2.

Fovizam
Istraivali su djelovanje istih tonova i nastojali bojom ostvarivati oblike. Naputaju vibra-cije
impresionistikih slika i tzv. prirodnost u korist imaginativnih vizija. Koriste iste bojeiz tube, bez
nijansi i prelaza: crvenu, zelenu, utu, plavu. Naputaju "zranu pespektivu"(opadanje intenziteta boje
prema dubini) i geometrijske konstrukcije u kompoziciji. Ostva-ruju novu likovnu harmoniju
odbacujui sve nebitno u korist bitnog (Matisse: "sve to slicine koristi, teti joj"). Negiraju
tradicionalne akademske forme, perspektivu i anatomiju, svereduciraju na odnose linije i boje. Slika je
ravna povrina koja prima zrake svjetlosti i vraaih u prostor. Slue se diskontinuiranim, isprekidanim
crteom. Ostavljali su bjeline platnauz pojedine namaze kistom ili su nanosili crne tonove kao
neutralizirajue zone.
Fovizam obuhvaa nekoliko labavo povezanih osobnih stilova. Oko 1907. g. skupina se raspada zbog
nestanka inspiracije i neuspjene prilagodbe izazovima kubizma. Fovizam je po stilu i idejama
prvi moderni pokret 20. st. Ubrzao je pojavu kubizma (preko Braquea, Matissea i Deraina),
omoguio razvoj njemakog ekspresionizma, utjecao na grupu Die Brucke, dao
impulse talijanskom futurizmu, otvorio mogunost pojave apstraktne umjetnosti i
stvorio preduvjete za nadrealizam. Voa pokreta bio je Henri Matisse.
GEORGES ROUAULT 1871 - 1958
U mladosti radi u parikim radionicama vitraja i oduevljava ga srednjovjekovna umjetnost,to je bitno
odredilo njegov likovni izraz. Uio je na Ecole des Beaux-Arts kod E. Delaunayai G. Moreaua.
Njegova religioznost kasnije skree u misticizam, a radovi iz prve faze, kom-pozicije s biblijskim
temama u zagasitim smeim tonovima, u granicama su konvencional-nosti. 1903. g. sudjeluje na
prvom Salonu d' Automne, a od 1905. izlae s fauvistima iako senije ukljuio u njihove likovne
metode, a kasnije ga nije zanimao ni kubizam. Izgradio jevlastiti ekspresionistiko-vizionarni izraz.
Slike u ulju, gvau i akvarelu podsjeaju na vitra- je: unutar otrih, crnih kontura zatvorene su plohe
istih boja. Motivi: bijeda svijeta, muka ismrt Kristova, groteskni likovi osuenika, cirkusanata,
skitnica i bludnica. Socijalna kom-ponenta vidi se u slikama radnika, seljaka i predgraa, a pejzai
nalikuju na fantazmagorije. Rouault je pravi nasljednik Van Gogha i Gauguina kada je rije o
zabrinutosti zbog pokvarenosti suvremenog svijeta. Oduevljen srednjovjekovnom umjetnou uio je
raditi vitraje.

.KRISTOVA GLAVA 1905.

Za Rouaulta ekspresija treba pokazati "odraz strasti na ljudskom licu", a izraajnost je postignuta i
divljim, reskim potezima kista.
STARI KRALJ 1937.
Sjajne boje i crnim linijama obrubljena polja,nadahnuti su gotikim vitrajima. Lice
kralja odaje rezignaciju i unutarnju patnju.

ANDR DERAIN 1880 - 1954.

1899. g. s Matisseom i Vlaminckim formira L' colede Chateau. Godine 1905. s Matisseom odlazi u Colioure, gdje slika pejzae razbuktalim fauvistikimbojama. Izuava grku i srednjovjekovnu
skulpturui crnaku umjetnost. esto slika istim bojama, alimanje grubim namazima i harmoninim
koloritom,vodi rauna o formi i konstrukciji. 1905. g. sudjelujena Salonu d' Automne (Matisse,
Vlamnick, Marquet).1908. pod utjecajem Cezannea i kubizma radi sliku Kupaice, uskoro naputa
sirove boje i prekida sfauvizmom. Izmeu 1912 - 14. nastaju djela njegove"gotike" faze. Nakon rata
slika pejzae i enske aktove, radio je drvoreze, ilustrirao knjige, bavio se kostimografijom,
scenografijom i povremeno mode-lira u glini.
Londonski most', 1906.
nakrivljena perspektiva;njegove fovistike slike ubrajaju se meu najbolje to je naslikao; on je u biti bio
akademski slikar koji je sluajno upao u revolucionarni pokret njegov smjer uvijek je bio suprotan od
eksperimenata 20. st.(on je preko 19. st. iao natrag prema renesansi);

'Slikar sa svojom obitelji', 1939.

sumira njegovo slikarstvo; grubo crtano, koloristiki neutralno

VAN DONGEN
Nizozemac, naturalizirani Francuz. U poetku na njegautjeu Gaugin i Vuillard. 1905. g. prikljuuje
se fauvisti-ma. Njegove su boje bez nijansa i tonova, "istisnute iztube". Zapoinje slikati enske
portrete i aktove mode-la iz polusvijeta, animalno senzualne, s cinizmom i bru-talnom stiliziranou.
Poziraju mu i slavne osobe iz te-atra, kabareta i filma (Mistinguett, Josephine Baker, ka-snije Brigitte
Bardot) Ovi su portreti hipetrofiranih dimenzija, na granici farse i bliski plakatima po svojim
dekorativnim zahvatima i jakim kontrastima boja. Radio je i u nizozemskoj realistikoj tradiciji:
portret starog Anatola Francea, mrtve prirode, pejzae iz Holandije,Venecije, Maroka i Egipta.
Povremeno je izlagao sgrupom "Die Brucke", na koju je nesumnjivo utjecao.
AKT DJEVOJKE, 1907.

RAOUL DUFY 1877 - 1953.

U poetku se bavi figuralnim kompozicijama, a od 1903. izlae na Salonu des Independants.U tom
periodu slijedi luminizam impresionista, a njegov leerni skicozni nain blizak jeToulouse-Lautrecu.
Jedan je od prvih pripadnika fovista i od 1905. izlae s Matisseom,Vlaminckom,Rouaultom,Derainom,
Marquetom i van Dongenom. Fovizam je zanjega nije bio program, ve okvir za izraavanje njegovog potpuno slobodnog individualnog izraza, lirskog i imaginativnog, s dozom finog humora. Najvie
je radioakvarele, skicozne, rafiniranih arabesknih formi i istihboja (crveno, plavo, zeleno, u svim
tonalitetima). Koloristike su mu vibracije gotovo muzikalne i esto je radio motive povezane s
glazbom. U akvarelu radi pejzae prozrane atmosfere i pune svjetlosti, matisseovske interijere i mrtve
prirode. Inspirira ga i ritam pokreta naplaama, regatama, hipodromima, lukama, u cirkusu,kavanama i
na koncertima. Tema ulice sa zastavama predstavlja gotovo simbol traganja za
slobodom, apstraktnom bojom; tuistu temu slikali su Manet, Van Gogh, Ensor,
Picasso, znao obuhvatiti prizor panoramskim pogledom i minucioznim potezima
boje i nervoznim arabeskamalinije nagovijestiti pokret i uzbuenje ljudske gomile
na odmoru. Crtei perom su letimino nabaeni, stenografski reducirani i kaligrafski precizni,kao
kod Japanaca. Na parikoj svjetskoj izlobi 1937.izlae Vilu Elektrike "najveu sliku na svijetu", 60 x
10metara.
JEDRILICA KOD SAINT ANDRESSEA, 1912

MAURICE DE VLAMINCK 1876 - 1958.

Samouki slikar. Od 1904. izlae na Salonu des Indepen-dants, a zatim s ostalim fovistima na Salonu d'
Automnei samostalnim izlobama u Parizu. Slika u chiaroscuru, jakim i tamnim kontrastima, a u
izrazu koristi dramatske akcente. U fovistikim slikama za njega je bila karakteristina
upotreba kratkih, valovitih Van Goghovih potezakistom kojima postie slinu vrstu
koloristikog dinamizma; stalno koketira sa Cezanneom, kubizmom, ali taj napor
je za njega prevelik i 1915. prelazi na neku vrstu ekspresivnog realizma koji je
nastavio do kraja ivota. esta tema su mu normandijski pejzai, sela u vihoru, snijegu ili
poplavi pod tamnim nebom kao i motivi iz predgraa. Pejzae radi i u bakropisu, litografiji i drvorezu), a bavi se i ilustracijama knjiga.
JEDRILICE NA SEINI, 1906.
ALBERT MARQUET 1875 - 1947.
Od 1897. radi s Matisseom u ateljeu Moreaua, te je po-vezan s umjetnicima koji kasnije postaju
fovistima.Ovom pokretu pripada vie deklarativno nego svojim djelima. Do 1912. preteno radi
figuralne kompozicijeu kojima se osjea Moreauov utjecaj, a kasnije slika pejzae i vedute. Naslikao
je seriju pogleda na Seinu,njene obale, pristanita i mostove u razliita godinja doba i pod razliitim
svjetlom. Sljedbenik je tradicije francuskih pejzaista od Poussina do Corota.
PLAA U FECAMPU, 1906.

3.EKSPRESIONIZAM, izvor, Die Brucke i Der Blaue Reiter

Ekspresionizam se suprotstavlja impresionizmu i umjetnosti koja oponaa prirodu, a djelo mora izrasti
iz unutranje potrebe i introspekcije. Dok je u Francuskoj naglasak na likovnojformi (fovizam i
kubizam), njemake ekspresioniste zaokupljaju psihiki problemi i duevni izraz, esto dovedeni do
ekstatike, a jedna od glavnih karakteristika je dualistiki odnos prema tradicionalizmu: povratak
idejama romantizma i pobuna protiv tradicije. Obiljeava ga osobno, to intenzivnije izraavanje
unutarnjih stanja, osjeaja, strasti, nemira...oslobaanje emocija i instinkata likovnim sredstvima
( zaetnik Van Gogh). Slobodan izbor intenzivnih boja osloboenih opisnosti, suprotstavljenih lokalnoj
boji predmeta, slobodan dinamian rukopis, izraz unutranje, subjektivne, instiktivne dinamike
stvaralakom i izraajnom gestom, potezi, mrlje, grumeni, linije, predmeti i likovi realnog svijeta
preobraeni i deformirani, otkrivaju potisnuti svijet strave, straha, uasa.
Na ekspresionizam u Njemakoj snano je utjecao fovizam. Budui da je ekspresionizam imao
duboke korijene u gotici, privlanoj sjevernjakom duhu, u Njemakoj je bio iri iraznovrsniji i trajao
je mnogo due nego u Francuskoj. Fovizam je bio manje boleiv i neurotian, dok je njemaki
impresionizam obiljeen veim osjeajnim krajnostima ispontanijim pristupom. Najvei doprinos
njemakog ekspresionizma je obnova grafike, kao vane umjetnike forme. Zaetnikom
ekspresionistikog slikarstva smatra se Edvard Munch, norveki slikar koji je u svojim djelima prvi
poeo primijenjivati elemente ekspresionizma. Njegove slike Strah i Krik prvi su relevantni primjeri
pesimistine ekspresije unutranjeg stanja koja e obiljeiti ekspresionizam. Krik u svojoj izvornoj,
koloriranoj verziji, nastaje ve 1893. (dakle, 12 godina prije utemeljenja prve ekspresionistike
skupine!) bolni vrisak prenesen u vidljive vibracije koje se ire kao valovi zvuka, a Strah 1894..
Kasnije, tonije 1895., izradio je crno-bijelu verziju Krika uz obrazloenje da jedino bezbojnost doista
moe iznijeti pravo znaenje krika.
Njegove stalne teme: bolest i smrt (najvei dio ivota je bio
bolestan on i njegova obitelj rana smrt sestre i majke); opsjednut seksom ena prikazana kao nevino
dijete i vampir istovremeno; gotovo klasian primjer problema koji je upravo u to vrijeme Freud
istraivao.

Die Brucke 1905.

U Njemakoj ekspresionizam zapoinje skupinom Die Brcke, koju su 1905. u Dresdenu osnovali
Kirchner, Heckel, Schmidt - Rottluff i Bleyl, polaznici Arhitektonskog odsjeka Vie tehnike kole.
1906. g. pridruuju se Nolde, Amiet, Pechstein i Gallen-Kallela, a s njima indirektno surauje i na njih
utjee van Dongen. Redovito izlau od 1905. do 1912. Skupina je najvre povezana u prvim
godinama, kada rade zajedno, prema istim modelima, uKirchnerovom ateljeu u Berlinerstrasse. Ljeti
odlaze u okolicu Dresdena, gdje ive istvaraju u prirodi. 1912. g. skupina seli u Berlin, a 1913. g. Die
Brcke prestaje postojati. Njihov manifest istie vanost emocionalnog doivljaja kao testa moralnih i
umjetnikih vrijednosti, a vrlo vaan oslonac njihovom slikarstvo bio je pejsa.

