OKVIRNA DIREKTIVA O MORSKOJ STRATEGIJI I OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA

KRATAK PREGLED
Autor: Marija ikoronja, dipl. ing. biol.

UVOD
Europska politika zatite okolia je znatno napredovala od svojih poetaka u 70-im godinama prolog
stoljea. Za razliku od inicijalne usredotoenosti na pojedinane oneiivae i njihov utjecaj, europska
legislativa je trenutno u fazi integracije s naglaskom na razumijevanju pritisaka na okoli te njihovo
rjeavanje adaptivnim upravljanjem (upravljanjem na osnovu povratnih informacija o uincima poduzetih
mjera). (6)
U Europi zatitu morskih voda reguliraju etiri regionalne konvencije o moru izmeu drava lanica EUa i susjednih zemalja sa zajednikim morskim vodama:
1. Konvencija OSPAR iz 1992. (temelji se na prethodnim konvencijama iz Osla i Pariza) za
sjeveroistoni Atlantik,
2. Helsinka konvencija iz 1992. o podruju Baltikog mora (HELCOM),
3. Konvencija iz Bukureta iz 1992. za Crno more te
4. Konvencija iz Barcelone iz 1995. za Sredozemlje (UNEPMAP).
Kako navedene konvencije nemaju velike provedbene moi nije se mogla postii usklaenost aktivnosti
na meunarodnim razinama te je veina upravljanja ostala sektorska. Bilo je potrebno donijeti novu
krovnu legislativu na razini EU koja od drava lanica zahtijeva izradu nacionalne legislative i regionalnu
kooordinaciju aktivnosti.
Prvom vanom krovnom legislativom na razini EU, Okvirnom direktivom o vodama (2000/60/EZ,
skraeno ODV), restrukturirana je europska vodna politika. Tom Direktivom uspostavljen je okvir za
zatitu kopnenih povrinskih voda (rijeka, jezera, prijelaznih i priobalnih voda) i podzemnih voda kako bi
se sprijeilo i smanjilo oneienje, promicalo odrivo koritenje voda, zatitio vodni okoli, poboljalo
stanje vodnih ekosustava te ublaili uinci poplava i sua. Osim za posebna izuzea, dobro stanje svih
voda treba se postii kroz planove upravljanja rijenim slivovima koji se donose svakih est godina.
(8) U tri provedbena izvjea objavljena do danas, navodi se da je za znatan broj vodnih tijela postignut
osjetan napredak prema postizanju tog cilja u roku predvienom do 2015. Proces provedbe ODV je
kontinuiran i zahtijeva stalno unaprjeenje sustava ocjene stanja, cikliko izvjeivanje i provoenje
utvrenih potrebnih mjera. (7)
Okvirna direktiva o morskoj strategiji (2008/56/EC, skraeno ODMS) je druga krovna legislativa koja
uspostavlja okvir za zatitu morske vode. Njezin cilj je postizanje dobrog stanja okolia za morske
vode do 2020., njihova daljnja zatita i ouvanje te spreavanje budueg pogoranja stanja. Ona je prvi
zakonodavni instrument EU-a povezan sa zatitom morske bioloke raznolikosti kojom se u
zakonodavni okvir uvrtava ekosustavni pristup kojim se ljudskim aktivnostima upravlja tako da se
optimizira koritenje ekosustava bez izazivanja tete. Direktivom se u zemljopisnim granicama
postojeih regionalnih konvencija o moru uspostavljaju europske morske regije i podregije u okviru kojih

je obvezna suradnja. Radi postizanja dobrog stanja okolia do 2020. svaka drava lanica treba izraditi
strategiju za svoje morske vode, koja bi se trebala revidirati svakih est godina. (9)
ODMS potie ukljuivanje pitanja morskog okolia u druge politike (ribarska, poljoprivredna, turistika,

pomorska i sl.) i omoguuje upotpunjavanje postojeih mjera. Sljedei propisi EU se preklapaju odnosno
upotpunjavaju s ODMS:

Okvirna direktiva o vodama (Direktiva 2000/60/EZ),

Direktiva o stanitima (Direktiva 92/43/EZ),
Direktiva o pticama (Direktiva 2009/147/EZ),
Zajednika ribarska politika (Uredba 1380/2013 EZ)
Direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog podruja (Direktiva
2014/89/EZ). (10)

Ekoloki koncept ODV i ODMS je vrlo jednostavan i zasniva se na usporedbi trenutnog stanja nekog
podruja sa stanjem koje bi navedeno podruje imalo pod minimalnim ili uz odrivi ljudski utjecaj. U
sluaju utvrenog odstupanja odnosno degradacije potrebno je navedeno podruje vratiti u eljeno
dobro stanje prilagoenim programom mjera.

