1.

PROPISI U CESTOVNOM PROMETU -------------------------------------------------- 2

1.1 Izrazi -------------------------------------------------------------------------------------------1.2 Kategorije vozila -----------------------------------------------------------------------------1.3 Stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom -----------------------------------1.4 Vozake dozvole -----------------------------------------------------------------------------1.5 Dimenzije i mase vozila ---------------------------------------------------------------------

2
3
4
4
4

2. PROMETNI ZNAKOVI ---------------------------------------------------------------------- 6

3. PROMETNA PRAVILA ---------------------------------------------------------------------

3.1. Ukljuivanje u promet ---------------------------------------------------------------------3.2. Kretanje vozila ------------------------------------------------------------------------------3.3. Brzina kretanja -----------------------------------------------------------------------------3.4. Mimoilaenje --------------------------------------------------------------------------------3.5. Pretjecanje i obilaenje -------------------------------------------------------------------3.6. Parkiranje i zaustavljanje ----------------------------------------------------------------3.7. Vua prikljunih vozila --------------------------------------------------------------------3.8. Vua neispravnih motornih vozila ------------------------------------------------------3.9. Razmak izmeu vozila u vonji ----------------------------------------------------------3.10. Teret na vozilu -----------------------------------------------------------------------------3.11. Izvanredan prijevoz ----------------------------------------------------------------------3.12. Prijevoz opasnih tvari --------------------------------------------------------------------3.13. Prijevoz osoba vozilima ------------------------------------------------------------------3.14. Prijevoz osoba u prostoru za smjetaj tereta ----------------------------------------3.15. Prijevoz djece -------------------------------------------------------------------------------

8
8
9
10
11
12
14
14
14
15
16
17
17
18
19

4. OGRANIENJE PROMETA --------------------------------------------------------------

19

5. UREAJI NA MOTORNIM I PRIKLJUNIM VOZILIMA -----------------------

20

5.1. Ureaji za upravljanje vozilom ----------------------------------------------------------5.2. Ureaji za zaustavljanje vozila (koioni sustav) --------------------------------------5.3. Ureaji za neprekidno podeavanje sile koenja -------------------------------------5.4. Usporiva za dugotrajno usporavanje --------------------------------------------------5.5. Koioni sustav na prikljunom vozilu -------------------------------------------------5.6. Kontrolni ureaji ---------------------------------------------------------------------------5.7. Ograniiva brzine -------------------------------------------------------------------------5.8. Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila -------------------------------------6. VREMENA VONJE, PREKIDI VONJE I RAZDOBLJA ODMORA
VOZAA ---------------------------------------------------------------------------------------7. OPREMA VOZILA --------------------------------------------------------------------------8. TEHNIKI PREGLEDI VOZILA --------------------------------------------------------9. OZNAAVANJE VOZILA ------------------------------------------------------------------

20
20
21
22
22
22
23
23

24
26
29
30

1. PROPISI U CESTOVNOM PROMETU

1.1.

Izrazi

Teretni automobil je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz

stvari.
Teglja je teretni automobil namijenjen za vuu poluprikolica.
Radno vozilo je bilo koji teretni automobil ili prikljuno vozilo na koje su ugraeni
ureaji ili oprema za obavljanje radova na nain da se na vozilu ne moe prevoziti
nikakav drugi teret.
Prikljuno vozilo je vozilo namijenjeno da ga vue motorno vozilo, bilo da je
konstruirano kao prikolica ili poluprikolica.
Skup vozila je motorno vozilo i prikljuna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju
kao cjelina.
Prikolica je prikljuno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina
prenosi na kolnik.
Prikolica s centralno postavljenim osovinama je prikljuno vozilo konstruirano tako da
u stanju mirovanja ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik, ali u stanju
labilne ravnotee.
Poluprikolica je prikljuno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne
mase prenosi na vuno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vuno
vozilo.
Laka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg.
Masa vozila je masa vozila u stanju spremnom za vonju (masa praznog vozila) u skladu
s homologacijskim zahtjevima.
Ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu,
ukljuujui i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu prikljunog vozila s teretom,
ako je ono pridodano vunom vozilu.
Nosivost je doputena masa kojom se vozilo smije opteretiti do najvee doputene mase
odreene podzakonskim propisima ili prema deklaraciji proizvoaa vozila s obzirom na
doputena optereenja nosivih sklopova.
Najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivou.

Osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom poloaju kojim njegova
osovina optereuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila.
Tahograf je ureaj koji osigurava najmanje zapis brzine i prijeenog puta vozila.
Nadzorni ureaj (eurotahograf) je ureaj koji osigurava upis vremena vonje lanovima
posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u
upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i prijeene udaljenosti
vozila.
Analogni tahograf je ureaj u cestovnom prometu za biljeenje brzine i prijeenog puta,
kao i vremena rada i odmora gdje se podaci zapisuju na tahografski listi na kojem vrh
pisaa ostvaruje zapis mehanikim pritiskom na tahografski listi, a koji omoguava
biljeenje podataka za jedan dan.
Digitalni tahograf je ureaj u cestovnom prometu za biljeenje brzine i prijeenog puta,
kao i vremena rada i odmora gdje se podaci zapisuju u radnu memoriju i memorijsku
karticu, a koji omoguava pohranu podataka za razdoblje od 365 dana.
Memorijska kartica je prijenosni ureaj za prijenos i pohranu podataka, koju posjeduju
voza, prijevoznik, radionica i nadzorno tijelo.
Zapisni list je dio u tahografu ili nadzornom ureaju koji mora imati tipno odobrenje na
kojem pisaljka tahografa ili nadzornog ureaja neprekidno pie podatke koji moraju ostati
trajno zapisani.

1.2. Kategorije vozila

Kateg.
C1
C1+E

C
C+E
D1

D1+E

vozila
spadaju motorna vozila do 7.500 kg najvee doputene mase
spadaju vuna vozila kategorije C1 i prikljuna vozila ija najvea doputena
masa iznosi vie od 750 kg, s time da najvea doputena masa tako nastale
kombinacije vunog i prikljunog vozila ne smije prelaziti 12.000 kg.
spadaju motorna vozila ija je najvea doputena masa iznad 7.500 kg
spadaju skupine vozila koje se sastoje od vunoga motornog vozila C kategorije i
prikljunog vozila ija najvea doputena masa iznosi vie od 750 kg.
spadaju motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz najvie 16 putnika uz
vozaa i ija maksimalna duljina nije vea od 8 m; motorna vozila ove kategorije
mogu se kombinirati s prikolicom ija najvea doputena masa nije vea od 750
kg.
spadaju kombinacije vozila kada vuno vozilo kategorije D1 i njegova prikolica
ima najveu doputenu masu veu od 750 kg, ne dovodei u pitanje odredbe
propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila.

Dob
18
19

19
20

D
D+E

1.3.

motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa imaju vie od
osam sjedala
vuna motorna vozila D kategorije i prikljuno vozilo ija najvea doputena
masa iznosi vie od 750 kg

Stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom

Pravo na upravljanje vozilima C1 kategorije moe stei voza koji ima vozaku dozvolu
za upravljanje vozilom B kategorije.
Pravo na upravljanje vozilima C kategorije moe stei voza koji ima vozaku dozvolu
za upravljanje vozilom B ili C1 kategorije najmanje godinu dana.
Pravo na upravljanje vozilom D1, D1+E, D ili D+E kategorije moe stei voza koji ima
vozaku dozvolu C kategorije najmanje dvije godine.
Pravo na upravljanje vozilima B+E, C1+E, ili C+E kategorije moe stei voza koji ima
vozaku dozvolu za vuno vozilo odgovarajue kategorije najmanje godinu dana.

1.4.

Vozake dozvole

Vozaka dozvola za upravljanje vozilima C, C+E, D i H kategorije izdaje se s rokom

vaenja od 5 godina. Po isteku roka od pet godina, voza prilikom produljenja vozake
dozvole duan je podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozaa.
Vozaka dozvola za upravljanje vozilima C1, C1+E, instruktoru vonje i vozau B
kategorije kojem je upravljanje vozilom osnovno zanimanje izdaje se s rokom vaenja od
10 godina. Po isteku roka od deset godina, voza i instruktor vonje prilikom produljenja
vozake dozvole duan je podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozaa.

1.5.

