UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET PALE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

TEORIJA I ANALIZA EKONOMSKE
POLITIKE

TEMA:
MONETARNA POLITIKA HRVATSKE

PROFESOR:
STUDENT:
PROF. DR LJUBIA VLADUI
MIJATOVI 55/10

BOJANA

PALE, MAJ 2016

Sadraj:
1. Uvod.. 2
2. Ciljevi monetarne pollitike................................3
3. Vanost stabilnosti cijena..................................3
4. Okvir monetarne politike...................................5
5. Vanost stabilnosti kursa kune prema euru5
6. Devizni kurs..7
7. Sprovoenje monetarne politike..8
8. Instrumenti monetarne politike.9
9. Zakljuak .11

UVOD
Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata
kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulie nivo,
struktura i dinamika novane mase, kao i cirkulacija novca u
prometnim kanalima reprodukcije.
Monetarna politika predstavlja primjenjenu naunu oblast koja se
sastoji iz emisione, kreditne i devizne politike, a usko je povezana
sa fiskalnom politikom u sklopu finansijske, odnosno
makroekonomske politike. Ona je dio opte ekonomske politike
koja se sastoji od skupa mjera koje utiu na tok
privrednog ivota stvaranjem, ponitavanjem, raspodelom i
preraspodjelom kupovne snage novca i kredita u nacionalnoj
ekonomiji. Monetarnu politiku utvruje i sprovodi centralna banka.
U Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka.

Ciljevi monetarne politike

Osnovni cilj Hrvatske narodne banke jest odravanje
stabilnosti cijena. To u praksi znai da sredinja banka
podupire nisku i stabilnu inflaciju.
Odravanje stabilnosti cijena osnovni je cilj Hrvatske narodne
banke. Ne dovodei u pitanje ostvarivanje osnovnog cilja,
Hrvatska narodna banka podupire i optu privrednu politiku
Evropske unije u skladu s ciljevima Evropske unije. Ti ciljevi
ukljuuju ostvarivanje uravnoteenog i odrivog privrednog rasta
te postizanje visokog nivoa zaposlenosti. Zadatak HNB-a je i
odravanje stabilnosti finansijskog sistema u zemlji. Sekundarni
ciljevi podreeni su primarnom cilju HNB-a te se oni mogu
ostvarivati samo uz uslov da je osnovni cilj ispunjen.
Pri ostvarivanju svojih ciljeva Hrvatska narodna banka treba
djelovati u skladu s naelom otvorene trine privrede, slobodne
konkurencije, dajui prednost uinkovitoj raspodjeli sredstava, a u
skladu sa naelima iz Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.

Vanost stabilnosti cijena

Stabilnost cijena osnovni je preduslov za odriv privredni rast, to
potvruju ekonomska istraivanja i dosadanja iskustva.
Stabilnost cijena u kontekstu cilja monetarne politike ne znai da
stopa inflacije treba biti jednaka nuli, ve se taj cilj obino tumai
kao ostvarivanje blago pozitivne stope inflacije u duem razdoblju.
Prosjena godinja stopa inflacije u Hrvatskoj u razdoblju od 2000.
do 2015. godine iznosila je 2,5%, to za Hrvatsku narodnu banku
znai odravanje niske inflacije.

Niska i stabilna inflacija doprinosi viim nivoima privredne

aktivnosti i zaposlenosti putem vie kanala. Kao prvo, niska i
stabilna inflacija poveava transparentnost cijena, odnosno
omoguuje potroaima da iz cijena dobiju pravilnu i kvalitetnu
informaciju o relativnoj vrijednosti pojedinih dobara. Iskustva
pokazuju da visoke stope inflacije rezultiraju velikim promjenama
relativnih cijena. Kod niih stopa inflacije cijene su stabilnije,
odnosno lake je uporeivati vrijednosti razliitih dobara i
predvidjeti njihove promjene. U takvom okruenju potroai i
preduzea mogu kvalitetnije donositi odluke o potronji, tednji i
investicijama, to rezultira uinkovitijom raspodjelom ukupnih
resursa u privredi te naposljetku poveanjem blagostanja i
proizvodnog potencijala privrede.
Drugo, u uslovima stabilnih cijena smanjuje se vjerovatnoa da e
se domainstva i preduzea svojim resursima koristiti u svrhu
zatite od inflacije umjesto da ih usmjere u proizvodnju. To moe
uticati na destimulisanje investicija u produktivnije sektore, moe
podstai odliv kapitala te naposletku koiti privredni rast. Osim
toga, visoka i promjenjiva inflacija poveava nesigurnost i
neizvjesnost pred onim to donosi budunost, to utie na
oekivanja koja mogu bitno ugroziti pravilno donoenje
ekonomskih i investicijskih odluka.
Niska i stabilna inflacija doprinosi smanjenju premije na inflacijski
rizik ugraene u kamatne stope (to je zapravo nadoknada koju
povjerioci zahtijevaju od dunika da bi se osigurali od rizika
gubitka vrijednosti njihove imovine). Manja premija na rizik od
inflacije pridonosi smanjenju realnih kamatnih stopa te tako
podstie investicije.
Visoka inflacija moe imati nepovoljan uinak i na stabilnost
poreskog sistema i saistema socijalne zatite. U privredi gdje
postoje znaajni vremenski pomaci u naplati poreza i doprinosa
inflacija e najvjerovatnije imati negativan utjecaj na poreske
prihode i doprinose za socijalnu zatitu. Naposletku, odravanje
stabilnosti cijena doprinosi sprjeavanju preraspodjele bogatstva
6

