3.3. Djelovanje Europskog suda nakon usvajanja Protokola 11.

Dodatni protokol br. 11 morale su ratificirati sve drave lanice i stupio je na snagu
godinu dana nakon to je dostavljena posljednja isprava o ratifikaciji. Ova isprava dostavljena
je Vijeu Europe u listopadu 1997. Uslijedila je faza pripreme u trajanju od jedne godine
tijekom koje su birani suci koji su sudjelovali na konferencijama kako bi se poduzele nune
organizacijske i postupovne mjere za osnivanje suda. Suci su osobito birali svog predsjednika,
dva potpredsjednika (koji su istovremeno predsjednici jednog odjela), dva daljnja
predsjednika odjela, etiri potpredsjednika odjela, jednog kancelara i dva zamjenika tajnika.
Osim toga donijeli su novi pravilnik o postupku. Novi Europski sud za ljudska prava poeo je
s radom dana 1. studenog 1998. godine stupanjem na snagu 11. dodatnog protokola. Dana 31.
listopada s radom je prestao stari sud. Protokol je ipak predviao da e Komisija nastaviti s
radom jo jednu godinu (do 31. listopada 1999.) kako bi obradila sluajeve koji su priputeni
na odluivanje prije stupanja na snagu 11. dodatnog protokola.
Novi Europski sud za ljudska prava, koji je osnovan u skladu s izmijenjenom
Konvencijom sastoji se od broja sudaca, koji odgovara broju drava lanica. Broj sudaca koji
bi imali isto dravljanstvo nije ogranien. Suce na razdoblje od 6 godina bira Parlamentarna
skuptina Vijea Europe. Vrijeme slubovanja polovice sudaca koji su izabrani na prvim
izborima zavrava nakon 3 godine, kako bi se osiguralo, da se polovica sudaca svake tri
godine iznova bira. Suci kao osobe lanovi su suda, a ne predstavljaju pojedine drave. Oni se
ne smiju baviti djelatnou koja je nespojiva s njihovom neovisnou, nepristranou ili sa
zahtjevima koje postavlja posao u punom radnom vremenu. Vrijeme njihovog slubovanja
zavrava s navrenih 70 godina ivota. Skuptina svih sudaca na razdoblje od 3 godine bira
predsjednika, dva potpredsjednika i jo dva predsjednika odjela.
Sud je u skladu s pravilnikom suda podijeljen u 4 odjela u kojima je sastav sudaca
usklaen zemljopisno i s obzirom na predstavljenost spolova, te vodi rauna i o razliitim
pravnim sustavima drava lanica. Potpredsjednici suda predsjedavaju svaki po jednim
odjeljenjem, a dva ostala predsjednika odjela koje je izabrao sud predsjedavaju dvama
preostalim odjelima. Predsjednici odjela podupiru potpredsjednika odjela i po potrebi ih
zamjenjuju.
Unutar svakog odjela formiraju se na razdoblje od 12 mjeseci odbori od po 3 sudca.
Odbori su vaan element preureenja, budui da su oni od sada odgovorni za izbor sluajeva,
to je ranije bio posao Komisije.

Unutar svakog odjela formiraju se vijea od sedam lanova koja se temelje na principu
rotacije, pri emu vijeu u svakom sluaju pripadaju predsjednik odjela i sudac koji je izabran
od strane drave lanice, koja je ujedno i stranka u sporu. Ukoliko ovaj drugi sudac nije lan
vijea, on u vijeu sjedi ex offo. lanovi vijea koji nisu punopravni lanovi jesu zamjenski
lanovi.
Veliko vijee se sastoji od 17 sudaca i bira se na razdoblje od 3 godine. Pored lanova
po slubenoj dunosti predsjednika, potpredsjednika i predsjednika odjela veliko vijee se
formira rotacijom dvaju grupa, koje se mijenjaju svakih 9 mjeseci. Ove grupe se sastavljaju
uzimajui u obzir zemljopisnu ujednaenost, te trebaju odraavati razliite pravne tradicije.
3.4. Postupak pred sudom
Svaka drava lanica (tzv. dravna tuba) ili svaki pojedinac, koji tvrdi da je rtva
povrede Konvencije (tzv. individualna tuba), moe tubu uloiti izravno sudu u Strasbourgu s
tvrdnjom da je jedno od prava zajamenih Konvencijom povrijeeno od strane drave lanice.
Formular za tubu i tiskanica s uputama moe se zatraiti od ureda suda.
Postupak pred novim Europskim sudom za ljudska prava je kontradiktoran i javan. 1
Rasprave su naelno javne, osim ako vijee ili veliko vijee zbog posebnih okolnosti sluaja
odlui drugaije. Pismena koja su stranke dostavile uredu suda dostupna su javnosti.
Individualni tuitelji mogu i sami uloiti tubu, ali se preporua zastupanje od strane
odvjetnika i ak je takvo zastupanje nuno na raspravama ili nakon odluke, da je tuba
formalno ispravna, tj. priputena u daljnji postupak.
Slubeni jezici suda su engleski i francuski. Tube se ak mogu dostaviti i na jednom
od slubenih jezika drava potpisnica ugovora. Ali im je utvreno da je tuba formalno
ispravna, mora se primijeniti jedan od slubenih jezika suda, osim ako predsjednik vijea ili
velikog vijea dopusti uporabu jezika tuitelja.
Svaka individualna tuba dodjeljuje se odjelu, iji predsjednik imenuje podnositelja
izvjea. Nakon prvog preispitivanja sluaja podnositelj izvjea odluuje treba li sluaj
obraditi pred trolanim odborom ili pred sudskim vijeem. Odbor moe bez daljnjeg
preispitivanja jednoglasno odluiti o tome je li tuba formalno ispravna (tj. pripustiva) ili se
moe brisati iz registra tubi. Individualne tube koje odbor pripusti (tj. formalno ispravne
tube) ili one koje su izravno dostavljene vijeu, kao i dravne tube preispituju se pred
1

