Peter Calvocoressi SVJETSKA POLITIKA NAKON 1945. S engleskoga preveli: Nedelfka i Janko Paravié NAKLADNI ZAVOD GLOBUS * ADAMIC Zagreb, 2003. + Naslov izvornika Peter Calvocoressi WORLD POLITICS SINCE 1945 Peter Calvocoresi 1968, 1971, 1977, 1982, 1987, 1991, 1926. ‘This translation of World Politics Since 1945, Seventh Editon is published by arrangement with Addison Wesley Longman Limited. (© 2a Hevatsu: Nadadni zaved Globus, Zagreb, 2003, Sva prava pridrtana, Nidan dio ove kajige ne smije se reproducirasi al prenosi niu kojem obika:elektronifki, mebaniei, forografsi il na drugi natin bez prethodne suglasnostizdavata. =Peter Calvocaress SVJETSKA POLITIKA NAKON 1945. Biblioteka SVJEDOCANSTVA Urednile DRAZEN BUDA (GP ~Kacloginaciau plac [Nacionalna i seus kjnien ~Zageeb {UDK 327 (100) "194/199" CALYOCORESS!, Peer ‘Syjetka politika nakon 1945, Peter Calvocorest ys engleskoga preveli Nedelex ‘Janko Paravié.~ Zagreb « Nakadn zavod Globus; ‘Rijeka: Adami 2009. ~ (BiblorekaSrjedotansv) Pijerod ela: Word plies since 1945. =Keslo. ISBN 953-167-135-4 (Nekadoizavod Globus) 1, Medunarodai odnosi Sit = 1945, = 430225110 Mipet doere> SADRZAJ Predgovor sedmom izdanju Popis karata PRVIDIO SVJETSKA MOC I SVJETSKIPOREDAK . 1 Supersile - ae Hiladni rat: pevi sta Od Staljinove smeti do Kube a ~eUreka u naoraanju Slabljenje Sjedinjenih DrZava Raspad $SSR-a LX 2) japan.) 5 3) Kina . . /4 MD sor gat King/supersile Uskésnuee 4° Svjetski poredak Sect ‘Neutralizam i ponovns svrstavanja Siromaitvo Biljedke A. Velo malene drtave B. Antarktike “DRUGIDIO EUROPA... 6 YZapadna Europe « \ J Oporavak Eucopska unija Jtno kilo {[7)) Scednjaiistofaa Buropa . (A Staljinovo carstvo Poshije Staljina Kaj carstva 27 127 7 19 19 39 50 78 86 102 417 417 27 145 . 158 182 - 182 195 209 24 215 240 26 289 289 300 316 or 6 sapRzay (8 jogostavija i Albani... — Federativna Jugoslavija Respad: Sibi, Fivatii Slovenci Podjela: Bosna i Hercegovina ‘Makedonijai Albanija. Biljeske A. Sjeverna Irska B. Bask. C.Cipae FRECLDIO BLISKLISTOK . /}p2/e40 9 \Arapi i Izrael do Sueskoga rat y } Stvaranje Teraela .. (3/0242 ‘Naser i revolucija ... Myc ise Irak: Bagdadski pakt «24 pwAy en. Saeki sats Pipers 10 Od Sueza do Naserove smrti Revolucija u Iraku Slabljenje Nasera : 19672: teéa runda mate Naserovasmre ...." 11 Libanon w Zari6tu f Rat 1973. 2-22. Ee Gradanski rat w Libanon Ajnhion Sadat nJerszalemu: Camp David «vee Tzraelska invazija na Libanon Diplomacija kraja Huseina 12. Zaljevski ratovi is ‘Nafta inacionalizam wIrdnu 5. evs. Viadavina'faha ...... Homeinijeve pobjede ... Saddam Hussein Kuvaje i Zaljevski rat 13 Arapski poluotok Saudijsko Kraljevstvo Jemen 328 328 333, 338 346 349 355 355 363 365 366 373, 378 381 388 389 - 392 393, 401 403 + 404 409 413, 47 42a - 430 432 436 + 438 . 440 445 438 458 463,‘Muskati Oman, Perak zaliey 467 Teak 2471 Biljeske A. Kurdt i. 472 B.S eee ar C. Sekztko nase 475 ue EBTVRTI DIO AZIJA — 479 IF #14 Indijski potkontinent . wees 481 Opranigeni movi os cece cess 498 Banglades ements Novi Pakistani Indja 509 15 Indokingal Poluorok «3p» su 16 Jugoistoéna Aaija i ASEAN 534 Maleaia vo 1 536 17 Afganistan... ceceteses $80 18 Korein 337 Biljtke A. Sredaja Azia 560 B.Sci Lanka 561 C.Mjonma BL S66 D. Timor : asc? “(PENI DIO. AFRIKA 569 19 Sjeverna Aika : coseeee STL ‘Magreb © 37h Libijai Gad - 586 20 Zapaina Afrika 590 24 Od Konga do Zaira ea 22 Istotna Afrika 636 Sudan 66 Afritki rog...... . 642 ‘Uganda, Tanzanija, Kenija 649 8 saDRZay 23 Duboki jug Afrike . . i Naslede Cecila Rhodesa . .. ‘Angola.i Mozambike Juéna Afrika 24 Rusi, Kubanci, Kineai Biljedke A. Ruanda i Burundi . B. Malgatka Republika (Republika ‘Madagaskar) i Indijski ocean... C. Bocvana, Lesoto, Ngwane D.Bantustani . SESTI DIO AMERIKA 25 Kanada 26 Jutna Amerika 27 Meksiko i Scednja Amerika. 28 Kuba i Karibi cose BiljefkaGvajana i Surinam Legenda za misije Ujedinjenih naroda (karta 4.1) Pogovor Kazalo . 662 662 680 686 720 738 740 742 744 747 749 785 . 795 - 810 - 825 = 828 - 829 835PREDGOVOR SEDMOM IZDANJU S ovim, secimim iadanjem ova kajiga obuhva¢a pedeset godin. Glavni dodaci ovom izdanju ukliutuja nepostedne posljedice raspada sovjet- skoga carstva u Europi i samoga Sovjetskog Savezas gréeviti raspad j sgoslavenske federacijes Zaljevski rat protivIraka i njegove posledice; Maastrichtski sporazam za daljnj rast Europske unije; napetost w Kini izmedu gospodarske liberalizacije i komunisttke strogosti u polusjeni Deng Xisopingove produljene viadavine s raba grobas raznovrsne sud- bine w Afic od optimizma u Juno} Atici, Gani, pai Angoli, do samor- ni ii 8 gorih dogadaja u Niger, Somaliji, Ruandi i Liberijis tanks ‘yeemena 2a UN, umiranje GATT-ai opéenito internacionalizam. Ovo e razdoblie polustoljemnoga hladnog rata. Ono potinjes potpu- nim podjarmljivanjem Njemaéke i Japana. Za neke je Drugisvjetski rat bio ideoloski sakob koji je zavr8io porazom fatizma i ste perspektive, utro put dodainomu rata izmedu demokracije ‘komunizma. Medutim, bilo bi ispravnije reti da je Drugi svetski rat bio rat protiv ekstranacio nalnih ambicia Njemaéke i Jepan, fj je poraz uzdigao moé Sjedinje- nih Dréavai Soyjetskog Saveza do te mjeze da su ih nazvali superslama ~ koje bila nova polititke kategorja. Hladn je ratio sukob supersila~ izratajno ideolotKi, u biti matesijalni. Ambieije Njematke i Japana bile su nacionalisitke i grabedljve, ali subile i dio neizbjedne struje koja je prisijavala nacionalau drtavu na agresiu, jer deFava vile nije bila autachian enttet, pa se morala iz po- trebe, kao iz emotivaih razloga protritiizvan svojih granica, Ta nulda nije mimoila ni Sjedinjene Drdave ni Sovjetski Savez, premda suse te dvije driave razlikovale po stedstvima Sto su th odabrale da zadovolje ru potrebu. Hladni se rat vodio 2bog mo¢iu svijet izvan granica prota- gonista. Voden je retorikim ideoloskim intenziterom koji se uglavnom svodio na smete oruljem koje bilo wéasno i besprimjerno deseruktiv- no i, govoreti u strogo vojnome smislu, beskorisno. Nadalj, pretpo- stavijalo se dasu dvije supersilene samo kategorija 2a sebe, nego orprili- kee podjednake, ito nije nikada bilo toéno, Iako je arsenal Sovjtskog Sa- vera bio nadmo¢an na jednom ili dva podruéj ana ostalima dovolian da se suprotstavi ofenzivnomn kapacitema Sjedinjenih Drdava, ito se tiée opée raynotete izmedu supersila Sjedinjene su Dréave bile defini- tivno u prednosti po presudno} gospodarskoj snazi potrebnoj 2a stva- ranje, odeZavane i raz¥oj orufja i po politickim iekonomskim kapacite- 10 PREDGOVOR tima potrebaima za vodenjesloZene moderne driave, zgled i stvarnost bili sau neobignu raskoralu. "laa esata i nepovjrenaoj so nesporazu posi rocjene pretvorile u velikistrah Taj pretjerani stra bio je pravi zaéet- hitHladooga rats, Sednjne Dave SSSR bile dsboko podjent polittkoj i gospodarskoj politic, ali njedna strana nije se namjeravala Zaratitis dragom, premda se svaka strana bojala da bi to druga mogla utiniti, Te su bojazni bila iracionalne. Sjedinjene Drtave bojale su se daljnjog napredovanja sovjetskih snaga na zapad posife pada Njematke ‘ uspjetne komunistitke subveraije zapadnoearopskih dréava. U svar, sovjetske su snage bile isrpljene, sam Sovjetski Savez bo je wruievina- ‘ma, anijedna zapadna drZava nije bil ni blizu ruba komunistitkog pre- ‘ata, bilo izborima bilo subverzijom; da je do toga i dosto, njezine bi ‘ojne snage brzo uguiile svaki pokausej dr¥avnog udara.S druge strane, Sovjetski Saver ~ 1945. i joS mnogo godina poslie ~ bojao se da ée se Zapad udeutiti kako bi ga uniftio. Staljn je isprayno shvatio nepria- telsko raspolozenje Zapade, ali je imao porpuno krivo kad je pretpo- seavljao da ée Sjedinjene Drdave | njezin saveznici pribjei raru prema njemu il iznaéi nekalevo drugo sredstvo keko bi olabavili njegova moe nad novostetenim satlitima w srednjoj i istofaoj Buropi. Hladni je rat bio ize dubokog antagonizma na poljaideja i ponaana, ali nije bio popraéen teritorijalnim sporovima, pa se stoga sveo na dugotrajnu raz- imjenu uvreda. A bududi da nije bio tertorjalnog karaktera, bio je po tencijalno alobalnoga karakcers. "Nukleacno je oruje povetalo abrku. Cesto se govori kako je obostra- no posjedovanje nuklearnog orufja otprilike jednake snage, kako se verovalo, sprijetilo da bladni rat ne postane neSto gore, kako se aka supersila bojala toga naoruéana isto toliko Kolko i svog neprijateja. Ofic0, nuklearno je orufje bilo osobito zastrafujuée, i u tom smish sxedsevo odvratanja i zastralivanja —sredstvo ju su vaznost uvelike na- glafavala upozorenja na opasnosti pobjede samo po cijenu samou- nigtenja. No, nijedao orudje nije opasno sve dotle dok ga netko ne upo trjeb, pai se moglo evediti da supersilevjerojatno ne bi nikada upote- jebile nuklearno orutj jedna protiv deuge. Prva nuklearna orusja bila $3 onuja za masovno uniltene i zastafivane i katko vrijeme imale su ‘ili mogle proizvest samo Sjedinjene Drdave. Sjedinjene su ih Dréave ‘upotajebile protiv Japana, a poslijerazmisale onjhovoj primjeni pro- tiv King, ali je njihova uporaba protiv SSSR-a u prvim poslijeratnim ‘godinama bila nezamisliva. Kad je i SSSR stekao to orutje, opasnosti od obostranoga masovnog unitenja prislile su obje strane na razvoj sve preciznijeg oruja koji su se mogli pogoditi toénije odabraniciljevi ~ keako bi prisjena nuklearnog orutja uratu bila racionalna. No, pola) je propao. Ni jednom ratnom zapovjednik ne svida se orufe koje kon-PREDGOVOR 11 taminira podrutje na koje on namjerava napredovati i koje bi vjerojat- nije izazvalo anachiju negoli pobjedu (a éelnii se boje anathije isto cli- ko koliko i poraza). Buduti da primjena preventivaoga