Professional Documents
Culture Documents
USTAVNO Skripta Za Bosu - 243 STR
USTAVNO Skripta Za Bosu - 243 STR
USTAVNO Skripta Za Bosu - 243 STR
POJAM USTAVA
Normativni pojam ustava :
- Ustav u formalnom smislu (osnovni zakon koji ustanovljava organizaciju drave i propisuje
prava graana; akt na osnovu kojeg se upravlja zemljom, koji graanima dodeljuje prava i
odgovornosti a dravnoj vlasti ovlaenja i dunosti. Prema postupku donoenja odreuje se kao
skup pravila koja se donose i menjaju po postupku teem od postupka za donosenje obinih
zakona; za njega je sinonim vrst ustav kao to je na. To je formalni pisani akt najjace pravne
snage.)
- Ustav u materijalnom smislu (Odreuje se prema sadrini pravila koja su od najvee vanosti
za dravu a odnose se na organizaciju drzavnih vlasti i ljudska prava, teritorijalnu organizaciju
drave. To je akt koji ureuje meusobne odnose izmeu vlasti u dravi i medjusobne odnose
izmedju pojedinca i drzave.)
Ustav u materijalnom smislu je ustavni zakon za sprovoenje ustava, zakoni, uredbe Vlade
kojima se izvravaju ti zakoni itd.
- Socioloki pojam ustava (po Lasalu je to realni, fakticki odnos sila koji postoji u jednom
drutvu. To je stvarni ustav jedne zemlje koji ima svaka zemlja u svako doba.)
- Politiki pojam ustava (odreuje se prema stvarnom odnosu drave i drutva. Prema
Levenstajnu ne moze se oekivati da nosioci dravne vlasti sami sebe ograniavaju u cilju zastite
gradjana od zloupotrebe vlasti. Ustav je akt institucionalizacije i objektivizacije vrsenja drzavne
vlasti.)
Ustav je osnovni instrument kontrole drzave. buduci da ogranicava drzavnu vlast, fakticki
stavljajui je pod kontrolu.
Bosina potpitanja: 1) normativni pojam ustava, 2) ustav u materijalnom smislu, 3) ustav u
formalnom smislu
- to je jedini pravni akt koji odreuje vlastitu pravnu snagu i pravnu snagu svih drugih OPA.
Sankcija za nesaglasnost svih ostalih OPA ogleda se u mehanizmu za liavanje pravne snage istih
u postupku za ispitivanje i ukidanje neustavnog zakona : od strane redovnog suda ex officio ili na
zahtev stranke prilikom primene zakona na konkretan sluaj.
Sud moe ispitivati :
- formalnu ustavnost zakona (da li je zakon doneo zakonodavni organ po zakonodavnom
postupku)
- materijalnu ustavnost zakona (da li je norma sadrava u zakonu u saglasnosti s ustavom ispituje
Ustavni sud na zahtev redovnog suda)
Ideoloko-politiki akt : jer je zbog karaktera svog predmeta podloan uticaju filozofskih
miljenja, politikih teorija i ideologija, a u vezi s ulogom drave u drutvu, odnosno pojedinca u
dravi i obrnuto, kao i meusobnim odnosima pojedinih funkcija dravne vlasti.
Npr. : isticanje da je Srbija drava srpskog naroda, ravnopravnosti svih graana koji ive u njoj i
svih drugih nacionalnih zajednic; AP KIM je sastavni deo teritorije RS, ima poloaj sutinske
autonomije, obaveza svih dravnih organa je da zastupaju i tite dravne interese Srbije na
Kosovu.
Programsko-deklarativni akt : jer se od njega oekuje da vai u budunosti. Program ustava je
skup zahteva ijem ostvarivanju propisano ustavno ureenje treba da tei. Ustav je
pozitivnopravni tekst ali je i program za buducnost.
VRSTE USTAVA
- PISANI (sveani pisani dokument u kojem se nalaze norme kojima se ureuje materija ustava,
to su ustavi u formalnom smislu)
- NEPISANI (to su norme o predmetu ustava i nalaze se u ustavnim konvencijama i obiajima,
koji su stvarani tokom dueg vremenskog perioda i ija obaveznost proizilazi iz potovanja istih)
- KODIFIKOVANI (izloen u jednom pravnom aktu, formalni ustavi)
- NEKODIFIKOVANI (rasut u vie pravnik akata koji ne moraju imati snagu ustava u
formalnom smislu)
Prema nainu donoenja i promene :
- VRSTI (kada ga donosi poseban drzavni organ kome je to osnovni zadatak ili redovni
3
zakonodavni organ ali na sloeniji nain od onog na koji donosi zakone; dakle, donosi ih
ustavotvorna vlast)
- MEKI (donosi ih zakonodavna vlast, donose se i menjaju na isti nain kao i obini zakoni)
Prema donosiocu :
- OKTROISANI (donosi ga vladar, primer Ustavne povelje SCG, daje ih spontano kao
unilateralnu koncesiju narodu monarh)
- USTAVNI PAKTOVI (donosi ga vladar u saglasnosti sa predstavnikim telom)
- USTAVI BILANSI (okrenuti su sadanjosti i realnosti)
- USTAVI kao izraz narodne suverenosti(donosi ih predstavnitvo naroda)
Ontoloko merilo koje govori o postojanju ustava u stvarnosti :
- NORMATIVAN (saglasnost politicke stvarnosti i ustava, ostvaruju se u drustvu)
- NOMINALAN (ustav postoji po imenu ali se ne primenjuje u politikoj stvarnosti, samo je
pravno vazeci)
- SEMANTIKI (ustav postoji i u potpunosti se primenjuje u stvarnosti ali se kroji po meri
aktuelnih nosilaca vlasti, konzerviraju postojeu stvarnost, ne dopustaju promenu vlasti)
PROMENA USTAVA RS
Ustav RS je cvrst ustav, promena Ustava je parcijalna (promena vazeceg) i totalna (donosenje
novog).
to se tie karakteristike postupka, postupak je dvojak u zavisnosi od delova ustava koji se
menja. Postupak vai za totalnu i parcijalnu promenu ustava. Ne postoji zabrana za promenu
pojedinih ustavnih institucija ili delova ustava. Nema zabrane da se ustav u odreenom
vremenskom periodu od stupanja na snagu ne moe menjati. Ustav se ne moe menjati za vreme
ratnog i vanrednog stanja po lanu 204.
Postoje 2 faze :
Prva faza : podnosenje predloga za promenu ustava i usvajanje predloga
Druga faza : izrada akta o promeni ustava i usvajanje istog tog akta
Odluku o predlogu za promenu ustava donosi Narodna skupstina 2/3 vecinom glasova od
ukupnog broja narodnih poslanika.
4
Ovlaeni predlagai : min. 1/3 narodnih poslanika, predsednik, vlada, min.150.000 graana.
Ako predlog za promenu ne bude prihvaen, promeni se po odbijenom predlogu ne moe
pristupiti u narednih godinu dana.
se deo prihoda koji pripada budetu gradske optine, a koji budetu grada, odnosno grada
Beograda.
AP ima izvorne prihode kojima finansira svoje nadlenosti. Vrste i visina izvornih prihoda
autonomnih pokrajina odreuju se zakonom. Zakonom se odreuje uee autonomnih pokrajina
u delu prihoda Republike Srbije. Budet Autonomne pokrajine Vojvodine iznosi najmanje 7% u
odnosu na budet Republike Srbije, s tim to se tri sedmine od budzeta Autonomne pokrajine
Vojvodine koristi za finansiranje kapitalnih rashoda.
Bosina potpitanja:
1)ta regulise lan 97. Ustava, 2) ta znai obezbeuje, a sta ureuje, 3) Koji se deo poreza po
sili zakona prenosi jedinicama LS, 4) Kako se mogu poveriti nadleznosti, 5) U cemu je sutina
Zakona o raspodeli nadlenosti, 6) Finansiranje nadlenosti RS, 7) Koji su izvorni prihodi bueta
RS, 8).Sta se sve finansira iz prihoda budeta RS
predsednika RS, Vlade, Ustavnog suda, VKS, RJT, NBS, Dravne revizorske institucije,
Zatitnika graana i na zgradama diplomatsko-konzularnih predstavnitava RS u inostranstvu; u
slubenim prostorijama predsednika dravnih organa vlasti, kao i RJT, guvernera NBS,
omudsmana itd. u sastavu dravnog peata u skladu sa zakonom kojim se ureuje dravni peat;
u sastavu peata i tambilja gore pomenutih organa, na novcu. Mali grb se upotrebljava na
zgradama ostalih dravnih organa, organa, AP i jedinica LS, javnih sluzbi, prilikom proslava
sveanosti i drugih kulturnih, sportskih i slinih manifestacija koje su znaajne za RS, prilikom
meunarodnih susreta, politikih, naunih, u sastavu obrazaca javnih isprava, na uniformama
slubenih lica dravnih organa, na vojnim zastavama RS.
Zastava RS koristi se kao Narodna zastava i kao Dravna zastava. Razlika izmeu Dravne i
Narodne zastave ogleda se u tome to je na Dravnoj zastavi istaknut mali grb, dok je Narodna
bez grba. Obe su horizontalne trobojke, sa poljima istih visina, odozgo na dole: crvena, plava i
bela. Drzavna zastava stalno se vije na glavnom ulazu u zgrade drzavnih organa, a Narodne
skuptine, u vreme zasedanja, i na dravni praznik Republike Srbije; u njihovim slubenim
prostorijama, kao na gl. ulazima organa AP i jedinica LS, kao i javnih slubi na dan dravnog
praznika RS. Upotrebljava se na vazduhoplovu, brodu, istie se na birakim mestima na dan
izbora za dravne organe. Narodna zastava stalno se vije na glavnom ulazu u zgradu NS i
glavnom ulazu u zgrade organa AP i LS i javnih slubi. Istie se na birakim mestima na dan
izbora za organe AP i LS. Ako se izbori za dravne organe i organe AP, odnosno LS, odravaju
istovremeno, na birakim mestima istie se Dravna zastava.
Himna Republike Srbije jeste sveana pesma "Boe pravde". Vlada propisuje blie kriterijume,
nain i uslove za izvoenje himne Republike Srbije.
Peat i tambilj ustanovljavaju se Zakonom o peatu dr.i drugih organa. Oni su sredstva za
potvrdu autentinosti javnih isprava i dr.akata. Oni su neophodni da bi neki akt dravnog organa
proizvodio pravno deistvo. Peat ima grb.
Glavni grad ima poseban status i postoji i poseban Zakon o glavnom gradu. Poseban status
postoji zbog toga sto se u njemu nalaze glavni dravni organi.
Bosina potpitanja
1) Zato su vani amblemi , 2) Kako se upotrebljavaju dravni simboli, 3) Razlika izmeu
dravne i narodne zastave , 4) Kakav je grb na dravnoj zastavi, 5) ta su pecat i i stambilj i cime
se ustanovljavaju, 6) ta ini dravnu teritoriju, 7) Dokle se protee pravni suverenitet RS, 8) ta
je glavni grad i ima li poseban status u URS, 9) Kada ce se propisi RS primenjivati na nase
drzavljane van granica RS
DRAVLJANSTVO RS
Dravljanstvo je narocita dravno pravna veza izmeu drave i pojedinca, uslov je za uzivanje
mnogih prava, spada u lina prava. To je odnos redovnog i najee trajnog karaktera. Redovnog
zbog toga sto se apatridi i bipatridi pojavljuju kao izuzeci, a trajan jer se obino zasniva
roenjem, a kasnije retko menja. Na osnovu dravljanstva, dravljanima RS zajemena su sva
prava koja propisuje URS nezavisno od toga gde se oni nalaze. Republika Srbija titi prava i
interese svojih dravljana u inostranstvu. Tim pravima odgovaraju i odreene dunosti RS, poput
podlonosti vojnoj obavezi, dunosti plaanja poreza, pokorovanja ustavu i zakonu i sl.
Zatita koju RS prua svom drzavljaninu prua sledee garancije : da ne moze biti lien
dravljanstva, da ne moze biti lien prava da promeni dravljanstvo, da ne moze biti proteran.
Osnov sticanja i prestanka dravljanstva ureuje se Zakonom o dravljanstvu. Prema tom
zakonu dravljanstvo se stie : 1) poreklom, 2) roenjem na teritoriji RS, 3) prijemom u
dravljanstvo i 4) meunarodnim ugovorima. Prestaje : otpustom, odricanjem i po me.ugovoru.
Da bi smanjio broj apatrida, URS predvia da dete roeno u RS ima pravo na dravljanstvo RS,
ako nisu ispunjeni uslovi da stekne dravljanstvo druge drave. Apatridi su lica bez
dravljanstva. Mogu stei dravljanstvo prijemom. Pravni poredak jedne zemlje u celini vai za
domae dravljane, dok za strance i za apatride mogu da vae odreena ogranienja u pravima i
u pogledu utvrivanja odreenih obaveza koje se mogu nametnuti samo odreenim dravljanima.
Bipatridi su lica sa dva dravljanstva. Dravljanin Republike Srbije koji ima i dravljanstvo
strane drave smatra se dravljaninom Republike Srbije kad se nalazi na teritoriji RS.
Bosina potpitanja : 1) Kako se stice, 2) Sta su apatridi, 3) Sta su bipatridi
10
Bosina potpitanja
1)Sta se smatra slubenom upotrebom JiP, 2) Kada je latinica u slubenoj upotrebi, 3) Kada se
prema zakonu o pravima nacionalnih manjina koristi njihov jezik
11
Svaka drava predstavlja zajednicu ljudi nastanjenih na njenoj dravnoj teritoriji, koji su
potinjeni njenoj suverenoj vlasti. Suverenost predstavlja suprematiju dravne vlasti u odnosu na
sve druge vlasti na njenoj teritoriji, odnosno nije subordinirana nikakvoj drugoj vlasti na svojoj
teritoriji. Moglo bi se rei da spolini element suverenosti podrazumeva nezavisnost drave prema
drugim dravama, a unutranji element podrazumeva suprematiju dravne vlasti u odnosu na
druge institucije.
Obeleja dravne vlasti su:
- nezavisnost, sto znaci da njena vlast nije potinjena bilo kojoj drugoj vlasti, originernost vlasti
- neprekidnost tj. njeno stalno trajanje bez obzira sto se nosioci menjaju i
- nedeljivost u smislu da je to jedna dravna vlast, ak i kada se vri posredstvom vise organa.
Pitanje narodne suverenosti je vezano za nosioca suverenosti u dravi, tj. za pitanje od koga
potie ta najvia vlast. Postoji vise teorija o tome ko je nosilac suverenosti.
Prema teoriji narodne suverenosti, suveren je narod u smislu svih graana, od kojih svakome
pripada po jedan deo suverenosti. Narod kao i svaka linost ima svoju volju, optu volju koju ne
moe preneti na nekog drugog i svaki graanin je nosilac svog malog dela suverenosti, te tako i
bira svoje predstavnike. Ova teorija vodi do opteg i jednakog prava glasa, a narod moe sam ili
preko svojih predstavnika vriti suverenu vlast. Ako je vri preko predstavnika, narod im
dodeljuje mandat, koji moe opozvati, a to je sutina teorije imperativnog mandata.
Prema teoriji nacionalne suverenosti (razliite od narodne) nosilac suverenosti je nacija, koja
nije prost zbir graana. Ona je apstraktni entitet zajednice sadanjih, proslih, a i buduih
generacija. Posledica toga je da nema imperativnog poslanickog mandata, jer pripadnici nacije ne
otuuju svoj deo suverenosti, vec je mandate slobodan. Prema URS "suverenost potie od
graana koji je vre referendumom, narodnom voljom i preko svojih slobodno izabranih
predstavnika. Nijedan dravni organ, politika organizacija, grupa ili pojedinac ne moe
prisvojiti suverenost od graana, niti vriti vlast mimo slobodno izraene volje graana.
12
izvrnu i sudsku. Odnos tri grane vlasti zasniva se na ravnotei i meusobnoj kontroli.
Sudska vlast ie nezavisna.
Iz ove odredbe ustava jasno se vidi da je nas URS imao u vidu princip horizontalne podele
vlasti. Pored toga moguce je izvriti podelu vlasti i po vertikali izmeu razliitih nivoa na
kojima se vlast vrsi. Vertikalna podela predstavlja zapravo raspodelu poslova dravnih vlasti,
izmeu centralnih organa vlasti, organa AP i organa jedinica LS.
to se tie naela ravnotee i meusobne kontrole vlasti, predvienog URS, analizom l. 4. URS,
dolazi se do zakljuka da ovo naelo vai samo za odnose izmeu zakonodavne i izvrne vlasti,
ali ne i za odnose izmeu te dve vlasti i sudske vlasti, za koju se u istom lanu kaze daje
nezavisna, a to potvruju i kasnije odredbe ustava, prema kojima su sudske odluke obavezne za
sve i ne mogu biti predmet vansudske kontrole, a sudsku odluku moze preispitivati samo
nadleni sud u zakonom propisanom postupku (via instaciona kontrola). Dakle, Narodna
skupstina ne moze da utie na odluivanje sudova, meutim, moemo govriti o uticaju skupstine
na sudsku vlast - NS donosi zakone. Sud sudi na osnovu ustava i zakona i dr.optih akata, kada je
to predvieno zakonom, opte prihvaenih pravila meunarodnog prava i potvrenih
meunarodnih ugovora.
Opte prihvaena pravila meunarodnog prava i potvreni medj.ugovori sastavni su deo pravnog
poretka RS i neposredno se primenjuju.
NS bira sudije za njihov prvi trogodinji mandat.
Smisao podele vlasti je u ograniavanju vlasti. URS je napravio svojevrsnu kombinaciju dva
sistema vlasti :
- parlamentarnog : koga karakterie saradnja i ravnotea zakonodavne i izvrne vlasti
- predsednikog : koga karakterie sistem konice i ravnotee, budui da su tri vlasti
organizaciono odvojene
Kod nas je zastupljen sistem racionalizovanog parlamentarizma, tj. parlamentarni sistem vlasti sa
elementima predsednikog. Njegovo osnovno obeleje jeste niegova bikefalna izvrna vlast, kao
u parlamentarnom sistemu, i ine je predsednik RS i Vlada. Prema URS, Predsednik RS bira se
neposredno, nema ovlaenja izvrne vlasti, pogotovo nije njen ef. Vlada je izabrana od strane
NS i njoj je politiki odgovorna. Odredba naela URS o zabrani sukoba interesa ukljuuje i
podelu vlasti budui da niko ne moe vriti dravnu ili javnu fimkciiu koja je u sukobu sa
njegovim drugim funkcijama i poslovima ili privatnim interesima.
13
Bosina potpitanja
1) Kako je mogue izvrsiti podelu vlasti tj.koji su sistemi podele vlasti sa stanovista ovog nacela
(po horizontali i vertikali), 2) Koji principi su ovde vazni, na cemu se zasniva ta podela,
3)Razlika izmeu predsednickog i parlamentarnog sistema, 4) Kakav je sistem kod nas, 5)
Meusobni uticaj sudske vlasti i skupstine i na sta ne moze da utice skupstina 6) Ko moze da
preispita rad suda
proizilazi da nijedan dravni organ, politika organizacija, grupa ili pojedinac ne moe prisvojiti
suverenost od graana, niti uspostaviti vlast mimo slobodno izraene volje graana, a odredba
URS koja govori o pol. strankama kae da politike stranke ne mogu neposredno vriti vlat, niti
ie potiniti sebi.
S druge strane, odredbe o osnivanju i nedoputenom delovanju pol. stranaka imaju normativni
karakter. Po URS, osnivanje politikih stranaka je slobodno.
Prema Zakonu o politikim strankama, politiku stranku mogu osnovati najmanje 10.000
punoletnih i poslovno sposobnih dravljana Republike Srbije.
Politiku stranku nacionalne manjine mogu osnovati najmanje 1.000 punoletnih i poslovno
sposobnih dravljana Republike Srbije. Politika stranka se osniva na osnivakoj skuptini
donoenjem osnivakog akta, programa, statuta i izborom lica ovlaenog za zastupanje politike
stranke. Statut je osnovni opti akt politicke stranke.
Prema URS, nedoputeno je delovanje politikih stranaka koje je usmereno na nasilno ruenje
ustavnog poretka, krenje zajemenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne,
nacionalne ili verske mrnje. Ovo su razlozi za zabranu rada politikih stranaka, prema URS.
Prema Zakonu o politickim strankama, o zabrani rada politike stranke odluuje Ustavni sud,
kadaje njeno delovanje i usmereno na nasilno ruenje ustavnog poretka i naruavanje teritorijalne
celokupnosti RS, krenje zajemenih ljudskih ili manjinskih prava, izazivanje i podsticanje rasne,
nacionalne ili verske mrnje (l.4 st.2), kada se udrui u ire politike saveze u zemlji ili
inostranstvu, odnosno spoji sa politikom strankom koja deluje suprotno lanu 4. stav 2. ovog
zakona.
Zabrana pocinje da deluje od dana dostavljania odluke nadlenom organu koji vodi registar
politikih stranaka, pol. stranka se brise iz registra.
Tri su ovlasena predlagaa za pokretanje postupka za zabranu rada pol. stranaka : Vlada, RJT i
organ nadlean za upis u registar politikih stranaka, sindikalnih organizacija, udruenja graana
ili verskih zajednica Ministarstvo.
Ako neko udruenje nije registrovano moe mu se zabrani rad, a takoe moze i da se pokrene
krivicni postupak.
Bosina potpitanja
1) Kako se osnivaju politicke partije 2.) Ko moze pokrenuti postupak za zabranu rada politicke
stranke 3) Od kad deluje zabrana, 4) ako neko udruzenje nije registrovano moze li da se im se
15
zabrani rad
Bosina potpitanja
1)Sta znaci odnos drzave i crkve, 2) Koje je osnovno nacelo 3) Kad se moze zabraniti delovanje
verske zajednice i zasto, 4) Pod kojim uslovima se moze ograniciti sloboda veroispovesti, 5) Sta
je prigovor savesti
nikad ne mogu blti vie pravne snage od normi unutranjeg prava, ime se naglaava puna
suverenost drave u regulisanju unutranjih odnosa.
Po monistikom shvatanju, MP i unutranje pravo ine jedan sistem normi, dok se normama MP
esto priznaje primat u odnosu na norme unutranjeg prava, a iji je najpoznatiji predstavnik
Hans Kelzen.
Prema URS, prihvaeno je monistiko shvatanje, po l. 16. st. 2 : "Opteprihvaena pravila
meunarodnog prava i potvreni meunarodni ugovori sastavni su deo pravnog poretka
Republike Srbije i neposredno se primenjuju. Potvreni meunarodni ugovori moraju biti u
skladu s Ustavom." Iz toga sledi mogunost ocene - naknade normativne kontrole njihove
saglasnosti sa ustavom od strane Ustavnog suda, to se vidi iz odredaba URS o nadlenosti
Ustavnog suda koji shodno odredbi l. 167. URS "odluuje o saglasnosti potvrenih
meunarodnih ugovora sa Ustavom".
Ustav je najviipravni akt Republike Srbije.
Svi zakoni i drugi opti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti saglasni sa Ustavom. Potvreni
meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila meunarodnog prava deo su pravnog poretka
Republike Srbije. Potvreni meunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom.
Zakoni i drugi opti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u suprotnosti sa potvrenim
meunarodnim ugovorima i opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava.
Iz ovih odredbi koje govore o hijerarhiji domaih i meunarodnih OPA, jasno proizilazi da je
pravna snaga potvrenih meunarodnoh ugovora odmah ispod Ustava, a iznad zakona i drugih
opstih akata. to se tie neposredne primene MP, ustav sadrzi odredbu po kojoj se njime jemce i
kao takva neposredno primenjuju, ljudska i manjinska prava, zajemcena opsteprihvacenim MP,
potvrenim me.ugovorima i zakonoma (pored onih zajemcenim ustavom).
Osim toga, prema l. 142. URS "sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu
Ustava, zakona i drugih optih akata, kada je to predvieno zakonom, opteprihvaenih pravila
meunarodnog prava i potvrenih meunarodnih ugovora", dok se prema l. 145. URS, "sudske
odluke zasnivaju na Ustavu, zakonu, potvrenom meunarodnom ugovoru i propisu donetom na
osnovu zakona".
Prava negativnog statusa odreuju prostor slobode gradjana u koji se drava ne moze uplitati,
kao sto su lina prava, a prava pozitivnog statusa su za graane prava i pogodnosti, a za dravu
dunosti, sto su ekonomska i socijalna prava. Prava aktivnog statusa gradjani aktivno ucestvuju u
obavljaju javnih poslova, postaju sastavni delovi drzavnih organa (politicka).
- prema predmetu dele se na : lina, politika, socijalna, ekonomska i kulturna
- prema hronoloskom redosledu njihovog nastanka dele se na : prava I generacije - lina i
politika, II generacije - socijalna, ekonomska i kulturna i III generacije kolektivna, poput
prava na mir, razvoj, spokoj, humanitarnu pomo, trajk
Propisivanja ovih prava je u tome da se obezbedi njihovo potpuno i nesmetano uzivanje od
strane njihovih titulara, a da se drzavnim organima i drugim subjektima nametne obaveza da
obezbede njihovo ostvarivanje.
OSNOVNA NAELA
- Neposredna primena zajemenih prava
Ljudska i manjinska prava zajemena Ustavom neposredno se primenjuju. Ustavom se jeme, i
kao takva, neposredno se primenjuju ljudska i manjinska prava zajemena opsteprihvaenim
pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima i zakonima.
Zakonom se moe propisati nain ostvarivanja ovih prava samo ako je to Ustavom izriito
predvieno ili ako je to neophodno za ostvarenje pojedinog prava zbog njegove prirode, pri emu
zakon ni u kom sluaju ne sme da utie na sutinu zajemenog prava.
Odredbe o ljudskim i manjinskim pravima tumae se u korist unapreenja vrednosti
demokratskog drutva, saglasno vaeim meunarodnim standardima ljudskih i manjinskih
prava, kao i praksi meunarodnih institucija, koje nadziru njihovo sprovoenje.
- l. 19. - Svrha ustavnih jemstava
Jemstva neotuivih ljudskih i manjinskih prava u Ustavu slue ouvanju ljudskog dostojanstva i
ostvarenju pune slobode i jednakosti svakog pojedinca u pravednom, otvorenom i demokratskom
drutvu, zasnovanom na naelu vladavine prava.
- Ogranienja ljudskih i manjinskih prava
19
Ljudska i manjinska prava zajemena Ustavom mogu zakonom biti ograniena ako ogranienje
doputa Ustav u svrhe radi kojih ga Ustav doputa, u obimu neophodnom da se ustavna svrha
ogranienja zadovolji u demokratskom drutvu i bez zadiranja u sutinu zajemenog prava.
Dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne moe se smaniivati.
Pri ograniavanju ljudskih i manjinskih prava, svi dravni organi, a naroito sudovi, duni su da
vode rauna o sutini prava koje se ograniava, vanosti svrhe ogranienja, prirodi i obimu
ogranienja, odnosu ogranienja sa svrhom ogranienja i o tome da li postoji nain da se svrha
ogranienja postigne manjim ogranienjem prava.
- Odstupanja od ljudskih i manjinskih prava u vanrednom i ratnom stanju
Po proglaenju vanrednog ili ratnog stanja, dozvoljena su odstupanja od ljudskih manjinskih
prava zajemenih Ustavom, u smislu njihovog umanjivanja ili privremenog obustavljanja i to
samo u obimu u kojem ie to neophodno.
Mere odstupanja ne smeju da dovedu do razlikovania na osnovu rase, pola, jezika, veroispovesti,
nacionalne pripadnosti ili drutvenog porekla. Mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava
prestaju da vae prestankom vanrednog (najdue 90 dana, a po isteku ovog roka mogu se
obnoviti pod istim uslovima) ili ratnog stanja. Mere odstupanja ni u kom sluaju nisu dozvoljene
u pogledu prava zajemenih l. 23, 24, 25, 26, 28, 32, 34, 37, 38, 43, 45, 47, 49, 62, 63, 64. i 78.
Ustava, a to pravo na ljudsko dostojanstvo i ivot, fiziki i psihiki integritet, zabrana ropstva i
prinudnog rada, pravicno suenje, pravna sigurnost u kaznenom pravu, pravo na licnost,
drzavljanstvo, sloboda misli, savesti i veroispovesti, prigovor savesti, izraavanje nacionalne
pripadnosti, pravo na zakljuenje braka i sloboda odluivanja o raanju, prava deteta i zabrana
nasilne asimilacije.
- Zabrana diskriminacije (esto pita kao potpitanje)
Pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku zatitu, bez
diskriminacije. Zabranjena je svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu,
a naroito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, drutvenog porekla, roenja,
veroispovesti, politikog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihikog
ili fizikog invaliditeta.
Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija moe uvesti radi postizanja
pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su sutinski u nejednakom poloaju sa ostalim
graanima.
Jedan od primera mera pozitivne diskriminacje - one kojima se uspostavlja stvarna jednakost
poput zatite trudnica, majke, deteta, bolesnih, invalida, npr. poput zastite zabrana nonog rada
licima mlaim od 18 godina jer se time titi omladina.
20
LINA PRAVA
- Pravo na bezbednost
- Tajnost pisama i drugih sredstava optenja
- Pravo na slobodu i pravo na zatitu podataka
- Pravo na privatnost
LP su prava ljudi kao lica, nazivaju se linim, jer se vezuju za licnost. Njihov cilj je zatita
privatne linosti coveka. To su prava prve generacije i negativnog statusa. Obezbeuju se
garancijama koje URS daje pojedincu u odnosima sa upravnom i sudskom vlau, s jedne strane,
kao i garancijama pojedincu ____________________________.
Mogu biti spoljanja kojima se titi fiziki integritet pojedinca kao to su: pr. na zivot,
nepovredivost stana, sloboda kretanja i nastanjivanja, i unutranja kojima se stiti duhovni i
intelektulani integritet pojedinca, kao sto su sloboda savesti i veroispovesti, sloboda izraavanja
nacionalne pripradnosti, sloboda nauke i umetnosti.
Lina prava su :
1. PRAVO NA LINU SLOBODU I BEZBEDNOST - GARANCIJE PRILIKOM LISENJA
SLOBODE :
- Pravo na slobodu i bezbednost,
- Postupanje sa licem lisenim slobode,
- Dopunska prava u sluaju lienja slobode bez odluke suda,
- Pritvor,
- Trajanje pritvora,
OSTALE GARANCIJE:
- Pravo na pravino suenje,
- Posebna prava okrivljenog,
- Pravna sigurnost u kaznenom pravu,
- Pravo na rehabilitaciju i naknadu tete,
21
22
odreen.
OSTALE GARANCIJE
25
Jemi se jednaka zastita prava pred sudovima i drugim dravnim organima, imaocima javnih
ovlaenja i organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave.
Svako ima pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odluuje o njegovom
pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu.
26
NEPOVREDIVOST STANA
Stan je nepovrediv.
Niko ne moe bez pismene odluke suda ui u tui stan ili druge prostorije protiv volje njihovog
draoca, niti u njima vriti pretres. Dralac stana i druge prostorije ima pravo da sam ili preko
svoga zastupnika i uz jo dva punoletna svedoka prisusrvuje pretresanju.
Ako dralac stana ili njegov zastupnik nisu prisutni, pretresanje je doputeno u prisustvu
dva punoletna svedoka.
Bez odluke suda, ulazak u tu stan ili druge prostorije, izuzetno i pretresanje bez prisustva
svedoka, dozvoljeni su ako je to neophodno radi neposrednog lisenja slobode uinioca krivinog
dela ili otklanjanja neposredne i ozbiljne opasnosti za ljude ili imovinu, na nain predvien
zakonom.
NEPOVREDIVOST TAJNE PISAMA
Tajnost pisama i drugih sredstava komuniciranja je nepovrediva.
Odstupanja su dozvoljena samo na odreeno vreme i na osnovu odluke suda, ako su neophodna
radi voenja krivinog postupka ili zatite bezbednosti Republike Srbije, na nain predvien
zakonom.
To je pravo na privatnost.
SLOBODA KRETANJA I NASTANJIVANJA
Svako ima pravo da se slobodno kree j nastanjuje u Republici Srbiji, da ie napusti i da se u nju
vrati.
Sloboda kretanja i nastanjivanja i pravo da se napusti Republika Srbija mogu se ograniiti
zakonom, ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka, zatite javnog reda i mira,
spreavanja irenja zaraznih bolesti ili odbrane Republike Srbije.
Ulazak stranca u Republiku Srbiju i boravak u njoj ureuje se zakonom. Stranac moe biti
27
proteran samo na osnovu odluke nadlenog organa, u zakonom predvienom postupku i ako mu
je obezbeeno pravo albe i to samo tamo gde mu ne preti progon zbog njegove rase, pola, vere,
nacionalne pripadnosti, dravljanstva, pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi, politikog
miljenja ili gde mu ne preti ozbilino krenje prava zajemenih ovim ustavom.
28
Bosina potpitanja
])Zasto se nazivaju linim, 2)Mogu li se ograniavati, 3) Koliko mogu trajati odstupanja u vreme
vanrednog i ratnog stanja, 4)Koja prava se ne mogu ograniciti, 5) Koja prava ima lice liseno
slobode, 6) Koje mu je dopunsko pravo, 7) Koje su dve zabrane, 8) Kako se mora postupati sa
licem lisenim slobode, 9) Ko moze izreci kaznu lisenja slobode, 10) U pogledu tajnosti pisama i
drugih sredstava opstenja - ta ustav jemci graanima i kad se moze uciniti izuzetak, 11) Zastita
podataka o licnosti, kada se mogu koristiti tipodaci, 12) Sta se podrazumeva pod slobodom
kretanja i moze li biti ogranicena, 13) Sta je sa slobodom kretanja stranaca, 14) Kada se moze uci
u tu stan bez odluke suda, 15) Sta sve cini pravo na privatnost -zabrana proizvoljnog mesanja
drzave u privatni i porodicni zivot, garancije nepovredivosti stana, tajnosti pisama i zastita
podataka o licnosti
EKONOMSKA PRAVA
To su prava II generacije, pozitivnog statusa, jer se od drave oekuje da deluje u korist
dobrobiti graana, da injenjem pomogne njihov ekonomski, socijalni i kulturni status. Od nje se
zahteva da zagarantuje imovinu, nasleivanje i pravo na rad, kao osnove sticanja ekonomskih
dobara.
Stepen ostvarivanja ovih prava zavisi od ekonomskog stanja drzave, a tite se sudsim putem.
Znai to su : pravo na imovinu, na nasleivanje, na rad i na trajk.
29
PRAVO NA IMOVINU
Individulno pravo.
Jemi se mirno uivanje svojine i drugih imovinskih prava steenih na osnovu zakona.
Pravo svojine moe biti oduzeto i ogranieno samo u javnom interesu, utvrenom na osnovu
zakona, uz naknadu koja ne moe biti nia od trine (eksproprijacija).
Zakonom se moe ograniiti nain korienja imovine (recimo oruja).
Oduzimanje ili ogranienje imovine radi naplate poreza i drugih dabina ili kazni dozvoljeno je
samo u skladu sa zakonom.
PRAVO NA NASLEIVANJE
Individaulno pravo.
Jemi se pravo nasleivanja, u skladu sa zakonom.
Pravo nasleivanja ne moe biti iskljueno ili ogranieno zbog neispunjavanja javnih
obaveza.
PRAVO NA RAD
Koleklivno pravo.
Pravo da se radi, a na zakonodavcu je samo obaveza da stvori uslove za njegovu realizciju.
Prema URS: Jemi se pravo na rad, u skladu sa zakonom.
Svako ima pravo na slobodan izbor rada.
Svima su, pod jednakim uslovima, dostupna sva radna mesta.
Svako ima pravo na potovanje dostojanstva svoje linosti na radu, bezbedne i zdrave uslove
rada, potrebnu zatitu na radu, ogranieno radno vreme, dnevni i nedeljni odmor, plaeni godinji
odmor, pravinu naknadu za rad i na pravnu zatitu za sluaj prestanka radnog odnosa. Niko se
tih prava ne moe odrei.
30
Bosina potpitanja
1)Nabrojati ih, 2)Kakve je prirode pravo na strajk (kolektivne), a kakve pravo na imovinu, 3) od
cega zavisi stepen ostvarivanja ovih prava - od ekonomskog stanja, 4)Jesu li ogranicena ili
neogranicena, 5) kako se stite sudski
SOCIJALNA PRAVA
31
Prema URS : Svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zatitu
ivotne sredine. Svako je duan da uva i poboljava ivotnu sredinu.
PRAVO NA OBRAZOVANJE
Svako ima pravo na obrazovanje.
Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno, a srednie obrazovanje je besplatno.
Svi graani imaju, pod jednakim uslovima, pristup visokokolskom obrazovainju.
RS omoguuje uspenim i nadarenim uenicima slabijeg imovnog stanja besplatno
visokokolsko obrazovanje, u skladu sa zakonom.
