SREDNJA EUROPA

- Nizine srednje i zapadne Europe

Obuhvaaju podruja izmeu uzvienja kaledonske orogeneze na sjeveru i hercinske na jugu,
odnosno podruje od JZ i S Francuske, Nizozemlja (Nizozemska i Belgija) i Njemako
poljske nizine. Tijekom prolosti ovo podruje je u nekoliko navrata bilo prekriveno morem,
tako da su za njega karakteristini marinski sedimenti i pretaloeni materijal sa susjednih viih
podruja. Za ovo podruje karakteristina su leita ugljena, nafte i plina (Njemako poljska
nizina) i (Sjeverno more). Vei, sjeverniji dio ovog podruja je tijekom oledbi bio prekriven
ledom. Obale su najveim dijelom plitke i pjeane (dine), te je vrlo esta pojava laguna i
estuarija. Na znatnom dijelu morskog dna (elfa) uoljivi su paleotokovi, a ono je danas
prekriveno muljem i drugim sitnozrnim sedimentima. Dio obale koji je izloen dvodnevnim
smjenama plime i oseke poznat je kao vat. Za vate je takoer karakteristino da je prekriven
muljevitim sedimentima, te odtonim kanalima. More na tom podruju se naziva vatensko
more (njem. Waddensee). Sitniji glacijalni materijal je ispuhan vjetrom i pretaloen u junim
podrujima (les).
Njemako poljska nizina
Starija, kaledonska i hercinska osnova je na povrini prekrivena je i do 3.000 m mlaim
morskim sedimentima, te na kraju najmlaim pleistocenskim. Pleistocenske naslage doseu
debljinu od 50 do 500 m, a najee su sastavljene od morenskog, eolskog i aluvijalnog
nanosa. Najvei opseg je imala elsterska glacijacija (istodobno kad i rika u Alpama), dok je
najmlaa viselska. Kao njihova posljedica, u junim podrujima se uoavaju dva niza morena
koji krajoliku daju blago valovit izgled. Na podruju nizine razlikuju se etiri cjeline.
-obalni pojas
-pojezerja
-pojas pradolina
-juni rub
Obalni pojas: oblikovane brojne dine, mlae na obali, a starije u unutranjosti. Dine su vee
na obalama Sjevernog nego Baltikog mora. Vjetar pjesak sa dina odnosi prema unutranjosti,
te su zbog toga izgraeni brojni zatitni nasipi. Velik dio obale je lagunski.
1

Poslije dina slijedi podruje (oko 50 km iroko) s najmlaim morenskim materijalom

prekriveno glinama marom. Na njih se nadovezuju zavrne morene viselske starosti koje
mjestimino doseu visinu i od 300 m. U meuprostoru morena nastala su brojna jezera i
movare. Dalje, prema jugu povrinu prekrivaju morene elsterske starosti koje doseu visinu
100 do 200 m. Rubnim dijelovima ledenjaka protjecale su tekuice koje su pri tom oblikovale
svoje doline od istoka prema zapadu. Kasnije, poslije oledbi, tekuice ponovo otjeu od juga
prema sjeveru, ali dijelom i tijekom oledbi oblikovanim koritima. Neke od pradolina koritene
su ili se koriste kao prometni koridori (npr. Wraclav Magdenburg). Juni rub ostao je izvan
obuhvata glacijacija. Visina ovog podruja varira od 200 do 400 m, a na njemu su oblikovane
brojne zaravni. Neki od njih su oblikovani u vapnencima (npr. Mal Poljska), a neki u lesu
(npr. Lublinski plato). Pojas lesa se protee sve od Francuske do Poljske, a u Njemakoj je
poznat pod nazivom Brde.
Klimatske znaajke ovog podruja su pod jakim utjecajem zapadne zrane cirkulacije. Od
obale koja ima izrazito oceansku (maritimnu) klimu prema JI jaaju kontinentalni utjecaji.
Kao posljedica toga prema jugu, a osobito prema jugoistoku dolaze do izraaja
srednjeeuropske klimatske znaajke.
Sjevernomorska nizina ili Nizozemlje (Nederland)
Produetak Njemako poljske nizine, a od Parike kotline odvaja ga niski (uravnjeni)
paleozojski masiv Brabant u junoj Belgiji. Poetkom ere, ovo podruje prekriveno
glacijalnim nanosima, u priobalnom podruju poznato pod nazivom geest, bilo je bez veeg
znaenja. Priobalne dine pod utjecajem abrazije stalno su mijenjale svoj oblik. U priobalnim
podrujima, oko ua tekuica izmeu dina i geesta ona su bila zamovarena. Klimatske
znaajke: koliina oborina varira od 600 do 900 mm, a temperatura zraka od 0,5 do 3,0 C u
sijenju, te od 16,5 do 19,0 C u srpnju. Godinje, oko 200 kinih i samo 50 vedrih dana. Kao
posljedica zapadnih vjetrova i Golfske struje u priobalnom podruju este su dugotrajne
magle. Takve klimatske prilike (u pred melioracijskom razdoblju), u obalnom movarnom
podruju pogodovali su razvoju bujne vegetacije, od koje su nastala brojna tresetita. Zbog
fiziko - geografskih znaajki ovo podruje je relativno kasno naseljeno. Naseljavanje
zapoinje priblino u 11. st. prvenstveno zbog znaajnog geografskog poloaja. 1950. god.
prosjena naseljenost u Nizozemskoj je 318 st/km (2002. god. 388 st/km), a u Belgiji 288
st/km (2002. god.336 st/km), te ovo podruje predstavlja jedno od najnaseljenijih na Zemlji!