Dimenzije i mase vozila

Najvee doputene duljine vozila iznose:

1) motornog vozila ---------------------------------------------------------------12,00 m
2) prikljunog vozila s rudom -------------------------------------------------- 12,00 m
3) poluprikolice (mjerei od stranjeg kraja do vunog svornjaka) --------12,00 m
4) tegljaa s poluprikolicom -----------------------------------------------------16,50 m
5) vunog vozila s prikolicom ---------------------------------------------------18,75 m
6) zglobnog autobusa -------------------------------------------------------------18,75 m
7) autobusa s dvije osovine ------------------------------------------------------13,50 m
8) autobusa s najmanje tri osovine ----------------------------------------------15,00 m
9) vunog vozila i prikolice, za prijevoz automobila -------------------------21,00 m
Svi dijelovi vozila moraju se nalaziti unutar propisane najvee duljine vozila uveane za
najvie 0,5%.
Najvea doputena irina vozila iznosi 2,55 m.
Najvea doputena irina hladnjae sa stjenkom debljine preko 45 mm iznosi 2,6 m.
4

21
21

Najvea doputena visina vozila iznosi 4,0 m.

Propisane dimenzije vozila odnose se i na doputenu duljinu, irinu i visinu vozila
zajedno s teretom.
Najvee doputene mase ili ukupne mase motornih vozila ili skupa vozila
Vozila koja su dio skupa vozila:
- jednoosovinska prikolica --------------------10 t
- dvoosovinska prikolica ----------------------18 t
- troosovinska prikolica -----------------------24 t
Skup vozila:
- dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom ------------- 40 t
- troosovinsko motorno vozilo s dvo ili troosovinskom prikolicom ------ 40 t
- dvoosovinski teglja s troosovinskom prikolicom ------------------------ 40 t
- troosovinski teglja s dvo ili troosovinskom prikolicom ----------------- 40 t
- troosovinski teglja s dvo ili troosovinskom prikolicom kada prevozi
- 40-stopni ISO kontejner ------------------------------------------------------- 44 t
- skup vozila s etiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog
vozila i dvoosovinske prikolice ----------------------------------------------- 36 t
Motorna vozila:
- dvoosovinsko motorno vozilo ----------- 18 t
- troosovinsko motorno vozilo ----------- 25 t*
(*odnosno 26 tona ako je pogonska osovina opremljena duplim gumama i zranim
ogibljenje ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.)
- etveroosovinsko motorno vozilo -------- 31 t**
(**odnosno 32 tone ako je pogonska osovina opremljena duplim gumama i zranim
ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.)
- troosovinski zglobni autobus --------------28 t
Najvea doputena masa ili ukupna masa ostalih motornih vozila ili prikljunih vozila ili
skupa tih vozila koji nisu odreeni ne smije prelaziti 40t
Osovinsko optereenje vozila ne smije prelaziti:
- jednostruka slobodna osovina ---------------100 kN
- jednostruka pogonska osovina -------------- 115 kN

2. PROMETNI ZNAKOVI
VANO:
Ponoviti i nauiti sve prometne znakove. U ovom dodatku obraeni su samo znakovi koji
se odnose na vozila C, C+E i D kategorije ili su posebno vani za spomenute kategorije.
NEUTVRENA BANKINA

Oznaava blizinu dijela ceste gdje je uz kolnik neutvrena

bankina.
BONI VJETAR

Oznaava blizinu dijela ceste na kojem esto pue jak boni vjetar.
ZABRANA PROMETA ZA VOZILA IJA UKUPNA MASA PRELAZI
ODREENU MASU

Oznaava cestu ili dio ceste na kojoj je zabranjen promet vozilima

ija ukupna masa prelazi masu oznaenu na znaku.
ZABRANA PROMETA ZA TERETNE AUTOMOBILE

Oznaava cestu ili dio ceste na kojem je zabranjen promet

teretnim automobilima najvee doputene mase vee od 3,5t.
ZABRANA PROMETA ZA VOZILA KOJA PREKORAUJU
ODREENO OSOVINSKO OPTEREENJE

Oznaava cestu ili dio ceste na kojoj je zabranjen promet vozilima

s osovinskim optereenjem veim od onoga oznaenog na znaku.
ZABRANA PROMETA ZA AUTOBUSE

Oznaava cestu ili dio ceste na kojem je zabranjen promet

autobusima.
ZABRANA PROMETA ZA SVA MOTORNA VOZILA KOJA VUKU
PRIKLJUNO VOZILO

Oznaava cestu ili dio ceste na kojem je zabranjen promet za sva

motorna vozila koja vuku prikljuno vozilo.
ZABRANA PROMETA ZA TERETNI AUTOMOBIL KOJI VUE
PRIKLJUNO VOZILO

Oznaava cestu ili dio ceste na kojem je zabranjen promet za

teretne automobile koji vuku prikljuno vozilo.
ZABRANA PROMETA ZA VOZILA KOJA PREVOZE OPASNE TVARI

Oznaava cestu ili dio ceste na kojem je zabranjen promet

vozilima koja prevoze opasne tvari.

NAJMANJA UDALJENOST IZMEU VOZILA

Oznauje najmanju udaljenost izmeu vozila u kretanju koje se vozai vozila
oznaenih na znaku moraju pridravati.

ZABRANA PROMETA ZA CISTERNE

Oznaava cestu ili dio ceste na kojem je zabranjen promet

vozilima koja prevoze tvari koje mogu zagaditi okoli (izuzima se
gorivo u spremniku ako spremnik udovoljava uvijetima ECE).
ZABRANA PRETJECANJA ZA TERETNE AUTOMOBILE

Oznaava cestu ili dio ceste na kojoj je teretnim automobilima ija

najvea doputena masa premauje 3,5t zabranjeno pretjecanje
drugih motornih vozila osim motocikla bez prikolice i mopeda.
PRESTANAK ZABRANE PRETJECANJA ZA TERETNE
AUTOMOBILE

Oznaava mjesto na cesti odakle prestaje zabrana pretjecanja

teretnim automobilima.
DOPUTENA BRZINA NA POJEDINOM PROMETNOM TRAKU

Oznaava najmanju doputenu brzinu na pojedinom

prometnom traku.
PROMETNI TRAK ZA SPORA VOZILA

Oznaava mjesto gdje poinje prometni trak kojim se mora kretati

sporo vozilo koje se kree brzinom manjom od brzine odreene
umetnutim znakom.
PROMETNE TRAKE NAMJENJENE ODREENOJ VRSTI VOZILA

Naznaava broj i namjenu prometnih traka kada je zbog

odravanja propusne moi ceste na podruju izvoenja radova,
kratkotrajnog ogranienja ili oteenja kolnika i drugo, promet
ureen na takav nain da se prometne trake namjenjuju odreenoj
vrsti vozila.
KADA JE NA DOPUNSKOJ PLOI NAZNAENA MASA
KAO NA SLICI TADA SE ZABRANJUJE PROMET ZA
TERETNE AUTOMOBILE NAJVEE DOPUTENE MASE
VEE OD MASE NAZNAENE NA DOPUNSKOJ PLOI

KADA JE NA DOPUNSKOJ PLOI SIMBOL VOZILA TADA

SE ZNAK IZNAD ODNOSI SAMO ZA TA VOZILA

3. PROMETNA PRAVILA
3.1. Ukljuivanje u promet
Voza koji se vozilom ukljuuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj povrini (izlazak
vozila iz garae, dvorita, parkiralita, stajalita, s povrine na kojoj se ne obavlja promet
vozila ili s drugih slinih povrina) duan je propustiti sva vozila i pjeake koji se kreu
cestom, odnosno prometnom povrinom na koju se ukljuuje.
Voza koji se vozilom sa zemljane ceste, gradilita i slinih povrina ukljuuje na cestu
sa suvremenim kolnikim zastorom obvezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s
kotaa.