34
AUTONOMIJA UNIVERZITETA
Jemi se autonomija univerziteta, visokokolskih i naunih ustanova. Univerziteti, visokokolske
i naune ustanove samostalno odluuju o svome ureenju i radu, u skladu sa zakonom.
35
- SLOBODA UDRUIVANJA
Ovim pravom jemi se sloboda politikog, sindikalnog i svakog drugog udruivanja, kao pravo
da se ostane izvan svakog udruenja. Udruenja se osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u
registar koji vodi dravni organ, u skadu sa zakonom.
Zabranjena su tajna i paravojna udruenja.
Ustavni sud moe zabraniti samo ono udruenje ije je delovanje usmereno na nasilno ruenje
ustavnog poretka, krenie zajemenih ljudskih ili manjinskih prava, izazivanje rasne, nacionalne
ili verske mrnje.
Ustavni sud odluuje o zabrani rada politike stranke iz istih razloga. Sudije Ustavnog suda,
sudije, javni tuioci, Zatitnik graana, pripadnici policije i pripadnici vojske ne mogu biti
lanovi politikih stranaka.
teritoriji te drzave, njeni su dravljani, odravaju sa tom dravom solidne dugotrajne veze,
poseduju specifine etnike, kultune, verske ili jezike karakteristike, to su obeleja svojstvena
za naciju i zastupljene su u dovoljnom broju, ali su malobrojnije spram ostalog dela stanovnitva
te drave, podstaknuti su zeljom da zajedno ouvaju ono sto ini njihov zajedniki identitet,
posebno kulturu, tradiciju, veru i jezik. Imaju svoju matinu dravu, za razliku od etnike grupe
koji je nemaju.
Sutina prava NM je u zastiti i negovanju obeleja svojstvenih za naciju : kulture, tradicije, vere i
jezika, tj. ouvanju njihove nac. posebnosti i osobenosti.
Osim svih ljudskih prava zajemcenih URS, daju im se i manjinska prava, koja mogu biti
individualna i kolektivna, koja se ostvaruju u zajednici sa drugima u skladu sa URS, zakonom i
me. ugovorima.
Kolektivnim pravima pripadnici NM neposredno ili preko izabranih predstavnika odlucuju o
pojednim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, slubenu upotrebu jezika i pisma, u
skladu sa zakonom.
U cilju ostvarivanja prava na samoupravu pripadnici NM, mogu izabrati svoje nacionalne savete
u skladu sa zakonom. Oni su pravna lica koji se finansiraju iz budeta i donacija. Savet
predstavlja nacionalnu manjinu u oblasti slubene upotrebe jezika, obrazovanja, informisanja na
jeziku nacionalne manjine i kulture, uestvuje u procesu odluivanja i odluuie o pitanjima iz tih
oblasti i osniva ustanove iz ovih oblasti.
NM mogu osnivati kulturna i prosvetna udruenja koja dobrovoljno finansiraju. RS priznaje
istima posebnu ulogu u ostvarivanju prava pripadnika NM.
Prema URS, pojedinana prava pripadnika nac. manjina proeta su naelima:
- zabrana diskriminacije pripadnika NM,
koja se sastoji od tri element : ravnopravnosti pripradnika NM pred URS i zakonom i jednake
zakonske zastite, zabrana diskriminacije zbog pripadnosti NM, stava da nisu diskriminacija
posebne mere koje drzava uvodi radi postizanja pune ravnopravnosti izmeu pripadnika NM i
graana koji pripadaju vecini.
- Naelo ravnopravnosti u voenju javnih poslova
Pripadnici NM imaju pod istim uslovima kao i ostali graani pravo da uestvuju u upravljanju
javnim poslovima i da vrse javne funkcije. Pri zapoljavaniu u dravnim organima, javnim
slubama, organima AP i jedinica LS vodi se rauna o nacionalnom sastavu stanovnistva i
odgovarajuoj zastupljenosti pripadnika NM.
- Zabrana asimilacije pripadnika NM
38
nacionalne manjine same osnivati skole, 7)Sta je sa mandatima predstavnika nacionalnih manjina
u skupstini, 8) Cime se bavi savet za zastitu prava nacionalnih manjina, 9) Mogu li nacionalne
manjine upotrebljavati svoje zastave i druge simbole, 10) Mogu li ih isticati, gde, pod kojim
uslovima
USTAVNE DUNOSTI
Ustavne dunosti su tek neke od dunosti graana koje su malom broju propisane u samom URS.
To su:
opta dunost potovanja Ustava i Zakona,
dunost potovanja ljudskog dostojanstva,
dunost roditelja da izdrzavaju, vaspitavaju i obrazuju svoju decu,
opta dunost uvanja ivotne sredine,
opta dunost uvanja prirodnih resursa, naunog, kulturnog i istorijskog naslea i dobara od
opteg interesa,
opta poreska dunost u srazmeri sa ekonomskom moi obveznika,
duznosti stranaca,
obavezno socijalno i zdravstveno osiguranje, penziisko i invalidsko osiguranje ,
osnovno obrazovanje.
Obaveza plaanja poreza i drugih dabin je opta i zasniva se na ekonomskoj moi obveznika.
Ustav ogranicava zakonodavca time sto nijedna od zakonskih duznosti i obaveza ne moze stajati
u opreci sa pravima i slobodama, koja URS jemci gradjanima.
Bosina potpitanja
1) Sta su, 2) Gde su propisane, 3) Nabrojati ih, 4) Kad postoji obaveza placanja poreza i drugih
dazbina, 5)Kako ustav ogranicava zakonodavca, tj. koje su zabrane
URS jemi i svojinska prava strancima tako da strana fizika i pravna lica mogu stei svojinu na
nepokretnostima, u skladu sa zakonom ili meunarodnim ugovorom. Takoe, mogu sticati
pokretne stvari jednako kao i domai drzavljani.
Stranci mogu stei pravo koncesije na prirodnim bogatstvima i dobrima od opteg interesa, kao i
druga prava odredena zakonom.
Strana pravna i fizicka lica su na tritu izjednaena sa domaim. U tome se ogleda naelo
ravnopravnosti.
Zbog toga sto nisu drzavljani RS, nemaju pravo da glasaju, pravo da sticu nekretnine im je
ograniceno, uslovljeno je reciprocitetom. Kod nas je potreban zakonski ili diplomatski
recoprocitet.
Prema URS, ulazak stranaca u zemlju se ureuje zakonom. Stranac moe biti proteran samo na
osnovu odluke nadlenog organa, u zakonom predvienom postupku i ako mu je obezbeeno
pravo albe i to samo tamo gde mu ne preti progon zbog njegove rase, pola, vere, nacionalne
pripadnosti, dravljanstva, pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi, politikog miljenja ili gde
mu ne preti ozbilino krenje prava zajemenih ovim ustavom.
Osim prava, stranci u RS imaju i dunosti, kao to su potovanje Ustava i zakona, ljudskog
dostojanstva, ouvanje ivotne sredine i druge dunosti koje propisuje URS, kao opte.
Sto se tie poreza, plaa ga ako je rezident (lice koje ivi u naoj zemlji, a ima dravljanstvo
druge zemlje), pod uslovom da nije dvostruko oporezovan tj. da ne plaa porez u drzavi iji je
drzavljanin.
Bosina potpitanja
1) Kad stranac ima pravo azila i ko odlucuje o azilu, 2) Moze li stranac biti proteran, 3) Sta je
diskriminacija, primer pozitivne i zastita -pogledati l. 21. u skripti, 4) Moze li stranac biti
proteran iz RS na osnovu sudske odluke i kako, 5) Imaju li prava vezana za cinjenicu
drzavljanstva, 6) Mogu li sticati pokretne stvari, 7) Kako sticu pravo svojine 8) Kakav
reciprocitet moze biti - formalni (u potpunosti izjednacava domace i strane drzavljane) i
materijalni (koliko oni nama, toliko mi njima) ili diplomatski, zakonski i fakticki, 9) Kakav
reciprocitet je potreban kod nas - zakonski ili diplomatiski, 10) Koje su duznosti stranaca, 11)
Kad stranac placa porez
OSTVARIVANJE I ZASTITA LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA I SLOBODA
Ustavom je uspostavljen mehanizam za zatitu ljudskih i manjinskih prava (LjiMP). Taj
mehanizam deluje dvostruko : preventivno tako sto unapred osujeuje povredu prava i
represivno, samim tim sto predvia pravna sredstva za otklanjanje posledica povrede prava.
Ustavni mehanizmi za zatitu Ustavom proglaenih LjiMP su: njihova neposredna primena, to
vai i za LjiMP zajemena opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim me.
ugovorima i zakonima.
41
Zakonom se moe propisati nain ostvarivanja ovih prava samo ako je to Ustavom izriito
predvieno ili ako je to neophodno za ostvarenje pojedinog prava zbog njegove prirode, pri emu
zakon ni u kom sluaju ne sme da utie na sutinu zajemenog prava.
Svako ima pravo na jednaku zakonsku zatitu bez diskriminacije.
Jemi se jednaka zatita prava pred sudovima i drugim dravnim organima, imaocima javnih
ovlaenja i organima AP i jedinica LS. Pojedinani akti i radnje dravnih organa, organizacija
kojima su poverena javna ovlaenja, organa AP i jedinica LS, moraju biti zasnovani na zakonu.
Svako ima pravo na sudsku zatitu ako mu je povreeno ili uskraeno neko LjiMP zajemeno
Ustavom, kao i pravo na uklanjanje posledica koje su povredom nastale.
Graani imaju pravo da se obrate meunarodnim institucijama radi zatite svojih sloboda i prava
zajemenih Ustavom.
Svako ima pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odluuje o njegovom
pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu.
Pravo na voenje upravnog spora tj. pravo da o zakonitosti konanih pojedinanih akata odluuje
nadleni sud u upravnom sporu, ako zakonom nije predviena druga sudska zatita.
Pravo na pravnu pomo koju graanima i pravnim licima pruaju advokatura, kao samostalna i
nezavisna sluba, i slube pravne pomoi koje se osnivaju u jedinicama LS, s tim sto se zakonom
odreuje kada je pravna pomo besplatna.
Ogranienje LJiMP i sloboda samo ako ogranienje doputa Ustav i u svrhe radi kojih ga
doputa.
Svako ima pravo na naknadu materijalne i nematerijalne tete koju mu nezakonitim ili
nepravilnim radom prouzrokuje dravni organ, imalac javnog ovlaenja, organ AP ili organ
jedinice LS, pri cemu oteeni ima pravo da zahteva naknadu tete neposredno od lica koje je
tetu prouzrokovalo.
Pravo na ustavnu albu koja se moe izjaviti protiv pojedinanih akata ili radnji dravnih organa
ili organizacija kojima su poverena javna ovlaenja, a kojima se povreuju ili uskrauju LjiMP i
slobode zajemene Ustavom, ako su iscrpliena ili nisu predviena druga pravna sredstva za
njihovu zatitu.
Zatitnik graana je nezavisan dravni organ koji titi prava graana od povreda poinjenih
42
EKONOMSKO UREENJE
SVOJINSKI ODNOSI PO URS
Ustav jemi jednaku pravnu zatitu svih oblika svojine, pri emu razlikuje privatnu, zadruna i
javnu svojinu.
Javnu svojinu ine dravna svojina, svojina AP i svojina jedinice LS. Sredstva iz javne svojine
otuuju se na nain i pod uslovima utvrenim zakonom.
Postojea drutvena svojina pretvara se u privatnu svojinu pod uslovima, na nain i u rokovima
predvienim zakonom o privatizaciji, s tim sto je 31.12.2008. bio krajnji rok, nakon ega je
predvieno da se ide na prinudnu likvidaciju. (videti Zakon o privatizaciji)
Dravnu svojinu ine prirodna bogatstva, dobra za koje je zakonom odredeno da su od opteg
interesa i imovina koju koriste organi RS. U dravnoj imovini mogu biti i druge stvari i prava, u
skladu sa zakonom.
Fizika i pravna lica mogu stei pojedina prava na odreenim dobrima u optoj upotrebi, pod
uslovima i na nain predviden zakonom.
Prirodna bogatstva koriste se pod uslovima i na nain predviden zakonom. Stranci mogu stei
pravo koncesije na prirodnim bogatstvima i dobrima od opteg interesa, kao i druga prava
odreena zakonom.
Imovina AP i jedinica LS, nain njenog korienja i raspolaganja, ureuju se zakonom, s
tim da s obzirom na to da jos nije odgovarajuci zakon, imovina jedinica LS je drzavna imovina.
(videti Zakon o lok. samoupravi)
43
Kada je rec o stvarima u privatnoj svojini konkretno polioprivredno zemliite, umsko zemljite i
gradsko graevinsko zemljite, njihovo korienje i raspolaganje je slobodno. Zakonom se mogu
ograniiti oblici korienja i raspolaganja, odnosno propisati uslovi za korienje i raspolaganje
da bi se otklonila opasnost od nanoenia tete ivotnoi sredini ili
da bi se spreeila povreda prava i na zakonom zasnovanih interesa drugih lica.
Strana fizika i pravna lica mogu stei svojinu na nepokretnostima, u skladu sa zakonom ili
meunarodnim ugovorom.
Cuvan
e nasledja: Svako je duan da uva prirodne retkosti i nauno, kulturno i istorijsko naslee, kao
dobra od opteg interesa, u skladu sa zakonom, sto je jedna od ustavnih duznosti (koju Bosa
narocito voli da cuje).
Posebna odgovornost za ouvanje naslea je na RS, AP i jedinicama LS.
Dakle URS dopusta konkurenciju svojina s tim sto prepusta trzistu da odredi koji e oblici
svojine postojati u privrednoj stvarnosti.
Bosina potpitanja
1) Koje vrste svojine stiti ustav, 2) Sta kaze ustav za drustvenu svojinu, 3) Koji je rok za
privatizaciju, 4) Sta cini javnu svojinu, 5) Sta spada u drzavnu svojinu, 6) Ko moze dobiti
koncesiju, 7) Moze li po novom Ustavu gradsko graevinsko zemljiste biti u privatnoj svojini, 8)
Koja sve prava koriscenja imaju AP i LS prema zakonu o sredstvima u svojini RS -nepokretnosti,
pokretnosti, novac, 9) Nacin korsicenja sredstava u drzavnoj svojini - Sredstva u drzavnoj svojini
koja koriste drzavni organi i organizacije i organi teritorijalnih jedinica, koriste se za ostvarivanje
prava i duznosti RS, odnosno teritorijalnih jedinica.Ova sredstva mogu se koristiti i za obavljanje
privrednih i drugih delatnosti u zemlji il inostranstvu radi sticanja prihoda. Sticanje prihoda po
osnovu ovih sredstava ostvaruje se njihovim otuenjem, davanjem na korsicenje ili u zakup,
plasiranjem novcanih sredstava i HOVna trzistu novca i kapitala i na drugi nacin u skladu sa
zakonom.
institucija javnih finansija sa svojstvom dravnog organa. NBS rukovodi guverner, koga
bira i razresava NS i nadzire njegov rad. NS bira i razresava i Savet guvernera NBS. O Narodnoj
banci Srbije donosi se zakon.
Ujednacavanje razvoja: Republika Srbija stara se o ravnomernom i odrivom regionalnom
razvoju, u skladu sa zakonom.
Bosina potpitanja
l) Sta se sve finansira iz budeta - rad dravnih organa, organa AP, nadlenosti RS, 2) U kojoj
formi se donosi u formi zakona, a u obliku zavrnog rauna, 3)Sta je specifino kod zakona o
budetu, tj. svojstva - temporalnog je karaktera jer se donosi za svaku godinu, ne sadri opte
norme, ima formu zakona i pokazuje prihode i rashode RS za jednu godinu.
ZAKONODAVNA VLAST
NARODNA SKUPTINA NADLENOST I NAIN RADA
Prema URS, Narodna skuptina je najvie predstavniko telo i nosilac ustavotvorne i
zakonodavne vlasti u Republici Srbiji. Narodna skuptina vri nadlenost u svojstvu :
- Nosioca ustavotvorne i zakonodavne vlasti,
- Predstavnika suverenosti graana u RS,
- U skladu sa shvatanjem naela o podeli vlasti, prema kome se odnos tru grane vlasti zasniva na
ravnotei i meusobnoj kontroli.
Narodna skuptina kao nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti :
- Donosi i menja ustav,
- Odluuje o promeni granice RS,
- Potvruje meunarodne ugovore kad je zakonom predviena obaveza njihovog potvrivanja
(potvruje ih zakonom),
- Donosi zakone i druge opte akte iz nadlenosti RS i na taj nain vri zakonodavnu vlast,
- Daje prethodnu saglasnost na statut AP, dok sam statut donosi Skuptina AP Vojvodine,
- Usvaja plan razvoja i prostorni plan u formi zakona i po postupku za donoenje zakona,
- Usvaja budet i zavrni raun RS, na predlog Vlade i u formi zakona, po postupku za donoenje
zakona,
- Daje amnestiju za krivina dela, u formi zakona.
47
glasova svih narodnih poslanika. Kad NS nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju
vanrednog stanja pod istim uslovima kao i NS donose zajedno predsednik Republike, predsednik
NS i predsednik Vlade.
Kad NS nije u mogunosti da se sastane, mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava
moe propisati Vlada, uredbom, uz supotpis predsednika Republike. Mere odstupanja od ljudskih
i manjinskih prava koje propiu NS ili Vlada vae naidue 90 dana, a po isteku ovog roka mogu
se obnoviti pod istim uslovima.
Kad odluku o vanrednom stanju nije donela Narodna skuptina, NS je potvruje u roku od 48
sati od njenog donoenja, odnosno im bude u mogucnosti da se sastane. Ako NS ne potvrdi ovu
odluku, odluka prestaje da vai zavretkom prve sednice NS odrane po proglaeniu vanrednog
stanja.
Kad mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava nije propisala NS, Vlada je duna da
uredbu o merama odstupanja od ljudskih i manjinskih prava podnese na potvrdu
NS u roku od 48 sati od njenog donoenja, odnosno im NS bude u mogucnosti da se sastane.
Ukoliko NS ne potvrdi odnosnu uredbu, mere odstupania prestaju da vae 24 sata od poetka
prve sednice NS odrane po proglaenju vanrednog stanja.
Prema URS, NS proglaava ratno stanje. Kad NS nije u mogucnosti da se sastane, odluku o
proglasenju ratnog stanja donose zajedno predsednik Republike, predsednik NS i predsednik
Vlade.
Za vreme ratnog stanja, NS se sastaje bez posebnog poziva i ne moe biti rasputena. U sluaju
proglaenja ratnog stanja raspustenoj NS ponovo se uspostavlja njena puna nadlenost, koja traje
do okonanja ratnog stanja.
Proglaavajui ratno stanje, NS moe propisati mere kojima se odstupa od Ustavom zajemenih
liudskih i manjinskih prava. Kad NS ne moe da se sastane, mere odstupanja od Ustavom
zajemenih ljudskih i manjinskih prava zajedno utvruiu predsednik Republike, predsednik NS i
predsednik Vlade.
Sve mere propisane u periodu ratnog stanja potvruje NS kad bude u mogucnosti da se sastane
(odstupanju od LJiMP videti gore).
U okviru svojih izbornih nadlenosti, NS raspolae odreenim instrumentima za postizanje
ravnotee i meusobne saradnje tri grane vlasti : bira Vladu, nadzire njen rad i odluuje o
prestanku mandata Vlade i ministara, bira i razreava sudije Ustavnog suda, bira predsednika
Vrhovnog kasacionog suda, predsednike sudova, Republiekog javnog tuioca, u skladu sa
Ustavom, bira i razreava guvernera NBS i nadzire njegov rad, bira i razreava Zatitnika
graana i nadzire njegov rad, (i guverner i ombudsman se biraju na 5 godina), bira i razreava i
49
obezbedi.
Pre utvrivanja dnevnog reda sednice NS usvaja se zapisnik sa prethodne sednice NS. NS o
zapisniku odluuje bez rasprave.
O dnevnom redu u celini, NS odluuje bez pretresa. Potom se otvara pretres svake take dnevnog
reda sednice NS, ponaosob. Kada utvrdi da nema vise prijavljenih za uee u pretresu,
predsednik NS zakljuuje pretres. Kada se obavi razmatranje svih taaka dnevnog reda i
odluivanje po njima, predsednik NS zakljuuje sednicu NS.
Bosina potpitanja:
1) Koji su akti koje donosi, 2) Kako odluuje NS po pravilu kvorumskom veinom, tj. veinom
glasova na kojoj je prisutna veina narodnih poslanika, 3) O kojim pitanjima odluuje 2/3
veinom glasova, 4) Kako odluuje o ratu i miru veinom glasova svih narodnih poslanika, 5)
Kojom veinom bira sudije za njihov prvi trogodinji mandat, 6) Kad pocinje i koliko traje prvo
redovno zasedanje, 7) Nabrojati najvaznije nadleznosti NS, 8) ta je ombudsman i na koliko
godina se bira
IZBOR I MANDAT NARODNIH POSLANIKA
Prema URS, Narodna skuptina (NS) je najvie predstavniko telo i nosilac ustavotvorne i
zakonodavne vlasti u Republici Srbiji. NS ini 250 narodnih poslanika, koji se biraju na
neposrednim izborima, tajnim glasanjem, u skladu sa Zakonom o izboru narodnih poslanika U
NS obezbeuju se ravnopravnost i zastupljenost polova i predstavnika nacionalnih manjina, u
skladu sa zakonom.
Graani biraju poslanike na osnovu slobodnog, opteg, jednakog i neposrednog izbornog prava,
tajnim glasanjem. Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika (ZINP) niko nema pravo da, po
bilo kom osnovu, spreava i primorava graanina da glasa, da ga poziva na odgovornost zbog
glasanja i da od njega trai da se izjasni za koga je glasao ili zato nije glasao.
Prav da bira poslanika da bude biran za poslanika ima graanin sa prebivalitem u Republici
Srbiji koii je istovremeno dravljanin RS, koji je punoletan i poslovno je sposoban.
Birai se upisuju u biraki spisak, koji je javna isprava i vodi se po slubenoi dunosti. Gradanin
ima pravo uvida u biraki spisak i pravo da zahteva njegove ispravke (upis, brisanje, izmenu ili
52
dopunu birakog spiska) od nadleznog suda u upravnom sporu, nakon obracanja organu koji vodi
biracki spisak.
Biraki spisak je jedinstven i stalan i obavezno se aurira svake kalendarske godine, najkasnije
do 31. marta. Stalan je zbog toga sto se u njega, nezavisno od konkretnih izbora, upisuju svi
graani sa birakim pravom. Jedinstven je jer vai za sve izbore. Biraki spisak se zakljucuje
najkasnije 15 dana pre dana odravania izbora, reenjem organa koji vodi biraki spisak.
Reenje kojim se zakljucuje biracki spisak dostavlja se Republikoj izbornoj komisiji (RIK)
najdocniie u roku od 24 asa od asa niegovog donoenja, a RIK objavljuje u " Slubenom
glasniku RS" ukupan broj biraa.
Narodni poslanici biraju se u RS kao jednoj izbornoj jedinici. Biraju se na osnovu lista politickih
stranaka, stranakih koalicija lista koje predloe grupe graana. Dakle, politike stranke,
stranake koalicije, kao i grupe graana nazivaju se podnosioci izbornih lista.
RIK reenjem proglaava izbornu listu jedne politike stranke (stranaka izborna lista), listu dve
ili vise politikih stranaka (koaliciona izborna lista), odnosno grupe graana (izborna lista grupe
graana), odmah po prijemu izborne liste i odgovarajue dokumentacije, a najkasnije u roku od
24 asa od prijema izborne liste. Reenje o proglaenju izborne liste RIK bez odlaganja dostavlja
podnosiocu. Na osnovu proglaenih izbornih lista sastavlja se glasaki listi.
Ako RIK utvrdi da izborna lista nije podneta blagovremeno, donee reenje o njenom
odbacivanju. Ako RIK utvrdi da izborna lista sadri nedostatke koji su smetnja za proglaenje
izborne liste donee, u roku od 24 asa od prijema izborne liste, zakljuak kojim se podnosiocu
izborne liste nalae da najdocnije u roku od 48 asova od asa dostavljanja zakljuka otkloni te
nedostatke. Tim zakljukom istovremeno e se podnosiocu izborne liste ukazati na radnje koje
treba da obavi radi otklanjanja nedostataka. Ako RIK utvrdi da nedostaci izborne liste nisu
otklonjeni ili da oni nisu otklonjeni u predvienom roku, donee u narednih 48 asova reenje
kojim se odbija proglaenje izborne liste.
Zbirnu izbornu listu utvruje RIK. Redosled izbornih lista, sa imenima svih kandidata, na
zbirnoj izbornoj listi utvruje se prema redosledu njihovog proglaavanja. Zbirnu izbornu listu
RIK objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srbije", najkasnije 10 dana pre dana
odreenog za
odravanje izbora. Za dan proglaenja zbirne izborne liste uzima se dan njenog objavljivanja u
"Slubenom glasniku Republike Srbije".
nadlene za poslove statistike, koji uestvuje u radu komisije bez prava odluivanja.
Predsednik, lanovi RIK i njen sekretar imaju zamenike. Predsednik, lanovi RIK i njihovi
zamenici moraju biti diplomirani pravnici.
RIK reenjem utvruje da podnosilac izborne liste ispunjava uslove za odreivanie svojih
predstavnika u proireni sastav ovog organa u roku od 48 asova od proglaenja izborne liste.
Reenje o ispunjenju, odnosno neispunjenju uslova za odreivanje predstavnika podnosioca
izborne liste RIK dostavlja podnosiocu izborne liste u roku od 24 asa od asa donoenja reenja.
Predstavnik podnosioca izborne liste postaje lan RIK u proirenom sastavu najkasnije 24 asa
od donoenja reenja.
Sastav RIK objavljuje se u "Slubenom glasniku RS".
BIRACKI ODBORI
RIK obrazuje i imenuje birake odbore, njihove predsednike i lanove.
Biraki odbor u stalnom sastavu ine: predsednik i najmanie 2 lana, a u
proirenom sastavu i po jedan predstavnik podnosioca izborne liste. Predsednik i
lanovi birakog odbora imaju zamenike najkasnije 10 dana pre dana odreenog za
odravanje izbora.
Biraki odbor imenuje se najkasniie 10 dana pre dana odreenog za odravanie izbora. RIK u
roku od 48 asova od asa donoenja reenja o proglaeniu izborne liste reenjem utvruje koji
podnosilac izborne liste ispunjava uslove za odreivanje svojih predstavnika u proireni sastav
birakog odbora.
Predstavnik podnosioca izborne liste postaje lan birakog odbora u proirenom sastavu
najkasnije 24 sata od asa donoenja tog reenja.
Biraki odbor: 1) neposredno sprovodi glasanje na birakom mestu, 2) obezbeuje pravilnost i
tajnost glasanja, 3) utvruje rezultate glasanja na birakom mestu i obavlja druge poslove
odredene ZINP. Biraki odbor se stara o odravaniu reda na birakom mestu za vreme glasanja.
S obzirom na to da je u RS prihvaen sistem srazmernog predstavnitva, svaki bira glasa za 1 od
izbornih lista sa zbirne izborne liste.
Glasanje za narodne poslanike obavlja se na birakom mestu. Na jednom birakom mestu moe
da glasa najvie 2.500, a najmanje 100 biraa.
Glasanje je tajno. Glasa se na overenim glasakim listiima, samo za jednu izbornu listu sa
glasakog listia, zaokruivanjem rednog broja ispred naziva izborne liste za koju se glasa.
Na birakom mestu i na 50 metara od birakog mesta zabranjeno je isticanje simbola politikih
stranaka i drugog propagandnog materijala. Ako se u toku glasanja narue neka od pravila
predviena ZINP biraki odbor se rasputa, a glasanje na tom birakom mestu se ponavlja.
Po zavrenom glasanju biraki odbor pristupa utvrivanju rezultata glasanja na birackom mestu.
Na osnovu izvoda iz birakog spiska, biraki odbor utvruje ukupan broj biraa koji su glasali.
Biraki odbor konstatuje broj nevaeih glasakih listia i broj glasova za svaku izbornu listu,
to unosi u zapisnik.
Nevaei glasaki listi jeste nepopunjeni glasaki listi, listi koji je popunjen tako da se ne
55
moe utvrditi za koju se izbornu listu glasalo i listi na kome je zaokrueno vise od jedne izborne
liste.
Ako se utvrdi da je broj glasakih listia u glasakoj kutiji vei od broja biraa koji su glasali,
biracki odbor se rasputa i imenuje novi, a glasanje na torn birakom mestu se ponavlja.
Svaki biraki odbor vodi zapisnik o radu i dostavlja ga RIK. RIK na osnovu tih zapisnika
utvruje rezultate izbora i o tome sainjava poseban zapisnik.
Po utvrivanju rezultata izbora sledi raspodela mandata.
U raspodeli mandata uestvuju samo izborne liste koje su dobile najmanje 5% glasova od
ukupnog broja glasova biraa koji su glasali u izbornoj jedinici.
Politike stranke nacionalnih manjina i koalicije politikih stranaka nacionalnih maniina
uestvuju u raspodeli mandata i kad su dobile manje od 5% glasova od ukupnog broja biraa koji
su glasali.
Politike stranke nacionalnih manjina su sve one stranke iji je osnovni cilj predstavljanje i
zastupanje interesa nacionalne manjine i zatita i poboljanje prava pripadnika nacionalnih
manjina, u skladu s meunarodnopravnim standardima. O tome da li podnosilac izborne liste ima
poloaj politicke stranke nacionalne manjine, odnosno koalicije politikih stranaka nacionalnih
manjina odluuje RIK pri proglaenju izborne liste, a na predlog podnosioca izborne liste koji
mora biti stavljen pri podnoenju izborne liste.
Na ovai nacin se sprovodi odredba URS prema kojoj se u NS obezbeuje ravnopravnost i
zastupljenost polova i predstavnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom.
RIK raspodeljuje mandate primenom sistema najveeg kolinika. Mandati se raspodeljuju tako
to se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan
do zakljuno sa brojem 250. Dobijeni kolinici razvrstavaju se po veliini a u obzir se uzima 250
najveih kolinika. Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko tih kolinika na nju
otpada. Ako dve izborne liste ili vise izbornih lista dobiju iste kolinike na osnovu kojih se
dodeljuje jedan mandat a nema vie neraspodeljenih mandata, mandat e se dodeliti listi koja je
dobila ukupan vei broj glasova.
Mandati koji pripadaju odreenoj izbornoj listi dodeljuju se kandidatima sa te liste. Kad
odreenoj izbornoj listi pripadne vise mandata nego to je na toj listi predloeno kandidata za
poslanike, mandat se dodeljuje izbornoj listi koja ima sledei najvei kolinik.
RIK ce u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, sve dobijene mandate
sa izborne liste dodeliti kandidatima po redosledu na izbornoj listi, pocev od 1. kandidata.
Rezultate izbora RIK objavljuje u roku od 96 asova od asa zavretka glasanja. Rezultati izbora
objavljuju se u "Slubenom glasniku RS". RIK izdaje poslaniku uverenje daje izabran.
imaju aktivnu legitimaciju da trae zatitu izbornog prava. Svaki bira, kandidat i podnosilac
izborne liste ima pravo da podnese prigovor RIK zbog povrede izbornog prava u toku izbora ili
nepravilnosti u postupku predlaganja odnosno izbora.
Prigovor protiv odluke, radnje ili propusta birakog odbora podnosi se RIK u roku od 24 asa od
asa kad je doneta odluka odnosno izvrena radnja koju podnosilac prigovora smatra
nepravilnom, odnosno od asa kad je uinjen propust.
RIK donosi reenje u roku od 48 asova od asa prijema prigovora i dostavlja ga podnosiocu
prigovora i svim podnosiocima izbornih lista. Ako RIK usvoji prigovor, ponitie odluku ili
radnju. Meutim, ako RIK ne donese reenje po prigovoru u rokovima predvienim ZINP,
smatrae se da je prigovor usvojen. Protiv svakog reenja RIK donetog po prigovoru moe se
izjaviti alba Upravnom sudu Srbije. alba se podnosi preko RIK u roku od 48 asova od
prijema reenja. Republika izborna komisija duna je da u roku od 24 asa od prijema albe
dostavi Upravnom sudu Srbije prigovor i sve potrebne spise.
Upravni sud Srbije odluuje po albi shodnom primenom odredaba Zakona o Upravnim
sporovima, kojima se ureuje postupak u upravnim sporovima. Odluka po albi donee se
najkasnije u roku od 48 asova od prijema albe sa spisima.
Odluka doneta u postupku po albi pravnosnana je i protiv nje se ne mogu podneti vanredna
pravna sredstva predviena Zakonom o upravnim sporovima.
Ako sud usvoji albu i poniti izbornu radnju, odnosno izbore, odgovarajua izborna radnja,
odnosno izbori ponovie se najkasnije za 10 dana.
Ponovni izbori sprovode se ako RIK poniti izbore po slubenoj dunosti zbog nepravilnosti u
sprovoenju izbora u sluajevima utvrenim ZINP, bez podnoenja prigovora ovlaenog
podnosioca.
Ti razlozi su sledei:
- povreda pravila po kome bira glasa lino, jednom u toku odravanja izbora, tajno, na
overenim glasakim listiima,
- ako su protivno zabrani na birakom mestu i na 50 metara od birakog mesta istaknuti simboli
politickih stranaka i drugi propagandni materijal,
- ako je u glasakoj kutiji broj glasakih listia vei od broja biraa koji su glasali.
Ako RIK poniti izbore na pojedinom birakom mestu, glasanje se ponavlja samo na torn
birakom mestu. Kad se izbori ponavljaju RIK donosi reenje o ponavljanju glasanja. U tom
sluaju rezultat izbora se utvruje po zavretku ponovljenog glasanja.
Ponovni izbori se sprovode na nain i po postupku koji su utvreni ZINP. Ponovljene izbore
raspisuje RIK. Ponovni izbori sprovode se najkasnije 15 dana od dana ponistenja izbora u
Republici Srbiji, odnosno 7 dana od dana ponistenja izbora na birakom mestu. Ponovni izbori se
sprovode po listi kandidata koja je utvrena za izbore koji su poniteni, osim kad su izbori
poniteni zbog nepravilnosti u utvrivanju izborne liste.
57
RASPUTANJE NS
Rasputanje NS je protivtea pravu NS da glasa o nepoverenju Vladi i da je tako lii mandata.
Ovlaenje za rasputanje NS podeljeno je izmeu predsednika RS i Vlade, a bez njihove
saglasne volje nema rasputanja NS.
Predsednik Republike moe, na obrazloeni predlog Vlade, raspustiti Narodnu skuptinu.
Svako rasputanje NS povlai za sobom prestanak mandata Vlade.
Vlada ne moe predloiti rasputanje NS, ako je podnet predlog da joj se izglasa nepoverenje ili
ako je Vlada u NS postavila pitanje svoga poverenja.
Prema URS ako NS glasanjem ne prihvati odgovor Vlade ili lana Vlade, pristupie se glasanju o
nepoverenju Vladi ili lanu Vlade, u kom sluaju predsednik RS nee razmatrati predlog da se
NS raspusti.
NS se rasputa ako u roku od 90 dana od dana konstituisanja ne izabere Vladu. NS ne moe biti
rasputena za vreme ratnog i vanrednog stanja.
Predsednik Republike duan je da ukazom raspusti NS u sluajevima odreenim Ustavom.
Tada predsednik RS rasputa NS odmah nakon to konstatuje da je nastupio sluaj za koji
je URS vezao rasputanje NS po sili Ustava. To su sledei sluajevi :
60
61
Kad se narodni poslanik ne pozove na imunitet sudija se obraa predsednika NS, koji ga upuuje
Administrativnom odboru. Odbor je duan da svoj izvetaj, sa predlogom o uspostavljanju
imunitetnog prava, podneseNS. Narodna skuptina, na predlog Admistrativnog odbora, moe
uspostaviti, ako je to potrebno radi vrenja poslanike funkcije. Ako Narodna skuptina uspostavi
imunitetno pravo narodnog poslanika koji se nije pozvao na imunitet, postupak koji je protiv
njega bio pokrenut e se obustaviti.
Narodni poslanik koji je zateen u izvrenju krivinog dela za koje je propisana kazna zatvora u
trajanju duem od pet godina moe biti pritvoren bez odobrenja NS. Meutim, ni u tom sluaju
se protiv tog NP ne moe voditi krivini postupak bez odobrenja NS. Ukoliko je NP pritvoren,
sudija je duan da u roku 48 sati o tome obavesti NS koja e odluiti o uspostavljanju imuniteta
tom NP. Ako Narodna skuptina ne da odobrenje za gonjenje narodnog poslanika prema kome je
odreen pritvor, pritvor e se ukinuti, a narodni poslanik pustiti na slobodu.
Imunitet nepovredivosti, dakle, ne deluje automatski i nije apsolutan. Ovo stoga to bi NP bio
pritvoren i protiv njega bi se vodio krivini ili drugi postupak da se nije pozvao na imunitet,
odnosno da NS nije uskratila odobrenje.