Opstanak na ovom podruju prvenstveno je vezan uz brojne hidrotehnike zahvate. Zapravo,

od poetka gradnje poldera.
Nizozemsko-belgijska nizina dijeli se na tri osnovne cjeline:Priobalne dine podruje koje je
u Nizozemskoj dugo oko 750 km iroko oko 5 km i visoko do 60 m. Predstavlja prirodnu
branu prema moru. Pola obalne linije dina nalazi se na otocima. Osnov gospodarstva ribarstvo
(iverka zlatopjega, list, dagnje). Danas, u ovom poduju je razvijen turizam.
Karpati
Planinski lanac u srednjoj i istonoj Europi Pruaju se luno u duini od 1.500 km, a irina im
varira od 12 do 500km. Najvisi dio je Gerlachovski stit 2655m, a prosjecna visina je od 1500
do 1600m. Obuhvaaju podruje eke, Slovake, Poljske, Ukrajine, Rumunjske i Srbije.
Dijele se na:
1. Zapadne Karpate Tatre, Beskide i Matru
2. Istone Karpate (umoviti Karpati u Ukrajini) ugasli vulkani i vulkanske stijene
(kratersko jezero Sveta Ana u Rumunjskoj) nastavljaju na Staru planinu u Bugarskoj.
3. Juni Karpati proteu se kroz Rumunjsku i istonu Srbiju. U Rumunjskoj se Juni
Karpati jo nazivaju Transilvanijske Alpe. Prema jugu na njih se u Bugarskoj
nadovezuje Stara planina ili Balkan planina

Planina Balkan duina oko 530 km, a najvii vrh Botev 2376 m.
3

Jezgra Srednje Europe zapadno poloene drave preteito njemakog govornog podruja:
Njemaka, vicarska, Lihtentajn i Austrija.

Nakon propasti komunizma Srednjoj Europi pridruene su i preteito slavenske zemlje slinih
prirodnih i kulturnih znaajki: Poljska, eka, Slovaka, Maarska i Slovenija.
Srednjoj Europi pribraja se i Hrvatska, ali jednako opravdano moe je se smjestiti i u Junu
Europu.
Njemaka
Demokratska parlamentarna savezna drava 16 saveznih drava (tri samostalna grada
pokrajine) jedna od najrazvijenijih drava svijeta s kapitalistikim gospodarstvom. Meu
prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnolokom razvitku i gospodarskoj proizvodnji,
prometna mrea je suvremena, dobro razgranata: cestovna, eljeznika, rijena (Laba, Rajna,
Dunav), zrana (Frankfurt).
Stanovnitvo: Nijemci, Turci, Grci, Poljaci, Hrvati. Mogue pitanje: Zato je Njemaka
ekonomski najprivlanija drava Europe?

vicarska
Konfederacija 26 kantona. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skuptinu, vladu i sudove zbog
ega se vicarska smatra jednom od najvie decentraliziranih zemalja na svijetu. Razvijene
uslune djelatnosti, industrijska proizvodnja (elika, metala, aluminija, mainska, preciznih
instrumenata, elektrotehnika, kemijska, farmaceutska, tekstilna, koe, prehrambena,
keramika, betonskog materijala i poljoprivredna zemlja. etiri slubena jezika (njemaki,
talijanski, francuski i retroromanski). Preko 20% stranih dravljana (najvie Talijana).
Austrija
9 saveznih drava, razvijeno trino gospodarstvo. Turizam jedna od najrazvijenih grana.
Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradiu (35 000).
Poljska
16 vojvodstava, 379 kotara i 2478 opina. Gospodarstvo: prije II. Sv. Rata poljoprivreda
Poslije II. Sv. Rata industrija (plansko gospodarstvo). Nakon 1990-tih privatizacija i strana
ulaganja, vie od 60% stanovnitva ivi u gradovima na jugu drave. Suvenir - medenjaci.
eka
Parlamentarna demokracija, 13 pokrajina. Gospodarstvo:
Aktualna privatizacija bankarstva, telekomunikacije i energetika. Dravna granica izmeu
eke i Slovake danas je otvorena za graane ovih drava. Pivo.
Slovaka
Republika, parlamentarna demokracija, 8 pokrajina
Gospodarstvo: Razvijen tercijarni sektor bankarstvo, turizam, strane investicije
Ustav jami slobodu vjeroispovijesti (Hrvati ive u nekoliko naselja).

Maarska
5

40 pokrajina: 19 upanija, 20 gradskih upanija i glavni grad. Inflacija i nezaposlenost

smanjile su se ulaganjem stranih investicije - jak gospodarski rast. Privatni sektor 80% .
Maarski jezik ugro-finski. Balaton maarsko more (najvee jezero u sredinjoj Europi).
Slovenija
Gospodarstvo raste nakon 2005. najbolje meu tranzicijskim dravama (sa starom rudarskom,
industrijskom i obrtnikom tradicijom). Poljoprivredna povrine oko 12%. Direktna strana
ulaganja jo uvijek mala. Vodea u novim lanicama EU. Administrativna podjela na opine.

ISTONA EUROPA
Ukrajina, Bjelorusija, Moldova, europski dio Rusije. Istonoeuropska nizina sastoji se od
Ruske ploe i Ukrajinskog tita. Obuhvaa istoni dio europskog kopna od Urala na I,
Kaspijskog jezera i Crnog mora na J, Njemako-poljske nizine na Z i Baltikog tita na SZ.
Ruska ploa: primjer je stare kratonske osnove (predkambrij) koja je prekrivena mlaim
sedimentima. Osnova joj je izgraena je od metamorfnih stijena gornjeg arhaika i donjeg
proterozoika s intruzijama granita. Debljina mlaih (kasni predkambrij) sedimentnih stijena
dosee do 20 km.
Ukrajinski tit: je sastavljen u najveoj mjeri od metamorfnih stijena iz proterozoika.
Tijekom pleistocenskih glacijacija led je dosezao do: Okska do 55, Dnjeparska do 48
Valdajska do 56.
Za sjeverni dio I-E nizine karakteristina je pojava merzlote.
Juni dijelovi karakteristini su po nanosima lesa ili prapora (frakcija veliine od 0,05 do
0,005 mm). Naslage su najdeblje na podruju izmeu 52 i 48 s. g. . Za ova podruja
karakteristine su kanjonski oblikovane rijene doline.
Klima: zbog udaljenosti od mora karakteristina je kontinentalna klima
-najvei dio: vlana kontinentalna klima
-sjeverni dio: hladna kontinentalna klima
-juni dio: suha kontinentalna klima (pojava polupustinja!)
Zimi: pomak temperature zraka od Z I, Baltik -5 C, Moskva -10 C , Ural 15 C
6

