PITANJA ZA POLITIKE SUSTAVE

1. Pojam politikog sustava?

Politiki Sustav je skup drutvenih i politikih institucija koji je uvijek iri od drave.
Sve institucije, organizacije i udruge koje se formiraju u samom drutvu i koje vre odreeni
utjecaj na donoenje i primjenu dravnih odluka, koje vre odreene utjecaje na procese
dravnog odluivanja odnosno procese stvaranja i ostvarivanja prava.
Definicije nastale u okviru tzv. Amerike sustavne kole.

2. Horizontalna organizacija vlasti?

Horizontalnu organizaciju vlasti predstavlja raspodjelu funkcija dravne
vlasti izmeu razliitih organa vlasti, ali na istoj razini:
1. Zakonodavna (donosi ustav, zakone
i druge
pravne akte)
2. Izvrna (primjenjuje i dovodi zakone
koje je
donijela zakonodavna vlast
3. Sudska ili Sudbena ( presuuje u
sporovima
izmeu raznih subjekata prava i
kanjava krivce)
Tri vrste ili sustavi horizontalne organizacije vlasti: Sustav jedinstva vlasti,
Predsjedniki sustav i Parlamentarni sustav
3. Vertikalna organizacija vlasti?
Teritorijalna organizacija vlasti odreuje uspostavljanje organa dravavne
vlasti na razliitim razinama vlasti. Uspostavlja odnose izmeu sredinjih i
ostalih organa vlasti. U okviru vertikalne organizacije vlasti razlikujemo:
1.
2.
3.
4.
4. Modeli demokracije?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Liberalni
Poliarhija
Konsocijacija
Diskurzivni model
Participativni model
Kozmopolitski
Multikulturalno graanstvo

Unitarnu dravu
Sloenu dravu
Konfederaciju
Lokalnu samoupravu

8. Mjeoviti ili Diskurzivno - poliarhiki socijalnimodel

5. Izbori; pojam i odreenje?
Izbori: - demokratska metoda uspostave predstavnikih tijela naroda;
- proces biranja izmeu vie alternativa ili in kojim se biraju osobe za
odreene politike funkcije;
- najvaniji oblik institucionaliziranog politikog sudjelovanja i onaj
oblik politikog sudjelovanja u kojemu najmanju vanost imaju socio
strukturna raslojavanja;
- tehnika uspostavljanja nekog tijela; kao takvi imaju su znaajan doprinos izgradnji
moderne demokracije

6. Naela izbornog prava?

Ta naela su:
1. Ope izborno pravo - svi dravljani imaju pravo glasa i
pravo biti birani.
2. Jednako izborno pravo - teina glasova svih sa pravom
glasa, mora biti
jednaka.
3. Tajno izborno pravo - odluka biraa mora biti nepoznata
drugima.
4. Izravno izborno pravo - u izravnim izborima birai samo
biraju nositelje
mandata. Kod posrednih izbora imamo posrednike
izmeu biraa i zastupnika.
7. Veinski izbori?
To su izbori kod kojih pobjeuje veina, a cilj predstavnitva jest stvaranje
veine. Imamo dva pristupa u stvaranju veine:
1. Sustav apsolutne veine - natpolovina
veina to jest
50% + 1 glas. Sustav dvokrunog ili viekrunog
glasovanja.
2. Sustav relativne veine - sustav najveeg
broja (first past
tense)

Veinski izbori sprjeavaju cijepanje stranaka, omoguavaju malim

strankama da osvoje mandate. Dolazi do koncentracije i stvaranja
dvostranaja, stabilne Vlade, politike umjerenosti i ovakvi izbori potiu na
smjenu Vlade.
8. Razmjerni izbori?
Kod ovih izbora odluuje udio. Cilj predstavnitva je odraz birakog tijela.
Ovi izbori su nastali da bi raspodjela mandata bila to priblinija broju
glasova koje su odreene stranke dobile. Metode kojima se preraunavaju
glasovi su: D'Hondtova, Hagenbach-Bishoffova metoda i
Hare/Niemayerova metoda.
U ovim izborima imamo iroku reprezentaciju miljenja i interesa.
Sprjeavaju se umjetne politike veine. Omoguava se poticanje spojivih
veina s udjelom etnikih odnosno religijskih skupina i sprjeava se
ekstremizam. Prihvaaju se drutvene promjene i sprjeava se monopol
neke politike stranke zahvaljujui izbornom stavu.
9. Izborni i stranaki sustavi i meusobni odnos?
Izborni sustav: sadre modus u kojemu e birai izraziti svoju stranaku i/ili kandidatsku
preferenciju u glasovima i glasove prevesti u mandate. Izborni sustavi ureuju taj proces
utvrivanjem podjele na izborne okruge izbornog nadmetanja, glasovanja i preraunavanja
glasova
Stranaki sustav: Analiziraju se prema svojoj strukturi pomou obiljeja kao to su broj, veliina,
podjela vlasti, poloaj, strategijska konstelacija stranaka spram drugih.
Izborni sustav je jedna od varijabli za tumaenje organizacijskih i funkcionalnih stranakih
sustava.
Meusobni odnos: Izborni sustavi utjeu na formiranje i ponaanje stranakih sustava