Zatita koja se prua NP imunitetom nepovredivosti privremenog je karaktera i vezana
je za trajanje poslanikog mandata. Krivino ili drugo gonjenje privremeno se obustavlja,
dok NP traje mandat.
Prema URS, u krivinom ili drugom postupku u kome je uspostavljen imunitet, ne teku
rokovi propisani za taj postupak.
Kad se NP pozove na imunitet ili kada NS odbije da da odobrenie za pokretanje krivinog
postupka nastupa zastoj zastarelosti. U suprotnom, imunitet nepovredivosti vodio bi u krivinu
neodgovornost usled mogunosti nastupania zastarelosti za krivino delo ili prekraj. To bi
nadalje znailo izrazito ozbiljnu povredu naela URS o jednakosti graana.
Kada je u pitanju disciplinska odgovornost, ona ne podlee imunitetu, budui da se po
Poslovniku NS narodnim poslanicima izriu mere koje vae za sve poslanike.
Kada je re o poslanikom inkompatibilitetu, prema URS, NP ne moe biti poslanik u skuptini
AP, niti funkcioner u organima izvrne vlasti i pravosua. niti moe obavljati druge funkcije,
poslove i dunosti za koje je zakonom utvreno da predstavljaju sukob interesa. Svrha ove
62
Bosina potpitanja
l) Koji postupci se ne mogu voditi protiv narodnog poslanika, 2)Sta je sa disciplinskorn
odgovornoscu, - ne podlee imunitetu, to su mere koje vae za sve poslanike i izriu se po
osnovu Poslovnika, 3) Sta radi sudija kad se narodni poslanik ne pozove na imunitet, 4) Sta radi
sudija ukoliko NP bude pritvoren, 5) Kad poslanik, izuzetno, moe biti pritvoren, 6) Ko odlucuje
o ukidanju imuniteta narodnim poslanicima - NS, 7) Ako postupak bude pokrenut pa potom
prekinut teku li rokovi zastarelosti
Rasprava na sednici odbora, prema utvrenom dnevnom redu, vodi se bez obzira na broj
prisutnih lanova odbora.
Odbor odluuje veinom glasova prisutnih lanova na sednici kojoj prisustvuje vecina lanova
odbora.
Neke od najvanijih funkcija odbora su :
- razmatranje i pretresanje pitanja iz nadlenosti NS,
- predlaganje akata i izvravanje zakona, drugih propisa i optih akata VladeRS
- vrenje drugih poslova odreenih poslovnikom o radu NS (PoRNS).
Stoga se ti stalni odbori organizuiu po oblastima za koje su formirana ministarstva.
Broj lanova odbora utvruje se PoRNS, a broj lanova drugih radnih tela utvruje se odlukom o
njihovom obrazovanju. Odbor moe imati naimanje 11, a najvie 25 clanova. (proveriti u
Poslovniku)
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo razmatra:
- predlog za promenu Ustava;
- predlog akta o promeni Ustava;
- predlog zakona, drugog propisa i opteg akta sa stanovita usklaenosti s Ustavom i pravnim
sistemom i opravdanosti njihovog donoenja;
- statute autonomnih pokrajina u postupku davanja saglasnosti Narodne skuptine;
- predlog za pokretanje postupka za razreenje predsednika Republike;
- naelna pitanja primene Ustava;
- pitanja u vezi s izborom i imenovanjem sudija Ustavnog suda, izborom Zatitnika graana i
drugih funkcionera, u skladu sa zakonom;
Odbor ima 17 lanova.
NS moe odlukom obrazovati anketne odbore i komisije za vrenje posebnih zadataka odreenih
odlukom o njihovom obrazovanju. Narodna skuptina moe obrazovati, iz reda narodnih
poslanika, anketne odbore radi sagledavanja stanja u odreenoi oblasti. Odlukom o obrazovanju
anketnog odbora utvruje se sastav i zadatak odbora. Odbor ima pravo da trai od dravnih
organa i pojedinih organizacija podatke, isprave i obavetenja. Predstavnici dravnih organa i
organizacija, kao i graani, duni su da daju istinite izjave, podatke, isprave i obavetenja u radu
anketnog odbora.
Posle obavljenog rada, anketni odbor podnosi NS izvetai sa predlogom mera. Anketni odbor
prestaje sa radom danom odluivanja o njegovom izvetaju na sednici NS.
Poslanika grupa je oblik organizovanja NP za uee u radu NS. Poslaniku grupu predstavlja
predsednik poslanike grupe, koji ima svog zamenika. Obrazuju se najkasnije 7 dana od dana
izbora predsednika NS. Poslaniku grupu ine NP jedne politike stranke, druge politike
organizacije ili grupe graana koja ima najmanje pet NP. Poslaniku grupu od najmanje pet
lanova mogu udruivanjem da obrazuju i NP politikih stranaka, drugih pohtikih organizacija
ili grupa graana koje imaju manje od pet NP. Poslanika grupa se konstituie tako to se
predsedniku NS podnosi spisak lanova koji je potpisao svaki lan poslanike grupe. Na spisku
se posebno naznaava predsednik poslanike grupe i njegov zamenik.
64
65
Donoenje zakona je najvanija nadlenost NS. Zakonodavni postupak odvija se u nekoliko faza.
To su faze : predlaganja zakona, pretresa, odluivanja o zakonu, prglaavanja zakona,
objavljivanja zakona i stupanja zakona na snagu.
Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i optih akata imaju :
1. Vlada,
2. Svaki narodni poslanik,
3. Skuptina AP,
4. Najmanje 30.000 biraa,
5. NBS iz oblasti bankarskog sistema, kreditne, monetarne i devizne politike.
6. Ombudsman iz svoje nadlenosti.
Vlada predlae NS zakone i druge opte akte i daje o njima miljenje kad ih podnese drugi
predlaga, zato to je upravo Vlada ta koja te zakone izvrava.
Ovlaeni predlaga zakona podnosi predlog zakona u obliku u kome se zakon donosi sa
obrazloenjem koje mora da sadri :
1. Ustavni osnov,
2. Razloge za donoenje zakona,
3. Objanjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinanih reenja,
4. Procenu iznosa finansijskih sredstava potrebnih za sprovoenje zakona,
5. Opti interes zbog koga se predlae povratno dejstvo, ako predlog zakona sadri odredbe za
koje se predvia povratno dejstvo,
6. Pregled odredaba zakona koje se menjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlae zakon o
izmenama, odnosno dopunama.
Predlog zakona koji je upucen NS, predsednik NS odmah po prijemu dostavlja narodnim
poslanicima, nadlenim odborima i Vladi, ako ona nije predlaga.
Predlog zakona pripremljen u skladu sa odredbama PoRNS me se uvrstiti u dnevni red sednice
NS kada je ona u redovnom zasedanju u roku ne kraem od 15 dana i ne duem od 60 dana od
dana njegovog donoenja.
Predlog zakona, pre razmatranja u NS, razmatraju nadleni odbor i Vlada, ako nije predlaga
zakona.
Na sednicu odbora na kojoj se razmatraju predlozi zakona i amandmani na predloge zakona,
pozivaju se i podnosioci tih predloga i amandmana, odnosno njihovi ovlaeni predstavnici.
O predlogu zakona na sednici odbora najpre se vodi naelni pretres, a zatim pretres o
66
69
71
Referendum je punovaan ako je na njemu glasala veina graana koji imaju birako pravo i koji
su upisani u biraki spisak u skladu s ovim zakonom. Odluka o pitanju koje je bilo predmet
izjanjavanja na referendumu smatra se donetom ukoliko je za nju glasala veina glasaa i ova
odluka je obavezna.
Kad su se graani referendumom prethodno izjasnili o odreenom pitanju, organ koji donosi akt
kojim se ureuje to pitanje duan je da ga donese u skladu s voljom graana izraenom na
referendumu, u roku odreenom aktom o raspisivanju referenduma, a najkasnije u roku od 60
dana od dana odravanja referenduma.
Ako graani referendumom nisu potvrdili akt, odnosno nisu se izjasnili za pitanje koje je bilo
predmet izjanjavanja, o tom aktu, odnosno pitanju, ne moe se ponovo odluivati na
referendumu u roku kraem od sest meseei od dana glasanja na referendumu. Ako su se graani
referendumom izjasnili za potvrivanje akta, akt ie usvojen danom odravanja referendum,
odnosno danom proglaavanja tog akta. Ako graani referendumom nisu potvrdili akt, smatra se
da taj akt nije ni donet.
Graanin ima pravo, u roku od 24 sata od trenutka kad je doneta odluka, odnosno izvrena radnja
ili je uinjen propust, da podnese prigovor komisiji za sprovoenje referendum, ako smatra da su
time uinjene nepravilnosti u sprovoenju referenduma, a ona odluuje o prigovoru u roku od 48
sati od njegovog podnoenja. Ako je nepravilnost uinjena na jednom ili vise glasakih mesta
bitno uticala na rezultate glasanja, nadlena komisija za sprovoenje izbora ponitie
izjanjavanje na tim glasakim mestima i odrediti vreme ponovnog izjaniavanja. Protiv reenja
optinske, gradske, pokrajinske ili Republike komisije donetog po prigovoru, kao i u sluaju
kad nadlena komisija nije odluila po prigovoru u propisanom roku, podnosilac prigovora moe
podneti albu Vrhovnom kasacionom sudu, koji reava po albi u roku od 48 sati od prijema
albe i njegova odluka je konana.
NARODNA INICIJATIVA
Narodna inicijativa je ovlaenje jednog dela birakog tela da pokrene postupak za promenu
ustava ili donoenje formalnog zakona. Pri tome, donosilac tih akata ima obavezu da po
predlogu biraa postupi, tj. da pokrene postupak za donoenje takvog akta.
Narodna inicijativa moe biti sprovedena kao republika. pokrajinska i u jedinicima LS, kada
nosi naziv graanska.
Predlog za promenu URS (ustavotvorna narodna inicijativa) moe podneti 150.000, a pravo
predlaganja zakona, drugih propisa i optih akata (zakonodavna narodna inicijativa) ima
72
Bosina potpitanja
1) ta ne moze biti predmet referendum, 2) Koji su organi za sprovoenje republikog
referenduma 3) Razlika izmeu iniciranja i pokretanja ogleda se u tome sto inicijativu moze
podneti svako - graanin. udruenje itd. a NS odluuje samo po predlogu ovlaenog predlagaa.
73
IZVRNA VLAST
PREDSEDNIK REPUBLIKE - NADLENOST I AKTI
Predsednik izrazava drzavno jedinstvo RS.
Nadlenosti predsednika RS se mogu podeliti u 3 grupe: 1) klasina, 2) nadlenost u okviru koje
predsednik RS ostvarauje medijatorsku vezu izmeu izvrne i zakonodavne vlasti i 3)
supsidijarnu koja se ostvaruje u sluaju ratnog i vanrednog stanja, kada NS ne moze da se
sastane.
Klasinu nadlenost cine sledei poslovi :
- predstavlja RS u zemlji i inostranstvu;
- ukazom proglaava zakone,
- predlae NS nosioce funkcija;
- postavlja i opoziva ukazom ambasadore RS na osnovu predloga VIade;
- prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika;
- daje pomilovanja i odlikovanja;
- komanduje Vojskom i postavlja, unapreuje i razreava oficire Vojske RS.
Ovlaenja predsednika kao posrednika izmeu izvrne i zakonodavne vlasti su:
- Predlae NS kandidata za predsednika Vlade, poto saslua miljenje predstavnika izabranih
izbornih lista i duan je da NS predloi onog kandidata za predsednika Vlade koji moe da
obezbedi izbor Vlade,
- Pravo suspenzivnog veta :
Predsednik RS je duan da najkasnije u roku od 15 dana od dana izglasavanja zakona, odnosno 7
dana ako je zakon donet po hitnom postupku, donese ukaz o proglaenju zakona, ili da zakon, uz
pismeno obrazloenje, vrati NS, na ponovno odluivanje ako smatra da zakon nije saglasan sa
Ustavom ili da je u suprotnosti s potvrenim meunarodnim ugovorima ili opteprihvaeenim
pravilima meunarodnog prava ili da pri donoenju zakona nije potovana procedura propisana
za donoenje zakona ili da zakon ne ureuje neku oblast na odgovarajui nain.
Predsednik RS ne moe NS vratiti na ponovno odluivanje zakon o kome su se gradani izjasnili
na referendumu pre njegovog donoenja i zakon koji su graani potvrdili na referendumu. Ako
NS odlui da ponovo glasa o zakonu koji je predsednik RS vratio na odluivanje, zakon se
74
Odlukom predsednik RS :
- raspisuje izbore za narodne poslanike,
- predlae NS kandidata za predsednika Vlade,
- daje pomilovanja,
- imenuje generalnog sekretara, efa Kabineta, savetnike predsednika RS i druge funkcionere u
Generalnom sekretarijatu predsednika RS i
- odluuje u pitanjima za koja ne donosi druge pravne akte.
Nadlenosti u oblasti odbrane predsednik RS ostvaruje donoenjem odluka, pravila, naredaba,
nareenja i drugih pravnih akata koji su odreeni zakonom.
Ukazi i Odluke se objavljuju u "Slubenom glasniku RS".
Bosina potpitanja
1) Koja su ovlaenja predsednika RS za vreme rata i vanrednog stanja, 2) Ko proglaava ratno
stanje, 3) Koje su to odluke iz nadlenosti NS koje donosi predsednik RS za vreme ratnog i
vanrednog stanja, 4) ta moe ograniiti za vreme rata - slobodu kretanja i dr. 5) Koliko dugo ta
ogranicenja mogu trajati, 6) Koji akt donosi za vreme neposredne ratne opasnosti, 7) Koji akt
donosi za vreme vanrednog stanja naredbe, 8) Koje su nadleznosti predsednika republike, 9)
Koja su mu ovlascenja u odnosu na vojsku, 10) Ko proglasava Ustav i cime - NS, odlukom, 11)
Ko menja predsednika republike kada je u inostranstvu, 12) Kad mu prestane mandate, 13) U
kom roku se moraju raspisati izbori za predsednika republike u tom slucaju, 14) Kada ce
predsednik RS iskoristiti pravo na suspenzivni veto, 15) Kojom vecinom se izglasava zakon po
drugi put, 16) U kom roku proglasava zakon - 15 dana.
IZBOR I PRESTANAK MANDATA PREDSEDNIKA RS
Predsednik Republike bira se na osnovu opteg i jednakog izbornog prava na slobodnim i
neposrednim izborima, tajnim i linim glasanjem. Pravo da bira predsednika Republike i da bude
biran za predsednika Republike ima svaki punoletan i poslovno sposoban dravljanin RS, sa
prebivalitem u RS.
Izbore za predsednika RS raspisuje predsednik Narodne skuptine odlukom, koja se objavljuje u
Slubenom glasniku RS.
Izbori za predsednika Republike raspisuju se 90 dana pre isteka mandata predsednika RS, tako
da se okonaju u narednih 60 dana od dana raspisivanja izbora.
Ako se mandat predsednika RS produi zbog ratnog ili vanrednog stanja, izbori za predsednika
RS raspisuju se tako da se odre najkasnije tri meseca od dana kada prestane ratno ili vanredno
stanje.
Ako predsedniku RS prestane mandat pre vremena na koje je izabran, izbori za
predsednika RS raspisuju se tako da se odre najkasniie tri meseca od dana kada
predsedniku RS prestane mandat.
Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne moe protei manje od 30 ni vie od 60 dana. U
odluci o raspisivanju izbora utvruje se dan glasanja za predsednika RS i dan od kada poinju da
76
teku rokovi za sprovoenje izbornih radnji. Kao dan glasanja mora da se odredi dan kada se ne
radi: subota ili nedelja.
Kandidata za predsednika RS mogu da predloe :
- politika stranka koja je registrovana u RS na dan kad je odluka o raspisivanju izbora
objavljena u Slubenom glasniku RS,
- koalicija politikih stranaka i
- grupa graana.
Grupu graana pismenim sporazumom osniva najmanje deset biraa iji potpisi moraju biti
overeni kod suda i ona ne mora da ima naziv.
Predlog kandidata moe biti podnesen samo ako ga svojim potpisima koji su overeni kod suda
podri najmanje 10.000 biraa. Bira moe potpisom podrati samo jednog kandidata. Predlog
kandidata podnosi se RIK najkasnije 20 dana pre dana izbora. Predlaga kandidata moe povui
predlog kandidata do dana utvrivanja liste kandidata za izbor predsednika Republike. Kandidat
moe odustati od kandidature do dana utvrivanja liste kandidata za predsednika RS, pismenim
putem, overenim kod suda.
RIK utvruje listu kandidata za izbor predsednika RS najkasnije 15 dana pre dana izbora i
objavljuje je u Slubenom glasniku RS narednog dana. Lista kandidata za izbor predsednika
RS sadri ime i prezime kandidata i naziv predlagaa kandidata, odnosno naznaku da je
kandidata predloila grupa graana, ako grupa graana nema naziv. Redni broi kandidata na listi
utvruje se rebom, u prisustvu predstavnika predlagaa kandidata.
Glasanje za predsednika RS vri se glasakim listiima. Pored naznake da se glasa za
predsednika RS, glasaki listi za izbor predsednika RS sadri redni broj kandidata koji je
utvren na listi kandidata za predsednika RS, ime i prezime kandidata i naziv predlagaa
kandidata, odnosno naznaku da je predlaga grupa graana ako grupa graana nema naziv i
objanjenie da se glasa samo za iednog kandidata tako to se zaokrui redni broi ispred imena i
prezimena kandidata.
Nevaei glasaki listi je glasaki listi koji nije popunjen ili glasaki listi koji je tako
popunjen da se ne moe pouzdano utvrditi za kog kandidata je bira glasao.
RIK zapisniki utvruje i objavljuie konane rezultate izbora u Slubenom glasniku u roku od
96 sati od zatvaranja birakih mesta, a do objavljivanja konanih rezultata izbora, RIK objavljuje
privremene rezultate izbora.
Za predsednika RS izabran je kandidat koji je dobio veinu glasova biraa koji su glasali, bez
obzira na odziv biraca. Broj biraa koji su glasali utvruje se na osnovu broja glasakih listia
koji se nalaze u glasakoj kutiji.
Ako nijedan kandidat ne dobiie veinu glasova biraa koji su glasali, glasanje se ponavlja u roku
od 15 dana od dana prvog glasanja. Dan ponovljenog glasanja utvruje RIK odlukom, koja se
77
Prilikom vraanja zakona uz pismeno obrazloenje, skuptina vraeni zakon izglasava veinom
od ukupnog broja poslanika. Takav zakon je duan Predsednik da proglasi ukazom, a ako to ne
ucini onda ce ukaz doneti Predsednik NS.
Kada NS nije u mogunosti da se sastane odluku o proglaenju vanrednog stanja donose zajedno
predsednik Republike, predsednik Narodne skuptine i predsednik Vlade pod istim uslovima kao
i Narodna skupstina.
Kad NS nije u mogucnosti da se sastane, mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava
moe propisati Vlada, uredbom, uz supotpis Predsednika RS.
Kad odluku o vanrednom stanju nije donela Narodna skupstina, ona je potvruje u roku od 48
sati od njenog donoenja, odnosno im bude u mogucnosti da se sastane. Ako NS ne potvrdi ovu
odluku, odluka prestaje da vai zavretkom prve sednice Narodne skuptine odrane po
proglaenju vanrednog stanja.
Kad mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava nije propisala Narodna skuptina,
Vlada je duna da uredbu o merama odstupanja od ljudskih i manjinskih prava podnese na
potvrdu Narodnoj skuptini u roku od 48 sati od njenog donoenja, odnosno im NS bude u
mogunosti da se sastane. U suprotnom, mere odstupanja prestaju da vae 24 sata od poetka
prve sednice Narodne skuptine odrane po proglaenju vanrednog stanja.
Kad Narodna skuptina nije u mogucnosti da se sastane, Odluku o proglaenju ratnog stanja
donose zajedno predsednik Republike, predsednik Narodne skuptine i predsednik Vlade. Kad
Narodna skuptina ne moe da se sastane, mere odstupanja od Ustavom zajemenih ljudskih i
manjinskih prava zajedno utvruju predsednik Republike, predsednik Narodne skuptine i
predsednik Vlade.
Izbore za NS raspisuje predsednik Republike, a izbore za predsednika Republike raspisuje
Predsednik NS.
Vano ovlaenje Predsednika Republike je i rasputanje parlamenta na obrazloen predlog
Vlade.
Vazno je i razreenje Predsednika, na osnovu odluke NS, a uz uesce Ustavnog suda.
Predsednik Republike polae zakletvu pred NS, od kog asa mu poinje tei mandat.
Kad predsednik Republike podnese ostavku, o tome obavetava predsednika Narodne skuptine i
javnost. Predsednik Narodne skuptine ovo obavetenje odmah dostavlja narodnim poslanicima i
obavestava ih da, u skladu sa Ustavom, preuzima vrenje dunosti predsednika Republike do
izbora predsednika Republike. Istovremeno, predsednik Narodne skupstine raspisuje izbore za
predsednika Republike.
ODNOS PREDSEDNIKA RS I VLADE
Kada NS nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju vanrednog stanja donose zajedno
predsednik Republike, predsednik NS i predsednik Vlade, pod istim uslovima kao i Narodna
skuptina.
80
Kad Narodna skuptina nije u mogunosti da se sastane, mere kojima se odstupa od ljudskih i
manjinskih prava moe propisati Vlada, uredbom, uz supotpis predsednika Republike.
Vlada predlae predsedniku RS uvoenje vanrednog stanja na delu teritorije RS i akte kojima se
preduzimaju mere u vanrednom stanju. Vlada moe predloiti predsedniku Republike da za
vreme ratnog stanja donese akte u pitanjima iz nadlenosti Narodne skupstine.
Kandidata za predsednika Vlade Narodnoj skuptini predlae predsednik Republike, poto
saslua miljenje predstavnika izabranih izbornih lista.
Predsednik Republike moe traiti da Vlada zauzme stav o pojedinim pitanjima iz njene
nadlenosti. Vlada je duna da o zauzetom stavu odmah obavesti predsednika Republike. Vlada
moze da predloi predsedniku RS, putem obrazloenog pismenog predloga, raspustanje NS, o
emu predsednik mora da odluci u roku od 72h, cenei opravdanost i dovoljnost razloga.
Ukoliko to ne uradi mora da obavesti Vladu i javnosti, o razlozima neprihvatanja predloga.
Vlada ne moe predloiti rasputanje NS , ako joj je postavljeno pitanje izglasavanja nepoverenja
ili ako je sama u NS postavila pitanje izglasavanja poverenja ili ako NS ne prihvati Vladin
odgovor na interpelaciju.
Bosina potpitanja
Ko proglaava ratno stanje
VLADA NADLENOST I AKTI
Nadlenosti prema URS su :
Utvrivanje i voenje unutranje i spoljne politike :
U okviru spoljne politike, Vlada odrava odnose RS sa drugim dravama, me. organizacijama i
institucijama (na predlog Vlade predsednik RS, postavlja i opoziva ambasadore RS), uspostavlja
prekida diplomatske odnose sa drugim dravama, uestvuje u
zakljuivanju, ratifikovanju i primeni me. Ugovora, odluuje o ulanjenju RS u me.
organizacije i dr.
Vlada utvruje i vodi unutranju politiku i to kako optu, tako i u pojedinim upravnim oblastima
- po resorima, npr, ekonomsku, socijalnu i sl.
Vlada predlae zakone, budet i druge opte akte. Kada zakone i druge opte akte podnese drugi
predlaga Vlada daje o njima miljenje.
Izvravanje zakona i drugih optih akata NS je bitna nadlenost Vlade i to na taj nain to donosi
uredbe i druge opte akte radi izvravanja zakona. Uredbe su dakle izvrnog karaktera i Vladino
generalno ovlaenje za donoenje uredbi proizilazi iz Ustava.
Vlada kao vrh dravne vlasti usmerava i usklauje rad organa dravne uprave i vri nadzor nad
njihovim radom. U okviru nadzora, ima dva ovlaenja : ako organ dravne uprave ne donese
propis, donosi ga Vlada ako bi nedonoenje propisa moglo izazvati tetne posledice po ivot ili
zdravlje ljudi, ivotnu sredinu, privredu ili imovinu vee vrednosti; Vlada moe ponititi ili
81
ukinuti propis organa dravne uprave koji je u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade i
odrediti rok za donoenje novog propisa.
Vlada vri i druge poslove odreene URS i zakonom, pa tako prema Zakonu o Vladi, Vlada se
stara o ustavnosti i zakonistosti, tako to je duna da obustavi od izvrenja opti akt optine,
grada i grada Beograda za koji smatra da nije saglasan Ustavu ili zakonu, reenjem koje stupa na
snagu kad se objavi u Slubenom glasniku RS". Reenje o obustavi od izvrenja prestaje da vai
ako Vlada u roku od pet dana od objavjiivanja reenja ne pokrene postupak za ocenu ustavnosti i
zakonitosti opteg akta.
Vlada zastupa RS kao pravno lice i pri tome vri prava i obaveze koje RS ima kao osniva javnih
preduzea, ustanova i drugih organizacija.
Vlada raspolae imovinom RS, ako zakonom nije to drugo odreeno.
Donosi uredbe i druge opste akte radi izvrsavanja zakona.
Akti Vlade su : uredbe odluke, reenja i zakljuci.
Uredbom Vlada podrobnije razrauje odnos ureen zakonom, u skladu sa svrhom i ciljem
zakona.
Odlukom Vlada osniva javna preduzea, ustanove i druge organizacije, preduzima mere i ureuje
pitanja od opteg znaaja i odluuje o drugim stvarima za koje je zakonom ili uredbom odreeno
da ih Vlada ureuje odlukom.
Reenjem Vlada odluuje o postavljenjima, imenovanjima i razreenjima, u upravnim stvarima i
u drugim pitanjima od pojedinanog znaaja.
Vlada donosi zakljuke kad ne donosi druge akte.
Vlada usvaja memorandum o budetu, koji sadri osnovne ciljeve politike javnih finansija i
makroekonomske politike.
Strategijom razvoja Vlada utvruje stanje u oblasti iz nadlenosti RS i mere koje treba preduzeti
za njen razvoj.
Deklaracijom se izraava stav Vlade o nekom pitanju.
Vlada donosi poslovnik kojim, u skladu sa zakonom o Vladi, propisuje ureenje, nain rada i
odluivanja Vlade. Nain rada i odluivanja Vlade i akti koje donosi predsednik Vlade, detaljnije
se ureuju poslovnikom Vlade.
82
Vlada donosi odluke na sednici veinom glasova svih lanova Vlade. U sluaju da Vlada ima
paran broj lanova odluka je doneta ako za nju glasa najmanje ___ svih lanova Vlade, pod
uslovom da je za nju glasao predsednik Vlade.
Predsednik saziva sednicu Vlade pisanim putem po sopstvenoj inicijativi ili na predlog veine
lanova Vlade. On predlae dnevni red i predsedava sednicom, a njom moe predsedavati
potpredsednik koga on odredi.
Vlada radi i odluuje na sednici na kojoj prisustvuje veina lanova. Na sednici Vlade uestvuju
lanovi Vlade, Generalni sekretar, direktor Republikog sekretariiata za zakonodavstvo i druga
pozvana lica. Glasanje je javno, a lan Vlade moe da izuzme miljenje, uz obrazloenje, to se
konstatuje na zapisniku. O toku sednice Vlade vodi se zapisnik. Sednica Vlade se tonski snima i
na njoj se vode stenografske beleke koje se smatraju slubenom tajnom stroge poverljivosti.
Bosina potpitanja
l)Zakljucuje li meunarodne ugovore? 2) Sta sve spada u unutrasnju politiku? 3) Koji je
najznacajniji opsti akt vlade uredba, 4) Koji su ostali opsti akti vlade i cemu sluze
SASTAV I IZBOR
Vladu kao kolegijalni organ ine predsednik Vlade, jedan ili vie potpredsednika Vlade i resorni
ministri. Vlada moe imati ministre bez portfelja. Broj potpredsednika Vlade i ministara bez
portfelja odreuje NS pri svakom izboru Vlade, na predlog kandidata za predsednika Vlade.
Predsednik Vlade vodi i usmerava Vladu, stara se o jedinstvu politikog delovanja Vlade,
usklauje rad lanova Vlade, predstavlja Vladu i saziva i vodi njene sednice. Predsednik Vlade
moe ostalim lanovima Vlade davati obavezna uputstva i posebna zaduenja, shodno programu
i politici Vlade, a lan Vlade moe zahtevati da Vlada odlui da li je pri tome predsednik Vlade
prekoraio svoja ovlaenja.
Potpredsednik Vlade usmerava i usklauje rad organa dravne uprave u oblastima koje odredi
predsednik Vlade, s tim da ga predsednik Vlade moe ovlastiti da rukovodi projektom iz
delokruga vie organa dravne uprave.
Predsednik Vlade odreuje potpredsednika Vlade koji ga zamenjuje za vreme odsutnosti ili
spreenosti sa svim ovlaenjima predsednika Vlade, izuzev ovlaenja na predlaganje izbora ili
razreenja lana Vlade, a u svemu ostalom na njegov poloaj shodno se primenjuju odredbe
zakona o Vladi koje se odnose na ministre.
Ministar je lan Vlade koji upravlja radom ministarstva (ukoliko je bez portfelja ne upravlja
ministarstvom) i moe podnositi Vladi predloge za ureivanje pitanja iz nadlenosti Vlade i NS i
zahtevati da Vlada zauzme stav o pitanju iz njegove nadlenosti. Ministar je duan da obavetava
Vladu o svemu to je bitno za voenje politike i odluivanje Vlade i odgovoran je za sprovoenje
83
programa i politike Vlade, za odluke i mere koje je doneo ili propustio da donese ili preduzme i
za izvravanje obaveznih uputstava i posebnih zaduenja koja mu je odredio predsednik Vlade.
Sukob interesa : lan Vlade ne moe biti na drugoj javnoi funkciji u dravnom organu, organu
AP, optine, grada, grada Beograda, niti vriti delatnost koja je po zakonu nespojiva s dunou
lana Vlade, niti stvoriti mogunost sukoba javnog i privatnog interesa. Duan je da se u svemu
povinuje propisima kojima se ureuje sukob interesa pri vrenju javnih funkeija. To znai da
Vlada pripada tipu neposlanike Vlade u kojoj se razdvajaju funkcije kontrolora (NS) i
kontrolisanog (vlade) i time omoguuje objektivnost u sprovoenju politike odgovornosti Vlade
pred skuptinom. Njeni lanovi uzivaju poverenje veine u NS i u vladi su samo predstavnici
politike veine.
Imunitet : Predsednik i lan Vlade ne odgovaraju za miljenje izneto na sednici Vlade ili NS, ili
za glasanje na sednici Vlade. Oni uivaju imunitet kao narodni poslanik i o njhovom imunitetu
odluuje Vlada.
Izbor Vlade :
Vladu bira Narodna Skupstina posle svakog konstituisanja, na predlog kandidata za predsednika
Vlade. Novoizabrana NS se raspusta ako u roku od 90 dana od njenog konstituisanja ne izabere
Vladu.
Kandidata za predsednika Vlade Narodnoj skuptini predlae predsednik Republike, poto
saslua miljenje predstavnika izabranih izbornih lista. Kandidat za predsednika Vlade Narodnoj
skuptini ima svojstvo mandatara, te iznosi program Vlade i predlae njen sastav.
NS posle obavljene rasprave, odluuje o izboru Vlade u celini tj. istovremeno glasa o programu
Vlade i izboru predsednika i lanova Vlade. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala
veina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Mandat Vlade poinje da tee od polaganja zakletve pred NS i traje do isteka mandata NS koja ju
je izabrala. Mandat Vlade prestaje pre isteka vremena na koje je izabrana rasputanjem NS,
izglasavanjem nepoverenja, neizglasavanjem poverenja, izglasavanjem nepoverenja predsedniku
Vlade, ostavkom Vlade i ostavkom predsednika Vlade. Mandat clana Vlade prestaje pre isteka
vremena na koje je izabran, konstatovanjem ostavke, izglasavanjem nepoverenja u NS i
razreenjem od strane NS na predlog predsednika Vlade.
Vlada kojoj je prestao mandat moe vriti samo poslove odreene zakonom, te po Zakonu o
Vladi vrsi samo tekue poslove i ne moe predlagati NS zakone i druge opte akte niti donositi
propise, osim ako je njinovo donoenje vezano za zakonski rok ili to nalau potrebe drave,
interest odbrane ili prirodna, privredna ili tehnika nesrea. Ona ne moe postavljati dr.
slubenike na poloai u organima dr. uprave, a pri vrenju osnivakih prava RS moe jedino da
imenuje ili da saglasnost na imenovanje vrioca dunosti direktora i lanova upravnog i
84
nadzornog odbora. Vlada kojoj je prestao mandat ne moe predsedniku RS predloiti rasputanje
NS.
Nova Vlada se menja po istom postupku kao sto se bira Vlada posle konstituisanja NS.
lan Vlade kome je mandat prestao usled prestanka mandata Vlade ima ista ovlaenja kao lan
Vlade koji je podneo ostavku.
Bosina potpitanja : 1) Kada se bira vlada, 2) Kako se bira vlada, 3) Koliko traje mandat vlade - 4
god. tj. do isteka mandata NS koja ju je izabrala, 4) Prestanak mandata vlade i njenih clanova.
ODGOVORNOST VLADE I MINISTARSKA ODGOVORNOST
Vlada je odgovorna Narodnoj skuptini za politiku RS, za izvravanje zakona i drugih optih
akata NS i za rad organa dravne uprave.
Ministri su za svoj rad i za stanje u oblasti iz delokruga ministarstva odgovorni predsedniku
Vlade, Vladi i Narodnoi skuptini.
Oblici kolegijalne odgovornosti Vlade su : interpelacija, glasanje o nepoverenju, glasanje o
poverenju Vladi i poslaniko pitanje.
Oblici individualne odgovornosti su konstatovanje ostavke, izglasavanje nepoverenja u NS lanu
Vlade i razresenje lana Vlade u NS.
Interpelacija : Najmanje 50 narodnih poslanika moe podneti interpelaciiu u vezi sa radom Vlade
ili pojedinog lana Vlade. Vlada je duna da odgovori na interpelaciju u roku od 30 dana. NS
raspravlja i glasa o odgovoru koji su na interpelaciju podneli Vlada ili clan Vlade kome je
interpelacija upuena. Izglasavanjem prihvatanja odgovora NS nastavlja da radi po usvojenom
dnevnom redu. Ako NS glasanjem ne prihvati odgovor Vlade ili lana Vlade, pristupie se
glasanju o nepoverenju Vladi ili lanu Vlade, ukoliko prethodno, po neprihvatanju odgovora na
interpelaciju, predsednik Vlade, odnosno lan Vlade ne podnese ostavku .O pitanju koje je bilo
predmet interpelacije ne moe se ponovo raspravljati pre isteka roka od 90 dana.
Glasanje o nepoverenju Vladi je najmocnije oruje kontrole NS. Najmanje 60 narodnih poslanika
moe predloziti NS da se Vladi ili pojedinom njenom clanu izglasa nepoverenje.Vladi ili njenom
clanu je izglasano nepoverenje veinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika. Predlog
narodnih poslanika se razmatra na prvoj narednoj sednici NS, a najranije po isteku 5 dana od
podnoenja predloga. Predlog za izglasavanje nepoverenja predsedniku Vlade se razmatra u
istom roku kao i predlog za izglasavanje nepoverenja Vladi. Ako NS izglasa nepoverenje Vladi,
predsednik RS je duan da pokrene postupak za izbor nove Vlade. Ako NS ne izabere novu
Vladu u roku od 30 dana od izglasavanja nepoverenja, predsednik Republike je duan da raspusti
NS i raspie izbore. Ako NS izglasa nepoverenje lanu Vlade, predsednik Vlade je duan da
pokrene postupak za izbor novog lana Vlade u skladu sa zakonom. Ako Vladi ili lanu Vlade ne
bude izglasano nepoverenje, potpisnici predloga ne mogu podneti novi predlog za glasanje o
nepoverenju pre isteka roka od 180 dana.
85
Glasanje o poverenju Vladi : sama Vlada moe predloziti NS da se glasa o svom poverenju.
Predlog Vlade se razmatra na prvoj narednoj sednici NS, a najranije po isteku pet dana od
podnoenja predloga. Vlada moe zahtevati da se glasa o poverenju Vladi i na sednici NS
koja je u toku, nakon okonanja rasprave pristupa se glasanju o predlogu. Vladi nije izglasano
poverenje ako veina od ukupnog broja narodnih poslanika ne glasa za poverenje Vladi. Ako NS
ne izglasa poverenje Vladi, Vladi prestaje mandat a predsednik RS je duan da pokrene postupak
za izbor nove Vlade. Ako NS ne izabere novu Vladu u roku od 30 dana od dana neizglasavanja
poverenja, predsednik RS je duan da raspusti NS i raspise
izbore.
Poslaniko pitanje je najbezopasnije sredstvo za ostvarivanje odgovornosti Vlade pred NS.
