bjanjenje rata u Siriji za sve koji ele znati

Matija Luka
globalcir.com
Ned, 15 Ou 2015 15:59 UTC

Ljudi me esto pitaju da im ukratko objasnim rat u Siriji. Teko, gotovo

nemogue. Ljudi kojima je Sirija tek vijest iz medija i kojima je Sirija samo jo
jedna od dalekih drava u kojima se ljudi ubijaju iz njima malo poznatih
razloga. Ukratko objasniti rat u Siriji je doslovno nemogue, a da se ne spomenu
neki vrlo bitni podaci koji datiraju jo iz Prvog svjetskog rata i sporazuma SykesPicot o podjeli interesnih sfera na Bliskom istoku, zatim osloboenja od francuskog
kolonijalnog utjecaja, ratova s Izraelom nakon Drugog svjetskog rata i okupacije
Palestine, intervencije Sirije u libanonski graanski rat, guenje pobune
Muslimanskog bratstva u Hami, amerike invazije na Irak...
Cijeli rat u Siriji je jedna dobro smiljena zavjera ponajprije skrojena u

Washingtonu uz veliku podrku idovskog lobija. Njima Sirija kao moderna i

jaka drava u kojoj nije bilo nikakvog Zapadnog neokolonijalnog utjecaja i
utjecaja globalnih korporacija, jednostavno nije odgovarala. Uz to, treba
napomenuti da su plin, kao i mogui putevi plinovoda kroz Siriju sekundarni razlog
rata to je najvie odgovaralo petromonarhijama Kataru i Saudijskoj
Arabiji. Zato u pokuati "ukratko" objasniti sirijski rat bez mnogo strune i povijesne
terminologije drei se nekih nepobitnih injenica i pomalo banalizirati stvari, jer
graa koju treba obraditi i procesuirati je uistinu ogromna.

O Basharu Al Assadu
Sirijska povijest je uistinu turbulentna u zadnjih sto godina, prepuna raznih
deavanja, politikih previranja i ratova, i svi ti gore spomenuti dogaaji su direktno
utjecali na dananje stanje. Spomenuti bilo koji podatak nekome neupuenom je
isto gubljenje vremena jer se ovjek vrlo brzo izgubi u svim tim podacima. Ali, za
onoga tko je upuen u rat u Siriji, sve je kristalno jasno.
Najee pitanje je u vezi sirijskog predsjednika Bashara Al Assada. Veina ljudi ima
uvrijeeno miljenje o njemu kao brutalnom diktatoru, jer eto, tako kau na televiziji
i u novinama. Iako je njegovo predsjedavanje potvreno nacionalnim
referendumom, na pitanje da li je predsjednik Al Assad diktator, odgovaram - "ne u
pravom smislu rijei". Zato tako kaem? Moramo jednom zauvijek shvatiti da se
temelji europskog rukovoenja drava ne mogu u potpunosti implementirati u druge
drave koje su kulturom i mentalitetom drugaije od europskog. Mi govorimo o
nekakvim civilizacijskim normama i postavljamo vlastite interpretacije civilizacijskog
ponaanja podruju koja je kolijevka civilizacije. Nije li to malo paradoksalno?
Bashar Al Assad je nevoljko preuzeo predsjedniku funkciju nakon smrti njegovog
oca, Hafeza Al Assada 2000. godine, a sve na prijedlog i inicijativu vrha vladajue
stranke Ba'ath. Na Bliskom istoku obitelji su jako bitne. Ugled obitelji jo bitniji. Poput
Grke gdje ve desetljeima vladaju dvije obitelji Karamanlis i Papandreou. Ali to je
Grka, pa je onda to u redu. Bashar Al Assad je doktor stomatologije, ima i vojno
iskustvo. Sirija je do 2000. godine bila zatvoreno drutvo. Hafez je vladao vrstom
rukom to ne bi trebalo uditi zbog iskustva koje je Sirija imala kako s Izraelom, tako i
s radikalnim islamistikim elementima unutar Sirije. To je mnogo puta prelazilo

granice, pa su nevini ljudi esto stradavali zbog iste paranoje slubenih vlasti ili iz
obijesti radi nekih osobnih nesuglasica. Sirija je jo od ''estodnevnog rata'' s
Izraelom 1967. godine u stanju rata pa je cijelo vrijeme bilo na snazi izvanredno
stanje, a u izvanrednom stanju pravila su drugaija. Da li je takvo stanje pogodovalo
Hafezu Al Assadu da uvrsti svoju vladavinu, sigurno jeste, ali imati krvnog
neprijatelja poput Izraela zahtijevalo je izvanredne mjere. Da ne govorimo o
islamistikoj prijetnji u obliku Muslimanskog bratstva koje ionako nikada nije gledalo
na Izrael kao prijetnju, ve ba naprotiv.
Preuzeti dravu u takvoj situaciji ne samo da je bio veliki izazov za Bashara Al
Assada, ve je bio kako bi smo mi to rekli, "vrui krumpir". Bashar se obvezao da e
postepeno uvoditi reforme u drutvu i da e otvoriti Siriju svijetu. Tako je i poelo,
mada ne brzinom kojom je narod elio, ali reforme su poele. Najvei problem na
cijelom putu uvoenja reformi je bio kadar koji je ostavtina pokojnog Hafeza,
a koji se nije dao samo tako smijeniti. Bez njih Bashar niti ne bi preuzeo
predsjedavanje, pa se moe slobodno rei da je njegovo predsjedavanje, ili ako ba
hoete da iskoristim termin vladavina, uvelike ovisilo o njihovoj volji. S takvim kadrom
i predsjednik mora paziti to radi. Ali, jasno se znao pravac politike partije Ba'ath i od
toga se nije odstupalo.

 Desconocido

Napad na Svjetski trgovaki centar 09. rujna 2001. je prikladno omoguio SAD-u agresivan upad na
Bliski istok.

Napad na World Trade Center 09.11.2001. godine nakon kojeg je uslijedila invazija
na Afganistan, a zatim i invazija na Irak 2003. godine, utjecalo je na usporavanje
provoenja reformi, pogotovo nakon to je amerika administracija pod
predsjedavanjem, ili da kaem vladavinom Georgea W. Busha svrstala Siriju u
takozvanu osovinu zla sa S. Korejom, Iranom i Irakom.
Iako je prema navodima raznih diplomata postojao zahtjev za suradnjom pri invaziji
na Irak, Sirija nije dopustila koritenje svojeg prostora za invaziju na Irak niti
openito bilo kakav oblik suradnje iako sirijske vlasti nisu bile ba sklone
Sadamu Huseinu.
Istoni dio Sirije je oduvijek bio usko povezan s Irakom, tako da su neke veze ipak
bile neraskidive, isto zbog obiteljskih, etnikih, ali i kulturolokih razloga. Naravno,
Bashar Al Assad je donio odluku da se ne uplie u taj sukob, mada je injenica da je
iz prostora Sirije jako puno pomoi ilo snagama otpora okupacijskim snagama.
Nadalje, atentat na biveg libanonskog premijera Rafika Haririja dovele su Siriju u
vrlo nezgodan poloaj jer se izmeu ostalog optuivalo Damask za atentat. Zbog
pritisaka na Siriju slijedilo je okonanje okupacije Libanona i povlaenje Sirijske
vojske. Za atentat na Haririja je bio optuen i Hezbollah, mada je DNA metodom
dokazano da je atentator bio bomba samoubojica, to se nije uklapalo u optube
protiv Hezbollaha i Damaska.
Izraelski zrani napadi na Siriju 2003. i 2007. godine, kao i invazija Izraela na jug
Libanona 2006. godine u kojem su izraelske snage potuene do nogu, sve je to
utjecalo na usporavanje reformi i openitom nezadovoljstvu dijela graana
Sirije. Kada desetljeima imate "za vratom" velesilu poput SAD-a i ratno stanje
s Izraelom, mislite da je mogue voditi dravu na neki normalan nain pod
konstantnom vanjskom i unutarnjom prijetnjom?
Zato se ekao pogodan trenutak da se zapone s planom razaranja Sirije i pokuaja
da se svrgne sirijski predsjednik, a sve preko lea izmanipuliranih graana koji su
traili promjene. Bashar Al Assad je 2012. godine i uveo ustavne promjene koje
su traene na prvim prosvjedima i samom sebi onemoguio da bude doivotni