MEUOVISNOST I PREKLAPANJE ODV i ODMS

Prilikom implementacije ODMS bilo je vano uzeti u obzir rezultate rada na provedbi prethodno
spomenutih europskih direktiva i postignua regionalnih konvencija o zatiti mora da bi se izbjeglo
dupliciranje posla i zadovoljili vrlo strogi vremenski rokovi. Proces provedbe ODMS je neto laki zbog
iskustva sa provedbom ODV koja se moe smatrati direktivom prethodnicom iz nekoliko razloga:
1. Geografsko/prostorno preklapanje postoji izravno prostorno preklapanje na podruju
priobalnih voda. ODV obuhvaa (osim rijeka, jezera i prijelaznih voda) priobalne vode, koje su
unutar jedne nautike milje od polazne crte za mjerenje irine voda teritorijalnog mora u smjeru
puine, a u smjeru kopna do vanjske granice prijelaznih voda. ODMS, uz priobalne vode,
obuhvaa teritorijalno more unutar 12 morskih milja od najblie toke polazne crte na kojem
Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava.
U priobalnim vodama, u kojima dolazi do preklapanja, ODMS se treba primjenjivati na one
aspekte dobrog stanja okolia koja nisu obuhvaena ODV.

Slika 1. Prostorno preklapanje obaju direktiva

(modificirano od https://ukbeachmanagementforum.files.wordpress.com/2014/03/marine-strategyframework-directive.pdf)

2. Primjena ekosustavnog pristupa obje direktive dijele princip ekosustavnog pristupa te imaju
vrlo slian ciklus upravljanja - inicijalna procjena stanja na osnovu koje su bazirani programi
monitoringa, razvoj i implementacija programa mjera te naknadna evaluacija i prilagoavanje
mjera upravljanja.

Slika 2. Slinost u ciklusima upravljanja kod obje Direktive (modificirano od http://www.gov.scot/

Publications/2007/12/05141702/4 i http://www.dcsmm-d4.fr/bon-etat-ecologique-des-reseauxtrophiques?lang=en)
3. Postizanje dobrog stanja kao krajnji cilj dobro ekoloko i dobro kemijsko stanje vodnih
tijela (ODV), kao i mjere za njihovo postizanje, mogu biti osnova za uspostavljanje dobrog
stanja morskog okolia (ODMS), a referentne vrijednosti i standardi kakvoe okolia utvreni
tijekom provedbe ODV mogu posluiti za odreivanje ciljeva u zatiti morskog okolia. Ipak,
dobro stanje okolia nije jednako dobrom stanju, jer ODMS prepoznaje samo dvije kategorije
stanja.
Okvirna direktiva
o vodama

vrlo dobro

dobro

umjereno

loe

vrlo loe

dobro

dobro stanje nije postignuto

Okvirna direktiva
o morskoj

dobro stanje okolia

dobro stanje okolia nije

postignuto

Ekoloko stanje
Kemijsko stanje

strategiji
Tablica 1. Usporedba kategorija ocjene za ODV i ODMS.
Glavna razlika izmeu direktiva je u tome da je dobro stanje okolia (ODMS) puno opsenije, da
obuhvaa iri raspon pritisaka (primjerice morski otpad i morsku buku) i komponenata bioloke
raznolikosti te da se ocjena daje za puno vee podruje (regionalno ili subregionalno morsko podruje)
za razliku od razine vodnih tijela u ODV. ODMS se moe smatrati produetkom ODV u podruju mora
jer je ekosustavni pristup podignut na viu razinu.
Elementi za ocjenu stanja priobalnih voda
ODV
Ocjenjuje se stanje voda na prethodno
utvrenim manjim cjelinama - vodnim tijelima
(VT) - na temelju ekolokog ili kemijskog
stanja, ovisno o tome koje je loije, prema
propisanim
metodolokim
standardima*.
Ocjena se daje na temelju odstupanja od
prethodno utvrenog referentnog stanja
vodnog tijela.
Ekoloko stanje

