‘Alero Giuhak: Frazem w tl asi njegoveinatice Rasp Ist va, jz, jeviko, kn) 27 (2001), str. 303-310 oR auassarsra.9ra7 Primes 28, elletnia 2002, Pathvacen 2s te vlage 2002, Alemko Gluhak Zavod 2a lingvstitka istrabivanja HAZU ‘Ante Kovatiea 5 410000 Zagreb slukak@hazw hr FRAZEM U TILI CAS I NJEGOVE INACICE U dlanku se daju opisi upotrebe i porijeklo frazema u/zatililtinjt éas i oti- 1ologia rijei til, tinji Jedan frazem kojim se eli reéi da je ne8to trajalo kratko (upravo Jako kratko) ili da se zbilo u krathku vrememu, za kratko vrijeme i sligno ~ jest frazem u tili Gas ili 2a tili éas. Osim’tih, u tekstovima, onima malo starijima, srecu se i neki drugi oblic: u tinji Gas, za tinji Gas ~ no danas su ée&éi oblici, ako ne i jedini, oni s fli. Umjesto das pojavliyju se i druge rijeéi, kao casak, tren, vjerojatno i inet. Po tome vidimo da je taj frazem relativno évrst®: njegovi su dijelovi zamjenjivi vrlo bliskim rije- ima, no postavlja se pitanje Sto je tilt. ‘Rjeéniku hrvatshoga jezika Viadimira Aniéa dana je za natukni- cu rijeé fila, s tumagenjem “rijetca za pojaéavanje, ob.{iéno] 1 konteks- tu”, a primjer je 2a tili Casak, s tumaéenjem “odmah potom, zaéas” i ‘oanakom da se radi o razgovornom frazemu, 0 frazemu koji pripada skupu rijedt i oblika koji se “prirodno, spontano i redovno govore” (isto Firoatskom estotnom vjiniku (ur. M. Mogus) obraden je korpus od min "ijt pojavnica; tom je Korpusu po petina iz proze, poerie, dame, uazbenséhi tekstova i hovina, Promi, peo! drammekstektovicbradent a ha po adeset dla u pravilu: ddesol Lia jd iz jednoga djela). U svema tome nema ni jedne pojave red il i ty, to anaéi da se zapravo u obradenim tekstovima nije naillo na frazem ula lilting Gas. 0 évmatinifrazema v. npe, Menae 1970: 1-2; usp. iu Matotié 1982: vi 303Alemo Giuhak: Frazem w il ai njogove inate Raspr Ist vat. jz. jeziksL, kj. 27 2001), st. 303-310 4 ova tri idanja). - Tu bi trebalo dodati da se osim tii7 govori i till (a obje su te izgovorne moguénosti dane primjerice u rieénitu dviju ma- tica). ~ U Rjecniku hroatskoga jezika ur. Jure Sonje (2000) frazem w 1ili éas dan je pod rijegju Cas, 2a znagenje je dano “zaéas, veoma br2o", a naglasak (na tili) nije oznaéen, U frazeoloskom rjeéniku Josipa Matetiéa (1982) dane su mogué- nosti u/zatilutinjtimalr éés (2a matenje: ‘odmah, ubrzo’)® Evo nekoliko primjera. utili gas Protisti se planina w tili éas i sine po planini sunce, gdje veé sto godina sunca ne bijase. [...] Pokrije ga [Jaglenca vodal, potopi ga u tilt éas. (Ivana Brlié-Maburanié, Priée iz davnine, 1920, 79 ~ Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica) Nakon pola sata grad je bio obavijesten o dogadaju. U tili Sas osvanuse na mnogim prozorima erne zastave. (Viktor Car Emin, Danuncijada, 1946, 431) Pa se u tili éas obgiica digla, ...] (August Cesaree, Za novim putem, 1926, 77 - Atentator Mojsije) Veé potkraj zabave, u predveterje, odvaji se Zora od drugara, te obijesno obruéi rukav sklizalista, s neopreza 2adjene se o grmlje i klone. U tilé as prileti Zurna sjena i pridigne je. (Josip Drazenovié, Djela Il, 1948, ‘884 ~ Tezak dan (nap. 1906/25) U tili cas cijelo se njezino obligje promijenilo: [...] (Dubravko Horvatié, Davo u podne : izabrane novele, 1993, 159 - Gospa bez krune i djeteta) Glas taj u tili éas raznio se kao munja po éitavoj Auvergni, [...] (Vilim Korajac, Humoristicka djela, 1918, 170 - Auvergnanski senatori, XD, za