Ljeti: pomak od S J, Barentsovo more 8 , C Moskva 19 C , Kaspijsko jezero 25 C

Kao posljedica klimatskih znaajki dolo je do zonalnog razvoja vegetacije od JI prema SZ.
Ukrajina
Najvea europska drava (ako se izuzme europska Rusija) 24 administrativne jedinice koje se
nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom 1945. bila
jedan od osnivaa UN-a.
Nakon 1991. recesija, inflacija, pad proizvodnje pad gospodarstva dovodi do potpunog
siromatva. Nakon 2000. strana ulaganja - poinje rasti BDP.
Gospodarski potencijali - bogata poljoprivrdna zemljita, dobro razvijenu industrijsku bazu,
visoko obuenu radnu snagu i kvalitetan obrazovni sustav, ali iz politikih razloga i dalje nije
realiziran u potpunosti. Obiluje ugljenom, prirodnim plinom, hidroelektrinom energijom i
sirovinama za proizvodnju nuklearnog goriva. Vrlo je razvijena industrija obojenih metala,
proizvodnja ljevanog eljeza, elika I cijevi. 2005. godine osma zemlja u svijetu po
proizvodnji elika
razvijena kemijska

industrija koja

obuhvaa

proizvodnju koksa, mineralnih

gnojiva i

sumporne kiseline. Razvijena high-tech industrijska baza (elektronika, industrija naoruanja i

program svemirske

tehnologije).

Prehrambena

industrija

jedan

od

glavnih

proizvoaa ita, eera, mesa i mlijenih proizvoda. Trenutni problem - glavna prepreka
investiranju navodi se rairena korupcija.
Rusija
Federativna republika s polupredsjednikim sustavom vlasti, obuhvaa 83 federalnih
subjekata s razliitim razinama autonomije. Visoka stopa rasta BDP-a (8,1% godinje)
inflacija (oko

11,7%).

Uoljivi

su

ostaci

starog,

komunistikog

sustava.

Brza privatizacija nekih unosnijih dravnih poduzea (politika elita -oligarsi).

Gospodarstvo se temelji na dvama stupovima: izvozu energenata (nafte i zemnog plina) i
sirovina te rastuoj domaoj potronji. Jedna od utemeljiteljica Euroazijske ekonomske
zajednice. U prijevozu roba, a i putnika jo uvijek dominantnu ulogu ima eljeznica (zbog
velikih udaljenosti). Transsibirska eljeznica, ceste u loem stanju, zrani prijevoz u porastu.
Bjelorusija
7

Smjetena na prijelazu s njemako-poljske u istono-europsku nizinu, upravna podjela na 6

oblasti i grada Minsk. Gospodarski potencijal naslijedila je iz zajednike drave (razvijena
industrijska i poljoprivredna baza te dobar i obrazovan struni kadar).
Oko 80% industrije, ukljuujui i najvee kombinate, ostali su u vlasnitvu drave. Radnu
snagu (4. mil.) ini vie ena. Stopa nezaposlenosti 2010. iznosila je samo 0,9%. - mladi ljudi
nakon zavretka obrazovanja odmah se zapoljavaju u dravnim poduzeima. U savezu s
Rusijom dobila je ogromno izvozno trite za svoje proizvode I glavne energente (nafta i plin)
Najvanije prirodno bogatstvo je treset (koristi se kao gorivo, gnojivo i u kemijskoj industriji)
Razvijena je optika industrija.
SJEVERNA EUROPA
Island, Norveka, vedska, Finska, Litva, Latvija i Estonija.
Baltiki tit: Granice predstavljaju: Skandinavsko gorje, Ruska ploa i Njemako-poljska
nizina
Obuhvaa: I i J vedsku, JI Norveku, Botnijski zaliv, Finsku, poluotok Kolu i Kareliju u
Rusiji, a na jugu je granica danski poluotok Bornholm.
Tektonski stabilno podruje koje pripada Istono Europskom kratonu.
Obzirom na geoloki sastav izdvajaju se tri podruja: SI sa stijenama arhajske starosti (preko
2,5 mlrd god): graniti, gnajsevi, metamorfozirane magmatske stijene (greenstones). Sredinji
dio stijene starosti 1,9 do 1,8 mlrd. Graniti i druge magmatske stijene
JZ dio izgraen je od najmlaih naslaga, koje su prekrivene mlaim pleistocenskim
glacijalnim sedimentima. Djelomino su stare predkambrijske naslage prekrivene mlaim
paleozojskim i mezozojskim.
Reljef: razlikuju se tri cjeline:
1. Nizine (do 100 m) predstavlja subkambrijski pineplen
2. Blago breuljkasto valovito (od 100 do 300 m)
3. Visoravni (od 300 d0 500 m)
Tijekom pleistocenskih glacijacija ovo podruje je u najveoj mjeri oblikovano.
Zadnja viselska oledba (u Alpama odgovara wrmskoj) prestala je pred 9 000 god.
Maksimalna debljina leda dosezala je do 3 000 m. Posljedica: izdizanje kopna - transgresija je
bila najizraenija u razdoblju pred 9 000 do 6 000 god. danas na sjevernom dijelu
Botnijskog zaliva izdizanje je oko 9 mm godinje (Alandski otoci!)
8