slabijeg nukle- aarnog oruja ovis oimplicitoj prijetajsjedecim, jatim oruzjem ulan- x, prijetnja slabijim orufjem ovisi o konaénoj peijetnijatim orutjem, koje je slbije oruije trebalo sprijetiti. Razvoj lanca nuklearnog orufja nije eliminirao blefiranje koje je, premda prisurno u vetini medunarod- nil smicalca, u sluéaju naklearnog orufja bilo prejako da bi bilo jero- dostojno. Na posljrka, hladni rat je unto Zivotni prostor ili narode supersila, nego njihove ekonomije. Prevlast jednog jedinog pitanja kao Sto je hladni rat 2asenjuje ili iskcivljuje druga pitanja, Medu njima su ti imala osobic Sizoke im kacije. Manihejski sukob supersilapriguii je kchke mehanizme medu narodnog poretka. Hladai je rat poéeo istodobno s pojavom Ujedinje- nib naroda kao nove i, kako se oéckivalo, pobolifane verzije Lige naro- date je odmah onesposobio UN kojije bio namijenjen druleijemu svije- tu ~ svijera u kojem se smatralo da se sukobi izmedu drfava, ako su dlonekle i nezbjeZni, mogu ipak svesti na najmanju moguca mera, sijbii i saniati. Svojim urjecajem hladni rat nije samo kastrirao Vijece sigurnosti primjenom prava vera njegovih glavnih Ganica. Zbog hlad- nog rata UN je postao uglaynom irelevantan i neoperativan za sva Pitanja koja su se mogla protumaéiti kao aspeke hladnog rate, pa nije stoga Budo Sto je UN oslabio, nego sto je prfivi. Ipak, UN je djekom bladnog rata pretrpio velik Stet, pa je ponovno izgao na povrSinu seta koji~ za razlika od svijeta 1945. godine ~ nije polagao velike nade w njega. Vodenje medunarodaih poslova miroljubivim stedsevima i racionalnom raspravom bilo je na vrlo malo} cijeni, a Sjedinjene Drfave, predivjela supersil, iifle su izhladnog ata ne znajuei koiko bi intervenirae wvjetskim poslovima kao primus inter pares, akoliko kao despot ize u Somali iu Zaleva razotkrile su te neiayjesnost, a rat u Bo- sni prevagnuo je, isprva neodluéno, a zatim festoko, u korist snafnije nacionalne samosvijest, ublaiene samo zetgeistovskim smokvinim i= stom, i na Set medunarodne suredaje. Osim toga, Sjedinjene je Drfave Koto nasljede hladnog rata koje je atofiralo razmiBlianje 0 svemu osim o hladnome rats; SAD nije imao poltiku 2a ovaj ili ona dio siijeta, nego samo politiku borbe protv SSSR-a u im dijelovime. Kako je toj odrednici dofao kra, Sjedinjenc su Drtave ostale bez politike koja bi bila relevantna za svijet bez hladnoga rata Droge karakteristika kesnoga dvadesctog stolieéa koju je zasjenio Iadni ra bo je problem pristupa pojedinih dréavasizovinama koje se nalaze unutar granica drugih drdava, ali su bie za blagostanje prvih — prie svega nafti. Najsigumniji nan osigucanja te robe ~ okupacija vri- 12 PREDGOVOR jednog teritoria ~ nije vide bio dolian ili pouzdan. Kolonije, pai man- dat, postal su tabu, aie ostala odluénost snaznih defavau odréavanju nijhovih ekonomija i gradana. U ove} polovici stoleta strane drdave ili orporacie presale su biti pravni posjednicisrednjoistoéne nafte. To je bila promjena raynoteze ekonomske modi, al nije usljedila i usporedi- va promjena raynotete vojne mo, i jaki time nisu postali mane jaki. Kad je Irak 1990. inveSio invaziju na Kuvaje radi prisvajanja njegovih naftaih pola i bankovnih salda, Saddam Hiussein ufinio je dva zasebna kkoraka, Potinio je ake agresije pa je time prekssio Povelju UN-aizapri- jetio poremetajem ravmotede snaga i proizvodnje stednjoistone nafte. [Njegova je namjera wanemirila kupce te nafe, ji su tok iijena bi do agresije pod njihovom kontrolom. Hussein je svojom agcesijom pruZio UN-a opravdani povod za rat, a poremetivii nafti refi, po~ taknuo je Sjedinjene Drdave na protienje toga rata u rt 2a zbacivanje ajega i njegova retima. Rat je pokazao da su granice dréave koja sadréava medunarodno vejedne sirovine osobito podloine krienju, bila te driava Kavajt ili Irak; medutim, rat nije nimalo razsjcSio pro- blem nevojnog rjeSavanja odnosa izmedu detave s takvim sirovinama, ali slabjom snagom i de¥ave kojo su sirovine potcebne, ali nema pravo ‘na njih; to je teSko pitanje ne samo s obzirom na nejednake respodjelu moi nego is obzirom na raspodjelu nerazmjernih mo6. Treée, posebno slozeno pitanje utjecslo je na samu dréava. U do- brom dijelusvijeta~ ali ni iadaleka u cijelome svijet ~drfavaje nedvoj- beno postala temelina sastavnica medunarodnog ustroja. Dréava je bila curopska tvorevina koja se nije mogla oblikovati u drugim dljelovima svijta, jer su to spretavali europski imperii sve dotie dok povlaéenje tth imperia i Azije i Aftike nije omogueilo drugim narodima da kop- saju europski obrazac. Ubrzo posliesredine stoljeCabroj dréava se izne~ nada matno poveéao. Medutim, nove su dréave stekle manje atribute detaynosti —nacionalne himne, centralne banke — ber dovoljno svijest 0 slabostima koje su uvijek mutile starie driave kao io su etnitha raz- nolikost w pogresno nazvanim nacionalnim deZavama, ekonomska ne~ dostatnost, vojna slabost,institucionalnaslabost. Itodobno, starije su drfave — koje su ufivale ofite koristidrZavnosti kao to su geografska i pravna definiranost, lojalnost,sredena uprava, scijalne shdbe —potele sumnjati u adekvatnost svoga stanja i eksperimentirati s naddeSavnim strukrurama (Europska unija, ASEAN, obilje ckonomskih asocijac zona slobodne trgovine do ekonomskih unija). U poslednjem stoljeéa gotovo je cijelo stanovniltvo Zemlje Eivjelo u dréavama, ali su otovo sve te driave pripadale jedngjiliviSe medunarodnih organiza ja, potevSi od UN-2, u koji su osobito novije dréave uputile svoje najvile diplomatske predstavnike. Driave su upravijale tim medunarodnim or- sganizacjama preko izvcSnih tjela kao Sto su Vijeée sigurnosti UN-2,PREDGOVOR 13 “Ministarsko vijeée EU ied, &ija je slabo prikrivena dominacija wz. fix nancijske doprinose odratavala stalni primat dréave. Medutim, bile sa isto tako uporo prisutne i mane nacionalnih dréava, kako to pokazuju primjeri u istoénoj Eucopi, u Somali, Liberii i Ruandi, u Sri Lanki i Burm, i dzugdje. Ti grozni sukobi nisu bili novi, ali su njihova stedstva bila nova keo i njihova sveopéa prisutnost na televizii i tisha. Lu s- ‘moj Europi, zemlji njihova rodenja i sazxijevanja, mnoge su dréave iz- neyjerile svoje gradane u ratovima i drugim potresima tijekom cijeloga stoliege. ‘Opéi je ishod bilo sve vese nezadovolistvo dréavom bez njezina svrgavanja. Medunarodni poslovi ostajuu velikoj mjeri poslovi drZava 1u medunarodnome kontekstu: deéave ostaju bit, a "medunarodai" je pridjevni dodatak, "Medunarodna zajednica’, koja tako spremno spo ‘minja politigari, ne postoji. UN je samo prva svetska organizacja u po- ‘vijesti, jer su rani organizacije, od postnapoleonske Svete alijanse do Lige nazoda, ble regionalna tijelas ograniéenim brojem anova, ogra nigenom viaiéa, ogranitenim cijevima i bea mosi.Prije 1945. njihov se ‘opseg protirio od same Europe do Latinske Amerike i ne mnogo vise: ‘veo 5¢ na putovanje od Beta do Zeneve. Bili su to kolektivni eksperi- ‘mend u sjefavanju medudriavnih sukoba diplomacijom, arbitrazom i medunarodnim pravom. UN je poéeo kao sligna organizacija. Ubrzo pposlije inauguracije UN se preobrazio pojavom desetaka novih suvere- nih defava u cijelome svijetu; medutim, njegova je mo¢ bila tek malo ‘veda (ako je wop¢e i postojala) od moéi njegovih prethodnika, a kultuc- na raznovtsnost znatno veés. Upravo ta kolturna raznovrsnost bila je slayna prepreka zbog koje Ujedinjenim narodima nije dana veéa moé ili samostalna sila. Kultura koju UN nastoji frit jest miroljubiva, koope- rativna, racionalna,legalistitka i (u seapnju koji se sijetko priznaje) ute~ ‘meljena na europskoj tradicij i europskome shvaéanju th pojmova. ‘Nasuprot tomu, povijese svieta, ukljueujuéi Europa, poslje 1945. pokazuje da je Europa skrpana od neobuzdanih ratni¢kih kultura. U oj zamr¥enosti jedan je europski eksperiment bio znatajno druktiji. Gdje god postavili njeine granice, Europska je unijaregionalna ine mote: kkada biti globalna, Ona obuhvata podrutje koje je po svjetskim mjerili- ‘ma razmjezno maleno i odlikuje se znatnom kulturom homogenoiéa (premda ée m2 homogenose neizbjetno prigu8iti proSirenje Unije sa za pada na istok). Ona ée vjerojatno postati altivnjai djelotvornija u eu- ropskim poslovima nego UN, a njezini su élanovi, Sto je znakovito, Ma astrichtskim sporazumom oprezno naéeli pitanje davanja veée vojne ‘moéi Unij. J. B. S. Haldane napisao je svojedobno ese} 0 "Vainosti isprayne velitine”. Ono Sto vrijedi za biologiju, moglo bi-vrijediti i za sretske poslove. Po modernim mjerilima, Rimsko je Carstvo bilo posve smaleno, orpilke jecnake velitine kaka €c vjerojatno biti Europska unija. 