tili Sas Za tili éas gostionica je bila prazna. (Ivo Breéan, Ispovijedi nekarakter- nog éoujeka, 1996, 34) Stekliska »Sloboda« izlazi samo tri puta tiedno, a ona je za tili éas procita, (...] (Dubravko Horvatié, Davo u podne ; izabrane novele, 1993, 228 - Buntovnikova Zena) *°U Bujasovu hrvatsko-engleskom ret upucuje se» frazema u tili Sas “na fei, obiéniji odnosno stlski neutralan izraz” (kako je odgovarajuéa oznaka objasnje na) 20 2a, rem ok (1983, 1999) 304Alemko Gluhak: Frazem w il as jegove inatice Raspr. Inst vat jz,jezikos, kn). 27 2001), str 303-310 Ne mijegam se u tude stuari, ali stizem 2a tili Gas! (HT2, 4.1X.2000, 21.47, podnapis) Spremiv se za tili éas i prosrkav kavu, otiao bi Matkovié na gumno, te bi se istom poslije podne kusi vratio. (Josip Kozarac, Mrtvi kapitali, 1924, 13 /1890, 11/) Profesor, koji bi uSao u razred, a nekot je i sam sudjelovao u takvim bithama, za tili 6as bi po razarenim obrazima svojih sluéaéa zakljutio, da bitka nije bila losa |... (Nikolaj V. Gogol’, Pripovijetke, pr. Roman Sovary, 1950, 474) Tako [Don Quijote] reée, obode Rocinanta i za tili éas odjuri od njih. (Miguel de Cervantes, Don Quijote I, pr. Iso Velikanovié, 1951, 48) u tinji gas = Cut éeé - dobacila ona Ivanu s praga, otkud je u tinji Cas nestane. (Wiktor Car Emin, Usahlo vurelo, 1904, 13) Padajuéemu one paklene nemani od vjetrova u tinji éas i Sesir iz ruke iztrgose i vlasulju s glave scupase ter, obaje najprije u zraku nekoliko puta zavitlavsi, bez traga odnesose. (Janko Jurkovié, Sabrane pripo- viesti I, 1880, 14 - Sudbina jarac ili profesorova vlasulja) U tinji éas raznese se glas Sirom Zagreba i titave domovine, da se skupljaju prilozi kao izvanredna novéana pomoé za obranu domovine. (Wjekoslav Klaié, Slike iz slavenshe povjesti, 1908, 175 — 4. srpnja 1848) U tinji Sas otvorise se guozdena vrata biskupske kule, a iz njih se izvali Gudan provod. (August Senoa, Sabrane pripoviesti I, 1889, 31 - Zlata- rovo alato) U tinji, cas provali éetrdeset seljaka pod puskom u sobu, u tinjt éas lezahu Tahovi sluge svezni na tlih. (August Senoa, Sabrane pripoviesti IV, 1885, 351 — Seljaéka buna (1877)) Huseinovo lice smrée se u tinji eas, (Josip Eugen Tomi¢, Zmaj od Bosne, 1898, 32) Nalazi se i u tivti das (u AR 76, 1963, 338, dana su tri primjera B. Zuzerija, umro 1762, iz djela Begjede duhovne, Dubrovnik 1793). 805‘Atemko Gluhak: Frazem w tl das injegoveinatice Rasps. Inst, vat jt,ezikosL, kn 27 (2001), st. 303-310 za tinji gas Poput sigina meteora zablistala (Samova arava) na nebu sujetske hi- storije, no bozi joj dosudiée, da opet poput meteora za tinji Cas pane w dezdno zaboraunosti. (Vjekoslav Klaié, Slike iz slavenske proélost, 1908, 18 ~ Samo, kralj slavenski) I za tinji éas zopne pored krosnje na éistinicu zelenu mrezu ~ kupio ju od Hagenauera u Zogrebu -, pokupi tanjire i ode, drééuti od wzru- Janosti, na prstima na trijem, odakle netrenimice gledase na mrezu, (Antun Gustav Matos, Novo iverje, 1900, 44 ~ Nekad bilo ~ sad se spo- rminjalo; u izd. Sabrana djela 1, 1973, 92: za tiliéas i na distinict) [uc] u maju god. 1607. otvorili su svoju gimnaziju, Roja je 20 tinji éas imala 260-330 uéenika. (Branko Vodnik, Povijest hroatske knjigeu- nosti I, 1918, 214) Usporedi jo8 i ove, nesto drugatije primjere: ‘Strasno i silno privine djevojku k sebi, raskosne burne éelje u tili Casak narastu njegove) mutrasnosl ion malo ne igarate od potude po- hote. (Ksaver