3.2. Kretanje vozila

Voza motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti iskljuivo kolnik, kretati se
sredinom obiljeene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one
kategorije vozila kojoj vozilo pripada.
Voza je duan kretati se obiljeenom prometnom trakom koja se protee uz desni rub
kolnika, a ako trake nisu obiljeene, duan je vozilo u kretanju drati to blie desnom
rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da ne ugroava druge sudionike u prometu i
ne izlae sebe opasnosti.
Vozila koja se kreu sporije od tramvaja i drugih vozila koja se kreu cestom po
tramvajskim tranicama ugraenim uz rub kolnika, moraju se kretati na takvoj udaljenosti
od tramvajskih tranica da ne ometaju kretanje tramvaja i drugih vozila koja se kreu
dijelom kolnika s ugraenim tranicama.
Na cesti u naselju s kolnikom na kojem za promet vozila u istom smjeru postoje najmanje
dvije obiljeene prometne trake, voza se moe za kretanje svojeg vozila koristiti i
prometnom trakom koja se ne nalazi uz desni rub kolnika ako time ne ometa ostala vozila
koja se kreu iza njegova vozila.
OVA ODREDBA NE ODNOSI SE NA:
- vozaa teretnog automobila ija je NDM vea od 3.500 kg,
- vozaa vozila koje na ravnoj cesti ne moe razviti brzinu kretanja veu od 40 km/h
- vozaa mopeda, traktora, radnog stroja i motokultivatora
osim na dijelu ceste ispred raskrija ili drugog mjesta na kojem vozilo skree ulijevo.
PAZI!
Voza teretnog automobila, ija je najvea doputena masa vea od 3,5 t, na cesti u
naselju koja ima dvije ili vie prometnih traka za jedan smjer vonje za kretanje
smije koristiti sam krajnju desnu prometnu traku, osim ispred raskrija kada bira
prometnu traku s obzirom na eljeni smijer prolaska kroz raskrije.
Na cesti izvan naselja koja ima dvije prometne trake za jedan smijer vonje voza za
kretanje smije koristiti samo desnu prometnu traku dok lijeva slui samo za pretjecanje.
Ova odredba se ne primjenjuje kada su kolone vozila na cesti, tada za kretanje moemo
koristiti bilo koju prometnu traku, ali je zabranjeno voziti tzv. slalom.

Na autocesti s tri prometne trake ili vie prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u
jednom smjeru, vozai teretnih automobila ija je najvea doputena masa vea od 3.5 t i
skupova vozila ija duljina premauje 7 m, smiju koristiti samo dvije prometne trake koje
se nalaze uz desni rub kolnika.
Voza koji se namjerava kretati vozilom unatrag moe to uiniti samo na kratkom dijelu
ceste i ako time ne ugroava ili ne ometa druge sudionike u prometu.
Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti ukljueni svi pokazivai smjera.
Kad se voza kree vozilom unatrag, duan je kretati se onom stranom kolnika kojom se
do tada kretao vonjom unaprijed.
Kad se voza vozilom kree unatrag, duan je propustiti vozilo koje dolazi iza njegovog
vozila.

3.3. Brzina kretanja

Voza je duan brzinu kretanja vozila prilagoditi:
- osobinama i stanju ceste,
- vidljivosti,
- preglednosti,
- atmosferskim prilikama,
- stanju vozila i tereta,
- gustoi prometa
.. tako da vozilo moe pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim
uvjetima, moe predvidjeti, odnosno da moe pravodobno postupiti prema prometnom
pravilu ili znaku.
Voza ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok
ili ugroava druge sudionike u prometu.
Kada se iza vozila koje se kree brzinom koja je manja od najvee doputene brzine na
cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kree, ili manja od brzine prometnog toka vozila u
prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno pretei,
VOZILO SE MORA NA PRVOM POGODNOM MJESTU ISKLJUITI IZ
PROMETA I PROPUSTITI KOLONU VOZILA IZA SEBE.
Kada je brzina kretanja vozila manja od polovice najvee dozvoljene brzine na cesti ili
dijelu ceste, voza takvog vozila mora ukljuiti sve pokazivae smjera, osim kada koristi
uto rotacijsko svjetlo.
Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograniiti ispod
40 km na sat.
Voza ne smije mijenjati nain upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja
vozila, osim u sluaju neposredne opasnosti.

Ogranienje brzine za vrstu ceste:

- AUTOCESTA 130 km/h
- BRZA CESTA I CESTA NAMIJENJENA ISKLJUIVO PROMETU MOTORNIH
VOZILA 110 km/h
- OSTALE CESTE IZVAN NASELJA 90 km/h
- CESTA U NASELJU 50 km/h
Brzina kretanja pojedinih vozila na cestama namijenjenim iskljuivo za promet
motornih vozila i brzoj cesti te na ostalim cestama dodatno se ograniava na:
80 km/h
- za motorna vozila najvee doputene mase vee od 3,5 tone
- sva motorna vozila ako vuku prikljuno vozilo bez konica
- za autobuse
- za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca.
70 km/h
za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje
50 km/h
- za sva motorna vozila i motorna vozila s prikljunim vozilom u kojima se u tovarnom
prostoru prevoze osobe
- za autobuse s mjestima za stajanje.
40 km/h
- za vozilo koje vue drugo neispravno vozilo
- za traktore
20 km/h
- za turistiki vlak
Brzina kretanja pojedinih vozila na autocestama dodatno se ograniava na:
100 km/h
- za autobuse, osim za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca,
90 km/h
- za motorna vozila najvee doputene mase vee od 3,5 tone
- sva motorna vozila ako vuku prikljuno vozilo bez konica.

3.4. Mimoilaenje
Pri mimoilaenju voza je duan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak izmeu
svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi i svoje vozilo pomaknuti
desnom rubu kolnika.

10

Kad na raskriju vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreu ulijevo, voza mimoilazi
vozilo iz suprotnog smjera na taj nain to ga proputa sa svoje desne strane.
Ako je zbog nedovoljne irine ceste ili zbog neke zapreke na cesti mimoilaenje
onemogueno, voza kojem je to, s obzirom na osobine ceste i okolnosti prometa, lake i
sigurnije izvesti, duan je prvi se zaustaviti i, prema potrebi, kretanjem unatrag ili na
drugi nain pomaknuti svoje vozilo i zauzeti na cesti poloaj kojim se omoguuje
mimoilaenje.
Mimoilaenje na cesti s velikim uzdunim nagibom:
Na dijelu ceste s velikim uzdunim nagibom (planinski i dr.) na kojem se vozila ne mogu
mimoii ili je to veoma oteano, voza vozila koje se kree niz nagib duan je zaustaviti
svoje vozilo na prikladnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib.
Iznimno voza koji se kree uz nagib duan je zaustaviti svoje vozilo ako ispred sebe ima
prikladno mjesto za zaustavljanje koje omoguuje sigurno mimoilaenje i ako bi, u
sluaju da tako ne postupi, mimoilaenje zahtijevalo kretanje unatrag jednog od vozila.
Kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unatrag, kretat e se unatrag:
svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo, teretni automobil koji
se susretne s autobusom, vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije, ako se
mimoilaze vozila iste kategorije vozilo koje se kree niz nagib, osim ako je, s obzirom
na uvjete i poloaj vozila na cesti, lake i sigurnije da to uini voza vozila koje se kree
uz nagib.

3.5 Pretjecanje i obilaenje

Pretjecati i obilaziti voza smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja
dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvoenje tih
radnji.
Pretjecanje i obilaenje obavlja se s lijeve strane.
Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav poloaj i njegov
voza daje takav znak da se sa sigurnou moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo.
Vozilo koje se kree po tranicama postavljenim na sredini kolnika ili vozilo koje se
prema ovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom
nije drukije odreeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane. To se vozilo moe pretjecati
s desne strane ako izmeu njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka.
Ako se na sredini kolnika nalazi pjeaki otok, ili obiljeeni ili na drugi nain oznaeni
prostor za parkiranje vozila, ili neka druga povrina koja nije namijenjena za promet
vozila, ili neki objekt ili ureaj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane.
Ako se povrine, objekti ili ureaji nalaze na sredini ceste s jednosmjernim prometom, a
postavljenim prometnim znakom nije drukije odreeno, oni se mogu obilaziti s obiju
strana.
Voza kojem je dan znak za pretjecanje s njegove lijeve strane duan je pomaknuti svoje
vozilo k desnom rubu kolnika.
Voza ne smije poveavati brzinu kretanja svojeg vozila dok ga drugo vozilo pretjee.