14 PREDGOVOR Poslijehladnoratovski svijet bio je vie od svijeta bea hladnog rata. Evo triju primjera. Raspad Sovjetskog Saveza nametnuo je nagadanja o sposobnostima ruske dréave, daleko najmotnije dréave sljednice So- vetskog Saveza, ali Rusia je tada bila manja zagonetka od Kine, najsta- tije i najvete imperjalne drZave u povijesti svjeta. Dovedena na rub raskomadanja vite negolijedanputu 19. i 20, stolecu, Kina je svojim golemim prostranstvom i stanovaigtvom, obnovljenom suvisloséa i cgitim samopouzdanjem najavla prodornuiprijeteéu ulogu u meduna- rodnim poslovima. Iako su Sjedinjene Dréave i Japan naizgled naslje- Ail svijet, Kina se protezala nad mnogo veéim dijelom toga svijeta. Drgo, posiebladnoratovski svijet nije bio svijet 088 od nuklear- nog oruija. Hladnoratovske supersile dogovorile su ograni¢enja svojih nuklearnih arsenala, a posijehladnoratovske supersile kao da su bile rane eklone vodenj svojih odnosa na maklearni natin: Stovi8e, Japan jo nije imao muklearno orufje. Medutim, to oruije, ili sposobnost za njegove'proizvodnju ili nabavu, nisu vie bili ograniéeni na supersile. Bilo je znakova suadréanosti u Latinskoj Amerci, gdje sa Brazil i Argen- tina gajli medusobno nepoyjerene i bili sposobni barem izgraditi nok- leamne objekts, ali se na Bliskom istoka i u juinoj Aili ra sposobnost vrlo ivo precrarala djelo iSicila, dokjesuzdrZanost bila zanemarijiva Sirenje nuklearnog orufja nije vite bilo prijetnja nego Cnjenica, a prije- ‘teéa moguénost regionalnoga nuklearnog sukoba, kako su ga nazival, izazivala je jo8 veéu zabrinutost jer je pojam takvog sukoba bio sam po sebi kontradikeoran: ofekivani nuklearni rat bilo gdje na svijems ne rote ukljugivai samo ofckivane zaraéene strane. Medutim, ni jedna regionalna organizacia, pa ni UN oslabjen hladnim catom, nije bila prikladno opremljena za obuzdavanje sukoba s inkerentnom nuklear- ‘nom peijetnjom il za jebavane takvihsukoba na mest eksplozije. Svi- jet nije bezuvjemo posta siguenifizato fro se bladni rat iscrpio. “Trete, svijet nije time postao ni bogatii. Svijet je bio najstinskije in- ternacionalan u ekonomskome smisla ~2bog,zajamnih korist trgovi- ne, zbog vrijednosti transnacionalnih ulaganja iza primatelja i za dava- celja,zbog poliitkih dividenda sve veéega Yivornog stendarda i reda, bog sveopéeg zgrazanja nad teikim siromastvom ~ ali stupanj vodenia ckonomskih odnosa izmedu de2ava i izmedu korporacija u razigtim ddréavama ili civlizacjama nije bio dovrien. Ekonomska moé w smisl sirovina i steCenihakvalfikacja bila je raspodijeljena krajnjenejednakos osovna ekonomska pravila i natjecatelska etika bili su posvuda drukdiji instrumenti poput Svjetske banke, MMF-ai WTO- (nasled- rika GATT-) tpjel su ne samo od ograniéenja svih medunacodnih ti- jela kojima upravijaj raznolike nacionaine viade nego i od neslaganja ‘oko makroekonomske teori, strategie i prioriteta.PREDGOVOR 15, a zakljutim: ponavljam jedno upozorenje i dodajem jo8 jedno. Po- rnovno molim &itatelje da paze na stvari koje nisu prikezane u djelu ove ‘iste, jer su za njega previge spekulativne: na primjer, na usjeca) nukle- amog oruija koje je, podrivajuéi opravdanje za pribjegavanje rata — pretvarajuci rat u samoubojsevo ako ne uspije genocid ~ prsiljavalo driave da vode medusobne odnose, do totke agresij iiza je, drugim stedstvima, a ne ratom. Naéin kojim bi se o postiglo predstavla pojam koji je teBko asimilirat. Moje drugo upozorenje: oduprite se kxinji shvaanja tekuée povijesti kao da je ona nekalav nastavak serie buduce ppovijesti, ne shvatite je kao poziv na razabiranje buduénosti. Mnogo je vyainije shvatiti meduzavisnost sadafnjosti i protlosti, U ovoj knjizi ‘uno nema mnogo povijesti prije 1945. (barem zbog prostora), ali je ‘ona sva proteta prosloséu, au nekim dijelovima (npr. Bosna) prodlosca koja je i dalek i prisuena, Povijest proteklih pedeset godina proizvod je proslost i onoga Sto ljudi znaju ili neée zat o njoj. Ova bi knjiga treba- Ja poslutit kao pomagalo u razumijevanju ne&ega So trae veé dugo. Sa svim svojim neizbjednima ogcanienjima i nepotrebnim nesavrsenost ‘ma, ona je poku8aj pisanja povijesti Peter Calvocoressi sijetanj 1996, POPIS KARATA. 1.1 Hladnoratovska podjela Europe .. 24-25 1.2. Ruska Federacija i njezini susjedi 26 1.3. Ceviti srednjoazijske dréave i Kavkaz. 27 4 Kuba i njezin odnos prema Sjedinjenim Drdavama i Jamajki. . 48 2.1 Japan i njegovi susjedi - 103 3.1 Kina i susjedné drlave ........ 118-119 3.2 Koreja s podjelom iamedu sjevera i juga. ---+ 130 4.1 Karta misija Ujedinjenih naroda cree 166-167 5.1. Glavni svjetski proizvodati nafte bees, 202-203 5.2 Juni Pacifik . ee 210-211 53 Amtarktika 2... 213 6.1 Rast Europske zajednice. ... 242 7.1 Istoéna Europa ceteeeaee 290 8.1 Jugostavija i njezine republike do 1991. : 329 8.2 Vance-Owenov plan . : eee 229 8.3 Prijedlog Kontakme skupine. 25329 844 Daytonski miroyni plan 330 9A Srednjiistoke. eee. eco eerie 9.2. Intael i njegovi susjedi ae = 368 12.1 Glavni naftovodi u Zaljevu. : .. 431 13.1 Islamshi svijet . e+ 460-461 14.1 Pakistan, sjeverna India i Banglades 484-485 415.1 Vijetnam, Kambodia i Laos coven SIS 16.1 Jugoistofna Aziia.......... weve S35 16.2 Indonezija 171 Afganistan .. <<. +540 2582 18.1. Juina Indija i $ri Lanl + 562 18.2 Burma (Mjanma) 565 20.1 Sjeverozapadna Afrika. ++ S92-593 22.1 Rogi istona Afrika. - 637 23.1. Bkvatorijana ijuina Afrika : teens 663 73.2 Juina Afra i bivsi Bantustani ... = 686 25.1 Sjeverna Amerika 731 26.1 Juina Amerika -- 756 27.1 Seednja Amerika . 122 796 28.1 Karibi = -8LPRVI DIO SVJETSKA MOC I SVJETSKI POREDAKPoglavlie pruo SUPERSILE Hladni rat: prvi stadiji ladai rat dviju postijeratnih sypersila nije bio epizoda nalik na dru-\ ge ratove kojlimaju poterak ikea rat" izmilljen je radi 20 ovjetskim poslovima sjekom jie generacie, pal dale; ~~ | ikFrankdin Roosevelevjerovao jesilise moida samo nadao,), Josifa Staljina.da-ne sovara-zasebnu-sovjetslen sere | Wistocvioj Buropi, nego.da.umjesto.toga saraduje sa Sjedinje- > anja globalnog ekonomslg porsika zasnovano- nit korisnoga-za sve sudionike, osabita.za Sovjet- | ubio je prvi koraks posijerain! | anigkaposledja mada, jeje fou Washingroms Idi” bez voine konfrontacije jf sil son ovaj sapade Eu &2 Sovetsim Savczom: Melatie weenie daze) Sovjetst Saves uaredotoo aa oven Europe vietaausebeas ker sposoban post, ii barem pote ta zorni i zli kurs | . S obzirom na takvo gléditte, | ina] yntaGija i savezu s | is iuG.da je sovjetsko-neprijatej. al mnogo ve negol priveemeno, Promstran| stvimi, al iadasve slot il-prijernjomrnezadrdivesnage. Obie si pro- ciguebile apeuri ‘Kad je zavesio Drugi syjesski rat, SSS Rjebionsipo- i soban za dali vojni unisttke partie izvanajegove nepo- sslerensu mogle poi ils zatsjin, Una mer dh. nepijatelskom stavu prema sistema uyjerenjima le nisu ga namjeravale napasti e-nisu tak bile i ometati ominaciju nad stedajom istofnom Btropom, koju_| su pjegove-armije osigurale w pos rata Svar naorufavala 2a pobjeciaw rat $0 Ge ga; kako su obj ofekivale, poceti { druga strana, al niu za njega imale ni volje ni planova. 20 SVJBTSKA MOC I SVIETSKI POREDAK “Zarb hldnog rata bla je Nematkaw koje konfontacin oko Bedina}M2-.xeg 1948.-49. dosla na rub vojnog sukoba, li je aveila pobjedom zapadnel rane be vonogangalmana, To konoliano tala age slit | flo je Emopu Kafe tekom nel descieéapovals najpable ‘reo pods lease neprateliaotovo od pena Aa, | poéevSi s trjumfom komunizma u Kini i ratom u Koreji. Ti su pak Aogadidovel do ubranjanewrsox ponovnog naordanja Zapasne ‘iemstheu olvi novog Baroameihog saree, tani do ala satoba ‘Ali, eda koja je Viena et bie sess: Pongo sti it jednom tenis medisobno sobs a oa nla pros | $9 teea) ed ero prednostv jedi detovina sve, ‘osobito na Bliskom istolau iw Afici posi ezine dekolonizacie. Ni jedan. tei nea ij aio konatnim odo pa genovo pola lca aval ‘et iar Hog rata nis a speeder patent go Ile exevcavanj redtava koja su sane poke ne cg 2astald vo athova uta naordan. Slee adn aaa Fema tora olen rotors toga neorataya use! posta 2alizom mova oa Kona se Mada avec. U esa 1945, Washington | Modi anal da je Japan spreman prion por okani erat og jepodtonapadon na Pea arbor 1541 godine, U spnja sa Ameiland vel ckopeentain eoplor zu prvoganuldearnog onija upoviest, aw Kolovom baci die bombe na irom | Nagas Japan se sees preda,pajet nit bjedna ameritka pobjeda ostavila Rusima samo simboliéni udio u posli- imam fr al Dato nok Dra ee a) zavréio je cinom koji je sadrZavao dva sredignja elementa hladnog rata: pojara nuklearnog ona rusko-mertko supers, 'Na europsko scent je sukob nakratko osteo prikven. Tila nz vike rmnodopske suradjetebalo je pilagodit problemima mic, ane } odbaci. Svojom proljrnom ofenivom 1944, godine SSR ju Busoni ( krenuo prema vojnoj dominac politickoj vlasti kojima nije bilo | premes otkako je Alessanda 1. jahao u Pats 1814, s planovina 2a | Sporazum pobjedika koji sed europske polovei drat ih red. | Sredinom dvadeserogastojecapriroda Kontrole velit sls postalaje( pitanje rasprave o tome koliko bisile trebale zajedno srediti cijeli svijet \ i 1 kojoj bi mjeri svaka trebala dominirati odredenim sektorom,/Uz ne- voli privolu predsjednika Franklina D. Roosevelta (j uz néslaganje ‘njegova dréaynog tajnika Cordella Fiulla), Rus i Britanci raspravili su praktitne aspekte neodgodive podjele odgovornosti, a u listopadu 11944., na konferenciji tu Moskvi na kojoj predsjednik nije mogao sadje- lovati zbog ameritke izborne kampanje, te su odredbe izralene u bbrojéanome smislu. Nikalea se pitanja nisu pojavila to se tite zapadne Europe jer je kontrola Zapada bila neosporna, Poliska nije bila |/- golema gaspodarska katastrofa popratena tako wiasnim ljudskim gubi- / SUPERSLE (21 uldjugena u asprav, jer je, dijelom stvamno, a dijelom neizhetno,bila\ pod Staljinovom vojnom kontrolom. Drugde je stramost prikazana u | postocims. Ruski je uejecaj brojéano opisan ovako: w Rumunjskoj 90%, | 1 Bugarskoj i Madarskoj 80%, u Jgoslavji $0%, 1 Grtko} 1086 U | praksisu te broke, prema izazene u smislu agodbe, opsivale dana Stwacjus 90% 1 10% il su uljadni natin da seicaze 1001 0, aaj d- } jagnoza potvrdena u dvama krajnjim sinéajevima, w Rumunjskoj i | 22 SVJETSKA MOC I SVJETSKI POREDAK csloniti na takva pretpostarku. U toj bolng nepovolinojsituacii Stal ‘nu je kao jedini promileni ks preostala sveza maksimalnog jaéagja | $SSRca s padljivom procjenom siguene cazine provociranja Sjedinjenih | Defava te podredivane svega, ukljngujuét poslijeratau obnovu, susti- zanju Amerikanaca u vojnoj tehnologiji. Imao je veliku vojsku, okupi- ‘20 jesirostrana podtutja istoéneistednje Europe imao je pricodae sa- verte i sluge w kormunistima