predsjednik, niti da ga moe naslijediti njegov sin koji e ionako biti premlad i
preneiskusan da ga zamijeni po isteku sedmogodinjeg mandata, pa ak i u sluaju
isteka drugog mandata. Izbori su odrani sredinom 2014. godine uz tri kandidata, te
je Bashar Al Assad pobijedio na njima. Naravno da Zapad nije priznao te izbore, ali
smijeno je da nekakve monarhije koje su najgori i najprimitivniji oblici diktature
uope idu spominjati legitimitet sirijskih izbora. Kolika je bila izlaznost na sirijske
izbore neu vam oarati u brojkama kojima ionako nitko ne eli vjerovati, makar bile i
istinite. Graani su satima ekali u redovima da daju svoj glas pa se zbog toga
zatvaranje biralita pomaklo sa 19 sati na 21. To ve govori samo za
sebe. Danas Bashar Al Assad svakako nema apsolutnu podrku i mnogi kritiziraju
njegovo predsjedavanje, ali da ima podrku veine, to je stvarna injenica. A nije
li to bit demokracije? U nastavku u pokuati ukratko objasniti uloge drava koje su
najodgovornije za sadanje stanje u Siriji.

O Kataru
Geostrateki poloaj Sirije je predmet interesa ve tisuama godina. Dovoljno je
samo spomenuti Put svile. Danas su drugi interesi u pitanju, nafta i zemni plin. Sirija
je bogata naftom i plinom, ali ipak ne toliko bogata da bi mogla konkurirati najveim
svjetskim proizvoaima tih resursa. Sirija svakako ima koliine ne samo dovoljne za
vlastite potrebe, ve i za poprilino veliki izvoz. Ali, u cijeloj toj prii najbitniji su
plinovodi.
Katar, kao jedan od najveih proizvoaa zemnog plina, imao je veliki interes u
izgradnji plinovoda koji bi preko Sirije iao u Europu. Sirija je odbila suradnju s
Katarom po tom pitanju oslanjajui se na vlastite nacionalne interese i tenje ka
veem utjecaju na globalnom tritu prirodnih resursa. Takoer, meudravnim
sporazumima Sirije, Iraka i Irana o povezivanju plinovoda, katar se nije uklapao
u te projekcije. Zato ba u toj injenici sirijskog odbijanja katarskog plinovoda, Katar
je meu najveim sponzorima terorizma u Siriji. Jer, govoriti o nekakvoj
financijskoj podrci "prodemokratskim sirijskim pobunjenicima" od strane
jedne brutalne petromonarhije u kojoj demokraciji nema mjesta je stvarno
tragikomino.

Komentar: O takozvanim "prodemokratskim pobunjenicima" saznajte vie ovdje.

O Saudijskoj Arabiji
Saudijski interes u Siriji je ponajprije u irenju vlastite poganske vjerske
ideologije koja ne samo da je anticivilizacijska, nego je i odraz najprimitivnijih i
iskvarenih oblika tumaenja Kur'ana. Ta monarhija koja je dno dna u svijetu po
pitanjima ljudskih pravadala si je za pravo da se svrsta na elo cijelog islamskog
svijeta provodei svoje izopaeno uenje. Sreom, nailazi na otpor veine
muslimana u svijetu koji ne ele u vlastitim ivotima implementirati njihovo heretiko
uenje. Njima je Sirija poseban trn u oko ba iz vjerskih razloga, a ne ekonomskih,
jer Saudijska Arabija je uistinu izuzetno bogata drava, dakle njima novac nita ne
znai. Sada dolazimo do paradoksa u injenici da Saudijska Arabija ima dva
najvanija saveznika u SAD-u i Izraelu. Saudijskoj Arabiji je bitna mo i
prevlast na Bliskom istoku. Zbog svega toga, jako puno Saudijaca sudjeluje u
sirijskom ratu sa svojim obavjetajnim i zapovjednim kadrom.

O Turskoj
Utjecaj Turske na Sirijski rat je najprljaviji, ne samo zbog injenice da su direktno
ukljueni, nego zato to su lanica NATO pakta. Sve to je Turska napravila Siriji
je direktno vezano za NATO. Turska granica je od samog poetka rata 2011.
godine otvorena za protok ljudstva, tehnike i ostalih vojnih potreptina. Turska
je glavna tranzitna zemlja terorista gdje se nalaze javna okupljalita
terorista uz podrku samih vlasti i posebno novog turskog kvazisultana
Erdogana, a takoer i kampovi za obuku terorista i logistike baze.
Ono to se na Zapadu naziva ''umjereni pobunjenici'' su nita drugo nego
naoruane teroristike skupine pod raznim nazivima poput Al Nusra fronta ili
Islamskog fronta, a sve pod krinkom takozvane Slobodne sirijske vojske
(FSA).Ranjenici se prebacuju u Tursku i tamo primaju svu potrebnu
medicinsku pomo. Ista stvar je i s teroristima ISIL-a.
Njegova stranka AKP jeste jedan oblik Muslimanskog bratstva koje je toliko
omraeno u Siriji. Osim saveznitva s takozvanom Slobodnom sirijskom
vojskom, Turska je takoer saveznik takozvane Islamske drave (ISIL). Zato

kaem saveznik? ISIL je okupirao dijelove Sirije i Iraka na podruju nalazita nafte i
plina. Po samim podacima Zapadnih tajnih slubi i medija, ISIL zarauje na nafti i
plinu. Moda vie ne, ali jeste. I svi plinovodi i naftovodi su usmjereni u pravcu
Turske, kao i cestovne rute. Nema kamo ii sva ta nafta i plin nego preko Turske, a
dalje u Europsku uniju. Krvoedna elja kvazisultana Erdogana da se makne Bashar
al Assad je domena psihijatrije i teko je laiku medicinski dijagnosticirati patolokopsiholoku opsesiju jedne primitivno obskurne neintelektualne osobe. Miljenja sam
da bi i struni psihijatar imao problema u dijagnosticiranju Erdoganove psihoze i
mentalnog statusa.

Komentar: Odgovore na pitanja o prirodi Erdogana i mnogim njemu slinim

individuama na poloajima od moi moete nai ovdje.
Kolika je upletenost Turske u Siriji govori i injenica da su cijele tvornice iz
industrijske zone Aleppa, koji je bio centar sirijske industrije, prebaene u Tursku.
Naravno, u redovima svih teroristikih skupina u Siriji nalaze se i turski obavjetajci,
kao i sami borci.