10. Mo?
Prema Weberu predstavlja izgleda da se u okviru jednog drutvenog
odnosa provede vlastita volja, uprkos otporu i bez obzira na to na emu se
zasnivaju ti izgledi. Dva su znaenja moi:
1. Mo pojedinca u odnosu na drutvene skupine
2. Mo drutvene skupine
Osnovni izvori moi su: materijalno bogatstvo i vlasnitvo, status i znanje.
Oblici moi se definiraju prema dva kriterija:
1. Prema posjedovanju: pojedinaka i drutvena mo

2. Prema podruju ljudskog djelovanja: ekonomska, politika i

duhovna

11. Vlast?
Predstavlja institucionaliziranu mo. Najmonija i najvea vlast je Dravna
vlast. Za strukturu politike vlasti potrebna su tri imbenika:
1. Stabilnosti i trajnost vlasti
2. Osnovni sastavni elementi vlasti
3. Uzajamni odnosi izmeu elemenata vlasti
Funkcije politike vlasti proizlaze iz potreba, interesa i moi odreenog
drutva, drutvenih skupina i pojedinaca. Osnovni cilj vlasti je osigurati
legitimitet. Weberova tipologija legitimizacije vlasti: Racionalna,
Tradicionalna i Karizmatska.
12. Vladavina?
To je institucionalizirani oblik upravljanja. Postoje dva oblika vladavine:
1. autokracija
2. demokracija
13. Autoritarni poredak?
Autokracija ili autoritarni poredak je tip neograniene i apsolutistike
vladavine koja oznaava vladavinu pojedinaca ili male skupine ljudi
samovoljom nad cijelim drutvom. Tipovi takvih vladavina su:
1. Autoritarna monarhija
2. Osobna vladavina
3. Dominantne stranke
4. Vladavina vjerskih voa
5. Vojna diktatura
Naini vladanja u autokraciji su:
1. Despocija - apsolutna samovolja vladara
2. Tiranija - nasilniko vladanje
3. Diktatura - jedna osoba ili skupina ljudi uzurpira
vlast
14. Demokracija?
Demokracija predstavlja vladavinu naroda ili samovladu. Postoje tri vrste
demokracije:
1. Neposredna ili participativna
2. Liberalna

3. Poludemokracija
Tri faze demokratizacije su: Liberalizacija, Tranzicija i Konsolidacija.
15. Politiki sustav BiH?

16. Kada je potpisan Daytonski sporazum i tko su potpisnici?

Okvirni sporazum su parafirali 21. studenoga 1995. godine, Alija
Izetbegovi za BiH, Franjo Tuman za Hrvatsku, Slobodan Miloevi za
Saveznu Republiku Jugoslaviju i Republiku Srpsku, te Kreimir Zubak za
Federaciju BiH. Sporazum je slubeno potpisan 14. prosinca 1995. godine.,
a potpisali su ga Alija Izetbegovi, Franjo Tuman i Slobodan Miloevi.
17. Koliko aneksa ima Daytonski sporazum, navedite neke?
Daytonski sporazum ima 11 aneksa i to za:
1. Vojni aspekt mirovnog rjeenja i regionalnu
stabilizaciju (
Sporazumi izmeu NATO-a i BiH,
Hrvatske i Savezne Republike
Jugoslavije.
2. Meuentitetsku granicu
3. Izbore
4. Ustav BiH
5. Arbitrau
6. Ljudska prava
7. Izbjegle i raseljene osobe
8. Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika
9. Javna poduzea
10. Civilnu provedbu
11. Meunarodne policijske snage
18. to regulira aneks IV. Daytonskog sporazuma?

To je aneks koji definira Ustav BiH, to jest njenu ureenost i podjelu

teritorija.Republici Srpskoj pripada 49% teritorija, Federaciji BiH 51%.
Distrikt Brko nije dio niti jednog teritorija i pod izravnom je ingerencijom
BiH.
19. Koliko teritorija pripada Republici Srpskoj, koliko Federaciji, a
kakav status ima Distrikt Brko?
Republici Srpskoj pripada 49% teritorija, Federaciji BiH 51%. Distrikt Brko
nije dio niti jednog teritorija i pod izravnom je ingerencijom BiH.
20. Nabrojite neke od nadlenosti institucija BiH?
To su: vanjska politika, vanjsko-trgovinska politika, carinska politika,
monetarna politika, financiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH,
politika useljavanja, izbjeglica i azila (donoenje propisa o tome), provedba
meunarodnih i meuentitetskih kazneno pravnih procesa, odnosi sa
Interpolom, postavljanje i rad zajednikih i meunarodnih komunikacijskih
ureaja, donoenje propisa o transportu meu entitetima, kontrola zranog
prometa.
21. Kako se zove zakonodavno tijelo na razini BiH?
Zakonodavno tijelo na razini BiH se zove Parlamentarna skuptina i sastoji
se od
dva doma:
1. Dom naroda (15 izaslanika, 2/3 iz Federacije - 5 Hrvata i 5
Bonjaka i 1/3
iz Republike Srpske - 5 Srba. Iz Federacije
predloene Hrvate i Bonjake biraju
hrvatski i bonjaki
izaslanici Doma naroda Federacije. 5 Srba bira Narodna
skuptina
Republike Srpske).
2. Zastupniki dom
22. Od koliko lanova se sastoji Dom naroda BiH i prema kojem
naelu se lanovi biraju?
Dom naroda BiH se sastoji od devet lanova i ti lanovi ine kvorum.
Kvorum treba imati tri hrvatska, tri bonjaka i tri srpska izaslanika.
23. Koliko lanova ima Zastupniki dom i prema kojem naelu se
lanovi biraju?
Zastupniki dom ima 42 lana, 2/3 iz Federacije i 1/3 iz Republike Srpske.
24. Koji je sastav Predsjednitva BiH?
Predsjednitvo BiH se sastoji od tri lana. Jednog Bonjaka i jednog Hrvata
izravno izabranih sa teritorije Federacije i jednog Srbina izravno izabranog
sa teritorije Republike Srpske.

25. to je Vijee Ministara?

Vijee Ministara je izvrni organ vlasti BiH, zajedno sa predsjednitvom,
koje vri svoja prava i dunosti kao vladine funkcije.
26. Kojim mirovnim sporazumom je nastala Federacija BiH?
Federacija BiH je nastala Washingtonskim sporazumom. Pod
predsjedovanjem amerikog predsjednika Billa Clintona u Washingtonu 18.
oujka 1994. godine. Sporazume su potpisali: Franjo Tuman, Kreimir
Zubak, Alija Izetbegovi i Haris Silajdi.
27. Od ega se administrativno sastoji Federacija BiH?
Federacija se administrativno sastoji od 10 upanija ili Kantona.
28. Zakonodavna vlast Federacije BiH?
Zakonodavnu vlast na razini FBiH obnaa Parlament BiH. To je dvodomni
parlament i sastoji se od Zastupnikog doma i Doma Naroda. Zastupniki
dom ima 98 zastupnika koji su izravno izabrani od strane biraa unutar
podruja FBiH. Dom naroda ima 58 izaslanika iz upanijskih skuptina
temeljem nacionalne strukture stanovnitva. Po 17 izaslanika od svaka tri
konstitutivna naroda i 7 izaslanika ostalih.
29. Tko obnaa izvrnu vlastu u BiH?
Izvrnu vlast u BiH obnaaju predsjednih Federacije i vlada. Predsjednik
ima dva dopredsjednika i to iz reda druga dva konstitutivna naroda. Njih
biraju nacionalni klubovi u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Vladu
predvodi predsjednik i 16 ministara.
30. Zakonodavna vlast u Republici Srpskoj?
Zakonodavnu vlast u RS-u vri Narodna skuptina koja ima 83 zastupnika.
Kada se donose neke odluke koje bi mogle imati izravan utjecan na vitalne
nacionalne interese, formiralo se i Vijee naroda koje ima 28 izaslanika i
koje tada vri pritisak na Narodnu skuptinu. Zastupnike u Vijeu biraju
nacionalni zastupnici klubova iz Narodne skuptine, tako da svaki
konstitutivni narod ima po 8 zastupnika i ostali imaju 4.
31. Tko obnaa izvrnu vlast u Republici Srpskoj?
Izvrnu vlast u RS-u ima predsjednik Republike Srpske i Vlada, koju bira
Narodna skuptina. Predsjednik RS-a ima dva potpresjednika koji pripadaju
dvama drugim konstitutivnim narodima i svi skupa predstavljaju RS.

32. Politiki sustav Velike Britanije - Ustav?

Velika Britanija je tipini primjer parlamentarne drave. Najvea imperijalna sila u povijesti
u britanskom imperiju sunce nikad ne zalazi.
Danas je velika svjetska sila lanica Vijea sigurnosti UN.
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije nastalo je 1707. godine donoenjem Act of Union,
ime je dotadanja personalna unija izmeu kotske i Engleske prerasla u realnu.
1801. stupa na snagu novi Act of Union i njime je nastalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike
Britanije i Irske.
Nakon irske pobune poslije Prvoga svjetskog rata samo je Sjeverna Irska (ili Ulster) ostala u
sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije danas nije ni unitarna drava niti federacija, nego se
smatra kvazifederativnom dravom.
Ustav- Velika Britanija je jedna od rijetkih drava u svijetu koja nema formalni ustav, ali
bilo bi pogreno tvrditi da uope nema ustav.
Njezin se ustav sastoji od niza bitnih pravnih akata, zakona i ustavnih obiaja poevi od
Magnae Chartae Libertatum iz 1215. godine pa do odreenih zakona donesenih u 20.
stoljeu.
Magna Charta (1215.): kruna osigurala zatitu plemstvu od samovolje uhiivanja, zatitu
vlasnitva te sudjelovanje u odreivanju poreza
Habeas Corpus Act (1679.)
Bill of Rights (1689): potvruje prava parlamenta da bude redovito sazivan, sudjelovanje lordova,
naroda i krune u zakonodavstvu te neovisnost sudova. Ustanovljena je ustavna monarhija krune
je podreena pravu.
Act of Settlement (1701.): odreivanje prestolonasljednika, neovisnost sudova i podjela dravne
suverenosti izmeu parlamenta i krune.
Union Act (1707.): ujedinjenje Engleske i kotske, iz personalne u realnu uniju.
Parliamnent Acts (1911. i 1949.)

33. Politiki sustav Velike Britanije - Parlament?

Sastavni dijelovi: Kralj
Dom lordova-Gornji dom
Dom komuna-Donji dom
34. Politiki sustav Velike Britanije - Vlada?
Donji dom bira Vladu, a ona Donjem domu odgovara za svoje postupke.
Vladu imenuje stranka koja ima najvie lanova u Donjem domu. Mehanizam kontrole rada
vlade je aktualni sat vlada odgovara na pitanja zastupnika. Vlada predlae sve vane
zakonske prijedloge. Premijer je prva "politika osoba" vlade sa znaajnim autoritetom.
On predsjedava radom vlade te upravlja vladom. Od 1923. godine premijer mora bit lan
Donjeg doma.
Izmeu treine i etvrtine lanova vladine frakcije (100-tinjak zastupnika) obavljaju neku
dunost u vladi. Svi lanovi vlade, moraju biti i lanovi parlamenta.
35. Sedam obiljeja politikog sustava Velike Britanije?
- prevlast ili suverenitet Parlamenta
- kabinetska vlada
- odgovornost kabineta/egzekutive ili vlade Parlamentu
- kompetitivni izbori i izborni sustav
- dvostranaje i slubena oporba
- mo sredinje uprave u oblikovanju politike (policy making)
- ogranien nadzor sudstva

36. Politike stranke u Velikoj Britaniji?

Prethodnice dananjih politikih stranaka, Konzervativne stranke i Laburistike, u Velikoj
Britaniji nalazimo pod nazivima torijevci i vigovci.
Torijevci su bili konzervativci, a vigovci liberali.

37. Izbori i izborni sustav u Velikoj Britaniji?

Britanski izborni sustav definira se kao sustav izbora relativnom veinom u izbornim
jedinicama (okruzima) s jednim mandatom
1918. prekretnica je u povijesti britanskog izbornog sustava - te je godine uvedeno ope pravo
glasa, koje je utjecalo na oblikovanje stranakog i izbornog sustava
first past the post. Ukratko: tko osvoji najvie glasova, osvaja to birako mjesto.
Po ovom sustavu bira se jedan lan parlamenta u svakoj izbornoj jedinici

38. Politiki sustav S.A.D.-a - Podjela vlasti?

SAD ima najdosljednije izvedenu podjelu i ravnoteu vlasti:
Kongres: zakonodavna
Predsjednik: izvrna
Sudovi / Vrhovni sud: sudska.

39. Politiki sustav S.A.D.-a - Kongres?

Kongres je najvie predstavniko i zakonodavno tijelo sastavljeno od:
Predstavnikog doma (donji dom) i
Senata (gornji dom).
Kongres SAD-a danas se sastoji od 535 lanova:
100 konstituira Senat,
435 Predstavniki dom. Dva doma Kongresa potpuno su ravnopravna u zakonodavnom
postupku, svaki senator ili zastupnik moe podnijeti neki prijedlog zakona na raspravu.

40. Politiki sustav S.A.D.-a - Predsjednik?

Predsjednik objedinjuje dunost efa vlade i poglavara drave. On ne smije obavljati nikakvu
drugu politiku dunost. Brine se za provedbu zakona i vrhovni je zapovjednik oruanih
snaga.
Imenuje savezne inovnike i suce Vrhovnog suda, uz suglasnost Senata.
Svakom zakonu to ga usvoji Kongres potrebna je formalna suglasnost predsjednika. Poini li
kazneno djelo ili zlorabi svoj mandat, s dunosti moe biti udaljen putem slubene tube.

41. Politiki sustav S.A.D.-a - Kabinet?

Kabinet je na vrhu amerike savezne uprave. Sastoji se od 15 tajnika, a
svaki od njih je na elu jednog departmana odnosno jednog sredinjeg
upravnog nadletva.
42. Politiki sustav S.A.D.-a - Sudstvo?
Savezno sudstvo zasniva se na tri instancije:
94 okruna suda,
13 prizivnih sudova i Vrhovnom sudu.

43. Politiki sustav Francuske - Povijesni pregled?

Prva Republika 1792. do 1804., nakon koje Napoleon uspostavlja neku vrstu nove monarhije
u Francuskoj. Brojne institucije dravne uprave i centralistika upravna podjela Francuske
potjeu iz tog doba. Nakon revolucije 1848. godine Francuska se vratila
republikanskom obliku vlasti, te je nastala Druga Republika.

1875. uspostavlja se Trea parlamentarna Republika koja je bila u sukobu s Katolikom

crkvom. 1945. nastaje etvrta Republika a ustavnim dokumentom se u znaajnoj mjeri
odstupilo od Tree Republike. etvrta Republika je od poetka bila suoena s tekim
problemima, posljedicama rata i kolonijalnim problemima. Nakon propada 4, general de Gaul
je preuzeo poslove vlade, te tako nastaje peta. Bila je drugaija od svojih prethodnica.
Predsjednik je jai na toj dunosti. Parlament je tek trei po redu.

44. Politiki sustav Francuske - Predsjednik?

45. Politiki sustav Francuske - Parlament?
46. Politiki sustav Francuske - Vlada?
47. Politiki sustav Francuske - Administracija i lokalna
samouprava?
48. Politiki sustav Francuske - Sudstvo?
Na vrhu sudske hijerarhije je Ustavno vijee. Zadaa Ustavnog vijea je da
takozvane organske zakone, tj. zakone koji se odnose na same dravne institucije poput
parlamenta, vlade i pravosua preispita prije nego to stupe na snagu.
49. Politiki sustav Francuske - Politike stranke?
Vodee politike stranke: Savez za puku veinu i Socijalistika stranka.
50. Politiki sustav Rusije - Povijesni pregled?
51. Politiki sustav Rusije - Predsjednik?
52. Politiki sustav Rusije - Vlada?
53. Politiki sustav Rusije - Parlament?
Parlament ima zakonodavnu vlast. Sustav je podijeljen na dva doma:
Dravna Duma donji dom(450 lanova koji nemogu obavljati druge
zakonodavne funkcije,nadlena je za donoenje svih funkcija i Federalno
vijee gornji dom

54. Politiki sustav Njemake - Ustavni oblici?

55. Politiki sustav Njemake - Postulati politikog sustava?

1. Pravno-dravni vlast se temelji na zakonima i vladavini prava, na jednakosti pred
zakonima
2. Demokratski sva vlast proizlazi iz naroda; putem izbora narod bira svoju politiku
reprezentaciju u parlamentu
3. Socijalno-dravni dunost drave je da skrbi o graanima i tako potvruje poelo
socijalne dravnosti
4. Federalizam odreuje Njemaku kao sloenu saveznu dravu.

56. Politiki sustav Njemake - Izbori i izborni sustav?

57. Politiki sustav Njemake - Politike stranke i stranaki sustavi?
1. Slom monarhije i uspostava prve demokratske republike
2. Nasilna promjena viestranakog u jednostranaki sustav (od 1933. do 1945.)
3. Ponovna demokratizacija nakon 1945., uvoenje viestranaja
4. Ujedinjenje Njemake, prijelaz iz jednostranakog (Istona Nj.) u viestranaki sustav

58. Politiki sustav Njemake - Zakonodavna vlast?

59. Politiki sustav Njemake - Kancelarska vlada?
60. Politiki sustav Njemake - Predsjednik?
U njemakom politikom sustavu predsjednik se ne bira na predsjednikim izborima, ve ga
bira Savezna skuptina.
Povijesni su razlozi zato njemaki savezni predsjednik ima uglavnom reprezentativne
zadae.
61. Politiki sustav Njemake - Federalizam?
Federalistiki sustav suvremene Njemake oslanja se na staru njemaku tradiciju.
1871. stvorena je prva monarhistika savezna drava pod pruskom hegemonijom.
Savezno vijee obuhvaa razliite interese njemakih zemalja i regija.

Odnos saveza (Bund) i federalnih jedinica (Lnder) odreen je poslovnikom Savezne vlade.

62. Politiki sustav vicarske - arobna formula?

2 mjesta za Radikalnu slobodnu demokratsku stranku (FDP)
2 mjesta za Kransku demokratsku narodnu stranku (CVP) (1)
2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP)
1 mjesto za vicarsku narodnu stranku (SVP) (2)
Promjena 2003.g (CVP dobiva jedno mjesto, a SVP 2)
63. Politiki sustav vicarske - Federalizam?
64. Politiki sustav vicarske - Federalna skuptina?
65. Politiki sustav vicarske - Federalno vijee?
66. Politiki sustav vicarske - Izravna demokracija i referendum?
67. Politiki sustav vicarske - Kantoni?
68. Europska Unija - Sedam ugovora o EU?
Sedam ugovora o EU su:
1. Pariki ugovor (18. travanj 1951., stupio 23.
srpnja 1952.
Osnovana je Europska zajednica za
ugljen i elik. lanice su bile
Francuska, Njemaka,
Italija, Luksemburg, Belgija i Nizozemska.
Za
Visokog Povjerenika odabran Monnet)
2. Rimski ugovor (25. oujak 1957, a stupio 1.
sijenja 1958.
godine. Osnovane su Europska
ekonomska zajednica i Europska
zajednica za atomsku
energiju - Euratom)
3.
4.
5.
6.
7.

Jedinstveni europski akt (1986.)

Ugovor o Europskoj Uniji (Maastricht 1992.)
Amsterdamski ugovor (1997.)
Ugovor iz Nice (2001.)
Lisabonski ugovor (2007., stupio 2009.)

69. Europska Unija - Lisabonski ugovor?

70. Europska Unija - Institucije EU?

Ugovorom je odreeno pet institucija, meutim Lisabonskim ugovorom

Europsko Vijee i Europska sredinja banka formalno postaju institucije EU.
Stoga imamo sedam temeljnih institucija:
1. Europski parlament
2. Europsko Vijee
3. Vijee
4. Europska komisija
5. Sud pravde Europske unije
6. Europska sredinja banka
7. Revizorski sud
71. Europska Unija - Europski Parlament?

72. Europska Unija - Europska Komisija?

73. Europska Unija - Europsko Vijee?
74. Europska Unija - Vijee?