11

Voza ne smije vozilom poeti pretjecati ili obilaziti:

1) kolonu vozila,
2) ako je voza koji se kree iza njega poeo pretjecati,
3) ako je voza koji je ispred njega na istoj prometnoj traci dao znak da namjerava pretei
ili obii vozilo koje je ispred njegova vozila, ili obii drugu zapreku na cesti,
4) ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti
tako da bi, vodei rauna o razlici izmeu brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme
pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava pretei,
pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera,
5) ako nakon pretjecanja ili obilaenja ne bi ponovno mogao zauzeti poloaj na
prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obilaenja i to bez ometanja ili
ugroavanja ostalih sudionika u prometu, osim kad se za pretjecanje ili obilaenje koristi
prometnom trakom koja je zabranjena za promet vozila iz suprotnog smjera,
6) prometnom trakom koja je namijenjena zaustavljanju vozila u nudi.
Nakon pretjecanja ili obilaenja voza je duan, im to bude mogue uiniti bez ometanja
ili ugroavanja ostalih sudionika u prometu, vozilom ponovno zauzeti poloaj na
prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja, odnosno obilaenja.
Na kolniku na kojem se promet odvija u dva smjera, a koji ima po jednu prometnu traku
namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, voza ne smije vozilom pretjecati drugo
vozilo u tunelu, na mostu, ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad je preglednost ceste
nedovoljna.
Voza ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bone
prikolice, neposredno ispred raskrija ili na raskriju koje nije s krunim tokom prometa,
ili neposredno ispred prijelaza ceste preko eljeznike ili tramvajske pruge u istoj razini
bez branika ili polubranika i na tom prijelazu.
Neposredno ispred raskrija i na raskriju voza smije pretjecati:
- vozilo koje skree ulijevo, a pretjee se s desne strane ,
- vozilo koje skree udesno, ali tako da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika
namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera,
- vozilo koje se kree cestom koja je prometnim znakom oznaena kao cesta s prednou
prolaska,
- kad se prometom na raskriju upravlja prometnim svjetlima ili znacima koje daje
ovlatena osoba.
Voza ne smije pretjecati drugo vozilo koje se pribliava obiljeenome pjeakom
prijelazu, ili koje prelazi pjeaki prijelaz i obilaziti vozilo koje je stalo radi proputanja
pjeaka na tom prijelazu.

3.6. Parkiranje i zaustavljanje

Na cesti, na mjestu, odnosno na prostoru namijenjenom za zaustavljanje i parkiranje
vozila te na posebno ureenoj prometnoj povrini namijenjenoj za kretanje pjeaka, ne
smiju se ostavljati vozila koja se ne upotrebljavaju u prometu zbog dotrajalosti
(neregistrirana i sl.) ili prikljuna vozila koja se u prometu koriste samo povremeno (lake

12

i kamp-prikolice i sl.), a ni drugi predmeti kojima se ometa tok prometa ili ugroava
okoli. U sluaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja voza je duan
uvijek kad za to postoji mogunost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika.
Voza koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti duan je zaustaviti ga, odnosno parkirati
neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti na kojoj se promet odvija samo u jednom
smjeru moe ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika.
Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tranice, voza moe zaustaviti
ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika.
Voza moe zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika
samo ako su ta mjesta obiljeena odgovarajuim prometnim znakom ili oznakom na
kolniku kao mjesta za parkiranje vozila.
Voza ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo:
1) na obiljeenome pjeakom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i
na prijelazu biciklistike staze preko kolnika,
2) na prijelazu ceste preko eljeznike ili tramvajske pruge u istoj razini,
3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprjeava
promet vozila koja se kreu po tranicama,
4) na raskriju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblieg ruba poprenog kolnika,
5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima te na udaljenosti
manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvonjaka i nadvonjaka,
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i
gdje se vozila ne bi mogla obii bez opasnosti,
7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj za davanje
znakova prometnim svjetlima,
8) na biciklistikoj stazi, odnosno traci,
9) na dijelu kolnika koji je kao stajalite za vozila javnog prijevoza putnika obiljeen
oznakama na kolniku ili prometnim znakom,
10) na nogostupu i pjeakoj zoni. Iznimno na nogostupu zaustavljanje je doputeno ako
je za kretanje pjeaka ostavljeno najmanje 1,6 m irine na povrini za kretanje
pjeaka, s tim da ta povrina ne moe biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima moe se
i parkirati ako je to doputeno prometnim znakom.
11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, sklonite, dvorite ili garau, iznad prikljuka na
vodovodnu mreu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mreu te na mjestima
rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obiljeenim kao mjesta
za odlaganje kunog otpada, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim
prolazima i prilazima,
12) na dijelu ceste gdje bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog
vozila do neisprekidane uzdune crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila
manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, odnosno u krugu od
3 m od posebnim oznakama na kolniku oznaenog podzemnog ili nadzemnog hidranta
13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.
Voza smije zaustaviti a ne smije parkirati vozilo:
1) na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko eljeznike i tramvajske pruge u istoj razini
i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza,
2) na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obiljeeno stajalite za vozila

13

javnog prijevoza putnika,

3) na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi
parkiranja ili izlazak nekom ve parkiranom vozilu.

3.7. Vua prikljunih vozila

U prometu na javnoj cesti, motornom vozilu mogu biti pridodana najvie dva prikljuna
vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno prikljuno vozilo za prijevoz osoba, a na
autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila samo
jedno prikljuno vozilo.
Motornim vozilom smije se vui samo prikljuno vozilo koje ne smanjuje njegovu
stabilnost.

3.8. Vua neispravnih motornih vozila

Vozilom se smije vui drugo vozilo, osim prikljunih vozila, samo ako se ono zbog
neispravnosti ne moe samo kretati.
Vuenim se vozilom ne smiju prevoziti osobe, osim vozaa.
Nou i danju u sluaju smanjene vidljivosti vozilo se smije vui samo ako na svojoj
stranjoj strani ima upaljena crvena svjetla za oznaavanje vozila ili ako ga vue motorno
vozilo koje ima i pri vui upotrebljava uto rotacijsko svjetlo.
Za vrijeme vue vozila oba vozila moraju biti oznaena znakom kojim se oznaava
zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut). Na vozilo koje vue drugo vozilo
trokut se postavlja s prednje, a na vueno vozilo sa stranje strane.
Pomou ueta ne smije se vui vozilo na kojem su neispravni ureaji za upravljanje ili
ureaji za zaustavljanje, ni teretni automobil i autobus.
Krutom vezom ne smije se vui vozilo koje nema ispravan ureaj za upravljanje ni vozilo
koje je tee od vunog vozila, ako mu je neispravna radna konica.
Vua natovarenoga teretnog automobila s prikljunim vozilom ili bez prikljunog vozila,
odnosno traktora s prikljunim vozilom doputena je samo do prvog mjesta prikladnog za
pretovar tereta, a iznimno i do prvog mjesta na kojem se moe otkloniti neispravnost na
vozilu.
Razmak izmeu vunog i vuenog vozila, ako se vue uetom, mora iznositi od tri do pet
metara, a ako se vue pomou krute veze moe iznositi i manje od tri metra.
Vozilo koje vue neispravno vozilo ne smije se kretati bre od 40 km/h.

3.9. Razmak izmeu vozila u vonji

Voza je uvijek duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila.
Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu
za promet vozila u jednom smjeru, kreu jedno za drugim motorna vozila ija je najvea
doputena masa vea od 3.500 kg ili ija je duljina vea od 7 m, vozai su duni izmeu
svakog od tih vozila drati razmak od najmanje 100 m, ali samo na dijelu ceste gdje je
pretjecanje doputeno.

14

Ako se na cesti izvan naselja kreu u nizu dva ili vie vozila koja prevoze opasne tvari,
meusobni razmak izmeu tih vozila ne smije biti manji od 200 metara.
Razmak izmeu vozila u vonji moe biti odreen i prometnim znakom:

za kamione meusobno

za sve

3.10. Teret na vozilu

Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najvee doputene mase ili
doputenoga osovinskog optereenja, utvrenih posebnim propisom ili preko najvee
doputene mase, kao niti preko doputenoga osovinskog optereenja upisanog u
prometnu dozvolu ili preko mogunosti koje doputaju osobine ceste utvrene prometnim
znakom.
Iznimno, doputeno je odstupanje do 3% ako zbog karakteristika tereta i drugih
opravdanih okolnosti, na mjestu utovara nije bilo mogue utvrditi tonu masu tereta.
Teret na vozilu mora biti tako rasporeen i prema potrebi privren i pokriven da:
1) ne ugroava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi tetu cesti i objektima na cesti,
2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne oteava upravljanje vozilom,
3) ne smanjuje vozau preglednost nad cestom,
4) ne stvara suvinu buku i da se ne rasipa po cesti,
5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ureaje na vozilu, registarske ploice i
druge propisane oznake na vozilu.
Teret na vozilu ne smije premaiti najudaljeniju toku na prednjoj strani vozila vie od
jedan metar.
Teret koji se prevozi na vozilu i prikljunom vozilu moe premaiti najudaljeniju toku
na stranjoj strani vozila najvie za jednu estinu svoje duljine koja je kao kontinuirani
teret oslonjena na tovarni prostor.

Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vunog vozila i

jednoosovinske prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina vunog
vozila i jednoosovinske prikolice.
Ako teret koji se prevozi teretnim motornim ili prikljunim vozilom premauje vie od
jednog metra najudaljenije toke na stranjoj strani vozila najizboenija toka tereta mora
biti oznaena ploom. Ta je ploa kvadratnog oblika, dimenzija 50x50 cm, obojena

15

naizmjeninim kosim trakama reflektirajue naranaste i bijele boje i postavljena

okomito na uzdunu os vozila.