O Jordanu
to je Turska za sjever Sirije, to je Jordan za jug. Ta marionetska monarhija se
ponaa tono onako kako njihovi saveznici SAD i Izrael zahtijevaju od njih. Brojni
kampovi za obuku terorista u Jordanu te slobodan protok ljudstva i tehnike u Siriju
samo su dokaz tome. Podsjetimo, naoruanje koje je Republika Hrvatska poslala
teroristima Al Qaede u Siriju je ila preko Jordana. Tu je ve puno reeno.
Jordanski kralj Abdullah je jedna smijena figura koja pati od kompleksa manje
vrijednosti te je i njemu jako stalo da se dodvori svojim saveznicima, jer e se i on
onda osjeati da je neki vaan faktor. Jordan je takoer odigrao veliku ulogu u
kreiranju ISIL-a ba zbog poroznosti vlastite granice i sve prijetnje patuljastog
jordanskog monarha nakon spaljivanja jordanskog pilota da e poslati kopnene
snage u Siriju su vie nego tragikomine.

O Izraelu
Sada dolazimo do posebne kategorije pokvarenosti rata u Siriji. Izrael je
neprijatelj Sirije jo od okonanja Drugog svjetskog rata i okupacije Palestine, te
njemu najvie odgovara nastali kaos u Siriji. Sirija se od svih drava najvie
suprostavljala Izraelu, a da ne govorimo koliko je palestinskih izbjeglica
prihvatila i dala im gotovo jednaka prava kao i vlastitim dravljanima. Sirija u
stanju rata nije nikakva prijetnja tom entitetu, vrlo jednostavna raunica. Nije li
zanimljiva injenica da Sirija nakon tolike borbe protiv Izraela i njihove zloinake
cionistike politike ima za neprijatelje drave koje bi u stvari trebale biti protiv
okupacije Palestine i arapske zemlje?
Okupirana Golanska visoravan je oaza za teroriste Al Nusre gdje dobivaju
direktnu vojnu pomo od Izraela, kao i medicinsku. Koliko je saveznitvo izmeu
tog teroristikog entiteta i terorista Al Nusre govori i dogaaj kada je Benjamin
Netanyahu posjetio ranjene teroriste u izraelskim vojnim poljskim bolnicama na
Golanu. Uz to, desilo se nekoliko zranih napada na poloaje Sirijske vojske i
Hezbollaha kao direktna podrka teroristima Al Nusre, ali i zrani napadi duboko
unutar granica Sirije, ak i napad na Damask. Kod ubijenih terorista Al Nusre se
gotovo svakodnevno pronalazi izraelska oprema, pa ak i kod terorista ISIL-a. S
druge strane, utjecaj Irana u Siriji se s ratom poveao pa je i to jo jedan razlog
direktne ukljuenosti Izraela u Siriju. Zbog svoje pogrene i zloinake politike ne
samo prema Siriji nego i openito prema Bliskom istoku, izraelski entitet sada na
svojim granicama ima Iran. A trebalo je biti obrnuto.

Komentar:
Izrael vie ne skriva svoju agresiju nad Sirijom
Ekskluzivno na SOTT-u: Tko financira "Islamsku dravu"?

O SAD-u i NATO-u

Znate li da u Siriji ne postoji nikakav utjecaj globalnih korporacija i banaka,

pogotovo amerikih? Kako sam ve spomenuo da se Sirija nalazi na vrlo bitnom
geostratekom poloaju, ona je oduvijek bila predmet raznih imperijalistikih
interesa. NATO interes je ujedno i interes SAD-a i kako je sam Barack Obama
rekao da treba malo ''zavrnuti ruku'' neposlunim saveznicima, to jasno govori kako
se stavio u poziciju apsolutnog gospodara Zapadnog svijeta. Postavljanjem
marionetske vlade u Damasku, SAD bi u svakom sluaju ne samo proirio svoj
utjecaj na Bliskom istoku, nego bi u tom sluaju mogao iskoristiti Siriju kao
odskonu dasku prema - Iranu. I to je ono to SAD nije prebolio jo od islamske
revolucije u Iranu 1979. godine. Ameriki utjecaj u Siriji
automatski povlai i izraelski i tu nema dileme, kao to bi povuklo i ostale
petromonarhijske saveznike. Zauzimanjem Sirije, Zapadu bi apsolutno nestala
potreba za ruskim resursima, te bi izgradnjom naftovoda i plinovoda preko Sirije pa
prema Europi sve okrenulo prema Kataru i Saudijskoj Arabiji.
NATO lanice u Siriji igraju ulogu poslunika, ali bi im takoer odgovaralo da se zbog
naruenih odnosa s Rusijom okrenu petromonarhijama i da se oslobode ovisnosti o
ruskom plinu od kojega mnoge lanice Europske unije uvelike ovise. Zato, to im
amerika administracija naredi, tako i naprave, mada ima ve dosta otpora raznih
europskih politikih snaga u vezi politike prema Siriji, jer gle uda, Bashar Al Assad
nije pao nakon dva mjeseca kao to se predvialo. Moe se slobodno rei da
amerika administracija, a pogotovo razni ratohukaki ''sokoli'' poput
senatora McCaina pate od sirijskog kompleksa, jer eto, nisu bombardirali Siriju
i postavili svoju marionetsku vladu. Mada, treba se zapitati da li bi to uistinu bilo
mogue ili bi se Sirija zbog svojeg mulitkulturalnog bogatstva pretvorila u jo jednu
Libiju u kojoj nitko ne bi imao svoj utjecaj.

Komentar:
Imperijalni nacrti
Predstava za javnost? "Sukob" Obame i Netanyahua isplaniran ranije

Lana revolucija

"Arapsko proljee" je bila dobrodola situacija da se napokon ponu ostvarivati

planovi stvaranja kaosa i dominacije na Bliskom istoku. 2011. godine prosvjedi u Siriji
su poeli diljem zemlje, negdje u veem broju, negdje u manjem. I samo u jednom
gradu i istoimenoj provinciji su doivjeli podrku veu od one koje su imale slubene
dravne vlasti - Dara. Prosvjedi u ostalim gradovima sigurno nisu na ulice privukle
kritine mase ljudi, pa su se u isto vrijeme poeli odravati skupovi podrke
slubenim sirijskim vlastima koji su bili ako ne i deset puta vei. Krenula je smiljena
kampanja Zapadnih medija i katarske Al Jazeere koji nisu djelovali propagandom,
nego istim laima, jer u propagandi se moe i nai neke istine, kampanja
demoniziranja predsjednika Assada.
Na primjer, u Damasku je odran prosvjed protiv predsjednika Assada na kojem se
skupilo ne vie od etrdesetak ljudi. Policija i prolaznici su sa strane gledali taj
smijeni prosvjed i nitko nije reagirao. Prosvjednici su sve snimali kamerama i u
jednom trenutku su se niim izazvani razbjeali, mada ih nitko nije gonio niti
dirao. Sutradan, ili dva dana kasnije na TV kanalu Al Jazeere pojavio se prilog o
velikim ''demonstracijama'' u Damasku u kojemu je sudjelovalo tisue, deseci
tisua ljudi koje su snage sigurnosti napale, te je bilo ak i mrtvih i
povrijeenih. Moete zamisliti koju su gorinu osjetili ljudi koji su tome
svjedoili kada su vidjeli taj TV prilog.
Nadalje, u Hami su "mirni prosvjednici" bili naoruani samaricama i raznim
maetama, ali takoer u jednom stvarno skoro pa beznaajnom broju. U Homsu su
prosvjedi bili brojniji, kao i u Aleppu, Deir Ez Zoru i Idlebu. U mnogim gradovima su
se pojavili razni sumnjivi likovi govorei strane dijalekte te nudei 20 dolara za
sudjelovanje u prosvjedima. Prosvjedi su prerasli u veliko nasilje prema
snagama sigurnosti koji su u prvih nekoliko tjedana brojali oko 1100 mrtvih
policajaca. Kasnije se nasilje nastavilo sa dravnim slubenicima i
namjetenicima koje su poubijali u jo veem broju, pa ak i cijele obitelji
samo zato to su radili u vladinim uredima i slubama.
Zapitajmo se ovdje malo kakva bi reakcija vlasti trebala biti kada snage sigurnosti i
dravni slubenici ginu u tolikom broju? Kaos je poeo, kao i ea reakcija vlasti koji
su na nasilje odgovarali nasiljem, nita drugaijim nego koji moemo vidjeti po
amerikim, a pogotovo europskim ulicama. Kada je vojska izala na ulice, tada su
"mirni prosvjednici" ve bili naoruani automatskim orujem i protuoklopnim