na raznim strenama svijet. * | Geko}, Kad su Britane’ u Grékoj preuzeli kontrol bez ruskog prosvj- | (LLP / Led ke su njegove zadaée bile neizmjernei uldjuvae su osguranje™\ da, a SSSR u Rumunjskoj uveo prokomunistik rim wz samo povtini | fe britanski prosvjed. Iz vojaih razloga, isto se dogodilo Bugarskoj | t Madazsko}.Jugoslavija je naizgled upalaw ras sfer, ali je ubrzoispa- Ia iz nje. Europa se podijlia na dva segmenta koji su pripali dvama% glavnim pobjednicima, Sjedinjenim Dedavatna i SSSR-u, Neko x8 we-f, Ime te dvijesilecazgovarale kao saveznici te su se konkretno obvezale da / e suradivat w upravjanju njematkim i ausrjskim tritorijima koje su| ‘osvojile zajedno sa svojim saveznicima. Bs 'U tim je godinama polotaj SSSR bio velo slab. Rat je 2a SSSR bio) cima da se njihov stvarni opseg vierojatne nije jayno objavijivao. Ruska. | je drfava bila kopnena sila Koja se generac za generacijom Srila u 2oni koju su uporno ugrotavali Nijemci. U sovetskojfzi povijest ax ska se vanjka politika odlikovala i diplomacijom koje e dovela do izo- lacie, atime, 1941. godine, na prag potpunoga voinog poraza. SSSR su ) spasilinjegoviizvancedni geografski i duhovniresucsi kao {istodobnt Tat na zapada, w kojem su Niemi bill angafcani jo prije napada na Siptie SS5R i koji je za nj postao tet kad je, ubrzo poslie toga, ltlerbez- | a razlodno objavio rat Sjedinjenim Ameriékim Dréavama. Medatim, Sta) cai Ijinu antifaistitko saveznistvo tijekom 1941.-1945. nije moglo biti | alta. vige od braka iz interesa i ogranitena dometa; on nije izgledso [ drakije ni sa zapadnog stajalft, barem Sto se tie vind, ako veE ne | ‘edu narodom. Sa zavrSetkom cata postgnut je cj saveznisa, au | ‘mentaliten i teadiijama saveznika malo je toga moglo poticatizamisao | dabisesaveznitevo moglo precenrits.savers.naprotiv, diplomatska po- } sijessvih strana do 1941, | njhovistavovi prema medunarodainr pol tickim, socjalnim i ekonomskim problemima upuéaju upravo na su- promo. . Stalno ii privremeno uldanjanie njematke pejemje poklopilo se s | ekeploziom prvih amerikih atomskih bomba. Prvi pu u povjesti jetajedna je dréava postala moénija od svihostalih zajedno. SSSR je, nifta manje od najbeznatajnije drfave, bio prepusten na milost i nemi- lost voli Amerikanaca da MoskviiLenjingradu uéine ono osu unl Hicotimi i Nagasalju. Bil je razloga za pretpostavka da to oni nsato- Tiko voli ein al ni jednavlada u Keemiju nie se mogla odgovorno | /AsSRea protiv ponavijanjakatastrofe 1941.~45. iusksisivanje SSSR-aiz| Katastrofe koja je stajalaotprilike 25 miljuna Zivota, dovela do unigte- 1a ili premjestanja dobrog dijela njegove industije i iskrivjenog indu- strjskog usmjerenja na Stem sveya osim vojne proizvodnje te do deva- stacije i depopulacilenjegovih obradenih povrsina do te mere da je proizvodnja hrane bila gotovo prepolovijena. Za éovjeka Staljinove proslostii temperamenta zadaée poveatka na prijainje stanje uldjutivale 5a ponoyno nametanje partiske viadavine i komunistike ortodolsij, atime ismanjene istakmutog polofajaarmijeiostalih nacionalnih inst. tucja, kao i ponowno sputavane svih natina razmislianja izvan propisa- nih doktrinarnih okviea. Sto se tie nacionalne siguosti, gospodarskih pitanja i duhovnog Zivot, izgledi su bili sumorni. Kod kage su umjeti ii intelektualei podvegnuti nadzoru, pobjednitke si: maréale ommalo- vatavali, a oficirsku su klasu uporno premdatiho éistii, dok je prvi po- sljeratni petogodiinji plan propisivao naporne zadace za tek indu striju i pruéao malo utjehe naroda umornom od rata. 'Na vanjskome plant Stalin je jasno pokazao da ne namjerava vrais zaltine stegevine iz. 1939.-40. (tri baltitke dréave,istoénu polovict | Poljske, koju su Rusi nazivai zapadnom Ukrajinom i zapadnom Bjelo-} rusijom, Besarabiju i sjevernu Bukoviny, kao i teritorijotet silom od, Finske poslije zimskog rata); isto je tako jasno pokazao da drug u istoénoj i srednjoj Europi u svim dréavama ho¢e vlade prijatljski Hlonjene SSSR-u, So je bila neodredena formula koja je, kako se fini, trebala znaéit lade na koje se moglo pouzdano ratunati da vite nikada née prt pomoé njemaékomu agresoru, a poslie 1947. vlade s pouz- ano neprijatejskim stavom prema Sjedinjenim Dedavama u bladnome ratu, Takve je vlade trebalo uvesti i odréavati svim potrebnim stedstv- ima. U doba ratnih konferencijaizmedu Staljina, Rooseveltai Churchil- ) Ja dijelovi SSSR-a bisu joS pod okupacijom njemaékih snaga,atijekom | rata i njegova psiholoskog naslieda (Gje se trajanje ne mote odrediti) | Staljin je nedvojbeno bio opsjednut "svojim" njematkim problemom. } “ladnije rat isprva zamijenio Nijemce Amerikancima kao glavaiim ne- ptjatelima, alle zatim, poslije ponovnog naorufanja Zapadne Nje- | atk, povezao obje prjetnje u novu, ameritko-njematku prijetnju. | Takav razvoj dogadaja, kojema je sam Staljin pridonio svojim akejama !SUPERSILE 23 1 ston} i srednjoj Europi, moda ga je ipa razotarao ako je, fo se] ini mogucim, w neko doba razmisliao o mnogo drukéjim igledima ra: sko-ameridkih odnosa Tijekom rata Staljna je wijslovjene Ametkanaca bio predsednik Franklin D. Roosevelt, koji nije tajio svoju Flu da se dobro siaze sa |) SSSR-om li svoje nepovjerenie prema Britancima i drugim zapadaim im- perijlizmima, Roosevelt je takoder ho savezs Rusima protv Japanaca J, kako seni, narjerojatnije nj ho néinti ono Zegabi se Stalin bojao, {o jest da reajno det vojsleau Europ i presvori Sjedinjene Drdave a ex. ropska sil. Naproti, Roosevelt nie bio posebno zainteresiran 2a posl- jeratnu Europa i nije, na primjer, poput Churchlla bio zabrinat za on0 So ese dog Pot Geto} Dak srk ono go) tovo pukaulizbog Polske ose ni cogodiosxusko-amerikim odo 1a, a Staljin je, dali zbog itinskog pomanjkanja interes ili iz proraguma- ne diplomacie, zbjegavao onbiljna neslaganja s Rooseveltom u pitanjima corganizacije svijet (kao Sto je zastuplenost sovjetskih republika UN), 2a koja je Roosevele bio ozbiljno zainterestan, Polazedi od po- stavke da 6 Sjedinjene Dedave biti daleko od Barope iu odredenoj meri priatelski naklonjene $SSR-u, Stalin je bio speeman ublazt svoju por- poru europskim Komunistima kako ne bi wznemicio Sjedinjene DrEave. | _/ Nie predvidio da 6 prepuitjuéi Gréku Britancita pripremit put 2 prijenos Gréke Sjedinjenim Dréavama ri godine pose. Motda nije po-) Cf. ‘magao grékim komonistima raunajuéi da nisu vrijedni pomoti, ali je sav. ‘mokia takodersmatrao da bi taka pomoé irala Amecikance u Roos) veltovu okrugju. On je time nastavio politiku primijenjenu tijekom rata it Jgoslavji, kad je obuadao Zeju jugoslavensiah komunista da planiaju rovedu srojn Socjalnu revoluciju joS 2a vijeme rata i pozvao ih da Suradujus drugim stankama, Zak is monachistima Ponovno je nagovorio taljanske komunist da budu manje antimo- ‘nahistidki raspoloteni od nekomunistidke Stranke akeije; upravo je komunistitki voda Palmico Toglitt predlotio, posije pada Mussolini ja, da bi razmarcanje buduénost talianske monazhije trebalo odgodit Sve do kraja rata. Tada je, medutim, Roosevele umso i kakva god bila) Sualjinova politika prema Sjedinjenim Dr¥avama, ona nije vibe mo zasnvati na njegoviin odnosima s Rooseveltom i njegovoj procieni Ro- oseveltovih namjera, Da je Roosevelei pobivio, mazda bi se njegova po- lta radikalno promijenila~ kao i Trumanova ~2boguspjeSneekeplo- 2ije dria atomskih bomba i razvojaStaljinove politike u Europi. Za Staljna, suoéenog u kolovont 1945. s dokazima iz HicotimeiNa'p sasaki, lava je Cnjenica bila ta da SSSR ne posedujestateSko 2x keoplovswvo ida ne mote neposredno napasti Sjedinjene Drdave. Stal jeu najboliem siuéaju mogao ugroziti zapednu Europa, to bi moglo| odvratii Amerikance od napada na SSSR. Ruska arma nije demobilii- SVJETSKA MOC I SVJETSKI POREDAK Tagen Bago Verve pt “ATLANTSH OCEAN EPUALIKA SKA LWEDINJENA KRALIEVIN, 23 _SREDOZEMNO MORE ‘LA. Hladnoratowska podjela EuropeSUPERSILE 27 13, Cetin srednjoaziske drtave i Kavkaz ‘ana i nije se povuklas podrugja koja je okupiralau posljednjim rarnim) ampanjama zajedno s povijesnim prijestolnicama — Budimpestom,| ragom, Betom erlnom, Time je Stan sori prsobran pred se jih ranjivih srediSnjih podruéja, a istodobno narjerao iscrpljene i plaslj eB for smei le lee ‘ema predsj ana austaiarusko napredovane bse one eo moida nastavilo sve dok se ruskomu plijenu ne bi dodali Pariz i Milano,| Brest i Bordeaux. Medutim, odréavanjem golemih vojnih snaga isvode jem vecine srednje i istoéne Europe na vazalstvo dok su ruski novac i} ruska pamet proizvodili bombu, Staljin je potencirao ameri¢ko. nepria-( telistvo, kojeg se s razlogom bojao, Naklami pase bio je a2 Kremllgotovo neibjtn cil poslie 1945, ale teoreki posto akernatva Koj mu tel Ameena pokuiall west u oli prakséne pole. Ona prespostrial abl Iai il internacional aromske energie tne, njezne ul mane tredudrtavne pole Jedna od pevih ake ja Ujainenh nar) Uibloj oma Ronuies tmst nen Ne oo | otek “y 28 SVJETSKA MOC I SVJETSKI POREDAK stank Komisije Bernard M. Baruch podnio jew ime Sjedinjenih Drtava } plan o medunarodnome tijeln za razvoj atomske energie, koje bi malo Jskljudivu_ kontrola i viasniStvo nad potencijalnim ratno usmjerenim snuklearnim aktivnostima, kao i pravo inspekcie svih ostalih atomskih akivnost, Poslie uvodenja stvame medunarodne kontrole, Sjedinjene / bi Drfave prestale proizvoditi nuklearno oruij i unitle bi postojeée zalihe, Medutim, Sjedinjene Dréave aisu mogle unitti svoje napredno tehnolosko znanje, pa bi prema tome zadréale golema prednost pred $8SR-om, Sto bi prihvaéanjem Baruchova plana, sputavalo ruski na- predak u nuklearnoj fizci, Osim toga, SSSR-a se plan nije svidio jer je podrazumijevao