Professional Documents
Culture Documents
Opšti Podaci o Objektu TIPOLOGIJA
Opšti Podaci o Objektu TIPOLOGIJA
004/2013
Petar Palibrk
Uvod
Pored evidentnih napora i rezultata za poboljanje energetske efikasnosti
poslovnih i stambenih objekata, u delu graevinskih materijala i konstrukcija
neophodno je poboljanje efikasnosti u pogledu ventilacionih gubitaka i dobitaka,
tim pre to u takvim prostorima borave ljudi, odvijaju se odreene delatnosti zbog
ega imamo potronju kiseonika, pa je istu potrebno nadoknaditi.
Gruba procena govori da nam je, zavisno od aktivnosti potrebna koliina od 30100m3/h sveeg vazduha po oveku. Sa energetske strane gledano, pri spoljnim
uslovima niske temperature zimi i visoke temperature leti, potrebna koliina energije
za odravanje konfornih uslova sredine moe biti veoma velika. Uobiajeno reenje
za ovakve probleme jeste primena rekuperatora energije. Prostorna ogranienja za
smetaj opreme su svakodnevni problem sa kojim se jednako sreu kako projektanti
tako i izvoai radova. Pojednostavljeno, zahtev je postii potrebne tehnike
parametre za zadate uslove (namena objekta, gubici, dobici i prostorna
organizacija), a sve to usklaeno sa graevinskim i arhitektonskim uslovima.
Iskljuivost koja je prisutna u prethodnoj konstataciji navela nas je da na drugaiji
nain razmiljamo o konfiguraciji opreme, a pre svega prikljuaka za vazduh, vrste i
rasporeda vazdunih instalacija, distributivnih elemenata i, svakako, same opreme.
Ovaj projekat stavlja akcenat na transparentnu fasadu sa krovnim prozorima i
sistemima zatite od suneve svetlosti. Energetska efikasnost je mogua kada se u
potpunosti iskoriste prirodni resursi, koji daju prednost ekolokim reenjima i takoe
nude visok nivo zatite ivotne sredine. Oslonac objekta je veliki atrijum u punoj
visini koja omoguava prolaz svetlosti, a oko njega su pozicionirane kancelarije.
Karakteristike na fasadama (na junoj I severnoj strani) su njihova potpuna
transparentnost, sa brisolejima radi zatite od sunca, sistem venecijanera i
unutranjih polica koje osiguravaju i distribuiraju odsaj svetlosti u razliitim
pravcima.
Otvori na fasadi garantuju prirodnu ventilaciju, kao I hlaenje. U vrtu koji se
nalazi u atrijumu su zasaene vrste koje menjaju svoj izgled tokom godinjih doba,
ime se naglaava spoj arhitekture i prirode. Kao i u svim projektima, Mario Cucinella
je ,u stvari, svaki element izabrao u posebnom odnosu sa okruenjem I klimom.
Petar Palibrk
Naziv objekta
Guzzini - sedite
Vlasnik
I Guzzini Illuminazione s.r.l.
Zemlja
Italija
Grad
Recanati
Ulica
S.S 77 KM 102
Zakupac objekta
Sedite - predstavnitvo kompanije IGuzzini
Primarna upotreba
Poslovna zgrada
Tipian dan / sati korienja
9h
Dizajneri
Mario Cucinella Architects
Inenjeri
Mario Cucinella Architects
Izvori energije
Prirodna ventilacija sa izlazom ventilacije na krov,
dnevno osvetljenje
Grejanje/hlaenje bruto povrine
2.320 m
Petar Palibrk
Broj spratova
4
Objekat nema podrum
Korisna povrina
580 m
Grejanje/hlaenje - obim
7.7603
Godina zavretka
2002
Petar Palibrk
Radne prostorije
U objektu se nalaze kancelarije:
- za jednu osobu
open space
Petar Palibrk
Zajednike prostorije
Stepenite, glavno koje se nalazi u armirano betonskom jezgru.
Van objekta se nalaze jos dva stepenita koje ujedno slue kao I protivpoarno
stepenite
Petar Palibrk
Plan:
Prizemlje sadri recepciju i salu za sastanke, kao i open space kancelarije.
Na prvom i drugom spratu su, takoe, open space kancelarije koje su povezane sa
atrijumom. Na treem spratu je apartman za menadent koji nema prirodnu
ventilaciju, samo klima ureaj.
Forma objekta: zgrada ima pravougaone osnove, sa ukupnom dimenzijom 40
m x 19,3 m. Zapremina: bruto zapremina zgrade, ukljuujui i apartman na treem
6
Petar Palibrk
spratu, je 10.000 m3. Zapremina koja ima efikasnu prirodnu ventilaciju iznosi oko
7.660 m3. Povrina poda i materijali: neto korisna povrina u prizemlju je oko 580 m 2,
atrijum je povrine oko 200 m2, oba sprata imaju kancelarijski prostor od 580 m2.