Bioloki

Osnovni fizikalnokemijski i kemijski

koji prate bioloke
elemente

Hidromorfoloki

fitoplankton, makroalge,
morske cvjetnice,
makrozoobentos

Elementi za ocjenu stanja morskog okolia

ODMS**
Ocjena se daje za velika podruja, na temelju
odstupanja od prethodno definiranog dobrog stanja
okolia (DSO) za indikatore s utvrenim pokazateljima i
metodolokim standardima za koje su dane kvalitativne
ili kvantitativne ciljane vrijednosti (***).
Nema ukupne ocjene stanja okolia ve se ocjenjuje
stanje po svakom od 11 deskriptora.
Openiti deskriptor****
Bioraznolikost (fitoplankton,
zooplankton, makroalge,
makrofita morske cvjetnice,
makrozoobentos, ribe,
sisavci, gmazovi, ptice)

ifra

Upuuje na

D1

Stanje

Invazivne vrste

D2

Pritisak

Komercijalno ribarstvo

D3

Pritisak

reim plime i oseke

Hranidbene mree

D4

Stanje

morfoloki uvjeti

Eutrofikacija
Integritet morskog dna
Hidrografija
Oneienje morskog okolia

D5
D6
D7
D8

Pritisak
Stanje
Pritisak/Stanje
Pritisak

Oneienje morske hrane

D9

Pritisak

osnovni fizikalno-kemijski
elementi (prozirnost,
temperatura, reim kisika,
salinitet, hranjive tvari)
specifine oneiujue
tvari (bakar i cink i njihovi
spojevi te fluoridi)

Kemijsko stanje
Utvruje se optereenost vodnih tijela prioritetnim i
prioritetnim opasnim tvarima, za koje su na razini
EU propisani standardi kakvoe okolia (ukupno
33)

Prioritetne tvari

Potrebno je postupno
smanjivati emisije.

Morski otpad

D10

Pritisak

Prioritetne
opasne tvari
(13 tvari)

Potrebno je obustaviti
emisije.

Morska buka

D11

Pritisak

*Uredba o standardu kakvoe voda (NN 73/13)

** Uredba o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem (NN 112/14)

*** Skup znaajki dobrog stanja okolia za morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske i Skup ciljeva u zatiti
morskog okolia i s njima povezanih pokazatelja (2014., MZOIP, IOR)
****Radi lake interpretacije dobrog stanja okolia za ove deskriptore razvijen je detaljan set kriterija i indikatora za
ocjenu dobrog stanja okolia (Odluka Komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodolokim standardima za definiranje
DSO i dokument pod ***). Neki deskriptori su sasvim razvijeni i operativni s dobro razraenim pokazateljima i
pouzdanim setovima podataka (npr. D5, D8 - koriteni su dokumenti, podloge i protokoli razvijeni u okviru radnih
skupina EU i regionalnih konvencija o moru), dok za neke (npr. D4) postoji potreba daljnjeg usavravanja na temelju
dodatnih znanstvenih saznanja i istraivanja kroz uspostavu programa monitoringa.

Tablica 2. Usporedni pregled elemenata za ocjenu stanja mora prema zahtjevima ODV i ODMS.
Ipak, neki kriteriji ocjene stanja kod obaju direktiva su vrlo slini, to se posebno odnosi na fizikalnokemijske pokazatelje, hranjive tvari, neke aspekte ekoloke kakvoe i hidromorfoloku kakvou.
PROVEDBA U RH
Okvirna direktiva o vodama (ODV)
Proces usklaivanja sa zahtjevima ODV u RH je zapoet 2009. godine usvajanjem smjernica ODV u
Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14). Prvi ciklus planiranja u Republici Hrvatskoj,
usklaen s odredbama ODV, je dovren usvajanjem Plana upravljanja vodnim podrujima u lipnju 2013.
godine. Dokument je sadravao pregled stanja voda, pregled sustava praenja stanja voda i program
mjera za trogodinje razdoblje 2013. 2015. Sustavno istraivanje ekolokog i kemijskog stanja vodnih
tijela prijelaznih i priobalnih voda uspostavljeno je 2012. godine.
U studenom 2015. godine izraen je nacrt Plana upravljanja vodnim podrujima i Plana upravljanja
poplavnim rizicima za razdoblje 2016. - 2021. ime je zapoet drugi ciklus planiranja (slika 2.).
Nadlene institucije za provedbu ODV u RH su Ministarstvo poljoprivrede kao sredinje tijelo dravne
uprave nadleno za upravljanje vodama i Hrvatske vode kao pravna osoba s javnim ovlastima za
upravljanje vodama.
GOD.

CIKLUSI NADZORNOG CIKLUSI OPERATIVNOG MONITORINGA

CIKLUSI PRIPREME PLANA
MONITORINGA (NM)
(OM)

CIKLUSI PLANA

GOD.