Herwig Roggemann (Hrsg.) Der Europische Gerichtshof fr Menschenrechte, Freie Universitt Berlin, 2003.
(s njemakog preveo: Josip karpa)

vijeem. Vijea utvruju kako formalnu ispravnost tako i utemeljenost tube i to u pravilu
odvojeno, ali takoer i skupa, kad je takav postupak prikladan. Vijea mogu sluaj u svakom
stadiju postupka uputiti pred veliko vijee, ako sluaj postavlja teko pitanje tumaenja ove
Konvencije ili ako postoji rizik odstupanja od ve donesenih presuda, osim ako jedna od
stranaka odbije upuivanje u roku od jednog mjeseca od obznane namjere upuivanja. Odluke
vijea o formalnoj ispravnosti tubi, donesene veinom glasova, moraju se obrazloiti i
objaviti.
im je vijee pripustilo tubu u daljnji postupak, ono moe strankama naloiti dostavu
dodatnog dokaznog materijala i pisanih prikaza ukljuujui tu i zahtjev tuitelja za pravednom
odtetom, te sudjelovanje na javnoj sudskoj raspravi po pitanju utemeljenosti sluaja.
Predsjednik vijea moe u interesu pravosudne djelatnosti svakoj dravi ugovornici, koja nije
stranka u postupku, ili svakoj osobi koje se sluaj tie, a koja nije tuitelj, dati prigodu da u
pisanom obliku zauzme stajalite o sluaju i da pod posebnim okolnostima sudjeluje na
raspravi. Drava ugovornica, iji je tuitelj dravljanin, ovlatena je umijeati se u sudski
postupak. Za vrijeme trajanja postupka o utemeljenosti tube mogu se uz posredovanje
kancelara voditi rasprave o mirnoj nagodbi. Ove rasprave su povjerljive.
Vijea odluke donose veinom glasova. Svaki sudac, koji je sudjelovao u ispitivanju
sluaja ima pravo presudi suda dodati posebni glas, koji je bilo u suglasnosti ili u nesuglasju s
odlukom veine, ili dati jednostavnu izjavu da nije suglasan s presudom. U roku od 3 mjeseca
od donoenja presude vijea svaka stranka moe zahtijevati upuivanje sluaja pred veliko
vijee, ukoliko predmet postavlja neko teko pitanje tumaenja ili primjene Konvencije ili pak
dalekoseno pitanje od opeg znaaja. O takvim zahtjevima odluuje odbor od 5 sudaca
velikog vijea. Ovom odboru pripadaju: predsjednik suda, predsjednici odjela, uz iznimku
onoga koji pripada odjelu koji je donio presudu, te jo jedan dodatni sudac koji se odreuje
rotacijom onih sudaca koji nisu lanovi vijea koje je odluilo u konkretnom sluaju. Odluka
vijea postaje pravomona istekom tromjesenog roka ili ranije, ako stranke izjave da
nemaju namjeru zahtijevati upuivanje sluaja pred veliko vijee ili nakon odbijanja zahtjeva
za upuivanje od strane odbora. Ukoliko odbor prihvati zahtjev, veliko vijee donosi odluku o
obliku presude. Veliko vijee odluuje veinom glasova i njegove su odluke pravomone.
Sve pravomone odluke suda obvezujue su za one drave lanice protiv kojih su tube bile
podnesene. Odbor ministara Vijea Europe je odgovoran za nadzor nad provoenjem presuda.
Njegov zadatak je osigurati da drave koje su poinile povredu Konvencije poduzmu potrebne
mjere kako bi ispunile konkretne i ope obveze sadrane u presudi.