Njegova prava svrha je da se Vlada ili njen lan kritikuje i kompromituje, tj. da se oslabi ugled
Vlade i stvori osnov za stroi oblik njene odgovornosti. Narodni poslanik ima pravo da postavi
poslaniko pitanje pojedinom ministru ili Vladi, iz njihove nadlenosti i ono mora biti jasno
formulisano. Poslaniko pitanje postavlja se u pisanom obliku ili usmeno, s tim da izlaganje
poslanika koji postavlja pitanja ne moe da traje due od tri minuta. Poslanika pitanja
postavljaju se Vladi, u prisustvu lanova Vlade, u vreme predvieno Poslovnikom NS. Na
usmeno postavljeno poslaniko pitanje, Vlada, odnosno ministar, moraju odmah usmeno
odgovoriti. Ako je za davanje odgovora potrebna odreena priprema, oni to moraju odmah
obrazloiti, a odgovor narodnom poslaniku dostaviti u pisanom obliku, u roku od osam dana od
dana kada je pitanje postavljeno, a u izuzetnim sluajevima 30 dana. Pisan odgovor Vlade,
odnosno nadlenog ministra, dostavlja se narodnim poslanicima. Posle datog odgovora na
poslaniko pitanje, narodni poslanik koji je postavio pitanje ima pravo da, u trajanju od najvie
pet minuta, komentarie odgovor na svoje pitanje ili da postavi dopunsko pitanje. Po dobijanju
odgovora na dopunsko pitanje, narodni poslanik ima pravo da se izjasni o odgovoru u trajanju od
najvie pet minuta.
Predsednik Vlade moe predloiti NS razreenje pojedinog lana Vlade. NS razmatra i glasa o
predlogu za razreenje lana Vlade na prvoj narednoj sednici, a odluka je doneta ako je za nju
glasala veina od ukupnog broja narodnih poslanika. Clanu Vlad koji je razresen mandat prestaje
danom donosenja odluke o razresenju.
lanu Vlade koji je podneo ostavku mandat prestaje danom konstatacije ostavke. Ostavku
podnosi predsedniku Vlade, koji je dostavlja predsedniku NS, koja je konstatuje.
Ovlaenja ministra kome je prestao mandat vri lan Vlade koga predsednik Vlade ovlasti.
Predsednik Vlade duan je da predloi NS izbor novog ministra u roku od 15 dana od prestanka
mandata prethodnog ministra i novi ministar izabran je veinom glasova od ukupnog broja
narodnih poslanika.
Predsednik Vlade moe podneti ostavku NS, konkretno predsedniku NS i istovremeno o njoj
86
Vlada podnosi Narodnoj skuptini izvetaj o svom radu za proteklu godinu najkasnije 60 dana
pre podnoenja predloga zavrnog rauna budeta Republike Srbije.
Na zahtev NS, Vlada i svaki njen lan duni su da joj podnesu izvetaj o svom radu.
Vlada je duna da zauzme stav o predlogu Narodne skupstine koji je podnet u pitanju iz
nadlenosti Vlade. Vlada moe predloiti NS da raspravi pitanje iz nadlenosti Vlade i da o
njemu zauzme
stav.
Predstavnici Vlade uestvuju u radu Narodne skupstine pri usvajanju zakona i drugih optih
akata koje je predloila Vlada. Pri usvajanju zakona i drugih optih akata koje Vlada nije
predloila duni su da uestvuju na zahtev Narodne skupstine.
Vlada i svaki njen lan duni su da dostave Narodnoj skuptini izvetaje i podatke koji su joj
potrebni radi raspravljanja pitanja vezanih za rad Vlade ili njenog lana.
Bosina potpitanja
1) Nadlenosti, 2) Kako NS kontrolise vladu - kroz interpelaciju, pitanie izslasavanja nepovrenja
vladi i poslanicko pitanie, 3) Kako tece postupak po interpelaciji.
ORGANI DRZAVNE UPRAVE U RS
Dravna uprava je deo izvrne vlasti RS koji vri upravne poslove u okviru prava i dunosti RS poslovi dravne uprave.
Prema URS, DU je samostalna, vezana Ustavom i zakonom i za svoj rad odgovara Vladi.
Poslove DU obavljaju ministarstva i drugi organi DU odreeni zakonom.
Unutranje ureenje mintstarstava i dr.ograna DU i njihovu organizaciju propisuje Vlada.
Dravnu upravu cine ministarstva, organi uprave u sastavu ministarstava i posebne organizacije
-organi dravne uprave. Organi dravne uprave i njihov delokrug odreuje se zakonom.
Rad organa dravne uprave podlee nadzoru Vlade.
Narodna skupstina nadzire rad organa dravne uprave preko nadzora nad radom Vlade i lanova
Vlade.
Preko upravnog spora sudovi nadziru zakonitost pojedinanih akata organa dravne uprave
donesenih u upravnim stvarima.
Pojedini poslovi dravne uprave iz nadlenosti RS zakonom se mogu poveriti AP, optinama,
gradovima i gradu Beogradu, javnim preduzeima, ustanovama, javnim agencijama i drugim
organizacijama. Imaoci javnih ovlaenja, a u cilju efikasnijeg i racionalnijeg ostvarivanja prava
i obaveza graana i zadovoljavanja njihovih potreba od neposrednog interesa za zivot i rad RS,
AP i jedinice LS, mogu osnivati javne slube.
RS, AP i LS mogu osnovati javne sluzbe.
88
- Resavaju u upravnom stvarima (ako bude pitala - lice nezadovoljno aktom ministra, pokrenuce
upravni spor podnosenjem tuzbe pred Upravnim sudom Srbije)
Zajedniki poslovi ministarstva su:
1) ostvarivanje meunarodne saradnje i staranje o njenom unapreenju,
2) usklaivanje propisa sa pravom Evropske unije,
3) predlaganje pokretanja postupka za voenje pregovora i zakljuivanje meunarodnih
ugovora s drugim dravama i meunarodnim drganizacijama,
4) pripremanje nacrta meunarodnih ugovora,
5) pripremanje nacrta zakona o ratifikaciji meunarodnih ugovora,
6) primena ratifikovanih meunarodnih ugovora.
Ministarstvo pravde obavlja poslove dravne uprave koji se odnose na: 1) krivino
zakonodavstvo, 2) obligacione odnose i nasledivanje, 3) postupak pred sudovima, 4) organizaciju
i rad pravosudnih organa, 5) pravosudni ispit, 6) vetaenje, sudske tumae, 7) izvrenje
sankcija, 8) amnestiju i pomilovanje, 9) ekstradiciju, 10) advokaturu, 11) izbor nosilaca
pravosudnih funkcija, 12) meunarodnu pravnu pomo.
Bosina potpitanja
1) Vrste organa drzavne uprave, 2) Nadleznost organa drzavne uprave, 3) Koja su drzavna
ministarstva - vojske, finansija, spoljnjih poslova, pravde , 4) Koji su organi u sastavu
ministarstva
5) Koji poslovi cine delokrug ministarstva i koje akte donose, 6) Donosi li uredbe - ne, njih
donosi vlada, 7) Koji su poslovi ministarstva pravde, 8)Nadzorna funkcija ministarstva, 9) Sta
ako je neko nezadovoljan aktom ministra - pokrenuce upravni spor podnosenjem tuzbe pred
nadleznim sudom, 10) Moze li ministar da donese pravilnik bez izricitog ovlascenja - ne, Vlada moze uredbu, ali da bude u saglasnosti sa zakonom.
5) optih akata organizacija kojima su poverena javna ovlaenja, pol. stranaka, sindikata,
udruenja graana i kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom.
91
Ustavni sud moe zabraniti rad politikih stranaka i verskih zajednica iz razloga predvienih u
URS, zbog toga to su politike stranke, sindikalne organizacije, udruenja graana ili verske
zajednice izraz ustavne slobode udruivanja i ustavne slobode savesti i veroispovesti. Za
zabranu je potrebno da je delo koje je predmet zabrane ve izvreno.
Ustavna alba je pravno sredstvo za zatitu ljudskih i manjinskih prava i sloboda zajamenih
URS. Ustavna alba moe se izjaviti ako su kumulativno ispunjena tri uslova:
1) da se izjavljuje protiv pojedinanog akta ili radnje dravnog organa ili organizacije kojoj je
povereno javno ovlaenje,
2) da se njima povreuju ili uskrauju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemene Ustavom,
3) da su iscrpljena ili nisu predviena druga pravna sredstva ili je zakonom iskljueno pravo na
njihovu sudsku zatitu.
Ustavna alba moe se izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva u sluaju kada je podnosiocu
albe povreeno pravo na suenje u razumnom roku.
Prema URS, mogue je neposredno izjaviti albu Ustavnom sudu u pet sluajeva :
- Na odluku donetu u vezi sa potvrivanjem mandata narodnog poslanika, o kojoj Ustavni sud
odluuje u roku od 72 asa,
- Protiv odluke Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske funkcije sudija ima pravo albe
Ustavnom sudu (izjavljena alba iskljuuje pravo na podnoenje ustavne albe),
- Protiv odluke NS o prestanku funkcije javnog tuioca, odnosno protiv odluke Dravnog vea
tuilaca o prestanku funkcije zamenika JT (izjavljena alba iskljuuje pravo na podnoenje
ustavne albe),
- Ako se pojedinanim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa jedinice LS onemoguava
vrenje nadleosti AP, organ odreen statutom AP ima pravo albe Ustavnom sudu,
- Ako se pojedinainim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa jedinice LS onemoguava
vrenje nadleosti optine, organ odreen statutom optine ima pravo albe Ustavnom sudu.
alba Ustavnom sudu neposredno se izjavljuje Ustavnom sudu, na osnovu ovlaenja sadranog
u URS. Ona nije pravno sredstvo za zatitu ljudskih i manjinskih prava zajamenih URS.
Protiv odluke o prestanku funkcije sudiia, javni tuilac i zamenik JT mogu izjaviti albu
Ustavnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke.
Kad Ustavni sud u postupku po albi organa odreenog statutom AP, odnosno LS, utvrdi da je
pojedinanim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa LS onemogueno vrenje
92
nadlenosti AP, odnosno LS, ponitie pojedinani akt, odnosno zabranie dalje vrenje ili
narediti vrenje odreene radnje i odredili da se uklone tetne posledice.
Postupak odluivanja o povredi Ustava od strane predsednika republike pokree NS, na predlog
1/3 ukupnog broja narodnih poslanika. U postupku odluivanja o povredi Ustava od strane
predsednika Republike Ustavni sud je ogranien samo na odluivanje o povredama odredaba
Ustava koje su navedene u aktu NS o pokretanju postupka. Ustavni sud e odluiti da li je
predsednik Republike povredio Ustav i odluku o tome dostavie Narodnoj skuptini i
predsedniku Republike. Odluku po ovom pitanju Ustavni sud mora doneti u roku od 45 dana od
dana podnoenja akta Narodne skuptine kojim se pokree postupak odluivanja o povredi
Ustava od strane predsednika Republike.
( O nadlenosti Ustavnog suda u vezi sa optom normativnom kontrolom videti pitanje br. 51)
SASTAV I IZBOR
Prema URS, Ustavni sud je samostalan i nezavisan dravni organ koji titi ustavnost i zakonitost
i ljudska i manjinska prava i slobode. Odluke Ustavnog suda su konane, izvrne i
opteobavezujue.
Ustavni sud ini 15 sudija, s obzirom na obim nadlenosti ovoga suda.
Prilikom stupanja na dunost sudije polau zakletvu pred predsednikom NS.
93
Bira se i imenuje na devet godina. Njihov je mandat dui od mandata narodnih poslanika, da bi
se izbegao bilo kakav uticaj ili pritisak na sudije Ustavnog suda od strane NS.
Jedno lice moe biti birano ili imenovano za sudiju Ustavnog suda najvise dva puta.
Svojstvo sudije Ustavnog suda stie se imenovanjem na tu javnu funkciju.
Sudije Ustavnog suda ne mogu biti lanovi politike stranke. Ovim ustavnim reenjem bi trebalo
da se onemogui favorizovanje stranakih kandidata prilikom izbora i imenovanja sudija i
vrenje pritiska i stranakih ucena posle imenovanja za sudiju.
svoj rad je odgovoran Ustavnom sudu. Sekretar Ustavnog suda moe imati zamenika, koga
postavlja Ustavni sud veinom glasova svih sudija, na period od pet godina i koji moe biti
ponovo postavljen. Sekretar i zamenik sekretara Ustavnog suda imaju status dravnog
slubenika na
poloaju. Uslovi za postavljenje sekretara i zamenika sekretara odreuju se aktom Ustavnog
suda.
Za obavljanje strunih i drugih poslova Ustavni sud obrazuje strunu slubu. Na prava i obaveze
zaposlenih u strunoj slubi primenjuju se propisi koji ureuju prava i dunosti dravnih
slubenika i nametenika.
PRAVNI POLOAJ SUDIJA USTAVNOG SUDA - INKOMPATIBILITET
Sudija Ustavnog suda ne moe vriti drugu javnu ili profesionalnu funkciju niti posao, izuzev
profesure na pravnom fakultetu u RS, u skladu sa zakonom.
Javnom ili profesionalnom funkcijom ili poslom, u smislu Zakona o Ustavnom sudu, ne smatra
se delovanje u kulturno-umetnikom, humanitarnom, sportskom ili drugom udruenju, bez
naknade.
Profesurom na pravnom fakultetu u smislu ovog zakona smatra se obavljanje nastave na
fakultetu u zvanju redovnog ili vanrednog profesora.
U sluaju sumnje u postojanje sukoba interesa, sudija Ustavnog suda moe se obratiti Ustavnom
sudu radi davanja miljenja.
IMUNITET
Sudija Ustavnog suda uiva imunitet kao narodni poslanik. On uiva imunitet neodgovornosti ne moe biti pozvan na krivinu ili drugu odgovornost za izraeno miljenje ili glasanje u
vrenju svoje sudijske funkcije. Takoe, uiva i imunitet nepovredivosti- kada se pozove na
imunitet ne moe biti pritvoren, niti se protiv njega moe voditi krivini ili drugi postupak u
kome se moe izrei kazna zatvora, bez odobrenja Ustavnog suda.
O njegovom imunitetu odluuje Ustavni sud.
96
pravo;
- Vlada, RJT i organ nadlean za upis u registar politikih stranaka, sindikalnih organizacija,
udruenja graana ili verskih zajednica - u postupku za zabranu rada politikih stranaka,
sindikalnih organizacija, udruenja graana ili verskih zajednica;
- podnosilac ustavne albe;
- kao i dravni organ, odnosno organizacija kojoj su poverena javna ovlaenia - protiv ijeg je
pojedinanog akta ili radnje izjavljena ustavna alba;
- organ odreen statutom AP, odnosno jedinice LS - u postupku po albi, ako se pojedinanim
aktom ili radnjom dravnog organa ili organa jedinice LS onemoguava vrenje nadlenosti AP
odnosno jedinice LS,
- kao i organ protiv ijeg je pojedinanog akta ili radnje izjavljena alba;
- NS i predsednik Republike - kada se odluuje o postojanju povrede Ustava u postupku za
razreenje predsednika Republike;
- sudije, javni tuioci i zamenici JT - u postupku po albi na odluku o prestanku funkcije;
- kao i organ koji je doneo odluku o prestanku funkcije;
- druga lica koja Ustavni sud pozove.
Ucesnik u postupku ima pravo da daje predloge i dunost da prua potrebne podatke i
obavestenja u toku postupka i na raspravi, da podnosi dokaze i da preduzima druge radnje od
znaaja za odluivanje Ustavnog suda.
Uesnik u postupku moeu toku postupka odustati od predloga, zahteva, albe, odnosno
inicijative.
Faza prethodnog postupka:
Podnesci upueni Ustavnom sudu moraju biti potpisani. P
edlog, inicijativa, odnosno drugi podnesak smatra se podnetim onog dana kada je predat
Ustavnom sudu, a ako je predat preko poste preporuceno dan predaje posti.
Povodom inicijative za ocenu ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti ili zakonitosti drugog
opteg akta koji donosi NS, Ustavni sud moe, pre pokretanja postupka, da zatrai miljenje od
NS. Povodom inicijative za ocenu ustavnosti statuta AP, odnosno jedinice LS, Ustavni sud
moe, pre pokretanja postupka, da zatrai miljenje od skuptine AP, odnosno skuptine jedinice
LS.
Donosilac osporenog opteg akta duan je da u roku koji odredi Ustavni sud, a koji ne moe biti
krai od 15 dana, dostavi oporeni opti akt i potrebnu dokumentaciiu i da prui podatke i
obavestenja od znaaja za voenje postupka i odluivanje.
Ukoliko to ne uini u ostavljenom roku postupak pred Ustavnim sudom e se nastaviti.
POSTUPAK ZA OCENJIVANJE USTAVNOSTI ILI ZAKONITOSTI OPTIH AKATA
98
Kada je re o postupku za ocenjivanje ustavnosti ili zakonitosti optih akata ovaj postupak se
pokree predlogom ovlaenog predlagaa ili reenjem o pokretaniu postupka, koje donosi
Ustavni sud kad oceni da ima osnova za pokretanje postupka povodom inicijative.
Ovlaenim predlagaima u postupku za ocenu ustavnosti ili zakonitosti smatraju se :
- dravni organi,
- organi AP i jedinica LS,
- najmanje 25 narodnh poslanika.
Inicijativu za pokretanje ovog postupka ima svako pravno i fiziko lice.
Postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti Ustavni sud moe da pokrene samostalno, na
osnovu odluke koju donosi 2/3 veinom glasova svih sudija. Postupak se smatra pokrenutim
danom podnoenja predloga Ustavnom sudu, odnosno danom donoenja reenja o pokretanju
postupka (detaljnije u delu normativne ustavne kontrole).
POSTUPAK RESAVANJA SUKOBA NADLEZNOSTI
Kada reava o sukob nadlenosti, Ustavni sud postupa kao konfliktni sud. Vrei ovu svoju
nadlenost Ustavni sud titi ustavno naelo vertikalne (podele vlasti izmeu drave i teritorijalnih
jedinica u dravi) i horizontalne (podele vlasti na razliite dravne organe) podele vlasti.
Ustavni sud reava sukob nadlenosti izmeu :
- sudova i drugih dravnih organa,
- republikih organa i pokrajinskih organa ili organa jedinica LS,
- pokrajinskih organa i organa jedinica LS,
- organa razliitih AP ili razliitih jedinica LS.
Ovaj postupak pokree se zahtevom za resavanje sukoba nadlenosti. Zahtev za resavanje
sukoba nadlenostipokreu :
1) jedan ili oba organa koji su u sukobu, kao i
2) lice povodom ijeg je prava nastao sukob nadlenosti.
Zahtev za resavanje sukoba nadlenosti sadri naziv organa koji prihvataju ili odbijaju
nadlenost i razloge na osnovu kojih to ine. U sluaju kada organi odbijaju nadlenost, zahtev
za resavanje sukoba nadlenosti podnosi se u roku od 15 dana od dana pravnosnanosti, odnosno
konanosti odluke drugog organa koji se oglasio nenadlenim.
Postupak za resavanje sukoba nadlenosti smatra se pokrenutim onog dana kad je zahtev predat
Ustavnom sudu. Zahtev se dostavlja organima koji su u sukobu nadlenosti na odgovor, Rok za
odgovor organa koji su u sukobu nadlenosti je osam dana od dana dostavljanja. Ustavni sud
moe odrediti da se do okonanja postupka reavanja sukoba nadlenosti Ustavnog suda prekine
99
postupak pred organima izmeu kojih je nastao sukob nadlenosti. Ustavni sud samo odreuje
organ nadlean za resavanje sporne stvari u meritumu, u vezi sa kojom je nastao sukob
nadlenosti.
Kad Ustavni sud rei sukob nadlenosti, reenje Ustavnog suda ima pravno dejstvo od dana
dostavljanja organima koji su u sukobu nadlenosti, odnosno licu povodom ijeg je prava nastao
sukob nadlenosti. Tim reenjem Ustavni sud ponistava i akte koje je doneo nenadleni organ.
POSTUPAK ODLUIVANJA O IZBORNIM SPOROVIMA
Resavanje izbornih sporova je supsidijarna nadlenost Ustavnog suda, to znai da je
za njihovo resavanje nadlean Ustavni sud kada zakonom nije odreena nadlenost sudova.
Izborni sporovi su sporovi koji proizilaze iz neposrednih izbora koje obavljaju svi
birai zajedno. Njima nisu obuhvaeni sporovi u vezi sa postavljenjem odnosno imenovanjem na
odreenu funkciju ili poloaj.
Ovaj postupak pokree se zahtevom. Zahtev za odluivanje o izbornom sporu za koji zakonom
nije odreena nadlenost sudova moe podneti :
- svaki bira,
- kandidat za predsednika Republike, odnosno poslanika ili odbornika,
- podnosilac predloga kandidata.
Zahtev sadri razloge i dokaze zbog kojih se trai odluivanje o izbornom sporu. Zahtev se
moe podneti najkasnije u roku od 15 dana od dana okonanja izbornog postupka koji se
osporava.
Ustavni sud dostavlja jedan primerak podnetog zahteva za odluivanje o izbornom sporu organu
za sprovoenje izbora, u vezi sa ijom aktivnou se izborni spor pokree, sa nalogom da u
odreenom roku dostavi odgovor i potrebne izborne akte, odnosno dokumentaciju. Ako je
nepravilnost u izbornom postupku dokazana, a imala je bitan uticaj na izborni rezultat, Ustavni
sud odlukom ponitava ceo izborni postupak ili delove tog postupka, koji se moraju tano
oznaiti, u kom sluaju e se ceo izborni postupak ili delovi tog postupka ponoviti u roku od
deset dana od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda nadlenom organu.
Odluka Ustavnog suda o ponitenju celog izbornog postupka ili delova tog postupka ima pravno
dejstvo od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda nadlenom organu.
albu na odluku donetu u vezi sa potvrivanjem mandata narodnih poslanika moe podneti
kandidat za narodnog poslanika i podnosilac predloga kandidata. U postupku po albi organ
protiv ije je odluke podneta alba duan je da u roku od 24 sata od podnoenja albe, dostavi
potrebnu dokumentaciju Ustavnom sudu. Ustavni sud duan je da donese odluku u roku od 72
sata od podnoenja albe.
POSTUPAK ODLUIVANJA O ZABRANI RADA POLITIKE STRANKE, SINDIKALNE
100
alba Ustavnom sudu neposredno se izjavljuje Ustavnom sudu, na osnovu ovlaenia sadranog
u URS, a postupak je pokrenut danom podnoenja albe Ustavnom sudu. Ona nije pravno
sredstvo za zatitu ljudskih i manjinskih prava zajamenih URS.
Protiv odluke o prestanku funkcije sudija, javni tuilac i zamenik JT mogu izjaviti albu
Ustavnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke.
Organ koji je doneo odluku o razreenju ima pravo na odgovor na albu u roku od 15 dana od
dana dostavljanja albe. Posle isteka roka za dostavljanje odgovora na albu, Ustavni sud
zakazuje raspravu na koju poziva podnosioca albe i predstavnika organa koji je doneo odluku o
razreenju. Sa rasprave se moe se iskljuiti javnost.
Ustavni sud svojom odlukom moe usvojiti albu i ponititi odluku o razreenju ili odbiti albu.
Odluka Ustavnog suda u postupku po albi sudija, javnih tuilaca i zamenika JT na odluku o
prestanku funkcije ima pravno dejstvo od dana dostavljanja uesnicima u postupku.
Navedene odredbe shodno se primenjuju i u postupku po albi protiv odluke Visokog saveta
sudstva o prestanku sudijske funkcije.
Kad Ustavni sud u postupku po albi organa odreenog statutom AP, odnosno LS utvrdi da je
pojedinanim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa LS onemogueno vrenje
nadlenosti AP, odnosno LS, ponitie pojedinani akt, odnosno zabranie dalje vrenje ili
narediti vrenje odreene radnje i odrediti da se uklone tetne posledice. Odluka Ustavnog suda
po ovom pitanju ima pravno dejstvo od dana dostavljanja uesnicima u postupku.
POSTUPAK ODLUCIVANJA O POVREDI USTAVA OD STRANE PREDSEDNIKA
REPUBLIKE
Postupak odluivanja o povredi Ustava od strane predsednika Republike pokree NS, na predlog
1/3 ukupnog broja narodnih poslanika.
Akt o pokretanju ovog postupka sadri pravni osnov odredbe Ustava koje su povreene i dokaze
na kojima se akt zasniva.
102
sutini stvari.
Javna rasprava je procesna radnja, koja se sastoji od izlaganja argumenata i injenica bitnih za
razjanjenje stanja stvari. Ustavni sud, po pravilu, odrava javnu raspravu u postupku:
- ocenjivanja ustavnosti ili zakonitosti,
- odluivanja o izbornim sporovima,
- u postupku za zabranu rada politike stranke, sindikalne organizacije, udruenja graana ili
verske zajednice.
Ustavni sud moe odluiti da se ne odri javna rasprava u postupku ocenjivanja ustavnosti
ili zakonitosti ako : oceni da je u toku postupka stvar dovoljno razjanjena i da, na osnovu
pribavljenih dokaza, moe odluiti i bez odravanja javne rasprave, ako je o istoj stvari vec
odluivao a nisu dati novi razlozi za drugaije odluivanje u toj stvari, kao i ako postoje uslovi za
obustavu postupka.
Ustavni sud moe odrati javnu raspravu i u drugim sluajevima kad oceni da je odravanje
javne rasprave potrebno, a naroito kad se radi o sloenom ustavno-pravnom pitanju ili kad se
postavi pitanje ustavnosti ili zakonitosti o kome ne postoji stav Ustavnog suda.
Na javnu raspravu pozivaju se svi uesnici u postupku radi izlaganja stavova i davanja potrebnih
obavetenja.
Ako je to od interesa za ocenu ustavnosti ili zakonitosti, Ustavni sud moe na javnu raspravu
pozvati predstavnike organa i organizacija koji su odgovorni za izvravanje predmetnog opteg
akta.
Na javnu raspravu pozivaju se, kad je to potrebno, predstavnici organa i organizacija, nauni i
javni radnici, kao i druga lica, radi davanja miljenja i objanjenja.
Odsustvo pojedinih uesnika u postupku na javnoj raspravi ne spreava Ustavni sud da
odri javnu raspravu i da donese odluku. Ustavni sud moe javnu raspravu odloiti ili prekinuti
radi pribavljanja potrebnih podataka, obavetenja i miljenja, kao i u drugim opravdanim
sluajevima. Poslovnikom se blize uredjuju druga pitanja.
DEJSTVO ODLUKA USTAVNOG SUDA
Kad Ustavni sud odlukom utvrdi da zakoni ili drugi opti akt nije u saglasnosti sa Ustavom,
opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava i potvrenim medunarodnim
ugovorima taj zakon ili drugi opti akt prestaju da vae danom objavljivania odluke
Ustavnog suda u "Slubenom glasniku RS". Isto vai i kad Ustavni sud utvrdi da opti akt nije u
saglasnosti sa zakonom.
105
Zakoni i drugi opsti akti za koje je odlukom Ustavnog suda utvreno da nisu u saglasnosti s
Ustavom, opteprihvaenim pravilima medunarodnog prava, potvrenim meunarodnim
ugovorima ili zakonom, ne mogu se primenjivati na odnose koji su nastali pre dana objavljivanja
odluke Ustavnog suda, ako do tog dana nisu pravnosnano reeni.
Izvrenje pravnosnanih pojedinanih akata donetih na osnovu propisa koji e vise ne mogu
primenjivati, ne moe se ni dozvoliti ni sprovesti, a ako je izvrenje zapoeto - obustavie se.
Svako kome je povreeno pravo konanim ili pravnosnanim pojedinanim aktom donetim na
osnovu zakona ili drugog opteg akta za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u
saglasnosti s Ustavom, opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim
meunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo da trai od nadlenog organa izmenu tog
pojedinanog akta.
Predlog za izmenu konanog ili pravnosnanog pojedinanog akta moe se podneti u roku od
est meseei od dana objavljivanja odluke u "Slubenom glasniku RS", ako od dostavljanja
pojedinanog akta do podnoenja predloga ili inicijative za pokretanje postupka nije proteklo
vise od dve godine.
Ako se utvrdi da se izmenom pojedinanog akta ne mogu otkloniti posledice nastale usled
primene opteg akta za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u saglasnosti sa
Ustavom, opteprihvaenim pravilima medunarodnog prava, potvrenim medunarodnim
ugovorima ili zakonom, Ustavni sud moe odrediti da se ove posledice otklone povraajem u
preanje stanje, naknadom tete ili na drugi nain.
Ako se u postupku pred sudom opte ili posebne nadlenosti postavi pitanje saglasnosti zakona
ili drugog opteg akta sa Ustavom, opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava,
potvrenim medunarodnim ugovorima ili zakonom, sud e zastati sa postupkom i pokrenuti
postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti tog akta pred Ustavnim sudom.
Kad je u toku postupka opsti akt prestao da vai ili je usaglaen sa Ustavom, opteprihvaenim
pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, ali nisu
otklonjene posledice neustavnosti ili nezakonitosti, Ustavni sud moe odlukom utvrditi da opti
akt nije bio u saglasnosti s Ustavom, opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava,
potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom. Ova odluka Ustavnog suda ima isto pravno
dejstvo kao i odluka kojom se utvrduje da opti akt nije u saglasnosti s Ustavom,
opteprihvaenim pravilima medunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili
zakonom.
IZVRENJE AKATA USTAVNOG SUDA
Dravni i drugi organi, organizaciie kojima su poverena javna ovlaenja, politike stranke,
sindikalne organizacije, udruenja graana ili verske zajednice duni su da, u okviru svojih prava
i dunosti, izvravaju odluke i reenja Ustavnog suda. Kada je to potrebno Ustavni sud svojom
odlukom ureuje nain njenog izvrenja.
U sluaju potrebe, izvrenje odluke i reenja Ustavnog suda obezbedie Vlada, na nain koji je
utvren posebnim reenjem Ustavnog suda.
107
Bosina potpitanja
1) Vrste akata ustavnog suda, 2) Donosi li ustavni sud presude - ne, vec samo ODLUKE,
RESENJA I ZAKLJUCKE, 3) O cemu odlucuje odlukom, 4) Kako glasi izreka kojom se odbija
predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti - ODBIJA SE PREDLOG PREDLAGACA ZA
OCENU USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI TOG I TOG CLANA, TOG I TOG ZAKONA KAO
NEOSNOVAN, 4) Kako glasi izreka kad je neki clan nekog zakona neustavan UTVRUJE
SE DA TAJ I TAJ CLAN TOG I TOG ZAKONA NIJE U SAGLASNOSTI SA USTAVOM, 5)
Koje je dejstvo takve odluke (kojom je utvreno da je neki clan nekog zakona neustavan), 6) Sta
ako je na osnovu njega nekome uskraceno neko pravo, 7) Sta ako se utvrdi da se izmenom
pojedinanog akta ne mogu otkloniti posledice nastale usled primene opteg akta za koji je
odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u saglasnosti sa Ustavom, 8) Koje su neotklonjive
posledice - one kojima je povreeno ili ugroeno pravo na zivot i zdravlje, neosnovano lisenje
slobode, 9) Kada moze doneti privremene mere i kojim aktom odlucuje o tome - odlucuje
RESENJEM, (Ustavni sud moe u toku postupka, do donoenja konane odluke, obustaviti
izvrenje pojedinanog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu opteg akta ija se ustavnost
ili zakonitost ocenjuje, ako bi njihovim izvravanjem mogle nastupiti neotklonjive tetne
posledice), 10) Kakvo je dejstvo odluke Ustavnog suda kad utvrdi da je neki meunarodni
ugovor nesaglasan sa Ustavom - menja se meunarodni ugovor ili URS, 11) Koje sukobe
nadleznosti resava i kojim aktom, 12) Koje izborne sporove resava, 13) Od kad dejstvuje odluka
Ustavnog suda o izbornim sporovima, 14) Kako se izvravaju odluke Ustavnog suda
USTAVNA ZALBA
Ustavna alba je pravno sredstvo za zatitu ljudskih i manjinskih prava i sloboda zajamenih
URS. Ustavna alba moe se izjaviti ako su kumulativno ispunjena tri uslova :
- da se izjavljuje protiv pojedinacnog akta ili radnje dravnog organa ili organizaciie kojoj je
povereno javno ovlaenje,
- da se njime povreuju ili uskrauju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemene Ustavom,
- da su iscrpljena ili nisu predviena druga pravna sredstva ili je zakonom iskljueno pravo na
njihovu sudsku zatitu.
Ustavna alba moe se izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva u sluaju kada je podnosiocu
albe povreeno pravo na suenje u razumnom roku.
Ustavnu albu moe izjaviti svako lice koje smatra da mu je pojedinanim aktom ili radnjom
dravnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlaenje povreeno ili uskraeno
ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemena Ustavom. Ustavnu albu u ime ovih lica, na
osnovu njihovog pismenog ovlaenja, moe izjaviti drugo fiziko lice, odnosno dravni ili drugi
organ nadlean za praenje i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava i sloboda.
108
Ustavna alba se moe izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinanog akta,
odnosno od dana preduzimanja radnje koiom se povreuje ili uskrauje liudsko ili manjinsko
pravo i sloboda zajemena Ustavom.
Licu koje iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje ustavne albe, Ustavni sud e
dozvoliti povraaj u preanje stanje ako to lice u roku od 15 dana od dana prestanka razloga
koji je izazvao proputanie podnese predlog za povraaj u preanje stanje i ako istovremeno sa
ovim predlogom podnese i ustavnu albu. Posle isteka tri meseca od dana proputanja ne moe
se traiti povraaj u preanje stanje.
Ustavna alba, po pravilu, ne spreava primenu pojedinacnog akta ili radnje protiv koga je
izjavljena. Na predlog podnosioca ustavne albe, Ustavni sud moe odloiti izvrenje
pojedinacnog akta ili radnje protiv koga je izjavljena ustavna alba, ako bi izvrsenje
prouzrokovalo nenadoknadivu stetu podnosiocu, a odlaganje nije suprotno javnom interesu, niti
bi se odlaganjem nanela vea teta treem lieu.
Ako je pojedinanim aktom ili radnjom povreeno ili uskraeno Ustavom zajemeno ljudsko ili
manjinsko pravo i sloboda vise lica, a samo neki od njih su podneli ustavnu albu, odluka
Ustavnog suda odnosi se i na lica koja nisu podnela ustavnu albu, ako se nalaze u istoj pravnoj
situaciji.
Ustavni sud e obustaviti postupak :
- ako je ustavna alba povuena,
- ako organ koji je doneo osporeni pojedinani akt ponisti, ukine ili izmeni taj akt u skladu sa
zahtevom iz ustavne albe ili
- ako je prestala radnja koja je prouzrokovala povredu ili uskraivanje Ustavom zajemenog
prava i slobode, uz saglasnost podnosioca ustavne albe,
- ako prestanu druge procesne pretpostavke za voenje postupka.
Odlukom se ustavna alba usvaja ili odbija kao neosnovana.
Kad Ustavni sud utvrdi da je osporenim pojedinanim aktom, odnosno radnjom, povreeno ili
uskraeno ljudsko ili rnanjinsko pravo i sloboda zajemena Ustavom, ponitie pojedinani akt,
odnosno zabranie dalje vrenje ili narediti vrenje odreene radnje i odrediti da se uklone tetne
posledice u odreenom roku.
Odlukom kojom se usvaja ustavna zalba, Ustavni sud ce odluciti o zahtevu podnosioca ustavne
zalbe za naknadu materijalne, odnosno nematerijalne stete, ako je takav zahtev postavljen.
Odluka Ustavnog suda kojom je uvaena ustavna alba ima pravno dejstvo od dana dostavljania
uesnicima u postupku.
Bosina potpitanja
1) Sta je ustavna zalba, 2) Ko je podnosi, 3) Kome se podnosi, 4) Kada se podnosi, 5) Sta je
predmet ove zalbe, 6) Kako odlucuje ustavni sud o ustavnoj zalbi - odlukom, a procesno
109
resenjem, kad se ustavna alba odbacuje, 7) Kakve mogu biti odluke Ustavnog suda po ustavnoj
zalbi - usvajajuca ili odbijajuca, 8) Kako glasi izreka Usvaja se ustavna zalba tog i tog i
utvruje se da je time i time (resenjem ili presudom tog i tog suda), povreeno pravo podnosioca
ustavne zalbe, (npr. na pretpostavku nevinosti, zajemenu odredbama tog i tog cl. URS), 9) Kad
Ustavni sud moze po ustavnoj zalbi doneti resenje - resenja su deklarativnog karaktera, Ustavni
sud ih donosi kad odlucuje o nekom procesnom pitanju
OBLICI RADA USTAVNOG SUDA (Zakona o Ustavnom sudu)
Ustavni sud odluuje o pitanjima iz svoje nadlenosti na sednici Ustavnog suda, sednici Velikog
vea ili sednici Malog vea. Ustavni sud moe, radi razjanjenja stvari u predmetu, odravati i
pripremne sednice, konsultativne sastanke i druge sednice, u skladu sa Poslovnikom.