Poetnu fazu skupine Kirchner naziva "monumentalnim impresionizmom", iako su od impresionizma

preuzeli jedino slikanje u prirodi. Kako bi ostvarili prvotni intuitivni odnos prema motivu i
postigli eljeno pojednostavljenje, radili su brzo i u jednom dahu zavravali slike. Toliko su
pojaavali linije i boje, da je zbog njihova naglaavanja dolazilo do deformacije koja se javlja kao sredstvo
izraza. Nije negiran realan izgled stvari, ve su oznaene samo njegove glavne karakteristike. Uz
reduciranje oblika, vidi se i nov nain tretiranja prostora i atmosfere: snani namazi boje ujedno
opisuju lik i definiraju prostor oko njega. Time su se donekle sluili Munch,van Gogh i fovisti, koji su
posredno utjecali na skupinu (osobito Munch).
Die Brcke je obiljeen ekspresionistikim nainom izraavanja, socijalnim akcentom
i"nordijskom tjeskobom", nemirom, boleivom osjeajnou, a uznemiruju ga
religiozni,seksualni, politiki i moralni problemi. Najee teme su pejzai, aktovi, mistine

kompozicije, scene s ulice, sela, cirkusa, kavane i polusvijeta. Boje su iste, arke,
punedinamike, tonovi izraajni, a namazi tanki. Plohe boja okruene su vrstim konturama
-utjecaj crnake umjetnosti i drvoreza. Nacionalsocijalizam je proglasio ovu skupinu za
Entartete Kunst , a rehabilitirana je nakon II. svjetskog rata.
ERNST LUDWIG KIRCHNER 1880 - 1938.
Jedan od osnivaa skupine Die Brcke . Pod utjecajem Munchove ekspresivnosti i koloristike
slobode neoim-presionista, djelima izraava pobunu protiv drutvene i umjetnike konvencije koja
prijei iskazivanje istinskog sadraja ljudske egzistencije. Bez sentimentalnosti,stvarnost slika grubim,
otrim linijama, sirovim bojama i beutnim licima. Dolazak u Berlin u njegova djela unosi gradsku
uurbanost i nemir, ivi fluid gradskog i mondenog ivota, a likovi kicoa i koketnih dama karikirani
su pomou lagane ironije i sarkazma. Nakon lijeenja u Davosu (1917.) mijenja likovni izraz:
ekspresivnost je zamijenjena jaim naglaavanjem konstruktivne uloge crtea. Kontakt s pejzaom
budi smisao za neposrednost zapaanja. Djelomice pod utjecajem Picassoa, uskoro se u njegovim
slikama javlja tenja prema redukciji. Nakon 1928. ova je tendencija jo naglaenija i on se potpuno
oslobaa okvira stvarne percepcije i kree u apstrakciju.
POSTDAMER PLATZ 1914.
ERICH HECKEL 1883-1970
Samouki slikar, u poetku impresionist, razvija se prema ekspresionizmu. Jedan od osnivaa skupine
Die Brcke. Pod utjecajem Muncha, u svojim grafikama nastoji prikazati duevni nemir, napetost i
intenzitet unutranjeg doivljaja.Na uljima iz tog razdoblja istiu se klaunovi, artisti,aktovi i pejzai s
prikazima elementarnih nepogoda. Heckel je bio izvanredan i u drvorezima, koji su tada
smatraninacionalnim sredstvom umjetnikog izraza.
VJETRENJAA U DANGASTU 1909.
ENA PRED OGLEDALOM 1908
Jedna od grafika nastala pod utjecajem etnografske umjetnosti i Gauginovih drvoreza. Heckel oponaa
nain crtanja ranih njemakih "primitivaca",obline joj daju izvorno obiljeje drevne boice plodnosti, a ne
Drera, koji je u poetku inspirirao skupinu.
EMIL NOLDE 1867 - 1956.
Ve je radio u ekspresionistikom stilu kad su ga 1906. pozvali da se pridrui Die Brcke.Dosljedno
izgrauje svoje "ekstatino" slikarstvo u kojem je boja nositelj svega psiholo-kog i likovnog, a crte i
kompozicija su joj podreeni. Volio religijske teme kao i Rouault, panjegovi likovi takoer iskazuju
suosjeanje s ljudskom patnjom. Njegove figuralnekompozicije s biblijskim temama znae otro
suprotstavljanje tradiciji idealiziranja, topokazuju likovi i fizionomije na njegovim platnima. Bavio se
drvorezom i bakrorezom
POSLJEDNJA VEERA 1909.
Debeli namaz boje i namjerno nezgrapan crte odbacuju likovnu rafiniranost u ime izvor ne izraajnosti
inspirirane Gauginom. Lica, bez ikakve idealizacije, podsjeaju na Ensorove groteskne maske.
Galeriju i asopis "Der Sturm"
osnovao je H. Walden u Berlinu i ubrzo je privukao lanove skupina Die Brucke i Der Blaue Reiter, a
1910. g. takoer i Oskara Kokoschku. Negirao jetradiciju i bio snani promotor ekspresionizma u
likovnoj umjetnosti, filmu i knjievnosti.

Der Blaue Reiter 1911.

Drugi val njemakog ekspresionizma poinje u Mnchenu 1911. g, zbog razmimoilaenja oko slike
Kandinskoga "Posljednji sud", neki lanovi istupaju iz Neue Kunstlervereinigunga (Novog
umjetnikog udruenja): Kandinski,Marc, Kubin, Gabriele Munther, uglavnom lanovi umjetnikog
almanaha Der Blaue Reiter, a sljedee godine im se pridruuju Klee i Javljenski. Ime su dobili po

istoimenoj slici Vasilija Kandinskog, ruskog slikara koji je emigrirao u Njemaku, koji s Franzom
Marcom formulira estetske vrijednosti grupe.
1911. u galeriji Thannhauser otvorena je izloba redakcije Plavog jahaa, na kojoj sudjeluju i
H.Campendonck, A. Macke, Vladimir i David Burljuk,kompozitor A. Schnberg, a od Francuza izlau R.
Delaunay i H. Rousseau.
1912.Der Blaue Reiter prireuje veliku izlobu na kojoj su se okupili svi istaknuti slikari suvremenih
pravaca: Braque, Derain, Fresnaye, Picasso i Vlaminck (fauvisti i kubisti), njemaki ekspresionisti iz
grupe Die Brucke, Rusi Larionov, Maljevi i Gonarova, te Arp, Gimmi i Luthy.
1913.posljednji put Der Blaue Reiter izlae u Berlinu na jesenjem salonu galerije Sturm, a grupa se ubrzo
raspada zbog poetka I. svjetskog rata.
Slikari grupe Der Blaue Reiter nisu imali odreeni program, a njihovo zajedniko djelovanje poinje u
vrijeme izlaska istoimenog prvog almanaha moderne umjetnosti (1912.) i prvog znaajnog teoretskog
spisa tog razdoblja - O duhovnom u umjetnost, kojeg je napisao Kandinski ,a u kojem iznosti naela
skupine, ija se estetika bazirala na traenju duhovnoga u umjetnosti, ime se razlikuju od skupine Die
Brcke.. U redakciji almanaha bili su Kandinski, Marc, Burljuk, Macke, kompozitor Schnberg i dr., a
objavljeni su: uvodni lanak Kandinskog Princip unutarnje nunosti, pregled novih likovnih pokreta u
njemakoj umjetnosti (Die Brcke, Neue Sezession, NeueKunstlervereiniung), lanci o ruskoj
avangardi i kubistima, seljakom slikarstvu alpskihzemalja i Rusije, te djeji crtei kao dokumentacija
o izraavanju nesputane psihe.
Neslubeni program grupe Der Blaue Reiter bile su misli Kandinskoga kako se harmonijaboje i forme
mora temeljiti na principu djelovanja na ljudski duh, da je oblik boje sredstvokojim umjetnik djeluje
na duhovnu sferu, da umjetnik moe napustiti oblike iz prirode ikoristiti samo izraajne mogunosti
istih oblika i boja, te kako je jedini princip i pravilodjelovanja "unutarnja nunost". Oko ovih
postavki u grupi Plavi jaha zaelo se apstraktnoili "apsolutno", odnosno nefiguralno slikarstvo u
djelima Kandinskog i Kleea. Rad grupebio je znaajan za razvoj njemakoga ekspresionizma, ali i
kasnijeg slikarstva nakon I.svjetskog rata, kada su njeni preivjeli lanovi djelovali u Bauhausu.
VASILIJ KANDINSKI 1866 - 1944.
Od 1904. g. izlae u parikom Salonu d'Automne, a u Munchen se vraa 1907. gdje izlae s grupom Die
Brcke u Berlinu i Dresdenu. Godine 1909. u Mnchenu osniva Novo umjetniko udruenje
i ovdje upoznaje F. Marca, A. Mackea i P. Kleea. 1911. izdaje almanach Die Blaue Reiter i osniva
istoimeni umjetniki pokret. Izlobe ove grupe (1911. 1912. 1913.) prekretnice su u njemakom
slikarstvu i oznaavaju poetak apstraktne umjetnosti.U najranijoj fazi Kandinski je inspiriran ruskom
pukom umjetnoui djela mu karakteriziraju ornamentalnost, dekorativnost i ivahnost boja. 1898. g.
upoznaje djela Moneta, slikarski je na tragu impresionista i postimpresionista, a u pejzaima se pribliava
fovistima.
1910. svojim prvim nefigurativnim radom "Apstraktni akvarel"naputa interpretaciju vidljivoga u
prirodi i stvara oblike koji trebaju pobuditi "unutranje zvukove" slika. Prekida s tradicionalnim
slikarstvom stvarnosti, iskazuje istu ekspresiju i nastoji slikom dati "vizualnu muziku". Od 1911.
prelazi na apstraktne motive. U apstraktnim slikama (koje naziva "konkretnima"),uz naglaene odnose
boja, kombinacijom odnosa pravaca, krivulja, viekutnika i krugova, nastoji ostvariti svoju viziju
psihikih doivljaja i raspoloenja. U djelu O duhovnom u umjetnosti razlae funkciju i harmoniju
boja. Koristi geometrijski omeene obojene plohe i linije. Nastoji dokuiti mehanizam psihikog djelovanja slike,
nai zakone primjene i znaenja boje i evocirati atmosferu pomou oblika koji u prirodi ne postoje.
Jedina bitna stvarnost jest umjetnikova stvarnost.
Simboliste je smatrao svojim prethodnicima. Kao i Gaugin, eli stvoriti umjetnost duhovne obnove.
Njegova je umjetnost bliska teozofiji Rudolfa Steinera. Smatrao je da je ovjeanstvo izgubilo vezu s duhovnou
jer se vezalo uz materijalne stvari, pa slikama nastoji probuditi tu uspavanu svijest.
SKICA I ZA KOMPOZICIJU VII, 1913.

Koristei se duginim bojama i slobodnom, dinaminom slikarskom tehnikom parikih fovista, stvorio
je potpuno nepredmetni stil.
FRANZ MARC 1880 - 1916.
Uznemiren duhovnim previranjima krajem 19. st., pod utjecajem kasnog impresionizma,Nabisa i
Jugendstila, poinje putem pojednostavljivanja pronalaziti uzajamne odnose oblika u prirodi
(kubistika varijanta njemakog ekspresionizma). Druei se s Kandinskim i Mackeom, trai analogije

izmeu boje i zvuka. Sudjeluje u pokretanju revije i grupe Der Blaue Reiter . Godine 1911. zapoinje
ciklus motiva sa ivotinjama (Crveni konji, Sudbina ivotinja, Srne u umi, uta krava, Kula plavih
konja, Bik). Nije slikar ivotinja u tradicionalnom smislu, ve uivljavanjem u bit ivotinja pokazuje
tenju ovjeanstva da se vrati ustanje suglasja sa svemirom, u skladu s filozofijom R. Steinera. Kao i
van Gogh, razradio je osobni simbolizam boja (plavo je muko naelo, uto je ensko, crveno je gruba
i teka materija). 1912. g. orfizam Roberta Delaunaya pokazuje mu sve mogunosti boje u izraavanju mistinih vjerovanja. Iste godine futurizam mu je pomogao oslikati dinamizam prirode.
SUDBINA IVOTINJA

Njegova vizija dosie apokaliptiku snagu. Kristalni oblici nalik krhotinama stakla koji prodiru jedni u druge
asociraju na mrane sile koje vladaju nerazumnim ivotinjama. Ovdje je dosegnuta granica "vie"
simboline stvarnnosti. Godinu dana kasnije gotovo sasvim naputa figurativnost i radi apstraktnim
stilom, jednako tako avangardnim kao to je onaj Kandinskoga.
AUGUST MACKE 1887 - 1914.
1907. dolazi u Pariz gdje na njega utjeu impresionisti, ali on ubrzo prihvaa fovizam.Nakon povratka
u Njemaku susree se s naprednom umjetnikom strujom u Mnchenu,gdje 1911. s Kandinskim,
Marcom i Javljenskim sudjeluje u osnivanju grupe i pokretanju revije Der Blaue Reiter . Svojom
smirenom koloristikom harmonijom i usmjerenou na ulne doivljaje bitno se razlikuje od
spiritualizma Kandinskog i Marca. Slikao je etae naobali jezera, djevojke pod stablima, djecu u igri
ili ene pred izlozima duana, ali uvijek kaodio realnog svijeta u kojem bruji ivot. Napravio je i
nekoliko slika na apstraktni nain podutjecajem Delaunaya. Znaajni su mu poetski akvareli nastali na
putovanjima po Tunisu.
PAUL KLEE 1879 - 1940.
vicarski slikar i grafiar, studira na akademiji u Minhenu, gdje 1911. dolazi u dodir s pokretom Der
blaue Reiter . Putujui Tunisom stvara brojne akvarele, muzikalne u kolorizmu i poetske u viziji.
Karakteristina je njegova sposobnost poetske transpozicije vienog u svijet irealnog, gdje vieno
postaje likovnim iframa koje vode u svijet mate i nostalginog sanjarenja. Klee je izraziti romantik
meu modernim europskim slikarima. S Kandinskim je predavao na Bauhausu, gdje je artikulirao svoj
stav: "...umjetnost je iznadstvari, iznad realnog, iznad imaginarnog ...mi u igri oponaamo sile koje su
stvorile svijet".Svijet simbola na njegovim slikama postaje sve jednostavniji: strelice, znakovi
interpunkcije, slova, brojevi i arabeske. Kasnije izlae i s grupom Der blauen Vier grupa "Plava
etvorica" koju su 1924. osnovali slikari A. Javljenski, V. Kandinski, P. Klee iL. Feininger (na poticaj
Javljenskog), nastavljaju likovne smjernice grupe Der Blaue Reiter ,kojoj su svojedobno pripadali.
Izlagali su u Njemakoj i Americi, a najznaajniju i posljednju izlobu odrali su 1929. u Berlinu.

4.Ekspresionizam u Austriji Schiele i Kokoschka (slinosti i razlike)

Austrijski slikari Oskar Kokoschka i Egon Schiele, specifini su po svom slikarskom
izrazu. Kokoschkin stil vjerno je prikazao gusto namazane boje i debele slojeve
istih, to je bila znakovita odlika ekspresionistikog slikarstva, uz odreenu dozu
mate, dok je Schieleov stil prepun nakaradnih i deformiranih prikaza (naelno su
to bili ekspresionistiki portreti) preko kojih autor izraava svoje ogorenje.
OSKAR KOKOSCHKA 1886 - 1980.
Austrijski slikar i grafiar, zapoeo je u doba beke secesije i G. Klimta. Rani radovi nose peat
morbidne psiholoke analize i strasti. Sudjeluje u "Wiener Werksttte", te radi ilustracije i nacrte za
predmete umjetnikog obrta. Postepeno se oslobaa secesijske dekorativnosti, teme su mu
transponirane u imaginarne prostore, linija je nemirna, a bojan estvarna i podreena liniji. U tom
periodu preteno slika portrete osoba iz bekih literarnih i umjetnikih krugova, kao i mrtve prirode.
Ubraja se u najvee portretiste 20. st
1910. odlazi u Berlin i objavljuje lanke u reviji "Sturm". Novo poglavlje u stvaranju oznaava
"Oluja" (1914.): u strastvenom pokretu drama zahvaa cijelu sliku, a ekspresija i halucinantna vizija
doseu krajnju toku ekstaze. Nakon I. svjetskog rata ivi u Dresdenu, a bojamu postaje opora, potez

izmuen i teak. Poetinosti zamjenjuje dramatinost (Autoportret,1917.). Istodobno, pod utjecajem

dresdenske intelektualne avangarde, na slikama se javlja egzaltiranost, poza, podrugljivost i sarkazam,
a namaz je pastozan. Slijedi period smirenja, nestaje psihika mora koja gri potez i izobliuje
fizionomiju. Opet se javljaju aktovi, mrtve prirode i pejzai.
Neko vrijeme ivi u Parizu, a impresionisti i doivljaj pejzaa definitivno formiraju njegov stil. U tom
"dramatskom impresionizmu" slika pejzae i "portrete" gradova (Lyon, Marseille, Carigrad, Venecija,
Tower Bridge u Londonu).
AUTOPORTRET 1917.

Njegov glavni doprinos su portreti koje je naslikao prije Prvog svjetskog rata, kao to je
Autoportret.Kao i Van Gogh vidi sebe kao vizionara koji svjedoi o istini i sttvarnosti svog unutarnjeg
doivljaja, kao degenerirani umjetnik.
ZARUNICA VJETRA 1914.
Utemeljena na romantinim slikama Danteovih traginih ljubavnika Paola i Francesce, slika prikazuje autora s
Almom Mahler, muzom mnogih njemakih i austrijskih umjetnika. Dramatian i strastveni kovitlac zahvaa
cijelu sliku.
EGON SCHIELE
Kao i Kokoschka, dolazi iz kruga beke secesije, mentor mu je bio Klimt. Secesijski ornament u
njegovim djelima postaje sve treperaviji i nemirniji, a zbog ekspresionistikog izoblienja uglatiji i
koatiji.Majstor je erotskih crtea, to mu donosi stigmu pornografskog slikara. Ove slike iskazuju
patnju uzrokovanu seksualnou i mranu stranu erotizma u kontekstu teorija S.
Freuda.Kompozicijske metode su silovite i agresivne, a likovi su prikazani iz krajnje visoke ili niske
toke gledanja. Manje su ekstatine slike gradova, sjetnih boja, s tajanstvenom atmosferom i
jedinstvenom perspektivom gdje je dosegnuo, ali ne i prekoraio granice apstrakcije.
ENA KOJA LEI 1917.

5.Kubizam
Cezanne nastojao sauvati oblik od potpunog rastvaranja u impresionistikim tokama boje;fovisti se
zalau za konano oslobaanje boje, a razmiljanja o obliku bila su u drugom planu;elja za
izraavanjem je kod ekspresionista dovela do razaranja oblika;
kubisti su se pobunili protiv toga; njihovim slikarstvom vladaju svijest i razum; subjektivnu istinu
pronalaze u obliku;temeljno mu je obiljeje svoenje nepravilnih prirodnih oblika na pravilne
geometrijske oblike, slikanje u "kockicama"-kristalini karakter, izraz je upotrijebio kritiar kao
reakciju na Braqueovu sliku. A prvi primjer kubizma je Picassova slika Gospoice iz Avignona.
Osnovni problem njihove umjetnosti je pitanje prikaza trodimenzionalnih tijela na
dvodimenzionalnom platnu bez koritenja perspektivne iluzije prostora. Sljedei slikarstvo Cezannea
koji je nakon raspada oblika u impresionistikoj slici, ponovno vratio volumen (njegove mrtve prirode
sa vrsto zaobljenim jabukama i nabranim stolnjakom jednako su oblikovane snanom modelacijom
poput krajolika s brdom St. Victoire), neki su slikari toliko pojednostavili oblike, da su kue bez
prozora i vrata postale nalik obinim kockama, time su stekli ime kubisti. Kubizam je slikarski
pravac, nastao u Francuskoj 1908.god. prethodnik kubizma je Paul Cezanne, a osnivai kubizma su
Georges Braque i Pablo Picasso.
Kubizam je zaokupljen problemom objekta kojeg treba rekonstruirati, nasuprot rasplinutosti i
nepostojanosti impresionistike povrine. U kubizmu je prisutan utjecaj crnake umjetnosti, a osnova
je kocka. Kubisti na slici prikazuju simultano (istovremeno) ono to u zbilji moemo vidjeti samo
sukcesivno (u slijedu vremena, uzastopno). Za razliku od Cezanne, a posebno snanog fovistikog
kolorita, njihovi tonovi su prigueni, paletom njihovih ranih godina vladaju siva, oker, smea, zvuna
tamnozelena, te samo povremeno neto snano crveni naglasak. Oblici su skraeni, geometrijski
pojednostavljeni, zgusnuti. Ne odriu se plastinosti volumena, no ona nije iluzionistiki razraena,
ve plono oblikovana.
Posebnu vaznost za kubiste imalo je prouavanje crnake plastike, koje im je otkrilo iskonsku snagu i
izraajnost jednostavnih, saetih oblika. U prvoj fazi tzv. analitikog kubizma struktura slike jo se
bazira na stvarnosti i rjeava se u smislu iluzionistiko-plastinog prostora.U daljnjem razvoju nastaje
tzv. sintetiki kubizam, oblici se stiliziraju geometrijski i pribliuju ornamentu i dekoraciji. Kubizam
je prvi suvremeni likovni pravac koji svjesno ukida optiku iluziju i racionalnom analizom elemenata

stvarnosti uspostavlja autonoman likovni poredak na slici,cime anticipira mnoge kasnije likovne
postupke ,napose apstrakciju.
Analitiki (fasetni) kubizam 1907.
Analitiko promatranje oblika sa svih strana, analiza i razlaganje oblika, pojednostavljenje na osnovne
geometrijske likove i tijela, "od boce se pravi valjak", poliperspektiva, prikazivanje predmeta vienih
sa vie strana. Kao to se u labaratoriju rastvara i analizira materiju do najsitnijih estica tako su u
analitikom kubizmu slikari rastvarali i analizirali oblike, najee ljudski lik ili mrtve prirode,
razbijajui ih do tako sitnih ulomaka rasutih po povrini slike da se ponekad jedva moglo prepoznati
od ega potjeu. 1909-1912. dolazi do razbijanja veeg, vrsto zatvorenog oblika on se raspada na
sve manje fasete, tijela bivaju podijeljena;kubisti do kraja domiljaju antiiluzionizam; nisu slikali
predmete onako kako ih vide nego kako ih promiljaju;uvodi se etvrta dimenzija,lome predmet,
unitavaju mu volumen, vie ne promatraju stol, stolicu samo s jedne toke gledita, ve s vie njih,
obilaze oko predmeta ,to postaje istovremeni prikaz razliitih razina stvarnosti; razliiti pogledi u
razliito vrijeme prikazani su istodobno; u sliku ulazi vrijeme! boja bi tu samo smetala, pa se
ograniavaju na sive i oker ili smee tonove. Objekt je razlomljen u dijelove raznih kristalnih formi,
ime se postie dinaminost povrine koja ide do apstraktnog izgleda.
Sintetiki (kolani) kubizam 1914.
Slikari su poeli primjenjivati nov nain gradnje slike srodan tehnolokim postupcima moderne
industrijske proizvodnje, od prepoznatljivih djelova, cijevi, poluge, kotai, stvara nove spojeve i nove
konstrukcije. U sintetikom kubizmu slikari su poeli komponirati pojedine oblike stvarnih predmeta u
nove odnose i spojeve., u mrtvim prirodama npr. ae, boce, voe, novine, gitara. Ova se faza naziva i
kolani kubizam, jer je tehnika kolaa zacrtala poetak stila. Narednih godina Picasso i Braque
"slikaju" mrtve prirode iskljuivo od izrezanih i naljepljenih komadia raznih materijala, uz dodatak
samo nekoliko linija. Sastojci kolaa imaju svoj izvorni vlastiti identitet i ostaju strani element unutar
djela (prezentativna funkcija), ali su ujedno i dio slike i imaju figurativno znaenje (reprezentativna
funkcija). Dok se u analitikom kubizmu jo uvijek osjea odreena iluzija dubine prostora na slici, u
sintetikom kubizmu prostor slike lei ispred plohe slike i stvoren je preklapanjem slojeva
nalijepljenih materijala tiskanog papira, kartona ili tkanina. Kola e kasnije koristiti i neki drugi
umjetniki pokreti: Dada, Nadrealizam, Pop-art.
GEORGES BRAQUE 1882-1963
1907. upoznaje Picassa (preko galerista Kahnweilera, idovskog trgovca umjetninama, ima galeriju u
Ulici Vignon) vidi Gospoice iz Avignona u njegovom ateljeu,1900. odlazi u Pariz na uenjeslikanja,
prouavao je stare majstore u Louvreu, zanimao se za egipatsku i primitivnu skulpturu,
otkrivaimpresioniste, 1906. iz ranog impresionizma poeo je prelaziti u fovistiku svijetlu koloristiku
paletu, kao i Cezanne, otkrio je da je u mrtvoj prirodi mogue kontrolirati prostor i svjetlost: Kue u
lEstaqueu, 1908.
Cezanne bi cijelu kompoziciju sagradio bojom, a Braque podreuje boju da bio stvario geometrijsku
strukturu zakoenih planova koji definiraju ograniena i kontrolirana dubina slike
kue i drvee postaju geometrijski volumeni, ali sa znaajnim naglaavanjem kocki; iluzija dubine
postie se oiglednim volumenom zgrada i drvea njihovim poklapanjem i iskoenim pokretnim
oblicima,naziv kubizam opet je dao kritiar Vauxcelles, jer je piui kritike rekao da Braque sve
svodi na kocke.
-od 1909. Braque i Picasso, shvativi da nezavisno idu prema istom cilju, odluili su raditi zajedno;
mrtva priroda e postati glavna tema obojice, jer njena ikonografija otkriva njihov svakodnevni ivot;
Mrtva priroda s muzikim instrumentima
Uvodi novost: rukom pisane rijei i brojevi koji obogauju kubistikoistraivanje
stvarnosti.
Uvoenje kolaa obiljeilo je kraj prve ili analitike faze Picassovog i Braqueovog
kubizma;poinju stvarati slike koje nisu bile prvenstveno destilacija promatranog iskustva, nego su
bile graene, uz primjenu svih plastinih sredstava koja su im stajala na raspolaganju,ukljuujui svaki
materijal koji im je dolazio pod ruku: druga faza - sintetiki kubizam obuhvaa mnoge

nepovezane eksperimente koje su izvodili.

POTA 1914.
Kola od duhanske ambalae, novina i imitacije drvene strukture, uz dodatak nekoliko linija.Braques je
izmislio papiers colles (ljepljeni papir).
Izbijanjem 1. svjetskog rata 1914. prisna suradnja Picassa i Braquea je prekinuta, slike iz 1917-18. bile
su zamiljene u irokim ujednaenim povrinama boje s tokastim, povrinama kao akcentima;linearna
struktura je bila pojednostavljena na geometriju. Osnovna odlika Braqueovog stila koji se
javio oko 1919. je fakturna ulnost u kojoj se ugaona geometrija ranijeg kubizma
poela rastakati u sasvim solidnu kombinaciju organskih oblik, a po. 20-tih je
poeo raditi i male skulpture u kojima se ogledala njegova zainteresiranost za
klasine figure, 1930. najdramatinije promjene pod utjecajem grkog slikarstva
vaza; ploni, linearni stil.

6.Pablo Picasso, 1881-1973 faze i osnovne karakteristike

panjolski slikar, kipar, grafiar, keramiar i scenograf Pablo Picasso jedan od najveih i
najutjecajnijih umjetnika 20. stoljea, iroj publici poznat je kao suosniva kubizma (sa Georgesom
Braquom), avangardnog pokreta s poetka 20. stoljea. Takoer, smatra se jednim od pionira
asamblaa, umjetnikog procesa uslijed kojeg nastaju dvodimenzionalni i trodimenzionalni objekti
sastavljeni od pronaenih predmeta, kao i jedan od zaetnika slikarske tehnike kolaa te mnogih
drugih stilova i tehnika koje je kroz svoje dugogodinje djelovanje istraivao i razvijao. U Barceloni,
gdje je pohaao kolu, i u Madridu, gdje je bio svakodnevni posjetitelj muzeja Prado, stekao je prva
znanja o slikarstvu. Slikarsku slavu stei e u Parizu, kamo stie u listopadu 1900. godine. Tada su na
njega snaan utjecaj imali P.Gauguin, E.Degas i Lautrec. Tada su na njega snazan uticaj imali
f
t1901-1904. -Plava faza- poinje ubojstvom njegova prijatelja Carlosa Casagemasa,od tada se
slui preteno plavom paletom za slikanje figura i tema koje su izraavale patnju esto glad i
hladnou, nedae koje je trpio pokuavajui se snai;pokazuje simpatiju za patnje drugih, jer ih
razumije. Na slikama su mu uglavnom prosjaci, slijepci, alkoholiari i prostitutke.
Njegova slika
Plava soba utjecala je na tu fazu.
ena koja pegla, 1904.
ta oajna, ispijena ena postala je simbol svih neprivilegiranih i eksploatiranih, boje su neutralne,
sive.
1905-1907. Ruiasta faza: njegova melankolija je dobila romantinu karakteristiku, zaljubljuje
se u Fernande Olivier i smatra se da se pod utjecajem novih okolnosti u privatnom ivotu u njegovim
slikama pojavljuju crvene, be i ruiaste boje i zapoinje njegov ruiasti period koji e trajati do
1906. Ta sretna veza bila je razlog da Picasso promijeni svoje boje iz plavih u ruiaste i crvene,
najee slika cirkusante, onglere, klaunove, harlekine (tradicija Seurata i Toulouse-Lautreca), ali ih
prikazuje intimno, bez sjaja, kao patetine individue;to je prva klasina faza utjecaj grkog kiparstva
i slikarstva vaza.
Gospoice iz Avignona, slika koja e obiljeiti kompletan razvoj umjetnosti 20. stoljea, nastaje
1907. godine i smatra se preteom i inspiracijom kubizma. Kao i na kasnijim kubistikim slikama,
objekti/subjekti slike lome se na kompozitne geometrijske elemente te se ponovno sastavljaju poput
kolaa, tvorei pri tome apstraktnu kompoziciju. Nastaju fizikalno nemogui prikazi, iz vie gledita,
koji u to doba okiraju i zaprepauju javnost.
Nadahnut francuskim postimpresionistikim umjetnikom Paulom Czanneom (1908.) Picasso i
francuski slikar Georges Braque slikaju krajolike u stilu koji su kasnije kritiari nazvali malom
kockom, to je vodilo ka terminu kubizma. Neki od njihovih radova iz tog perioda toliko slini da ih

je teko razlikovati. Ova suradnja izmeu Picassa i Braquea potrajala je sve do 1911. Njih dvojica su
razvili prvu fazu kubizma zvanu analitiki kubizam. Picassove omiljene teme bila su: glazbala, mrtva
priroda i njegovi prijatelji. Jedan od najuvenijih portreta njegovih prijatelja je onaj Daniel Henry
Kahnweilera. Nakon analitikog kubizma Picasso prelazi na drugu fazu kubizma - sintetiki
kubizam. Ova druga faza kubizma dekorativnija je, a boje igraju veu ulogu, dok oblici ostaju
isfragmentirani i ravni. Prva pojava kolaa u umjetnosti je u periodu sintetskog kubizma kada s jo
vie izlomljenih fragmenta, izrezanim komadiima papira, gradi cjelinu.
Pod utjecajem Prvog svjetskog rata Picasso postaje zaokupljen opisom realnosti i taj period njegovog
stvaralatva naziva se klasino ili realistino razdoblje (1918-1927), a taj povratak u realizam
simboliziraju radovi Tri ene na zdencu (1921) i Dvije ene koje tre na plai (1922).
Nakon 1927. Picasso biva zaokupljen novim kulturnim i filozofskim pokretom, nadrealizmom, ija je
umjetnika manifestacija bila logian nastavak kubizma. Pod utjecajem nadrealizma sve ei motiv
na Picassovim radovima postaje minotaur, simbol kojeg su esto koristili nadrealisti. Njegova
najznaajnija slika iz tog perioda i jedno od njegovih najvanijih radova uope je Guernica (1937),
prikaz njemakog bombardiranja Guernice za vrijeme panjolskog graanskog rata.
Nakon Drugog svjetskog rata Picasso je ve bio najpoznatiji svjetski ivui umjetnik te su brojne oi
bile uprte u svaki njegov pokret. Sve vie se javno politiki aktivira kao lan Komunistike partije, u
razdoblju nakon 60-te postaje jo odvaniji, radei izraajnije radove s jo vie boja te je do kraja svog
ivota proizveo jo mnotvo slika i grafika. Za razliku od kompleksnog sintetskog kubizma kasniji
Picassovi radovi postaju jednostavniji, koristei pri tome siroviju i grublju tehniku nalik djeijem
crteu. Izvrstan primjer tog razdoblja je rad Autoportret okrenut smrti (1972), crtan olovkom i
kredom u boji.
Osim drutvenih, kulturnih i politikih okolnosti vaan aspekt Picassovog umjetnikog stvaralatva je
bio i njegov emotivni ivot. Kroz Picassov ivot prolo je mnotvo ena, od kojih su neke snano
utjecale na njegov umjetniki rad, jedna od njih je i Dora Maar, fotografkinja hrv. podrijetla.

7. Gospoice iz Avignona
Picassove Les Demoiselles d'Avignon, kako glasi originalni naziv slike iz 1907. godine, jedna je od
najpoznatijih slika u povijesti umjetnosti. Njome zapoinje kubizam. Slika je nastala kao posljedica
jedne studije u jednom bordelu u ulici Avignon, u zloglasnom djelu Barcelone koji je slikar u mladosti
posjeivao. Na slici vidimo pet enskih figura, pet aktova prikazanih iz razliitih perspektiva, pred
pozadinom izvedenom u nekoliko plavih tonova, u prostoru koji nalikuje na kaleidoskop. Promatra ih
vidi sprijeda, sa strane, uei ili koso odozgo. U itavoj slici nema vrstog sredita, nema horizonta,
nema teita niti osjeaja dubine, kao ni odreenog izvora svjetlosti. S obje strane naznaka je zavjese u
smeim tonovima. U prednjem je dijelu slike jedna mrtva priroda, prikaz voa na stolu.
Pet nagih ena grubih uglatih tijela i shematskih lica, nosovi prikazani en face ili u -profilu,savijeni u
stranu, utisnuti u plohu, tijela su bez dojma plastinosti;dojam tjelesnosti postie pomou paralelnog
nizanja izduenih zelenih tj. plavocrnih poteza kistom umjesto uz pomo kontrasta svijetlo-tamno; ovo
nizanje primijenjeno je samo na likovima ena-maskina desnoj polovici slike i to je prvo
svjedoanstvo kubizma. Tijela su oslikana apstrahirano i geometrijski: otrih kutova i ukoenih
pogleda. Tri stojee figure na lijevoj strani slike razlikuju se od dviju na desnoj, jedne u profilu i jedne
koja ui, kojima su uzor bile afrike maske. Likovi su uglato izoblieni, sa snano razlomljenim
linijama, a figure na desnoj strani imaju karakteristike primitivne etnografske umjetnosti. Sruena je
klasina ideja ljepote, zanijekane proporcije i kontinuitet oblika. Likovi kao i pozadina razlomljeno je
u uglate povrine i klinove, i oblici nisuplosnati ve su osjenani, tako da sugeriraju i treu
dimenziju.Platno nalikuje na "polje smrvljenog stakla". Napravio je 700 skica, a jo uvijek traju
istraivanja moguih utjecaja i izvora za ovo djelo.

8.Picasso i nadrealizam, Guernica

Pod utjecajem nadrealizma sve ei motiv na Picassovim radovima postaje minotaur, simbol kojeg su
esto koristili nadrealisti . Naslovnicu za prvi broj umjetnikog asopisa Minotaurea
dizajnirao je Pablo Picasso.
Vjerojatno Picassovo najpoznatije djelo, naslikano kao neposredna reakcija na
panjolski graanski rat i bombardiranje baskijskog grada Guernice. Guernica
pokazuje tragedije rata i stradanja pojedinaca, posebno nevinih civila. Ovaj rad
postaje trajni podsjetnik tragedijama rata, antiratni simbol i utjelovljenje mira.
Guernica raena za panjolski paviljon na Svj. izlobi u Parizu; to je ogromna
slika raena crnim, bijelim i sivim bojama, scena terora i pustoi; izraajno
najsnanija primjena kubizma ikad ostvarena. Avioni njemake legije Condor bez ikakvog
su vojnog povoda zasuli bombama maleno baskijsko mjesto Guernicu u trenutku kad su njegovi
stanovnici bili okupljeni na mjesnom trgu, ovo je bila generalna proba za totalni rat koji je poeo
nekoliko godina kasnije,Picasso nije prikazao njemaki napad,ve njegove posljedice; slika je slikana
crnim, bijelim i sivim tonovima; osnova kompozicijska shema je ploan trokut iji je vrh tupi kut; ovaj
trokut u sebi obuhvaa osam likova-rtava terora; u sreditu slike propinje se pogoeni apokaliptini
konj izduena vrata, a njegov bombom razneseni jaha lei na tlu.najznaajnija slika 20. st. s
povijesnom tematikom.

9.Orfizam
ROBERT DELAUNAY 1885 - 1941. i SONIA DELAUNAY 1885 - 1979.
Razvili su nepredmetni, potpuno apstraktni stil, kojega je Apollinaire (glavni teoretiar pokreta)
nazvao orfizmom, prema Orfeju. Slijedei ideje Seurata i Gaugina, nastojali sustvoriti iste harmonije
boja, nezavisne od prirode poput muzike. Krajem 1912. Delaunay zapoinje slikati niz "Istodobnih
suprotnosti ", na kojima je vrtloni pokret boja treba oprikazivati ritmove kozmosa. Orfizam trajao
samo nekoliko godina, a Delaunayevi su se zatim posvetili futurizmu.Meu rane lanove pokreta ubraja se
Marcel Duchamp, a stil je djelovao i na Franza Marca, Fernanda Legera, Marca Chagalla i ak na Paula Kleea.
Ideju su preuzeli i Amerikanci koji su radili u Parizu: Stanton Macdonald-Wright i Morgan Russell,
koji su taj pokret nazvali sinkronizmom.

10.Futurizam
Futurizam je kulturni pokret nastao poetkom 20. st. u Italiji, a stekao je poklonike i u drugim
zemljama, naroito u Rusiji. Onako kako su ga u poetku zamislili Picasso i Braque, kubizam je bio
stil skladne ravnotee primijenjen na uobiajene teme: mrtvu prirodu, portret i akt. Drugi slikari su
uoili kako je kubizam osobito pogodan za izraavanje geometrijske preciznosti svojstvene tehnici,
koja je taj stil inila izvrsno prilagoenim dinamici modernog ivota. Kratkotrajni futuristiki pokret u
Italiji primjer je takvog shvaanja. Pjesnik Filippo Tommaso Marinetti i njegovi sljedbenici objavili
su (1909 - 1910.) nekoliko manifesta u kojima energino glorificiraju budunost, odbacuju prolost i
uzdiu ljepotu stroja.
U svom manifestu (Pariz, 1909.) Marinetti naglaava ljepotu brzine i dinamike, tvrdi kako je
automobil ljepi od Nike sa Samotrake, te poziva na ruenje muzeja, biblioteka i akademija.Godine
1910. petorica mladih slikara Boccioni,Carr, Russolo, Balla, Severini u Torinu objavljuju
"Manifest slikara futurista" u kojem se zalau za Marinettijeve ideje i novu viziju svijeta. Intencija je pokreta
ne prikazivati jedan fiksirani trenutak sveopeg dinamizma, ve samu dinamiku senzaciju. Uvodi u
sliku pokret i vrijeme, predmet nemiruje, nego se neprestano pojavljuje i iezava, razbija plohu
umnoavanjem i proimanjem planova u kretanju. Prenosi u slikarstvo nova iskustva fotografije i
filma(pokretne slike i slijed pokreta temelj su futurizma).

Futurizam je u osnovi milanski pokret poeo kao pobuna mladih intelektualaca protiv
kulturne ustajalosti (u koju je Italija utonula tokom 19. st.).Svoje ideje su propagirali manifestima.Prvi manifest
1909. -poziva na unitenje biblioteka, muzeja,akademija i gradova iz prolosti.
-veliao je ideje revolucije, rata, brzine i
d i n a m i z a m m o d e r n e t e h n o l o g i j e ( k a o n o v u v r e d n o t u p r o k l a m i r a ljepotu
brzine i dinamike).Futurizam je napadao neuravnoteeno aristokratsko i buroasko drutvo, a u podruju
politike postao je temelj faizma. Drugi manifest 1910. slavio ideju simultanost vizije,metamorfoze i kretanja koja
umnoava predmet u pokretu.Glavna tematika kojom se futurizam bavi je dinamika pokreta koju
postiu umnaanjem (zarazliku od kubizma koji se bavio problematikom poliperspektive).- Opsjednuti su mainama
20. stoljea (prenosili su ljepotu stroja na platno).1912. godine u Parizu priredili zajedniku izlobu.Utjecao na tadanji
ekspresionizam u Njemakoj i Francuskoj, a i na dadaizam (Duchamp,P i c a b i a ) p r e k o i n o v a c i j a
B o c c i o n i j a k o j i j e u Manifestu futuristikog kiparstva 1 9 1 2 . p r e p o r u i o u p o t r e b u
novih materijala kao to su: staklo, drvo, cement i drugih
t a d a neuobiajenih materijala u skulpturi, te time anticipira dadaistike manifestacije.Primjeri: Umberto Boccioni
Grad se die, 1910.Carlo Carra Pogreb anarhista Gallija, 1911. (kasnije e postati metafiziar)Luigi Russolo
zainteresiran za mogunost futuristike muzike posvetio se izradi atonalnih orgulja (ta muzika je bila
pretea dananje elektronske muzike). Napisao manifestUmjetnost buke (u glazbu ukljuivao udne zvukove
struganje, urlike i slino. Gino Severini:Vlak crvenog kria, 1914., Arnason, 214 Giacomo Balla:Dinamika psa
na uzici, 1912.
UMBERTO BOCCIONI
najdarovitiji meu futuristima. Bio je slikar i kipar. Najvei doprinos futurizma ostvario je
svojim skulpturama.1912. napisao je manifest futuristike skulpture (koji je bio jako vaan
za razvoj moderne skulpture). Boccioni je nastojao figuru ili objekt povezati s okolnim
prostorom (teio je skulpturi kao ambijentu).Razvijao je ideju skulpture okoliakoja je
najavljivala prostornu skulpturu Moorea, Ahipenka i konstruktivist a . Zalae se za otvaranje
skulpturalne forme (ukidanje zatvorene skulpture). Inzistirao na primjeni svih vrsta materijala (staklo,
drvo, karton, eljezo, cement, konjska dlaka, koa, tkanine, elektronske sijalice...). Napadao je itavu
akademsku tradiciju (temu akta).Manifest je utjecao na razvoj konstruktivistike skulpture,
dadaistikog i nadrealistikog asemblaa i ambijenta pop-kipara 60-tih.
Razvoj boce u prostoru, 1912. (rastvara formu boce, odmotava je i spaja sa podlogom)
primjer skulpture-okolia.

11. Geometrijska apstrakcija

Apstrakcija nije neto neprirodno. Npr. mikroskopske slike ne nalikuju niemu
stvarnom, to u prirodi moemo vidjeti golim okom, one se ine "apstraktnima"
iako prikazuju najkonkretniju stvarnost samu materiju. Neke avionske
fotografije, ili jo vie satelitski i svemirski snimci, toliko slie apstraktnim slikama
da bismo ih mogli meusobno zamijeniti. Neke apstraktne slike su ak izrazile
osjeaj besteinskog stanja, jer na njima ne postoji vie "gore" i "dolje" (to im je
javnost najvie zamjerila) decenijama prije nego su ga astronauti doivjeli u
svemiru. I kao to priroda stvara nepravilne, krivudave i zavijene oblike, posebno
u organskim tvarima, te pravilne, geometrine, kristaline oblike, posebno meu
mineralima, tako se i dvije glavne struje apstraktnog slikarstva, prema njihovim
vizualnim osobinama zovu: organskom i geometrijskom apstrakcijom.
Organska apstrakcija se javlja kao produkt odvanih kubistikih istraivanja u djelima rusa Vasilija
Kandinskog oko 1910. g., a traje, u raznim oblicima, sve do dananjih dana. Proizlazi iz nove spoznaje
o strukturi materije(otkria nevidljivog svijeta mikroskopom), karakteriziraju je slobodni oblici nalik
na organske, boje su slobodne kao i nain slikanja.
Geometrijsku apstrakciju osnovao je Kazimir Maljevi, a slika koja najodlunije prekida sa
tradicijom je njegov Crni kvadrat na bijelom polju (1913.) kojim iskazuje da je kontrast osnova

umjetnosti. Godine 1915. objavljuje manifest "Od kubizma do suprematizma" u kojem se zauzima za
dominaciju (supremaciju) istog osjeaja u umjetnosti. tei dostii savrenu harmoniju oblika i boja
nepredmetnim slikama, kompozicijama crta i osnovnih geometrijskih likova: kvadrata, kruga i trokuta.
Jednostavno, definirao je 'suprematizam' kao vrhunac, izvanrednost umjetnosti u apstrakciji.
Maljevi zastupa puristiko stajalite i krajnji minimalizam u likovnom izrazu. To je bila prva kola
apstraktnog slikarstva. Njegova najodvanija slika je Bijeli kvadrat na bijelom polju. Suprematizam je
pokrenuo i odgovarajui pokret u kiparstvu konstruktivizam iji je osniva Vladimir Tatljin.

12. Suprematizam- Maljevi

Potpuno ruski pokret nastao 1913. u Moskvi pod utjecajem ideja kubizma i futurizma.Osniva
suprematizma je Kazimir Maljevi, koji je 1913. naslikao prvo suprematistiko platno"Crni kvadrat
na bijeloj povrini ", a 1915. objavio u Moskvi manifest "Od kubizma do suprematizma". Oko
Maljevia se formira grupa istomiljenika: A. Rodenko, V. Tatljin, ElLissitzky i knjievnici
Majakovski i Maturi.
Suprematizam tei za apsolutnom harmonijom linija, oblika i boje,
nastojei ustanoviti vizualne kvalitete koje su u korijenima umjetnikog doivljaja. Nepredmetno
slikarstvo kao izravan isti osjeaj nepredmetnosti i odsutnosti svake pomisli na stvarnost, zagovara
istu geometrijsku apstrakciju, u poetku ograniavanjem na kvadrat, a kasnije je kvadratu pridodan
trokut i krug. Boja i oblik trebaju imati supremaciju, odnosno biti nadreeni prikazu vidljivog
svijeta.U poetku suprematizam koristi osnovne geometrijske forme (kvadrate, krunice, trokute,ravne
linije), kasnije se proiruje slobodnijim elementima, a oko 1919. vraa se asketskoj strogosti ranijeg
razdoblja. Maljevievo platno "Bijeli kvadrat na bijeloj povrini ", predstavlja najradikalniju
posljedicu suprematistikog shvaanja doveo jeapstrakciju do krajnjeg geometrijskog
pojednostavljenja (izraza) prvi puta geometrijski lik izloen kao umjetniko djelo.. Svojim formalnim
izrazom suprematizam oznaava poetak geometrijske apstrakcije, anticipirajui kasniji
konstruktivizam i neoplasticizam.

13. Kandinski, 1. apstraktna slika

Vasilije Kandinski naslikao je prvu apstraktnu sliku, vodenim bojama 1910.g,
svoje radove naziva kompozicijama, improvizacijama,impresijama, to su
improvizacije turbulentnih kompozicija boja i poteza kista, apsolutno
bezpredmetno slikarstvo. Rana apstraktna djela pripadala su organikoj
apstrakciji, a kasnije prelazi na geometrijsku apstrakciju. Napisao je i teoretski
manifest o apstraktnom slikarstvu, O spiritualnom u umjetnosti koje je prvi put
izdano na njemakom 1912. U tom djelu, istraivao je fizioloke uinke boje i
napravio je usporedbe izmeu slikarstva i glazbe.

14.Apstraktna umjetnost
Jedna od glavnih struja modernog umjetnikog izraza. Oznaava proces ralambe i pojednostavnjenja
promatrane stvarnosti. Prethodnici pokreta apstrakcije bili su i Cezannei Seurat. Nefigurativna
apstrakcija ne sadri nikakvo podsjeanje na realnost, bez obzira jeli ona polazina toka umjetnika ili
nije. Apstrakcija pokazuje iskljuivo elemente kompozicije: crte, plohu, formu i boju. Razvila se u

prva dva desetljea 20. st. kao konana konzekvenca evolucije impresionizma, fovizma (Kandinski) i

kubizma (Maljevi, Mondrian).

JOSEPH STELLA 1877 - 1946.

Ameriki slikar talijanskog porijekla, od 1896. ivi uAmerici i studira na New York School of Art.
Nakon boravka u Europi (1909.) priklanja se futurizmu i slika prizore iz amerikog industrijskog
ivota:Brooklynski most, Coney Island, Borba svjetala.
BROOKLYNSKI MOST 1917.Apoteoza mosta postignuta sintezom futurizma i Demuthovskog

precizionizma.

PIET MONDRIAN 1872 - 1944.

Holandski slikar, 1912. g. dolazi u Pariz. Pod utjecajem kubista slika serije stabala u kojima postupnom redukcijom svodi motiv na osnovnu grafiku shemu. Do 1904. slikar naturalist;od poetka ima
karakteristine vertikalno-horizontalne kompozicije, naglaava linearne strukture;rani pejzai drali su
se principa frontalnosti, naroito na slikama s vjetrenjaama, odsjeeni krupni plan;od poetka
instinkt za kontroliranu, apstraktnu organizaciju prostora slike;1911. prvi posjet Parizu, zaokupio ga je
kubizam;omiljene teme: drvo, dine i ocean, crkve, vjetrenjae; na njima se moe pratiti njegov razvoj
od naturalizma, simbolizma, impresionizma, postimpresionizma, fovizma i kubizma do apstrakcije.
Oko 1915. posve naputa realni motivi slobodno komponira plohu u smirenom ritmu obojenih kvadratnih
povrina obrubljenih rasterom crnih linija, a boje su reducirane na utu, plavu icrvenu. Godine 1917.
jedan je od osnivaa grupe De Stijl i formulira principe svog neoplasticizma. Uposljednjim radovima
dosegao je krajnju moguu formalnu redukciju - platna mu sadre tek nekoliko obojenih ploha na
bijeloj podlozi. Ova dosljednost ini Mondriana najistaknutijim apstraktnim slikarom njegova doba
SIVO STABLO 1912.
Mondrian je bio glavna linost utemeljenju geometrijske apstrakcije tijekom 1. svj. rata;njegov utjecaj
obuhvatio je ne samo apstraktno slikarstvo i skulpturu nego i forme meunarodnog stila u arhitekturi
zahvaljujui nastavi u Bauhausu te izdancima Bauhausau SAD, Mondrianove teorije rairile su se po cijelom
zapadnom svijetu;u SAD je bio legenda osobito su ga cijenili apstraktni ekspresionisti; iz njega
proizlazi islikarstvo obojenog polja.
KOMPOZICIJA S CRVENIM, MODRIMI UTIM, 1930.
Crte je sveden na horizontale i vertikale, a bojena tri osnovne (uz crnu i bijelu). Cilj je bio prikazati "istu
stvarnost" koju je Mondrian definirao kao ravnoteu postignutu "uravnoteenjem nejednakih, ali

jednakovrijednih suprotnosti". Imao jetako izuzetan osjeaj za dinamiku ravnoteu, da poznavatelji

odmah mogu otkriti krivotvorinu.
Mondrianova fasciniranost nepotpunim u potpunom, tenzija
linija presjeenih rubom platna;otvorena kompozicija s naglaskom na velikim bijelim ili svijetlo sivim
povrinama dominirala je njegovom produkcijom tijekom 20-tih; krajem 20-tih u nekoliko slika proces
obrnut - linearna struktura je jednostavna, dok dominantu povrine pokriva jedna od primarnih boja u
maksimalnom intenzitetu.

15. De Stijl 1917.-1924.

Naziv asopisa (i pokreta) kojeg su osnovali Piet Mondrian,Theo van Doesburg i Bart van der
Leck, a izlazio je u Leidenu i Parizu. U poslijeratnim traenjima novih naina likovnog izraavanja,
De Stijl je jedan od najradikalnijih pokuaja. Ideolog je bio Mondrian, koji se od svog boravka u
Parizu 1912. (gdje su na njega utjecali kubisti) bavio analizom formi.
Nasuprot ruskim avangardistima (Maljevi, Tatljin, Gonarova) i kasnijim dadaistima (Arp) s jedne
strane, te apstraktnom ekspresionizmu (Kandinski) s druge,neoplasticisti
(Mondrianov naziv za pripadnike De Stijla) rjeenje vide u geometrijskoj apstrakciji. Prema njima,
novi stil mora biti odraz znanstvenog i tehnikog savlaivanja prirode, jasan i matematiki logian
poput moderne eljezne konstrukcije, treba postati univezalnim jezikom, kolektivnim stilom i
izraavati osnovnu formalnu zakonitost u prirodi. Pokretu su pristupili G. Severini, H. Arp,K.
Schwitters, Man Ray, El Lissitzky, C. Domela, anaputaju ga Mondrian i T. Van Doesburg (koji
objavljuje manifest elementarizma). Teorija neoplasticizma imala je odjeka i u arhitekturi (Bauhaus,
Alvaar Alto, Mies van der Rohe), umetodinom i ritminom ralanjivanju ploha i masa graevina.
Estetika De Stijla razvijena 1917. u doba kad je katastrofa 1. svj. rata dosegla svojvrhunac, izraz je
enje za mirom, a glavno obiljeje joj je statinost;umjetnici okupljeni oko njega isticali su potrebu
za apstrakcijom i simplifikacijom,matematikom strukturom nasuprot impresionizmu i svim
baroknim oblicima umjetnosti. Teili su jasnoi, izvjesnosti i redu; to prevode pomou ravne crte,
pravokutnika ili kvadrata, kao i boja svedenih na primarne: uto, crveno, plavo i neutralne: bijelo,
sivo,crno;prema Mondrianu, ne bojama u arhitekturi odgovara prostor, a bojama materija.

THEO VAN DOESBURG (1883-1931)

pokretaki duh u stvaranju i razvoju De Stijla, naroito impresioniran esejom Kandinskog O
duhovnomu umjetnosti;
Igrai karata 1916-17.
Van Doesburg, Mondrian i Van Der Leck neko vrijeme su nadopunjavali jedan drugoga, ali 1920.
svatko ide svojim putem, nakon 1918. Van Doesburg je nastavio biti najartikuliraniji propagator naela
De Stijla putujui i drei predavanja; imao je dosta utjecaja na studente i na neke profesore Bauhausa
u Weimaru;bio je zainteresiran za dadaizam;1924. objavio je Osnove nove umjetnosti tu je poeo
naputati strogu vertikalno-horizontalnu formulu Mondriana i De Stijla i uvodi dijagonale to dovodi
do Mondrianovog povlaenja iz De Stijla, a Van Doesburg je svoj novi zaokret nazvao
elementarizam i tvrdio da nagnuta povrinaunosi iznenaenje, nestabilnost i dinamizam;
Cafe LAubette, Strasbourg, 1926-28. najmonumentalniji izraz tih novih principa.
16.Bauhaus 1019.-1032.
1919. g. arhitekt Walter Gropius osniva kolu Bauhaus u Weimaru, iji je cilj povezivanje umjetnosti s
drutvom i premoivanje jaza izmeu likovnih i primijenjenih umjetnosti.Umjetnost vie nije trebala
biti samoj sebi svrhom, ve ljudima omoguiti bolji i laki ivot.Slikarstvo, kiparstvo, umjetniki obrt
i industrijski dizajn postaju elementi Gesamtkunstwerka. Gropiusu su uzori bile srednjovjekovne
masonske loe kao zajednice umjetnika i obrtnika, secesija i Deutscher Wekrkbund. Utjecaj na
program kole imali sukonstruktivizam i De Stijl. U Bauhaus su doli Doesburg, Lisicki, Gabo,
Maljevi, Kandinski,Moholy-Nagy i Klee, a predavai su bili i obtnici, majstori oblikovanja. Godine
1925. zbog politikih pritisaka Bauhaus je preseljen u Dessau, a 1928. naputaju ga Gropius, MoholyNagy, Schlemmer i Klee. Posljednji voditelj Bauhausa bio je arhitekt Mies van der Rohe, a1932. g.
nacional socijalisti Bauhaus premjetaju u Berlin i uskoro ga zatvaraju.

OSKAR SCHLEMMER (1888-1943)

1920-29. na Bauhausu je predavao scenografiju, skulpturu i zidno slikarstvo, njegove slike bile
supovezane s klasinim protonadrealizmom De Chirica, Carre i metafizike kole, Legerovim
kubizmom,Ozenfantovim purizmom. Jedan od posljednjih velikih majstora perspektive; njegova je
glavna tema ovjek u prostoru' reducirao je ljudski lik na stereometriju njegova tijela i smjestio ga u
prostor. Slinosti s velikim talijanskim zidnim slikama 15. st., Piera della Francesca i njegovim
bezlinim skulpturalno pojednostavljenim figurama i matematiki preciznim prostorom;u slikarstvu
figurativan, u skulpturi apstraktan, ali s uvijek oiglednim ili nagovijetenim figurama.
LASLO MOHOLY- NAGY
Radi pod utjecajem Maljevia i Lisickog, a 1923- 1928. g. poduava na Bauhausu. Istraivao je
upotrebljivost predmeta iz svakodnevnog ivota(npr. ica, papir, tkanina) koji su postajali mate-rijalom
za umjetniku obradu. Time se nadovezivao na kubistike i konstruktivistike kolae,kao i na
dadaistiko-nadrealistiki readymade. Stvarao je konstrukcije od trokuta, kocke, kruga i izduenih
cilindrinih oblika. Nakon Bauhausa,u Berlinu eksperimentira na podruju filma, fotografije i
kazalita.
Bio je pionir u stvaranju strojeva svjetlost i pokret, izraenih od metala koji reflektiraju
svjetlost i od prozrane plastike; jedan od glavnih prethodnika mehanizirane kinetike skulpture koja
je procvala nakon1950.; radio je i na apstraktnoj, modeliranoj ili konstruiranoj skulpturi.
KOMPOZICIJA A XXI. 1925.
Od 1937. ivi u Chicagu, tu osniva Novi Bauhaus gdje nastaju djela kombinirana od slike i
plastike,koja naziva "prostorni modulatori"- trodimenzionalne konstrukcije od prozirnih ploa izmeu
kojih se javlja igra svjetla i sjene. Jedan je od glavnih stvaratelja kinetike umjetnosti 20-ih (mehanizirane kinetike skulpture), a veliki broj suvremenika istrauje takve mogunosti: Gabo, Pevsner,Tatljin,
Rodenko. Bavi se fotografijom i nekoliko mjeseci nakon Raya takoer razvija fotograme,fotografije
bez fotoaparata.

17.Apstrakcija u Rusiji
Rani ruski avangardni pokreti (osnovani na geometriji):
Rejonizam 1912.- Ovu prvu programatsku umjetnost ruskog porijekla stvorio je Mihail Larionov i
Natalija Gonarova, na izlobi Meta pokazalisu svoja djela, a porijeklo joj je u futurizmu i kubizmu.
Tei osamostaljenju boja i oblika. Mrlje i zrakasti potezi boje,sukladni futuristikim snanim linijama,
rasporeeni su neovisno o motivu u samostalne kompozicije, posve slobodno, bez figurativnih
asocijacija.Utemeljen na spoznaji da se svijetlost iri zrakasto. Godine 1913. objavljen je"Rajonistiki
i futuristiki manifest".
Suprematizam- Osniva suprematizma je Kazimir Maljevi, koji je 1913. naslikao prvo
suprematistikoplatno "Crni kvadrat na bijeloj povrini ". Tei za apsolutnom harmonijom linija,
oblika i boje, nastojei ustanovitivizualne kvalitete koje su u korijenima umjetnikog doivljaja, boja i
oblik trebaju imati supremaciju, odnosno biti nadreeni prikazu vidljivog svijeta.Koristi osnovne
geometrijske forme (kvadrate, krunice, trokute,ravne linije), kasnije se proiruje slobodnijim
elementima, a oko 1919. vraa se asketskojstrogosti ranijeg razdoblja. Tada nastaje Maljevievo platno
"Bijeli kvadrat na bijeloj povrini ",koje predstavlja najradikalniju posljedicu suprematistikog
shvaanja.
Konstruktivizam- jedna od novih znaajnih ideja u skulpturi 20. stoljea (ideja konstrukcije). Osnovni problem
konstruktivistike skulpture je isticanje skulpturalnog prostora prije nego skulpturalne mase.Kod
konstruirane skulpture forma se stvara od elemenata drva, metala, stakla i plastike. Vladimir Tatljin osniva ruskog
konstruktivizma.
Na njega utjeu Piccasove konstrukcije (implikacije kolaa u 3D-prostoru), koje je
vidio 1913. kada je u Parizu posjetio Picassa.1915. stvara Kontra-reljefe- visjeli su na ici u kutu

prostorije, reljefi bili su prve potpuno apstraktne kompozicije u povijesti skulpture (konstruirani od
drveta, metala i kartona s povrinama obloenim gipsom i razbijenim staklom). Kasnije se Rodenku i Tatljinu
pridruuje i El Lissitzky.
EL LISICKI (1890-1941)
Vaniji kao veza nego kao originalni talent, jer povezao je rusku apstrakciju s De Stijlom i
Bauhausom. Svoje neobjektivne, nepredmetne slike-konstrukcije nazvao je PROUN (pro unovis = za
novuumjetnost, projekt postanka novog), a predstavljale su geometrijsku apstrakciju+perspektivnu
iluziju, to su pogledi na gradove iz mate, lebdee urbane teme, blokovi zgrada, trgovi; njegovi su
oblici ritmiki ralanjeni, kreu se ispred beskonanih prostora, unutar razliitih slojeva slike.Na
velikoj berlinskoj izlobi 1923. uredio je oglednu sobu u kojoj postavlja dovrene reljefne Proune,
kuglu, kubus, ipke kljuni primjer konstruktivistike prostorne instalacije; umjetnost je za njega
bila prijelazna postaja na putu do arhitekture.

18. Metafiziko slikarstvo- Pittura metafisica

Tvorac osebujnog stila nastalog u Italiji-maginog realizma bio je Giorgio de Chirico, a s njim i
Carlo Carra, Fillip dePisis i Giorgio Morandi, trajao je 1915.- 1917. ,nazvan preteom nadrealizma.
Bili su zadivljeni tradicijom toskanske kole primitivnih umjetnika, klasinim figurativnim slikarstvom
(Giotto, Massaccio) i simbolista. Traili su vezu izmeu suvremenog i klasinog slikarstva. Sjedinjavanje realnosti i
nadrealnosti, slino snu donjelo je tom stilu naziv "metafiziki stil". Metafiziki slikari su zadrali forme
renesansne realnosti perspektivni prostor, prepoznatljiv ambijent, skulpturalne figure i objekte
smjetajui ih u razne pozicije koje su izazivale efekt iznenaenja, oka, atmosferu udnovatosti i straha.
Giorgio de Chirico- glavni predstavnik metafizike kole.Imao ljubav prema mitovima i
klasinoj skulpturi. Na de Chirica je utjecala Nietzscheova filozofija. Prouavao je svijet snova:
prazni trgovi okrueni sjenovitim kolonadama, pusti trgovi sanijemim figurama, prazne i
negostoljubive graevine i udaljena groblja. Svoju je umjetnost opisao kao metafiziku zato to
ona pokazuje svijet koji je skriven iza stvarnoga. Njegove slike ostavljaju ugoaj tajanstvenosti i
nelagode slikao je ambijente gradova osvjetljene jarkom svjetlou, otro ocrtanih bridova kasinih
graevina,uporabom tamnih, dubokih sjenki, praznih prostora punih nepoznate prijetnje, anonimnih
lutaka, bizarnim nizanjem predmeta, tezagonetnim naslovima svojih slika, a emotivno podsjea
na izgubljenost i otuenost ovjeka u suvremenom ivotu i svijetu.

PIAZZA D ITALIA, 1913.

TAJNOVITOST I SJETA ULICE, 1914. -remek djelo, najljepi primjer duboke perspektive iskoritene

za stvaranje emocionalnog efekta; raspoloenje zastraujue , njegov perspektivni prostor ima

arhitektonsku jasnou talijanske renesanse.

19. Dadaizam- DADA

1916.- Umjetniki i intelektualni pokret nastao za vrijeme prvog svjetskog rata kao stav radikalnog
odbacivanja tradicionalne umjetnosti i kulture. Pokret se javio u slikarstvu, kiparstvu i knjievnosti s
destruktivnim idejama obaranja svih vrednota civilizacije i kao protest protiv besmislenih ratnih

krvoprolia. Umjetnici su napadali i ismijavali drutvo, osobito nositelje vlasti, a drutvo im je jo otrije
odgovorilo, optuujui ih da su ruitelji kulture,opasni i neozbiljni, te djetinjasti i bolesni. Dadaistiki pokret
razvio se u Zurichu 1916., vicarskoj, jedinoj neutralnoj europskoj dravi gdje je grupa pjesnika i umjetnika
osnovala Cabaret Voltaire gdje su se odravale veeri poezije i slikarstv, a osnovali su ga pjesnik Tristan
Tzara i slikar Hans Arp. Naziv je uzet nasumino iz rijenika koji na francuskom oznauje drvenog konjia,

igraku. kao djetinja rije, koja moe znaiti sve i nita.Zagovaraju apsurd, destrukciju, obaranje svih
tradicionalnih estetskih vrijednosti, negacija svih likovnih kriterija- programatski apsurd. Ukidaju uporabne
vrijednosti sluajno odabranih predmeta i uspostavljanje estetske funkcije, pronaeni predmeti, otpadci
civilizacije svrstani su u nov estetski kontekst- assamblage- asambla, tehnoka spajanja raznorodnih predmeta
i materijala u nov kompozicijski odnos). Pronaeni predmeti lijepljeni su na platno ili je zgotovljeni
neumjetniki predmet oznaen i izloen kao umjetniko djelo- ready made.
Dada u Zurichu 1916.-1919.
Cabaret Voltaire - dadaistiki klub u Zurichu osniva Hugo Ball 1916. To je ujedno i naziv prve
dadaistike publikacije koju Ball izdaje. Tristan Tzara 1918. g. izdaje Manifest dade.
HANS (Jean) ARP
Francuski slikar, kipar i grafiar. 1911. u Munchenu susree Kandinskog i otkriva da su im umjetniki
ciljevi zajedniki, a 1912. izlae na drugoj izlobi Der Blaue Reitera. U reviji Der Sturm objavljuje
crtee ljudskih figura lelujavih linija. 1915. g. slika djela izvedenauglavnom ravnim linijama, ali
uskoro naputa takav nain i oblici mu postaju rudimentarni,izlomljeni i iracionalni, to ve najavljuje
dadaizam.Godine 1916. u vicarskoj sudjeluje u osnivanju grupe Dada i surauje u svim njenim
publikacijama. Sa suprugom Sophie Taeuber u Zurichu eksperimentira s automatizmom u kolaima.
(Kolai od kvadrata organizirani prema zakonima sluajnosti,1916.). Arp smatra kako se zakon
sluajnosti moe ostvariti samo potpunom posveenou Nesvjesnom, a tko slijedi taj zakon zapravo
slijedi isti ivot (pribliavanje idejama nadrealizma). Za boravka uvicarskoj nastaju njegovi prvi
apstraktni polikromni reljefi u drvetu - Dada reljefi.1923. g. s Kurtom Schwittersom izdaje reviju
Merz, a 1925. u Parizu se povezuje s nadrealistima. Postaje lanom grupe "Krug i kvadrat" i 1930.
sudjeluje na njenoj meunarodnojizlobi. Nacisti njegov rad proglaavaju za Entartete Kunst.
Apstrakcija kojoj se okrenuo zasnivala se na prirodi i ivim organskim oblicima. Trebalo mu je jako
puno vremena da pronae svoj pravac;eksperimentirao je s geometrijskom apstrakcijom baziranom na
kubizmu- preko slikarstva > kola > skulptura. Napravio je nekoliko kolaa od komadia
obojenog papira drapa papire pa radi crtee kao Tzara rijei iz novina za pjesme;u to doba pronaao
je neku vrstu reljefa koji se sastojao od slojeva drveta, iji su oblici nagovjetavali bilje, sa snanim
implikacijama ivota, razvoja i metamorfoze (kontura je izrezana iz tankog sloja drveta) konturne
linije bile su organske, u smislu to su nagovjetavale nepravilnost ivog organizma, a 20-tih
godina razrauje motive koje naziva pupkom,izrezana rupa u krugu obavezno
znai pupak. 30-tih do 60-tih izrauje slobodne skulpture u mramoru i broncu s nagovjetajima
organskog oblika (glava, torzo itd.) zanimao ga je prikaz mase kao osnovni
e l e m e n t skulpture suprotno konstruktivistima koje je zanimao prostor.
KONFIGURACIJA 1928., Torzo-pupak 1920.

20. Berlinska Dada 1919.

Osnivai Berlinske dade su slikari Raul Hausmann i George Grosz.
Dada u Berlinu zapoinje 1918. kada se Richard Huelsenbeck iz Zricha vratio u Berlin i u galeriji J. B.
Neumanna proitao svoj "Prvi njemaki dada manifest".Meu osnivaima su bili George Grosz,
Raoul Hausmann, Johannes Baader i John Heartfield. Berlinska se dada razli-kuje od ostalih po bitno
agresivnijem i politiki motiviranom pristupu umjetnosti, jer je predkraj rata Berlin bio poluizgladnjeli
grad, u socijalnom i politikom kaosu. Pokret je osobito zainteresiran za publicistiku djelatnost i
tadanje mass-medije. Klimaks berlinske dade bio je "Prvi meunarodni dada sajam" (i ujedno jedini),
ija je tema bila:"Umjetnost je mrtva! ivio Tatlin!" Izlagali su svi vodei berlinski dadaisti, a
centralni eks-ponat bila je lutka sa svinjskom glavom odjevena u uniformu njemakog asnika, koja je
visila sa stropa. Dadaisti su pod utjecajem ekspresionizma, neki kubizma ili futurizma, a nakon 1920.

na njih je utjecao Giorgio de Chirico. Grosz i Heartfield razvili su tehniku fotomontae, koju su potom
oduevljeno preuzeli ruski konstruktivisti.
FOTOMONTAA 1918.Kombinacija vie fotografija tako da ine dojam jedne. Velikim dijelom je
izum berlinske Dade, koja je koristi za politiku propagandu, socijalnu kritiku i okiranje
publike.Pomou nje su se stvarali dadaistiki efekti, a akasnije i nadrealistiki, a stvarali su se
izrezivanjem i ponovnim ljepljenjem u novom i okantnom kontekstu, fotografija pojedinih linosti ili
dogaaja, plakata, omota za knjige, esto popraena satirinim tekstovima. Raoul Hausmann je tvrdio
da je on 1918. izmislio fotomontau, no uz njega ravnopravno stoje John Heartfield i Hannah Hchprva umjetnica koja je postala ravnopravna mukarcima. Koriste je i nadrealisti i pop-artisti.
Kasnije su je preuzeli nadrealisti.- Kurt Schwitters osniva je Hanoverske dade. i Max Ernst osniva je Kolnske
dade.
KURT SCHWITTERS
Njemaki slikar i grafiar. Nakon zavretka 1. svjetskog rata pod utjecajem je Kandinskog iF. Marca.
Preko ekspresionizma, nadrealizma i apstrakcije dolazi do reljefnih konstrukcija.
bio mu je onemoguen pristup Berlinskoj dadi, pa je osnovao svoju varijantu dade u
Hanoveru pod nazivom Merz. te izdaje asopis Merz (1923 - 32.). Rije jenastala 1919. g.
sluajnim rezanjem rijei Commerzbank za jedan kola i od tada kolae naziva Merzbilden (Merzslike).
Eksperimentirao je slikarstvom, kolaom i konstrukcijom. Radio je apstraktne slike i plastine strukture od
raznih otpa-dnih materijala.Kolai raeni od otpadaka naenih na ulici (kutija od cigareta, karte,
novine, svega to bi privuklo njegovu matu).
Stvara niz velikih konstrukcija koje je nazvao Schwitersov stub ili Merzbau-Hanoverski Merzbau,1925.
(apstraktna gipsana konstrukcija s a u p l j i n a m a , s a s t o j a l a s e o d p r e d m e t a k o j e s u g a
a s o c i r a l i n a p o j e d i n e umjetnike njegove dadaistike i konstruktivistike prijatelje.
MAX ERNST
1919. pristupa dadaistikom pokretu, s Arpom 1920. osniva grupu u Klnu i radi prve kolae. Od
1924. g. jedan je od glavnih predstavnika nadrealizma. U suvremeni slikarski izraz uvodi i nove
tehnike: kola-fotografiju i frottage, gdje potezima olovke preko papira poloenog na odreeni
predmet otkriva strukturu njegove povrine. Kasnije sam kreira strukture imitirajui oblike iz prirode
ili izmilja strukturalno bogate povrine, koje su osnovni sadraj njegovih slika, bilo da se radi o
fantastinim pejzaima ili kristalnim strukturama s likovima ljudi i ivotinja."Izmislio" je i tehniku
dekalkomanija, u kojoj se uljena boja pritiskom prenosi s neke druge povrine na platno.
U svojim je kolaima proizvoljno slagao fragmente stvarnosti, stvarao potpuno nov sustav
meusobnih odnosa stvari i pojmova i time utro put nadrealizmu.1919-20. radi kolae i fotomontae s
metamorfozama i dvostrukim identitetima objekata;koristi bioloke crtee mikroorganizama i gravure
iz 19. st. sve je to kasnije karakteristino za nadrealizam.
Arp je otiao ka apstraktnom,
organskom nadrealizmu u kojem figura ili ostali objekti mogu biti nagovijeteni, ali rijetko kada
eksplicitni; Ernst, slijedei primjer De Chirica, potaknut vlastitom gotikom imaginacijom, postao je
glavni utemeljitelj onog krila nadrealizma koje je koristilo magini realizam, tj. precizno ocrtane,
prepoznatljive objekte, iskrivljene i preobraene, ali ipak nemilosrdnim realizmom
Slon sa Celebesa, 1921. nepovezani elementi, nije namijenjena racionalnom tumaenju niti je
simbolina, ta slika nagovjetava komar, djeluje na nivo percepcije ispod svijesti. Mehanizirano
udovite sa kravljom glavom + t o r z o b e z g l a v e m a e r u k o m u b i j e l o j r u k a v i c i .
N j e g o v i e l e m e n t i s u n e p o v e z a n i - nadrealizam.
1925. otkriva FROTTAGE trljanje- papir polae na neravnu pozadinu, pa trljanjem izvlaiteksturu
drva, lia...a potom to reorganizira; to dovodi do ekspresionistikog izgleda njegovih slika30-tih.
Pieta ili revolucija noi pred zidom, iz kojega s desne strane stri tu, stoji malograanin uogrtau,
a na rukama nosi mladia plave kovrave kose, odjevenog samo u hlae i koulju.

Sveta Cecilija prikazana kao lik uzidan na pominom postolju, golubica to lebdi okomito u zraku

ihvata s donje strane otvoreni trokut, sastavljen od tri kugle.

Dada u New Yorku 1915.-20.
Nastaje za vrijeme Prvog svjetskog rata, dolaskom Marcela Duchampa i Francisa Picabije uNY, gdje
su nali odgovarajue okruenje u avangardnoj galeriji fotografa Alfreda Stieglitza, a pridruio im se i
Man Ray.
MARCEL DUCHAMP
Nakon ranih radova u Cezanneovom stilu, postaje zaetnikom dinamine varijanteanalitikog kubizma
(bliske futurizmu): faze pokreta u vremenu smjeta na jednu sliku, to nalikuje na viestruko
eksponiranu fotografiju. Na Armory Showu 1913. u New Yorku izlae"Akt koji silazi stubama" i "Le
passage de la vierge a la mariee".
AKT KOJI SILAZI STUBAMA 1912.- Prikazan je vremenski slijed pokreta,odnosno "statiki
prikaz pokreta". Ova parodija ljudskog lika ve pokazuje ironiju koja je u temeljima njegova djela.
1913. poinje raditi svoje ready made koji izazivaju zgraanje- nasumce odabrani masovni proizvodi
izolirani su iz svog funkcionalnog konteksta i izloeni kao umjetniko djelo. Prvi ready made: Kota
bicikla montiran na kuhinjsku stolicu - to je rad s preinakom, ali ostali radovi su bez ikakve
intervencije: Stalak za boce, pisssoire ("Fontana")... za izlobu Njujorkog udruenja nezavisnih
umjetnika 1917. ponudio je porculanski pisoar nazvan Fontana, potpisan R. Mutt; kad je eksponat
bio odbijen izaao je iz udruenja;Fontana (pisoar) je bila najslavnija od svih njegovih ready madea;
potpomognuti ready made 1919. fotografija Mona Lise s nacrtanim brkovima i bradom +naziv
L.H.O.O.Q. Ready made je izbor jednog iz velikog broja nezanimljivih predmeta masovne produkcije
i razlikuje se od Objet trouv (naenog objekta) koji je izabran zbog estetskih kvaliteta, ljepote
ili jedinstvenosti. Godine 1919. na plakatu Mona Lise crta brkove. 1915. g. Duchamp osniva
dadaistiki pokret "Antipeinture" i prekida sve veze s tradicijom i konvencijama. 1916. osniva
Udruenje neovisnih umjetnika, 1923. svoj Muzej moderne umjetnosti, 1941. u New Yorku s A.
Bretonom organizira izlobu nadrealista, a 1942. izdaje reviju "VVV" (s Bretonom, Hareom i Maxom
Ernstom). Svakodnevne predmete unio je u izlobeni prostor i proglasio ih umjetnikim djelima: bio je
daleko ispred svog vremena; s njim zapoinje brisanje granica, interdisciplinarnost, tj.stapanje
slikarstva, kiparstva, ambijenta i umjetnikog objekta.
FRANCIS PICABIA 1878 - 1953.
Nastoji otkriti jednostavan svijet imaginarnih oblika. Jedan je od protagonista parike avangarde i
pribliava se kubistima. Odlazi u Ameriku i 1913. izlae na Armory Showu u New Yorku. Iste godine
izlae apstraktne slike na parikom Salonu des Indpendants i Jesenjem salonu. Oko 1917. slika djela s
temama iz svijeta mehanike(Ventilator ,Dada-Rezonator , Ljubavna parada) koja supretee dadaizma,
kojem pristupa 1918. u Zrichu. Njegov kolorit je krt, koristi neobine materijale (komadi e drveta,
zlatni i srebrni prah), a stroj predstavlja feti- pokuaj afirmacije novog svijeta, ali manje agresivan od
futuristikog. 1919. sudjeluje u dadaistikim demonstracijama u Parizu.1924. g. odustaje od dade jer je
smatra zastarjelom i pridruuje se Bretonu i nadrealistima. 1926. vraa se figurativnom slikarstvu i
radi tzv. transparentne slike (vie crtea iste teme postavljeni jedni iznad drugih, tako da djeluju
prozirno). Od 1945. opet se vraa apstrakciji.
MAN RAY
Ameriki slikar, grafiar i umjetniki fotograf. Kubistikim stilom radi do 1913, a 1917. s Picabiom i
Duchampom osniva dadaistiku grupu u New Yorku. Iza 1921. prelazi u nadrealizam i radi raznim
tehnikama ukljuujui "aerograf"(airbrush), a takve svoje slike naziva aerografima. Uz to
radi"predmete" od kojih su neki postali ikonama 20. st. ("Poklon"iz 1921.: glaalo s redom avala na
donjoj glatkoj povrini).Slikao je apstraktna platna i eksperimentirao s dadaistikimi nadrealistikim
postupcima. 1921- 40. u Parizu radi kao cijenjeni modni i portretni fotograf ,bavi se i snimanjem

nadrealistikih filmova. Prvi je od avangardnih umjetnika koji fotografiju koristi kao umjetnost. Nastoji proiriti izraajne mogunosti fotografije postupkomsimultanog snimanja (fotogrami), razvija
tehniku solarizacije, a esto postavlja razne objekte na nerazvijeni fotopapir koji zatim fotografski
obrauje("rayogrami"- fotografije bez foto-aparata). Za vrijeme 2. svjetskog rata ivi u Holywoodu, a nakon
1951. vraa se u Pariz.
Ingresova violina iz 1924 ,elatinski srebrotisak.
Morska zvijezda-scene u filmu snimljene su kao odraz u ogledalu ili kao difuzno teksturirano staklo.
Pjesniki mutno vizualni stil koji je bio inovativan u to vrijeme.Dva lika, ena i mukarac koji se
udaljavaju jedan od drugoga, riba zvijezda predstavlja utjelovljenje izgubljene ljubavi.

Dada u Parizu
-dada u Parizu traje i nakon raspada NY i cirike dade, a u Njemakoj je samo Schwitters nastavio
individualni dadaistiki pokret;od 1918. surauju pariki pisci Aragon, Breton i Tzara; Tzara dolazi u
Pariz, Picabia ve izdaje svoj391;tako se pred kraj rata dadaistiki pokret razvijao u Parizu, ali je
prije svega knjievne prirode. Parika se dada sastojala od estih manifesta, demonstracija, asopisa
koji su nasilniji i histeriniji nego ikad; traje dok su se sve ostale dade ve ugasile, a kulminira
kongresom1922.; bivim dadaistima ukljuujui i Picabiju koji je krenuo za Bretonom, prili su
novi,snani glasovi, Cocteau i Ezra Pound;1924. ta se grupa konsolidirala pod imenom
NADREALIZAM.

21. Alfred Stieglitz 1864.-1946.

Alfred Stieglitz, fotograf, izdava i galerist, 1905. g. otvara u New Yorku malu galeriju,poznatu pod
nazivom "291". Isprva je bila namijenjena fotografima, ali uskoro je postala najznaajniji centar za
izlaganje modernih amerikih i europskih umjetnika (do 1911.izlagali su Rodin, Cezanne, Picasso). Od
1905 - 1917. g. izlagali su brojni europski modernisti kao i mladi ameriki umjetnici (meu njima i
Georgia O'Keeffe). 1917. g. zbog financijskih tekoa galerija se zatvara, a Stieglitz se narednih 8
godina posvetio svom fotografskom radu, zapoevi seriju portreta G. O'Keeffe, koju je zavrio 1937
U SAD-u, pred kraj 19. stoljea, dogaa se razvoj socijalno-dokumentarne fotografije kao vrlo vane
struje u fotografiji, i on se nastavlja u novo stoljee. Alfred Stieglitz utemeljitelj je moderne
fotografije u SAD-u na koju je imao dominanatan utjecaj tjekom cijelog ivota. Bio
je neumorni zagovornik fotografije kao umjetnosti to je objavio u svom asopisu
Djela fotografskog aparata.Fotografiju tretira kako pandan slikarstvu.
1907. godine otvorio novo razdoblje svojom fotografijom Pod
palubom zapoevi razdoblje promatranja koje se istovremeno usredotoilo na
odnose izmeu oblika i dubokog ljudskog osjeanja. I sam ju je smatrao svojom
najljepom snimkom jer je uhvatila osjeaje koji prate polazak na put, pustio je
likovima i kompoziciji da priaju priu. Most djeli prizor na dva dijela,
naglaavajui suprotnost izmeu ljudi ispod palube( gdje su mjesta najjeftinija i
promatraa na gornjoj palubi.
Vei dio ivota proveo je u New Yorku i u ranim
godinama 20 st. je dokumentirao prerastanje tog grada u metropolu. Njegov cilj
je bio da radi ono to nitko nije pokuao, kao to su none fotografije, snimci oluje
ili kie, ili u zoru ili sumrak- po veoma tekim svjetlosnim uvjetima.
Na elu apstraktne umjetnosi nastali su njegovi Ekvivalenti 1930. snimka
oblaka koja odgovara stanju duha koji nastoji nai svoj puni izraz, a ne samo
opisni prizor s mjeseinom.
Na fotografijama
Ruke i Akt se nalazi ista osoba- Georgija O'Keeffe, jedna od najveih amerikih
likovnih umjetnica u prvoj polovini 20. stoljea. Stieglitz je od 1918. do 1937. napravio ak
300 portreta svoje drage, a izloba iz 1921, na kojoj je prikazan i vei broj fotografija nage Georgie,
izazvala je pravi ok u NY.

22. Fotografija u Dadi

Novo gledite na fotografiju dolo je usporedno sa dadaistikim napadajima na
tradicionalnu umjetnost.Potkraj 2. svjetskog rata dadaisti su 'izmislili'
fotomontau i fotogram premda su ti sasvim razliiti postupci koriteni jo i
ranije. U slubi protuumjetnosti podjednako su uspjeno posegnuli za
fantastinom kao i apstraktnom umjetnou. Fotomontae su jednostavno
djelovi snimki izrezani i ponovno spojeni u nove slike, dadaistike montae slue
se tehnikama sintetikog kubizma kako bi izvrgle ruglu drutvene i estetske
konvencije . Moglo bi ih se nazvati gotovim slikama orema Duchampovim
gotovim predmetima . Kasnije su fotomontae nale mjesto u pomno dizajniranim
posterima.Suraujui s dadaistima i nadrealistima, Man Ray je spoznao
oaravajue osobine predmeta i s tim ciljem ostvario niz slika i umjetnikih
predmeta koji su naglaavali auru to je ti otkriveni predmeti isijavaju im ih se
makne iz svakodnevnog okruenja i smjesti u umjetniki kontekst. Smjetanjem
predmeta u nesvakidanje okruenje, izolirajui i stavljajui ono svakidanje u
centar panje, fotografija je uspjela snano ukazati na aroliju predmeta.
Najoitija veza slikarstva i fotografije je fotogram u kojemu se predmeti
postavljaju izravno nafotografski papir i osvjetljavaju. M. Ray nije bio prvi koji ih je
upotrebljavao, prije njega upotrijebio ga je Fox Talbot kako bi napravio negative
biljaka koje je nazvao fotogeninim crteima. Ali je poznat preko svojih
rayografa- postupak otkriven sluajno, duhovito lice na slici nastalo je zakonom
sluaja kada je bacio komad page, dva komada papira i neto vate na fotografski
papir te ih priljubio jedne uz druge prije nego ro e ih snimiti.Rezultat slika
smijenog stvorenja koja pikazuje spontanu stranu dadaizma i nadrealizma.

23.Nadrealizam 1924.
Knjievni i umjetniki pokret nadrealizam pojavio se kad se dada ugasila u Parizu.
Slubena godina nastanka pokreta smatra se 1924. - objavom nadrealistikog manifesta
Andre Bretona. Metafizika kola smatra se prethodnicom nadrealizma.
Cilj je bio isti psihiki automatizam kojim bi se izrazio istin-ski proces miljenja, osloboen
djelovanja razuma i bilo kakve estetske ili moralne svrhe.Ideja da se ono nesvjesno moe
"automatskim rukopisom" izravno prenijeti na platno upraksi nije funkcionirala, jer je izvjestan
stupanj kontrole u tom procesu bio neizbjean. U poetku su nadrealisti istraivali neispitane dijelove
duha putem frojdovskog oslobaanja potisnute podsvjesti, nekontrolirane emocije koriste kao
stvaralake impulse,snovi i halucinacije slue im kao izvor nadahnua, ili objektivnu stvarnost
sagledavaju kroz prizmu dalijevskog "paranoidnog delirija interpretacije". Kasnije proiruju taj
program i isti psihiki automatizam zamijenjen je nadrealistikim aktivitetom misli, koji predstavlja
vii stupanj kontrolirane spoznaje nove iracionalne vizije, postignute jedinstvom percepcije onog

podsvjesnog i percepcije stvarnosti. Istrauju"primarnu spontanost" u crteima djece i mentalnih

bolesnika, daju nov znaaj kolau, rade"nadrealistike predmete", koriste metode u kojima vie
sudionika kontinuirano nastavlja raditi na crteu, pri emu nitko od njih ne zna to je prethodilo

njihovu udjelu. Teili su individualnosti poto su individualnost i usamljenost bili u sri pokreta.
Fotografija i film postat e bitni mediji nadrealistikog izraza: Duchamp 1924. radi Ameriki film,
Man Ray snima 1928. Morsku zvijezdu, a Salvlador Dali i Luis Bunuel rade 1929. Andaluzijskog psa.
Nadrealizam u slikarstvu ima 2. pravca:
ORGANSKI slikari bliski apstrakciji (prevladava automatizam misli bez kontrole duha)Predstavnici:Miro, Andre
Masson, Matta- o r g a n s k i n a d r e a l i z a m u t j e c a o j e k a s n i j e na apstraktni
ekspresionizam Pollock (preko A. Gorkog)
NATURALISTIKI- nadrealizam (superrealizam) slui se slikama iz podsvijesti i snova za koje Freud
tvrdi da su izvan kontrole svjesnog uma.Predstavnici: Dali, Yves Tanguy, Rene Magritte.
Prva zajednika izloba nadrealistikih umjetnika - 1925. u Galerie Pierre: ARP, DE CHIRICO,
ERNST, KLEE, MAN RAY, MASSON, MIRO, PICASSO;te godine priao im je i YVES
TANGUY;nadrealistika galerija otvorena je 1927. i tada im prilaze i DUCHAMP i PICABIA;RENE
MAGRITTE i DALI prili su kasnije (oko 1928.);= to je prva generacija nadrealistikih umjetnika.
MAX ERNST 1891 - 1976.
1919. pristupa dadaistikom pokretu, s Arpom 1920. osnivagrupu u Klnu i radi prve kolae. Od 1924.
g. jedan je od gla-vnih predstavnika nadrealizma. U suvremeni slikarski izrazuvodi i nove tehnike:
kola-fotografiju ifrottage, gdje potezima olovke preko papira poloenog na odreeni predmet ot-kriva
strukturu njegove povrine. Kasnije sam kreira strukture imitirajui oblike iz prirode ili izmilja
strukturalno bogate povrine, koje su osnovni sadraj njegovih slika, bilo da se radi o fantastinim
pejzaima ili kristalnim strukturama s likovima ljudi i ivotinja."Izmislio" je i tehniku dekalkomanija,
u kojoj se uljena boja pritiskom prenosi s neke druge povrine na platno.1925. poeo je raditi frottage
crtee koje je tako nazivao; papir na neravnoj povrini, trljao jeolovkom (kao kad se radi otisak
novia); tako nastala slika posljedica je zakona sluaja,20-tih i 30-tih Ernstove slike poprimaju
ekspresionistiki izgled, koji podsjea na romantiare 19. st.(Moreau, Bcklin).
Radio je i grata = struganje, struktura biva ugrebana u povrinu slike.
Nadrealizam i slikarstvo, 1942. prikazana udovina zvijer napravljena od blago zaobljenih dijelova
ljudske anatomije, zmija i ptijih glava; sukob izmeu nadrealizma i apstrakcije; zanimanje za
geometriju Ernst podvrgava satiri;30-tih polako prelazi u skulpture.
PRIPREMA MLADENKE 1940.,
ENA KOJA SE LJULJA 1923., ...I OVIJEK OD
CIJEVI, kola, 1920.
SALVADOR DALI 1904 - 1989.

Osim umjetnosti, i ivot mu je bio nadrealistiki. 1924. radi pod utjecajem metafizikog slikarstva
(Chirico), a 1928. u Parizu upoznaje djela nadrealista i surauje sa svojim prijateljem, redateljem
Luisom Bunuelon u realizaciji nadrealistikih filmova "Zlatno doba" i "Andaluzijski pas" - u
kojem je Dal sam glumio. Film je digao toliku prainu za sobom upravo zbog svoje
ekstravagantnosti, te zbog uvodne scene u kojoj se vidi kako jedan glumac mladoj djevojci
ree oko britvom. Ta scena ula je u povijest kao jedna od najokantnijih u povijesti. Predstavnik je
veristikog nadrealizma - likove ljudi, ivotinja ili stvari slika fotografskom tonou, s detaljima

grotesknog i halucinantnog karaktera. U slikanju se slui asocijativnim reakcijama koje naziva"activite

paranoiaque-critique", registrirajui stanja transa, histerije,neurotinih ispada, delirija i podsvjesnih
kompleksa. Preko S. Freuda ulazi u simboliku podsvjesti i snova, koja se javlja u njegovim slikama na
kojima su vrijeme, oblici i prostor izoblieni na zastraujue prirodan nain. Bio je apsolutni majstor
samo reklame. 1928. dolazi u Pariz i susree nadrealiste, 1928/29. postao je slubeni lan

grupe (i oenio Galu, bivu enu nadrealistikog pisca Paula Eluarda), formulirao je teorijsku
osnovu svog slikarstva i opisao ju je kao paranoidno-kritiku:stvaranje vizionarske realnosti
od elemenata vizija, snova, uspomena i psiholokih ili patolokih izopaenost. esto je
upotrebljavao poznate objekte kao polaznu toku Milletovu sliku Molitva (zanjega
seksualni feti), satove, kukce, klavire, telefone, stare grafike ili fotografije,zajedno s Luisom
Bunuelom poeo se baviti filmom i snimio je dva znaajna: Un Chienandalou, (A. pas)1928.
i LAge dOr, ( Zlatno doba)1930.
Andaluzijaki pas- bijeg u ljudsku podsvijest, nadrealistiki protest protiv gaanskog drutva,
apsurdne i nadrealne scene. Film nadahnut njegovim snovima, naglaen simbolizmom i bavi
se frojdovskim psihoanalitikim motivima, elementi dadaizma. Kreiraju stilizirani,
alternativni svijet.
Krv je slaa od meda, 1927. karakteristini prizori i simboli: magarca koji se raspada oblijee ro j
muha..

Upornost sjeanja 1931. - satovi: slika postaje poznata zbog prezentiranja poznatih objekata u
neobinom kontekstu omlitavljeli satovi postaju vizualni sinonim za nadrealistiku fantaziju.
Na toj slici slikovito prikazivanje dostie ono to se nalazi u naoj podsvijesti. I sam Dali
prisutan je na slici i to u prikazu uspavane glave.
"Raspadanje postojanosti pamenja" (1952 -1954)- Dalijev ponovni rad na "Upornost
sjeanja" raen je u duhu "atomskog misticizma". Mekani satovi se polako raspadaju, dok se
svijet oko njih polako fragmentie u kamene blokove geometrijski preciznih dimenzija. Vei
dio scene nalazi se ispod vodene povrine koju je pretvorio u kou.
-od 1950. glavna su mu djela posveena kranskoj religioznoj umjetnosti koja velia tajnu Krista
imolitve:Raspee, 1951., Tajna veera, 1955.
RENE MAGRITTE 1909 - 1967.
Belgijski slikar, isprva je pod utjecajem kubista i futurista, a oko1925. g. u djelima mu se javljaju prvi
znakovi nadrealistike fantastike,te poinje slikati svoj svijet pod utjecajem De Chirica. Ne slui se
motivima iz podsvjesti, ve sliku gradi neobi-nim konfrontacijama poznatih objekata ili dogaaja.
Smjetaju-i predmete u neuobiajene okolnosti daje im smisao koji djelujeiznenaujue. Stvara
jukstapozicije obinog, udnog i erotinog.Tipini leitmotivi: veliko kamenje koje pluta zrakom i ribe
s ljud-skim nogama. Precizan crte i jasan kolorit.
Ugroeni ubojica, 1926.- upotrijebio elemente koji e koristiti tijekom cijele karijere , prazan
perspektivni prostor, enske figure poput lutke iz izloga, votana lica, precizni realizam.. U njegovim se slikama
uoava utjecaj filma-ovjek s novinama, 1926., poput filmskih kadrova u nijemom filmu.
Ovo nije lula tj. Perfidija
Euklidova etalita, 1955. na tafelaju stoji platno na kojem je naslikan pogled kroz prozor i tono
zaklanja taj stvarni prozor na zidu iza tafelaja i tako prenosi problem priroda-iluzija-slika u etvrtu
dimenziju (avenija vizualno postaje trokut koji ponavlja konusni oblik oblinje kule i tako etalite
postaje euklidovsko); gromade to lebde, jabuke i rue koje gigantski ispunjavaju cijelu sobu;uvijek
ovjek u polucilindru i crnom odijelu.
JOAN MIR1893 - 1983.
panjolski slikar, radi u Barceloni i Parizu. Oko 1920. pod utjecajem je kubizma, a 1924.prilazi

nadrealistikom pokretu i supotpisuje nadrealistiki manifest. Postepeno u njegovuslikarstvu jaa

utjecaj P. Kleea, a oko 1927. njegov je stil definitivno formiran - motivi sureducirani na ideograme
nalik naivnim crteima ili simbolikim znakovima. Ovi znakoviesto imaju oblik krivudavih
ameboidnih organskih oblika i stoga mu je stil nazvan" biomorfnom apstrakcijom". U kasnijim
radovima tei veoj jednostavnosti, pa umjestoivosti oblika na slikama prevladava samo nekoliko
plonih znakova. Radio je litografije iintenzivno se bavio keramikom.
1919. Akt s ogledalom mijea kubistiko fasetiranje, povrine plone boje i geometrijske are sa
skulpturalnom figurom, do 1924. slika u tradiciji geometrijskog, primitivnog realizma,grupom slika iz
1923-24. ulazi u podruje fantazije, stvarajui svoj rjenik udesnog.
niz gvaevaSazvjea, to su prikazani 1945. u NY, utjecali su na pojavu apstraktnog
ekspresionizma.
Najmonumentalnija izvedba: 2 keramika murala za sjedite UNESCO-a u Parizu, nazvani Dan i
no'
PAUL KLEE 1879 - 1940.
vicarski slikar, 1911. izlae u Munchenu i upoznaje slikare grupe"Der Blaue Reiter. Idejno je blizak
Kandinskom, ali ga vie privlaipoetski duh Mackea i Marca. Putujui Tunisom slika mnogo poet-skih
akvarela, koji ga prikazuju kao najizrazitijeg romantika meumodernim europskim slikarima. Bitni su
mu oblici iz prirode, ali sa-mo kao metafore sa skrivenim smislom. Bio je pod utjecajem ku-bizma i
orfizma, etnografske umjetnosti i djejih crtea. Od 1916.izlae s grupom Die Blauen Vier (Kandinski,
Jawlenski, Feininger),predavao je na Bauhausu (1922 - 31.), a 1925. sudjeluje na prvojnadrealistikoj
izlobi u Parizu. