja za strane
dravljane (lanak 52. stavak 1.).

B.Direktiva o uslugama prema ostvarenju unutarnjeg trita

Direktiva o uslugama (Direktiva 2006/123/EZ od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tritu) kojom se
jaa sloboda pruanja usluga unutar EU-a, donesena je 2006. s rokom provedbe 28. prosinca 2009. Radi velikog
broja potencijalnih pogodnosti koje donosi potroaima te malim i srednjim poduzetnicima, ova Direktiva kljuna
je za ostvarenje unutarnjeg trita. Cilj je stvoriti otvoreno jedinstveno trite usluga u EU-u te istovremeno
potroaima u Uniji jamiti kvalitetu usluga. Potpunom provedbom Direktive o uslugama trgovina komercijalnim
uslugama mogla bi se poveati za 45 %, a izravna strana ulaganja za 25 %, to bi dovelo do porasta BDP-a od
0,5 % do 1,5 % (Komunikacija Komisije Europa 2020.). Tom Direktivom doprinosi se administrativnom i
regulatornom pojednostavljenju te modernizaciji. To se ne postie samo provjerom postojeeg zakonodavstva te

usvajanjem i izmjenom relevantnog zakonodavstva nego i dugoronim projektima (uspostavljanjem jedinstvenih

kontaktnih toaka i osiguravanjem administrativne suradnje). U nekoliko drava lanica znatno se kasnilo s
provedbom Direktive u odnosu na prvobitni rok. Za njezinu uspjenu provedbu potrebne su trajna politika
predanost i sveobuhvatna potpora na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament je znatno doprinio liberalizaciji djelatnosti samozaposlenih osoba. Osigurao je strogo razgranienje
djelatnosti koje mogu biti rezervirane samo za dravljane (npr. djelatnosti povezane s izvravanjem javnih ovlasti).
Valja takoer spomenuti i da je Parlament Sudu Europske unije podnio tubu protiv Vijea zbog nedjelovanja u
vezi s prometnom politikom. Ta tuba, podnesena u sijenju 1983., rezultirala je presudom Suda (predmet
br. 13/83 od 22. svibnja 1985.) kojom se Vijee osuuje jer nije omoguilo slobodu pruanja usluga
meunarodnog prijevoza i utvrdilo uvjete pod kojima prijevoznici nerezidentni u nekoj dravi lanici mogu pruati
usluge prijevoza unutar te drave lanice. To je bilo krenje Ugovora. Stoga je Vijee moralo donijeti potrebno
zakonodavstvo. Uloga Parlamenta dobila je na vanosti primjenom postupka suodluivanja kako je utvreno
Ugovorom iz Maastrichta, a sad i njegovim sljednikom, redovnim zakonodavnim postupkom, u pogledu veine
aspekata slobode poslovnog nastana i pruanja usluga.
Parlament je imao kljunu ulogu i u donoenju Direktive o uslugama i paljivo prati njezinu provedbu. Osim toga,
pritie drave lanice da ispune svoje obveze u skladu s tom Direktivom te da zajame njezinu propisnu
provedbu. Parlament je 15. veljae 2011. donio Rezoluciju o provedbi Direktive o uslugama 2006/123/EZ[1], a
25. listopada 2011. Rezoluciju o postupku meusobnog ocjenjivanja Direktive o uslugama[2]. Nakon
Komunikacije Komisije od 8. lipnja 2012. o provoenju Direktive o uslugama Odbor EP-a za unutarnje trite i
zatitu potroaa (IMCO) pripremio je izvjee pod nazivom Unutarnje trite za usluge: sadanje stanje i
sljedei koraci, koje je usvojeno na plenarnoj sjednici 11. rujna 2013.[3].
Parlament je 7. veljae 2013. takoer donio Rezoluciju s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim
tritem[4], naglaavajui vanost uslunog sektora kao kljunog podruja za rast, temeljni znaaj slobode
pruanja usluga te koristi od potpune provedbe Direktive o uslugama.
Parlament se u svom radu prvenstveno usredotoio na zakonodavne prijedloge u vezi s telekomunikacijskim
uslugama, kao to su Uredba o elektronikoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronike transakcije na
unutarnjem tritu (Uredba (EU) br. 910/2014) te Uredba o utvrivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim
tritem elektronikih komunikacija i ostvarenju Povezanog kontinenta (COM(2013)0627). Parlament se bavi
pitanjima financijskih usluga u podruju pristupa osnovnim uslugama platnog prometa[5] te potroakih i
hipotekarnih kredita (Direktiva 2014/17/EU), te pitanjima putovanja u paket aranmanima i potpomognutih putnih
aranmana (COM(2013)0512). Direktivom o hipotekarnim kreditima (2014/17/EU) poveat e se zatita
potroaa uvoenjem minimalnih regulatornih zahtjeva koje drave lanice moraju ispuniti kako bi zatitile osobe
s ugovorima o kreditu koji se odnose na stambene nekretnine. Tu direktivu drave lanice trebaju provesti do
oujka 2016., a njome e se poboljati informiranost potroaa i njihova financijska sposobnost otplaivanja

hipotekarnih zajmova. Nadalje, cilj Direktive o bolje ureenim i transparentnim financijskim tritima (2014/65EU)
je zajamiti ureenje i transparentnost financijskih trita u cijelom EU-u. Parlament je takoer ukljuen u
donoenje zakonodavstva o inovativnim uslugama kao to je eCall, sustav poziva u sluaju nude ugraen u
vozilo (COM(2013)0316), te u provjeru provedbe Direktive o univerzalnoj usluzi i broju hitne slube 112 [6].
Parlament je 28. travnja 2015. izglasao obvezno opremanje svih novih vozila tehonologijom eCall od travnja
2018.