Reljef je u najveoj mjeri posljedica glacijalnog oblikovanja. Pretpostavlja se da je led snizio

povrinu oko 10 m, pri emu je istodobno taj materijal nataloio na drugim mjestima (do 200
m debljine). Mjestimino, ovaj materijal je prekriven najmlaim holocenskim naslagama.
Drumlini i morene visoki su do 60 m. Salpausselka I. i II usporedo 20 km u duini od 600 km
na JZ obale Finske do S Karelije, dok se Salpausselka III protee oko 80 do 150 km
sjevernije.
Izostazija: izdizanje kopna 100 do 50 km od dananje obale. Kao posljedica toga taj dio kopna
karakteristian je po plitkomorskim sedimentima koji danas predstavljaju najznaajnije
agrarne povrine.
Brojna jezera posljedica su specifinih hidrolokih znaajki. Nastala su ujezerivanjem vode
iza zavrnih morena ili u eskerima, kao posljedica izostazije (dijelovi mora).
Na podruju itave Skandinavije rauna se da je oko 400.000 jezera s povrinom veom od 1
ha. Danas, velik broj jezera postala su movare, te su na kraju isuena. Movare na podruju
vedske prekrivaju oko 70.000 km, a Finske oko 104.000 km.
Klima: naveim dijelom je hladna kontinentalna, s 500 do 800 mm oborina. Termiki reim je
izloen utjecajima Atlantika i Baltikog mora (amplituda varira od 18C na JZ vedske do 28
C na SI Finske). Island (ledena zemlja) ima oceansku klimu (golfska I Grenlandska struja) s
hladnim ljetima I blagim zimama.Vegetacija: Prevlada tajga. Najznaajniji su smreka (Picea
abies) i crveni bor (Pinus aylvestris).
Island
Najrijee naseljena drava (2,6 st/km), 76% povrine neobraeno i neplodno zemljite .
Obradivo samo 0,1%. 70% izvoza ribarstvo. Ulaganja u raunalne tehnologije, biotehnologija
i ekoloki turizam. Geotermalna energija (85% kuanstava). Hidroelektrane.
Unitarna republika s parlamentarnom vlasti. 1944. neovisna Republika Island.
Politiki zanajan ekoloki i feministiki pokret. 1980 izabrana predsjednica Vigds
Finnbogadttir prva je ena u svijetu koja je demokratskim putem izabrana za predsjednicu
drave.

Norveka

Norveani su germanskog porekla potomci Vikinga. Prosjena starost je 78 godina.

Nizak prirodni prirataj, nema nepismenih. ivotni standard visok, nakon Islanda, europska
drava s najmanjom gustoom naseljenosti (13 st/km). U 19 st. visok prirodni prirataj,
prati veliko iseljavanje u Sj. Ameriku, parlamentarna, nasljedna monarhija . Norveko-ruska
granica duga 167 granica, jedina je granica NATO-a i Rusije u Europi, to je tijekom
"hladnog rata" uvjetovalo njenu geopolitiku osjetljivost. 1994.g. stanovnitvo je odbilo
punopravno lanstvo u EU.
Hidroenergija - rijeke koje teku sa zapadnog pristranka Skandinavskog gorja vrlo su kratke i
ne zaleuju se, a rijeke koje sa istonog pristranka teku u Skagerrak dulje su i zaleene do 4
mjeseca godinje. Uslune djelatnosti 72.1%. Po proizvodnji nafte Norveka je vodea
zapadnoeuropska drava. Stoarstvo je najvanija grana poljoprivrede, 10-ta zemlja na svijetu
po koliini ulova ribe, sedmi najvei proizvoa nafte na svijetu i trei proizvoa zemnog
plina u Europi. Turizam - najprivlanija su krstarenja po fjordovima, planinarenje, splavarenje
na divljim vodama i skijanje.
vedska
Ustavna parlamentarna monarhija. Riksdag jednodomni parlament, mala gustou
naseljenosti od oko 20 stanovnika po km. Oko 84% populacije ivi u gradskim naseljima.
Najvee urbano podruje je Stockholm, visok ivotni standard, visoko razvijen sustav
socijalne skrbi i jedan od najviih prosjenih dohodaka na svijetu. Kolektivizam. Mladi imaju
dobro i kvalitetno obrazovanje. Drava blagostanja politiki neutralna, znaajan
izvoznik eljeza, bakra

i drvene

grae,

dominaciju

izvozu

preuzimaju

usluna,

telekomunikacijska i IT industrija (50% izvoza).

Finska
Rijetko naseljena (14 st/km), parlamentarna republika. Slubeni jezici finski i vedski.
Papir, drvna masa i drvni proizvodi ine 40% finskog izvoza. Proizvodnja ostalih papirnih i
drvnih proizvoda ukupno iznosi 7,9 mlrd godinje. Finska posjeduje industriju tekih strojeva,
metala, brodova, tiskarskog materijala, elektro industriju, industriju hrane i pia, tekstilnu
industriju, industriju odjee,kemikalija, keramike i stakla. Finska je lan slobodne trgovinske
unije od 1961. u sijenju 1995. pridruila se EU. Poljoprivrena u plodnim priobalnim
regijama (7%).
10

Danska
Razvijen tercijarni sektor, izvozno orjentirana, razvijena prehrambena industrija.
Po udjelu proizvodnje nafte trea u EU (Norveka I VB). Strateki poloaj I geopolitiko
znaenje. Prometni poloaj.
Pribaltiki trolist
Estonija, Latvija i Litva primjer su sudbine malih zemalja kroz itavu povijest velesile su ih
svojatale i preotimale jedna od druge. preklapali su se interesi skandinavskih zemalja, Rusije i
Njemake.
Estonija - najmanja od triju tranzicijskih pribaltikih zemalja 1995. gospodarstvo je poelo
jaati potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom (1995.) omoguilo je
prilagoavanje estonskog gospodarstva kapitalistikim uvjetima. Glavne industrijske grane
prehrambena industrija, industrija graevinskog materijala, drvna industrija, industrija papira
te tekstilna industrija. Razvijeno je ribarstvo.
U gradovima ivi gotovo 70% stanovnitva, ukazuje i na vrlo rijetku naseljenost ruralnoga
prostora. U zapadnim dijelovima zemlje gustoa stanovnitva je samo 10 st./km2. Nesklad u
stupnju regionalnog razvoja Estonije -Narwa, grad smjeten na samoj ruskoj granici, poznat
pod nazivom ,,kua siromatva''. Od oko 70 000 stanovnika, 90% je ruske nacionalnosti, a
45% njih ivi ispod granice siromatva. Blizina Finske od presudne vanosti. Tallin uvrsten u
Unesco svjetsku bastinu.
1940. Litvu je, zajedno s Latvijom i Estonijom, okupirao Sovjetski Savez, longitudinalni
prometni pravac koji istoni Baltik povezuje sa Srednjom Europom.Litvansko gospodarstvo
prole je godine zabiljeilo rast bruto drutvenog proizvoda od ak 7.1%, dok je stopa
nezaposlenosti te godine bila 10.3%. U Litvi danas ivi 81% Litvanaca, 9% Rusa, 7% Poljaka
i 2% pripadnika ostalih naroda.

ZAPADNA EUROPA

11

Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Nizozemska, Belgija, Liksemburg, Monako.

Britansko otoje u geolokom smislu ini cjelinu europskog kopna. B. otoje nalazi se na
podruju elfa. Od nizina zapadne Europe odijeljeno je plitkim Sjevernim morem. Obalna
linija oblikovana je izdizanjem morske razine, te izostazije, koji su uslijedili nakon razdoblja
oledbe. Flandrijska transgresija bila je najintenzivija pred 5.000 godina. Dananja obala V. B.
duga je 18.835 km.Geoloki razvoj V. B. Zapoeo je tijekom kaledonske orogeneze (silur
devon). Tijekom starijeg paleozoika ovo podruje je bilo podijeljeno izmeu dviju masa: SZ
kotska i SZ Irska su bili dijelovi Laurencije, a J Engleska i JZ Irska dio Gondvane, dok se
izmeu njih nalazio Iapetus ocean. U razdoblju ordovicij silur se u je u morskom podruju
(podruje kotske, S. Engleske, Walesa) odvijala sedimentacija, prvenstveno vapnenaca i
pjeenjaka. Danas, te stijene izgrauju dio podruja Junog kotskog visoja i Kambrijskog
gorja.
Tijekom silura je dolo do pomicanja litosfernih ploa i kaledonske orogeneze. Kaledonidi su
obuhvaali cijelo podruje dananjeg britanskog otoja. Za britansko kaledonsko gorje i Irsku
karakteristian je pravac pruanja SI JZ.
Do kraja paleozoika Kaledonsko gorje je znatno snieno, a tijekom karbona prekriveno
morem. Sedimentne stijene karbonske starosti najrasprostranjenije su na podruju Penina i u
Srednjoj kotskoj nizini. Tijekom mezozoika je dolo do taloenja karbonatnih naslaga na
podruju J. i I Engleske.
Krajem krede i poetkom tercijara dolo je do izdizanja zapadnih i sjevernih dijelova otoja te
nastanka dananjih gorja i nizina. Na podruju J. i JI. Engleske se je i tijekom tercijara
odvijala morska sedimentacija.
Kao posljedica geolokih dogaanja V. B. dijeli se na visoku i nisku Britaniju (Highlad Britain
& Luland Britain). Granicu predstavlja izvor rijeke Exe rubom masiva Cornwall i Devon
istonim rubom Kambrijskog gorja i Penina do ua rijeke Tees.
Visoka Britanija obuhvaa podruje Z. i S. od granice. Prevladavaju stijene predkambrijske
(sjever: magmatske i metamorfne stijene) i paleozojske (jug: sedimentne i magmatske stijene)
starosti. Prevladavaju podruja iznad 300 m (najvii vrh Ben Nevis 1341 m). Tijekom
pleistocena ovo podruje je u znatnoj mjeri preoblikovano radom ledenjaka (najjunije je
dosezala do podruja Londona). Kao posljedica djelovanja ledenjaka via podruja su
izbruena i zaobljena, tako da danas prevladavaju gola stjenovita podruja.
Britanska kaledonska gorja su primjer planinskog glacijalnog oblikovanja reljefa s brojnim
ledenjakim dolinama (lokalno glen), ali i povri. Izdizanjem morske razine na zapadnoj obali
kotske, potapanjem ledenjakih dolina, nastali su fjordovi (lokalno firth). Nia podruja
12

prekrivena su morenskim nanosima. Na rubnim podrujima gorja nastala su ledenjaka jezera

(Loch Ness). Niska Britanija obuhvaa podruje juno od linije izmeu rijeka Exe i Tess. Na
podruju srednje, istone i june Engleske je stara kaledonska osnova prekrivena mlaim
sedimentnim naslagama mezozojske i tercijarne starosti. Krajnji juni i jugozapadni dio
pripada podrujima hercinske orogeneze. Za ovo podruje karakteristina je izmjena niskih
uzvienja koja su izgraena od otpornijih stijena i rijenih dolina. Za juni dio karakteristine
su niske, a za zapadni i sjeverniji dio visoke (klifovi) erozijske obale.
Klima Britanskog otoja je pod jakim utjecajem zapadne zrane cirkulacije, oceanskih zranih
masa i sjevernoatlantske morske struje. Kao posljedica njihovih toplih utjecaja, prosjene
godinje temperature zraka su visoke, a amplitude male. Srednje godinje t. z. variraju od 12
C na JZ Engleske do 7 C na Shetlandskom otoju. Zimi temperature variraju od 8 C na
jugu do -2 C na sjeveru, dok ljeti od 15 (JZ) do 8 C (Penini).Najveu godinju koliinu
oborina primaju gorja (orografske oborine od 1500 do 3000 mm). Na istonim i sredinjim
dijelovima koliina oborina varira od 500 do 800 mm. Zapadne obale imaju izrazitu oceansku
klimu, dok sredinja i istona podruja prijelaznu. Kao posljedica nadmorske visine, podruje
visoke Britanije je hladnije i humidnije od niske koja je toplija i sunija.Na podruju niske
Britanije prevladavaju kambisoli (oko 45 %). Na podruju visoke Britanije prevladavaju
podzoli, oglejena i movarna tla, a u viim gorskim podrujima i litosoli.
Prirodni vegetacijski pokrov, koji u najveoj mjeri ini atlantski tip lisnatih uma, je u znatnoj
mjeri, razvojem poljoprivrede uniten. Na podruju Engleske ume prekrivaju 8,6%, Welsa
17,6 %, kotske 11,9% povrine. Kao posljedica poumljavanja poveale su se povrine pod
etinjaama. Na podruju kotskih gorja esta je i pojava movarne vegetacije (prevladava
mah).
S obzirom na geoloki sastav i grau podruje Irske predstavlja nastavak visoke Britanije.
Najvei dio otoka je formiran tijekom kaledonske orogoneze. Izuzetak je krajnji juni dio koji
je formiran tijekom hercinske orogeneze.
Slino kao i susjedno Britansko otoje, tijekom silura i devona je podruje Irske izdignuto i
nabrano (orogeneza), da bi kasnije denudacijskim procesima dolo do sniavanja i
uravnavanja reljefa. Tijekom karbona, te kasnije, tijekom mezozoika odvijala se morska
sedimentacija.
Danas, vapnenci i pjeenjaci prekrivaju 65% povrine Irske, dok su naslage mezozjske
starosti najveim dijelom odstranjene denudacijom (izuzev manjih podruja krednih
vapnenaca u sjevernom dijelu).

13

Poetkom tercijara (pred 65 mil. godina) na sjevernom dijelu dolo je do vulkanske aktivnosti,
te je nastao bazaltni plato Antrin. Danas mu je povrina oko 4000 km.
Tijekom pleistocena i ovo podruje je bilo zahvaeno oledbama koje su ostavile znatan trag u
oblikovanju reljefa.Glacijalnim oblikovanjem, preoblikovani su vii dijelovi otoka, dok je u
niim akumuliran tanak sloj ledenjakih nanosa (pijesak i glina).
Za reljef Irske je karakteristina suprotnost sredinjeg ravniarskog dijela (prosjene visine
oko 150 m) i rubnih, gorskih podurja. Sredinji dio izgraen je od vapnenaca karbonske
starosti koji su prekriveni, mlaim, kvartarnim ledenjakim sedimentima koji su pogodovali
nastanku (glacijalnih) jezera i movara.Najvee movarno podruje, sa specifinom
vegetacijom reta je Bog off Allen u sredinjem dijelu Irske, a obuhvaa povrinu od 1000
km.
Pojave kra ograniene su na manja podruja koja nisu prekrivena (odnosno s kojih su
destruirani) mlai, ledenjaki sedimenti. Gorja na rubovima, su u njaveoj mjeri izgraena od
paleozojskih crvenih pjeenjaka, granita i bazalta.
Kao posljedica glacijalnog oblikovanja reljefa, obala je dobro razvedena s brojnim
fjordovima, ali i klifovima koji su oblikovani poslije transgresije mora.Kao i susjedno
britansko otoje i klima Irske je izloena utjecajima sa zapada. Kao posljedica toga klima je
izrazito oceanska, sa malim amplitudama temperature zraka. Prosjena godinja t.z. je oko 9
C, a ampituda varira od 9 C u zapadnim do 11 C u sjeveroistonim podrujima. Godinja
koliina oborina opada od zapada (poluotok Kerry 1500 mm) prema istoku (Dublin 750 mm).
Takoer, oborine su neto vee i u gorskim podrujima.Zbog prevlasti glacijalnih sedimenata
na povrini, te visoke vlanosti, posebno u zapadnom i sredinjem podruju prevladavaju
oglejena i movarna tla. U istonim podrujima prevladavaju crvena glinovita tla, u viim
dijelovima gorja podzoli i litosoli.
Prirodni vegetacijski pokriva, prvenstveno hrastove ume, je skoro u potpunosti uniten do
kraja 17. st. Od 70-tih god. 20. st. uzgojene su znatne povrine smrekovih uma. Danas, 2/3
povrina koriste se u poljoprivredi (panjaci!). U zapadnim dijelovima i viim gorjima su
brojne movare s vegetacijom reta.

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

14

Povrina 244 110 km. Gl. Grad: London Dravni ustav: ustavna parlamentarna nasljedna
monarhija potomaka dinastije Windsor. Vlada ima izvrnu vlast (formira se nakon
parlamentarnih izbora). 18 st. Industrijska revolucija. Dekolonizacija nakon II. Sv. Rata
Zajednica drava Commonwealth. 1707. god. Zakon o uniji sjedinjen engleski I kotski
parlament (V. Britanija), 1968. u gospodarskom smislu teritorij je podijeljen na 7 dijelova
Englesko-kotska granica: Hadrianov zid II. st.n.e. kotska granica u Sjevernom moru 5555
Sjeverna Irska: 17. st. dekolonizacija (Plantation)
- starosjedioci Irci (katolici)
- novi Englezi (anglikanci)
- novi koti (prezbiterijanci)
Stanovnitvo 1:2
Gibraltar: 1704. god. Vlast V.B. Geostrateko znaenje. Povrina 6,8 km
51% vlasnitvo min. obrane.
Irska
Parlamentarna republika, 4 pokrajine (27 grofovija). Tenja sveirsko ujedinjenje
1921. podjela Irske ozakonjena anglo-irskim sporazumom. Nesporazumi i neispunjena
oekivanja rezultirala povlaenjem predstavnika S.I. na pregovorima. Granice na Sjevernom
moru proirene.
Francuska
Unitarna drava, obnovljeno gospodarstvo od 1990-tih: Poljoprivreda (najvea u EU)
Automobilska industrija, turizam, bankarske usluge i konzalting (Parika burza). Izraena
narodonosna posebnost rezultira vioj anatomiji Baska, Katalonci, Bretonci, Elzas i
Lotaringija.
Monako
Povrina 1,95 km, gustoa 16 410 st/km, Parlamentarna monarhija (knez), turizam, drava
ne ubire porez.
Belgija

15

Parlamentarna ustavna monarhija. Tamponski poloaj izmeu Njemake i Francuske

1945. god. Valonija zahtjeva prikljuenje Francuskoj. Francuska, flamanska i njemaka
jezina zajednica ima iroku autonomnu oblast. Federalizacija 1993. god. 3 autonomne
jedinice.
Istona Belgija rudnici cinka, njemaka regija Eupen Malmedy.

Nizozemska
Parlamentarna demokracija i ustavna monarhija podijeljena u dvanaest provincija. 18%
povrine sainjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora, zatiena od vode
pomou sustava nasipa polderi (jedan od najznaajnijih europskih agrara)
Sir Gouda. Tulipani 65% sv. izvoza. Najnaseljeniji gradovi su Amsterdam, Rotterdam,
Haag, Utrecht i niz srednje velikih gradova koji zajedno ine t.zv. Randstad (40% ukupnog
st.).

16

Luksemburg
Nasljedna parlamentarna monarhija (dinastija Nassau). Nezavisnost Beki kongres 1815.
godine. Poloaj strateki vaan:
- leita eljezne rude
- geoprometni poloaj
- industrijske regije Brabant (B.), Ruhr (Nj.), Lotaringija (F)

JUNA EUROPA
Preteito romanske zemlje Pirenejskog i Apeninskog poluotoka (Portugal, panjolska,
Andora, Italija, San Marino i Vatikan) i Albanija i Grka, premda su potonje dvije kulturno
slicnije zemljama JI Europe, kao zemlje s izravnim izlazom na Sredozemlje ubrajaju se u
Junu Europu.
Mladonabrana gorja alpske orogeneze june i srednje Europe
Alpidi su nastali kao posljedica najmlae, alpske orogeneze koja poinje krajem mezozoika.
Orogeneza je posljedica podvlaenja afrike ploe i jadranske mikroploe pod euroazijsku
plou. Raspadanjem Pangee i razmicanjem kontinenata tijekom jure na podruju dananjih
mladonabranih gorja nastalo je more. Tijekom krede,uslijed razmicanja Lauroazije i
17

Gondvane poveao se praocean Tetis, na ijem dnu su se nataloili debeli karbonatni

sedimenti. Krajem mezozoika, afrika ploa se poela pomicati prema sjeveru to je
rezultiralo smanjenjem Tetisa. Podvlaenjem afrike ploe i jadranske mikroploe pod
euroazijsku zapoela je alpska orogeneza koja traje do danas.
Tijekom eocena (mezoalpidske faze) dolo je do nabiranja i izdizanja naslaga mezozojske
starosti. Prijelaz iz eocena u miocen (neoalpidske faze) orogeneza dosee maksimum.
Krajem miocena, podvlaenje afrike ploe mijenja smijer iz J S u JI SZ, to rezultira
intenzivnijim izdizanjem zapadnih Alpi. Nabiranje prestaje krajem tercijara, ali je prisutno
jako izdizanje koje u alpskom podruju iznosi oko 2 mm godinje. Tijekom zadnja 2 mil
godina karakteristino je oblikovanje egzogenim procesima (erozija i egzarazija su vrlo
izraeni procesi), te nastaju specifini alpski krajobrazi koje obiljeavaju velike energije
reljefa.
Alpe su planinski lanac dug 1200 km. Predstavljaju prirodnu granicu izmeu srednje i june
Europe. Povrina je oko 200.000 km. Dijele se na istone i zapadne Alpe. Istone Alpe dijele
se na: sjeverne, sredinje i june, a osnova podjele je geoloki sastav i graa.
Aletsch Glacier (dug 23 km).
Pirineji proteu se u duini od oko 430 km od Baskijskog zaljeva do rta Kap d Kre. Za
razliku od Alpi jednostavnije grae, ali tektonski izdignute i prekrivene navlakama. Sredinji
dio izgraen je od devonskih i kambrijskih kristalastih kriljavaca i granita, dok postupno
prema sjeveru i jugu, na niim dijelovima postupno prelaze u mlae karbonatne naslage.
Razlikuju se istoni od zapadnih. Brojna termalna vrela. Jezera su znatno rijea nego u
Alpama. Najvei vodopad je Gavarnije (462 m), na ulazu Gave de Pau.
panjolska (84%povrine Iberskog pol.)
Parlamentarna monarhija, 17 autonomnih jedinica autonomni statuti Baskije, Katalonije,
Andaluzije i Galicije. Suvremena geopolitika obiljeja: pripadnost atlantskoj i sredozemnoj
Europi i participacija na Gibraltarskim vratima. Geostrateki vani otoci: Kanari, Alboran,
Baleari.
Usluge ostvaruju najvei prihod u gospodarstvu (60%), turizam, bankarstvo, burze
Vodei proizvoa maslinovog ulja, trei vina, najvei proizvoa ive i pluta u svijetu.

18

Portugal
Unitarna parlamentarna republika, 1980-tih liberalizacija unutarnjeg trita. Privatizacijom
dravnog sektora poveao sepriliv stranih ulaganja. Poljoprivreda, ribarstvo, turizam i
prehrambena industrija ostvaruju 55% prihoda. Geostrateki vaan zbog jugozapadnog
poloaja euroatlantske orijentacije.
Otoci Azori i Madeira akvatorij s kljunim pomorskim pravcima.
Italija
Parlamentarna republika 20 regija i 95 provincija, oko 60 mil. st. najvie u junoj Europi.
1986. val privatizacije u gospodarstvu (poljoprivreda, industrija, turizam, zdravstvo)
Mafijako poslovanje? Glavne gospodarske grane su turizam, moda, inenjerstvo, proizvodnja
kemikalija, automobila i prehrambenih namirnica. Visoka gastronomska kultura potaknuta
razvojem poljoprivrede, ribarstva i prehrambene industrije. Vodea u prizvodnji vina u svijetu
(uz Francusku). Obuarska industrija.
Industrijski trokut: Milano sredite gospodarstva, Torino sredite automobilske industrije
Genova najprometnija luka.
Najvie trguje sa Njemakom, Francuskom, Velikom Britanijom, vicarskom, Austrijom i
SAD.
Andora
Kneevina u istonim Pirinejima, 7 okruga, povrina je 468 km2. Razvijem zimski turizam
(povoljni porezi i carine).
San Marino
Liliputska Republika San Marino (na Monte Tiranu 743 m.n.v.). Gorska opina (turistiki
atraktivna). Stanovnitvo uglavnom dolazi iz Rimija, oko 23 000 st. 1463. proglaena
republikom (utemeljio ju je klesar Marin s otoka Raba).
Samostalnost joj uva Italija 1862. ugovor o prijateljstvu, dobrom susjedstvu i carinskoj
uniji
Gospodarstvo turizam, vina i suveniri. Vojna sila 100 vojnika i asnika.
19