Presuda Europskog suda za ljudska prava je deklaratorne naravi. To znai da Europski

sud ne moe izravno ukinuti neku pravomonu presudu domaeg suda ili neku zakonodavnu
odredbu, za koje je utvrdio da su suprotne Konvenciji. Drava koja prekri Konvenciju je
duna osigurati poduzimanje odgovarajuih korektivnih mjera te dokazati da ih je poduzela. I
treba rei da do sada (osim nekoliko izuzetaka) uglavnom nije bilo veih problema s
izvrenjem sudskih presuda. Neke drave malo oteu, napose ako se radi o vrlo tekim
zakonodavnim zahvatima ili o izuzetno velikim sumama novaca.
Drava je u prvom redu duna zaustaviti povredu Konvencije u konkretnom sluaju te
popraviti posljedice te povrede (to e vrlo esto biti novana naknada, ali ne uvijek samo
novana naknada). Konano, duna je sprijeiti ponavljanje istih takvih ina odnosno slinih
povreda Konvencije, to znai da e u mnogim sluajevima trebati izmijeniti zakonodavstvo.
Ako to ne uini u nekom razumnom roku (Sud najee ne odreuje taj rok), organi Vijea
Europe koji nadziru izvrenje i na neki nain potiu drave na provoenje presude Suda, vre
politiki pritisak kako bi se presuda izvrila.

4. ZAKLJUAK
Primjena Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kroz sudsku
praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu izazvati e cijeli niz dubokih promjena
u pravnim sustavima europskih zemalja a pogotovo u tranzicijskim zemljama.
Neposredna primjena odredbi konvencije koja ukljuuje i bogatu praksu tumaenja, znai
pojavu vrlo relevantnog izvora prava za cijeli niz sluajeva u pravnom suenju i opem
3

djelovanju javne vlasti. injenica da su te odredbe iznad odredbi zakona znai da se

Konvencija moe primijeniti neposredno a da se nee primijeniti domaa odredba koja je
konvenciji suprotna.
Znatno e porasti uloga, znaenje i optereenost pojedinih institucija zatite individualnih
prava (na primjer, raste uloga Ustavnog suda u zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda). To
je osobito znaajno zbog toga to e krajnju odluku donijeti Sud za ljudska prava, naddravna
instanca, koja zacijelo nee imati razumijevanja na meta-pravne i politike interpretacije i
koja ima jasnu i utvrenu sudsku praksu.
Ne treba sumnjati da e primjena Konvencije imati i znaajne politike posljedice. Pitanja
ljudskih prava o kojima se raspravljalo u okvirima ideje o neogranienom nacionalnom
suverenitetu sada postaju predmetom transnacionalnog nadzora i rjeavanja. Istodobno
mijenja se i logika rasprave: umjesto ideje politike volje (politikog voluntarizma) metoda
rasprave postaje bezlini, neosobni i depolitizirani pravni mehanizam. Iz temelje se mora
mijenjati nain promiljanja o pravu i njegovoj primjeni. Treba promijeniti rutine i navike ali i
sustavno obrazovati pravnike za rad u novim okolnostima. Umjesto komotnog pozitivizma
koji se zadovoljava traenjem dedukcije iz zakonske volje i zakonskog teksta, nunim postaje
poznavanje logike nastanka, sadraja tumaenja i naina primjene meunarodnih standarda
ljudskih prava. Uloga sudova u stvaranju i primjeni kriterija zatite ljudskih prava postaje
uloga stvaranja i kreacije, preuzimanja i implementacije meunarodnih standarda zatite
ljudskih prava.
Najnovija promjena uvoenja novog, jedinstvenog i trajnog Suda za ljudska prava ima
dalekosene uinke na uinkovitost sustava zatite ljudskih prava utvrenih Konvencijom.

5. Literatura
1. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, (prijevod J.Kregar;
D. imonovi) , Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1998.
2. D.Gomien, Kratak vodi kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Organizator,
Zagreb, 1996.
3. N. Vaji, Europski sud za ljudska prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 1999.
4

4. N. Vaji, Duljina sudskog postupka u Hrvatskoj i praksa Europskog suda za ljudska

prava, Zbornik PFZ br. 51, Zagreb 2001.
5. L. Lukina Karajkovi, Prikaz Odluka Europskog suda za ljudska prava u
Strasbourgu protiv Republike Hrvatske, Zbornik PFZ br. 52, Zagreb 2002.
6. I. Crni, Vladavina prava stanje i perspektive sudbene u Republici Hrvatskoj,
Zbornik PFZ, Zagreb 2001.
7. Herwig Roggemann (Hrsg.) Der Europische Gerichtshof fr Menschenrechte, Freie
Universitt Berlin, 2003. (s njemakog preveo: Josip karpa)