ukidanje veta na tom podrudj, a veto je bio glayni simbol i jamstvo nacionalnog savereniteta naspram medunarodne tuprave Koja je SSSR bio spreman tepjesi manje od svake druge driave. Umjesto toga, A. A. Gromiko predlotio je medunsrodni sporazum koji bizabranjivao primjenn nuklearnog orusja, predvidao uniftenje posto- jetih zaliha i medunarodna kontrolnu komisja podredenu Vijeéu si- gurnosti (| time podlofnu vetu); on se opirao stvaeanju novoga :medunarodnog tela bio je spreman dopustti medunarodn inspekc- jnsamo onih kapacitea koji gu detdarieano prescali s nuldearnom pro {zvodnjom koje viada zemlje u kojoj su smjeteni ponudi za inspekci. ‘Ti-su stavovi bili nepominljiv, i premda se rasprava nastavila jo8 neko vrijeme, Komisija za atomska energija UN-a na posljetku je odludila prekinuti rad na neodredeno vrijeme. Rusko odbacivanje ‘ioe? plana bilo je dodatni imbenik kof je uvjerio administra Hareyja ‘Trumana, od tranja 1945. predsjednika SAD-a pose Rooseveltove snr, da SSSR vik nije saveznile nego suparnik “ Keeatori ameridke politike imal su veéuslobodu izbora od svoj ru- ) ‘adh tole Atomstaje bombs bla onde Keefe peinjeneno kako bi | se na poseban natin priveo kraju rats Japanom, a bila je i politidko ‘orudjekojeje upotiebleno za sputavanjeruske moS. ZavrSeckom rata | Sjedinjene su Dréave postale velika sila u Europi, sa znatnim vojnim 7 sShagama u Europi i nuklearnim orudjem u pozadini. Obdareni moénom ‘echnitkom nadmoei koja se mogla smatrat rainom, Amerikanei sa bil ‘upolotajuu kojem su mogliudasa il peje liek vidjen. Udar ~ pofinjanje preventimog rata ~ bio je w prakst aemogu, jet nisu mogl skupiti volja 2a, Preventvni rat vodi narod koji se osjeéa ugro¥enim kako bi uklonio prijemju, a Amerikancima Rosi nisa prijetii ni suse ‘Amerikanci smatrali ugrofenima. U takvim je okolnostima preventivai zat tobi ga poveli Amerikanci bio apstrakena inelekrwalna koncepiia. (Rasi su je smatraliseyarnom, alii suicidalnom.) Stoga su Amerikanci ‘dil politika koja je povezivala prijetnje s fekanjem. Svako orutje ima politike implikscije, a naveée orutje ima najvete implikacie. Oruaje dja je upoteeba previgestafna ~ ise u vojnomeSUPERSILE 29 mista pokade beskorisnim osim w zaitta izimnim okolnostima ~ ima navi implikacia, jer ée ga njegovvasnci hj iskorsti politike svthe kako bi time kompenziraliznimna ogranigenja negove vojne ko- risnosti, Trumanoy se polo) automatski poco razikovati od Roose") veltova fim e unidtena Hiosima.Pitane aie bilo hog lion poi} iskoristt novo orufje, ego 2a koji € ga cl skorstii. Odnos izmeda { Sjedinjenih Dréava i SSSRea promjenio se: kako iors a promje- | nu? Kontekst a kojem se to pitanje prvi put pojavilo aij bio ans, } nego europski, jer su se u Europi pojavijivali glavni politi¢ki problemi. Za radia od SSSR-a i Velike Britnije, Sjedinjenim se DrZavama nie | la zamisao o sfecama utjecaja, Nije im se evidao ni igled na | iskjudiva rusk vist nad polovicom Europe bile su uvjerene ca Rus | nastojeespostavt tara vlastkrSeéi obveru da ée uvest demokratsk | Uprava zemljama oslobodenima od njematke vas. Budi da su m- ) ski planovi bili ncizyjesni~ Staljn je isprva naizgled bio pripravan prihva- titi koalicijske vlade u tim zemljama i tumatenje demokracije kao sva~ eg sistema ko isk fatiste (Boj, sobzirom na okolnost bio do- nekie neodreden izraz) ~ Sjediene su DrZave Zljelepritisouti Mosk) tt dvasnjera:htjele st da oaliije bud vik, a ne manje demokratske w | smishi razmjere zastupljenost volje naroda, kao i omoguéiti ame- rigkim i brtanskim predstavnicima u kontrolnim komisijama u oslo- bodenim zemljama veéa, a ne mania ovlatenja u odnosu na njihove ru- ske kolege. A pits koji etrebalo primijenit postizanja th cijeva ‘ulgjuivao je Einjeniea da bi atomska bomba tebala potaknuti ruske | elnike da tazmisle dvapue peje negoli usvoje suprotma politika. / Na ameri&koj strani, onaj neopiplivi ali ipake nimalo manje realni bry falaor aan Kina miljenja promienio se wom tenutcs ne samo 20g rasta nuklearne moéi nego iz vie razloga. Novi ljudi donose nove ideje, { nove natinerjelavanjapostojeh problema, Truman se zatno ral oan od Roose oe sjestn ies bo fe donee wedi kana all aw kojem smisha syjtska lignost,Zovjek kojega su postovalldbog Kaltes povezanh sjednowaviol | nepostednoséa ” Lumjesto istantanost, Covik Ei je politika hrabrose motala preuzeti injesto politike rafiniranosttipién Amerikanaew svojojprivréenost niza temelnih principa 1 ideologij, dak je manje tipiéni Roosevelt Opcenito bio sklonii peagmatienoma natin rezmiljanja. Truman je a fomnovi vodio politika prema pravilima, a ne prema situacji i dok se Roosevelt bavio problemom odnosa izmedu dvijuvelkih sla na Tro- mana je vide utjecao sukob izmedu komunizma i jo$ neodredenijeg enti- fete 2vanog antikomunizam. Nada, u ono} mjer wkojoj su ove gene- talizacij oprostive, Truman e bio reprezetatvnj Amerikanac kasnih Zerrdesetih godina i skloniigledanju na suscet Amerikanaca i Rusa tusced Europe kao na sukob sistema i civizaia, ane defava. Tu su 30. SVETSKA MOC I SVJETSKI POREDAK sklonost pojatavaliizvjeStaj o nedisciplini i barbarstvu ruskih vojnik, koje su stom kontekstaéesto opisivali kao aijatske ii mongoloidne. sami Europliani, ako sa morali birai izmedu mnoitva silovatelia i _mnostva zavodnika, bili su ne samo skloniji prihvatiti potonje nego su sei bojali prvih kao neéega stranog i zastrabujuéeg.) Sjedinjene su De2ave imale odredenog povoda za nadu da Rusima)\ nisu promakle europske implikacije Hirotime i da sa ih one obuzdale. | lnbori u Madarskoj ulistopaduii studenome 1945, proSlisubez prisilei | 1a njima su komunisti osvojii samo mali udio w upravi prijestolnice i detave. U Bugarskoj su izbori odgodeni na ameritki zahtjev i prosivra- slab Zlja, U RurounjskojSjedinjene suse DrZave svstalenastranu anti- komunista kralja prot premijera Petrua Groze, kojega su Rusi doveli na vlast kad sa uli u zemlju 1944, Medutim, presudni je potigon bila Polis, gdje se koalijska viada predvodena socijalistickim premije- rom odriala do 1947,, ali seu toji siedeéoj godini postupno preobra labile su to godine w koja jew sredajosisnoénoj Europ istozaive- | tar prevladao zapadni, godine neuspjeha americkog pokuiaja da. 5¢ odupte podjeli Europe na sfere utjecaja i formalizaciibladnog rata. ‘Usim je godinama ameridka politika skrenula od pokalsja maleimi-> ‘anja ameriekog utjecajau cijeloj Europi prema manjem cilju, a to je | dati SSSR-u na znanje da je zabranjen dal tertorjalni napredak | Europi. Ta se zabrana tebala provest i insttucionaliziatinizom otvo- renih politickih dogovora wz potporu razmjeStaja vojnih snaga. Pre- | teina mo€ Sjedinjenih Defava iskoristila bi se 2a osujeéivanje, a ne 2a uniftavanje. U ono} meri w kojoj je SSSR bio materjalna opasnost | cobuzdatée ga fizitkim batijerama; kao ideolotkoj opasnost, suprotsta- | vit 6 mu ae demokratskim primjerom, noveem i Klicom propadan | koju su zapadnjaci zamjecivali u komunistitkome sistemu (kao Sto suje | smarksisti zamjeéivaliu kapitalizmu). Ameritka je politika takoder bila kkonstrulcivna i rekonstruktivna. Agencia za pomoé i obnova UN-a | (UNRRA) financizana je uglavnom ameridkim noveems njeina je po- o¢ bila golema, osobito SSSR-ui Jugoslavij. U obujka 1947. Sjedinje- | ne su Drfave preuzele brtansku tradicionalnu i sada preskupu uloga iskljudivanja Rusa iz istognoga Stedozemlja: Truman je wzeo Gréka i | ‘Turskea pod ameritko okie i obeéao matenijalns pomoé delavama ugrozenima komunizmom. Tri mjeseca posi Sjedinjene su Dréave | inauguriale Marshallov plan kako bi speijtile gospodarski Kolaps Eu- rope pribojavajudi se.da bi on ostavio cijeli kontinent bespomoéno | izlofenim rusko) mod i komunistitkim mameima, Amesikanci su pon- ii gospodarsku pomo¢ cijeloj Euzopi uldjuéujue SSSR, al je Moskva odbila pomoé za sebe i svoje satelite. Rui su ako po deugi put — prvi je put bio posejedi Baruchov plan ~ odbili velikodusni ameritki pokuSsj| pribliZavanja umjesto da prihvate suradnju koja bi dopustla Amerikan- {-“ruéati i denacificirati, upcavno podijeliti na okupacijske zone, ali gospo-| SUPERSILE 31 cizma i ostalima da Seéu diljem SSSR-a i zamjeCuju njegove prave nevo- | je. Time je potvrden 2asebni razvoj zapadne i icone Europe i ame- | ‘tka je iniijativa w obnovi zapadne Europe ugasila ruske nade (ako th je bilo) u pobjede na zapadu. ‘Time je povuéena crt. Sljedece godine ta je era postala neugodnija kkada su komunistidréavnim udarom smijenili koalicsku vast u Prag. | Nad eusopsku politika nadvilisu se einai strab, Tako nije bilo borbe | osim lokalnih, sporadignih i nepotvedenih sukobs, svi sa opisivai tu si- tuactju kao rat. A zatim je u Njemaékoj, u kojo su se glavne sile 1945. | _drutile i uspostavile zajednitin uprava, borba 2a jedini vaini dio Eu. | rope izvan dvajutabora potaknulaizaz0v i protuizszov koji je, kako se ! nilo, neizbjetno teebao dovesti do puenjave. Potkraj rata Sjedinjene su se DrZave, SSSR i Velika Britanija naoko j saga u odnosu na dvije temeline pretpostavke o Njematko, ali isu | drial ni jedna ni drugu. Prema prvoj, Njemaéka je trebalo ograni&ii, | dok je prema drugoj tcebalaostatijedinstvena celina. Unuta jednog | desetjeéa Njematka je podieljena na dvije dave, i svaka je od njth bito zapadna ~igrala sve djelorvorniju ulogu u medunarodnoj poli | tic, U raxloge takva ishoda ubraja se nesposobnost pobjednika da se { sloie o dragim vidovima njematkog problems, biea vaFnost same Nje- rate i vanjske okolnosti, medu kojima je Koreisk rat bio najvataii. Stoga je i Njematka podijeliena, poput cijele Europe, 2bog rusko-ame-( ritkog suparniitva u konferenciskim dvoranama, kao ina europskome