Ustavni sud na sednici Ustavnog suda, koju ine sve sudije Ustavnog suda:
1) donosi opte akte;
2) donosi odluke kojima:
- utvruje da zakon, statut autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave i drugi opti akt
nije u saglasnosti s Ustavom, opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava i potvrenim
meunarodnim ugovorima, odnosno da u vreme vaenja nije bio u saglasnosti sa Ustavom;
- utvruje da zakon koji je izglasan, a nije ukazom proglaen, nije u saglasnosti sa Ustavom;
- utvruje da potvreni meunarodni ugovor nije u saglasnosti sa Ustavom;
- utvruje da statut autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave ili drugi opti akt nije u
saglasnosti sa zakonom, odnosno da u vreme vaenja nije bio u saglasnosti sa zakonom;
- utvruje da kolektivni ugovor nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom;
3) zabranjuje rad politike stranke, sindikalne organizacije, udruenja graana ili verske
zajednice;
4) odluuje u postupku o postojanju povrede Ustava od strane predsednika Republike;
5) odbija predlog za utvrivanje neustavnosti ili nezakonitosti;
6) odbija zahtev za utvrivanje neustavnosti ili nezakonitosti opteg akta iz inicijative povodom
koje je doneto reenje o pokretanju postupka.
7) pokree postupak za utvrivanje neustavnosti ili nezakonitosti opteg akta, po sopstvenoj
inicijativi;
8) donosi reenje kojim odlae objavljivanje svoje odluke u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".
9) odluuje kad nije postignuta jednoglasnost u odluivanju Velikog vea;
10) donosi pojedinane akte ako ovim zakonom ili Poslovnikom nije predvieno da ih donose
vea ili predsednik Ustavnog suda.
Na sednici Ustavnog suda odluke se donose veinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Ustavni sud na sednici Velikog vea, koje ine predsednik Ustavnog suda i sedam sudija:
1) donosi odluke kojima:
- odreuje nain otklanjanja posledica koje su nastale usled primene opteg akta koji nije u
saglasnosti s Ustavom ili zakonom;
- odluuje o izbornim sporovima za koje zakonom nije odreena nadlenost sudova;
110
114
Uz predlog za ocenu ustavnosti zakona pre njegovog proglaenja podnosi se i tekst izglasanog
zakona. Predlog za ocenu ustavnosti zakona pre njegovog proglaenja se ne dostavlja na
miljenje NS niti se o njemu vodi javna rasprava. O tome da je pokrenut postupak za ocenu
ustavnosti zakona pre njegovog proglaenja, Ustavni sud obavetava predsednika Republike.
Prema URS, ako Ustavni sud donese odluku o neustavnosti zakona pre njegovog proglaenja,
ova odluka e stupiti na snagu danom proglaenja zakona, izuzev ako zakon pre proglaenja ne
bude povuen. Ovo nije logino reenje iz dva razloga: suprotno je logici ovog instituta, koja se
ogleda u nemogunosti proglaenja zakona za koji je Ustavni sud u postupku prethodne kontrole
njegove ustavnosti utvrdio da je neustavan; kri pravilo po kojem odluka Ustavnog suda
proizvodi dejstvo tek danom objavljivanja odluke u Sl. glasniku RS.
Prema URS, ako zakon bude proglaen pre donoenja odluke o ustavnosti, Ustavni sud e
nastaviti da postupa prema zahtevu u skladu sa redovnim postupkom za ocenu ustavnosti zakona.
Re je o naknadnoj ustavnoj kontroli. To znai da e odluka Ustavnog suda u sluaju eventualne
neustavnosti zakona, u postupku koji je otpoeo kao prethodna kontrola ustavnosti zakona, imati
kasatorno dejstvo u tom smislu to e odnosni zakon ili pojedine odredbe tog zakona prestati da
vae.
Postupak za ocenu ustavnosti ne moe biti pokrenut protiv zakona ija je usklaenost sa
Ustavom utvrena pre njegovog stupanja na snagu, jer bi se u suprotnom ustavnost istog zakona
cenila dva puta.
Mana ovog reenja, prethodne ustavne kontrole, je to to se na taj nain abolira neustavnost i
eventualno neustavnih odredbi zakona koje nisu bile predmet prethodne ustavne kontrole.
Odluka kojom se utvruje da zakon koji nije proglaen nije u saglasnosti sa Ustavom proizvodi
pravno dejstvo od dana proglaenja zakona.
Postupak odluivanja o odlaganju stupanja na snagu odluke organa AP
Vlada moe u predlogu za ocenu ustavnosti ili zakonitosti odluke organa autonomne pokrajine
koja jo nije stupila na snagu predloiti Ustavnom sudu da odloi stupanje na snagu osporene
odluke dok Ustavni sud ne odlui o njenoj ustavnosti ili zakonitosti. Vlada je duna da uz
predlog dostavi tekst osporene odluke organa autonomne pokrajine.
Ustavni sud najpre odluuje o predlogu Vlade da se odloi stupanje na snagu osporene odluke, s
tim to osporenu odluku ne dostavlja na miljenje organu koji ju je doneo, niti o predlogu vodi
javnu raspravu. Ako Ustavni sud donese reenje da odloi stupanje na snagu osporene odluke
organa autonomne pokrajine, duan je da postupak ocenjivanja ustavnosti ili zakonitosti hitno
sprovede. Reenje kojim Ustavni sud odlae stupanje na snagu osporene odluke organa
autonomne pokrajine, proizvodi pravno dejstvo od dana dostavljanja organu autonomne
pokrajine koji je odluku doneo.
Bosina potpitanja
1) Postupak - pokretanje i tok
115
TERITORIJALNA AUTONOMIJA
POJAM I JEDINICE
Jedno od naela Ustava je da je dravna vlast ograniena pravom graana na pokrajinsku
autonomiju i lokalnu samoupravu. Pravo graana na pok. autonomiju i LS podlee samo nadzoru
ustavnosti i zakonitosti.
Autonomne pokrajine su autonomne teritorijalne zajednice osnovane Ustavom, u kojima graani
ostvaruju pravo na pokrajinsku autonomiju.
Autonomija je oblik teritorijalne samouprave koja iskljuuje obelezja dravnosti. Ona ima
autonomne organe i autonomni delokrug, a pokrajinski organi potinjeni su Ustavu i zakonima
RS.
Republika Srbija ima AP Vojvodinu i AP Kosovo i Metohiju. Nove AP mogu se osnivati a ve
osnovane ukidati ili spajati po postupku predvienom za promenu Ustava. Predlog za osnivanje
novih ili ukidanje, odnosno spajanje postojeih autonomnih pokrajina utvruju graani na
referendumu, u skladu sa zakonom.
Teritorija autonomnih pokrajina i uslovi pod kojima se moe promeniti granica izmeu
autonomnih pokrajina odreuje se zakonom. Teritorija autonomnih pokrajina ne moe se menjati
bez saglasnosti njenih graana, izraene na referendumu, u skladu sa zakonom.
Osnovna obelezja pok.autonomije prema URS su :
1) asimterino dr. uredjenje RS (zato sto nije cela teritorija podeljena na AP, ve samo
jedan njen deo),
116
Statut APV:
(, ), .
, .
.
.
.
, ,
,
.
,
6
.
. .
, .
.
.
, ,
.
, .
, ,
,
, .
a .
117
.
,
.
, ,
.
.
,
,
.
,
.
:
- ;
- , , ;
- .
finansiraju svoje nadleznosti. Vrsta i visina tih prihoda ureuje se zakonom, kao i visina uea
prihoda AP u delu prihoda RS.
Donose svoj budet i zavrni raun.
AP upravlja pokrajinskom imovinom na nain predvien zakonom.
Svojina AP je oblik javne svojine.
AP imaju svojstvo pravnog lica i pravo da se zaduuju.
AP, u skladu sa Ustavom i svojim statutom, ureuju nadlenost, izbor, organizaciju i rad organa i
slubi koje osnivaju, a preko kojih graani u AP na posredan nain ostvaruju svoje pravo na
pokrajinsku autonomjju.
AP imaju svoju izvornu nadlenost. AP imaju pravo da pojedine poslove iz svoje izvorne
nadlenosti povere jedinicima LS na svom podruju uz istovremeno obezbeivanje sredstava za
obavljanje poverenih poslova.
Takoe, pravo je AP da donose odluke i dr. opte akte iz pitanja svoje nadlenosti.
AP imaju pravo da utvruju simbole pokrajine i nain njihovog korienja.
AP dune su da obavljaju poslove koje im poveri RS iz kruga svoje nadlenosti, sto su poverene
nadleznosti. Sredstva za obavljanje tih poslova obezbeuje RS iz svog budzeta i organi RS imaju
punu kontrolu zakonitosti i celishodnosti nad obavljanjem tih poslova.
Takoe, dune da se staraju o ostvarivranju, zastiti i unapreenju ljudskih i manjinskih prava u
skladu sa zakonom.
Statut APV:
. 7%
.
.
.
.
119
:
- , ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- . .
.
:
.
.
.
,
, , , ,
, .
Bosina potpitanja
1) Koje akte donose AP, 2) U kojim oblastima AP imaju ovlaenja, 3) Sta sve po URS spada u
prava i duznosti AP, 4) Zastita prava autonomne pokrajine
SKUPTINA je najvii organ AP kao nosilac normativne vlasti i predviena je samim URS.
120
Skuptinu AP ine poslanici, koji se biraju na period od etiri godine, na neposrednim izborima
tajnim glasanjem, u skladu sa odlukom skuptine AP.
Skuptina AP je nosilac zakonodavne inicijative u Narodnoj Skupstini RS.
Prema Statutu, Skupstina ima 120 poslanika, s tim da graani svake optine sa teritorije APV
biraju najmanje jednog poslanika. Poslanik predstavlja graane izborne jedinice u kojoj je
izabran. Izbor i prestanak mandata poslanika i obrazovanje izbornih jedinica Skupstina ureuje
odlukom.
Statut APV:
:
- ;
- , , , , ,
;
- ;
- ;
- ;
- , , , ,
;
- ;
- ;
- ;
- ;
- , ,
,
,
;
- ;
- ;
- , ,
, ,
, ;
- ,
;
- ,
;
- ;
- ;
121
- , .
, 90
, 60 .
,
30 .
.
.
, 72 .
.
.
.
, ,
.
,
.
,
. .
,
, ,
.
,
.
.
.
30 .
122
,
,
. ,
,
, , ,
.
.
, .
:
- ;
- ;
- .
:
- ;
- ;
- , ;
- ;
- ;
- ;
- .
, .
, ,
.
,
, 10
.
.
123
90
.
. ,
.
,
, .
, , 15
000 .
, ,
30 000 .
.
.
30 000 .
.
.
.
- ,
,
;
- ;
- ;
- , ;
- ;
- ,
;
-
, ;
-
;
- , ;
- ;
- , .
,
. ,
, ,
,
.
,
, ,
.
, . K
.
, ,
.
.
.
:
, .
.
125
:
, ,
.
30 .
30 . ,
.
,
, ,
, , .
90 .
30 .
,
. , .
.
,
. 30
, .
,
,
.
,
180 .
.
, ,
, ,
, .
.
. ,
,
.
126
30 ,
.
.
. ,
.
.
,
.
,
.
30
,
.
.
.
.
.
.
, ,
.
,
,
.
, .
.
.
POKRAJINSKI ORGANI UPRAVE su pokrajinski sekretarijati i drugi pokrajinski organi
127
uprave. Pokrajinski sekretarijat i drugi organi uprave izvravaju zakone, druge propise i opte
akte RS za koje su ovlaeni, primenjuju odluke i opte akte Skuptine i akte pok. Vlade i
obavljaju druge poslove utvrene odlukom Skuptine.
(Statut APV)
;
, ,
.
.
.
, .
,
,
,
.
,
, ,
.
,
, ,
, ,
.
,
, ,
, ,
.
.
, , ,
128
.
.
o .
.
NADLENOSTI AP
Statut APV:
:
- ;
- , ,
,
;
- ;
- , ;
- , ,
;
- , , ,
;
- ,
;
-
;
- ;
- ;
129
-
;
- ;
- ;
- , , , ,
;
- ;
- , .
Statut APV:
-
,
;
-
, ,
-
;
-
;
-
;
- ;
-
.
- e;
- , , ,
;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- ;
- .
. ,
.
,
.
,
.
.
, ,
,
.
.
:
, 40 000 .
. ,
, .
132
, .
" .
ZATITA PRAVA AUTONOMNE POKRAJINE
Rad pokrajinskih organa podlee samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti.
1) Svi opti akti pokrajinskih organa podleu oceni ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom
prema postupku za ocenu ustavnosti i zakonitosti, optih akata uopte.
2) Vlada moe pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti
odluke skupstine AP, pre njenog stupanja na snagu. U tom sluaju, Ustavni sud moe, do
donoenja svoje odluke, odloiti stupanje na snagu osporene odluke autonomne pokrajine.
(privremena mera)
3) Organ odreen Statutom AP ima pravo albe Ustavnom sudu ako se pojedinanim aktom ili
radnjom dravnog organa ili organa jedinice lokalne samouprave onemoguava vrenje
nadlenost autonomne pokrajine.
4) Organ odreen Statutom AP moe pokrenuti postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti
zakona i drugog opteg akta Republike Srbije ili opteg akta jedinice lokalne samouprave kojim
se povreduje pravo na pokrajinsku autonomiju.
Statut APV:
,
,
.
.
Bosina potpitanja
1) Organizacija, 2) Koje akte donosi AP, 3) Kako se donosi statut AP i kako se menja, 4) Zastita
prava AP
133
LOKALNA SAMOUPRAVA
Ustav RS
Jedinice lokalne samouprave su optine, gradovi i grad Beograd. Teritorija i sedite jedinice
lokalne samouprave odredjuje se zakonom.
Poslovi jedinice lokalne samouprave finansiraju se iz izvornih prihoda jedinice lokalne
samouprave, budeta Republike Srbije, u skladu sa zakonom, i budeta autonomne pokrajine,
kada je autonomna pokrajina poverila jedinicama lokalne samouprave obavljanje poslova iz
svoje nadlenosti, u skladu sa odlukom skuptine autonomne pokrajine.
Poloaj jedinica lokalne samouprave
Optine se osnivaju i ukidaju zakonom. Grad se osniva zakonom. Grad ima nadlenosti koje su
Ustavom poverene optini, a zakonom mu se mogu poveriti i druge nadlenosti.
Statutom grada moe se predvideti da se na teritoriji grada obrazuju dve ili vie gradskih optina.
Statutom grada se uredjuju poslovi iz nadlenosti grada koje vre gradske optine.
Poloaj grada Beograda, glavnog grada Republike Srbije, uredjuje se zakonom o glavnom gradu
i statutom grada Beograda. Grad Beograd ima nadlenosti koje su Ustavom i zakonom poverene
optini i gradu, a zakonom o glavnom gradu mu se mogu poveriti i druge nadlenosti.
Nadlenost optine
Optina, preko svojih organa, u skladu sa zakonom:
1. uredjuje i obezbedjuje obavljanje i razvoj komunalnih delatnosti;
2. uredjuje i obezbedjuje korienje gradjevinskog zemljita i poslovnog prostora;
3. stara se o izgradnji, rekonstrukciji, odravanju i korienju lokalnih puteva i ulica i drugih
javnih objekata od optinskog zanaaja; uredjuje i obezbedjuje lokalni prevoz;
4. stara se o zadovoljavanju potreba gradjana u oblasti prosvete, kulture, zdravstvene i socijalne
134
135
POJAM I JEDINICE LS
Prema URS, dravna vlast ograniena je pravom graana na pokrajinsku autonomjiu i LS. Pravo
graana na pokrajinsku autonomiju i LS podlee samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti.
(Zakon o lokalnoj samoupravi)
Lokalna samouprava je pravo graana da upravljaju javnim poslovima od neposrednog,
zajednikog i opteg interesa za lokalno stanovnitvo, neposredno preko slobodno izabranih
predstavnika u jedinicama LS, kao i pravo i sposobnost organa LS da, u granicama zakona,
ureuju poslove i upravljaju javnim poslovima koji su u njihovoj nadlenosti i od interesa za
lokalno stanovnitvo.
Lokalna samouprava ostvaruje se u optini, gradu i gradu Beogradu (u daljem tekstu : jedinica
lokalne samouprave).
Jedinica LS je administrativno-teritorijalna jedinica u kojoj graani odluuju o zajednikim
pitanjima od lokalnog znaaja neposredno ili putem organa koje sami biraju.
Teritoriju jedinice LS ini podruje jednog ili vie naseljenih mesta.
Graani koji imaju birako pravo i prebivalite na teritoriji jedinice LS, upravljaju poslovima LS,
u skladu s Ustavom, zakonom i statutom jedinice LS, a strani dravljani pod uslovima i u skladu
sa zakonom.
Prema ZLS, optina je osnovna teritorijalna jedinica u kojoj se ostvaruje lokalna samouprava,
koja je sposobna da preko svojih organa samostalno vri sva prava i dunosti iz svoje nadlenosti
i koja ima najmanje 10.000 stanovnika.
Izuzetno, kada postoje posebni ekonomski, geografski ili istorijski razlozi, moe se osnovati
nova optina koja ima manje od 10.000 stanovnika.
136
Povereni poslovi :
Prema ZLS, pojedini poslovi dravne uprave zakonom se mogu poveriti svim ili pojedinim
optinama, u interesu efikasnijeg i racionalnijeg ostvarivanja prava i obaveza graana i
zadovoljavanja njihovih potreba od neposrednog interesa za ivot i rad.
Sredstva za obavljanje poverenih poslova obezbeuju se u budetu RS u skladu sa vrstom i
obimom poslova.
Optina obavlja kao poverene poslove pojedine poslove inspekcijskog nadzora iz oblasti
prosvete, zdravstva, zatite ivotne sredine, rudarstva, prometa robe i usluga, poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva i druge inspekcijske poslove u skladu sa zakonom, kao i voenje
evidencija i matinih knjiga i dr.
Razlika izmeu izvornih i poverenih poslova : Povereni poslovi su i dalje poslovi RS, samo sto
se njihovo vrenje poverava nedravnim organima - LS za ije obavljanje jedinica LS mora imati
specijalno zakonsko ovlaenje, dok izvorni poslovi uzivaju autonomiju u odnosu na dravu.
U svojoj izvornoj nadlenosti, LS podlee samo dravnom nadzoru ustavnosti i zakonitosti, dok
u poverenoj nadlenosti moe biti podlona i oceni celishodnosti od strane drave, jer drava
obezbeuje sredstva za vrenje te nadlenosti.
Zakonom o raspodeli nadlenosti odreeno je koji su poslovi od pokrajinskog znacaja, a koji su
od opteg interesa za RS. U zavisnosti od toga da li je konkretno pitanje od lokalnog,
pokrajinskog ili republikog znaaja zavisi koji e ga organ reavati.
Bosina potpitanja
1 )Koji su izvorni poslovi po URS, 2) Koji su povereni poslovi, 3) Razlika izmeu poverenih i
izvornih poslova, 4) Gde su utvreni ovi poslovi, 5) Kako se zna ta je ija nadlenost, 6) ta
spada u nadlenost jedinica LS kada je u pitanju gradsko graevinsko zemljite, 7) Koje su
139
komunalne delatnosti, 8) Koji su putevi od optinskog znaaja - meumesni saobraaj. npr. BGD
-LAZAREVAC do kojih ne voze autobusi GSP.
FINANSIRANJE POSLOVA OPTINE U RS
Finansiranje lokalne samouprave, kao i uslovi i postupak pod kojima se jedinice lokalne
samouprave mogu zaduivati, ureuju se Zakonom o finansiranju jedinice LS.
Jedinica LS ima svoju imovinu.
Imovinom jedinice LS samostalno upravljaju organi jedinice LS, u skladu sa zakonom.
Poslovi jedinice LS finansiraju se iz izvornih prihoda jedinice LS, budeta RS, u skladu sa
zakonom, i budeta AP, kada je AP poverila jedinicama LS obavljanje poslova iz svoje
nadlenosti, u skladu sa odlukom skuptine AP.
Sredstva budeta jedinice LS obezbeuju se iz izvornih i ustupljenih prihoda, transfera, primanja
po osnovu zaduivanja i drugih prihoda i primanja utvrenih zakonom.
Kad jedinica LS nije u mogucnosti da obezbedi finansiranje poslova iz budeta, njoj se
obezbeuju dopunska sredstva iz dravnog budeta.
Izvori javnih prihoda jedinica LS su izvori prihoda ostvareni na njenoj teritoriji, a to su:
- porez na imovinu,
- lokalne administrativne takse,
- lokalne komunalne takse,
- boravina taksa,
- naknada za korienje graevinskog zemljita,
- naknada za ureivanje graevinskog zemljita,
- naknada za zatitu i unapreivanje ivotne sredine,
- novane kazne izreene u prekrajnom postupku.
Ustupljeni javni prihodi su porezi ostvareni na teritoriji jedinice LS, poput poreza na dohodak
graana, poreza na naslee i poklon i poreza na prenos apsoultnih prava.
Lokalne poreze na imovinu ine svi porezi na imovinu, izvori javnih prihoda, osim poreza na
prenos apsolutnih prava i poreza na naslee i poklon, koji predstavljaju ustupljena sredstva.
Lokalne takse :
- administrativne takse,
- lokalne komunalne takse,
140
- boravina taksa.
Transferna sredstva su ona koja RS prebacuje lokalnoj samoupravi u njen budet najee po
osnovu prihoda od privalizacije.
Optina samostalno, u skladu sa zakonom, donosi svoj budet i zavrni raun.
UCESCE GRAANA U OBAVLJANJU POSLOVA LS
Oblici neposrednog uea graana u ostvarivanju lokalne samouprave su:
- graanska inicijativa,
- zbor graana i
- referendum.
Graani putem graanske inicijative predlau skuptini jedinice lokalne samouprave donoenje
akta kojim e se urediti odreeno pitanje iz nadlenosti jedinice lokalne samouprave, promenu
statuta ili drugih akata i raspisivanje referenduma u skladu sa zakonom i statutom.
Statutom jedinice LS utvruje se broj potpisa graana potreban za punovano pokretanje
graanske inicijative, koji ne moe da bude manji od 5% biraa.
Skuptina je duna da o predlogu graana odri raspravu i da dostavi obrazloen odgovor
graanima u roku od 60 dana od dobijanja predloga.
Zbor graana se saziva za deo teritorije jedinice LS utvren statutom. Zbor graana raspravlja i
daje predloge o pitanjima iz nadlenosti organa jedinice LS i veinom glasova prisutnih usvaja
zahteve i predloge i upuuje ih skuptini ili pojedinim organima i slubama jedinice LS.
Organi i slube jedinice LS duni su da u roku od 60 dana od odravanja zbora graana razmotre
zahteve i predloge graana i o njima zauzmu stav, odnosno donesu odgovarajuu odluku ili meru
i o tome obaveste graane.
Skuptina jedinice LS moe na sopstvenu inicijativu da raspie referendum o pitanjima iz svoje
nadlenosti. Referendum o pitanju iz svoje nadlenosti skuptina jedinice LS duna je da raspie
na predlog koji podnese najmanje 10 % biraa od ukupnog birakog tela u jedinici LS. Odluka
putem referenduma doneta je ako se za nju izjasnila veina graana koja je glasala, pod uslovom
da je glasalo vie od polovine ukupnog broja graana.
Odluka doneta na referendumu je obavezna, a skuptina jedinice LS je ne moe staviti van snage,
niti izmenama i dopunama menjati njenu sutinu u narednom periodu od godinu dana od dana
donoenja odluke.
141
Organi i slube jedinice lokalne samouprave duni su da obavetavaju javnost o svom radu preko
sredstava javnog informisanja i na drugi prikladan nain. Organi i slube jedinice lokalne
samouprave duni su da graanima u ostvarivanju njihovih prava i obaveza daju potrebne
podatke, objanjenja i obavetenja. Organi i slube jedinice lokalne samouprave duni su da
svima omogue podnoenje pritubi na svoj rad i na nepravilan odnos zaposlenih.
Radi zadovoljavanja potreba i interesa lokalnog stanovnitva u selima se osnivaju mesne
zajednice i drugi oblici mesne samouprave. Mesne zajednice i drugi oblici mesne samouprave
mogu se obrazovati i u gradskim naseljima (kvart, etvrt, rejon i sl.).
Mesna zajednica je oblik stalnog neposrednog ucea graana u ostvarivanju LS. To je oblik
interesnog samoorganizovanja graana, koji su najteenje interesno povezani, zajednikim
ivotom na odreenoj teritoriji u okviru jedinice LS, a sve u cilju racionalnijeg i efikasnijeg
ostvarivanja njihovih zajednikih interesa i ljudskih prava.
Mesna zajednica moe se osnivati i za dva ill vise sela.
Skuptina optine, odnosno skuptina grada odluuje uz prethodno pribavljeno miljenje
graana, o obrazovanju, podruju za koje se obrazuje i ukidanju mesnih zajednica i drugih oblika
mesne samouprave. Ova odluka donosi se veinom glasova od ukupnog broja odbornika.
Mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave ima svojstvo pravnog lica u okviru
prava i dunosti utvrenih statutom i odlukom o osnivanju.
Odlukom skuptine opstine, odnosno skuptine grada moe se svim ili pojedinim mesnim
zajednicama i drugim oblicima mesne samouprave poveriti vrenje odreenih poslova iz
nadlenosti optine, odnosno grada, uz obezbeivanje za to potrebnih sredstava.
Sredstva za rad mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave obezbeuju se iz:
1) sredstava utvrenih odlukom o budetu optine, odnosno grada, ukljuujui i samodoprinos;
2) donacija;
3) prihoda koje mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave ostvari svojom
aktivnou.
Mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave donosi finansijski plan na koji
saglasnost daje nadleni organ optine, odnosno grada.
ORGANIZACIJA, NADLEZNOST I AKTI ORGANA JEDINICA LS U RS
Graani imaju pravo na pokrajinsku autonomiju i lokalnu samoupravu, koje ostvaruju
neposredno ili preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
142
U optini se, radi obavljanja poslova iz njene nadlenosti, obrazuju sledei organi :
1) Skupstina opstine,
2) Predsednik opstine,
3) Optinsko vee,
4) Optinska uprava.
Isti organi postoje u gradu Beogradu, samo gradski.
Skuptina optine je najvie lokalno predstavniko telo koje obavlja osnovnu nadlenost optine.
To je jedina ustavna kateogrija u rangu optinskih organa. Ostali organi su odreeni statutom
optine.
Prema URS, Skuptina optine donosi opte akte iz svoje nadlenosti, usvaja budet i zavrni
raun optine, donosi plan razvoja i prostorni plan opstine, raspisuje optinski referendum i vri
druge poslove.
Skuptinu optine ine odbornici koje biraju graani na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
Broj odbornika u skuptini optine utvruje se statutom optine, s tim to ne moe biti manji od
19, ni vei od 75, za skupstinu grada ne moze biti veci od 90, dok Skupstina grada Berograda
ima 110 odbornika.
U jedinicama LS u kojima ivi stanovnitvo meovitog nacionalnog sastava, omoguuje se
srazmerna zastupljenost nacionalnih manjina u skuptinama.
Odbornik ne moe biti pozvan na krivinu odgovornost, pritvoren ili kanjen zbog iznetog
miljenja ili davanja glasa na sednici skuptine i radnih tela, sto znaci da je odborniki imunitet
znatno ui od poslanikog imuniteta, jer obuhvata samo garancije neodgovornosti.
Skuptina optine se smatra konstituisanom izborom predsednika skuptine i postavljenjem
sekretara skuptine.
Sednicu skuptine optine saziva predsednik skuptine, po potrebi, a najmanje jednom u tri
meseca. On organizuje rad skuptine optine, saziva i predsedava njenim sednicama i obavlja
druge poslove.
Skupstina optine donosi odluke ako sednici prisustvuje veina od ukupnog broja odbornika.
Odluke se donose veinom glasova prisutnih odbornika, ukoliko zakonom ili statutom nije
drukije odreeno.
143
Predsednik skuptine na predlog najmanje 1/3 odbornika, optinskog vea, predsednika optine,
duan je da zakae sednicu u roku od 15 dana od podnoenja predloga. Ako predsednik skuptine
ne zakae sednicu, sednicu moe zakazati podnosilac zahteva.
Bira se iz reda odbornika, na vreme od 4 godine tajnim glasanjem, veinom glasova od ukupnog
broja odbornika. On moe biti razreen i pre isteka vremena na koje je izabran, na isti nain na
koji je biran.
Predsednik skupstine ima zamenika koji ga zamenjuje u sluaju njegove odsutnosti i spreenosti
da obavlja svoju dunost.
Skuptina optine osniva stalna ili povremena radna tela za razmatranje pitanja iz njene
nadlenosti. Radna tela daju miljenje na predloge propisa i odluka koje donosi skuptina optine
i obavljaju druge poslove utvrene statutom optine.
Skupstina opstine ima sekretara koji se stara o obavljanju strunih poslova u vezi sa sazivanjem i
odravanjem sednica skupstine i njenih radnih tela i rukovodi administrativnim poslovima
vezanim za njihov rad i postavlja se na period od 4 godine. Za sekretara skuptine optine moe
biti postavljeno lice sa zavrenim pravnim fakultetom, poloenim strunim ispitom za rad u
organima uprave i radnim iskustvom od najmanje 3 godine. Sekretar moze imati zamenika, koji
se bira na isti nacin. Skuptina optine moe, na predlog predsednika skuptine, razreiti
sekretara i pre isteka mandata.
Skuptina optine prema Zakonu o lokalnoj samoupravi:
1) donosi statut optine i poslovnik skuptine;
2) donosi budet i zavrni raun optine;
3) donosi program razvoja optine i pojedinih delatnosti;
4) donosi urbanistiki plan optine i ureuje korienje graevinskog zemljita;
5) donosi propise i druge opte akte;
6) raspisuje optinski referendum i referendum na delu teritorije optine, izjanjava se o
predlozima sadranim u graanskoj inicijativi i utvruje predlog odluke o samodoprinosu;
7) osniva slube, javna preduzea, ustanove i organizacije,
8) imenuje i razreava upravni i nadzorni odbor, imenuje i razreava direktore javnih preduzea,
ustanova, organizacija i slubi, iji je osniva i daje saglasnost na njihove statute, u skladu sa
144
zakonom;
9) bira i razreava predsednika skuptine i zamenika predsednika skuptine;
10) postavlja i razreava sekretara skuptine;
11) bira i razreava predsednika optine i, na predlog predsednika optine, bira zamenika
predsednika optine i lanove optinskog vea;
12) daje miljenje o zakonima kojima se ureuju pitanja od interesa za lokalnu samoupravu;
13) daje saglasnost na upotrebu imena, grba i drugog obeleja optine;
14) obavlja i druge poslove utvrene zakonom i statutom.
Predsednik opstine :
- predstavlja i zastupa optinu,
- predlae nain reavanja pitanja o kojima odluuje skuptina,
- usmerava i usklauje rad optinske uprave,
- donosi pojedinane akte i
- vrsi druge poslove.
145
Predsednik optine moe biti razreen pre isteka vremena na koje je biran, na obrazloen predlog
najmanje 1/3 odbornika, na isti nain na koji je izabran. Ako skuptina ne razrei predsednika
opstine, odbornici koji su podneli predlog za razreenje ne mogu ponovo predloiti razreenje
predsednika optine, pre isteka roka od est meseci od odbijanja prethodnog predloga.
Razreenjem predsednika optine prestaje mandat zamenika predsednika optine i optinskog
vea, jer je predsednik opstine mandatar ovih lica.
Zamenik predsednika opstine, odnosno lan optinskog vea, mogu biti razreseni pre isteka
vremena na koje su birani, na predlog predsednika optine ili najmanje 1/3 odbornika, na isti
nain na koji su izabrani. Istovremeno sa predlogom za razreenje zamenika ovih lica,
predsednik optine je duan da skuptini optine podnese predlog za izbor novog zamenika
predsednika opstine ili lana optinskog vea, koja istovremeno donosi odluku o razreenju i o
izboru.
Predsednik optine, zamenik predsednika opstine ili lan optinskog vea koji su razreseni ili su
podneli ostavku, ostaju na dunosti i vre tekue poslove, do izbora novog predsednika optine,
zamenika predsednika opstine ili lana opstinskog vea.
Optinsko vee je kolegijalni izvrni organ optine i ine ga predsednik optine, zamenik
predsednika optine, kao i lanovi optinskog vea iji je broj utvren statutom optine i koje
bira skuptina optine, na period od 4 godine, tajnim glasanjem, veinom od ukupnog broja
odbornika.
Kandidate za lanove optinskog vea predlae kandidat za predsednika optine. Kada odluuje
o izboru predsednika optine, skuptina optine istovremeno odluuje o izboru zamenika
predsednika optine i lanova opstinskog vea.
Predsednik optine je predsednik opstinskog vea. Zamenik predsednika opstine je lan
opstinskog vea po funkciji.
Broj lanova optinskog vea, koje skuptina optine bira na predlog predsednika optine, ne
moe biti vei od 11. lanovi optinskog vea koje bira skuptina optine ne mogu istovremeno
biti i odbornici.
Optinsko vee :
- predlae statut, budet i druge odluke i akte koje donosi skuptina,
- neposredno izvrava i stara se o izvravanju odluka i drugih akata skuptine optine,
- vri nadzor nad radom optinske uprave,
146
- ponitava ili ukida akte optinske uprave koji nisu u saglasnosti sa zakonom, statutom i drugim
optim aktom ili odlukom koje donosi skuptina optine,
- reava u upravnom postupku u drugom stepenu u upravnim stvarima iz nadlenosti opstine,
- stara se o izvravanju poverenih nadlenosti iz okvira prava i dunosti RS, odnosno AP,
- postavlja i razreava naelnika optinske uprave, odnosno naelnike uprava za pojedine
oblasti.
Predsednik optine predstavlja optinsko vee, saziva i vodi njegove sednice i odgovoran je za
zakonitost rada optinskog vea. Duan da obustavi od primene odluku optinskog vea za koju
smatra da nije saglasna zakonu.
Optinsko vee moe da donosi odluke ako sednici prisustvuje veina od ukupnog broja njegovih
lanova, a odluuje veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom ili statutom optine za
pojedina pitanja nije predviena druga veina.
Prestankom mandata skuptine prestaje mandat izvrnih organa optine, s tim da oni vre tekue
poslove iz svoje nadlenosti do stupanja na dunost novog predsednika optine i optinskog
vea, odnosno predsednika i lanova privremenog organa ako je skuptini mandate prestao zbog
rasputanja skuptine.
Optinska uprava je organ optine koji je nosilac upravne funkcije.
Optinska uprava:
- priprema nacrte propisa i drugih akata koje donosi skuptina optine, predsednik optine i
optinsko vee,
- izvrava odluke i druge akte skuptine optine, predsednika optine i optinskog vea,
- reava u upravnom postupku u prvom stepenu u upravnim stvarima iz nadlenosti optine,
- obavlja poslove upravnog nadzora nad izvravanjem propisa i dr. optih akata skuptine
optine.
- izvrava zakone i druge propise ije je izvravanje povereno optini,
- obavlja strune i druge poslove koje utvrdi skuptina optine, predsednik optine i optinsko
vee.
147
Optinska uprava obrazuje se kao jedinstveni organ, a mogu se obrazovati i optinske uprave za
pojedine oblasti u optinama sa preko 50.000 stanovnika.
Optinskom upravom, kao jedinstvenim organom, rukovodi naelnik, koga postavlja optinsko
vee na 5 godina. Za naelnika optinske uprave moe biti postavljeno lice koje ima zavren
pravni fakultet, poloen ispit za rad u organima dravne uprave i najmanje pet godina radnog
iskustva u struci.
U optinskoj upravi obrazovanoj kao jedinstveni organ, za vrenje srodnih poslova, mogu se
obrazovati unutranje organizacione jedinice.
Kad se optinska uprava organizuje u vie uprava, radom uprave rukovodi naelnik koga
postavlja optinsko vee na 5 godina. Za naelnika uprave moe biti postavljeno lice koje ima
odgovarajui fakultet, u odnosu na delokrug uprave, poloen ispit za rad u organima dravne
uprave i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Zamenik naelnika optinske uprave se postavlja na isti nain i pod istim uslovima kao naelnik.
Rukovodioce organizacionih jedinica u upravi rasporeuje naelnik. Naelnik za svoj rad i rad
uprave odgovara skuptini optine i optinskom veu.
Statutom optine moe se predvideti da se u optinskoj upravi postavljaju pomonici
predsednika optine za pojedine oblasti (ekonomski razvoj, urbanizam, primarna zdravstvena
zatita, zatita ivotne sredine, poljoprivreda i dr.). Pomonike predsednika optine postavlja i
razreava predsednik optine. U optinskoj upravi moe biti postavljeno najvie tri pomonika
predsednika optine.