50X50 cm
Nou, a i danju u sluaju smanjene vidljivosti, najizboenija toka na teretu koji se
prevozi vozilom mora biti oznaena kad teret na motornom ili na prikljunom vozilu
bono premauje vie od 20 cm vanjski rub prednjeg ili stranjeg svjetla za oznaavanje
vozila svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa stranje
strane crveno svjetlo.

3.11. Izvanredan prijevoz

Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu ili osovinski pritisak vei
od doputenog ili dimenzije vee od propisanih, smatra se izvanrednim prijevozom.
Izvanrednim prijevozom smatra se i prijevoz pri kojem vozilo, samo ili skupa s teretom
udovoljava propisanim granicama glede dimenzija, ukupne mase i osovinskog
optereenja, a premauje bilo koji od tih elemenata koji su na pojedinoj dionici javne
ceste ogranieni prometnim znakom.
Oznaavanje izvanrednog prijevoza:
Prekomjerna irina izvanrednog prijevoza mora biti oznaena s prednje i stranje, te sa
svake bone strane vozila odnosno tereta, propisanim oznakama i gabaritnim svjetlima.
Vozila kojima se obavlja izvanredni prijevoz moraju biti na stranjoj strani obiljeena
oznakom "Izvanredni prijevoz".
Oznaka za izvanredni prijevoz izrauje se od odgovarajueg materijala i prema standardu
za proizvodnju prometnih znakova, ute je boje s natpisom i okvirom crne boje.
Pri izvanrednim duljinama oznaka za izvanredan prijevoz mora se dopuniti dodatnom
oznakom "Duljina.....m", na kojoj je oznaena najvea duljina vozila s teretom.
Izvanredni prijevoz se obavlja samo uz pratnju drugog vozila. Vozilo pratnje kree se
ispred vozila kojim se obavlja izvanredni prijevoz, osim ako se kreu po autocesti tada se
vozilo pratnje kree ispred vozila kojim se obavlja izvanredni prijevoz.
Vozila pratnje moraju biti opremljena utim rotirajuim svjetlom i osvijetljenom ploom
s natpisom "Izvanredni prijevoz".

16

oznaka za vozilo kojim se prati izvanredni

prijevoz

oznaka za vozilo kojim se obavlja

izvanredni prijevoz

3.12. Prijevoz opasnih tvari

Opasnim tvarima mogu rukovati punoljetne osobe koje su za to struno osposobljene.
Opasne tvari mogu prevoziti osobe koje su za to struno osposobljene i koje su navrile
21 godinu ivota.
Za prijevoz opasnih tvari koriste se vozila koja su posebno konstruirana i obiljeena.
Vozila se obiljeavaju ploama i listicama.
Vozilo koje prevozi opasne tvari mora biti oznaeno na prednjoj i stranjoj strani ploom
za oznaavanje vozila za prijevoz opasnih tvari narandaste boje.

Ako se na ploi za oznaavanje vozila za prijevoz opasnih tvari nalaze oznake, tada se
gornji brojevi odnose na vrstu i stupanj opasnosti, a donji na vrstu opasne tvari. Ove
oznake su vrlo vane u sluaju nesree jer se prema njima mora postupati.
VANO: Ako se u gornjem redu nalazi oznaka X znai da se opasna tvar ne smije
dovesti u kontakt s vodom (burno reagira) te se gaenje mora obaviti prahom ili pjenom.
Vozilo mora biti oznaeno i sa listicama opasnosti tvari koje se prevoze vozilima i to sa
najmanje tri, po jedna sa svake strane i jedna sa stranje strane posude u kojoj se prevoze
opasne tvari.

Neke od listica opasnosti

3.13. Prijevoz osoba vozilima

U vozilu ili na vozilu smije se prevoziti u prometu na cesti onoliko osoba koliko ima
ugraenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj dozvoli.

17

U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe:

1) teretnim automobilom kojem tovarni sanduk nema stranice,
2) vozilom s automatskim istovarivaem,
3) prikljunim vozilom za prijevoz tereta koje vue teretni automobil,
4) prikolicom za stanovanje (kamp-prikolica),
5) prikljunim vozilom koje vue traktor, kad traktor vue vie od jednoga prikljunog
vozila, osim u turistikom vlaku.
Voza ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne moe otvoriti
iznutra, osim vozilima unutarnjih poslova, oruanih snaga Republike Hrvatske i tijela za
izvrenje kaznenih i prekrajnih sankcija i to samo za slubene potrebe.
Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se
izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim prikljucima.
Na vanjskim dijelovima vozila mogu se voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilima
vatrogasne slube, vozilima komunalne djelatnosti i elektrodispeerske slube ako su na
tim vozilima ugraene platforme za stajanje i drai i ako se ne kreu brzinom veom od
30 km na sat.
Motornim ili prikljunim vozilom za prijevoz putnika u javnom gradskom i prigradskom
prometu i autobusom kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe u gradskom prometu
smije se prevoziti osobe i stojei.

3.14. Prijevoz osoba u prostoru za smjetaj tereta

Na teretnom automobilu u prostoru za smjetaj tereta ili na prikljunom vozilu koje vue
traktor, moe se prevoziti najvie pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili
obavljaju druge radove.
Osobe koje nisu navrile 14 godina smiju se prevoziti na vozilima samo uz pratnju
punoljetne osobe.
Na teretnom automobilu u prostoru za smjetaj tereta ili na prikljunom vozilu koje vue
traktor, moe se uz odobrenje prevoziti vie od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru
tereta ili obavljaju druge radove, radnike od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno te
od jednog mjesta rada na drugo.
Teretni automobil kojim se prevoze osobe u prostoru za smjetaj tereta uz odobrenje
mora imati:
- sjedala privrena za karoseriju iroka najmanje 45 cm,
- stranicu na stranjoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm,
- vrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stranjim sjedalima i na sjedalima uzdu
ruba karoserije ako su njezine stranice nie od 120 cm,
- nosa cerade i ceradu s dva otvora za prozraivanje, jedan na prednjoj, a drugi na
stranjoj strani
- te stepenice za ulazak i izlazak osoba.
Ispunjavanje ovih i broj osoba koje se mogu prevoziti, utvruje stanica za tehniki
pregled vozila.
Odobrenje za prijevoz vie od pet osoba izdaje policijska uprava, odnosno policijska
postaja na ijem podruju prijevoz poinje.

18

Odobrenje nije potrebno kad se prijevoz obavlja radi pruanja hitne pomoi pri
spaavanju ljudi i imovine ili kad se obavlja vozilima unutarnjih poslova ili oruanih
snaga Republike Hrvatske.
Odobrenje vai najdulje est mjeseci. Voza mora kod sebe imati odobrenje i pokazati ga
na zahtjev ovlatene slubene osobe.
Osobe koje se prevoze teretnim automobilom u prostoru za smjetaj tereta i prikljunim
vozilom koje vue traktor ili radnom stroju ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama,
na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila.

3.15. Prijevoz djece

Kada se vozilima organizirano prevoze djeca, ta se vozila obiljeavaju posebnim ploama
za prijevoz djece. Ploa se postavlja na prednju i stranju stranu vozila

Kada se vozilo koje organizirano prevozi djecu zaustavi na kolniku radi ulaska odnosno
izlaska djece iz vozila, voza tog vozila duan je ukljuiti sve pokazivae smjera, a
vozai vozila koja dolaze u susret ili nailaze iza tog vozila duni su se zaustaviti.

Prilikom prijevoza djeca moraju imati pratitelja vodia. Djeci je tijekom vonje
zabranjeno hodanje i premjetanje unutar autobusa.
Prije polaska sa mjesta ukrcaja ili iskrcaja voza se mora uvjeriti da ispred vozila nema
djece.

4. OGRANIENJE PROMETA
Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na
kolniku poledica.
Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjen je promet motornim vozilima koja
nemaju propisanu zimsku opremu (za kamione i autobuse zimaska oprema su lanci na
pogonskim kotaima) i teretnim automobilima s prikljunim vozilom.
Ministar nadlean za poslove prometa moe u odreeno vrijeme i na odreenoj cesti ili
dijelu ceste propisati obvezno posjedovanje zimske opreme, za pojedine vrste i kategorije
vozila, bez obzira postoje li na tim cestama zimski uvjeti.

19

Ministar nadlean za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadlenim za unutarnje

poslove moe na odreenoj cesti ili dijelu ceste, u odreene dane ili u odreenom
vremenskom razmaku propisati zabranu ili ogranienje prometa svih ili pojedinih vrsta
vozila, ograniiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ogranienja neophodni radi
spreavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, ili ako to zahtijevaju razlozi
neometanog prometa, odnosno ako se moe opravdano oekivati da e promet biti
osobito gust ili otean.

5. UREAJI NA MOTORNIM I PRIKLJUNIM VOZILIMA

5.1. Ureaj za upravljanje vozilom
Ureaj za upravljanje vozilom iz stavka mora biti takav da se prednji kotai vozila to se
nalaze u poloaju zakretanja, pri kretanju vozila po vodoravnoj ravnoj povrini, nakon
oslobaanja kotaa upravljaa, sami vraaju u poloaj za pravocrtno kretanje.
Slobodan hod kotaa upravljaa na vozilu ne smije biti vei od 30.

5.2. Ureaji za zaustavljanje vozila (koioni sustav)

Ureaji za zaustavljanje na motornim i prikljunim vozilima moraju biti ugraeni i
izvedeni tako da voza moe vozilo na siguran, brz i uinkovit nain zaustaviti, bez
obzira na stupanj optereenja vozila i nagib ceste po kojoj se vozilo kree te osigurati
vozilo u nepokretnom poloaju na cesti s nagibom.
Prema vrsti prijenosa snage sa papuice ureaji za zaustavljanje mogu biti:
- mehaniki
- hidraulini
- zrani (pneumatski)
- kombinirani
Pod konim sustavom razumijevaju se:
1) radna konica;
2) pomona konica;
3) parkirna konica.

20

Radna konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo sigurno zaustavi bez obzira
na brzinu kretanja vozila, optereenje vozila i nagib ceste. Ta konica treba omoguiti
podeavanje jakosti koenja s vozakog mjesta, a da pri tom voza ne isputa upravlja iz
ruku i ona treba podjednako djelovati na kotae to se nalaze na istoj osovini.
Pomona konica mora biti takva da omogui vozau da zaustavi vozilo ako otkae radna
konica. Pomona konica mora biti postavljena tako da je voza moe lako i brzo
upotrijebiti s vozakog mjesta, pri emu mu jedna ruka mora biti slobodna radi
upravljanja vozilom.
Parkirna konica na motornim i prikljunim vozilima mora biti takva da se pomou nje
parkirano vozilo moe osigurati u zakoenom poloaju odgovarajuim mehanikim
ureajem. Parkirna konica mora biti postavljena u motornom vozilu tako da je voza
moe upotrijebiti s vozakog mjesta, a u prikljunom vozilu, tako da se moe aktivirati
izvan vozila. Parkirna konica na prikljunim vozilima za prijevoz osoba mora se moi
aktivirati iz vozila.
Koioni protublokirajui sustav (ABS) moraju imati:
- autobusi kojima najvea doputena masa prelazi 12 tona, osim autobusa za
gradski promet (vai za vozila registrirana od 1. sijenja 1994.)
- teretni automobili i tegljai kojima najvea doputena masa prelazi 16 t, a koji su
predvieni za vuu prikolica kojima najvea doputena masa prelazi 10 t ili
poluprikolica kojima osovinsko optereenje prelazi 100 kN (vai za vozila
registrirana od 1. sijenja 1998.).
- prikolice kojima najvea doputena masa prelazi 10 t i poluprikolice kojima
osovinsko optereenje prelazi 100 kN (vai za vozila registrirana od 1. sijenja
1998.).
- vozila za prijevoz opasnih tvari i to: teretni automobili i tegljai kojima najvea
doputena masa prelazi 16 tona, te vuna vozila koja su predviena za vuu
prikljunih vozila kod kojih zbroj osovinskih optereenja prelazi 100 kN, kao i
prikljuna vozila kod kojih zbroj svih osovinskih optereenja prelazi 100 kN (vai
za vozila registrirana od 1. sijenja 1994.).
Ako otkae konica na bilo kojoj osovini prikljunog vozila spojenog s motornim
vozilom kao vunim vozilom, mora biti osigurano nesmetano koenje konicama
postavljenim u tome vunom vozilu.

5.3. Ureaji za neprekidno podeavanje sile koenja

Ureaji kojima se osigurava neprekidno podeavanje jakosti koenja razmjerno promjeni
optereenja na motornim i prikljunim vozilima, osim na autobusima za gradski promet,
na prikljunim vozilima najvee doputene mase do 1,5 t i na prikljunim vozilima s
naletnom konicom, koja bilo na kojoj stranjoj osovini imaju promjenu optereenja
puno-prazno veu od 40% od najveega osovinskog optereenja, moraju biti ugraeni i

21

izvedeni tako da osiguravaju neprekidno podeavanje jakosti koenja razmjerno promjeni

optereenja.
Ova odredba primjenjuje se na teretna i prikljuna vozila iznad 10 t i na autobuse iznad 7
t najvee doputene mase koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 01.
sijenja 1973. godine, te na sva teretna, prikljuna vozila i autobuse koji su prvi put
registrirana nakon 1. sijenja 1980. godine.
Na motornim i prikljunim vozilima koja imaju elastino ovjeenje osovina pomou
opruga iji je progib za stanje optereenja puno-prazno manji od 25 mm, ne moraju biti
ugraeni ureaji kojima se osigurava neprekidno podeavanje jakosti koenja razmjerno
promjeni optereenja.

5.4 Usporiva za dugotrajno usporavanje

Usporiva za dugotrajno usporavanje na motornim vozilima najvee doputene mase
iznad 5 t, koja su predviena za vuu prikolica najvee doputene mase iznad 7 t,
odnosno poluprikolica sa sedlom kod koje dio najvee doputene mase koji otpada na
osovine prelazi 9 t, te na motornim vozilima najvee doputene mase iznad 9 t, mora biti
ugraen i izveden tako da osigurava dugotrajno usporavanje vozila. Odredba se odnosi na
motorna vozila prvi put registrirana nakon 1. sijenja 1980. godine.

5.5 Koioni sustav na prikljunom vozilu

Radna konica na prikljunom vozilu ija najvea doputena masa prelazi 0,75 t, a koje je
prvi put registrirano nakon 1. sijenja 1972., mora biti ugraena i izvedena tako da
djeluje na sve kotae prikolice, odnosno poluprikolice, a parkirna konica tako da djeluje
na dovoljan broj kotaa da bi se ostvario propisani koeficijent koenja.
Radna konica prikljunog vozila mora biti izvedena tako da je voza moe tijekom
vonje upotrijebiti s vozakog mjesta pomou komande kojom stavlja u djelovanje radnu
konicu vunog vozila. Na prikljunom vozilu ija najvea doputena masa ne prelazi 3,5
t radna konica moe biti izvedena s inercijskom komandom.
Koioni sustav radnog koenja na prikljunom vozilu ija je najvea doputena masa
iznad 0,75 t mora biti ugraen i izveden s automatskom komandom kojom se aktivira
radno koenje prikljunog vozila, ako se prekine ureaj za spajanje.
Na prikolici bez konice ili s inercijskom komandom mora biti ugraena i izvedena
pomona krina prikljuna veza koja e, ako se glavna veza prekine, sprijeiti da ruda,
odnosno prikolica skrene u stranu ili e aktivirati radnu konicu.
Koioni sustav na prikolici ija najvea doputena masa prelazi 7 t, odnosno na
poluprikolici sa sedlom ija je najvea doputena masa koja je umanjena za masu to
optereuje sedlo vea od 70 (kN) mora biti ugraen i izveden kao dvovodni pneumatiki
prijenosni mehanizam. Ova odredba vrijedi za prikljuna vozila prvi put registrirana u
Republici Hrvatskoj od 1. sijenja 1978. godine. Sva prikljuna vozila sa zranom
koionom instalacijom prvi put registrirana nakon 1. sijenja 1988. godine moraju imati
dvovodni koioni sustav.

22

5.6. Kontrolni ureaji

Na teretnim automobilima:
a) teretni automobili ija je najvea doputena masa vea od 3,5 t moraju imati ugraen
tahograf;
b) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u
tahograf,
c) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo,
d) svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera,
e) pokaziva raspoloivog tlaka pneumatikog ureaja radne konice, ako je taj ureaj
stalno pod tlakom,
f) nadzorni ureaj odnosno, euro-tahograf, prema odredbama ECE Sporazuma 811/564
koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju
profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine
vozila i prijeenu udaljenost, moraju imati teretni automobili najvee doputene mase
iznad 3,5 t, koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1996.
godine, kao i oni teretni automobili koji sudjeluju u meunarodnom cestovnom prometu
sukladno Europskom sporazumu o radu posada vozila angairanim u meunarodnom
cestovnom prometu (AETR), bez obzira na datum prve registracije;
Na svim vozilima koja imaju zranu konu instalaciju, a koja su prvi put registrirana u
Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1984. godine:
a) standardiziran prikljuak za kontrolu tlaka kone instalacije, odnosno na spremniku
energije, konim cilindrima kao i na svim ureajima na kojima se transformira energija
za koenje.

5.7. Ograniiva brzine

Na autobusima i teretnim motornim vozilima koja se prvi put registriraju u Republici
Hrvatskoj, na autobusima i teretnim motornim vozilima koja sudjeluju u meunarodnom
cestovnom prometu sukladno Europskom Sporazumu o radu posada vozila angairanim u
meunarodnom cestovnom prometu (AETR) i na motornim vozilima za prijevoz opasnih
tvari treba biti ugraen ograniiva brzine.
Ova odredba odnosi se na teretna motorna vozila ukoliko im je najvea doputena masa
vea od 12 tona i na autobuse ukoliko im je najvea doputena masa vea od 10 tona.
Brzina ograniena ograniivaem brzine ne smije biti vea od 90 km/h za teretna motorna
vozila, odnosno 105 km/h za autobuse prvi put registrirane u Republici Hrvatskoj do 1.
sjenja 2005. godine ili 100 km/h za autobuse prvi put registrirane u Republici Hrvatskoj
nakon tog datuma. Ograniivaem brzine ne trebaju biti opremljeni teretna motorna
vozila ako im je najvea brzina jednaka ili manja od 90 km/h i autobusi ija je najvea
brzina jednaka ili manja od 105 km/h.

23

5.8. Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila

Ureaji za spajanje vunoga i prikljunog vozila moraju biti postavljeni u uzdunoj
simetrinoj vertikalnoj ravnini vozila i izvedeni zglobno, tako da omoguuju pokretljivost
ureaja u svim smjerovima u prostoru.
Osovinica ureaja za spajanje vunoga i prikljunog vozila pomou koje se spaja vozilo
mora imati osigura to onemoguuje, pri normalnoj uporabi, razdvajanje spojenih
vozila.
Ureaji za spajanje vunoga i prikljunog vozila moraju biti privreni za pojaani dio
vunog vozila.
Koioni sustav na prikolici ija je najvea doputena masa vea od 7 t mora biti ugraen i
izveden kao dvovodni pneumatiki prijenosni mehanizam koji omoguuje bre reagiranje
koionog ureaja prikolice i stalno napajanje konica prikolice tlakom zraka kroz napojni
vod.
PANJA: Prikopali ste prikljuno vozilo, ako spojka prikolice nije pravilno uskoila
prikolica se moe odvojiti od vunog vozila.
Prilikom prikopavanja prikolice za vuno vozilo ruda prikolice mora biti u istoj visni
kao i spojka vunog vozila i prikolica mora biti osigurana pomou parkirne konice i
klinastih podloki ispred i iza kotaa.
U sluaju da se prikljuno vozilo otkopa tijekom vonje vuno vozilo e lake ubrzavati
i kazaljke manometra padaju na 65% tlaka zraka.
Prilikom prikopavanja poluprikolice za teglja poluprikolica mora biti osigurana
pomou parkirne konice i klinastih podloki ispred i iza kotaa a vuno sedlo mora biti u
istoj visini kao i stoer trole poluprikolice.

6. VREMENA VONJE, PREKIDI VONJE I RAZDOBLJA

ODMORA VOZAA
NAPOMENA:
Vremena vonje, prekidi vonje i razdoblja odmora vozaa regulirani su Zakonom o
radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u
cestovnom prijevozu koji je stupio na snagu u svibnju 2005. godine.Ovaj se Zakon
primjenjuje na vozae vozila ija je najvea doputena masa vea od 3.5 t, kao i na
vozae vozila ija je doputena masa s prikljunim vozilom vea od 3.5 t, te na autobuse
konstruirane ili trajno prilagoene za prijevoz vie od devet putnika, ukljuujui i vozaa.
Ovaj Zakon ne primjenjuje se na cestovni prijevoz:
a) vozilima kojima se obavlja javni linijski prijevoz putnika na linijama ukupne
udaljenosti do 50 km,
b) vozilima koja ne mogu razviti brzinu veu od 40 km/h,
c) vozilima u vlasnitvu ili najmu oruanih snaga, policije, civilne zatite i vatrogasaca,
ako je prijevoz vezan uz poslove tih slubi i obavljaju se pod njihovom kontrolom,
d) vozilima kojima se obavlja nekomercijalni prijevoz humanitarne pomoi u
izvanrednim okolnostima ili akcijama spaavanja,
e) specijaliziranim vozilima koja se koriste u medicinske svrhe,
f) specijaliziranim vozilima za popravak kvarova koja se kreu u krugu od 100 km od

24

sjedita tvrtke,
g) vozilima koja se testiraju na cesti radi tehnikog razvoja, popravka ili odravanja, te
novim ili preraenim vozilima koja jo nisu registrirana,
h) vozilima ili kombinacijama vozila ija najvea doputena masa nije vea od 7.5 t, a
koja se koriste za nekomercijalni prijevoz tereta,
i) komercijalnim vozilima koja imaju povijesni status, a koja se koriste za nekomercijalni
prijevoz putnika i tereta.
Vrijeme vonje
Dnevno vrijeme vonje ne smije biti dulje od devet sati. Iznimno, dnevno vrijeme vonje
moe se produljiti na najvie deset sati, ali ne vie od dvaput tjedno.
Tjedno vrijeme vonje ne smije biti dulje od 56 sati i ne smije prekoraiti maksimalno
tjedno radno vrijeme.
Ukupno vrijeme vonje tijekom bilo koja dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90
sati.
Prekid vonje
Nakon razdoblja vonje od etiri i pol sata, voza je duan prekinuti vonju najmanje 45
minuta, osim ako uzima razdoblje odmora.
Prekid vonje moe se zamijeniti prvim prekidom vonje od najmanje 15 minuta, nakon
kojeg slijedi drugi prekid vonje od najmanje 30 minuta.
Dnevni i tjedni odmor
Voza mora imati dnevni i tjedni odmor.
Dnevni odmor je dnevno razdoblje tijekom kojega voza moe slobodno raspolagati
svojim vremenom, a obuhvaa redoviti dnevni odmori skraeni dnevni odmor:
redoviti dnevni odmor je neprekinuto razdoblje odmora od najmanje 11 sati ili kada se
koristi u dva dijela 12 sati, od kojih prvi odmor mora trajati neprekinuto minimalno 3
sata, a drugi neprekinuto minimalno 9 sati.
skraeni dnevni odmor je neprekinuto razdoblje odmora krae od 11 sati, ali ne krae
od 9 sati.
Voza moe imati najvie tri skraena dnevna odmora izmeu bilo koja dva tjedna
odmora.
Unutar 30 sati od isteka dnevnog ili tjednog odmora, voza koji je dio vielane posade
mora uzeti novi dnevni odmor u trajanju od najmanje devet sati.
Tjedan oznaava razdoblje izmeu 00:00 sati u ponedjeljak i 24:00 sata u nedjelju.
Tjedni odmor je tjedno neprekidno razdoblje tijekom kojega voza moe slobodno
raspolagati svojim vremenom, a obuhvaa redoviti tjedni odmor i skraeni tjedni
odmor:
Redoviti tjedni odmor je odmor koji neprekinuto traje najmanje 45 sati,
Skraeni tjedni odmor je odmor koji neprekidno traje manje od 45 sati, ali ne krae od
24 sata.