runim bacaima. To se nije moglo samo preko noi stvoriti u Siriji i dokazuje
da je sav taj kaos bio puno prije planiran. Naravno, mnogo ljudi u Siriji nije bilo
sklono vlastima i Basharu Al Assadu, a pogotovo njegovom pokojnom ocu Hafezu, te
je bilo dovoljno ljudi da se pokrene nekakav oruani otpor uz slogane, poput jednog
vrlo znaajnog iz Homsa od strane "umjerenih pobunjenika" i "prodemokratskih"
snaga - "Alavite u grob, Krane u Beirut". Takoer, izlaskom vojske na ulice desili su
se brojni prebjezi na stranu "pobunjenika" zajedno s naoruanjem i tehnikom. U
takvom stanju kaosa prosjenom graaninu je bilo jako teko snai se, jer bi svaki
javni oblik podrke Basharu Al Assadu nerijetko zavravao otmicom, a zatim i
brutalnim ubojstvom. Cijele generacije nekih poznatih i uglednih sirijskih obitelji su
jednostavno zbrisane s lica zemlje. Muki, ene, djeca, starci, hladnokrvno pobijeni.
Takoer, podrka pobunjenikim skupinama je bila sankcionirana, esto puta i
brutalno, te je mnogo ljudi nastradalo od strane vlasti, kao to bi nastradali i na
Zapadu u pokuajima ruenja ustavnopravnog poretka. Nemojte misliti da bi nae
vlasti bile manje brutalne, svjedoili smo tome prije etvrt stoljea.
Veliki sigurnosni problem u poecima je bio i taj da se jednostavno nije moglo fiziki
zatititi sve graane. Taktike zastraivanja su bile vrlo uspjene. Nitko nije elio da
mu usred noi dou i odvedu, pa ubiju voljene ili jednostavno ako bude sree,
zatrae otkupninu. Otmice zbog otkupnine su se deavale u ogromnom broju,
kriminal je zavladao ulicama. Stanje kaosa u pravom smislu rijei. Bilo je i mnogo
izdaja u cijelom sustavu pogotovo od ljudi koji su potpali pod utjecaj lanih
Zapadnjakih obeanja, ali i petromonarhijskog novca. Mnogi su povjerovali da je
pad "reima" Bashara Al Assada samo pitanje vremena. Umalo se i to desilo prije
nekih dvije godine, moda ak i tri, ali cijeli sistem se uspio odrati uz velike rtve i
veliki otpor. Naravno, treba naglasiti da je ukljuivanje Hezbollaha u sirijski rat uvelike
doprinio ravnotei stanja na terenu, jer je porozna libanonska granica bila jedna od
najveih opasnosti za sami Damask, te je njeno osiguranje bilo od velikog znaaja za
razvoj stanja na terenu.
Sukobi se nastavljaju diljem Sirije, ali se danas jasno znaju podruja kontrole i
sigurnosti, a to svakako nisu mjesta pod kontrolom "pobunjenika" koji vre javna
smaknua zbog trivijalnih stvari. Jedan ogledni primjer kakva je situacija u Siriji se
moe vidjeti na gradu Aleppu. Na podruju grada pod kontrolom slubenih sirijski
vlasti nalazi se vie od 1,5 milijun ljudi, dok na dijelovima pod kontrolom
"pobunjenika" najvie 200 000. I sada idemo realno promotriti situaciju i iskreno rei

koga u toj situaciji podrati? I koga graani u svojem najveem dijelu podravaju?
Stvari su kristalno jasne.

Komentar: ISIL nije "mitska nepobjediva vojska": Irak, Iran i Sirija vode uspjene
vojne ofenzive

Epilog

Predsjednik Sirije Bashar al-Assad (desno na slici)

Danas, etiri godine nakon izbijanja prvih prosvjeda i samoga rata, stvari su se jasno
postavile na svoja mjesta. Strane su jasno odreene i vie nema nikakvih tajni. Ono
na emu je Zapad inzistirao, a to je svrgavanje "reima" i postavljanje demokratske
vlade nekakvog nacionalnog jedinstva (itaj marionetske vlade) nikad nije uspjelo
zaivjeti meu veinom sirijskih graana niti dobiti njihovu podrku. Danas je
kristalno jasno da "pobunjenici" nisu nikakve prodemokratske snage koje se bore
protiv represije "reima", nego su nita drugo do samoproglaene
"dihadistike" skupine kojima je jedan jedini cilj uspostava najrigoroznijih
erijatskih zakona po uzoru na pogansku Saudijsku Arabiju i Katar koje, ruku na
srce, da nemaju naftu i plin, bile bi nekoliko stada ovaca, nekoliko deva i etiri do pet
atora. Bez tekue vode i struje.
Zavjera protiv Sirije nije uspjela, ali jo uvijek postoji velika prijetnja, jer i dalje ne
staje podrka stranih elemenata u naoruanju, ljudstvu i financijskoj potpori. Rat je u
punom jeku, mnogo je patnji, stradanja i razaranja. Ako se neto drastino ne
promijeni u vezi Zapadnjakoj podrci teroristima, sve bi moglo potrajati jo
godinama. Za ljude kojima je Sirija tek vijest iz medija i kojima je Sirija samo jo
jedna od dalekih drava u kojima se ljudi ubijaju iz njima malo poznatih
razloga, koliko e taj rat jo trajati je najmanje bitno. A trebalo bi biti!
Sirija nije niija marioneta. Nadajmo se da e tako i ostati.