Sandor Gjalski, Janko Borislavié, 1913, 95) Slobodna je, slobodno se krili, | Kud ju samo smjele misli nose, | Sama nikne ~ i-u asak tili | Sama mine poput siajne rose, | (...] (August Harambatié, Izabrane pjesme, 1895, 6-1 ~ Pjesma) Onda ade po éizme pa ih stade éistiti, (...] sur8i za tili €asak pa ode u radionicu, [...] (Antan Gustav Matos, Sabrana djela I, 1973, 36 - Pereci, friski pereci /Iverje, 1899/) Ovaj se isprva gradjase nevjest, kad al” skodi i za tili nas éasak dogura snaznim ruéetinama na ivicu nasipa, (Antun Gustav Mato8, Novo iver- Je, 1900, 84 — U éudnim gostima (Novi vijek, 1898); Sabrana djela I, 1973, 108) Preko dvoriita protréi stara debela dekla, Skripnu vrataica i za tinji se Gasak zaSareni siroko dvoriste kao rebra krova sv. Marka u Zagrebu. (Antun Gustav Matos, Novo iverje, 1900, 20 - Nekad bilo ~ sad se spo- minjalo; Sabrana djela I, 1978, 82, s malim izmjenama) ‘Svaki pravi modernista, kada guene iz éaSice, 2a tili tren postaje se- bevid, [...] (Tin Ujevié, Ljudi 22 uratima gostionice, 1938, 41) U tim se frazemima tilitinji odmah mode vidjeti kao pridjev, pa za frazem éasak tili (u vezi s raznim gomilanjima u jezileu, kao iu sutaju ‘zdrav adraveat, Ziv iv, lud lud) piSe Vladimir Anié: “u ovoj rijeti za po- Jjagavanje intuitivno najprije trazi8 pridjev” (1988: 95). 306‘Alerko Gluak: Frazem w lida njogove inaice Raspr. Inst. hvat je. jezikos, kn. 27 (2001), ste 303-310 U Etimologijskom rjeéniku hrvatskoga ili srpskoga jezika Petra Skoka (III, 1978) postanak toga tilt i tinji tumaéi se ovalo. Radi se 0 starijem obliku pokazne zamjenice ti, za ‘taj’: umjesto ovt, ti, oni, si (a govorima ov, ta itd), u knjizevnom su i standardnom jeziku s vre- menom previadali obliei ovaj, tj, onaj (a saj vise nemamo). Za izriéaj uea tili Gas pige dalje da je u njemu fi Sestica kakva je u ili, ali. “Kako Je jeziéna svijest izgubila vezu sa taj i sa liu ili, ali, izmijenjen je -lé u -nji u tinji cas”. Sto se tie razvitka znatenja, ukazuje se na hrv. taki (u govorima takaj itd., moda od nakupine ta-ka-dje-ze), Sto znaéi ‘od- mah, sad’, i ito je naginjeno korijenom »pokazne zamjenice i sufiksom -ako« (taki, taka, tako ‘takav, takva, takvo'). Promjena-li u -rji tumati se razjednagavanjem tl > tn (kao promjena u tinjati, prema prasla- ‘venskom *sléti, npr. u slovenskom tlet).* Kako su frazemi u/za tilijtinji das zapravo prilodni frazemi s vre- menskim znagenjem, a pojava tinji - &to ima oditu pridjevsku sluzbu ~ moze se protumaditi povezivanjem s pridjevima natinjenima sufiksom -nji od vremenskih priloga: sadanji, dosadanji, dotadanji, negdanji/ne- hadanji, svagdanjilsvakidanji (danainji, jutrosnji, vederasnjt, Leto’ nyji..., pa onda analogijom suagdasnji, nekadasnjilnegdasnii...) ‘Ono pak liu tili €estica je koja je etimoloski povezana i s éesticama le, ele, Ye — koje se ponasaj kao potvrdnice, pojaéajnice ili i kako dru- atije (‘samo’, ‘ipak’ itd) tito je da frazem x tili éas funkeionira isto kao npr. u taj kratak as i s15, a zamijenimo li to kratak kojom drugom pojaéajnicom, dobit ©'P, Skok dao je jot jednu moguénost za tumatenje porjekla fii, tnj: za taj “odredeni pridjev” kaze da ide motda s onim korijenom ko jeu rje zatiljak (eat ‘d)~ u nekim je drugim slavenskim jezicima bolje ofuvan odraz praslavenske rj *tyla: ape, ruski fy ‘straznja strana, pozadina’ U tom pak je korien Koji je 4 prid> Jeva proto, preila, pretilo, a praslavensko *ty- potjete od indoevropskoga korijena “teu ‘bujat. 