25

Unutar svaka 24 sata, nakon dnevnog ili tjednog odmora, voza mora imati novi dnevni
odmor. Ako dnevni odmor unutar 24 sata traje najmanje devet sati, ali manje od 11 sati,
smatra se skraenim dnevnim odmorom.
Dnevni odmor moe se produljiti do redovitoga tjednog odmora ili skraenoga tjednog
odmora.
U bilo koja dva uzastopna tjedna, voza mora imati najmanje:
dva redovita tjedna odmora ili
jedan redovit i jedan skraeni tjedni odmor od najmanje 24 sata. Nadoknadu tjednog
odmora voza je duan izvriti najkasnije do kraja treeg tjedna od tjedna koritenja
skraenoga tjednog odmora.
Tjedni odmor zapoinje najkasnije po isteku est 24-satna razdoblja, od kraja
prethodnoga tjednog odmora.
Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraenoga tjednog odmora mora se pripojiti
drugom razdoblju odmora od najmanje devet sati.
Dnevni i skraeni tjedni odmor voza moe provesti u vozilu izvan sjedita tvrtke,
ukoliko je vozilo opremljeno leajem.
Ukoliko tjedni odmor zahvaa dva tjedna, isti se moe pribrojiti samo jednom od ta dva
tjedna.
Ukoliko se prijevoz obavlja iskljuivo na podruju Republike Hrvatske, dnevni odmor
traje najmanje 12 sati neprekidno.
7. OPREMA VOZILA
Rezervni kota:
Motorna i prikljuna vozila, osim mopeda, motocikala, lakih etverocikla, etverocikla,
traktora, traktorskih prikolica, prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i
vozila namijenjenih za komunalne usluge (pranje i ienje ulica, odvoz smea i fekalija i
dr.), moraju imati rezervni kota s pripadajuom opremom koji se po potrebi moe
upotrijebiti.
Rezervni kota ne moraju imati motorna i prikljuna vozila ako su gume ili naplatci
opremljeni nekim sigurnosnim sustavom za sigurnu vonju s ispuhanom gumom ili ako
vozilo posjeduje odgovarajue sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhane gume
(npr. sprej ili pjena u boci pod tlakom itd.).
Aparat za gaenje poara:
Motorna vozila, osim osobnih automobila kojima se ne obavlja javni prijevoz osoba u
prometu na cestama, mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikala, motocikla s bonom
prikolicom, motocikla s tri kotaa, lakih etverocikla, etverocikla i traktora, moraju
imati aparat za gaenje poara postavljen na vidljivom mjestu tako, da se u sluaju
opasnosti moe upotrijebiti.

26

Sigurnosni trokut:
Motorna vozila osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla, motocikla s bonom
prikolicom, motocikla s tri kotaa, lakih etverocikla, etverocikla i prikljuna vozila,
moraju imati, na vidljivom mjestu, poseban standardiziran znak za obiljeavanje vozila
zaustavljenog na kolniku ceste, kojim se voza po potrebi moe koristiti.
Po dva znaka moraju imati:
1) teretni automobil i autobus ako vuku prikljuno vozilo;
2) motorno vozilo koje se nalazi na zaelju kolone ako se motorna vozila kreu u
organiziranoj koloni.
Kutija prve pomoi
Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla, motocikla s bonom
prikolicom, motocikla s tri kotaa, lakih etverocikla i etverocikla moraju imati jednu
kutiju prve pomoi, a autobusi sa vie od 25 sjedeih mjesta dvije kutije.
Motorna vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 2006.
godine, moraju biti opremljena s kutijom prve pomoi u skladu s hrvatskom normom
HRN 1112, osim vozila koja se uvoze i imaju serijski ugraenu kutiju prve pomoi u
skladu s normom matine zemlje.

Klinaste podloke
Motorna i prikljuna vozila ija najvea doputena masa prelazi 5 t moraju imati dvije
klinaste podloke, na vidljivom mjestu, koje voza po potrebi moe upotrijebiti.
Rezervne arulje
Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla, motocikla s bonom
prikolicom, motocikla s tri kotaa, lakih etverocikla i etverocikla, traktora, autobusa u
gradskom i prigradskom prometu moraju imati, na vidljivom mjestu, rezervne arulje
najmanje za polovicu aruljnih mjesta dvostrukih ureaja za osvjetljavanje ceste i za
davanje svjetlosnih znakova i po jednu arulju za jednostruka aruljna mjesta kod kojih je
mogue zamijeniti samo arulju.
Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez arne niti (ksenon, neon, LED i sl.),
ne moraju imati rezervne arulje za ta rasvjetna tijela.
Reflektirajui prsluk
Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla s bonom prikolicom,
motocikla s tri kotaa, lakih etverocikla i etverocikla moraju imati reflektirajui prsluk,
kojeg je voza duan koristiti-obui kada na cesti obavlja neke radnje uz vozilo (mijenja
kota, obavlja manje popravke na vozilu, nalijeva gorivo kada vozilo ostane bez goriva,
trai pomo zaustavljajui druga vozila i sl.).

27

Zimska oprema
.
Pod zimskom opremom motornih vozila ija najvea doputena masa nije vea od 3,5
tona, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotaima
ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za
postavljanje na pogonske kotae.
Pod zimskom opremom autobusa podrazumijevaju se lanci na pogonskim kotaima ili
zimske gume (M+S) postavljene na pogonske kotae, a autobusi i teretna vozila koja
zbog tehnikih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotae moraju imati zimske
gume (M+S) na pogonskim kotaima.
Analogni tahograf
Analogni tahograf je ureaj u cestovnom prometu za biljeenje brzine i prijeenog puta,
kao i vremena rada i odmora gdje se podaci zapisuju na tahografski listi na kojem vrh
pisaa ostvaruje zapis mehanikim pritiskom na tahografski listi, a koji omoguava
biljeenje podataka za jedan dan.

analogni tagograf i tahografski listi

Digitalni tahograf
Digitalni tahograf je ureaj u cestovnom prometu za biljeenje brzine i prijeenog puta,
kao i vremena rada i odmora gdje se podaci zapisuju u radnu memoriju i memorijsku
karticu, a koji omoguava pohranu podataka za razdoblje od 365 dana.
Nova vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 2009.,
ija je najvea doputena masa s prikljunim vozilom vea od 3.5 t, te autobusi
konstruirani ili trajno prilagoeni za prijevoz vie od devet putnika, ukljuujui i vozaa,
moraju imati ugraen digitalni tahograf.

28

Digitalni tahograf i memorijska kartica

8. TEHNIKI PREGLEDI VOZILA

Tehniki pregled vozila je djelatnost od opeg interesa.
Radi provjere tehnike ispravnosti motornih i prikljunih vozila, osim radnih strojeva,
obavljaju se tehniki pregledi tih vozila.
Tehniki pregledi vozila su redoviti s ispitivanjem ispunih plinova motornih vozila,
preventivni i izvanredni.
Na tehnikom pregledu utvruje se ima li vozilo propisane ureaje i opremu, jesu li ti
ureaji i oprema ispravni te udovoljavaju li propisanim uvjetima za sudjelovanje u
prometu na cesti.
Redoviti tehniki pregled
Nova motorna i prikljuna vozila to sudjeluju u prometu na cestama, vlasnici su duni
podvrgnuti redovitom tehnikom pregledu tijekom mjeseca u kojem istie rok od 24
mjeseca od prvoga tehnikog pregleda i registracije vozila.
Vozila stara dvije ili vie godina, vlasnici su duni podvrgnuti redovitom tehnikom
pregledu tijekom svakog 12. mjeseca od posljednjeg redovitog tehnikog pregleda.
Rok vaenja redovitog tehnikog pregleda oznaava se posebnim znakom (naljepnicom)
koji se postavlja na prednjoj strani motornog vozila, odnosno na stranjoj strani
prikljunog vozila.
Preventivni tehniki pregledi
Na vozilima koja se daju u najam (rent a car vozila), vozilima kojima se obavlja
osposobljavanje kandidata za vozae, vozilima kojima se obavlja taksi prijevoz,
autobusima, teretnim i prikljunim vozilima za prijevoz opasnih tvari, teretnim i
prikljunim vozilima ija najvea doputena masa prelazi 7.500 kg, obavljaju se
preventivni tehniki pregledi.
Preventivnim tehnikim pregledima ne podlijeu vozila za stanovanje ili kampiranje,
vozila za prijevoz pela, teretna i prikljuna vatrogasna vozila, teretna i prikljuna vozila
za zabavne radnje i prikljuna vozila za traktore.
Preventivni tehniki pregledi vozila obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehniki
pregled) i u propisanim rokovima (periodini tehniki pregled i periodini tehniki
pregled konica).

29

9. OBILJEAVANJE VOZILA
Spora vozila:
Motorna i prikljuna vozila koja se zbog konstrukcijskih razloga na ravnoj cesti ne mogu
kretati brzinom veom od 30 km/h moraju biti obiljeena znakom za oznaavanje sporih
vozila.

znak za spora vozila

Teka motorna vozila:
Teretna motorna vozila najvee doputene mase vee od 12 000 kg (12 t), osim tegljaa
namijenjenih za vuu poluprikolica, moraju biti oznaena znakom za oznaavenje tekih
motornih vozila.

znak za oznaavanje tekih motornih vozila

Prikljuna vozila:
Prikljuna vozila najvee doputene mase manje ili jednake 10 000 kg ija duljina
(ukljuujui i duljinu vune rude) prelazi 8 m i prikljuna vozila najvee doputene mase
vee od 10 000 kg (10 t) bez obzira na duljinu moraju biti obiljeena znakom dugih
vozila.

30

znak za obiljeavanje dugih vozila

31