Optinska uprava u obavljanju upravnog nadzora moe:
1) naloiti reenjem izvrenje mera i radnji u odreenom roku;
2) izrei mandatnu kaznu;
3) podneti prijavu nadlenom organu za uinjeno krivino delo ili privredni prestup i podneti
zahtev za pokretanje prekrajnog postupka;
4) izdati privremeno nareenje, odnosno zabranu;
6) preduzeti i druge mere za koje je ovlaena zakonom, propisom ili optim aktom.
U postupku pred optinskom upravom, u kome se reava o pravima, obavezama i interesima
graana i pravnih lica, primenjuju se propisi o upravnom postupku.
Organi grada su:
148
- Skuptina grada,
- Gradonaelnik,
- Gradsko vee i
- Gradska uprava.
Organi grada obavljaju poslove predviene ovim zakonom za organe optine, kao i druge
poslove utvrene zakonom i statutom grada.
Skuptinu grada sainjavaju odbornici iji se broj utvruje statutom grada, s tim to njihov broj
ne moe biti vei od 90.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na skuptinu optine primenjuju se na gradsku skuptinu.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na predsednika optine primenjuju se na gradonaelnika.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na optinsko vee primenjuju se na gradsko vee.
Gradska uprava se obrazuje kao jedinstveni organ ili kao vie uprava za pojedine oblasti.
Odredbe ovog zakona o optinskoj upravi primenjuju se na gradsku upravu. U gradskoj upravi
moe biti postavljeno najvie pet pomonika gradonaelnika.
AKTI OPSTINE su statut, kao najvii pravni akt optine, koji samostalno donosi njena
skuptina.
Skupstina donosi zavrni raun, urbanistiki plan, plan razvoja optine i druge opte akte i
odluke.
Statutom se ureuju naroito: prava i dunosti jedinice lokalne samouprave i nain njihovog
ostvarivanja, broj odbornika skuptine jedinice lokalne samouprave, organizacija i rad organa i
slubi, nain upravljanja graana poslovima iz nadlenosti jedinice lokalne samouprave,
osnivanje i rad mesne zajednice i drugih oblika mesne samouprave, uslovi za pokretanje
graanske inicijative i druga pitanja od znaaja za jedinicu lokalne samouprave.
Prema URS, optina samostalno, u skladu sa zakonom :
- donosi svoj budet i zavrni raun, urbanisticki plan i program razvoja optine,
- utvruje simbole opstine i njihovu upotrebu,
- stara se o ostvarivanju, zatiti i unapreenju ljudskih i manjinskih prava,
- o javnom informisanju u optini,
149
- samostalno upravlja optinskom imovinom u skladu sa zakonom (ta imovina je oblik javne
svojine i s obzirom da jos nije donet odgovarajui zakon, vodi se kao dravna imovina)
Jedinice lokalne samouprave, u skladu sa Ustavom i zakonom, samostalno propisuju ureenje i
nadlenost svojih organa i javnih slubi koje osnivaju.
Optina, u skladu sa zakonom, propisuje prekraje za povrede optinskih propisa.
Bosina potpitanja
1) dunosti jedinica LS - povereni poslovi, 2) prava, 3) Koji su akti opstine, 4) Ko upravlja
opstinom
Ako skuptina ne postupi u roku od mesec dana po predlozima ovih organa ministarstvo
nadleno za poslove LS ukinue ili ponititi odnosni pojedinani akt.
Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove LS, (nadlenog organa teritorijalne
autonomije) moe doneti odluku o rasputanju skuptine jedinice LS ako:
- skuptina ne zaseda due od tri meseca,
- ako ne izabere predsednika optine i optinsko vee u roku od mesec dana od dana
konstituisanja skuptine jedinice LS ili od dana njihovog razreenja odnosno podnoenja
ostavke,
- ako ne donese statut ili budet u roku utvrenom zakonom.
U tom sluaju Predsednik Narodne skuptine raspisuje izbore za odbornike u roku od dva meseca
od stupanja na snagu odluke o rasputanju skupstine jedinice LS, a mandate odbornika izabranih
na ovim izborima traje 4 godine.
Do konstituisanja skupstine i izbora izvrnih organa jedinice LS, tekue i neodlone poslove iz
nadlenosti skupstine i izvrnih organa jedinice LS, obavlja privremeni organ jedinice LS koji
ine predsednik i etiri lana, koji obrazuje Vlada. Vlada posebnim reenjem imenuje
predsednika i lanove privremenog organa, vodei rauna o politikom i nacionalnom sastavu
rasputene skuptine jedinice LS.
Predsednik Narodne skupstine je duan da odluku o raspisivanju novih izbora za skuptinu
jedinice LS donese u roku od mesec dana, od dana kad je trebalo sprovesti izbore, odnosno
konstituisati skuptinu jedinice LS, s tim da mandat odbornika izabranih na tim izborima, traje
do isteka mandata odbornika skuptina jedinica LS izabranih na redovnim izborima.
Bosina potpitanja
l) Ko donosi odluku o raspustanju, 2) Kada se raspusta skupstina jedinice LS od strane vlade i
pod kojim uslovima, 3) Sastav privremenog organa po URS i o cemu mora voditi racuna, 4) Ko
vrsi nadzor nad aktima i radnjama, 5) Sta su radnje - odreeno cinjenje ili necinjenje, 6) Moze li
se naloziti cinjenje nekom organu LS - moze skupstini, preduzimanje odreenih mera (pod 3)
ZATITA PRAVA LS
Lokalna samouprava je pravo graana da upravljaju javnim poslovima od neposrednog
zajednikog i opteg interesa za lokalno stanovnitvo, neposredno i preko slobodno izabranih
predstavnika u jedinicama LS, kao i pravo i sposobnost organa LS da, u granicama zakona,
151
ustavna reenja u kojima je jasno zapisano "da su sudske odluke obavezne za sve i da ne mogu
biti predmet vansudske kontrole", te da "sudsku odluku moe preispitati samo nadleni sud u
zakonom propisanom postupku".
Naela sudstva u Republici Srbiji po Ustavu iz 2006. godine
Saglasno Ustavu od 2006. godine status (poloaj) sudova kao organa dravne vlasti, kojima je
povereno vrenje sudske funkcije, opredeljuju sledea naela :
l) naelo jedinstva sudske vlasti,
2) naelo samostalnosti i nezavisnosti,
3) naelo legaliteta,
4) naelo javnosti,
5) naelo zbornosti i
6) naelo ucea graana u vrenju sudske vlasti.
Nacelo jedinstva sudske vlasti
Kao posebna grana dravne vlasti, sudska vlast je jedinstvena na teritoriji Republike Srbije i
njena osnovna funkcija se sastoji u suenju. Naelo jedinstva sudske vlasti,
zajameno Ustavom, predstavlja osnovu organizacije i funkcionisanja sudova.
U organizacionom smislu ono podrazumeva jedinstvenu organizaciju sudstva u zemlji.
Sudski sistem, koji je samo u naelu ureen Ustavom, ini mrea sudova (opte i posebne
nadlenosti, odnosno viih i niih sudova) ustanovljena zakonom, koji su meusobno povezani i
izmeu kojih su kompentencije podeljene a nadlenosti razgraniene.
Naelo samostalnosti i nezavisnosti sudova
Ustavno reenje iz lana 142. stav 2. po kome su sudovi samostalni i nezavisni u svom radu
ponovo potvruje da su sudovi posebna vrsta dravnih organa - organizaciono odvojeni od
drugih dravnih organa - organa zakonodavne i izvrne vlasti, a potom da su sudovi u donoenju
svojih odluka osloboeni od bilo kakvog uticaja sa strane, odnosno uplitanja dravnih i drugih
institucija ili bilo kojih pravnih ili fizikih lica, odnosno pojedinaca.
Naelo samostalnosti sudova izraz je konkretizaciie ustavnog naela o podeli vlasti.. Ovo naelo
znai da nijedan nosilac druge dravne vlasti, ali ni bilo ko drugi, ne moe i ne sme uticati na
vrenje sudske vlasti i da se ne moe meati u rad suda, odnosno sudija. U Ustavu Srbije stoji
"da je svaki uticaj na sudiju u vrenju sudijske funkcije zabranjen" (lan 149. stav 2.). Bez
nezavisnog sudstva nema pravne drave.
Naelo legaliteta (ustavnosti i zakonitosti)
Ovo naelo ini sutinu pravne drave, jer bez podreenosti vlasti, pa i sudske vlasti Ustavu i
zakonu nema pravne drave.
Ustav i zakon pravno vezuju sudsku vlast. To to su sudovi nezavisni u svom radu, ne znai da su
apsolutno nezavisni. Organizacija i rad sudova, kao i granice njihove vlasti, odnosno ovlaenja
u odnosu na ljudska i graanska prava i slobode urvruju se Ustavom i zakonom. Ova
podreenost suda pravu, predstavlja jemstvo da e sudovi biti ustanovljeni i organizovani na
154
Suenje u veu treba da bude garancija objektivnosti suda prilikom donoenja sudskih odluka.
Ono predstavlja dodatno jemstvo nepristrasnosti suda, jer obezbeuje da se u sudu potpunije i
svestranije utvrdi injenino stanje na kome e sud zasnovati svoju odluku, kao i materijalno
pravo na osnovu koga e se reavati pojedini sudski sporovi.
Po ZPP naelo zbornosti je izuzetak.
Naelo uea graana u suenju - sistem porote
U suenju "uestvuju sudije i sudije porotnici na nain utvren zakonom", s tim da se "zakonom
moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima sude samo sudije" (lan 142. st.
4. i 5.). Dakle, ustavno je pravilo da, pored profesionalnih sudija, u suenju uestvuju i graani
(porotnici), s tim to su od ovog pravila mogua odstupanja, koja se utvruju zakonom.
(Dodatak) Zakon o sudijama - NAELA
Nezavisnost: Sudija je nezavisan u postupanju i donoenju odluke. Sudija sudi i presuuje na
osnovu Ustava, zakona i drugih optih akata, potvrenih meunarodnih ugovora,
opteprihvaenih pravila meunarodnog prava.
Stalnost i nepremestivost: Sudija svoju funkciju vri kao stalnu, izuzev kada se prvi put bira za
sudiju. Sudija vri funkciju u sudu za koji je izabran. Bez svoje saglasnosti sudija ne moe biti
premeten ni upuen u drugi sud, osim u sluajevima predvienim ovim zakonom. Sudija moe,
uz svoju saglasnost, biti upuen na rad u drugi dravni organ ili ustanovu, u skladu sa ovim
zakonom.
Odravanje poverenja u nezavisnost i nepristrasnost: Sudija je duan da u svakoj prilici odri
poverenje u svoju nezavisnost i nepristrasnost. Sudija je duan da nepristrasno vodi postupak po
svojoj savesti, u skladu sa vlastitom procenom injenica i tumaenjem prava, uz obezbeenje
pravinog suenja i potovanje procesnih prava stranaka garantovanih Ustavom, zakonom i
meunarodnim aktima. Sudije su dune da se u svakoj prilici pridravaju Etikog kodeksa, koji
donosi Visoki savet sudstva. Svi dravni organi i funkcioneri duni su da svojim postupanjem i
ponaanjem odravaju poverenje u nezavisnost i nepristrasnost sudija i sudova.
Materijalna nezavisnost: Sudija ima pravo na platu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i
njegovom odgovornou. Plata sudije znai garanciju njegove nezavisnosti i sigurnosti njegove
porodice.
Imunitet: Sudija ne moe biti pozvan na odgovornost za izraeno miljenje ili glasanje prilikom
donoenja sudske odluke, osim ako se radi o krivinom delu krenja zakona od strane sudije.
Sudija ne moe biti lien slobode u postupku pokrenutom zbog krivinog dela uinjenog u
obavljanju sudijske funkcije bez odobrenja Visokog saveta sudstva.
Pravo na udruivanje: Radi zatite svojih interesa i ouvanja svoje samostalnosti i nezavisnosti,
sudije imaju pravo da se udruuju.
Uee u donoenju odluka od znaaja za rad sudova: Sudija ima pravo da uzme uee u
donoenju odluka od znaaja za rad sudova i za odreivanje i rasporeivanje sredstava za
funkcionisanje sudova.
Pravo na struno usavravanje i obuku: Sudija ima pravo i obavezu na struno usavravanje i
156
obuku o troku Republike Srbije, u skladu sa posebnim zakonom. Obuka sudija je organizovano
sticanje i usavravanje teorijskih i praktinih znanja i vetina potrebnih za samostalno, struno i
efikasno vrenje sudijske funkcije. Obuka je obavezna na osnovu zakona ili odluke Visokog
saveta sudstva u sluaju promene specijalizacije, bitnih promena propisa, uvoenja novih tehnika
rada i radi otklanjanja nedostataka u radu sudije uoenih prilikom vrednovanja njegovog rada.
Sadraj programa obuke odreuje se u zavisnosti od profesionalnog iskustva sudije.
Izbor i prestanak funkcije i broj sudija i sudija porotnika: Sudiju i predsednika suda bira i o
prestanku njihove funkcije odluuje Narodna skuptina, odnosno Visoki savet sudstva, u skladu
sa ovim zakonom. Broj sudija i sudija porotnika za svaki sud odreuje Visoki savet sudstva.
Broj sudija prekrajnih, Vieg prekrajnog i Upravnog suda odreuje se i za svako odeljenje
izvan sedita suda.
Visoki savet sudstva preispituje potreban broj sudija i sudija porotnika u svakom sudu na pet
godina.
Po sopstvenoj inicijativi ili na predlog predsednika suda, predsednika neposredno vieg suda,
predsednika Vrhovnog kasacionog suda i ministra nadlenog za pravosue, a na osnovu
godinjeg priliva predmeta, Visoki savet sudstva moe preispitati potreban broj sudija i sudija
porotnika i pre isteka roka od pet godina.
Prava iz radnog odnosa sudije: Sudija ostvaruje prava iz radnog odnosa u skladu sa propisima
koji ureuju prava iz radnog odnosa izabranih lica, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Zakon o sudijama - POLOZAJ SUDIJE
STALNOST SUDIJSKE FUNKCIJE: Sudijska funkcija traje neprekidno od prvog izbora za
sudiju do navrenja radnog veka. Posle izbora sudijska funkcija moe prestati pod uslovima
predvienim ovim zakonom. Izuzetno, lice koje se prvi put bira za sudiju, bira se na tri godine.
Sudijska funkcija ne prestaje ako bude smanjen broj sudija u sudu u kome obavlja sudijsku
funkciju. Ako sud bude ukinut, sudija nastavlja funkciju u sudu koji preuzima nadlenost,
odnosno u sudu iste vrste i istog stepena, ili priblino istog stepena.
Visoki savet sudstva donosi odluku u kojem sudu sudija nastavlja funkciju.
Sudija se udaljuje sa funkcije kad mu je odreen pritvor. Sudija moe biti udaljen sa funkcije kad
je pokrenut postupak za njegovo razreenje ili krivini postupak za delo zbog koga moe biti
razreen.
O obaveznom udaljenju sudije odluuje predsednik suda, a o obaveznom udaljenju predsednika
suda - predsednik neposredno vieg suda. Ako udaljenje nije obavezno, o njemu odluuje
predsednik Vrhovnog kasacionog suda. O udaljenju predsednika Vrhovnog kasacionog suda
odluuje Opta sednica.
Sudija se udaljuje sa funkcije do ukidanja pritvora,
konanja postupka za razreenje ili okonanja krivinog postupka. Visoki savet sudstva moe
sudiju vratiti na funkciju pre okonanja postupka za razreenje.
Na odluku o udaljenju sudija ima pravo prigovora Visokom savetu sudstva, u roku od osam dana
od dana dostavljanja odluke. Visoki savet sudstva odluuje o prigovoru u roku od osam dana od
157
obavetenje u postupku po pravnom leku sudija daje predsedniku suda posle dva meseca, a
naredna na svakih 30 dana.
U prvostepenom postupku predsednik suda je duan da obavesti predsednika neposredno vieg
suda o svakom postupku koji nije okonan u roku od dve godine i razlozima za to. U postupku
po pravnom leku koji nije okonan u roku od jedne godine, predsednik suda je duan da obavesti
predsednika Vrhovnog kasacionog suda.
Rok za obavetavanje u izvrnim, vanparninim i drugim nespornim stvarima odreuje se
Sudskim poslovnikom.
Sudija moe Visokom savetu sudstva izjaviti pritubu ako mu je povreeno pravo za koje ovim
zakonom nije predvien poseban postupak zatite. Visoki savet sudstva odluuje o pritubi u
roku od 15 dana i odmah upoznaje sa odlukom predsednika suda, predsednika neposredno vieg
suda i predsednika Vrhovnog kasacionog suda. Ako je prituba osnovana, Visoki savet sudstva
preduzima mere radi zatite prava sudije.
NESPOJIVOST: Sudija ne moe biti na funkcijama u organima koji donose propise i organima
izvrne vlasti, javnim slubama i organima pokrajinske autonomije i jedinica lokalne
samouprave. Sudija ne moe biti lan politike stranke, niti politiki delovati na drugi nain,
baviti se bilo kojim javnim ili privatnim plaenim poslom, niti pruati pravne usluge ili savete uz
naknadu.
Izuzetno, sudija moe biti lan organa upravljanja institucije nadlene za obuku u pravosuu, na
osnovu odluke Visokog saveta sudstva, u skladu sa posebnim zakonom.
Sa sudijskom funkcijom nespojive su i druge slube, poslovi i postupci koji su opreni
dostojanstvu i nezavisnosti sudije ili tete ugledu suda. Visoki savet sudstva odluuje koji su
postupci opreni dostojanstvu i nezavisnosti sudije i tetni po ugled suda, na osnovu Etikog
kodeksa. Sudija moe, van radnog vremena, da se bez posebnog odobrenja bavi nastavnom i
naunom delatnou, uz naknadu. U sluajevima odreenim zakonom, sudija moe, u toku
radnog vremena, da obavlja nastavnu i naunu delatnost u instituciji nadlenoj za obuku u
pravosuu.
Sudija je duan da pismeno obavesti Visoki savet sudstva o svakoj slubi ili poslu za koje postoji
mogunost da su nespojivi sa sudijskom funkcijom. Visoki savet sudstva obavetava predsednika
suda i sudiju o postojanju nespojivosti slube ili posla sa sudijskom funkcijom. Predsednik suda
duan je da podnese disciplinsku prijavu im sazna da sudija vri slubu ili posao ili ini
postupke za koje postoji mogunost da su nespojivi sa njegovom funkcijom.
VRSTE SUDOVA URS
Prema URS, sudska vlast je jedinstvena na teritoriji RS. Sudska vlast u RS pripada sudovima
opte i posebne nadlenosti. Osnivanje, organizacija, nadlenost, ureenje i sastav sudova
ureuju se Zakonom o ureenju sudova (ZUS).
Vrhovni kasacioni sud je najvii sud u RS i njegovo sedite je u Beogradu.
159
imaju od 2 do 10 sudskih jedinica izvan svog sedita, u kojima sude i preduzimaju druge sudske
radnje. Sudske radnje preduzimaju se u seditu suda, a izvan sedita - samo kad je to zakonom
odreeno.
Osnovni sud, vii i prekrajni sud mogu izvan svog sedita odravati sudske dane. Sudski dani su
dani u kojima sud trajnije obavlja sudsku funkciju izvan svog sedita.
Sudska jedinica je samostalna organizaciona jedinica izvan sedita osnovnog ili privrednog suda,
koja se osniva za deo teritorjie na kojoj se prostire sudska nadlenost. Sudska jedinica izvan
sedita osnovnog i privrednog suda odreuje se za teritoriju grada, odnosno jedne ili vise optina
sa podruja suda.
Vii sud osniva se za podruje jednog ili vise osnovnih sudova. Vii sud je neposredno vii sud
za osnovni sud kada je to odreeno ZUS, kao i za pitanja unutranjeg ureenja sudova i primene
Zakona o sudijama.
U RS postoji 26 viih sudova, od kojih 6 pokriva podruje dva osnovna suda, 1 podruje tri
osnovna suda, a ostali vii sudovi pokrivaju podruje po jednog osnovnog suda.
Vii sud moe izvan svog sedita da odrava sudske dane, za vreme kojih sudi i preduzima druge
sudske radnje. Mesto, dan i vreme odravanja sudskih dana odreuje predsednik suda, u skladu
sa
Sudskim poslovnikom.
Apelacioni sud osniva se za podruje vise viih sudova. Apelacioni sud je neposredno vii sud za
Vii sud i Osnovni sud, a Privredni apelacioni sud je neposredno vii sud za privredni sud. U RS
postoje 4 apelaciona suda, sa seditem u Beogradu, Kragujevcu, Niu i Novom Sadu.
Vrhovni kasacioni sud je najvii sud u Republici Srbiji, sa seditem u Beogradu. Vrhovni
kasacioni sud je neposredno vii sud za Privredni apelacioni sud, Vii prekrajni sud, Upravni
sud i apelacioni sud.
SUDOVI POSEBNE NADLENOSTI
Privredni sud osniva se za teritoriju jednog ili vise gradova, odnosno vise optina. U RS postoji
16 privrednih sudova, od kojih 2 imaju izvan svog sedita po dve sudske jedinice, a 3 privredna
suda imaju po jednu sudsku jedinicu u kojoj sude i preduzimaju druge sudske radjne.
Privredni apelacioni sud osniva se za teritoriju Republike Srbiie, sa seditem u Beogradu.
Privredni apelacioni sud je neposredno vii sud za privredni sud.
Prekrajni sud osniva se za teritoriju grada, odnosno jedne ili vise optina. Prekrajni sud moe
imati odeljenje izvan svog sedita u kojem sudi i preduzima druge sudske radnje. Odeljenje
izvan sedita prekrajnog suda odreuje se za teritoriju grada, odnosno jedne ili vise optina sa
podruja suda. U RS ima 45 prekrajnih sudova, od kojih samo osam nemaju odeljenja izvan
svog sedita. Prekrajni sud moe izvan svog sedita da odrava sudske dane, za vreme kojih
sudi i preduzima druge sudske radnje.
Vii prekrajni sud je sud republikog ranga, sa seditem u Beogradu i odeljenjima u Kragujevcu,
161
Niu i Novom Sadu. Vii prekrajni sud osniva se za teritoriju Republike Srbije, sa seditem u
Beogradu. Moe imati odeljenja izvan sedita, u kojem trajno sudi i preduzima ostale sudske
radnje. Vii prekrajni sud je neposredno vii sud za prekrajni sud.
Upravni sud osniva se za teritoriju Republike Srbije, sa seditem u Beogradu. Ima odeljenja
izvan sedita, i to u Kragujevcu, Niu i Novom Sadu u kojima trajno sudi i preduzima ostale
sudske radnje.
NADLEZNOST OSNOVNIH SUDOVA
Spoljanja organizacija sudova vezuje se za sudsku nadlenost. Sudska nadlenost je pravo i
dunost jednog suda da raspravi odreenu pravnu stvar. Radi se o zakonom odreenom
delokrugu poslova u kojem sud moe punovano vriti sudsku funkciju.
Stvarna nadlenost je pravo i dunost odreenog suda da, u zavisnosti od prirode spora, sudi u
prvom stepenu.
Npr. nadlenost se odreuje, pre svega, prema teini i prirodi krivinog dela o emu se raspravlja
(ratione materiae). Ovaj vid nadlenosti naziva se stvarna nadlenost. Stvarna nadlenost
predstavlja pravo i dunost jednog suda da vodi i okona postupak po odreenoj krivinoj stvari,
a zavisi od teine krivinog dela i prirodi krivinog dela, kako je to napred navedeno. Postoji
stvarna nadlenost osnovnih i viih sudova u prvom stepenu, Apelacionih kao sudova u drugom
stepenu i stvarna nadlenost Kasacionog suda.
Funkcionalna nadlenost je pravo i dunost odreenog suda, odnosno organa u okviru suda, da
sprovede odreeni deo postupka ili obavi pojedine poslove u vezi sa odreenom pravnom stvari.
Dakle, sudska funkcija se raspodeljuje izmeu razliitih organa u okviru istog suda, odnosno
izmeu razliitih sudova.
Sudovi postupaju i po fazama (stadijumima) postupka, odnosno u stepenima, prvostepeni,
drugostepeni i treestepeni sudovi. Ovi sudovi su nadleni da postupaju samo u odreenoj fazi
postupka prema funkciji koju imaju, ovakva nadlenost se naziva funkcionalna nadlenost.
Funkcionalna nadlenost predstavlja pravo i dunost jednog suda, odnosno organa u okviru suda,
da obavi odreeni deo postupka po jednoj krivinopravnoj stvari, dok drugi deo postupka po istoj
stvari treba da obavi drugi sud ili drugi organ u istom sudu (istraga i suenje, suenje u prvom
stepenu i u daljim stepenima). Funkcionalna nadlenost je znaajna po tome to doputa podelu
rada u krivinom postupku, specijalizaciju sudskih organa i uzimanje u obzir njigove vee ili
manje funkcionalne sposobnosti. Ona se opravdava razlozima kvalitetnog suenja i zbog toga je
slina stvarnoj nadlenosti, tako da je zakoni o sudovima ni ne izdvajaju strogo od stvarne
nadlenosti.
162
Mesna nadlenost je pravo i dunost stvarno nadlenog suda da na odreenoj teritoriji vri
sudsku funkciju.
Osnovni sud u prvom stepenu:
1) sudi za krivina dela za koja je kao glavna kazna predviena novana kazna ili kazna zatvora
do deset i deset godina, ako za pojedina od njih nije nadlean drugi sud,
2) sudi u graanskopravnim sporovima, ako za pojedine od njih nije nadlean drugi sud,
3) vodi izvrne i vanparnine postupke za koje nije nadlean neki drugi sud.
4) stambenim sporovima,
5) radnim sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa,
6) sporovima o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa,
7) sporovima o naknadi tete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom,
8) sporovima povodom zadovoljavanja stambenih potreba na osnovu rada.
U funkcionalnu nadlenost osnovnog suda spada:
1) odluivanje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude za krivina dela
iz svoje nadlenosti,
2) pruanje graanima pravne pomoi i meunarodne pravne pomoi i vrenje drugih poslova
odreenih zakonom.
Zakonom se moe predvideti koncentracija nadlenosti u odreenim vrstama pravnih stvari, u
kojima bi postupali samo neki osnovni sudovi sa podruja istog vieg suda.
Bosina potpitanja
l) Ko donosi poslovmk o radu sudova - Sudski poslovnik donosi ministar nadlean za pravosue
uz prethodno pribavlieno miljenje predsednika Vrhovnog kasacionog suda, 2) Ko donosi akt o
unutranjem ureenju i sistematizaciji radnih mesta u sudu - predsednik suda, 3) Koji su
vanparnini postupci :
- lienje poslovne sposobnosti,
- proglaenje nestalog lica za umrlo,
- davanje dozvole za stupanje u brak,
- ostavinski postupak kao posebni,
- postupak za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost,
- ureenje medija,
- polaganje stvari u sudski depozit,
- zakljucivanje ugovora o dozivotnom izdrzavanju,
163
- silovanje,
- u krivinom postupku prema maloletnicima;
165
Vii sud u drugom stepenu, u okviru svoje funkcionalne instancione nadlenosti odluuje o
- albama na odluke osnovnih sudova o odreivanju mera obezbeenja prisustva okrivljenog,
- o albama na odluke osnovnih sudova koje su donete u skraenom krivinom postupku,
- o albama na reenja osnovnih sudova u graanskopravnim sporovima,
- na presude osnovnih sudova u sporovima male vrednosti,
- o albama na reenja osnovnih sudova u izvrnim i vanparninim postupcima.
Vii sud vodi postupak za izdavanje okrivljenih i osuenih lica.
Izvrava krivinu presudu inostranog suda.
Odluuje o priznanju i izvrenju stranih sudskih i arbitranih odluka, ako za to nije nadlean
drugi sud.
Odluuje o sukobu nadlenosti osnovnih sudova sa svog podruja, kao zajedniki neposredno
vii sud.
Vri i druge poslove odredene zakonora.
Bosina potpitanja
1) U kojim sporovima sudi u prvom stepenu u parnici, 2) Kad je nadlezan vii sud za sporove iz
oblasti autorskog prava, a kad privredni sud - kad spor nastane izmeu :
- domaih i stranih privrednih drutava, preduzea, zadruga i preduzetnika i niihovih asocijacija
tzv. privrednih subjekata,
- privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljaniu delatnosti privrednih subjekata, pa i kad
je u navedenim sporovima jedna od stranaka fiziko lice ako je sa strankom u odnosu
materijalnog suparniarstva,
a kad su subjekti spora iz oblasti autorskog prava fizika lica reava ih vii sud
3) Koja KD su u njegovoj nadleznosti, 4)Kada odlucuje u upravnim stvarima
NADLENOST PRIVREDNOG SUDA
Prvostepena stvarna nadlenost privrednog suda obuhvata suenja u privrednim sporovima i u
166
privredno-prestupnim sporovima.
U privrednim sporovima sudi u sprovima :
- izmeu domaih i stranih privrednih drutava, preduzea, zadruga i preduzetnika i njihovih
asocijacija, tzv. privrednih subjekata,
- u sporovima koji nastanu izmeu privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju
delatnosti privrednih subjekata, pa i kad je u navedenim sporovima jedna od stranaka fiziko
lice, ako je sa strankom u odnosu materijalnog suparniarstva,
- u sporovima o autorskim i srodnim pravima i zatiti i upotrebi pronalazaka, modela, uzoraka,
igova i oznaka geografskog porekla, kad odnosni sporovi nastanu izmeu privrednih subjekata,
odnosno izmeu privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju delatnosti privrednih
subjekata,
- u sporovima povodom izvrenja i obezbeenja iz nadlenosti privrednih sudova,
- u sporovima povodom odluka izabranih sudova samo kad su donete u sporovima nastalim
izmeu privrednih subjekata, odnosno izmeu privrednih subjekata i drugih pravnih lica u
obavljanju delatnosti privrednih subjekata,
- u sporovima koji proizilaze iz primene Zakona o privrednim drutvima ili primene drugih
propisa o organizaciji i statusu privrednih subiekata,
- u sporovima o primeni propisa o privatizaciji,
- u sporovima o stranim ulaganjima,
- u sporovima o brodovima i vazduhoplovima, plovidbi na moru i unutranjim vodama i
sporovima u kojima se primenjuju plovidbeno i vazduhoplovno pravo, izuzev sporova o prevozu
putnika.
U privredno-prestupnim stvarima Privredni sud u prvom stepenu nadlean je za odluivanje o
privrednim prestupima.
U okviru svoje funkcionalne nadlenosti, Privredni sud u prvom stepenu nadlean je za voenje
postupka :
- za upis u sudski registar pravnih lica i drugih subjekata, ako za to nije nadlean drugi organ,
- steaja i reorganizacije
- Odreuje i sprovodi izvrenje na osnovu verodostojnih isprava kada se odnose na privredne
subjekte ili druga pravna lica, odreduje i sprovodi izvrsenje odluka privrednih sudova, a odluke
167
izabranih sudova samo kad su donete u sporovima nastalim izmeu privrednih subjekata,
odnosno izmedu privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju delatnosti privrednih
subjekata.
- Odreuje i sprovodi izvrenje i obezbeenje na brodovima i vazduhoplovima.
- Vodi vanparnine postupke koji proizilaze iz primene Zakona o privrednim drutvima.
- Odluuje o priznanju i izvrenju stranih sudskih i arbitranih odluka donetih u sporovima
nastalim izmeu privrednih subiekata, odnosno izmeu privrednih subjekata i drugih pravnih lica
u obavljanju delatnosti privrednih subjekata.
- Odluuje o prestanku zatitne mere ili pravne posledice osude za privredne prestupe iz svoje
nadlenosti.
Vri i druge poslove odreene zakonom.
Bosina potpitanja
l) Kada sudi u privrednim sprovima, sudi u sporovima koji nastanu izmeu kojih subjekata, 2) U
kojim sporovima je nadlean, 3) Koje sporove privredni sud reava bez obzira na to ko su
stranke u sporu tj. subjekti, 4) Koje su mu ostale nadlenosti, 5) Kad ce resavati sporove iz
oblasti autorskog prava, 6) Ko se registruje u privrednom sudu - ustanove poput apoteka, kola,
fakulteta, 7) Ko vrsi upis u registar - registrator Agencije za privredne registre, 8) Ko se upisuje u
registar - PP. predstavnitva, banke, osiguravaiuca drutva, preduzetnici, 9) Da li ce se
nadleznosti privrednog suda iriti ili suavati suavati zbog medijacije!
NADLEZNOST PRIVREDNOG APELACIONOG SUDA
Privredni apelacioni sud, u okviru svoje funkcionalne nadlenosti, odluuje o albama na odluke
privrednih sudova i drugih organa, u skladu sa zakonom. Privredni apelacioni sud je
funkcionalno nadlean da odluuje o sukobu nadlenosti i o prenoenju nadlenosti privrednih
sudova.
Utvruje pravne stavove radi jedinstvene primene zakona iz nadlenosti privrednih sudova i vri
druge poslove odreene zakonom.
Bosina potpitanja
l) Kada odlucuje u prvom stepenu - u stvarima odreenim zakonom
169
Jednoobraznu primenu prava Vrhovni kasacioni sud ostvaruje i utvrivanjem naelnih pravnih
stavova, to je jedna od NADLENOSTI ovoga suda IZVAN SUENJA. Odluke Vrhovnog
kasacionog suda bitne za praksu sudova i svi naelni pravni stavovi objavljuju se u posebnoj
zbirci.
Imenuje sudije Ustavnog suda.
Daje miljenje o kandidatu za predsednika Vrhovnog kasacionog suda i vri druge nadlenosti
odreene zakonom.
IZBOR I RAZREENJE PREDSEDNIKA VRHOVNOG KASACIONOG SUDA
(najee ne pita kao posebno pitanje, vise kao potpitanje)
Predsednika Vrhovnog kasacionog suda, na predlog Visokog saveta sudstva, a po pribavljenom
miljenju opte sednice Vrhovnog Kasacionog suda i nadlenog odbora Narodne skuptine, bira
NS.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda bira se na period od 5 godina i ne moe biti ponovo biran
(jedino kod njega ne postoji mogunost reizbora).
Predsedniku Vrhovnog kasacionog suda prestaje funkcija pre isteka vremena na koje je izabran:
- na njegov zahtev,
- nastupanjem zakonom propisanih uslova za prestanak sudijske funkcije i
- razreenjem iz zakonom propisanih razloga za razreenje predsednika suda.
Odluku o prestanku funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda donosi NS, u skladu sa
zakonom, pri emu odluku o razreenju donosi na predlog Visokog saveta sudstva.
Bosina potpitanja
1) Nadlenosti Vrhovnog kasacionog suda u suenju i izvan suenja, 2) Ko predlaze predsednika
Vrhovnog kasacionog suda, 3) Ko daje misljenje, 4) Ko ga bira i na koliko godina, 5) Moze li
biti ponovo reizabran - jedino on ne moze
radne sporove, odeljenje za izvrenje, odeljenje za statusne sporove i odeljenje sudske prakse,
ako te poslove obavlja najmanje troje sudija.
Predsednik suda uvek moe da uestvuje u radu i odluivanju sednice odeljenja. Na sednici
sudskog odeljenja razmatra se rad odeljenja : pravna pitanja, nain i poboljanje rada i strunosti
sudija, sudijskih pomonika i sudijskih pripravnika i druga pitanja od znaaja za odeljenje.
Sudsko odeljenje odluuje na sednici koju mogu sazvati predsednik odeljenja ili predsednik
suda.
U viim i apelacionim sudovima postoje odeljenja za krivine postupke protiv maloletnika i za
radne sporove.
U pojedinim viim i apelacionim sudovima mogu se obrazovati odeljenja za krivina dela :
- protiv vojske Srbije,
- organizovanog kriminala,
- ratnih zloina i
- visokotehnolokog kriminala, u skladu sa ZUS.
Odeljenja apelacionog suda, Privrednog apelacionog suda i Vieg prekrajnog suda razmatraju i
pitanja vana za rad podrunih sudova.
Odeljenje sudske prakse postoji u sudu s veim brojem sudija, u skladu sa Sudskim
poslovnikom. Odeljenje sudske prakse prati i prouava praksu sudova i meunarodnih sudskih
organa i obavetava sudije, sudijske pomonike i sudijske pripravnike o pravnim shvatanjima
sudova. Odeljenjem sudske prakse rukovodi sudija koga odreuje predsednik suda.
Zajednika sednica odeljenja je organizaciona jedinica u sudu koja se saziva kad je za
razmatranje pravnog pitanja potrebna saradnja najmanje dva odeljenja. Zajedniku sednicu
sazivaju zajedno predsednici odeljenja ili predsednik suda, a njome rukovodi predsednik suda ili
predsednik odeljenja u ijem je delokrugu pitanje koje se razmatra. Prilikom glasanja na
zajednikoj sednici potrebno je da se za zajedniki stav izjasni veina lanova svakog odeljenja.
Sednica svih sudija razmatra izvetaje o radu suda i sudija, odluuje o pokretanju postupka za
ocenu ustavnosti zakona i zakonitosti propisa i drugih optih akata, razmatra primenu propisa
kojima se ureuju pitanja iz delokruga sudova, daje miljenje o kandidatima za sudije i sudije
porotnike i odluuje o drugim pitanjima vanim za ceo sud.
Sednicom svih sudija rukovodi predsednik suda, a saziva je po potrebi, odnosno na zahtev
sudskog odeljenja ili najmanje treine svih sudija.
Posebna odeljenja u viim, apelacionim, prekrajnim sudovima i Viem prekrajnom sudu
U viim i apelacionim sudovima postoje odeljenja za krivine postupke protiv maloletnika i za
radne sporove. U pojedinim viim i apelacionim sudovima mogu se obrazovati odeljenja za
krivina dela protiv Vojske Srbije, za krivina dela organizovanog kriminala, ratnih zloina i
171
173
176
- istekom mandata,
- razreenjem.
Izbornim lanovima Saveta iz reda sudija prestaje funkcija u Savetu i prestankom sudijske
funkcije, lanovima iz reda advokata brisanjem iz imenika advokata, a lanovima iz reda
profesora prestankom zvanja profesora Pravnog fakulteta.
Izborni lan Saveta se razreava funkcije pre isteka vremena na koje je izabran :
- ako funkciju lana Saveta ne vri u skladu sa Ustavom i zakonom i
- ako bude osuen za krivino delo na bezuslovnu kaznu zatvora, odnosno za krivino delo koje
ga ini nedostojnim za vrenje funkcije lana Saveta.
Odluku o razreenju donosi Narodna skuptina.
Inicijativu za razreenje izbornog lana Saveta moe podneti svaki lan Saveta, a posebno iz reda
sudija moe podneti i predsednik bilo kog suda, na osnovu odluke sednice svih sudija, a iz reda
advokata, odnosno profesora pravnog fakulteta mogu podneti njihovi ovlaeni predlagai.
Savet e u roku od 7 dana po prijemu inicijative oceniti verovatnost razloga zbog kojeg se
razreenje trai i ako oceni da razlozi za razreenje nisu uinjeni verovatnim, Savet e pismeno
obavestiti podnosioca da inicijativa nije prihvaena.
Kada prihvati inicijativu, Savet e pre donoenja odluke o pokretanju postupka, omoguiti lanu
Saveta ije se razresenje inicira, da se o navodima inicijative izjasni.
Odluku o pokretanju postupka razreenja donosi Savet u roku od 15 dana od prijema inicijatve.
Odlukom moe se izrei i mera udaljenja do okonanja postupka za razreenje.
Izbornorn lanu e se omoguiti da se izjasni o svim navodima od znaaja za donoenje odluke o
razreenju. Predlog za razreenje Savet donosi u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka i
tada se lan Saveta obavezno udaljuje do donoenja odluke NS.
Za obavljanje strunih, administrativnih i drugih poslova u okviru Saveta obrazuje se
Administrativna kancelarija. Organizacija, poslovi i nain rada Administrativne kancelarije blie
se ureuje aktom Saveta. Na prava i obaveze zaposlenih u Administrativnoj kancelariji
primenjuju se propisi koji ureuju poloaj dravnih slubenika i nametenika.
Savet ima sekretara koji se postavlja na period od pet godina i moe biti ponovo postavljen.
Sekretara postavlja Savet. Sekretar rukovodi Administrativnom kancelarijom i za svoj rad
odgovoran je Savetu. Sekretar ima status dravnog slubenika na poloaju.
Sudija moe biti upuen, radi obavljanja strunih poslova, u radna tela Saveta. Upuivanje moe
177
178
- odreuje branioce po slubenoj dunosti po azbunom redu sa liste advokata koje dostavlja
advokatska komora,
- stara se o odravanju nezavisnosti sudija i ugledu suda i vri druge poslove odreene zakonom i
Sudskim poslovnikom.
Kad stranka ili drugi uesnik u postupku podnesu pritubu, predsednik suda duan je da je
razmotri i da o njenoj osnovanosti i preduzetim merama obavesti podnosioca pritube kao i
predsednika neposredno vieg suda, a sve u roku od 15 dana od dana prijema pritube.
Ako je prituba podneta preko ministarstva nadlenog za pravosue, vieg suda ili Visokog
saveta sudstva, o osnovanosti pritube i preduzetim merama obavetavaju se i ministar,
predsednik neposredno vieg suda i Visoki savet sudstva.
Sud ima jednog ili vise zamenika predsednika suda, koji zamenjuje predsednika suda u sluaju
spreenosti ili odsutnosti. Kada sud ima vise od jednog zamenika predsednika suda, predsednik
suda odreuje jednog zamenika koji ga zamenjuje. Pojedine poslove sudske uprave predsednik
suda moe poveriti zameniku predsednika suda ili predsednicima odeljenja.
Predsednik suda ne moe poveriti odluivanje o pravima sudija na osnovu rada, utvrivanje
godinjeg rasporeda poslova, odluivanje o radnim odnosima sudskog osoblja, kao i o udaljenju
sudije i sudije porotnika sa dunosti.
Sud ima sekretara suda, koji pomae predsedniku suda u sudskoj upravi i samostalan je u
poslovima koji su mu povereni. Sekretara suda rasporeuje predsednik suda.
Odluku o prestanku funkcije predsednika suda donosi Narodna skuptina. Kad predsedniku suda
prestane funkcija, Visoki savet sudstva je duan da bez odlaganja predloi kandidate za izbor
predsednika suda.
Predsednik suda razreava se te funkcije zbog krenja obaveza ustanovljenih propisima za
obavljanje poslova sudske uprave, naruavanja naela nezavisnosti sudije, postupanja suprotno
propisima o dodeljivanju predmeta, odstupanja od propisa kojim se ureuje godinji raspored
sudija, tekog disciplinskog prekraja u vrenju funkcije predsednika suda ili nestrunog vrenja
funkcije predsednika suda. Smatra se da predsednik suda nestruno obavlja funkciju predsednika
suda kada njegov rad bude vrednovan ocenom "ne zadovoljava".
Svako lice moe podneti inicijativu za razreenje predsednika suda. Postupak za utvrivanje
razloga za razreenje predsednika suda vodi Visoki savet sudstva. Postupak za utvrivanje
razloga za razreenje predsednika suda pokree se po predlogu predsednika neposredno vieg
suda, sednice svih sudija suda iji je predsednik, ministra nadlenog za pravosue, organa
nadlenog za vrednovanje rada predsednika suda i Disciplinske komisije.
Odluku o razreenju predsednika suda donosi Narodna skuptina, na osnovu predloga Visokog
saveta sudstva, nakon sprovedenog postupka u kome su utvreni razlozi za razreenje.
Predsednik suda koji ne bude ponovo izabran, koji se razrei sa te funkcije ili mu funkcija
prestane na lini zahtev, nastavlja da obavlja sudijsku funkciju.
Predsednik neposredno vieg suda ima pravo da nadzire sudsku upravu nieg suda, kao i da pri
neinjenju predsednika nieg suda donese akte iz njegovog delokruga.
Predsednik neposredno vieg suda moe traziti od nieg suda obavetenja o primeni propisa,
toku postupka, kao i sve podatke o radu.
Predsednik neposredno vieg suda moe naloiti neposredni uvid u rad nieg suda, o emu se
sainjava pismeni izvetaj.
Sekretar suda pomae predsedniku suda u sudskoj upravi i samostalan je u poslovima koji su mu
povereni, odlukom predsednika suda, u skladu sa Sudskim poslovnikom. Sekretara suda
rasporeuje predsednik suda.
PRAVOSUDNA UPRAVA U RS
Pravosudna uprava se stara o sprovoenju zakona i drugih propisa u vezi sa ureenjem i radom
sudova. Poslove pravosudne uprave vre Visoki savet sudstva i ministarstvo nadleno za
pravosue.
Poslovi pravosudne uprave koje vri VSS su:
- utvrivanje optih smernica za unutranje ureenje sudova,
- voenje linih listova sudija, sudija porotnika i sudskog osoblja,
- predlaganje dela budeta za rad sudova za tekue rashode i raspodela ovih sredstava,
180
181
Podatke koje lini list sadri Visokom savetu sudstva prosleuje predsednik suda i odgovoran je
za njihovu tanost, kao i lice na koje se podaci odnose ako ih je ono saoptilo. Podaci koje sadri
lini list jesu slubena tajna i mogu da se obradjuju i koriste samo u svrhu primene Zakona o
ureenju sudova i zakona kojim se ureuje poloaj sudija, u skladu sa propisima kojima se
ureuje zatita podataka o linosti.
Lini list sudije sadri :
- ime i prezime,
- ime roditelja,
- mesto, dan, mesec i godinu roenja,
- podatke o prebivalitu,
- podatke o zavrenom Pravnom fakultetu, uspehu na studijama, pripravnikoj praksi,
pravosudnom ispitu, kretanju u slubi,
- podatke o datumu navrenja radnog veka, ocenama rada,
- upuivanju na rad u drugi sud,
- udaljavanju sa dunosti,
- disciplinskim merama,
- voenim krivinim postupcima,
- prestanku dunosti,
- objavljenim strunim i naunim radovima,
- znanju stranih jezika,
- imovinskom stanju, stambenim prilikama i
- druge podatke vezane za rad i poloaj sudije.
Lini list sudije porotnika i zaposlenog sadri :
- ime i prezime,
182
- postupanje sa spisima,
- postupanje po predstavkama i pritubama,
- statistika i izrada izvetaja o radu,
- naplata novanih kazni, trokova krivinog postupka i oduzete imovinske koristi,
- postupanje sa sudskim depozitima,
- uvoenje zajednikih slubi u mestima s vise sudova,
- odevanje sudija, sudskog osoblja, stranaka, drugih uesnika u sudskom postupku i svih koji
svoje poslove obavljaju u sudu,
- druga pitanja ureenja i rada suda.
Nadzor nad primenom Sudskog poslovnika: Primenu Sudskog poslovnika nadzire ministarstvo
nadleno za pravosue. Lice koje vri nadzor moe biti samo ono koje ispunjava uslove za izbor
sudije suda iji rad nadzire. Posle nadzora sainjava se zapisnik koji se dostavlja predsedniku
suda u kome je vren nadzor, predsedniku neposredno vieg suda, predsedniku VSK i ministru
nadlenom za pravosue. Predsednik neposredno vieg suda duan je da (u roku koji se odreuje
Sudskim poslovnikom) obavesti predsednika Vrhovnog kasacionog suda i ministra nadlenog za
pravosue o merama preduzetim da se uoeni nedostaci otklone u rokovima za otklanjanje
nedostataka, kao razlozima zbog kojih su nedostaci i propusti nastali.
Bosina potpitanja
l) Ko donosi Sudski poslovnik, sta ureuje, 2) Ko donosi Pravilnik o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mesta u sudu - predsednik suda, 3) Sta je pravosudna uprava i ko vri
poslove pravosudne uprave, 4) Koji su poslovi pravosudne uprave poslovanjem sudova, 5)
Razlika izmeu pravosudne i sudske uprave - sudsku upravu vre sudovi, a pravosudnu Visoki
Savet sudstva i Ministarstvo pravde, 6) Koji akt koji je od znacaja za rad sudova donosi ministar,
7) Cilj pravosudne uprave - sprovoenje zakona i drugih propisa u vezi sa ureenjem i radom
sudova, 8) Sta radi ministarstvo pravde, koje poslove vrsi ministar pravde - ministarstvo pravde
obavlja poslove dravne uprave koji se odnose na:
- krivino zakonodavstvo i zakonodavstvo o privrednim prestupima i prekrajima,
- obligacione odnose,
- nasleivanje,
184
186
primljenim predmetima u veu i kod sudije pojedinca vodi se evidencija o zaduenju sudije
predsednika vea. Pisarnica predaje predmete i pismena sudijama i slubama preko dostavne
knjige za sud, koja se vodi posebno za svako vee, sudiju pojedinca i slubu.
NADZOR NAD SUDOVIMA U RS U POGLEDU POSTUPANJA U ROKOVIMA
Razuman rok je element bez koga nema prava na pravino sudjenje. Odreuje se od sluaja do
sluaja. Ovaj razumni rok je konkretizovan kroz odreene rokove postupanja, koje propisuje
nacionalno zakonodavstvo.
Takoe, kod pojedinih postupaka su odreeni rokovi trajanja, kao to je kod radnih sporova
predvieno Zakonom o radu da se moraju okonati u roku od 6 meseci ili kod smetanja poseda,
gde je rok za okonanje postupka 90 dana.
Kod odugovlaenja roka sudija ceni se znacaj spora za stranku (ako je u pitanju maloletno dete, a
trazi se izdrzavanje).
Nadzor nad postupanjem u predmetima u propisanim rokovima i postupanjem po pritubama i
predstavkama, ministarstvo nadlezno za pravosue kao jedan od poslova pravosudne uprave,
preko svojih nadzornika, ukazuje predsedniku suda na uocene nedostatke, a on je u obavezi da
obavesti ministra pravde, predsednika neposredno viseg suda i VKS suda o merama koje je
preduzeo da otkloni te nedostatke. Osim toga, duznost je predsednika suda da zahteva red i
tacnost u sudu i otklanja nepravilnosti i odugovlacenja u radu.
Ministarstvo pravde moe da kontrolie samo da li sudovi postupaju u zakonskim rokovima, ne
meajui se u samostalnost i nezavisnost suda i sudija (u smislu da ne smeju odreivati sudijama
kako ce resiti predmet), u suprotnom akt Ministarstva je nitav.
Visoki savet sudstva ima komisiju za vrednovanje rada sudija i predsednika sudova, kao stalno
radno telo i jedna od nadlenosti Saveta i jeste da odluuje o postojanju uslova za naknadu tete
zbog nezakonitog i nepravilnog rada sudije.
Bosina potpitanja
1) Sta je razuman rok, 2) Da li su odreeni rokovi i trajanja pojedinih parnica, npr. iz radnih
sporova, 3) Sta se sve ceni kod odugovlacenja roka, 4) Ko vrsi nadzor, 5) Sta moze da kontrolise
ministarstvo pravde
PRAVO NA PRAVINO SUENJE
188
Svakome se jemi pravo na besplatnog prevodioca ukoliko ne razume jezik koji je u slubenoj
upotrebi u sudu i pravo na besplatnog tumaa, ako je slep, gluv ili nem.
Javnost se moe iskljuciti tokom itavog postupka koji se vodi pred sudom ili u delu postupka,
samo radi zatite interesa nacionalne bezbednosti, javnog reda i morala u demokratskom drutvu,
kao i radi zatite interesa maloletnika ili privatnosti uesnika u postupku, u skladu sa zakonom.
Prema Zakonu o sudijama, predviena je i odgovornost sudija za tetu koju prouzrokuje
nezakonitim ili nepravilnim radom i za koju odgovara RS, s tim da RS moe od sudije traiti
naknadu, ukoliko se pravnosnanom odlukom suda ili dr. organa dokae da je teta
prouzrokovana :
- namerno ili krajnjom nepanjom,
- odnosno ukoliko se odlukom Evropskog suda za ljudska prava ili drugog me. suda, me.
organizacije iji je RS lan, utvrdi da su u toku sudskog postupka krena ljudska prava i osnovne
slobode i da je presuda zasnovana na takvom krenju ili da je presuda izostala zbog krenja prava
na suenje u razumnom roku.
O postojanju uslova za naknadu isplaenog iznosa odluuje Visoki savet sudstva, na zah
ev ministarstva nadlenog za pravosue.
roku od 30 dana od dana dostavljanja albe. Odluka Visokog saveta sudstva je konana.
Pravnosnana odluka kojom je izreena disciplinska sankcija upisuje se u lini list sudije.
Bosina potpitanja
1) U koje prava i slobode spada - licne
IZBOR SUDIJA
Uslovi za izbor mogu se podeliti na opte i posebne. Opti vae za sudije svih sudova, dok se
ispunjenje posebnih uslova zahteva za izbor u sudove odreene vrste i stepena.
OPTI USLOVI:
- dravljanstvo RS,
- ispunjenost optih uslova za rad u dravnim organima,
- zavren Pravni fakultet,
- poloen pravosudni ispit,
- strunost, osposobljenost i dostojnost sudijske funkcije.
Strunost podrazumeva posedovanje teorijskog i praktinog znanja potrebnog za obavljanje
sudijske funkcije.
Osposobljenost podrazumeva vetine koje omoguavaju efikasnu primenu specifinih pravnikih
znanja u reavanju sudskih predmeta.
Dostojnost podrazumeva moralne osobine koje sudija treba da poseduje i ponaanje u skladu sa
tim osobinama.
POSEBNl USLOVI se odnose na radno iskustvo u pravnoj struci posle poloenog pravosudnog
ispita, a to su :
- 2 godine za sudiju prekrajnog suda,
- 3 godine za sudiju osnovnog suda,
- 6 godina za sudiju vieg suda, privrednog suda i Vieg prekrsajnog suda,
- 10 godina za sudiju apelacionog suda, Privrednog apelacionog suda i Upravnog suda,
- 12 godina za sudiju VKS.
191
Prilikom izbora i predlaganja za izbor sudije zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu i
vodi se rauna o odgovarajuoj nacionalnoj zastupljenosti.
POSTUPAK ZA IZBOR
Izbor sudija oglaava Visoki savet sudstva (Savet) u Sl. glasniku RS" i drugom sredstvu javnog
obavetavanja koje pokriva celu RS. Prijave za izbor se podnose Savetu, u roku od 15 dana od
dana objavljivanja oglasa u Sl. glasniku RS. Uz prijavu se podnose i dokazi o ispunjavanju
uslova za izbor.
Visoki savet sudstva pribavlja podatke i miljenja o strunosti, osposobljenosti i dostojnosti
kandidata, a za kandidate koji dolaze iz sudova obavezno je pribavljanje miljenja sednice svih
sudija suda iz koga potie kandidat, kao i miljenje sednice svih sudija neposredno vieg suda.
Prilikom predlaganja kandidata za sudije koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, Visoki savet
sudstva posebno ceni i vrstu poslova koje je kandidat obavljao nakon poloenog pravosudnog
ispita, kao i ocena rada, ako je kandidat sudijski pomonik.
Savet moe obaviti razgovor sa prijavljenim kandidatima. VSS predlae Narodnoj skuptini
jednog ili vise kandidata za izbor na jedno sudijsko mesto.
NS bira sudiju koji se prvi put bira, meu kandidatima koje je predloio Savet.
Sudije na stalnu funkciju bira Visoki savet sudstva, pri emu se sudija koji je prvi put biran i
ocenjen i tokom trogodinjeg mandata ocenom izuzetno uspeno obavlja sudijsku funkciju"
obavezno bira na stalnu funkciju. Sudija koji je prvi put biran i tokom trogodinjeg mandata je
ocenjen ocenom ,,ne zadovoljava" ne moe biti biran na stalnu funkciju.
Svaka odluka o izboru je obrazloena i objavljuje se u Slubenom glasniku RS".
Pre stupanja na funkciju, sudija polae zakletvu pred predsednikom Narodne skuptine, a
predsednik VKS polae zakletvu pred Narodnom skuptinom.
Sudija koji je izabran na stalnu sudijsku funkciju ne polae ponovo zakletvu.
Sudija koji je izabran stupa na funkciju na sveanoj sednici svih sudija u sudu za koji je izabran i
time mu prestaje ranija funkcija u drugom sudu.
Smatra se da sudija nije izabran ako bez opravdanih razloga ne stupi na funkciju u roku od 30
192
dana od dana izbora. Odluku o tome donosi Visoki savet sudstva na predlog predsednika suda i o
njoj obavetava NS, ako se radi o sudiji koji je prvi put biran. Sudija ima pravo albe Ustavnom
sudu na odluku Visokog saveta sudstva, koja iskljuuje pravo na ustavnu albu.
IMENOVANJE I POLOZAJ SUDIJE POROTNIKA
Za sudiju porotnika moe biti imenovan punoletni dravljanin RS koji je dostojan funkcije sudije
porotnika. Pri imenovanju vodi se rauna o polu, starosti, zanimanju i drutvenom poloaju
kandidata, o znanju, strunosti i sklonosti ka pojedinim vrstama sudskih stvari.
Sudija porotnik imenuje se na 5 godina i moe biti ponovo imenovan.
Sudiju porotnika imenuje Visoki savet sudstva, na predlog ministra nadlenog za pravosue. Pre
predlaganja, ministar pribavlja miljenje suda za koji se imenuje sudija porotnik. Za sudiju
porotnika moe biti imenovano punoletno lice koje, u momentu imenovanja, ima manje od 70
godina ivota.
Sudija porotnik polae zakletvu pred predsednikom suda za koji je imenovan.
Predsednik suda udaljuje sudiju porotnika sa funkcije :
- ako je protiv njega pokrenut postupak za k.d. zbog koga moe biti razreen ili
- postupak za razreenje
i udaljenje traje do okonanja postupka.
Sudija porotnik ne moe biti advokat ni pruati pravne usluge i strune savete uz naknadu.
Sa funkcijom sudije porotnika nespojive su i druge slube, poslovi i postupci koji su opreni
dostojanstvu i nezavisnosti sudije ili tetni po ugled suda.
Sudija porotnik ima pravo na :
- naknadu trokova nastalih na funkciji,
- naknadu za izgubljenu zaradu i
- pravo na nagradu,
a uslove i visinu naknade i nagrade propisuje Visoki savet sudstva.
193
O postojanju uslova za naknadu isplaenog iznosa odluuje Visoki savet sudstva na zahtev
ministarstva nadlenog za pravosue.
zatvorenom za javnost. Visoki savet sudstva je duan da sprovede postupak i donese obrazloenu
odluku u roku od 45 dana od dana dostavljanja akta kojim se postupak pokree.
Sudija ima pravo da odmah bude obaveten o razlozima za pokretanje postupka, da svoje navode
usmeno izloi pred Visokim savetom sudstva.
Protiv odluke Visokog saveta sudstva o prestanku funkcije, sudija ima pravo albe Ustavnom
sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke. Ustavni sud svojom odlukom moe odbiti
albu ili usvojiti albu i ponititi odluku o prestanku funkcije i ta odluka je konana.
Pravnosnana odluka o prestanku funkcije objavljuje se u Sl. glasniku RS".
PRESTANAK FUNKCIJE SUDIJE POROTNIKA
Funkcija sudije porotnika prestaje ako bude ukinut sud u kome obavlja funkciju, razreenjem i
istekom mandata, a ne prestaje zbog navrenja radnog veka.
Postupak u kome se utvruju razlozi za prestanak funkcije sudije porotnika pokreu predsednik
suda, predsednik neposredno vieg suda, predsednik VKS i ministar nadlean za pravosue.
Postupak vodi i odluku donosi Visoki savet sudstva.
SUDSKO OSOBLJE
Sudsko osoblje ine sudijski pomonici, sudijski pripravnici i dravni slubenici i nametenici
zaposleni na administrativnim, tehnikim, raunovodstvenim, informacionim i ostalim prateim
poslovima znaajnim sa sudsku vlast.
Broj sudskog osoblja odreuje predsednik suda, aktom o unutranjem ureenju i sistematizaciji
radnih mesta u sudu, u skladu sa kadrovskim planom. Merila za odreivanje broja sudskog
osoblja utvruje ministar nadlean za poslove pravosua.
SUDIJSKI POMONIK pomae sudiji, izrauje nacrte sudskih odluka, prouava pravna pitanja,
sudsku praksu i pravnu literaturu, izrauje nacrte pravnih shvatanja, usvojena pravna shvatanja
priprema za objavljivanje i samostalno ili uz nadzor i uputstva sudije vri poslove odreene
zakonom i Sudskim poslovnikom.
Sudijski pomonici stiu sledea zvanja: sudijski saradnik, vii sudijski saradnik i sudski
savetnik.
196
Zvanje SUDIJSKOG SARADNIKA moe stei lice koje ima poloeni pravosudni ispit, a zvanje
VIEG SUDIJSKOG SARADNIKA lice koje posle poloenog pravosudnog ispita ima najmanje
dve godine radnog iskustva u pravnoj struci. Zvanje SUDSKOG SAVETNIKA moe stei onaj
ko ispunjava uslove za sudiju vieg suda. Sudski savetnik vri strune poslove znaajne za
sudsko odeljenje ili ceo sud. Zvanje sudskog savetnika postoji u sudovima republikog ranga.
U Vrhovnorn kasacionom sudu postoji zvanje savetnika VKS, koje se stie u skladu sa
Poslovnikom o ureenju i radu Vrhovnog kasacionog suda.
Rad sudijskog pomonika ocenjuje jednom godinje predsednik suda, po pribavljenom miljenju
sednice odeljenja u koje je rasporeen, s tim da ukoliko je u toku kalendarske godine radio krae
od 6 meseci ne ocenjuje se za tu godinu. Ako nije rasporeen u odeljenje suda, miljenje se
pribavlja od sudije ili vea s kojim sudijski pomonik radi.
Pri ocenjivanju vrednuju se obim i kvalitet posla, savesnost, preduzimljivost i objavljeni struni i
nauni radovi, na osnovu kriterijuma koje utvruje Visoki savet sudstva. Ocene su: ne
zadovoljava", zadovoljava", dobar", istie se" i naroito se istie".
Vii sudijski saradnik iji je rad najmanje dve godine uzastopno ocenjen sa naroito se istie"
moe stei zvanje sudskog savetnika i ako ne ispuniava uslove za sudjiu vieg suda.
Predsednik suda donosi reenje o oceni sudijskog pomonika, na koje pomonik ima pravo da
uloi prigovor radnom telu Visokog saveta sudstva u roku od 15 dana od dana prijema reenja o
oceni.
Za SUDIJSKOG PRIPRAVNIKA prima se lice koje je zavrilo pravni fakultet i ispunjava opte
uslove za rad u dravnim organima. Sudijski pripravnik prima se u osnovni, vii, privredni i
prekrajni sud u radni odnos na 3 godine.
Prvenstvo imaju kandidati koji su Pravni fakultet zavrili sa visokom prosenom ocenom. Pri
prijemu sudijskih pripravnika naroito se vodi rauna o nacionalnom sastavu stanovnitva,
odgovarajuoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju strune pravne
terminologije na jeziku nacionalne manjine, koji je u slubenoj upotrebi u sudu. Sudijski
pripravnik koji je na pravosudnom ispitu ocenjen sa poloio sa odlikom" prima se u radni odnos
na neodreeno vreme, u zvanju sudijskog saradnika.
Diplomirani pravnik moe biti primljen na obuku u sud radi sticanja radnog iskustva i uslova za
polaganje pravosudnog ispita bez zasnivanja radnog odnosa (volonteri).
Program obuke sudijskih pripravnika i sudijskih pomonika propisije institucija nadlena za
obuku u pravosuu, uz saglasnost Visokog saveta sudstva.
197
Sudijski pripravnik i sudijski pomonik moe odreeno vreme biti upuen na obuku u drugi sud,
dravni organ ili organ jedinice LS.
Sudsko osoblje duno je da savesno i nepristrasno vri svoje poslove i uva ugled suda.
Na zasnivanje radnog odnosa i na prava, obaveze, struno usavravanje, ocenjivanje i
odgovornosti sudskog osoblja primenjuju se propisi koji ureuju radne odnose dravnih
slubenika i nametenika.
ARBITRAZE I MIROVNA VEA
Postoji vie vrsta arbitraa koje reavaju spoljno-trgovinske sporove.
Mogu se kategorizovati po razliitim osnovama :
- prema strankama u sporu,
- prirodi spora,
- nacionalnosti arbitrae itd.
Najznaajnija je podela na :
- institucionalne (stalne) i
- ad hoc (privremene) arbitrae.
Institucionalne arbitrae imaju sedite, administratora (ili sekretarijat), stalnu organizacionu
strukturu, listu arbitara i pravila postupka. One su osnovane za neodreen broj sporova. Ovu
vrstu arbitraa osnivaju privredne komore, trgovaka udruenja, banke, berze i druge relevantne
institucije.
Ad hoc arbitrae se uspostavljaju iskljuivo za jedan odreeni spor. Nakon okonanja spora, ad
hoc arbitraa prestaje da postoji.
Arbitre sporne stranke same delegiraju, a imenovani arbitri su, uglavnom, eminentni strunjaci iz
relevantnih oblasti. Stranke same imaju mogunost da odrede nain na koji e se postupak voditi.
Spor moe da se reava putem arbitrae samo na osnovu sporazuma stranaka. Arbitraa se moe
ugovoriti samo za sporove koii su podobni da se podvrgnu arbitrai (tzv. arbitrabilnost sporova).
To su imovinski sporovi o pravima kojima stranke slobodno raspolau, osim sporova za koje je
198
199
JAVNO TUILATVO
200
NAPOMENA : prema Zakonu o javnom tuilatvu (ZJT), izrazi upotrebljeni u ovom zakonu
imaju znaenje:
1. Javnotuilaka funkcija je funkcija javnog tuioca i funkcija zamenika javnog tuioca;
2 Javni tuilac je Republiki javni tuilac i drugi javni tuioci;
3. Obavezno uputstvo je nalog neposredno vieg javnog tuioca niem javnom tuiocu i nalog
javnog tuioca zameniku javnog tuioca da preduzme odreene radnje u okviru svojih zakonskih
ovlaenja;
FUNKCIJA JAVNOG TUZILASTVA I NACIN NJENOG OBAVLJANJA U RS
(naela pita kao posebno pitanje)
Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih kanjivih dela
i preduzima mere za zatitu ustavnosti i zakonitosti.
Iz ove odredbe proizilazi funkcionalna samostalnost javnog tuilatva. Dakle, re je o
pravosudnoj funkciji, koju vri poseban organ uprave.
Prema URS i ZJT, javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava, zakona, potvrenog
meunarodnog ugovora i propisa donetog na osnovu zakona. Osnivanje, organizacija i
nadlenost javnog tuilatva ureuju se Zakonom o javnom tuilatvu.
Institucija javnog tuilatva ureena je u skladu sa sledeim naelima :
- naelom samostalnosti,
- naelom monokratskog ureenja,
- naelom hijerarhijske podreenosti i
- naelom nedeljivosti.
NAELO SAMOSTALNOSTI
Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih kanjivih dela
i preduzima mere za zatitu ustavnosti i zakonitosti.
Javni tuilac i zamenik javnog tuioca je samostalan u vrenju svojih ovlaenja. Samostalnost
funkcije javnog tuilatva u odnosu na nosioce vlasti zajamena je zabranom bilo kakvog uticaja
na rad javnog tuilatva i na postupanje u predmetima od strane izvrne i zakonodavne vlasti:
korienjem javnog poloaja, sredstava javnog informisanja ili na bilo koji drugi nain kojim
moe da se ugrozi samostalnost u radu javnog tuilatva.
Samostalnost funkcije javnog tuilatva prema uesnicima u postupku ogleda se u tome to se
javno tuilatvo pri pokretanju postupka, po pravilu, rukovodi naelom legaliteta i oficijelnosti
gonjenja.
201
Samostalnost javnotuilake funkcije zajamena je i odredbom ZJT prema kojoj javno tuilatvo
vri svoju funkciju na osnovu Ustava, zakona, potvrenog meunarodnog ugovora i propisa
donetog na osnovu zakona.
Funkciju javnog tuilatva vre Republiki javni tuilac (RJT) i drugi javni tuioci (JT) u skladu
sa zakonom.
Javno tuilatvo ine JT, zamenici JT i osoblje javnog tuilatva.
RJT rukovodi radom i predstavlja javno tuilatvo, odgovoran je za rad javnog tuilatva i za
svoj rad Narodnoj skuptini.
Svi u javnom tuilatvu podreeni su Republikom JT.
JT odgovara za rad javnog tuilatva i za svoj rad RJT i NS, a nii JT i neposredno viem JT.
Zamenici JT odgovaraju za svoj rad JT.
NAELO HIJERARHIJSKE PODREENOSTI
Nii JT podreen je neposredno viem JT, a nie javno tuilatvo neposredno viem javnom
tuilatvu.
Osnovno javno tuilatvo je nie u odnosu na vise javno tuilatvo, a vie javno tuilatvo je nie
u odnosu na apelaciono javno tuilatvo.
Javno tuilatvo posebne nadlenosti i apelaciono javno tuilatvo je nie u odnosu na
Republiko javno tuilatvo.
Svaki JT je podreen Republikom JT i svako javno tuilatvo Republikom javnom tuitatvu.
SUKOB NADLENOSTI izmeu javnih tuilaca reava neposredno vii JT koji je nadreen
javnim tuiocima koji su u sukobu nadlenosti. Sukob nadlenosti izmeu javnih tuilaca
posebne nadlenosti meusobno i sukob nadlenosti javnih tuilaca posebne nadlenosti i drugih
javnih tuilaca reava Republiki JT.
Odnos hijerarhijske podreenosti izmeu javnih tuilatava ostvaruje se uvidom u predmet nieg
JT, obaveznim uputstvima, devolucijom i supstitucijom.
UVID U PREDMET NIZEG JT : Radi ostvarivanja principa nadreenosti, Republiki JT ima
pravo da izvri uvid u svaki predmet. Neposredno vii JT ima pravo da izvri uvid u svaki
predmet nieg JT. Zahtev za uvid dostavlja se niem JT, koji nakon toga neodlono dostavlja
predmet neposredno viem JT.
OBAVEZNA UPUTSTVA : Obavezna uputstva mogu biti pojedinanog, ali i opteg karaktera.
Neposredno vii JT moe izdati niem JT obavezno uputstvo za postupanje u pojedinim
predmetima kada postoji sumnja u efikasnost i zakonitost njegovog postupanja. Ovakvo
202
pojedinom predmetu. Neposredno vii JT moe ovlastiti drugog nieg JT da postupa u stvari iz
nadlenosti drugog nieg JT, kada je nadleni JT spreen iz pravnih ili stvarnih razloga da
postupa u pojedinom predmetu, u kom sluaju je duan da donese obrazloeno reenje.
Izuzetno, Republiki JT moe ovlastiti tuioca za organizovani kriminal da postupa u pojedinom
predmetu iz nadlenosti drugog tuioca, a radi efikasnijeg voenja postupka ili drugih vanih
razloga, u kom sluaju je duan da donese obrazloeno reenje. Protiv reenja Republikog JT
prigovor nije doputen.
Kada je u pitanju unutranja nadreenost, u okviru jednog javnog tuilatva postoji odnos
nadreenosti izmeu JT i njegovih zamenika. Zamenik JT duan je da izvri sve radnje koje mu
JT poveri. Zamenik JTmoe bez posebnog ovlaenja da preduzme svaku radnju na koju je JT
ovlaen.
JT moe svome zameniku izdati obavezna uputstva za rad i postupanje. Obavezno uputstvo JT
izdaje u pismenoj formi i ono mora da sadri obrazloenje za njegovo izdavanje.
Zamenik JT koji smatra daje obavezno uputstvo nezakonito i neosnovano moe izjaviti prigovor,
sa obrazloenjem, neposredno viem JT u roku od osam dana od dana prijema uputstva. Prigovor
se podnosi preko JT koji je izdao obavezno uputstvo. JT koji je izdao obavezno uputstvo duan
je da u roku od tri dana od dana prijema prigovora preispita obavezno uputstvo koje je izdao. JT,
u postupku preispitivanja, moe doneti odluku da stavi van snage svoje obavezno uputstvo i u
tom sluaju prigovor se ne dostavlia neposredno viem JT. Zamenik JT koji je izjavio prigovor je
duan da postupa po uputstvu do odluke neposredno vieg JT. Ukoliko JT ne stavi van snage
svoje obavezno uputstvo, na koje je izjavljen prigovor, duan je da prigovor dostavi neposredno
viem JT. Neposredno vii JT duan je da donese odluku u roku od osam dana od dana prijema
prigovora na obavezno uputstvo. Odluka neposredno vieg JT po prigovoru je konana.
NAELO NEDELJIVOSTI
Mada se javno tuzilatvo odlikuje hijerarhijskom strukturom, prema ZJT, zamenik JT moe bez
posebnog ovlaenja da preduzme svaku radnju na koju je JT ovlaen. Pri tom, radnja koju je, u
granicama svog ovlaenja, preduzeo zamenik JT obavezuje tuilatvo u celini, pa i kada je ona
protivna uputstvu JT.
Znaaj ovog naela ogleda se u tome to promena predstavnika javnog tuilatva u toku jednog
postupka ne utie na punovanost preduzetih procesnih radnji.
Bosina potpitanja 1) Koji principi (naela) su od znaaja, 2) Sta znaci princip devolucije, 3) Sta
znaci princip supstitucije, 4) Sta ako JT da zameniku JT nezakonito uputstvo
ORGANIZACIJA I RAD JAVNOG TUZILASTVA
VRSTE JAVNIH TUILATAVA
Javno tuilatvo RS ine:
204
205
206
PRENOENJE NADLENOSTI
Ako javno tuilatvo ne moe da vri nadlenost, republiki JT moe preneti njegovu nadlenost
na drugo javno tuilatvo istog ili vieg stepena. Prenoenje nadlenosti traje dok se ne stvore
uslovi za rad nadlenog javnog tuilatva.