Zgrada se sastoji od neprovidnih I transparentnih zastakljenih povrina. Plafon je od
armiranog betona. Visina stropa: u zoni gde su kancelarije neto visina plafona je 3
m, a visina atrijuma je 13,8 m.
Fasada
Juna i severna fasada su potpuno transparentne i sastoje se staklenih
povrina formirana od sledeih slojeva: horizontalne neklizave roletne (brisoleji),
niskoemisiono staklo sa premazom, prozirno float staklo, vakum prostor, prozirno
float staklo.
Istona i zapadna fasada su netransparentne i sastoje se od sledeih slojeva: malter,
ispunjeni blok, ventiliran prostor, ispunjeni blok, izolacija - mineralna vuna. Zid ima U
vrednost (koeficijent toplotne provodljivosti) od oko 0,7 W / m 2K. (U vrednost mera
gubitka toplote kroz zidove, pod, plafon; niska U vrednost obino oznaava visok
nivo izolacije)
7
Petar Palibrk
Petar Palibrk
Petar Palibrk
10
Petar Palibrk
11
Petar Palibrk
Rasveta
Dizajn objekta sa transparentnim fasadama na jugu I severu obezbeuje
korienje prirodnog svetla u okviru kancelarija. Sistem senki obezbeuje dobar nivo
dnevnog svetla. Svetlo je takoe dovedeno u zgradu kroz centralni zastakljen
atrijum. U otvorenom prostoru instalirano je vetako osvetljenje. Oni troe oko 30%
ukupne potronje elektrine energije. Objekat ima pravougaone osnove, sa ukupnom
dimenzijom 40 m x 19,3 m i zapremine 10.000 m3. Kancelarijski prostor je na etiri
sprata, koje se nalaze oko centralnog atrijuma sa koji je povezan sa susednim
objektom. Prva tri sprata su namenjena kancelarijama za adminitrativne poslove,
dok se rukovodstvo kompanije nalazi se na etvrtom spratu. Centralni atrijum donosi
prirodno osvetljenje u centar objekta i omoguava da kancelarije budu prirodno
provetravane. Ovaj objekat, ukljuujui i atrijum, zadovoljava sve trine standarde
za poslovne zgrade, a korisna povrina predstavlja 83% od ukupne povrine. Iznad
atrijuma, koji takoe sadri unutranji vrt, dvanaest svetlarnika je osmiljeno I
postavljeno u skladu sa prirodnom ventilacijom i sistemima dnevnog svetla. Svaki
svetlarnik je pravougaonog oblika i 2,8 m visok, sa podesivim reetkama koji se
otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od potrebnog protoka vazduha. Ukupna povrina
otvora u svetlarnicima je ekvivalentna polovini ukupne povrine otvaranja
kancelarijskih prozora. Juna fasada je u potpunosti zastakljena. Postavljena je 780
mm ispred betonske konstrukcije i prolazi ispred njega.Istona i zapadna fasada su
neprozirne. Da bi se izbeglo pregrevanje i odsjaj zbog tako velikog zastakljenog
objekta, zatamljen krov je dizajniran da zatiti junu fasadu.
12
Petar Palibrk
Grejanje
Ovaj objekat je energetski efikasan. Pravougaonog je oblika, sa ukupnim
dimenzijama 40 m x 19,3 m i zapremine 10.000 m 3. Koristi se za zagrevanje i
hlaenje prostora za vreme zimskog i letnjeg perioda. Sistem kontrole omoguava
da objekat radi u tri reima u zavisnosti od vremenskog perioda, spoljnih
vremenskih uslova i unutranje i spoljanje temperature.
Hlaenje
Guzzini objekat je dizajniran da bude efikasno provetravan prirodnim putem
do 55% poslovne godine bez potrebe za vetako hlaenje ili grejanje, ili upotrebe
fan coil ureaja. Strategija za kontrolu predvia automatsko otvaranje niih otvora
kada unutranja temperatura pree iznad 22 C I ostaju otvoreni sve dok ne
dostigne 25 C. Kada je to prekoraeno, objekat radi pod reimom sa klima
ureajima. Nakon prvog perioda po useljenju u zgradu I rada u ovom reimu, korisnik
je bio nezadovoljan i preporuuje otvaranje reetki i promene vrednosti temperature
na kojoj su prozori otvoreni. Neuspeh ovog naina kontrole dovela do runog
podeavanja, kako bi stanari mogli da modifikuju temperature onako kako njima to
odgovara. Merenja zabeleena od strane sistema za nadzor uzimaju u obzir ceo
period korienja tokom promena reima rada, ali hibridni sistem za ventilaciju nije
bio dovoljno efikasan da uspostave zimski i letnji termiki uslovi udobnosti. Iz tog
razloga u toku godine, osim u prolee i jesen, zgrada je radila u mehanikom modu.
Tokom ovih poslednjih sezona, PMV vrednosti (termalna udobnost) nisu uvek bile
prihvatljive, ak i ako su vrednosti CO2 su dostigli prave nivo.
13
Petar Palibrk
Ventilacija
Prirodna ventilacija se realizuje kroz stek efekat koji generie raslojavanja
vazduha u atrijumu. Vazduh, dolazei iz otvorenih prozora, prolazi kroz otvor za
vazduh koji se nalazi na najviem delu pregradnog panela izmeu otvorenog
prostora i atrijuma i uzdie do kupole. Sve vazduh ulazi na sledei nain: tokom
radnog vremena (po danu) svi otvori koji se nalaze blizu krova su otvoreni po 5 cm
kako bi se omoguila prirodna ventilacija. U nonom reimu, svi nii otvori su
otvoreni u maksimalnom poloaju od 25 cm, ako je unutranja temperatura via od
17,5 C i ako brzina vetra je manja od 4 m/s. Ukoliko brzina vetra je vea a
unutranja temperatura manja od 17,5 C, otvori su zatvoreni. Kada je unutranja
temperatura nia od 20 C ili vea od 23 C objekat radi u mehanikom reimu koji
aktivira fan coil sistem. Lokalni termostati koji se nalaze u kancelarijama
omoguavaju zaposlenima da podese nivo temperature u opsegu od 3 C oko
vrednosti od 20 C i 23 C, prema njihovim potrebama. Kada unutranja
temperatura padne ispod 20 C, fan coil sistem zagreva vazduh, a kada je iznad 23
C fan coil sistem hladi unutranji vazduh. Fan coil ventilacija se koristi da neutralie
unutranji topao pomou hladnog spoljanjeg vazduha. Stopa protoka vazduha
potrebna za odravanje prijatne unutranje temperature zavisi od razlike izmeu
unutranje I spoljanje temperature, kao i koliine unutranjih dobitaka toplote. Ako
ovaj sistem nije dovoljno efikasan da obezbedi hladjenje prirodnom ventilacijom, fan
coil sistem je instaliran da pomogne u hlaenje vazduha, ime se smanjuje
unutranja temperatura. Fan coil jedinice obezbeuju zimi grejanje i leti hlaenje.
Fan coil ureaji sadre filtere, koji izbacuju izduvni vazduh preko kupole koja se
nalazi na vrhu atrijuma.
14
Petar Palibrk
Energetske performanse
Ukupna potronja energije je praena dvanaest meseci u periodu od avgusta
2003. do jula 2004. godine. Godinja potronja isporuena energije bila je 130,4 kWh
/ m2. Specifine vrednosti prikazane u dijagramu - za sistem grejanja i hibridnu
ventilaciju potronja je bila 105 kWh / m2 , a za druge elektrine instalacije I za
osvetljenje potronja je bila 25 kWh / m2.
Zadovoljstvo korisnika
U cilju poboljanja sveukupnih uslova korienja objekta, sprovedena je
anketa:
15
Petar Palibrk
Objanjenje grafikona:
Prikaz prosenih odgovora od korisnika objekta koji su glasali na skali od sedam
poena, a od loeg (-3) do dobrog (+3), prosek je 1,96 to je dobra ocena.
Poslovna zgrada na taj nain ocenjena kao dobra za produktivnost, kontrolu od
strane korisnika, vrlo dobra za kvalitet osvetljenja i kvalitet vazduha.
Finansijski podaci
Ukupna investicija,tj. trokovi izgradnje po m 2 bruto povrine je 1550,00 .
Grejanje
110,00
Reetke
1,22
Dimnjaci
1,18
Sanitarije
12,90
Sistem kontrole 20,98
Senzori
1,19
16
Petar Palibrk
Zakljuak
Na osnovu analize i dobijenih rezultata moe se zakljuiti da je opravdano
ulagati u projekat poboljanja energetske efikasnosti objekta, jer je pokazano da se
moe u velikoj meri utedeti energija i smanjiti negativni uticaji na ivotnu sredinu.
Na osnovu finansijske analize, dolazi se do zakljuka da korisnik nije u dobiti na
poetku, ali da se isplativost oekuje nakon odreenog perioda korienja.
17
Petar Palibrk
LITERATURA:
1. Predavanja iz predmeta Tipologija 2, Poslovanje administrativne zgrade,
doc. Dejan Mileti, 2015. Godina
2. http://www.iguzzini.com/Our_sustainable_architectures
3. http://divisare.com/projects/13132-Mario-Cucinella-Architects-S-r-l--IguzziniIlluminazione-Uffici4. http://promospa.eu/img.php?offset=0&ID=223
5. http://iisbe.org/iisbe/sbc2k8/teams/SBC08_world/SBC08_Italy/SBC08_Italy_OFF
ICE_iGuzzini.pdf
6. http://www.iea.org/topics/energyefficiency/
18