Andrej Suencov, vanredni profesor na Moskovskom dravnom Institutu za

meunarodne poslove i direktor programa Valdaj kluba, objasnio je
do sri strategiju Rusije u Siriji.
Evo ta je on naveo:
Rusi su ponovo dokazali da su hladnokrvni stratezi. Nedavni potez Kremlja u Siriji je iznenadio i ISIS, ali i
veinu zapadnih obavetajnih slubi i analitiara.
Sposobnost Rusije da promeni strateku situaciju na zemlji uz minimalne napore i maksimalnu lukavost
zasluuje pravu pohvalu. Meutim, Moskva se ne bori protiv ISIS-a zbog plemenitosti ve zato to je to
praktino pitanje ruske nacionalne bezbednosti.
Rusija je nameravala da se umea jo 2013. godine kada je predloeno da ruski mirotvorci zamene
austrijske na Golanskoj visoravni. Moskva se od 2013. godine trudi da oisti Siriju od hemijskog oruja, a
prvi ozbiljni kontakti sa Damaskom o borbi protiv islamista su poeli tada.
Istovremeno, Rusija se upustila u strateki vojni dijalog sa Irakom, ponudivi sporazum od 4,2 milijarde
dolara za oruje 2012. godine, nakon ega je 2014. godine isporuila preko potrebne borbene avione Su25. Rusija je u julu 2015. godine postigla sporazum sa Iranom o zajednikom delovanju u Siriji protiv
ISIS-a.
Od tog trenutka se znalo da e ISIS biti poraen, samo je bilo pitanje kada i kako. Kriza u Ukrajini nije
promenila planove, ali je samo malo odloila delovanje.
Bezbednosni interesi su ono to je motivisalo Rusiju da brzo odreaguje.
Ako bi se teroristima ISIS-a omoguilo da preuzmu kontrolu nad Sirijom i Irakom, to bi znailo da bi za 5
godina novi talas terorista stigao u severni Kavkaz i centralnu Aziju. Prema ruskim procenama,5.000
boraca od 70.000 boraca koji ine ISIS su ruskog porekla ili iz drava CIS-a (Komonvelt nezavisnih
drava).
Strateka ideja je bila da se oni poraze na Bliskom istoku jer e to biti mnogo jeftinije nego da se bore
protiv njih u svojoj domovini.

Ograniena strategija meanja

Ruska strategija u Siriji ima dva scenarija. Prvi je ogranien u obimu i dranju. Njegova prednost je to e
Moskva dobiti mnogo uloivi veoma malo.

Prvo, Rusija moe da uniti teroristiku infrastrukturu i da ih otera sa teritorije bez potrebe da ih sve uniti.
Severnokavkaski teroristi su eliminisani u svojoj domovini, ali u Siriji mogu da prave ustanove za
obuavanje i pokretanje terorizma nad Rusijom, kao to su to uinili u Avganistanu.
Drugo, Moskva eli da odri prijateljski nastrojen reim u Siriji. Rusija moe da uloi u svoju prvu veu
vojnu pomorsku ustanovu na Mediteranu i da obezbedi primat u projektima ekstrakcije gasa na
podruju Sirije, Kipra i Izraela.
Tree, Rusija se utvrdila kao vodea sila na Bliskom istoku koja moe efektivno da sprovodi vojne
operacije. Pre toga, niko osim SAD nije projektovao svoju mo daleko od svojih granica.
Rusija je u Siriji pokazala sposobnost da utie na dogaaje u dalekim regionima, znaajno
promenivi situaciju na Bliskom istoku. Pogodivi ISIS u Siriji krstareim projektilima iz Kaspijskog jezera,
Rusija je zacementirala svoje prisustvo u ovom regionu.
Na kraju, sirijska operacija predstavlja prikazivanje ruskog naoruanja, satelitskih komunikacija i
geolokacionih sistema, koji su neverovatno precizni, efikasni i pouzdani. Ova predstava je u stvarireklama
oruja za muterije najveeg trita oruja na svetu Bliskog istoka. Meutim, ona takoe pokazuje da
Rusija ume da ouva pun suverenitet u 21. veku.
Prebacivanje panje sa Ukrajine na Siriju nije bilo glavni cilj Moskve, ali poto se dogodilo kao posledica
skoranjih dogaaja, moe da se posmatra i kao dodatna dobit Rusije.

Mogunost opte ukljuenosti

Gorepomenuti ciljevi su minimalna dostignua koja Rusija moe da ostvari ukoliko kampanja
bombardovanja protekne glatko. Cilj druge strategije je mnogo vii i riziniji, a manje obeava.
Uz pomo Sirije, Iraka i Irana, Rusija moe da porazi i eliminie ISIS iz regiona, zajedno sa borcima CISa. Ovakvo dostignue bi povratilo tradicionalne granice Sirije i Iraka i osiguralo odanost Rusiji u narednoj
budunosti.
Dovoenje stabilnosti u Siriju i Irak je uslov za normalizaciju ivota u tim dravama. To e takoe
smanjiti teret izbeglike krize koji je nametnut Evropskoj uniji.
Meutim, ovi izazovi se mogu realistino reiti samo primenom velike koliine resursa i u saradnji sa irom
koalicijom koja bi morala da ukljui i zapadne sile i arapske drave Persijskog zaliva. U njihovom
odsustvu, drugi scenario postaje tee ostvariv od trenutnog plana Moskve.

Upravljanje resursima u ratu protiv ISIS-a

Da li Rusija ima dovoljno resursa da nastavi sa svojim planom u Siriji?
Moskva je osigurala punu podrku Siriji, Iraku i Iranu i sada moe da deluje nezavisno od Zapada. Ruski
saveznici su vitalno zainteresovani da se izbore sa ISIS-om i radili su to i pre nego to se Moskva
ukljuila.
Prema brojkama, ini se da je Rusija zapravo najmanje umeana u ovu koaliciju, iako je njeno
uestvovanje od velikog znaaja.
Ruski vojni resursi su dovoljni za odravanje efikasnog dugoronog delovanja u Siriji. Kritiari
zaboravljaju da je Rusija bila umeana i u upravljanje konfliktima u Gruziji, Moldaviji i Tadikistanu
devedesetih godina, kada je ruska ekonomija bila prilino slaba.
Ono to je najvanije jeste da lideri sunitske zajednice (oko 14 miliona ljudi) podravaju potez Kremlja koji
prkosi ideologiji ISIS-a. Rusija je u septembru otvorila najveu evropsku sunitsku damiju u Moskvi,
jaajui podrku za muslimansko svetenstvo.
Ruski predsednik, Vladimir Putin, prisustvovao je ceremoniji otvaranja, izraavajui uverenost da e
damija pomoi da se raire humanistike ideje i vrednosti islama u Rusiji, optuivi takozvanu Islamsku
dravu da kompromituje islam.

Rizici meanja
Dobici za Rusiju od delovanja u Siriji su prilino veliki, ali su i rizici. Put do Sirije je bio lak, ali e povratak
iz nje biti mnogo tei.
Prvo, Rusija rizikuje kvarenje odnosa sa vanim regionalnim partnerom Turskom. Ankara je
zainteresovana da Asad napusti sirijsku vladu, a istovremeno koristi borbu protiv ISIS-a kako bi suzbila
kurdsku vojsku na sirijsku stranu granice.
Uprkos tvrdnjama da politika ne treba da se mea sa ekonomskim odnosima izmeu dve drave, poetak
ambicioznog Turskog toka je odloen za 2017. godinu. Ovo nije prvi put da se Rusija i Turska ne slau
oko regionalnih pitanja, ali su uspele da izbegnu sukobe u prolosti.
Drugo, Rusija moe da se zaglavi u Siriji, kao to se to dogodilo sa Sovjetskim savezom u Avganistanu.
Zato Moskva deluje veoma paljivo sa lokalnim saveznicima uz planove o jasnom izlasku. Poto je imala
iskustva i sa Avganistanom i sa eenijom, Rusija je spremna za ratnu dinamiku nieg intenziteta.