8 danatnjega stanja etimologe, to je tumaéenje manje uverljve. Da spomenem ueput da je u roéniic Hrvaiake akademije dano tumatenje koje navodi ‘upravo na to, s “ola. U Broz-Ivekovigevu retniku (If, 570, 571) daju se natulniee {ile tty, po Akademijiny reéniku, no w prvo su samo tri nebrvatska primjora, Arugo} primjera nema ® Pomaloiaaziva da bi so util tradilotakvo znagenje, kao ‘kratak’. No ne ini se provjerojatnim da bi se kakvo ps. *t moglo i2voditi odie. *eti-“ftar,tiljast’ to Jo "pr. u stind fvra-“estok, Zustar, oar’ (ti), avest stazra-‘vrh gore, fara “vel gore, sljeme’ (*s)o-fo9), lat, stlus ‘dra, pisalja’ (*t-f-), stimulus ‘stan, badalj’ (a dalje stimuls ‘ostanom bosti’ pa ‘uznemiravati’ pa ‘podbadati, nagonit) (eli “mor, stoa "ratiea(phuga)’(Ste-u-); Pokorny 1959: 1015, = Za te. (ett: werciatno je ‘starji oblik "(iF koji bi se dao dub poverat sa sten- “uzak’, Son” "tanak (2a ‘medusobnu veru ti dvaja korijona v. Terent'ev 1979: 159), 307‘Atemko Giuhak: Frazom w ido ajogove intice Raspr. Ins. vat je. jezikos, kn, 27 (2001), st. 303 emo npr. u taj bai 6as = u bas taj éas = bas u taj Sas, u taj upravo Sas 1 upravo ta) as = upravo w taj éas. Tako je is frazemom 2a til éas: to je kao za taj kratak éas (dalele i za to kratko vrijeme) ili kao 20 taj bas Gas = 2a bai taj Sas = bas 2a taj Sas, za taj upravo Sas = 2a upravo taj Gas = upravo 2a taj éas. - Sliéan je frazem npr. u taj isti éas i dr. ili w ovome: Nu w taj isti mah kao da mu neéto sunu kroz glavu, [..] (Sanko Jurkovié, Sabrane pripoviesti I, 1880, 8 - Sudbina jarac) ~ i takvima. Da je Ii takva pojatajnica, moglo bi se potvrditi usporednim fraze- ‘mom (ne8to drugaéijega znaéenja) u slovenskom jeziku, sa srodnom Zesticom le: v tem le Easu.“u to vrijeme’. U tom jeziku le ima vise bliskih uloga (pa tako 2naéi i ‘simo’ i drugo).* Zamjenica taj mogla se u davno vrijeme tako i slitno upotreblja- vati. To se vidi i po porijeklu rijeéi tiedan (gradi8éanski tajedan) ~ ona je sastavljena od zamjenice taj i imenice dan: u praslavenskom je je viku bilo *énjo-dins, *trje-dons ‘taj dan’ ~ no rijeé je naginjena u vrije- ime pokrtavanja ~ i oba su so dijela sklanjala, npr. genitiv je bio *tego- Je dine?, Hitjelo se reéi da je to upravo taj dan, dan Koji se vraéa nakon ‘tjedna® U rijedi ili, u podetnom ti, mogii bismo vidjeti upravo odraz *tajs (kao ovi, oni, ki < “ounjs, fonts, *hyjs). Sto se pak tite upotrebe, frazemi u ili as, za tili éas danas su najéedéi, neéto su rjedi oni u kojima je umjesto Gas koja druga rijed ili © U etimotoskoj i poredbenogramatifkoj literaturi ima nekoliko tumaéenja po- rijelda Uih praslavensih "li, “le, 12 (od novijih djla, dobar latalepregled dan jw Slovenskom etimoloskom retail Marka Snoja, no nl se da je moguse | jedno drugo: Ga jeu tome ostatak slabo saéuvana indoevropekoga korijena *el- (starje wel) "biti, postojat’. U praslavenskom "i tako bi mogao biti i nokaka optaival oblik(o optativ~ ‘ost ti oblika mode se itatiw literal) povezan stim Fel isto kao Sto jes "es hit, postojat? poverano staro optativao pel. *s, Sto je saéuvano w nekim hrvatskim i dru {Pim slavensidm Gesticama, To podsjeca ina upotrebu glagolskih oblika optativnoga. bilo (slavensko --u Ly, 12,0... > brv.