2007

2007

2008

2008

2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021

NM ZA I. CIKLUS
PLANA

2009

OM I. ciklusa prema stanju iz 2010.

(ustanoviti/potvrditi status
rizinog/ne-dobrog VT)

Razdoblje pripreme II.

OM I. ciklusa prema stanju iz 2010.
PLANA UPRAVLJANJA
(ocjena uinka mjera provedenih do
VODNIM PODRUJIMA
2012., te ocjena stanja)
NM ZA II. CIKLUS
2016. - 2021.
PLANA
OM II. ciklusa prema stanju iz 2016.
(ustanoviti/potvrditi status
rizinog/ne-dobrog VT)
Razdoblje pripreme III.
OM II. ciklusa prema stanju iz 2016.
NM ZA III. CIKLUS
PLANA UPRAVLJANJA
(ocjena uinka mjera provedenih do
PLANA
VODNIM PODRUJIMA
2018., te ocjena stanja)
2022. - 2027.

I. CIKLUS PLANA
UPRAVLJANJA
VODNIM
PODRUJIMA 20102015 (za RH 2013. 2015.).

2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016

II. CIKLUS PLANA

UPRAVLJANJA
VODNIM
PODRUJIMA 2016. 2021.

2017
2018
2019
2020
2021

2022
2023
2024
2025
2026
2027
2028
2029
2030
2031
2032
2033

OM III. ciklusa prema stanju iz 2022.

(ustanoviti/potvrditi status
rizinog/ne-dobrog VT)
Razdoblje pripreme IV.
OM III. ciklusa prema stanju iz 2022.
PLANA UPRAVLJANJA
(ocjena uinka mjera provedenih do
VODNIM PODRUJIMA
2024., te ocjena stanja)
NM ZA IV. CIKLUS
2028. - 2033.
PLANA
OM IV. ciklusa prema stanju iz 2028.
(ustanoviti/potvrditi status
rizinog/ne-dobrog VT)
Razdoblje pripreme V.
OM IV. ciklusa prema stanju iz 2028.
NM ZA V. CIKLUS
PLANA UPRAVLJANJA
(ocjena uinka mjera provedenih do
PLANA .
VODNIM PODRUJIMA
2030., te ocjena stanja) ...
2034. - 2039.

2022

III. CIKLUS PLANA

UPRAVLJANJA
VODNIM
PODRUJIMA 2022. 2027.

2023
2024
2025
2026
2027
2028

IV. CIKLUS PLANA

UPRAVLJANJA
VODNIM
PODRUJIMA 2028.
-2033.

Tablica 3. Planski ciklusi provedbe ODV u Republici Hrvatskoj (Prezentacija PUVP 2016-2021)
Okvirna direktiva o morskoj strategiji (ODMS)
Nakon donoenja 2008. godine, ODMS je transponirana u nacionalno zakonodavstvo 2011. godine
(Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zatiti morskog okolia, NN 136/11) koja
je 2014. godine zamijenjena novom Uredbom o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja
morskim okoliem i obalnim podrujem (NN 112/2014). Nova Uredba, pored odredbi ODMS, transponira
i odredbu Protokola (Barcelonske konvencije) o integralnom upravljanju obalnim podrujem
Sredozemlja (NN - Meunarodni ugovori 8/12) da bi se smanjili trokovi izrade i izbjegla mogua
preklapanja i dupliciranje aktivnosti.
Za provedbu Uredbe nadleno je Ministarstvo zatite okolia i prirode koje koordinaciju obavlja
suradnjom s nadlenim tijelima (odreeni Uredbom) putem Nacionalnog odbora i Povjerenstva za
koordinaciju izrade i provedbe dokumenata Strategije. Strunu podrku osigurava Centar za regionalne
aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Splita, Mediteranskog akcijskog plana (MAP)
Programa Ujedinjenih naroda za okoli (UNEP).

2029
2030
2031
2032
2033

Slika 3. Pripremni postupci i dokumenti za izradu akcijskih programa Strategije s datumom izrade i
oznaenim dokumentima koje je potrebno pripremiti
Za kompletiranje dokumenata potrebno je izraditi i drugi dio Poetne procjena ukupnog stanja okolia i
sustava upravljanja obalnim podrujem koji se odnosi na okoli obalnog podruja, te dio koji se odnosi
na sustav upravljanja obalnim podrujem. Od akcijskih programa oekuje se dovrenje Programa mjera.

ZAKLJUAK
S obzirom da su prepoznata znaajna podruja preklapanja dvaju direktiva u podruju priobalnih voda
posebice kemijska kakvoa, eutrofikacija i neki aspekti ekoloke i hidromorfoloke kakvoe vano je
osigurati da se ODMS primjenjuje na one aspekte dobrog stanja okolia koji nisu obuhvaeni s ODV
(primjerice morska buka, morski otpad, neki aspekti bioraznolikosti). Takoer, moe se oekivati da e,
u priobalnim vodama, mjere poduzete u okviru provedbe ODV i srodnih direktiva u veini sluajeva biti
dovoljne za postizanje dobrog stanja okolia za eutrofikaciju (D5), integritet morskog dna (D6),
hidrografske uvjete (D7) i oneienje morskog okolia (D8).
U slijedeim koracima nuna je urna i usklaena suradnja tijela za provedbu obaju direktiva posebice
kod donoenja Programa mjera, jer e se doneseni strateki planovi s mjerama odnositi na ista
podruja. Da bi se izbjeglo dupliciranje i posla i problemi preklapanja nuna je koordinirana integracija
problematike od ranih poetaka implementacije ODMS.

Ovim lankom nije obuhvaen i vrlo vaan aspekt ODMS koji zahtijeva da Programi mjera moraju
obuhvatiti mjere prostorne zatite odreenih morskih podruja (lanak 21., ODMS) koja mogu biti
zatiena morska podruja u okviru Natura 2000, na temelju regionalnih konvencija o moru i
pojedinana nacionalna zatiena morska podruja. S obzirom na mogunosti preklapanja ovih
zatienih morskih podruja (mogu biti zatieni na vie razina) te da podlijeu razliitim postupcima
odreivanja i razliitim pravnim zahtjevima jasna je kompleksnost i potreba za kompleksnom
multiinstitucionalnom suradnjom.
Pregledno izvjee EK, izraeno 2014. godine na osnovu dostavljenih poetnih procjena ukupnog
stanja, upuuje da je EU jo uvijek daleko od uivanja u zdravim morima i oceanima te da e postizanje
dobrog stanja do 2020. godine zahtijevati od drava lanica, Europske Komisije, regionalnih konvencija
o zatiti morskog okolia i ostalih relevantnih organizacija potpuno nove i intenzivirane naine suradnje i
komunikacije. (12)

LITERATURA
1. Marine Biodiversity and Ecosystem Function - A Proposal for an International Programme of
Research. Meeting Report of an IABO/IUBS/Unesco Task Force on Programme
Development 9-12 November 1990., Paris, France.
2. Environment Fact Sheet Protecting and conserving the marine environment. EC,
February 2006.
3. Poetna procjena stanja i optereenja morskog okolia hrvatskog dijela Jadrana. MZOIP,
Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, rujan 2012.
4. Strategija upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem Republike Hrvatske - Poetna
procjena stanja morskog okolia i obalnog podruja. MZOIP i PAP/RAC, rujan 2015.
5. Strategija upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem Republike Hrvatske
Tematska studija: Zatita i koritenje ekosustava obalnog i morskog podruja Hrvatske,
MZOIP i PAP/RAC, rujan 2015.
6. EU Marine Strategy. The story behind the strategy. EC 2006.
7. http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.4.4.html
8. Direktiva 2000/60/EC Europskog parlamenta i Vijea kojom se uspostavlja okvir za
djelovanje zajednice na podruju politike voda (Okvirna direktiva o vodama)
9. Direktiva 2008/56/EC Europskog parlamenta i Vijea od 17. lipnja 2008. kojom se
uspostavlja okvir za djelovanje zajednice na podruju politike morskog okolia (Okvirna
direktiva o pomorskoj strategiji
10. Skup znaajki dobrog stanja okolia za morske vode pod suverenitetom Republike
Hrvatske i skup ciljeva u zatiti morskog okolia i s njima povezanih pokazatelja. MZOIP,
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, srpanj, 2014.
11. Marine Strategy Framework Directive (MSFD) Links between WFD and MSFD. Prezentacija
Dominica Pattinsona, voditelja Defra provedbenog tima za ODMS
12. The European Commission's assessment and guidance {SWD(2014) 49 final}: The first
phase of implementation of the Marine Strategy Framework Directive (2008/56/EC). Report
from the Commission to the Council and the European Parliament.
http://ec.europa.eu/environment/marine/eu-coast-and-marine-policy/implementation
/reports_en.htm

13. Odluka Komisije od 1. rujna 2010. o kriterijima i metodolokim standardima za dobro stanje
okolia morskih voda (2010/477/EU)
14.