teremu i Sire. Bipolarnost posljeratne politike moti neizbjeno je dovela do uspostave granicai razgraniéenja - pa ak, u jednoj dobro poznatoji | kasnojepizodi, ido iegraijezida;ralva je taktka podsjecala na drev-| ne pokniaje kao Sto je pokuSajspretavanja prolsza brodova kroz Ziani/ rog ili prolazavojske preko Korinske previake. Glavni su se pobjecniciisprva slagali da bi Njemadku trebalo razor) darski tetirati kao jedinstvema celina Koja bi plaéala nuni uvo7! tekuéom proizvodajom. Komadanje, o kojem se raspravijalo i koje se motda zadrZalo w nekim francuskim glavama, prefutno je napuiteno| bez slusbenog odbijanja, a veritorjalne amputacije koje je pretepelal |Njemagka ukljuivale su gubitak istofne Pruske wu korist SSSR-a i svih ostalihtercorija ia nijeke Odre i Zapadne Nise, koji su ostavljeni pod! poljskom upravom sve do konatnog razgranigenja njematke drtave nal nnirovnoj konferenciji koje nije nikada odriana. Churchill se opirso odredivanju Zapadne Nise kao zapadne granice poiske sere (Zapadna ‘Nisa nrjece na sjevernu Odea aa jest pie waved tok Ode nagio | skrete na istok) i zagovarao umjesto toga Istoéau Nisu, ali nije mogao dugo ustrajatiu tom naoko protupoliskome stayp. Potsdamska odluka © njemazkim granicama, iako izraéena u privremenome smisl, bila je | 32 SYJETSKA MOC! SVJETSKI POREDAK sree pia a Re, Nema eingbiagtve Ein sags} teritorja od peie 1938. Pobjednici suse razilailu pogledima na gospodarsku politik podjele {ina buduee ustrojtvo njematke drZave. Opée principe gospodarskoga jedinstva i uravnoteZavanja uvoza i proiavodnje, usvojene u Potsdamt, ‘opteresivao je problem reparacija,o kojem se bez renultata raspravjalo uw Jali a zatim odgodilo u Potsdamn. U Jali je dogovoreno da iznos od 20, nilljarda dolara treba uzeti kao osnowa 2a dalnju raspravu, a pola toga imoss rabjraoje SSR ashe a Pojl, UPordam st Ris ae potreba za reparacijame w naturi ili gotovini bila golema, osiguralisebi suglasnost feo se tie presljenja imovine iz svoje okapacjske zone radi podmirivanja cuskih i polskih reparackih potraZivanja, ali opseg th Zahtjeva nije nimalorijeSen. Zapadni su saveznic isto tako trebaliimati pravo na demontiraje i preselienje imovine u svojim zonama kako bi podmicil: svoja potradivanja i potrativanja osealih saveanilea. Takav je dogovor morao neizbjezno pretvorti nagelo gospodarskog jedinstva u besmislicy, jr su pojedine zone bile ekonomski raliiteu pogledu inda- strjke i poljoprivredne proizvodnje. On jeu besmislion pretvorio i natclo plaanja uvoza tekuéom proizvodnjom, jr je dopustao okupato- rima da unite stedstva proizvodnje. Njemaéka sa mogli opladkat ‘musi, ali je nisu mogli dugo i pljackati i must. Zapadni st saveznici uubrzo ustanovili da im je demontiranje postrojenja oscavilo obvezu da ‘opskrbe svoje zone uvoznom robom, koju su erebali platit njihovi porez- 1 obveznici, jer njematka proizvodnia nije mogla plait ratun. Nadalje, masovno rusko demontirane i presejenje,spojenos tetkom oskudicom 1usamome SSSR-u, néinetnulo je apadnim okcpatorima i nihovim po- reznim obveznicima dodatmo optereéenje, §. opskcbu ruske zone osnov- sim Ziveinim namirnicama i robom. Iako st moda Amerikanci bili spremni izrayno pomoti Rusima opremom za obnovu, bili su ogoréeni bog zakulisnog nagina kojim su Rusi grabili njematiea oprema-na Kongai sme ok, do u asi pa bil semi fo mogu i Ni- matke uzeti ono to zbog vlastitog amour propre nisu moglt Amerikanaca. eseganone Prope ei pchvast od Taj je sukob bio popraten slignim neslaganjima oko politicos ustrojstva Njemaéke i, poslije, njezinih polittkih veza. Britanci su bili pragmatitno skloni unitarnomu, a ne saveznom ustrojtvu, ne iz poli tidkih nego iz gospodarskih razloga. Glavns raska briga bilae straeske prirode: odcdavanje svoga polozaja u istoéno} Njematko) To je bio bit- ni minimum na koji su oni poslje prstali bez oklijevanja. Taj je stav ojatan ustudenome 1945, prvim valnim politikim dogadajem u posli- jerarnoj Europi, koja se obnavijale ~ izborima w Austriji na kojima sa kkomunisti presudno poraieni. Ako se, sukladno cil Evrste kontrole nad istofnom Njematkom, ruska moé mogla proBirti na cjelu Nje~SUPERSILE 33 rmatke, to boljes no tj Sc iljvjerojarng je ostao samo problematitan poslje prvih nesredenih meseci mira/ Medutim, sve dotle dok je ta ‘moguénost postojala, Rusisu podupirali aku eentcalnu njematke vlad tunadi da 6e je osvojti Stranka socialstikog jedinseva (SED — poles} sevaranja jevitarske stranke pod komunistikom konttolom i spreéa- ‘anja djelovanja zasebne socialisticke stranke) Rusi su napustilieu pot politika kada je postalo o&ito da ujediajena Njematka erdesetih godi- ta neée postati komunisticka kao Sto nije postala takvom ni posi 1918. Stoga su presli na politiku zasnovanu na dvjema njemagkim ddeéavama umjesto saveznog redenja Francuzi su bili pobornici federacije, to je znatilo federacju sa sla- bom centralnom viadom. Buduéi da sami niu mogli nametnut nikal kontrola nad Njemadkom, Francuzi su Zeljl slabu njematha detava, ‘szoruianu i onesposobljenu unutarnjom polittkom rescjepkanoSu, Hyjeli sui ugljen radi vastth planova obnove, kao i Saar. Nihova se politike mijenjala stupnjevito: naiprije je Georges Bidault, dok je bio tipistar vanjskih poslova, nevoljko priznao nepriatelistvo izmedu SSSR-ai zapadnih saveznia, podijelio sudbinu Francuske sa sudbinom costalih i prihvatio uspostavu nove zapadnonjematke drzave koje je ‘kejudivala i feancuska zonu; Robert Schuman je zatim pokuo, u S- rem europskom kontekst, tei njematko prijatlstvo umjestoosigcanja protiv njematkog neprijatelstva, a René Pleven jew itome kontekstu prihvatio umjereno ponovno naoeviavanje Njemadke; napokon, razvi- jajndi Schumanova polities pomirenja u earopskom okvira, de Gaulle jesklopio sa Schumanovim starim kolegom Kentadom Adenauerom bi- lateralni francusko-njemadhi saves. U trogodiinjem razdobliu poslje Porsdamske konferencije, posto | nisu uspjel sworit suvslu politike, okupatori su napustili koncepelju prema kojoj je Njemaéke trebalo ograniit korst Koncepelje koja bi ‘Njematia trebala precvoriti iz uglavaom kooperativne zemlje w uglay- nom konlaurenssku zemiju. Dvije Konferencije vanjskih ministara 1947., uofujlesu Mosk iu studenome u Londonu,nisauspiele razr2 diti mirovni plan koji je iz nih erebao proised. Ite godine, koja je takoder bila godina Trumanove doktrine i Marshallova plana, ame- ‘a tala soe tpl tan ble gospdaao et | od pedeset i gerri lana (sviban)). Sjede¢e su godine Amerikanct i Bri- tanciodluéno krenull w pretvacanje svoje zajednigke zone w sposobnu i autonomnu parlamentarna demokraciju, Podvostuéen je brojélanova ospodarskog vijeéa i vjeée je dobilo jo¥ jedan dom; izraden je plan 2a internacionalizaciju Ruhra kako bise suzbilasteahovanja oni kojima je | bilo tetko prihvatiti ponovns pojavu suverene njematke deéave ulip- jus Amecikaneii Brita’ svojim zonama devaliali marke ote | ppotrebnoj reformi dugo raspravijalo ali su je Rusi ko&li poz } 34 SVJETSKA MOC I SVJETSKI POREDAK 1a princip gospodarskog jedinsva; uw rajmu se u Bonnu sastala ustavo- tvoma slupitina. Tim se koracims pridrutilo spajanje francusle i an- glo-ameritke zone u travnju 1949. Zapadni okupatoriojaéali su ta jednigku zonu (i drEavu u zameti) amerikom financiskom pomodi i Yalutnom reformom i pripremili se na uvodenje nove marke w svom sekzoru u Berlin, U tom sa trenutku Rusi odluil sporit cijelu zapad- za politiku zasebnog razvoja zapednonjematke politike. Odabrali su Benin de av polo io poseban ik in je bio isiljuéen iz zonskog sistema i stavjen pod zasebmu, 2a jedi evenlek uprar, Koreans. Grade pale ar toga bio podijelfen na fet selaora, al i seicorinisu uivali upravin. antonomiju zona. Medutim, ruski polofaj u Berlina bio je osebujan iz ddvarazloga, Rusi su prvi uli u grad, okupiravli ga nekoliko dana peje njemathe kapitulace, i poteli ra8tSéavasi rulevine, organiairati racio- niranj, wvoditi nova lokalna upravu i uspostavlati poicju prije dola- ska ameriéi ili brtansidh postrojba; drugo, kad su odredene granice zona, Berlin je ostao enklava unutar ruske zone, odvojen 260 km od najblite toéke pod britanskom kontrolom. Poslie se vodila opsena rasprava o tome kako zapadni saveznicinisu pokezali nikakvu daleko- vidnost ni politi osje¢aj dopustivsi Rusima da prihvativii negovu stvarnu izolaciu, ne osiguravsi ni jasno definirana prava pristupa. Premda teeba donekle wzetiu obzir raspo- lozenjei porrebe ratnodopske suradje (koju je trebalo do kraja otuvati gotovo posto-poto), nema dvojbe da bi Amerikanci i Britanci postigli Ieraval nett Situaia je bila xn dramattna do samoge kr ja, Hraiiov je objavio svoju predsjunpisma Kennedvin,uveroajuign jot jtanpur da je ongje sporateno w cbrambene She; ekao je takoder da je isporuka 2artena ida SSSR > ako. Sjedinjens- Drave 48 SVIETSKA MOC I SVETSKI POREDAK sap ATLANTSKI OCEAN Havana (pectoncs) DDOMINIKANSKA, REPUBLIKA KARIPSKO MORE rotten 500 kn 250 jetin odinos prema Se 14. KubaSUPERSILE 49 50 SVJBTSKA MOC I SVIETSKI POREDAK obeéaju da nee napastiKubsiprekionrblolea=ne viarpawrebe zara /* Uteka u naoruzanju SkOni prettnokeu na Kubi, Bilo je to priznanje Monroeove dokerine oje’ Amerikanci hill, No, gotovo odinah zat stigiajedangapor™ Ia Maskve. U njoj je Hru8éov zahtijevao ne samo ameritku obve és Uli 2h caketa i Turske u rmpenrea Faketa & Kube, Kennedy nije tio nikalevo “Genkanije;Samo jasnu odiuku o kubanskeime pitanju samom za sebe. \ Poslje kratkog razdoblja zaprepaitenja, dréavni je twZilac natuknuo da | je drugo pismo zapravo ranije pismo koje je zakasnilo, pa se na njega ne treba obazicai Predsjednik je stoga odgovorio na prvo pismo, prihva-/ tio njegov op sada i suglasio ses orvorenim pregovorima pod uvje- | tom da sc svi gradevinaki radovi na Kubi prekinu, Heu8Sov je tu poru-| es, ptlns 27 ioped, rinio sedate dana prisanje na orem ruskih raketa brodom natrag u SSSR. Tijekom ti pregovoraglavnita- ‘nik UN-a U Thant odigrao je koliko presudnu toliko inenametljivu ulo- | gu. Krititno je pitane bilo hote lise sovjtski brodovi koi suse pri! bigavali Kubi zaustavitiprje rotke na kojo| ih je predsjednik, usklada ‘sa svojom javnom obvezom,hti silom prs da to utine. Sudbonosni seaz spijetio je ianad avega U Thane koi je ~ pozivajuei na opéenizu suzdréanosti pregovore obiju stena ~ najpije predlodio HiruSéovu da naredi svojim brodovima da ne prelaze ameritku lini presrerana. Hinit{oy je odmah pistao, pa je U Thant o tome obavjestio Kennedy. Odgovarajudi na U Thantove poruke, HrufZov je takoder pristao na tkanjanj sovjetskih rakera i bombardera s Kube pod nadzorom UN-a UThant je atim odletio na Kuba, ali Castco nije ni iadaleka bio toliko susceliv, djelomice 2ato Sto se bojao ameritke invaije, alt isto tako zbog toga to ga Hrulfov nije obavijestio o svojim dogovorima s U ‘Thantom. Casto je vet bio objavio da e toga dana govoriti na radii nisu ga mogli ngovoriti da odgodi svoj gover dale od jednoga dana, alijena U Thantove molbe ublatio govor, osobito raspaljive primjedbe koje je namjeravao uputiti Moskvi zato Sto je, ne pitajuéi ga, prihvatila prisutnost nadzorne misije UN-a na Kubi. U Thant je posiije pohvalio Aetavniela i diplomats vjedtina Kennedyja i Heatéova, ali ihova ‘yeStina nije bila veéa od njegove. ‘Sukob nedaleko od Kube, poput berlinskog sukoba Sesnaest godina™ rane, suotio je protagonistehladnog eata i ponowno nije ispaljen ni | hita, Heustovljev pokufaj da postgne jednalose propao je jer je bio | salud, a njega samoga svzgnuli su mienim putem ajegovi kolege. Sje- | dinjene sa se Drdave ave vite angatirale u Vijeraamu poslie incidenta 1uTonkinskom zaljeva kolovoza. Od sredine Seadesesh godina lad- ni se ratsveo na staizko stanje koje su marginalno poteesaleperiferne \ avanture (8 Biopii u Afganistan) i koje se odrdavaloutrkom u nao- rufanju. | Sjedinjene su Drave 1946. predlotile Baruchov plan kojimije trebalo {exigurad potpuno vl kontrola Tevoraaearne energie pi jenos ameriekih zaliha medunarodnomu tijelu, Kako je izvijestio Odbor | za atomsla enecgiju UN-, taka je plan bio tchnidkiizvediv. Medutim, upoliizkome smislu plan je bio neostvariv. SSSR je dao protupriedlo |, ge za zabranu proizvodnje i koritenja nuklearnog orufja i neodgodivo uniktenje postojeéega nuklearnog orufja (koje su posjedovali jedino “Amerikanci). Ruski zahtjev 2a neodgodivo uniStenje bio je neprinvacjiv ‘Amerikencima, koji su uporno teatili da se prie stvori medunarodni rehanizam. Ameri usk plan bl su nepomirljiz drug razlo-) 42. SSSR je prihvatio princip medunarodne kontrole, ali je odbacio { medunarodno viasnistvo. SSSR je takoder pristao na to da medunarod-) no tjelo 2a nadgledanje medunarodne kontrole © nekim pitanjima codluéuje veéinom glasova i bez veta, ali je uporno zahtijevao da odluka © svakoj predlozendj akcii provedbe bude podlozna vetu. Prema cu- skome gledifte, medunarodnu konvencijuteebalo je potkrijepiti nacio- nalnim zakonodavstvom svake dave koja potpite medunarodn spo- razum, ali bez prjenosa suverenih ovlaitenja medunarodnomn til zaduienom za obavijanje inspekelje i praGenje postivanja konvencie. SSR nije porpuno iskjucio inspekciu,alije ona trebala bit ogranivena na pregled slutbeno objavienih nuklearni kapaciteta, iskljutujuci sva- kko traganje 22 tajnim aktivnostima, Taki su stavovi odrazavali stra- teike realnost treautka, Ito vrijedi i 2a istodobni spor oko smanjenja nenuklearnog oruzja, pri emu su Sjedinjene Dréave Zeljele uvjetovatt takvo razoreZanje sporazumom o nuklearnom oruij, dok je SSSR za- hiijevao razmjerno smanjenje snaga (za te¢inu), koje bi promijenilora- zinu naorufanja ne remetstirelativay snagu deZava u tom orugju, 1949.,1 godini zaldjuzenja Sjevernoatantskog pakta, SSSR je zvrio | cow 5 4, eksplozia svojeprve atomske bombe, asjedeée godine izfao je iz Ko- ‘eof tnisiezarazoruéanje UN-a etvorene 1948. spajanjem Odbora zaatom- | sku energju i Odbora za koavencionalno oruie). 1952.-53. Sjedinjne | Dafave i SSSR izvelli su eksplozjasvojthprvih vermomuklearnih i hi- | drogenskih bomba urazmaku od devet mjeseci. Obje susie brzo razvile | sredstva za upucivanje nulleaenog orutja, pa je do kraja pedeseih god- | 1a prevladavala atmosfera uzajamnog odvraéanja, 2 1961. objesulansi- | rale Coyjlea u ever ~ pri gemu je Rus Jurij Gagarin pretekao Ameri- Jeanca Johna Glefna Sst mjeseci. Amerike su zalihe sve to wijeme bile ‘mnogo veée od ruskib, a ameritka se nadmoé poveéala uvodenjem r2- | eta Polaris i Minuteman potetkom fezdesetih, Neosoovane ameritke | bojazni od sovjetske nadmoti u raketama potakaule si Sjedinjene | Driave na poveéanje vet postojeée nadmotiu viastitu kos. |SUPERSILE 51 Baruchov plan je ubrzo preutno napuiten. SSSR se i dalje opirao svagernu ro se moglo protumatti kao medunarodno mijeSanje unjegove poslove i zadriavao svoju prednost u nenukleamiom naonuzanj. Sj njene Dréave, Velika Britanija i Francuska predlotile su 1952, kvantita- tivne granice orufanih snaga za sve dréave, a dvije godine kasnije Velika Britanija i Francuska izcadile su novi postupni plan kojje tebao pomititi ralitite ameritke i ruske priortete u procesu razorudanja korak po ko- ak. SSSR je uzvratio programom koj je po8eo smanjenjem konvencio- nalnih snaga, a zatim i nuklearnih zaliha te doveo do zatvaranja baza u inozemstvu, smanjenja proizvodnje nuklearnog orufja i konferencije 0 zabrani nukdearnih pokusa. SSSR je prihvatio i kvantitativaa ogrenigenja Jjudstva i rime doveo u neugocnu situaciju Amerikance, &ije su globalne obveze zahtijevale vese snage od predvidenih, Sjedinjene su Dréave 2a uuzvrat predlodile vise goenje granice (koje su ipak zahtijevale i odredeno smanjenje americkih snaga)islobodu inspekcije“otvozenog neba® kojom bi svaka strana trajno promatrala drugu iz leyjelica ili stelita u putanjt ‘oko Zemlje, ali sui dalje inistrale na medunarodnome kontzolnom tije- lu bilo 0 jelo podloéno veru i odbacile zamisao 0 zabrani primjene suklearnog orufjai unigtenju postojecih zalihs. Prema amerigkome gle- digro, vijeme zabrane nuklearnog orufja bilo je prodlo. Tako je morzo biti napuiten pokuis), potet Baruchovim planom, da se ratna zanost ‘odvoji od najnovijeg napreta fizke. ‘Tvrdaja da planovi razorutanja tobode slude Korisnoj ili praktigno} svrsi postajala je sve prozicnija, pa se potraila pomoé u planovima raz- dvajanja, demilitacizacje i drugim oblicima kontrole naorufanja, Raz- ddvajanje ~ to jest udalavanje suprornih ramih usteoja uzajamnim po- vlaéenjem s istaknutih polotaja bilo je privlaéno iz raznih razloga: kao sredstvo svodenja opasnosti od nesmi8lenih sukoba na minimum, kao koristan eksperiment lokalnog razorutanja koji bi se mogao ponoviti ‘ecm open rede stan poll napeost wed Ei rope i time, postizanj rjesenja nematkog problema. Eden je 1953, pre= dlotio ogranigenje snaga u Njematkoj i (neimenovanim) susjedaim 84 SVJETSKA MOC I SVJETSKI POREDAK ‘toga yetskog dufnika, Ameritkivanjski dug, kojije prelasio 660 mi- | Ijarda dof je #8 25% u jednoj jedinojgodini, Vani de= | {gir popeorna 12-miljacda USD na mjese, a kamate na vanjske dugove iamosile sa 50 miljarda dolata ia godind. lavoz je ozbilino pogoden, a strana suse seedstva rasprodavala. U samim Sjedinjenim Drdavama pitalna su se sredstva smanjila za S00 milijarda, jer su sc dionice korpo- racija gasileili zamjenjivale dugom (osobito izumom rzignih dionica). Pola stanoynistva bilo jeu ealnim jedinicama u gozem polodaju negoli 1980. Osobna je Stednja pala ispod 15% (poloviea japanske stope); vi- soko tehnolosko i znanstveno obrazovanje pogorialo se; ekonomska je infrastruknura propadala, kao i srediftagradova w kojima su se stambe- ni problemi i mortalitet dojenéadi pribliil "ernim votkama’ Treéega svijet, a kriminalitet i droge preuzeli zasteatujuda prevlas. Korupelja je bila rasprostranjena 1 javnom sektoru sve do razine vlade. Te su se Dolike mogle ilijett, ali su zahrijevale oftru promjenu stavova i jaleu politgka volju. S obzirom na snagu industije, proratunski se deficit mog2o tijeiti skromaim poyeéanjem poreza; propadanje socijalnih siukba moglo se sprijeciti napottajudi Reaganovo gledite da uprava te- be svesti na minimum ~ ito je samo po seb znailo odrelenuée odgovor- nosti. Medutim, dnilo se da Sjedinjene Dr3ave barem tada nisu vie bile jedini predvodnik u svijem u kojem su Japan i Europska zajednica bili pprodoma druitva, Loéa ckonomska i socijalna politika ugrozila je 33° ‘mopouadanje koje je Reagan usadio Amerikancima preko vojne mi retorike. Reagan je naorutzo Sjedinjene Driave protiv SSSR-a, al ih je razoruao protiv Japana, podjednsko agresivnog suparnika premda ajegovo orutje nije bilo vojno, Proraéunski i trgovinski deficit, bez obzira na njegov usko ekonom- ski znatej, potkopao je doma¢e i strano povjereajei uniftio polotsj do- lara kao syjetske valute ili valuse posljednjeg utoditta. U takvoj poli- titkoji psiholoskoj klimi dolar je naginjao padu w odnosu na glavne va~ lute, # pogotovo u odnosu na jen, koji je pak jo vite naginjao rasta iz postbnog razloga: Japanci su po glavi stanovnileaStedjeli dva puta vise od Amerikanaca i nisu se korstl tednjom za kupovanje amerigkih it drugih stranih dobara. Premda sujapanske potroiaéke navike bile u ve- likoj mjericivilizaciske prirode, Amerikanci su bili uvjereni da su one kontrolicane —vi8e negoli je verojatno bio sluésj ~ prikrivenim protek- ma Kormervativaoj str 88 SYIETSKA MOC SVJETSKI POREDAK materijala i nije bitno promijenio diskreditirani sistem centraltiog ‘odredivanja ciljevs. Te su parcijalne mjere proSirene godinu dana posl- je, premda su ostale nesigumne i eksperimentalne i ogranigene na poseb- | za podrutja i poduzeéa ispod odredene veligine, Reforme su ometali / nedostatakiautenih, menadtera i inerije ili opozicia nomentlature privilegiranih i okosalih inovnika koji, preZivjevsi Brednjevlievo | dba, nisa bili nimalo volniizgubiti soja radna mjestaibeneficije bog romjena. Gorbatovievi polititki ciljevi nisu ukljudivali smanjivanje inveine vlascu centru, Put do visti SSSR-u mogao je moZda postal slobodni- ji ali je viast na keaju toga puta reba ostati sveobuhvatna, a mozda i ppostati sveobubvatnija negoli prije. Kako kod razvoja perestrojkew in- ‘dosti i ergovini ako i popratnim polititkim reformama, Gorbagov nije bio tliko straetki misllac koliko okremi takeiar koji je zade220 krontrola nad procesima Sto ih je poteo zahvaljujuci br2o) percepeiji i bezim potezima koji su mu omoguéavali da bude ispred dogadaja, pa) _, ska a malo. Na ievasedno| Kone parte 1998. obedao jf sazvati Kongres narodnih deputata s 2.250 delegara, od Kojih su neke Odabrale posebne grupe, medu njima i Komunistitka pari, al je veti broj (1.500) trebao dod iz izboraih kotara u Kojima je elasatima ‘obetan izbor kandidata. Svi su kandidatitrebali objavitifzborne mani- feste. Uizborima koji suuslijedilsjedeée godine nije bilo nadmetanjau 384 izborna kotara, dok u 217 nijedan kandidat nije dobio polovicu lasova, Kongresje izabeao manji Vehovni sovjet od 750 élanova kojisu 5 sastal kad je Kongres zavrtio.Istodobno, potezom koji e nalikovao na driavni udar, Gorbagov je osigirao nestanak stotina élanova partije ‘koji bi mu mogii omesat planove, iavrio isd u Centralnom komite- 1 Komunistitke partije i pobrinuo se da ga izaberu 2a predsjednika ‘SSSR-a umjesto Andreja Gromika, koje uslutno dao ostaviu. Njegove / predsjednitke ovlast trebale su biti znatne, ali ne apsolutne. Vehovri | sud mogto je proglasti njegove odluke neustavaima; Vehovni sud mo- fro je dvotteinskom vetinom odbaciti predsjednithi veto na nove 22- kone. Premda je potisnuo Komunisti¢ku parti u drugi plan, morao je) dati republikama itakauto mjesto u centeu uspostavjajudi Savjet Fede- race koji se sastojao od njega i svih predsjednika pemnaest republika te | uukidajudi Ministasko vijece~ uporiite centripetalizma ~ i zamjenjujuéi/ gane toliko prestiZnim snainim kabinetom strugnjaka. Potkraj 1990., _oseavka njego¥ ministea-vanjslih Eduarda Sevarnadzea — bl | Skog kolege, uspjeSn0g ministai posnatog pobornika liberal refor- | sma oslabila je Gorhatovaipojatalasumnje daje prisiljen skrenutipre- Yai Bak mogao postatizatoZenik vojnih gel nike koji suse bojali gubitkabitnih obrambenih objekata u disideneskim republikama; vojne su snage u2 KGB bile glavai vanjsld i vidlvi znakSUPERSILE 89 centralizirane moei koja se kosilas centrfugalnim ambieijama baltidkih i drugih disidenata ili pobornika vese autonomije u Ruskoj Republi (RSFSR) i Ukrajini, Gorbaéorlev oslabljeni polotsj postao je oft kada™ je~ posto je zatatio odobrenje 2a svog kandidata za novi polotaj pot- predsjednika Saveza, koji je kako se Cinilo bio namijenjen Sevamnadzeu = Kongres narodnih kandidata odbio njegova kandidata; kandidat je odobren tek poslije drugog posve neustavnog glasovanja, ‘vi ti pomaci i promjene nisu proizvelinekakva gospodarsku pol kka. Dok se gospodarstvo uritavalo, nametmule su se dvije konku- rentske strategije: krenuti brzo ili velo brzo. Za odvadnije ii ofsjije 4 poslie Rosie najnapaenia i najprodakcvnja soveskare- | pb eae animale nent folate Ree Ces | ‘nora, nstanjena sa stormy emitkihskupina od kojih so, uz Ukrajince, najbroji bil Velikorsi (10 milijuna Poi, progasilase 1990. ne- zavimnom drdavom i nenukleamnom zonom, deklaracja je 2am potredeaa referndumom, Zacéte pobune protivcentalsickog prt ska carintitke Rose 18-1 19. stoljeu, Ukraina je ufivalanesigenu nezavisnost od 1917. do 1920, al js je tada napalaoffijena Poiska (koja je osvojila Kijew), a zatim je uvaéena u SoyjersKi Saver, Zapadat dio posljeratne republike prijuéen je Ukrajn tek 1939. Nacional- stiki poker Rukh, fivljen 1989, ise je godine osvojio 100 mjesta na iaborina 23 Vahavl gover Ulsan, na tos se komnsid Enis) ‘uldjudujuel Leonid Keavéuka, preobrazl fz komansta wnacionaliste | sekli potpora nacionalistigke struje koja je omoguéila Kravéak da ‘svoj predsjedniltvo nove drfave 1991 \ Kravéckova opéa politika bila je wsredotoSena naafrmacijaukrain”) ‘ke nezavisnosti u odnosu na Rusijus njegove posebne brige, koje su| Biel isprepletene bile su soveska cmnomorskafloti Keim. Krave je bio jedan od vodegh poborika ZND-a. Gorbatoma je to bilo scedstvo za paso vesog dela iviegaSoyjtskog Savera od taspada. Krave je % bilo sredstvo smanjvania | postupnog ukanjanja meduzavisnost biel soyjetkih republika, Pemnda je Keatdue 1992. prstao na prse- lenje-skackoga nuklearnog orude a Rasy adimgova mises, vidio je dacnomorik fot, koja je imala oko 300 zatarelh brodove { predeajalarezmjexno mai dio ruske atne mornarice, nije sateen saga pase prema tome ne mode prenijti Rus, iako je bio spreman podijelit je s Rusjom. Problem je pogorsavala tinjnica da su baze momorse fot bile na Keim, koje 1992. proklamiraoneovisnost 0 Ras o Uxrajni~al je odustao od svogzahjevauzamenu za znat- 92 SYJBISKA MOC I SVJETSKI POREDAK anu decentralizaciju vast u odnosu na Kijey 2a status autonome re- publike w okvira Ukrajine, Rusie i Ukrajina sklopile sui razvrgnule niz, sporazuma o floc uporabi vojnopomorskih baza u Sevastopol 0 jednigkom upeaviianju flotom, o njezinoj podjednakoj podjeli,o prije- nosu cjele lore Rusijiza gorovinu. Posto je dobilaprijeko porrebnis go- tovinu, Ukrajina je 1993. pristupila rusko-ameritkomu sporazumu START Iiz 1991. i obvezala se na otpremu pola svoga nuklearnog orufja «u Rusiju radi unitenja; obe€anje e poslijeproBireno na predaju ftavog, nuklearnog orutja do 1999. Ukrajni je obeéano ijeftino gorivoiz Rusi- je, kaoirusko, ameridko i francusko jamstvo teitoxjalneejelovitosti. ‘Na Krins, koji je caristidka Rusia pripojila 1783., Zvjelo je i brojno tatarsko stanovieo, koje je deporticano en masse tjekom Drugoga svjtskog rata zbog optuiha 2a kolaboraciju s Nijemcima. PoSto su po- slije rata oslobodeni optus, dopuiten im je povratak, ali su mnogi ostaliu progonstvuiavan zemlje svojih predaka. Krim je 1954. preSao iz RSFSR-a u Ukrajinsku Sovjetsku Republiku, ali ni tada ai poslie ‘promjene Tatar nisu ponovno dobili predram autonomiju. Po&etkom devedesetih Tatara je na Krimu bilo 109%, Ukrajinaca 25%, 2 Rusa 6296. Ruski je jezik bio praktiéki univerzalan. Raspadom Sovjtskog Sa- vyeza Krim je postao autonomna republika unurar Ukrajine. Na pred- sjednigkim izborima 1994,, koje je vlada w Kijevn odobrila pogresn0 coekajuei da ée pobijedtinjezin kandidat, pobijedio je Jurij MeSkov koji je zastupao ponoyno ujedinjenje s Rusijom. Njegov je uspjch doveo ‘Moslovu u neugodinn situacija jer je Rusia, teipartinim sporazumom sa Sjedinjenim DrZavama i Ukrajinom, istodobno zajaméila teritorijalna

You might also like

• It Ends with Us: A Novel

  

  From Everand

  It Ends with Us: A Novel

  Colleen Hoover

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5843)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5819)
• The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  

  From Everand

  The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  Jeneva Rose

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1139)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3045)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20107)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13282)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• Good Omens: A Full Cast Production

  

  From Everand

  Good Omens: A Full Cast Production

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (10972)
• Remarkably Bright Creatures: A Novel

  

  From Everand

  Remarkably Bright Creatures: A Novel

  Shelby Van Pelt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5786)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3313)
• And Then There Were None

  

  From Everand

  And Then There Were None

  Agatha Christie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (9008)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25285)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7879)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (24589)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2487)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12956)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2559)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6701)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2508)
• Good Omens

  

  From Everand

  Good Omens

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (12072)
• American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  

  From Everand

  American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12556)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2572)
• The Great Gatsby: The Original 1925 Unabridged And Complete Edition (Original Classic Editions)

  

  From Everand

  The Great Gatsby: The Original 1925 Unabridged And Complete Edition (Original Classic Editions)

  F. Scott Fitzgerald

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (20573)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Bronte

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9975)