-o, la, Lo glagolskoga pridjova radnoga ove uje 9 etimolodki upravo sli, fe, 1) i imperativnoga bud (0 budi v. 0 mojem élankex "Starinski oblik za trece lice imperatva’), Sam pak indoowropski giagol "'el-(takav prie pet-gesttisuéa godina) ima usporednice ujezitnom vremenu nostraigkom (prije petnaestak vse lisiéa godina) i prednestratiécom (prie dvadesetak ili vibe tisuéa go- ‘ina; danafnje erodne rijedi postaje npr. wnokim ameri¢kim indijansklm Jezicima),~U prilog tomia da bi i dr, bil glagolskoga porijela mogao bi govoritis poloza) hrva Bkoga li kao enkiltike, Malo vige 0 tome v. mo} lanak “doeuropaki loi * Za trazetn taj dan ea rnaéenjem ‘jedan’ P, Skok daje fumberatko redt oe je po Mitji, po Petrov taj dan “a sedmic\poslije Miholjdana, Petrovdana’. Usp, Skok 1973; 421-2, Glubale 1983: 629, Snoj 1997: 657. 308‘Atemko Giuhak: Frazem w til ae njegove inate Raspr Inst vat, jez. ezikosL, kn. 27 (2001), st. 308-310 oni u kojima su rijedi iz stilskih razloga premetnute (u dasak tili itd.), a frazemi 8 tinji verojatno se danas ne bi bad upotriebili® Literatura, Anié, V., 1988: Glosar za lijevu ruku, Naprijed, Zagreb. Anié, V., 1991, 1994, “1998: Rjeénik hruatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb. Broz, I, iF. Ivekovié, 1901: Rjetnik hroatskoga jezika, sv. Tl., Zagreb. ‘Bujas, 2, 1983: Hroatsko it srpsho -engles enciklopediihi rik { Croato- serbian-nglish encyclopedic dictionary, sv. 1, Grafichi zavod Hivatske, Za- sre, ‘Bujas, Z., 1999: Veliki hruatsko-engleski rjeénik | Croatian-English dictionary, Globus, Zagreb. Gluhak, A., 1998: Indoeuropski *el- ‘biti’, Folia onomastica Croatica, 7, 107-114. Gluhak, A., 1999: Starinski oblik za treée lice imperativa, Filologija, 93, 35-74, ‘Matesié, J., 1982: Frazeoloski rjeénik hroatskoga ili srpskog jezika, Skolska kenjiga, Zagreb. ‘Monae, A., 1970: O strukturi frazeologizma, Jezik, XVIII/1, 1-4, ‘Mogué, M, (ur), 1999: Hrvatski éestotni rjetnik, sastavili Milan Mogus, Maja Bratanié, Marko Tadié, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveutiligta 1u Zagrebu i Skolska knjiga, Zagreb. Pokorny, J., 1959: Indogermanisches elymologisches Worterbuch, 1i Il, Franeke Verlag, Bern ~ Muinchen, Rjetnik hroatskoga ili srpskoge jezika, sv. 76: testamenat-topr, Zagreb ‘ugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1963. Rjetnik hruatskosrpshoga knjizeunog jezika, 11 Il, Matica hrvatska ~ Matica ‘srpska, Zagreb ~ Novi Sad, 1967. ‘Skok, P., 1973: Etimologijshi rjeénik hroatshoga ili srpskoga jezik, knj. 1. (ur. M. Beanovié. i Ij. Jonke), JAZU, Zagreb. isput da spomenem j ovo: po pravopisnome pravilu po kojemu so pige kao jod- ‘na rij ono éji dione Ziv kao posebna viet, mogli bismo pisati utiles, satiigas er {ili ne tvi eamostalnim Fivotom, No usp, umietanje enklitika; moguce jew tii je és 1 1 Gino 2a ili nas éasak, 2a tint se éasak)~ dakle to ie u prilog razdvojenom pisanyu, 309‘Alemko Giuhak: Frazem wl da negove inaice Raspr Ist vat, jz. jezikosL, kj. 27 (2001), st. 303-310 Snoj, M., 1997; Slovenski etimoloshi slovar, Zalotba Mladinska knjiga, Ljub- Yana, Sonje, J. (ur), 2000: Rjeinik, hroatshoga jezika, Lelsikografski zaved Miro- slaw Krleza i Skolska kejiga, Zagreb ‘Torent'ev, V. A., 1979: Nostratieskie atimologii, Brimologtia, 1977, 159-168. ‘THE IDIOM U TILI CAS ‘IN A JIFF’ AND OTHERS Summary ‘The author gives some dana on Croatian idioms u/ze tlitinji fas ‘in a jit, in a ‘moment’ and etymologies of adjectives tili and tin. Kijudne rijedi: hrvatski erik, frazom,ulzatlitnj! Sas Key words: Croatian language, idiom, ulsatilitint as 310