Najvaniji rizik jeste taj da bi Rusija mogla biti uvuena u regionalni sukob izmeu Sunita i iitana
iitskoj strani. Poto u Siriji vlada sunitska veina, Moskva mora biti naroito obazriva. Kritiari kau da e
Rusija morati da se suoi sa svim Sunitima u regionu zbog borbe protiv ISIS-a, to bi znailo da svi Suniti
podravaju ISIS, a to nije tano.
To nas dovodi do take koja trenutno nedostaje u ruskoj strategiji po pitanju Sirije sunitska opozicija
ISIS-u koja bi se borila na strani Sirije i Rusije protiv terorista.
Primenjivanje eenskog scenarija u Siriji je veoma nezgodno, ali predstavlja jedini pravi put do reenja u
ovoj dravi. Upravo zato Rusija smatra da je francuski predlog da se sirijska vlada ujedini sa zdravom
opozicijom Slobodne sirijske vojske (FSA) interesantna ideja.
Andrey Sushentsov (nationalinterest)

Turska primila najvie sirijskih izbeglica

e-Novine
Veliina slova:

Broj sirijskih izbeglica u susednim zemljama prema podacima UNHCR

Izvor: www.index.hr

Iako se Evropa sa masovnijim talasom bliskoistonih izbeglica i migranata srela tek u 2015. godini,
mnoge zemlje iz to regiona veliki broj izbeglih iz Sirije primile su jo od 2011. i poetka ratnih
sukoba u toj zemlji. Prema podacima UNHCR-a najvei broj izbeglih iz ratom zahvaene Sirije
utoite je potraio u susednoj Turskoj koja je na svoju teritoriju primila oko 1,8 miliona izbeglica
Prema podacima UNHCR-a, koje prenosi portal index.hr, iz Sirije, iz koje je najvei broj izbeglica koji u
zemlje Evropske unije pristiu "balkanskom rutom", u razdoblju od 2011. do sada, ukupno je izbeglo
neto vie od etiri miliona ljudi.
Iako se mnogi pitaju zato ti ljudi dolaze u Evropu, i zato ne bee u okolne zemlje, injenica je da
je dalekonajvei broj Sirijaca smeten u susednim zemljama - Turskoj, Libanu i Jordanu. Prema
podacima UNHCR-a,2,2 miliona Sirijaca nalazi se u Egiptu, Iraku, Jordanu i Libanu, 1,8 miliona ih je
u Turskoj, dok ih je 24.000u Libiji.
Uprkos paranoinim tezama i navodima onih koji strahuju od "planskog raseljavanja kojim se eli
islamizirati Europa", injenice govore da je u zemlje Evrope do sada stiglo svega osam posto sirijskih
izbeglica. U razdoblju od aprila 2011. do jula 2015, azil u zemljama Evrope zatrailo je 348.000 Sirijaca.

Photo: Tanja Vali/Tanjug

ak 47 posto izbeglica iz Sirije azil je zatrailo u Nemakoj i vedskoj, 33 posto u Srbiji, Maarskoj,
Austriji, Bugarskoj i Holandiji, a 20 posto u ostalim zemljama.
Evropska unija ima oko 500 miliona stanovnika, od kojih sedam posto nije roeno na njenom podruju. U
vajcarskoj ivi ak 27 posto useljenika, Norvekoj 12, Kanadi 20, Australiji 27, Novom Zelandu 24, dok
u SADivi 13 odsto useljenika.
Index.hr objavljuje i da, prema projekcijama koje se odnose za Evropsku uniju koja se suoava sa
starenjem populacije, useljavanje ima veliki pozitivan uticaj na ekonomiju i demografsku sliku EU
lanica. Prema tim procenama odnos radno sposobnih u odnosu na starije od 65 godina, 2060. godine
mogao bi pasti na 2:1. Bez useljavanja, stanovnitvo Europske unije do 2080. palo bi na 400 miliona, sa
sadanjih 500 miliona ljudi.
EU je uspostavila Azilantski, migracioni i integracioni fond, koji u razdoblju od 2014. do 2020. raspolae s
3,14 milijardi evra, iji cilj je podrka migrantima u smislu informiranja, edukacije i svladavanja jezika, kako
bi se useljenici to bolje integrisali.

Rat u Gazi 2014., znan i kao Operacija Zatitni rub (hebrejski:

, Mivtza' Tzuk

Eitan) izbio je kada su Izraelske obrambene snage (IDF) zapoele vojnu kampanju nad pojasom
Gaze 8.7. 2014.[7] U pet dana poginulo je 148 Palestinaca.[8] Ured Ujedinjenih Nacija za koordinaciju
humanitarnih poslova procjenjuje da su oko 67% ubijenih civili, od kojih su 21% bili djeca. [9] Do 13.7.,
prijavljeno je vie od 1.300 izraelskih zranih napada, sa oko 800 raketa izbaenih na Gazu sa
Izraela.[10] Rat je zavrio 26.8. jo jednim primirjem kojim je nastavljen status quo u arapskoizraelskom sukobu.
Povod za izbijanje sukoba bila je otmica i ubojstvo trojice izraelskih tinejdera na Zapadnoj obali u
lipnju 2014., zbog ega je Izrael optuio Hamas.[11][12] Ipak, izraelske vlasti nisu ponudile nijedan
dokaz o toj tvrdnji[13] a sam Hamas je osporio da je imao ikakve veze sa tim incidentom. [14] Zbog
nemira nakon otmice, deset Palestinaca je poginulo[15] dok je nekoliko stotina uhieno od izraelske
policije i vojske na Zapadnoj obali u potrazi za otetim mladiima. [16][17] Hamas, koji je zaustavio
ispaljivanje raketa sa Gaze na Izrael od primirja postignutog nakon zavretka Operacije Stup od
oblaka, uzeo je izravnu odgovornost na ponovno lansiranje raketa na Izrael 8.7. 2014. [18] te
zahtijevao da se oslobode Palestinci koji su uhieni tijekom pretrage. [19]
Satima nakon pogreba trojice izraelskih mladia, 16-godinji palestinski djeak je otet i iv zapaljen
od idovskih ekstremista u znak odmazde.[20] est idova je kasnije uhieno od policije zbog tog
zloina.[20][21] To je pak bio okida nove eskalacije meu palestinskim stanovnitvom te su se nemiri

proirili po istonom Jeruzalemu i drugim arapskim naseljima irom Izraela i Zapadne obale, [22] dok je
izraelski premijer Benjamin Netanyahuobitelji ubijenog palestinskog djeaka dao javnu ispriku.
[23]