Vatikan
Papinska drava utemeljena u 8. st. Izborna monarhija. Stvaranjem jedinstvene talijanske
drave 1870 gubi neovisnost, 1929. Papa Ii talijanska vlada potpisali su sporazum kojim se
obnavlja papinska drava. Italija je priznala svjetovnu vlast pape nad Petrovom crkvom,
papinskim dvorcem, vatikanskim palaama i muzejima i nekim crkvama i zgradama u Rimu.
Vatikan ima samostalnu vanjsku politiku, sudstvo i upravu. Vatikanom upravlja guverner koji
je podreen papi.
Malta
Oko 0,5 mil. st. nastanjena na 3 vea otoia. Upravno je Malta podijeljena na 68 lokalnih
vijea. Ograniena opskrba slatkom vodom, nema domaih energetskih izvora. Gospodarstvo
se temelji na turizmu, brodskom prijevozu i obrtnitvu. Vaan geostrateki poloaj na pola
puta izmeu Gibraltarskog i Sueskog kanala (pomorsko pristanita).
Velike investicije u obrazovanje (besplatno je).
Grka
Podijeljena na 13 okruga, Sveta gora (crkvena drava na otoku Atos) pod grkim
suverenitetom.
Najistija etnika drava (95% Grka). Razvijen ribolov, industrija (obojena metalurgija,
prehrambena, tekstilna, kemijska) i djelom poljoprivreda (masline, groe, agrumi).
Koze I ovce obiljeje stoarstva. Privreda pod utjecajem stranog kapitala.
Sirtaki.
Albanija
Predsjednik i Narodna skuptina ine zakonodavno tijelo drave. 12 okruga
Privredno samoizoliranje dovelo je do toga da je jedna od najsiromanijih drava, polovina st.
bavi se poljoprivredom, a petina radi u inostranstvu .
Ekonomski problemi visoka stopa nezaposlenosti, korupcija i kriminal.
Suvremena vlada nastoji suzbiti kriminal i otvoriti zemlju za turizam (privlane jonske i
jadranske plae).
20

Razvoj EU
Drave utemeljice - Europsku zajednicu za ugljen i elik osnovalo je est drava potpisnica
Ugovora

iz

Pariz

koji

je

potpisan

1951.

godine

izmeu

zemalja

Europe

Francuska, Njemaka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Rimskim ugovorima 1957.

godine iste su drave osnovale Europsku ekonomsku zajednicu te Europsku zajednicu za
atomsku energiju.
Prvo

proirenje - 1973.

godine

lanicama

Europske

zajednice

postale

su Velika

Britanija, Danska i Irska.

Drugo proirenje - 1981. godine Grka postaje lanicom Europske zajednice. Grka je
Sporazum o pridruivanju s EZ-om sklopila jo 1961. godine, meutim u punopravno
lanstvo ula je gotovo 20 godina kasnije, jer je u meuvremenu dolo do promjene reima
vojnim udar.
Tree prosirenje-1986. godine u lanstvo Europske zajednice ulaze panjolska i Portugal. Ove
dvije zemlje izrazile su interes za lanstvo u EZ-u jo 1960-ih godina, meutim u lanstvo su
primljene nakon uspostave demokratskh politikih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne
reime te nakon prevladavanja gospodarskih tekoa.om (1967.), to je usporilo njezin ulazak
u EZ sve do uspostave demokracije 1974. godine.
etvrto proirenje - 1995. godine Europska unija prima u lanstvo Austriju, Finsku i vedsku.
Peto proirenje - 1. svibnja 2004. godine bilo je po mnogome znaajno. To je prije svega
najvee proirenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 drava lanica
- Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija i Malta.
Nastavak

petog

proirenja - 1.

sijenja 2007

godine

su Rumunjska i Bugarska.
1. srpnja 2013. - esto proirenje: Hrvatska pristupa Uniji
EU 1. srpnja 2013. ima 28 zemalja lanica:
Austrija

Belgija

Bugarska

Cipar

eka

Danska

Estonija

Finska

Francuska

Grka

Hrvatska

Irska

Italija

Litva

Latvija

Luksemburg
21

Europskoj

uniji

pristupile

Maarska

Malta

Nizozemska

Njemaka

Poljska

Portugal

Rumunjska

Slovaka

Slovenija

panjolska

Ujedinjeno Kraljevstvo
Budua proirenja - Zemlje kandidati su: Crna Gora, Island, Makedonija, Srbija I Turska
Potencijalni kandidati su: Albanija, BiH, Kosovo
Na sastanku Europskog vijea 1993. godine, postavljena su tri kriterija:
politiki - stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje
ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje ciljeva Unije
gospodarski - postojanje djelotvornog trita gospodarstva te sposobnost trinih imbenika
da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonima unutar EU
pravni - usvajanje cjelokupne pravne steevine EU
Na sastanku Europskog vijea 1995. godine postavljen etvrti kriterij kao preduvjet za
lanstvo (tzv. madridski kriterij):administrativni - prilagodba odgovarajuih administrativnih
struktura

ciljem

osiguranja

uvjeta

integraciju

22

za

postupnu

skladnu