i prihoda izmeu povjerioca i dunika koja nema fundamentalnu

ekonomsku opravdanost.
S druge strane, deflacija, odnosno pad opteg nivoa cijena,
takoe moe imati brojne negativne posledice na privredni rast i
zaposlenost. Ako deflacija potraje, postoji opasnost da je
ekonomski subjekti (domainstva, preduzea, drava itd.) ugrade
u svoja oekivanja, pa posljedino odlue odgaati potronju
oekujui da e cijene biti jo nie u budunosti. To dovodi do
smanjenja prihoda poduzea, koja su potom prisiljena smanjiti
svoje trokove, a to u pravilu dovodi do smanjenja plataa i/ili
otputanja radnika.

Okvir monetarne politike

Okvir monetarne politike HNB-a temelji se na odravanju
stabilnosti nominalnog kursa kune prema euru. Stabilan
kurs kune prema euru predstavlja tzv. nominalno sidro
monetarne politike kojim HNB stabilizira inflacijska
oekivanja, a naposljetku i inflaciju.
U veini zemalja osnovni je cilj monetarne politike odravanje
stabilnosti cijena, no centralne banke ostvaruju taj cilj na razliite
naine. Okvir monetarne politike je nain na koji centralna banka
instrumentima monetarne politike ostvaruje svoj cilj. Za svoj okvir
provoenja monetarne politike centralne banke obino odabiru
odreenu varijablu na iji nivo i/ili dinamiku kretanja mogu uticati
te preko nje posredno ostvarivati svoj osnovni cilj - odravanje
stabilnosti cijena. Ta varijabla, npr, moe biti kamatna stopa,
nominalni kurs ili neki monetarni agregat. U skladu s tim, okvir za
provoenje monetarne politike moe se temeljiti na monetarnom
sidru, ciljanju inflacije ili moe biti mjeovit.

Hrvatska narodna banka odabrala je stabilnost kursa kune prema

euru kao nominalno sidro monetarne politike. Odravanjem
stabilnosti kursa kune prema euru HNB posredno utie na svoj
osnovni cilj, a to je stabilnost cijena. S obzirom na visoku
euroizaciju hrvatskog bankarskog sistema, stabilnost kursa je alat
kojim HNB odrava i financijsku stabilnost, to sve skupa
osigurava makroekonomsku stabilnost zemlje i ouvanje realne
vrijednosti novanih sredstava svih sektora privrede.

Vanost stabilnosti kursa kune prema

euru
Izbor monetarnog okvira i sidra monetarne politike zavisi od
vanih obiljeja i karakteristika privrede. Za hrvatsku privredu to
su: (a) izrazito visok nivo euroizacije; (b) injenica da je Hrvatska
mala i otvorena privreda; (c) visoka uvozna zavisnost; i (d) visoka
zaduenost u stranoj valuti svih domaih sektora. Meu njima je
najvaniji visok stepen euroizacije.
1. Euroizacija je pojam koji oznaava visoku zastupljenost
strane valute, odnosno eura, kao valute tednje i mjerila
vrijednosti u nekoj privredi. U Hrvatskoj je visoka euroizacija
posljedica dosadanjih iskustava s visokom inflacijom koja su
dovela do dugorono ukorijenjenog nepovjerenja u domau
valutu, a koje se zadrava na visokom nivou uprkos
stabilnosti kune od njezina uvoenja do danas. Posljedica
toga je i injenica da Hrvatsku karakterie visok nivo valutne
supstitucije (zamjene domae valute stranom valutom), koja
se ogleda u tome da najvei dio depozita u bankama ine
devizni depoziti (vie od 80%), i to dominantno u eurima.
Posljedica je visoke depozitne euroizacije visoka kreditna
euroizacija. Naime, banke nastoje i obvezne su, prema
zakonskim propisima, zatititi se od rizika promjene kursa
(valutnog rizika) kako bi ouvale svoju financijsku stabilnost i
8

zadrale povjerenje svojih klijenata. Stoga banke s velikim

udjelom deviznih depozita ujedno i odobravaju velik udio
kredita u stranoj valuti ili vezanih valutnom klauzulom uz
kurs strane valute. Kao posledica toga, oko dvije treine
plasmana hrvatskih banaka vezano je uz kurs strane valute.
2. Hrvatska je privreda mala i otvorena, to znai da razmjena
robe i usluga s inostranstvom ima velik uticaj na ukupnu
privrednu aktivnost u Hrvatskoj. Zajedniki udio izvoza i
uvoza robe i usluga u bruto domaem proizvodu iznosio je
90% u 2014. godini, pri emu se vie od polovine robnog
izvoza i oko 60% robnog uvoza odnosilo na zemlje lanice
europodruja. Osim toga, i cijene izvoznih usluga, koje su
najvie povezane s turizmom, uveliko su povezane s kursom
kune prema euru budui da vie od 60% dolazaka i noenja
stranih gostiju u Hrvatskoj ostvaruju gosti iz zemalja
europodruja. Vea kolebanja kursa kune prema euru dovela
bi do uestale promjenjivosti uvoznih i izvoznih cijena, ime
bi se oteala njihova predvidivost i poveala neizvjesnost u
poslovanju s inozemstvom.
3. Zbog visoke uvozne zavisnosti hrvatske privrede domae
cijene su osjetljive na promjene kursa. S obzirom na to da
veliki dio dobara na hrvatskom tritu potie od uvoza iz
europodruja (oko 60% u 2014.), znatniji porast kursa kune
prema euru mogao bi dovesti do rasta cijena tih dobara
izraenih u kunama, a posredno i do rasta opteg nivoa
cijena, odnosno inflacije..
4. Uz visoku euroizaciju duga prema domaim bankama,
hrvatska privreda je dodatno izloena kursnim rizicima i zbog
visokog nivoa inostranog duga koji je najveim dijelom
iskazan u eurima. Veina zemalja ne moe se zaduiti u
inostranstvu u vlastitoj valuti (samo vrlo mali broj zemalja
ima tu mogunost i valute tih zemlja zovu se "svjetske
rezervne valute"). Kako je velik dio zaduenja svih domaih
9

sektora vezan uz teaj eura, hrvatski graani, preduzea i

drava izrazito su ranjivi na znatne promjene kursa kune
prema euru jer bi im slabljenje kune u odnosu na euro
uveliko povealo teret otplate njihova duga.

Devizni kurs
.
Kursni reim koji provodi Hrvatska narodna banka reim
je upravljanog fluktuirajueg kursa.
Hrvatska narodna banka vodi politiku tzv. upravljanoga
fluktuirajueg kursa. To je kursni reim u kojem, s jedne strane,
domaa valuta nije fiksno vezana uz neku drugu stranu valutu ili
korpu valuta, ve odrava kretanja na deviznom tritu, i drugo,
nominalni kurs kune prema euru stabilan je zbog povremenih
HNB-ovih deviznih intervencija. Kretanja na deviznom tritu
naroito zavise od novanih tokova s inostranstvom ukljuujui,
npr, plaanja uvoza i naplate izvoza, prilive deviza zbog
zaduivanja u inostranstvu ili otplate inostranog duga, te prilive
na osnovi fondova EU-a. Kurs kune prema euru pritom se
slobodno formira na deviznom tritu zavisno od kretanja ponude
deviza i potranje za devizama. HNB se povremeno ukljuuje na
devizno trite, i to kada ocijeni da je ve prisutno ili je mogue
prenaglaeno kolebanje kursa. HNB ne utvruje unaprijed gornju i
donju granicu kretanja kursa kune prema euru koju se obvezuje
braniti.
Za razliku od kursa HRK/EUR, Hrvatska narodna banka ne moe
uticati na vrijednost kune prema drugim stranim valutama
(amerikom dolaru, funti, vajcarskom franku itd.) jer je njihova
vrijednost odreena odnosima eura i tih valuta na svjetskim
deviznim tritima.
10

Sprovoenje monetarne politike

Hrvatska narodna banka sprovodi monetarnu politiku
odreivanjem i primjenom instrumenata i mjera koji su
joj potrebni za ostvarivanje njenih ciljeva i zadataka.
Osnovni instrument monetarne politike HNB-a jesu
devizne intervencije.
Devizne intervencije sprovode se putem povremenih deviznih
aukcija, pomou kojih centralna banka kupuje odnosno prodaje
devize poslovnim bankama. Pri aukciji poslovne banke podnose
HNB-u eljene iznose (u eurima) i pripadajue cijene (kurs)
deviznih transakcija (tj. organizuje se aukcija s viestrukim
cijenama). Na temelju pristiglih ponuda HNB donosi odluku o
iznosu intervencije i kursu. HNB organizuje aukciju prodaje devize
kada kuna slabi, a kupovinu deviza kada kuna jaa. Prodajom
deviza HNB povlai kune iz opticaja, a kupovinom deviza stavlja
kune u opticaj.
Osim deviznim intervencijama, HNB se slui cijelim nizom drugih
instrumenata monetarne politike. Njihovim kombinovanjem HNB
nastoji, u okviru svojih zakonskih ovlaenja, uticati na
monetarna, a time posredno i na ekonomska kretanja.

11

Instrumenti monetarne politike

U ostvarivanju utvrene monetarne politike Hrvatska
narodna banka koristi se instrumentima i mjerama koji
su joj potrebni za regulisanje kreditne aktivnosti i
likvidnosti banaka i za regulisanje koliine novca u
opticaju te donosi mjere u vezi s kamatnim stopama.
Instrumentima monetarne politike Hrvatska narodna banka
ostvaruje svoj osnovni cilj, a to je odravanje stabilnosti cijena.
Stabilnost cijena u Hrvatskoj postie se upotrebom instrumenata
koji utiu na stabilnost kretanja nominalnog kursa kune u odnosu
na euro kao nominalno sidro. Stabilnost kretanja kursa odabrana
je iz istorijskih razloga koji su uticali na izuzetno visoku stopu
euroizacije koja se protivi upotrebi kamatnih stopa kao osnovnog
instrumenta za postizanje stabilnosti cijena.
U maloj otvorenoj ekonomiji kakva je Hrvatska, s visokom stopom
euroizacije, meunarodni tokovi kapitala izrazito utiu na kretanje
kursa, pa bi nestabilnost kursa u postojeim ugovornim odnosima
nepovoljno uticala na makroekonomsku stabilnost zemlje.
Instrumenti monetarne politike stoga su podeeni na nain koji
omoguuje odravanje stabilnosti kretanja kursa. Implicitno je na
taj nain odreena i kamatna stopa koja je jednaka kamatnoj stopi
zemlje uz iju je valutu vezana domaa valuta uveana za premiju
za rizik.
Okvir za provoenje monetarne politike Hrvatske narodne banke
sadri sljedeu lepezu instrumenata:

Operacije na otvorenom tritu

12

Obavezna rezerva

Stalno raspoloive mogunosti

Ostali instrumenti i mjere

Instrumentima monetarne politike Hrvatska narodna banka

poveava ili smanjuje likvidnost. Poveavanje likvidnosti provodi
se kupovinom imovine ili odobravanjem kredita, dok se smanjenje
likvidnosti postie upotrebom obaveznih rezervi, odnosno
prodajom imovine ili izdavanjem vrijednosnih papira Hrvatske
narodne banke. Krediti koje odobrava Hrvatska narodna banka
osigurani su financijskim instrumentima kao to su duniki
vrijednosni papiri.

13

ZAKLJUAK
Monetarnom politikom obezbeuje se optimalan odnos
koliine novca u opticaju I kvantitativnog karaktera
drutvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede.
Ona se svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na
emisiju i povlaenje novca iz opticaju u cilju obezbeenja
adekvatne koliine novca u nekoj nacionlnoj privredi. Osnovni cilj
monetarne politike je da obezbedi potrebnu koliinu novca za
obnavljanje resursa u proizvodnji I za kontinuitet reprodukcije,
stoga je veoma bitna za normalno funkcionisanje jedne zemlje.
Najvaniji cilj HNB je briga za stabilnost cijena u Republici
Hrvatskoj i podupiranje privrede Republike Hrvatske, a da pritom
ne ugorava stabilnost cijena. Na tu zakonom najvaniju odredbu
nadovezuju se i ostale kao to je provoenje monetarne politike,
devizne politike, izdavanje novanica i kovanog novca, te druge
obaveze propisane zakonom.

14

Literatura
-

15