Istodobno, zapoeli su i novi napadi: Hamas je lansirao raketa sa pojasa Gaze na jug Izraela, dok

je IDF zapoeo sa zranim napadima Gaze. Egipat su ukljuio u postizanje primirja. [24]
Ipak, taj pokuaj primirja nije postignut. Oko 100-injak raketa je ispaljeno sa Gaze 7.7. na
gradove Be'er Sheva,Ashdod, Ofakim, Ashkelon i Netivot.[25][26][27] IDF je potom uzvratio zranim
napadima na pojas Gaze u noi sa ponedjeljka [28] na utorak, 8.7. Izraelska zrana obrana, tzv.
eljezna kupola, uspio je zaustaviti dobar dio njih. IDF je takoer sprijeio prelazak palestinskih
militanata na izraelski teritorij putem mora.[29]
Glasnogovornik IDF-a je izjavio da je cilj operacije "zaustaviti Hamasov terorizam usmjeren protiv
izraelskih graana na svakodnevnom reimu". [30][31]
Operacija Zatitni rub je najsmortnosnija vojna kampanja u Gazi od zavretka rata u Gazi 2008.
2009.[32] te se IDF naao na udaru kritika: nakon poziva na evakuaciju, oko 17.000 Palestinaca je
napustilo domove na sjeveru Gaze[33] dok su zrani napadi pogodili i zatiene lokacije, kao to je
sklonite za invalide.[34] dok je preko 900 stambenih jedinica uniteno ili oteeno. [9]
19.7., IDF je pokrenuo i kopnenu ofenzivu u Gazi, ime su dodatno pojaane rtve zbog borbi oko
zgrada. Nakon 13 dana sukoba, UN je objavio da je u pojasu Gaze raseljeno 83.695 Palestinaca dok
je poginulo preko 500.[35] Sveukupno je u ovom ratu poginulo oko 2.200 osoba, od ega je - ovisno o
izvoru dvaju strana - poginulo izmeu 45% i 75% civila, dok je oko pola miliona osoba raseljeno. [1]
1.

Gaza Crisis OCHA, 2014.

2. Jump up to:2.0 2.1 'Ministry: Death toll from Gaza offensive topped 2,310,' Ma'an News Agency 3.1. 2015.
3. Jump up "Islamic Jihad: 121 of our fighters killed in Gaza". The Times of Israel.
4. Jump up "Examination of the names of Palestinians killed in Operation Protective Edge Part Eight*".
Israeli Intelligence & Heritage Commemoration Center. 29.12. 2014.
5. Jump up Report: 3 prisoners captured in Operation Protective Edge released Jerusalem Post, 16.8.
2014.
6. Jump up "Statistics: Victims of the Israeli Offensive on Gaza since 8.7. 2014". Pchrgaza.org.
7. Jump up "IDFs Operation "Protective Edge" Begins Against Gaza". Jewish Press.
8. Jump up "UN calls for Israel-Gaza ceasefire". July 12, 2014. pristupljeno July 12, 2014.
9. Jump up to:9.0 9.1 "Occupied Palestinian Territory: Gaza Emergency Situation Report (as of 13 July 2014,
1500 hrs)". Ured Ujedinjenih Nacija za koordinaciju humanitarnih poslova. 2014.
10. Jump up Thousands Flee Gaza Homes Under Israel Threat. Voice of America, 13.7. 2014

11. Jump up "Israel IDs 2 main suspects in teens disappearance", CBS News, 26.6. 2014
12. Jump up In extended version of kidnapped teens call to police, murderers heard singing in
celebration, "Operation Brothers keeper", The Jerusalem Post
13. Jump up Hamas kidnapping: Islamist group to blame for youths' 'kidnapping', Benjamin Netanyahu
says. Robert Tait, The Telegraph, 15.6. 2014.
14. Jump up Netanyahu: Hamas behind kidnapping of three teenagers. Marissa Newman, The Times of
Israel, 15.6. 2014.
15. Jump up "Middle East & Africa: Murder of three kidnapped Israeli youths has set dangerous new
spate", The Economist
16. Jump up Zitun, Yoav (21.6. 2014), Rescue units rushed to Hebron, searching wells and caves, Ynet
17. Jump up Judis, John B (9.7. 2014), "John Kerry's First Peace Effort in Israel and Palestine Failed, But
Now He Needs to Try Again", The New Republic
18. Jump up Bryant, Christa Case. "Ending dtente, Hamas takes responsibility for today's spike in rocket
fire (+video)". The Christian Science Monitor. pristupljeno 11.7. 2014.
19. Jump up "For Israel in Gaza, a delicate balancing act". The Times of Israel. pristupljeno 8.7. 2014.
20. Jump up to:20.0 20.1 Sterman, Adiv (6.7. 2014). "Six Jewish extremists arrested in killing of Jerusalem
teen". The Times of Israel. Pristupljeno 10 July 2014. Check date values in: |date= (help)
21. Jump up "Israel arrests suspects in murder of Palestinian teen". Ma'an News Agency. 6.7.
2014. Check date values in: |date= (help)
22. Jump up "Protests erupt again in East Jerusalem, southern Israel". The Times of Israel. 6.7.
2014. Check date values in: |date= (help)
23. Jump up "Israel calls up reservists as rockets fly". CNN. 8.7. 2014. Check date values in:|

date= (help)
24. Jump up "Hamas 'ready for Gaza ceasefire' if Israeli raids stop", BBC News, 4.7. 2014
25. Jump up Israel launches military offensive in Gaza, Al-Jazeera, 7.7. 2014.
26. Jump up Sheizaf, Noam (7.7. 2014), Israeli-Palestinian clashes upsetting Israeli faith in status quo, AlJazeera.
27. Jump up "Rockets bombard south, Hamas claims responsibility". Haaretz (live updates). 7.7. 2014.
pristupljeno 11.7. 2014.
28. Jump up Ho, Spencer; Yaakov, Yifa (8.7. 2014), "Israel hits Hamas, Islamic Jihad leaders after rockets
land north of Tel Aviv", The Times of Israel.

29. Jump up Horovitz, David (2013-12-23). "Israel hits Hamas, Islamic Jihad leaders after rockets land
north of Tel Aviv". The Times of Israel.
30. Jump up "IDF launches Gaza operation 'against Hamas' following massive rocket barrage on
south". Ynetnews. pristupljeno 8.7. 2014.
31. Jump up "Israel launches operation to stop Gaza-based rocket fire". Jewish Telegraphic Agency.
pristupljeno 8.7. 2014.
32. Jump up "20 Palestinians killed overnight as UN holds emergency talks". Middle East Eye.
pristupljeno 10 July 2014.
33. Jump up BBC News - Thousands flee northern Gaza after Israel warnings
34. Jump up "Israeli strike on disability shelter in Gaza's Beit Lahiya". BBC News. 12.7. 2014.
35. Jump up BBC News (21.7. 2014). "Gaza crisis: UN calls for ceasefire as deaths pass 500". bbc.co.uk.

Potresne slike djece koja su rtve krvavih

sukoba u Gazi
Djeca koja ive u pojasu Gaze svakodnevno ginu. Do sada, a taj broj se
poveava iz sata u sat, ukupan broj palestinskih rtava je dostigao
1.156, od ega je vie od 240 djece
29. Jul 2014. | 19:23 | S.M

4000

Video klip koji je postao izuzetno gledan na Youtube-u, a koji je napravio britanski novinar
Don Snou. On je snimio materijal u pojasu Gaze odakle je izvjetavao.
"Slike nikada neu moi da izbacim iz glave. Ono to me je potpuno okiralo jeste da je
prosjek godina u Gazi samo 17", kae Snou. On je bio svjedok stravinog dogaaja kada su
izraelske snage granatirale bolnicu u Gazi. Tom prilikom bolnica je gotovo unitena, a
povrijeen je veliki broj djece. Naalost, bilo je i mrtvih.
On je nakon napada upoznao i teko povrijeenu dvoipogodinju devojicu Nemu.

"Tu sliku nikada neu izbaciti iz glave. Zbog tekih povreda i fraktura, ona je imala ogromne
podlive na oima. Izgledala je kao panda sa tim podlivima", kae novinar.
On je dodao da je ovaj sukob u Gazi pokazao da je nemogue sprovesti savreno precizne
raketne napade po militantima. Zbog toga, svakodnevno stradaju djeca.

Rat u Gazi 2008.-2009.

Rat u Gazi
Dio Bliskoistonog sukoba

Kompilacija dogaaja tijekom rata (od gore prema

dolje): 1. Raketa Grad ispaljena iz Gaze prema Izraelu.
2. Uniten djeji vrti u Beer evi. 3. Dim nakon
zranog napada na Gazu. 4. Dim iznad zgrada u Gazi
(fotografija Al-Jazeere snimljena je tijekom 14. dana
rata) 5. Sklonite za izbjeglice, kola za siroad i
damija u Rafahu su unitene u zranom napadu IDFa koji ih smatra skladitem Hamasovih raketa

Nadnev
ak

27. prosinca 2008. - 18.

sijenja2009.

Lokacij
a

Izrael, Gaza

Ishod

Casus b
elli

17. sijenja Izrael je proglasio

jednostrani prekid vatre, koji je
slijedio i s Hamasove strane idui
dan.[1][2] Obje strane proglasile
pobjedu;[3] Hamasovo raketiranje iz
Gaze znaajno smanjeno.[4]
Izrael krivi Hamas zbog lansiranja
kasam raketa s Gaze na njen
teritorij; Hamas krivi Izrael zbog
blokadepojasa Gaze koja
onemoguuje normalan ivot na
tom podruju
Sukobljeni

Hamas
Gaza

Izrael
Voe
Ehud Barak

Ismail Haniyeh

Gabi Ashkenazi

Mahmoud az-Zahar
Ahmed al-Ja'abari

Ido Nehoshtan

Osama Mazini

Eli Marom
Yoav Galant
Yair Golan

Vojne snage
176.500 vojnika

20.000 aktivnih
boraca[5]
Posljedice

Poginulih vojnika:
10[6]
Poginulih civila:
3[6]
Ukupno:
13[6]

Poginulih vojnika:
491[7]-709[8]
Poginulih civila:
295[8]-926[7]
Ukupno:
1.166[8]-1.417[9]

Rat u Gazi,[10][11][12][13][14] znan i kao "Sukob Izrael-Gaza 2008.-2009." i "Bombardiranje Gaze", odnosi
se na sukob Izraela i Hamasa u Gazi koji je izbio 27. prosinca 2008.[15] i potrajao, neovisno o
blagdanima, preko Nove godine 2009. nakon to je izraelska vojska (IDF) odgovorila na kontinuirano
lansiranje kasam raketa na juni dio njenog teritorija s Gaze. [16] IDF je vojnu operaciju nazvao
"Operacija lijevano olovo" (hebrejski ,Mivtza Oferet Yetzukah)[17] koja je krenula
bombardiranjem Gaze u subotu 27. prosinca u 11:30 sati po lokalnom vremenu [18] nakon skupljanja
stratekih podataka preko est mjeseci. IDF-ovo bombardiranje se usmjerilo na razne
visokoprofilirane vojne i sigurnosne mete za koje se sumnja da su povezane s Hamasom [19].
6-mjeseno primirje izmeu Hamasa i Izraela zavrilo je 19. prosinca i nije obnovljeno od strane
Hamasa koji je ponovno pokrenuo lansiranje kasam raketa na juni dio hebrejske drave, to je
prema Hamasu odgovor na izraelsku opetovanu blokadu koju nije ukinuo iako je to bila obveza
prema dogovoru o primirju. Rat je zavrio nakon 22 dana kada je Izrael proglasio jednostrani prekid
vatre, nakon ega ga je proglasio i Hamas.
Iako je svijet naviknut na nestabilnu situaciju na Bliskom istoku, mnogi su ostali zapanjeni injenicom
to je sukob pokrenut samo dan nakon boinih praznika te nije stao ni na Novu
godinu. idovi i muslimani ne slave Boi, ali se podruje Izraela smatra Svetom
zemljom meu kranima koji su u tom razdoblju osjetljivi na sukobe. Vijee sigurnosti UN-a, kojim je
tada predsjedala Hrvatska, pozvalo je na trenutan prekid vatre na obje strane. Budimir Lonar,
savjetnik predsjednika Stipe Mesia za vanjsku politiku, koji se za vrijeme ove izvanredne sjednice
naao u New Yorku i koji je budno pratio to se dogaa na East Riveru nakon jo jedne eskalacije
krize na Bliskom istoku, izjavio je da je Jugoslavija, koja je triput bila u Vijeu sigurnosti, nije doivjela
da rat izbije u trenucima boinih ili drugih blagdana, kad i diplomati odlaze na zaslueni odmor. [20]

Povod[uredi VE | uredi]

Od 2001. do 2008., palestinski militanti lansirali su oko 8.000 raketa na jug Izraela.

[21]

19. lipnja 2008.

Izrael i Hamas potpisali su 6-mjeseni sporazum o primirju. Ipak, situacija je na obje strane bila
zategnuta: Hamas je upozorio da je blokada Gaze prekraj sporazuma,[22] dok je Izrael opominjao da
se usprkos primirju mjeseno i po nekoliko kasam raketa ispaljuje s pojasa Gaze na teritorij
hebrejske drave. 4. studenog IDF trupe su ubile est militanata Hamasa zbog tunela koji je navodno
izgraen kako bi se oteli izraelski vojnici. Hamas je taj in nazvao "ozbiljnim prekrajem primirja".
[23]

Human Rights Watch je 20. studenog 2008. poslao pismu Ehudu Olmertu u kojem izraava

zabrinutost zbog blokade pojasa Gaze, podruja na kojem ivi 1.5 milijuna ljudi na samo 360 km 2: u
njemu se spominje kako je Izrael na tjedan dana prekinuo raspodjelu hrane UN-a za 750.000
Palestinaca; kako je doputeno da samo 8 kamiona hrane ue u Gazu iako je potrebno 15 kako bi se
odrale potrebe teritorija; kako nema struje i do 16 sati dnevno; kako 20 % stanovnitva ima pristup
pitkoj vodi samo 6 sati i to pet dana tjedno; kako jo samo 23 od prvotnih 3.900 gospodarskih grana
radi; kako je 70 % stanovnitva u dubokom siromatvu.[24]
Iako je Izrael objavio da je za produljenje primirja, Hamas je to odbio 20. prosinca, naglasivi da je
blokada Gaze nepodnoljiva te da se stoga izraelska strana nije drala svoje nagodbe, tako da je
nastavljeno raketiranje Negeva.[25] 24. prosinca 60 kasam raketa ispaljeno je na Negev, to je prelilo
au strpljenja s izraelske strane koja je dala IDF-u zeleno svjetlo za vojnu operaciju. [26] Meutim,
nisu sve rakete prele granicu: 26. prosinca jedna raketa ispaljena iz Gaze je pala na jednu kuu u
samoj Gazi te ubila dvoje djece.

[26]

Iako je Izrael 26. prosinca otvorio pet graninih prijelaza s Gazom

za humanitarnu pomo, te dao gorivo za elektrinu stanicu u Gazi i 100 kamiona sa itaricama,
Hamas je nastavio s ispaljivanjem raketa.