ODLUIVANJE O ZAHTEVU ZA IZUZECE
Odluku o izuzeu zamenika JT donosi JT, a o zahtevu za izuzee JT neposredno vii JT. Dravno
vee tuilaca (DVT) donosi odluku o izuzeu republikog JT, po pribavljenom miljenju
Kolegijuma Republikog javnog tuilatva.
IZBOR JAVNIH TUILACA I NJIHOVIH ZAMENIKA PO URS
JT bira Narodna skuptina, na predlog Vlade. Mandat JT traje est godina i moe biti ponovo
biran. Kandidate Vlada predlae sa liste kandidata koje utvruje Dravno vee tuilaca. Dravno
vee tuilaca dostavlja Vladi listu jednog ili vie kandidata za izbor na funkciju javnog tuioca.
Zamenik JT zamenjuje JT pri vrenju tuilake funkcije i duan je da postupa po njegovim
uputstvima. Narodna skuptina, na predlog DVT, bira za zamenika JT lice koje se prvi put bira
na ovu funkciju. Mandat zameniku JT koji je prvi put izabran na funkciju traje tri godine.
DVT, u skladu sa zakonom, bira zamenike javnih tuilaca za trajno obavljanje funkcije, u istom
ili drugom javnom tuilatvu. DVT odluuje i o izboru zamenika javnih tuilaca koji su na
stalnoj funkciji u drugo ili vie javno tuilatvo.
Republikog JT, na predlog Vlade, po pribavljenom miljenju nadlenog odbora Narodne
skupstine, bira NS. Republiki JT bira se na period od est godina i moe biti ponovo biran.
Prema ZJT, za JT i zamenika JT moe biti izabran:
- dravljanin RS koji ispunjava opte uslove za rad u dravnim organima,
- koji je zavrio Pravni fakultet,
- poloio pravosudni ispit i
- dostojan je funkcije JT.
Ovo su opti uslovi.
Za javnog tuioca i zamenika javnog tuioca moe biti izabrano lice koje, pored optih uslova,
ima radno iskustvo u pravnoj struci nakon poloenog pravosudnog ispita, i to:
- 4 godine za osnovnog javnog tuioca i 3 godine za zamenika osnovnog javnog tuioca;
- 7 godina za vieg javnog tuioca i 6 godina za zamenika vieg javnog tuioca;
- 10 godina za apelacionog javnog tuioca i javnog tuioca posebne nadlenosti i 8 godina za
zamenike apelacionog javnog tuioca i zamenika javnog tuioca posebne nadlenosti;
- 12 godina za Republikog javnog tuioca i 11 godina za zamenika Republikog javnog tuioca.
Izbor JT i zamenika JT oglaava DVT u Slubenom glasniku RS . Prijave se podnose DVT u
208
roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa. Uz prijave se podnose dokazi o ispunjenju uslova
za izbor, ukoliko se ve ne nalaze u javnom tuilatvu.
DVT pribavlja podatke i miljenja o strunosti, osposobljenosti u radu i dostojnosti kandidata od
organa i organizacija u kojima je kandidat radio u pravnoj struci.
Prilikom predlaganja i izbora kandidata za javnotuilaku funkciju zabranjena je diskriminacija
po bilo kom osnovu.
Republiki JT polae zakletvu pred Narodnom skuptinom. JT i zamenik JT koji se prvi put bira
pre stupanja na funkciju, polae zakletvu pred predsednikom NS. JT i zamenik JT koji je izabran
iz reda javnih tuilaca i zamenika javnih tuilaca ne polae ponovo zakletvu.
JT i zamenik JT stupaju na funkciju na sveanoj sednici u javnom tuilatvu za koje su
izabrani.
Smatra se da JT i zamenik JT nije izabran ako bez opravdanog razloga ne stupi na funkciju u
roku od 30 dana od dana izbora na funkciju, o emu odluku donosi RJT. Na ovu odluku doputen
je prigovor DVT, u roku od osam dana. O odluci Republikog JT i DVT obavetava se Narodna
skuptina, u sluaju kada je NS nadlena za izbor javnih tuilaca i zamenika javnih tuilaca.
IMUNITET: JT i zamenik JT ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje u
vrenju tuilake funkcije, osim ako se radi o krivinom delu krenja zakona od strane JT,
odnosno zamenika JT.
JT, odnosno zamenik JT ne moe biti lien slobode u postupku pokrenutom zbog krivinog dela
uinjenog u vrenju tuilake funkcije, odnosno slube, bez odobrenja nadlenog odbora
Narodne skuptine za pravosue i upravu.
UDALJENJE SA FUNKCIJE: JT i zamenik JT udaljuju se sa funkcije kad im je odreen pritvor.
Oni mogu biti udaljeni sa funkcije kad je pokrenut postupak za njihovo razreenje ili krivini
postupak za delo zbog koga mogu biti razreeni.
Odluku o obaveznom udaljenju zamenika JT donosi JT, a o obaveznom udaljenju JT neposredno
vii JT.
Ako udaljenje nije obavezno, odluku donosi Republiki JT, a odluku o udaljenju Republikog JT
donosi DVT. Protiv odluke Republikog JT o udaljenju kada ono nije obavezno, JT, odnosno
zamenik JT ima pravo prigovora DVT. Protiv odluke DVT o udaljenju kada ono nije bilo
obavezno, rep. JT ima pravo prigovora nadlenom odboru NS. Prigovor se podnosl u roku od tri
dana, a nadleni organ donosi odluku po prigovoru u roku od 30 dana, a izjavljeni prigovor ne
zadrava izvrenje odluke.
Udaljenje sa funkcije traje do ukidanja pritvora, pravnosnanog okonanja postupka za
razreenje ili pravosnanog okonanja krivinog postupka.
209
Prema URS, zabranjeno je politiko delovanje javnih tuilaca i zamenika javnih tuilaca.
ZJT se ureuje koje su druge funkcije, poslovi ili privatni interesi nespojivi sa tuilakom
funkcijom.
Prema ZJT, JT i zamenik JT ne mogu biti :
- na funkciji u organima koji donose propise,
- u organima izvrne vlasti,
- javnim slubama i organima pokrajinske autonomije i jedinica LS,
- lan politike stranke,
- ne mogu se baviti javnim ili privatnim plaenim poslom,
- pruati pravne usluge ili davati pravne savete uz naknadu.
Sa javnotuilakom funkcijom nespojivi su i druge funkcije, poslovi ili privatni interesi. DVT
utvruje druge funkcije i poslove koji su u suprotnosti sa dostojanstvom, odnosno naruavajem
samostalnost ili nanoenjem tete ugledu javnog tuilatva.
JT i zamenik JT moe, van radnog vremena, da se bez posebnog odobrenja bavi nastavnom i
naunom delatnou, uz naknadu.
JT je duan da pokrene postupak odluivanja o nespojivosti funkcije nieg JT ili zamenika JT
pred RJT, kad oceni da za to ima razloga. DVT pokree i vodi postupak odluivanja o
nespojivosti funkcije Republikog JT sa drugim funkcijama, poslovima ili njegovim privatnim
interesima.
Kada Republiki JT utvrdi da su druga funkcija ili posao, koji vri JT ili zamenik JT, ili privatni
interes koji ostvaruje nespojivi sa javnotuilakom funkcijom, a ne postoje razlozi za razreenje,
o tome obavetava neposredno vieg JT, JT ili zamenika JT na koga se odluka o nespojivosti
odnosi.
Kada DVT utvrdi da su druga funkcija ili posao koje vri Republieki JT ili privatni interes koji
ostvaruje nespojivi sa javnotuilakom funkcijom o tome obavetava Republikog JT, a ako
postoje razlozi za razreenje o tome obavetava Vladu.
210
Bosina potpitanja
1) Ko ih predlaze, a ko bira, 2) Postupak izbora, 3) Na koji period se bira RJT, 4) Moe li biti
reizabran, 5) U pogledu koga URS predvia ogranienja za reizbor
PRESTANAK NA LINI ZAHTEV: Javni tuilac podnosi pismeni zahtev za prestanak funkcije
Narodnoj skuptini, o emu obavetava Dravno vee tuilaca. Zamenik javnog tuioca podnosi
pismeni zahtev za prestanak funkcije Dravnom veu tuilaca.
Zahtev moe biti povuen dok funkcija javnog tuioca ili zamenika javnog tuioca ne prestane
odlukom Narodne skuptine, odnosno Dravnog vea tuilaca. Ako o zahtevu za prestanak
funkcije ne bude odlueno u roku od 30 dana, smatra se da je funkcija javnog tuioca, odnosno
zamenika javnog tuioca prestala istekom roka od 30 dana od dana podnoenja zahteva.
JT, odnosno zamenik JT ima pravo da odmah bude obaveten o razlozima za pokretanje
postupka, da se upozna s predmetom i da sam ili preko zastupnika prui objanjenja i dokaze za
svoje navode. JT, odnosno zamenik JT ima pravo da svoje navode usmeno izloi pred DVT.
Bosina potpitanja
1) Kad im prestaje funkcija, 2) Postupak.
poremeaja u vrenju javnotuilake funkcije ili obavljanja radnih zadataka u javnom tuilatvu
ili do tekog naruavanja ugleda i poverenja javnosti u javno tuilatvo, a naroito zastarevanja
krivinog gonjenja, kao i u sluaju ponovljenog disciplinskog prekraja. Pod ponovljenim
disciplinskim prekrajem smatra se tri puta pravnosnano utvrena odgovornost javnog tuioca,
odnosno zamenika javnog tuioca za disciplinski prekraj.
Disciplinske sankcije su: javna opomena, umanjenje plate do 50% do jedne godine i zabrana
napredovanja u trajanju od tri godine. Disciplinska sankcija izrie se srazmerno teini uinjenog
disciplinskog prekraja. Javna opomena moe biti izreena samo kada se prvi put utvrdi
odgovornost javnog tuioca, odnosno zamenika javnog tuioca za disciplinski prekraj.
Disciplinski organi su: Disciplinski tuilac i njegovi zamenici i Disciplinska komisija, koje
obrazuje Dravno vee tuilaca. lanove disciplinskih organa imenuje Dravno vee tuilaca iz
reda javnih tuilaca, odnosno zamenika javnih tuilaca.
Disciplinski postupak vodi Disciplinska komisija na predlog Disciplinskog tuioca. Predlog za
voenje disciplinskog postupka, Disciplinski tuilac podnosi na osnovu disciplinske prijave.
Voenje disciplinskog postupka zastareva u roku od godinu dana od dana kada je disciplinski
prekraj uinjen.
Disciplinski tuilac moe da odbaci disciplinsku prijavu kao neosnovanu ili da je prihvati i
podnese predlog za voenje disciplinskog postupka.
Javni tuilac, odnosno zamenik javnog tuioca ima pravo da svoje navode usmeno izloi pred
Disciplinskom komisijom.
Protiv odluke Disciplinske komisije, Disciplinski tuilac i javni tuilac, odnosno zamenik javnog
tuioca protiv koga se vodi disciplinski postupak, mogu izjaviti albu Dravnom veu tuilaca, u
roku od osam dana od dana dostavljanja odluke. Odluujui po albi, Dravno vee tuilaca
moe da potvrdi prvostepenu odluku Disciplinske komisije ili da je preinai. Dravno vee
tuilaca je duno da o albi odlui u roku od 30 dana od dana dostavljanja albe. Odluka
Dravnog vea tuilaca je konana.
KOLEGIJUM JAVNOG TUILATVA (iz Zakona o jav.tu.)
Kolegijum javnog tuilatva sainjavaju javni tuilac i svi zamenici javnog tuioca u tom javnom
tuilatvu. Kolegijum javnog tuilatva saziva i njime rukovodi javni tuilac ili zamenik javnog
tuioca kojeg on odredi. Javni tuilac je duan da sazove kolegijum javnog tuilatva na zahtev
najmanje treine svojih zamenika.
Kolegijum javnog tuilatva odluuje ako je prisutno najmanje dve treine zamenika javnog
tuioca, a odluka je punovana ako za nju glasa veina prisutnih lanova.
Kolegijum javnog tuilatva:
- daje miljenje Dravnom veu tuilaca o kandidatima za zamenike javnog tuioca u svom ili
neposredno niem javnom tuilatvu;
- daje miljenje Dravnom veu tuilaca o kandidatima za javne tuioce u neposredno niem
javnom tuilatvu;
- razmatra izvetaj o radu javnog tuilatva za prethodnu godinu;
- razmatra pitanja od znaaja za struno usavravanje i organizaciju javnog tuilatva;
- vri i druge poslove u skladu sa Pravilnikom o upravi u javnom tuilatvu.
216
Kolegijum Republikog javnog tuilatva ine Republiki javni tuilac i svi zamenici
Republikog javnog tuioca.
Stalna radna tela Dravnog vea su: Izborna komisija i disciplinski organi. Radi razmatranja
pojedinih pitanja iz svoje nadlenosti Dravno vee moe da obrazuje povremena radna tela.
Prestanak funkcije
Mandat izbornih lanova DVT traje pet godina i oni mogu biti ponovo birani, ali ne uzastopno.
lanovima po poloaju prestaje funkcija u DVT kada im prestane funkcija po osnovu koje su
postali lanovi DVT.
Izbornim lanovima funkcija u DVT prestaje :
- trajnim gubitkom radne sposobnosti za obavljanje funkcije lana DVT,
- ostavkom na lanstvo u DVT,
- istekom mandata i
- razreenjem.
Izbornim lanovima DVT iz reda JT i zamenika javnih JT prestaje funkcija u DVT prestankom
funkcije JT i zamenika JT. Izbornom lanu DVT iz reda advokata prestaje funkcija u DVT i
brisanjem iz imenika advokata. Izbornom lanu DVT iz reda profesora prestaje funkcija u DVT i
prestankom zvanja profesora Pravnog fakulteta.
Izborni lan DVT razreava se funkcije pre isteka vremena na koje je izabran ako :
- funkciju lana DVT ne vri u skladu sa Ustavom i zakonom,
- ako bude osuen za k.d. na bezuslovnu kaznu zatvora, odnosno za k.d. koje ga ini nedostojnim
za vrenje funkcije lana DVT.
Inicijativu za razreenje izbornog lana DVT moe podneti svaki lan DVT. Incijativu za
razreenje izbornog lana DVT iz reda JT i zamenika JT moe podneti i svaki JT. Inicijativu za
razreenje izbornog lana DVT iz reda advokata, odnosno profesora Pravnog fakulteta mogu
podneti njihovi ovlaeni predlagai.
Ako oceni da razlozi za razreenje nisu uinjeni verovatnim, DVT e pismeno obavestiti
podnosioca da inicijativa nije prihvaena. Kada prihvati inicijativu DVT e pre donoenja
odluke o pokretanju postupka, omoguiti lanu DVT ije se razreenje inicira, da se izjasni o
navodima inicijative. Odluku o pokretanju postupka razreenja donosi DVT u roku od 15 dana
od prijema inicijative. Odlukom o pokretanju postupka moe se izrei i mera suspenzije do
okonanja postupka za razreenje.
220
Predlog za razreenje DVT donosi u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka, na osnovu
koga NS donosi odluku o razreenju.
Nakon podnoenja predloga za razreenje lan DVT obavezno se udaljuje do donoenja odluke
Narodne skuptine.
Bosina potpitanja
1) Koja je njegova osnovna funkcija, 2) Ko bira lanove ovog vea, 3) Sastav vea, 4) Nain
izbora, 5) Koliko im traje mandat, 6) Ima li pravnog leka protiv odluke ovoga tela - moe se
uloziti alba Ustavnom sudu
221
ADVOKATURA
FUNKCIJA ADVOKATURE I NAIN NJENOG OBAVLJANJA
Advokatura je nezavisna i samostalna sluna (profesionalna delatnost) pruanja pravne pomoi
fizikim i pravnim licima.
Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se:
1) samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokature;
2) pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) organizovanjem advokata u Advokatsku komoru Srbije i advokatske komore u njenom
sastavu, kao samostalne i nezavisne organizacije advokata;
4) donoenjem optih akata od strane advokatskih komora;
5) odluivanjem o prijemu u advokaturu i o pre
tanku prava na bavljenje advokaturom.
PREDMET ADVOKATURE:
Pruanje pravne pomoi obuhvata :
1) davanje pravnih saveta;
2) sastavljanje tubi, albi, molbi, predstavki i drugih podnesaka;
3) sastavljanje ugovora, testamenata, izjava i drugih isprava;
4) zastupanje i odbranu fizikih i pravnih lica pred sudovima i drugim dravnim organima,
preduzeima i drugim pravnim licima;
5) zastupanje fizikih i pravnih lica u njihovim pravnim poslovima zakljuivanjem ugovora i
poravnanja, prijemom i isplatom novca i davanjem izjava i otkaza;
6) obavljanje drugih poslova pravne pomoi u ime i za raun fizikog ili pravnog lica, na osnovu
kojih to lice ostvaruje neko pravo.
Advokat obavlja poslove advokature u advokatskoi kancelariji ili u ortakom advokatskom
drutvu. Advokat moe da ima samo jednu advokatsku kancelariju.
Advokat moe pruati pravnu pomo samo u svojoj advokatskoj kancelariji, osim kada zastupa
na raspravama, pretresima, uviajima, rekonstrukcijama, pregovorima ili na zakljuenju pravnih
poslova. Izuzetno, zbog posebnih okolnosti sluaja i prirode pravne pomoi, advokat moe
pruiti pravnu pomo i u stanu ili poslovnoj prostoriji stranke.
222
Advokat je duan da prijavi promenu sedita svoje advokatske kancelarije na teritoriji iste
advokatske komore, nadlenoj advokatskoj komori, u roku od 15 dana od dana promene sedita.
Advokat je duan da na zgradi u kojoj se nalazi advokatska kancelarija ima istaknutu tablu koja
sadri naziv: "advokat" i ime i prezime advokata. Advokat - strani dravljanin na tabli istie
nazive profesije i na jeziku matine drave.
Advokat ima peat koji sadri naziv: "advokat", ime i prezime advokata i adresu sedita
advokatske kancelarije. Zajednika advokatska kancelarija ima peat sa nazivom: "zajednika
advokatska kancelarija", imenom i adresom sedita zajednike advokatske kancelarije, a u skladu
sa ugovorom o osnivanju. Advokatsko ortako drutvo ima peat koji sadri naziv advokatskog
ortakog drutva i adresu sedita drutva.
Dva ili vise advokata mogu imati zajedniku advokatsku kancelariju.
Ortako advokatsko drutvo mogu da osnuju najmanje dva advokata. Ortako advokatsko
drutvo ima svojstvo pravnog lica. Ortako advokatsko drutvo upisuje se u sudski registar ako
ispunjava uslove za osnivanje tog oblika preduzea i uz prilaganje saglasnosti adv. komore RS.
Advokati i ortaka advokatska drutva mogu zasnovati radni odnos sa licima koja e obavljati
administrativne, tehnike, finansijske i druge poslove, a ortka advokatska drutva i sa
advokatima. Delatnost ortakog advokatskog drutva ograniena je samo na bavljenje
advokaturom, a poslove pruanja pravne pomoi u ortakom advokatskom drutvu obavljaju
samo advokati.
USLOVI ZA VRENJE ADVOKATSKE DELATNOSTI
Da bi neko lice moglo da se bavi advokaturom, potrebdno je da bude upisano u imenik advokata
AK i mora poloziti zakletvu u AK.
Upis u imenik AK, vrsi se na osnovu podnetog zahteva kandidata za upis u imenik advokata
podnetim advokatskoj komori na ijem podruju e biti sedite advokatske kancelarije kandidata.
Uslovi za upis u imenik advokata :
1) diploma Pravnog fakulteta steena u Republici Srbiji ili diploma Pravnog fakulteta steena u
stranoj dravi i priznata u skladu sa propisima koji ureuju oblast visokog obrazovanja;
2) poloen pravosudni i advokatski ispit u Republici Srbiji;
3) dravljanstvo Republike Srbije;
4) opta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost;
5) nepostojanje radnog odnosa;
6) neosuivanost za krivino delo koje bi kandidata inilo nedostojnim poverenja za bavljenje
advokaturom;
223
225
Pretres advokatske kancelarije moe odrediti samo nadleni sud u pogledu tano odreenog
spisa, predmeta ili dokumenta. Pretres advokatske kancelarije moe se izvriti samo u prisustvu
advokata koga odredi predsednik nadlene advokatske komore.
Predmeti, spisi ili dokumenta, izuzev tano odreenog spisa, predmeta ili dokumenta, kao i
saznanja do kojih se doe prilikom pretresa advokatske kancelarije, ne mogu se koristiti radi
voenja postupka protiv stranaka advokata iz te advokatske kancelarije.
O pokretanju postupka protiv advokata, o odreivanju zadravanja ili pritvora advokatu, sud ili
drugi dravni organ koji vodi postupak je duan da odmah obavesti nadlenu advokatsku
komoru.
Advokat ima pravo na privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom:
1) zbog strunog usavravanja ili drugih opravdanih razloga, dok traju razlozi;
2) za vreme privremene spreenosti usled bolesti, porodiljskog odsustva, odsustva za negu deteta
i drugih zdravstvenih razloga;
3) zbog izbora za narodnog poslanika, poslanika ili odbornika, u trajanju poslanikog ili
odbornikog mandata.
Advokat je duan da najkasnije 30 dana pre poetka korienja prava pod 1) i u roku od 30 dana
od nastanka privremene spreenosti pod 2) i 3) dostavi nadlenoj advokatskoj komori
obrazloeni zahtev sa odgovarajuim dokazom i podacima o poetku i trajanju privremenog
prestanka rada.
Advokatu privremeno prestaje pravo na bavljenje advokaturom u sluaju izbora, imenovanja ili
postavljenja na javnu funkciju koja zahteva zasnivanje radnog odnosa u organu Republike Srbije,
autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave. Advokat je duan da u roku od 30 dana od
dana poetka obavljanja javne funkcije, podnese nadlenoj advokatskoj komori zahtev za
privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom.
Ako advokat ne postupi u skladu sa tom obavezom, nadlena advokatska komora e po slubenoj
dunosti doneti reenje o njegovom brisanju iz imenika advokata.
Ako advokat, u roku od 60 dana od dana prestanka javne funkcije ne podnese zahtev da mu se
odobri dalji nastavak bavljenja advokaturom, nadlena advokatska komora e doneti odluku o
njegovom brisanju iz imenika advokata sa danom prestanka javne funkcije.
Reenjem o privremenom prestanku prava na bavljenje advokaturom, nadlena advokatska
komora e advokatu odrediti privremenog zamenika. Privremeni zamenik moe biti samo
advokat upisan u imenik advokata iste advokatske komore. Za privremenog zamenika odredie
se advokat koga predloi privremeno zamenjivani advokat, ukoliko priloi pismenu saglasnost
tog advokata, a ako takvog predloga ili saglasnosti nema, tada advokat koga odredi nadlena
advokatska komora.
Advokatu e se privremeno zabraniti bavljenje advokaturom ako je protiv njega:
1) odreen pritvor;
2) pokrenut postupak za ponitaj upisa u imenik advokata.
Advokatu se moe privremeno zabraniti bavljenje advokaturom:
1) ako je protiv njega pokrenut krivini ili disciplinski postupak za delo koje ga ini nedostojnim
za bavljenje advokaturom;
228
2) ako svojim postupcima oteava ili onemoguava voenje disciplinskog postupka koji je protiv
njega pokrenut.
Nadlena advokatska komora e reenjem o odreivanju privremene zabrane bavljenja
advokaturom odluiti o vremenu trajanja zabrane i odrediti privremenog zamenika. alba protiv
reenja o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom ne zadrava njegovo izvrenje.O
privremenoj zabrani bavljenja advokaturom nadlena advokatska komora obavetava sve sudove
u Republici Srbiji, Advokatsku komoru Srbije i advokatske komore u njenom sastavu.
PRESTANAK BAVLJENJA ADVOKATUROM
Advokatu prestaje pravo bavljenja advokaturom :
1) na lini zahtev, od dana koji je odredio u zahtevu;
2) u sluaju smrti ili proglaenja za umrlog - danom smrti, odnosno proglaenja za umrlog;
3) u sluaju potpunog ili deliminog lienja poslovne sposobnosti - od dana pravnosnanosti
odluke nadlenog suda;
4) u sluaju izricanja disciplinske mere brisanja iz imenika advokata - od dana konanosti odluke
o brisanju iz imenika;
5) u sluaju izricanja mere bezbednosti zabrane bavljenja advokaturom u krivinom postupku od dana pravnosnanosti presude nadlenog suda;
6) u sluaju osude za krivino delo koje ga ini nedostojnim za bavljenje advokaturom - od dana
pravnosnanosti presude nadlenog suda;
7) u sluaju osude za krivino delo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duem od est meseci
- od dana stupanja na izdravanje kazne, o emu nadlenu advokatsku komoru obavetava sud
nadlean za izvravanje krivinih sankcija;
8) u sluaju da se ne bavi advokaturom neprekidno due od est meseci - od dana donoenja
konane odluke o brisanju iz imenika;
9) u sluaju zasnivanja radnog odnosa van advokature, upisa u registar preduzetnika, sticanja
statusa statutarnog zastupnika, imenovanja za direktora ili predsednika upravnoga odbora u
pravnom licu, izbora ili imenovanja za lana ili predsednika izvrnog odbora banke, imenovanja
za zastupnika dravnog kapitala ili za prokuristu - od dana zasnivanja radnog odnosa, upisa u
registar, imenovanja ili izbora;
10) u sluaju da ne zakljui ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti - od dana
donoenja konane odluke o brisanju iz imenika;
11) u sluaju da advokatu upisanom u upisnik A i upisnik B imenika advokata, prestane svojstvo
advokata ili mu bude zabranjen rad u matinoj dravi - od dana donoenja odluke nadlenog
organa matine drave.
Smatrae se da se advokat ne bavi advokaturom neprekidno due od est meseci, ako u tom roku
nisu mogle da mu se dostave pismena na adresu sedita advokatske kancelarije ili ako u tom roku
ne izvrava materijalne obaveze prema advokatskoj komori.
229
231
Sredstva ostvarena naplatom novanih kazni predstavljaju prihod nadlene advokatske komore.
Odredbe o disciplinskoj odgovornosti advokata shodno se primenjuju i na advokatske
pripravnike.
U postupku koji vodi advokatska komora kad reava o pravima, obavezama ili pravnim
interesima, primenjuju se odredbe zakona koji ureuje opti upravni postupak. Protiv svih
prvostepenih odluka advokatske komore dozvoljena je alba Advokatskoj komori Srbije u roku
od 15 dana od dana dostavljanja. Izjavljena alba odlae izvrenje prvostepene odluke, osim ako
ovim zakonom nije drugaije propisano. Protiv drugostepene, odnosno konane odluke
Advokatske komore Srbije, moe se pokrenuti upravni spor.
Nema nepravilne primene propisa u donoenju odluke advokatske komore kojom je reavano po
slobodnoj oceni, na osnovu, u granicama i u skladu sa ciljem propisanih ovlaenja i protiv
ovakve odluke ne moe se voditi upravni spor pune jurisdikcije.
Bosina potpitanja
a - Ima li disciplinskih prestupa - ne, vec samo lakse i teze povrede duznosti
b - Koje disciplinske mere se mogu izreci - novcana kazna, brisanje iz imenika advokata
Advokatska akademija
AKS osniva Advokatsku akademiju, kao posebno telo zadueno za stalnu strunu obuku
advokata, advokatskih pripravnika, diplomiranih pravnika i lica zaposlenih u advokatskim
kancelarijama i drutvima, usavravanje teorijskih i praktinih znanja i vetina advokata,
specijalizaciju advokata i izdavanje uverenja o specijalizaciji u odreenoj oblasti prava i
advokature.
Osnivanje, organizacija i rad Advokatske akademije i donoenje programa opte i
specijalizovane obuke ureuju se statutom i drugim aktima Advokatske Komore Srbije.
Predmet i polaganje advokatskog ispita
Advokatski ispit sastoji se od provere poznavanja domaih i meunarodnih propisa i pravnih
akata koji se odnose na advokaturu. Pravo na polaganje advokatskog ispita ima lice sa poloenim
pravosudnim ispitom. Advokatski ispit polae se pred komisijom za advokatski ispit. Program
advokatskog ispita i izdavanje uverenja o poloenom ispitu propisuju se statutom i drugim
aktima Advokatske komore Srbije.
ADVOKATSKI PRIPRAVNICI
Advokatski pripravnik moe da zapone obavljanje pripravnike vebe ako je upisan u imenik
advokatskih pripravnika i ako je poloio zakletvu advokatskog pripravnika.
Uslovi za donoenje odluke o upisu u imenik advokatskih pripravnika, su:
232
1) diploma pravnog fakulteta steena u Republici Srbiji ili diploma pravnog fakulteta steena u
stranoj dravi i priznata u skladu sa propisima koji ureuju oblast visokog obrazovanja;
2) dravljanstvo Republike Srbije;
3) opta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost;
4) nepostojanje radnog odnosa;
5) neosuivanost za krivino delo koje bi kandidata inilo nedostojnim poverenja za bavljenje
advokaturom;
6) nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika ili
direktora u pravnom licu, predsednika upravnog odbora u dobitnom pravnom licu, lana ili
predsednika izvrnog odbora banke, zastupnika dravnog kapitala, prokuriste i lica koje
ugovorom o radu ima utvrenu zabranu konkurencije;
7) nepostojanje poloenog pravosudnog ispita ili radnog iskustva koje kandidatu daje pravo na
polaganje pravosudnog ispita;
8) dostojnost za obavljanje advokatske slube;
9) zakljuen ugovor o radu sa advokatom koji ima najmanje tri godine advokatske prakse, sedite
kancelarije na teritoriji iste advokatske komore i vaeu advokatsku legitimaciju ili zakljuen
ugovor o radu sa drutvom u kome iste uslove ispunjava advokat koji je oznaen da e biti
zaduen za realizaciju plana i programa obuke advokatskog pripravnika i nadzirati njegov rad i
struno usavravanje.
Nadlena advokatska komora je duna da u roku od 30 dana od donoenja odluke o upisu u
imenik advokatskih pripravnika omogui kandidatu za pripravnika polaganje pripravnike
zakletve. Pripravnika zakletva polae se pred predsednikom nadlene advokatske komore ili
licem koje on ovlasti.
Na dan poloene pripravnike zakletve, nadlena advokatska komora donosi reenje o upisu u
imenik advokatskih pripravnika i izdaje pripravniku legitimaciju.
Ako kandidat ne poloi pripravniku zakletvu ili se posle upisa u imenik advokatskih pripravnika
sazna da nisu postojali svi uslovi za upis, ponitie se upis u imenik i u sluaju ponitaja upisa,
vreme koje je upisani advokatski pripravnik proveo na radu kod advokata ne priznaje se u sta za
polaganje pravosudnog ispita.
Advokatski pripravnik ima pravo na odgovarajue uslove rada i na obuku u skladu sa svrhom
pripravnike vebe i planom i programom pripravnike obuke koji donosi Advokatska komora
Srbije. Za vreme pripravnike vebe advokatski pripravnik ima pravo na zaradu i ostala prava iz
radnog odnosa, u skladu sa zakonom i ugovorom o radu.
Advokatski pripravnik je duan da radi po uputstvima i u okviru ovlaenja dobijenih od
advokata kod koga je na pripravnikoj vebi, osim ako su ova suprotna Ustavu, zakonu, statutu
advokatske komore i kodeksu.
Pred dravnim organom ili drugim licem, advokatski pripravnik moe da zamenjuje samo
advokata kod koga je na pripravnikoj vebi, kako u sluaju kada taj advokat zastupa, tako i u
sluaju kada taj advokat zamenjuje drugog advokata. Kada jedan advokat zamenjuje drugog
advokata posredstvom svog pripravnika, advokatski pripravnik je duan da postupa po nalozima
zamenjivanog advokata.
233
nadlene advokatske komore. Imenik advokatskih ortakih drutava iskljuivo vodi Advokatska
komora Srbije, po postupku i na nain utvrenim aktom ove komore.
Drutvo je duno da obavesti Advokatsku komoru Srbije o svakoj svojoj statusnoj i drugoj
promeni u roku od 15 dana od njenog nastanka.
Drutvo moe imati samo jednu advokatsku kancelariju. Drutvo ne moe imati ogranke.
Drutvo mora imati istaknutu tablu sa nazivom: "advokatsko ortako drutvo" i imenom drutva,
u skladu sa ugovorom o osnivanju i Statutom Advokatske komore Srbije.
Advokatska komora Srbije ponitava upis ako se posle upisa u imenik advokatskih ortakih
drutava sazna da nisu postojali uslovi za upis. Drutvo se brie iz imenika advokatskih ortakih
advokatskih drutava:
1) ako je otvoren postupak steaja ili likvidacije drutva, danom pravnosnanosti odluke o
zakljuenju takvog postupka;
2) ako se ne bavi advokaturom neprekidno due od est meseci;
3) ako, osim advokature, pone da se bavi i drugom delatnou;
4) ako broj lanova vie ne ispunjava uslov za osnivanje, ukljuujui i lanove drutva kojima je
odreen privremeni prestanak ili privremena zabrana bavljenja advokaturom.
Pravo na bavljenje advokaturom drutvo gubi brisanjem iz imenika advokatskih ortakih
drutava. Nadleni sud, odnosno likvidacioni upravnik obavetava Advokatsku komoru Srbije o
pravnosnanom okonanju postupka steaja ili likvidacije drutva.
Na rad i poslovanje drutva primenjuju se odredbe zakona kojim je ureeno poslovanje ortakih
drutava, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
ADVOKATSKA KOMORA
Advokatske komore su profesionalna udruenja pripadnika adv. profesije u koju se obavezno
udruuju advokati, ortaka adv. drustva i adv. pripravnici. Advokatska komora Srbije i
advokatske komore u njenom sastavu su samostalne i nezavisne profesionalne organizacije
advokata, osnovane u skladu sa zakonom i Statutom Advokatske komore Srbije, koje su nadlene
za vrenje javnih ovlaenja i obavljanje poslova od opteg interesa, u skladu sa ovim zakonom i
svojim statutom.
Advokatske komore iz stava 1. ovog lana imaju svojstvo pravnog lica.
Organizovane su po teritorijalnom principu.
U Republici Srbiji postoji Advokatska komora Srbije, sa seditem u Beogradu, za teritoriju
Republike Srbije, u ijem sastavu su:
1) Advokatska komora Vojvodine, sa seditem u Novom Sadu;
2) Advokatska komora Kosova i Metohije, sa seditem u Kosovskoj Mitrovici;
3) Advokatska komora Beograda, sa seditem u Beogradu;
4) Advokatska komora Zajeara, sa seditem u Zajearu;
5) Advokatska komora Kragujevca, sa seditem u Kragujevcu;
6) Advokatska komora Nia, sa seditem u Niu;
235
236
Javna ovlaenja
1) odluivanje o zahtevima za upis u imenik advokata, imenik zajednikih advokatskih
kancelarija, upisnik A i upisnik B imenika advokata, imenik advokatskih pripravnika i imenik
advokatskih pripravnika volontera;
2) odluivanje o zahtevima za upis, brisanje i ponitaj upisa u imenik advokatskih ortakih
drutava, kao i odluivanje o zahtevima za promenu sedita drutva i voenje imenika
advokatskih ortakih drutava;
3) odluivanje o zahtevima za privremeni prestanak prava na bavljenje advokaturom;
4) odluivanje o zahtevima za nastavak obavljanja advokature posle privremenog prestanka
prava na bavljenje advokaturom;
5) odluivanje o privremenoj zabrani bavljenja advokaturom;
6) odreivanje privremenog zamenika i preuzimatelja advokatske kancelarije;
7) odluivanje o pokretanju i voenju disciplinskog postupka protiv advokata ili advokatskog
pripravnika, o njihovoj disciplinskoj odgovornosti i o izricanju disciplinskih mera;
8) ureivanje sadrine i naina voenja imenika pod 1) i 2);
9) izdavanje i produavanje vaenja advokatskih legitimacija i legitimacija advokatskih
pripravnika;
10) donoenje programa i ureenje organizacije i naina polaganja advokatskog ispita;
11) donoenje kodeksa;
12) donoenje tarife;
13) odreivanje visine trokova upisa u imenik advokata;
14) odreivanje visine redovnih obaveza prema nadlenoj advokatskoj komori za njenu teritoriju.
Poslovi AK
Advokatska komora Srbije i advokatske komore u njenom sastavu obavljaju sledee poslove:
1) donose statut i druga opta akta;
2) zastupaju interese advokata pred dravnim i drugim organima i organizacijama;
3) ostvaruju meunarodnu saradnju u oblasti advokature;
4) predstavljaju advokate pred domaim i inostranim profesionalnim udruenjima i
organizacijama, pravnim i fizikim licima;
5) organizuju i sprovode stalnu obuku advokata, advokatskih pripravnika, diplomiranih pravnika
i zaposlenih u advokatskim kancelarijama i advokatskim ortakim drutvima i specijalizovano
struno usavravanje advokata;
6) izdaju stalne i povremene publikacije;
7) organizuju pruanje besplatne pravne pomoi, u skladu sa zakonom;
8) daju miljenja na predloge zakona i drugih propisa koji su od interesa za poloaj advokature;
237
238