Zadatak 021 (Rex, gimnazija)

U sustavu koji miruje, mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijee put 75 m.
Brzina mezona je 0.995 c. Koliko je vrijeme ivota mezona u vlastitom sustavu?
Rjeenje 021
s = 75 m,
v = 0.995 c,
c = 3 108 m/s,
t0 = ?
Vrijeme ivota mezona u sustavu koji miruje je
s
t =
v
pa je njegovo vlastito vrijeme ivota
2
2
v2
s
75 m
v
0.995 c
t = t 1
t = 1 t =
1

0
0 v
0
m
c
8
c

c2
0.995 3 10
s
t =
0

75 m
m
0.995 3 108
s

1 0.9952 = 25 109 s = 25 ns.

Vjeba 021
U sustavu koji miruje, mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijee put 150 m.
Brzina mezona je 0.995 c. Koliko je vrijeme ivota mezona u vlastitom sustavu?
Rezultat:

50 ns.

Zadatak 022 (Rex, gimnazija)

Elektron se iz mirovanja ubrzava naponom od 511 kV. Kolika je njegova relativistika brzina
nakon ubrzavanja? Energija mirovanja elektrona je me c 2 = 511 keV .
(e = 1.6 10-19 C, c = 3 108 m/s)
Rjeenje 022
U = 511 kV = 5.11 105 V,
me c 2 = 511 keV = 511 103 1.6 1019 J = 8.176 1014 J ,
e = 1.6 10-19 C,
c = 3 108 m/s,
v=?

1
e U
2
1
=

e U = me c
1
2
2
E = me c
1
me c 2

v
k

1 2

v2
1

2
c

E = e U
k

e U
me c 2

v2
=1
c2

e U

me c

v2
1
c2

v2
1
v2
1
=
/ 2 1
=

2
e U
c2
c2
v2

+1
e U
1

+ 1
me c 2
2
2

c
me c

1
1
/
/ c 2 v 2 = c 2 1
v = c 1
=
2
2
2

e U
e U

+ 1
+ 1
+ 1

2
2

me c

me c

+1=

m
1
m
1
m
= 3 108 1
= 3 108 1
= 2.6 108 .
2
2
s
s
s
1.6 1019 C 5.11 105 V

(1 + 1)

+ 1

8.176 1014 J

Vjeba 022
Elektron se iz mirovanja ubrzava naponom od 1533 kV. Kolika je njegova relativistika brzina
nakon ubrzavanja? Energija mirovanja elektrona je me c 2 = 511 keV .
(e = 1.6 10-19 C, c = 3 108 m/s)

Rezultat:

m
2.9 108 .
s

Zadatak 023 (Dino, gimnazija)

Koliki rad moramo utroiti da bismo poveali brzinu elektrona od 1.2 108 m/s do 2.4 108
m/s? (masa elektrona u mirovanju m0 = 9.11 10-31 kg, brzina svjetlosti c = 3 108 m/s)
Rjeenje 023
v1 = 1.2 108 m/s,
v2 = 2.4 108 m/s,
m0 = 9.11 10-31 kg,
c = 3 108 m/s,
W=?
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.
Ako tijelo u stanju mirovanja ima masu m0, a kad se giba brzinom v masu m, onda je njegova
kinetika energija

1
2
2
E = m m0 c E = m0 c
1 .
k
k
2

v
1

Budui da je promjena kinetike energije elektrona jednaka utroenom radu, vrijedi:

1
1
2
2
W = E W = E E W = m0 c
1 m0 c
1
k
k
k

2
2
2
1
v2
v1

1
1

2
2
c
c

1
2
W = m0 c
1

2
v

2
1 2
c

1
1
2
+ 1 W = m0 c

2
2
v
v

2
1 1

1 2
2
c
c

1
2
W = m0 c

2
v

2
1
c

1
v
1 1
c

1

2
v
1 1
2
c

2
1
1

31
8 m
= 4.72 10 14 J .
= 9.11 10
kg 3 10

s
2
2

8 m
8 m

2.4 10 s
1.2 10 s

1
8 m

3 10 8 m
3 10

s
s

Vjeba 023
Koliki rad moramo utroiti da bismo poveali brzinu protona od 1.2 108 m/s do 2.4 108 m/s?
(masa protona u mirovanju m0 = 1.6726 10-27 kg, brzina svjetlosti c = 3 108 m/s)
Rezultat:
8.66 10-11 J.

Zadatak 024 (Neven, student)

Nakon 0.4 s raspadne se dvije treine estica koje se pored promatraa gibaju brzinom 0.75 c.
Koliko je vrijeme poluraspada estica u njihovom vlastitom sustavu?
Rjeenje 024
2
1
t = 0.4 s,
N = N 0 N0 = N 0 ,
v = 0.75 c,
1/2 = ?
3
3
Radioaktivni raspad
Jezgra ili nukleus nekog elementa moe se promijeniti spontano (radioaktivni raspad) ili umjetnim
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
t
T
N = N 0 2 1/2 ,

gdje je N0 broj estica u vrijeme t = 0, N broj estica koje se nakon vremena t nisu raspale, t vrijeme,
T1/2 vrijeme poluraspada. Vrijeme poluraspada T1/2 je vremenski interval u kojem se raspadne polovina
prvobitnog broja estica.
Specijalna teorija relativnosti
Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najvea mogua brzina u prirodi.
Veza izmeu vremenskog intervala t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala t u sustavu S, odreena je izrazima:
2
t0
v
t =
, t0 = t 1
,
2
2
c
v
1
2
c
gdje je c brzina svjetlosti.
Ta se pojava zove dilatacija vremena.
Neka je T1/2 vrijeme poluraspada estica u sustavu promatraa S, a 1/2 vrijeme poluraspada u
njihovom vlastitom sustavu S0.
Nakon vremena t raspalo se dvije treine prvobitnog broja N0 estica, tj.
2
2
1
1
N 0 N = N0 N = N0 N0 N = N0 / ( 1) N = N0 .
3
3
3
3

Vrijeme poluraspada T1/2 estica u sustavu promatraa S iznosi:


t
t

T
T
logaritmiramo
1
1

1/2
N0 = N0 2
/ : N0 = 2 1/2

jednakost
3
3

T
N = N 0 2 1/2

t
a

t
log = log a log b
T
T
1
1
t

1/2
1/2
b
=2
/ log log = log 2

log1 log 3 =
log 2

3
3
T
n
1/2
log a = n log a
1
N = N0
3

[ log1 = 0 ]

0 log 3 =

t
T
1/2

log 2 log 3 =

t
T
1/2

T
log 2
log 2 / 1/2 T = t
.
1/2
log 3
log 3

S0

T1/2

1/2

Vrijeme poluraspada 1/2 estica u njihovom vlastitom sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na
sustav S, iznosi:

2
2
log 2
v
log 2

v
t
1
t
1

=
1/2
1/2
2
2
log 3
log 3
c
v
c
1/2 = T1/2 1
2
c
log 2
T1/2 = t
log 3

= 0.4 s

log 2
log 3

0.75 c

2
= 0.167 s.

Vjeba 024
Nakon 0.8 s raspadne se dvije treine estica koje se pored promatraa gibaju brzinom 0.75 c.
Koliko je vrijeme poluraspada estica u njihovom vlastitom sustavu?
Rezultat:
0.334 s.
Zadatak 025 (Edo, gimnazija)
Kolika je koliina gibanja elektrona kada se giba brzinom 0.75 c. Masa elektrona u
mirovanju je 9.1 10-31 kg? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
Rjeenje 025
v = 0.75 c,
m0 = 9.1 10-31 kg,
c = 3 108 m/s,
p=?
Jedan je od osnovnih rezultata specijalne teorije relativnosti promjena mase s brzinom:
m0
m=
,
2
v
1
c2
gdje je m masa tijela u gibanju, m0 masa mirovanja, v brzina tijela i c brzina svjetlosti u vakuumu.
Za tijelo mase m i brzine v koliina gibanja dana je formulom
p = m v.
Koliina gibanja elektrona iznosi:


m0

p=
v2
1

c2

p = mv
m=

m0
1

v2
c2

v p =

m0

v
1
c

9.1 10

31

kg
0.75 c =
2
0.75 c

v =

31
kg
kg
m
22
8 m 9.1 10
8 m
0.75 3 10
=
0.75 3 10
= 3.0955 10
kg .
2
2
s
s
s
1 0.75
0.75 c

9.1 10
1

31

Vjeba 025
Koliki je impuls sile elektrona kada se giba brzinom 0.70 c. Masa elektrona u mirovanju je
9.1 10-31 kg? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
Rezultat:
2.6759 10-22 kg m/s.
Zadatak 026 (Edo, gimnazija)
Kolikom se brzinom giba tijelo, ija je masa za mirnog motritelja 4.0 kg, ako je masa tijela u
mirovanju 2.4 kg?
Rjeenje 026
m = 4.0 kg,
m0 = 2.4 kg,
v=?
Jedan je od osnovnih rezultata specijalne teorije relativnosti promjena mase s brzinom:
m0
m=
,
v2
1
c2
gdje je m masa tijela u gibanju, m0 masa mirovanja, v brzina tijela i c brzina svjetlosti u vakuumu.
Brzina kojom se tijelo giba iznosi:
m0
m0
v2
v2
v2
m=
m=
/ 1
m 1
= m0 m 1
= m0 / : m
c2
c2
c2
v2
v2
1
1
c2
c2

v 2 m0
=

1
m
c2

v 2 m0 2
v 2 m0
=
=
1
/ 1

m
c2
c2 m

2
v 2 m0

=
1
m
c2

2
2
2
m0
m0
v 2 m0
v2
v2
2

=
1 / ( 1) 2 = 1
2 = 1
/ c
2
c
c
c
m
m
m
v

2
2

2 m0
2
2 m0
= c 1
v = c 1
/
m
m

v=

2 m0
c 1

m
2.4 kg
v = c 1 0 = c 1
= 0.8 c.
4.0 kg
m
Vjeba 026
Kolikom se brzinom giba tijelo, ija je masa za mirnog motritelja 8.0 kg, ako je masa tijela u
mirovanju 4.8 kg?
Rezultat:
0.8 c.

Zadatak 027 (Mira, gimnazija)

Raketa se giba brzinom v prema izvoru svjetlosti. Kolika je brzina rakete u odnosu na fotone
koje emitira izvor svjetlosti? (Fotoni se gibaju brzinom svjetlosti c.)
Rjeenje 027
v1 = v,
v2 = c,
vr = ?
U specijalnoj teoriji relativnosti brzina pribliavanja jedne rakete drugoj (relativna brzina) je:
vr =

v1 + v2
,
v v
1+ 1 2
c2

gdje je v1 brzina prve rakete, v2 brzina druge rakete, c brzina svjetlosti.

Brzina rakete u odnosu na fotone iznosi:
v+c v+c
v +v
v
+
c
v
+
c
v
+
c
v
+
c
vr = 1 2 =
=
=
=
= 1 = 1 = c.
v1 v2
vc
v c
v c+v v+c v+c
1+
1+
1+
1+
c
c
c
c
c2
c2
c2
c

v
C

Vjeba 027
Raketa se giba brzinom v prema izvoru svjetlosti. Kolika je brzina fotona koje emitira izvor
svjetlosti u odnosu na raketu? (Fotoni se gibaju brzinom svjetlosti c.)
Rezultat:
c.
Zadatak 028 (Alen, gimnazija)
Kolika je brzina elektrona ija je masa 10% vea od mase mirovanja, ako je c brzina svjetlosti
u vakuumu?
Rjeenje 028
10
m0,
m = m0 +
m = m0 + 0.10 m0 = 1.10 m0 ,
c,
v=?
100 0
Jedan je od osnovnih rezultata specijalne teorije relativnosti promjena mase s brzinom. Masa tijela
koje se giba vea je od mase tijela koje miruje.
m0
m=
,
2
v
1
2
c
gdje je m masa u gibanju, m0 masa mirovanja, v brzina tijela, c brzina svjetlosti.
Brzina elektrona iznosi:

2
v

1
2
c
m = 1.10 m0

m=

1
1

v
c

m0

= 1.10

m0
1

v
c

v
c

2
2

= 1.10 m0

2
1

1.10

m0
v
c

= 1.10 m0 / : m0

2
v
1 2
v
1
=
/ 1
2 1.10
2

c
c

= 1

1.21

2
2
2
1
v
1
v
1 1.21
v
0.21

=
1
=

=

2 1.21
2 1.21
2
2
1.21
1.21
c
c
c
c
2
2
2
v
0.21
v
0.21
v
0.21
2
2 0.21 2

=
/ ( 1)
=

=
/ c v =
c
2
2 1.21
2 1.21
1.21
1.21
c
c
c
1

0.21 2
c /
1.21

v=

0.21 2
c v = c
1.21

0.21
v = 0.42 c.
1.21

Vjeba 028
Kolika je brzina elektrona ija je masa 20% vea od mase mirovanja, ako je c brzina svjetlosti
u vakuumu?
Rezultat:
v = 0.55 c.
Zadatak 029 (Miro, gimnazija)
Kolikom brzinom se giba tijelo ija je masa za mirnog promatraa m = 4.0 kg, ako je masa
tijela u mirovanju m0 = 2.4 kg? (c je brzina svjetlosti u vakuumu)
Rjeenje 029
m = 4.0 kg,
m0 = 2.4 kg,
v=?
Jedan je od osnovnih rezultata specijalne teorije relativnosti promjena mase s brzinom. Masa tijela
koje se giba vea je od mase tijela koje miruje:
m0
m=
,
2
v
1
2
c
gdje je m masa u gibanju, m0 masa mirovanja, v brzina tijela, c brzina svjetlosti u vakumu.
Brzina elektrona iznosi:
2
2
m0
m0
m
m
m
v
1
1
v
m=
/

=
0 = 1
0 = 1
/2
m=
2
2
m0
2
2
m0
2
m
m
c
c
v
v
v
1
1
1
2
2
2
c
c
c
2
2
2
2

2
2
2
m0
m0
m0
v
v
v
2
2
2 m0

=1

=1

=1
/ c v = c 1

m
m
m

2
2
2
m
c
c
c

2
2
2

m0
2
2 m0
2 m0
v = c 1
/
v = c 1
v = c 1
=
m
m
m

2
2
2.4 kg
2.4 kg
2
v = c 1

v
=
c

v = c 1 0.6 v = 0.8 c.
kg
4.0
kg
4.0

Vjeba 029
Kolikom brzinom se giba tijelo ija je masa za mirnog promatraa m = 8.0 kg, ako je masa
tijela u mirovanju m0 = 4.8 kg? (c je brzina svjetlosti u vakuumu)

Rezultat:

v = 0.8 c.

Zadatak 030 (Miro, gimnazija)

estica se giba brzinom v = 0.75 c. Koliko je puta masa estice vea od njezine mase u
mirovanju? (c je brzina svjetlosti u vakuumu)

Rjeenje 030
m

v = 0.75 c,

=?
m0
Jedan je od osnovnih rezultata specijalne teorije relativnosti promjena mase s brzinom. Masa tijela
koje se giba vea je od mase tijela koje miruje:
m0
m=
,
2
v
1
2
c
gdje je m masa u gibanju, m0 masa mirovanja, v brzina tijela, c brzina svjetlosti u vakuumu.
Raunamo omjer masa.
m=

m0
1

v
c

m
=
m0

m=

m0
1

v
c

1
0.75 c
1

1
m

=
m0
m0

m
=
m0

1
1

v
c

0.75 c
1

m
=
m0

m
=
m0

1
v
1
c

1
1 0.75

m
1.51.
m0

Vjeba 030
estica se giba brzinom v = 0.6 c. Koliko je puta masa estice vea od njezine mase u
mirovanju? (c je brzina svjetlosti u vakuumu)
Rezultat:
1.25.
Zadatak 031 (Ivana, gimnazija)
Kolika je koliina gibanja elektrona mase m0 = 9.11 10-31 kg koji se giba brzinom
v = 0.92 c? (c je brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
Rjeenje 031
m0 = 9.11 10-31 kg,
v = 0.92 c,
c = 3 108 m/s,
p=?
Koliina gibanja nekog tijela u relativistikoj mehanici ima oblik
m0 v
p=
,
2
v
1
2
c
gdje je m0 masa tijela u mirovanju, v brzina tijela, c brzina svjetlosti u vakuumu.
Raunamo koliinu gibanja elektrona masa.
m0 v
m0 v
m0 0.92 c
m0 0.92 c
p=
p=
p=
p=

2
2
2
2
v
v
0.92 c
0.92 c
1
1
1
1

2
c
c

c
c
m 0.92 c 9.11 10
p= 0
=
2
1 0.92

31

kg 0.92 3 10

1 0.92

8 m
s = 6.42 10 22 kg m .
s

Vjeba 031
Kolika je koliina gibanja elektrona mase m0 = 9.11 10-31 kg koji se giba brzinom
v = 0.9 c? (c je brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)

Rezultat:

5.64 10

22

kg

m
.
s

Zadatak 032 (Ivana, gimnazija)

Tijelo duljine 100 m giba se prema promatrau brzinom v. Kolika je brzina gibanja ako je
kontrakcija duljine 1 mm? (c je brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
Rjeenje 032
l0 = 100 m,
l = 1 mm = 0.001 m,
c = 3 108 m/s,
v=?
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zakljuaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l 1
,
0
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje.
Budui da je l kontrakcija duljine tijela koje se giba brzinom v, njegova duljina koju promatra mjeri
iznosi:
l = l0 l = 100 m 0.001 m = 99.999 m.
Raunamo brzinu gibanja.
2
2
1
l
v
l
v
l = l0 1
l = l0 1
/

= 1

= 1
/2
2
2 l
2
2
l
l
c
c
c
c
0
0
0
v

2
2
2
2

2
2
2
l
l
l
v
v
v
l
2
2
2
=1

=1
= 1 / c v = c 1
2
2
2
l
l
l

c
c
c
l0
0
0
0

= 3 10

2 l
= c 1
/

l0

v=

2
2

l
2 l
c 1
v = c 1 =
l
l
0
0

2
2
2
99.999 m
99.999 m
99.999
8 m
8 m
8 m
6 m
1
=
3

10

=
3

10

= 1.34 10
s
100
m
s
100
m
s
100
s

Vjeba 032
Tijelo duljine 0.1 km giba se prema promatrau brzinom v. Kolika je brzina gibanja ako je
kontrakcija duljine 0.1 cm? (c je brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
6 m
Rezultat:
1.34 10
.
s
Zadatak 033 (Ivana, gimnazija)
Kolika je kinetika energija elektrona mase m0 = 9.1110-31 kg koji se giba brzinom
v = 0.92 c? (c brzina svjetlosti u vakuumu)
Rjeenje 033
m0 = 9,1110-31 kg,
v = 0.92 c,
Ek = ?
Ako tijelo u stanju mirovanja ima masu m0, a kad se giba brzinom v masu m, onda je njegova
kinetika energija

1
2
2
E = m m0 c E = m0 c
1 .
k
k
2

v
1

Raunamo kinetiku energiju elektrona.

1
1
2
2
E = m0 c
1 E = m0 c
1
k
k
2
2

v
v
1

c
c

1
1
2
2
E = m0 c
1 E = m0 c
1
k
k
2
2

0.92 c
0.92 c
1

c
c

2
1
1

2
31
8 m
13

kg 3 10
J.
E = m0 c
1 = 9.11 10
1 = 1.272 10

k

s
2
2

1
0.92
1
0.92

Vjeba 033
Kolika je kinetika energija elektrona mase m0 = 9.1110-31 kg koji se giba brzinom
v = 0.9 c? (c brzina svjetlosti u vakuumu)
13
Rezultat:
1.06 10
J.

Zadatak 034 (Ivana, gimnazija)

Pravokutan trokut vlastite visine h, kateta 3 m i 4 m giba se brzinom v = 0.97 c du
hipotenuze. Kolika je plotina trokuta gledano iz sustava promatraa A?

v
A

Ivana :)
c

Rjeenje 034
a0 = 3 m,
b0 = 4 m,
v = 0.97 c,
P=?
Pitagorin pouak
Trokut je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Plotina pravokutnog trokuta iznosi:

b
h

P=

ab
2

P=

ch
2

c
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zakljuaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije

10

tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l 1
,
0
2
c
gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje.
Pravokutan trokut ije su katete a0 = 3 m, b0 = 4 m ima hipotenuzu
2
2
2
2
2
2
c0 = a0 + b0 c0 = a0 + b0 /

c0 =

2
2
a0 + b0 =

(3 m)

2
+ ( 4 m ) = 5 m.

Raunamo duljinu visine h pomou formula za plotinu pravokutnog trokuta.

c h
P= 0
2
a b
P= 0 0
2

c h a b
c h a b
metoda

2
0 = 0 0 0 = 0 0 /

c0
2
2
2
2
komparacije

a b
3 m4 m
h= 0 0 =
= 2.4 m.
c0
5m
Budui da se pravokutan trokut giba brzinom v du hipotenuze, duljina hipotenuze izgleda kraa za
promatraa A i iznosi:
c = c0 1

v
c = c0 1
2
c
c
v

0.97 c
c = c0 1

0.97 c
c = c0 1

2
2
c = c 1 0.97 = 5 m 1 0.97 = 1.216 m.
0
Visina h je okomita na smjer gibanja pa njezina duljina ostaje ista.
Plotina pravokutnog trokuta koji se giba brzinom v du hipotenuze gledano iz sustava promatraa A
iznosi:
c = 1.216 m , h = 2.4 m
1.216 m 2.4 m

2
= 1.459 m .
P=
ch
2
P=

2
Vjeba 034
Pravokutan trokut vlastite visine h, kateta 6 m i 8 m giba se brzinom v = 0.97 c du
hipotenuze. Kolika je plotina trokuta gledano iz sustava promatraa A?
v
A

Ivana :)
c

Rezultat:

5.834 m2.

Zadatak 035 (Mario, gimnazija)

Kolikom se brzinom mora gibati raketa da se skrati za 20% vlastite duljine? (c brzina svjetlosti
u vakuumu)
Rjeenje 035
l0 ,
l = l0 20% l0 = l0 0.20 l0 = 0.80 l0 = 0.8 l0,
c,
v=?
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zakljuaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se

11

mjere.

l = l0 1

v
c

2
2

gdje je l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet), l duljina
mjerena iz sustava koji miruje.
Raunamo brzinu gibanja.
l = l0 1

2
2
2
v
v
v
0.8 l0 = l0 1
0.8 l0 = l0 1
/: l0 0.8 = 1

2
2
2
2
c
c
c
c

0.8 = 1

2
2
2
2
v
v
v
v
2
/ 2 0.8 = 1
0.64 = 1

= 1 0.64
= 0.36
2
2
2
2
2
c
c
c
c
c
v

= 0.36 / c

= 0.36 c

= 0.36 c

v=

v = 0.6 c.
c
Vjeba 035
Kolikom se brzinom mora gibati raketa da se skrati za 1/5 vlastite duljine? (c brzina svjetlosti
u vakuumu)
Rezultat:
0.6 c.
2

0.36 c

Zadatak 036 (Mario, gimnazija)

Dvije rakete gibaju se u istom smjeru jednakim brzinama v1 = v2 = v = 0.6 c. U prvoj raketi
dogode se dva dogaaja u vremenskom intervalu t0 = 8 s. Koliko je vremena prolo izmeu dogaaja
za promatraa:
a) u drugoj raketi
b) na Zemlji? (c brzina svjetlosti u vakuumu)
Rjeenje 036
v1 = v2 = v = 0.6 c,
t0 = 8 s,
t = ?
Specijalna teorija relativnosti
Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najvea mogua brzina u prirodi.
Veza izmeu vremenskog intervala t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala t u sustavu S, odreena je izrazima:
2
t0
v
t =
, t0 = t 1
,
2
2
c
v
1
2
c
gdje je c brzina svjetlosti.
Ta se pojava zove dilatacija vremena.

a)
Budui da se rakete gibaju u istom smjeru jednakim brzinama, relativna brzina jedne rakete u odnosu
na drugu je nula. Dakle, u odnosu na promatraa u prvoj raketi druga raketa miruje pa je onda u njoj
t = t0 = 8 s.

12

b)
Budui da se druga raketa u odnosu na Zemlju giba brzinom v, trajanje odgovarajueg vremenskog
intervala t0 na Zemlji iznosi:
t =

t0
1

v
c

t0

t =

v
1
c

t0

t =

0.6 c
1

c
t0

t =

1 0.6

8s

1 0.6

t0

t =

0.6 c
1

= 10 s.

Vjeba 036
Dvije rakete gibaju se u istom smjeru jednakim brzinama v1 = v2 = 0.6 c. U prvoj raketi
dogode se dva dogaaja u vremenskom intervalu t0 = 16 s. Koliko je vremena prolo izmeu
dogaaja za promatraa;
a) u drugoj raketi
b) na Zemlji? (c brzina svjetlosti u vakuumu)
Rezultat:
16 s , 20 s.
Zadatak 037 (Mira, gimnazija)
Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0. Kolika treba biti brzina estice u
laboratorijskome sustavu da za promatraa u tome sustavu njezino vrijeme ivota iznosi 2 T0?
(brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
Rjeenje 037
T0 ,
T = 2 T0,
c = 3 108 m/s,
v=?
Specijalna teorija relativnosti
Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najvea mogua brzina u prirodi.
Veza izmeu vremenskog intervala t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala t u sustavu S, odreena je izrazima:
2
t0
v
t =
, t0 = t 1
,
2
2
c
v
1
2
c
gdje je c brzina svjetlosti. Ta se pojava zove dilatacija vremena.

Brzina estice u laboratorijskome sustavu iznosi:

T=

T0
1

v
c

T0

2 T0 =
2

v
c

v
c

2
2

1
2

2 T0 =
2

T0
1

v
c

1
T0

13

1
1

2
v
2
1
= / 1
2 2
2

c
c

2=

v
c

=1
2

2
2

2
2
1 1
v
1 4
v
3
1
=
= 1
=
=

=
2 4
2 4
2 4 1
2
2
4
4
c
c
c
c
c
2
v
3
3 2
2
2 3 2
2 3 2

= / c
v = c v = c /
v=
c
2
4
4
4
4
c
v

( )

v=

c = 0.866 c = 2.6 10

8 m
.
s

2
Vjeba 037
Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0. Kolika treba biti brzina estice u
laboratorijskome sustavu da za promatraa u tome sustavu njezino vrijeme ivota iznosi 4 T0?
Rezultat:
2.905 108 m/s.

Zadatak 038 (Mira, gimnazija)

Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0 = 2 s. Koliko iznosi njezino vrijeme ivota u
laboratorijskome sustavu u kojem se estica giba brzinom 0.6 c?
Rjeenje 038
T0 = 2 s = 2 10-6 s,
v = 0.6 c,
T=?
Specijalna teorija relativnosti
Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najvea mogua brzina u prirodi.
Veza izmeu vremenskog intervala t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala t u sustavu S, odreena je izrazima:
t0

t =

t0 = t 1

v
c

2
2

2
c
gdje je c brzina svjetlosti. Ta se pojava zove dilatacija vremena.

Vrijeme ivota estice u laboratorijskome sustavu je:

T=

T0
1

v
c

T=

T0

v
1
c

T=

0.6 c

T0
1 0.6

T0

T=

2 10

1 0.6

T0

T=

0.6 c

s
6
= 2.5 10
s = 2.5 s.
2

Vjeba 038
Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0 = 4 s. Koliko iznosi njezino vrijeme ivota u
laboratorijskome sustavu u kojem se estica giba brzinom 0.6 c?
Rezultat:
5 s.

14

Zadatak 039 (Lucy, gimnazija)

Jedan od blizanaca za svoj 20 i roendan otputuje svemirskim brodom brzinom 0.6 c. Brat
na Zemlji slavi 50 i roendan. Koji roendan slavi blizanac ''putnik''?
Rjeenje 039
t1 = 20 god,
t2 = 50 god,

t = t2 t1 = 50 god 20 god = 30 god,
v = 0.6 c,

t0 = ?
Specijalna teorija relativnosti
Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najvea mogua brzina u prirodi.
Veza izmeu vremenskog intervala t0 u sustavu S0, koji se giba brzinom v u odnosu na sustav S, i
vremenskog intervala t u sustavu S, odreena je izrazom:
t =

t0
1

v
c

gdje je c brzina svjetlosti. Ta se pojava zove dilatacija vremena.

Budui da blizanac na Zemlji slavi 50 i roendan, za njega je prolo 30 godina od odlaska brata
svemirskim brodom.
t = t2 t1 = 50 god 20 god = 30 god .
Odgovarajue vrijeme
t0 za blizanca ''putnika'' iznosi:
t =

t0
1

v
c

2
2

t =

t0
1

v
/ 1
t0 = t 1
t0 = t 1
2
2
2
c
c
c
v
c

0.6 c
t0 = t 1

0.6 c
t0 = t 1

= 30 god 1 0.6

2
t0 = t 1 0.6

= 24 god .

Blizanac ''putnik'' slavi 44 i roendan.

20 god + 24 god = 44 god .
Vjeba 039
Jedan od blizanaca za svoj 20 i roendan otputuje svemirskim brodom brzinom 0.8 c. Brat
na Zemlji slavi 50 i roendan. Koji roendan slavi blizanac ''putnik''?
Rezultat:
38 i roendan.

Zadatak 040 (Maturantica, gimnazija)

Svemirski brod vlastite duljine 300 m proe za 0.750 s pokraj promatraa na Zemlji. Kolika
je brzina broda za promatraa na Zemlji? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
A. v 0.8 c
B. v 0.7 c
C. v 0.6 c
D. v 0.5 c
Rjeenje 040

l0 = 300 m,

t = 0.750 s = 7.5 10-7 s,
c = 3 108 m/s,
v=?
Jednoliko pravocrtno gibanje du puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s = v t,
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba.

15

Specijalna teorija relativnosti

Svi zakoni fizike su invarijantni (nepromjenljivi, isti) u odnosu na svaki inercijski sustav.
Brzina elektromagnetskih valova u vakuumu je invarijantna (nepromjenljiva, ista) u odnosu na
svaki inercijski sustav i ona je najvea mogua brzina u prirodi.
Kontrakcija duljina jedan je od temeljnih zakljuaka teorije relativnosti, prema kojemu se dimenzije
tijela ne mogu apsolutno odrediti. Geometrijske izmjere ovise o stanju gibanja sustava u kojem se
mjere.
2
v
l = l0 1
,
2
c
gdje je
l0 vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom kao i mjereni predmet),
l
duljina mjerena iz sustava koji miruje.
Svemirski brod vlastite duljine
l0 koji se relativno prema promatrau na Zemlji giba brzinom v
izgleda krai i ima duljinu
2
v
l = l 1
.
0
2
c
Budui da brod proe brzinom v za vrijeme
t pokraj promatraa na Zemlji, vrijedi:
l = v t .
Iz sustava jednadbi nae se brzina broda.

2
2

v
v
2 metoda

t
=

t
=

/2
komparacije
v
0
0
2
2
l = l0 1

c
c
2
c
2
2

2
2
2
v
v
2
2
2

( v t ) = l0 1
v ( t ) = l0 1
2
2

c
c

l = v t

( )

2 v2
2
2 v2
2
2
v 2 ( t )2 = l
v ( t ) = l0 1

l
0
0 2
c2
c

( )

( ) ( )

l0
2 v2
2
2
2
2
v ( t ) + l

= l
v ( t ) +
= l

0
0
0
2
2

c
c

2
2

2
2
1
2 l
2 l
2
2
v ( t ) + 0 = l0
v ( t ) + 0 = l0 /

c
c
2

( t ) + 0
c
2

( )

( )

( )

( )

( l0 )

( )

2 l
( t ) + 0
c

( )

( l0 )

2 l
( t ) + 0
c

16

v=

( l0 )

2 l
( t ) + 0
c

( l0 )

v=

( t )

l
+ 0
c

l
0

v=

= 2.4 10

( t )

l
+ 0
c

300 m

(7.5 10 s )
7

300 m
+

3 10 8 m
s

8
8 m
8 m 2.4 10
= c = 3 10
=
= 0.8 c.
s 3 10 8
s

Odgovor je pod A.

v=?

Vjeba 040
Svemirski brod vlastite duljine 0.3 km proe za 750 ns pokraj promatraa na Zemlji. Kolika
je brzina broda za promatraa na Zemlji? (brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 108 m/s)
A. v 0.8 c
B. v 0.7 c
C. v 0.6 c
D. v 0.5 c
Rezultat:

A.

17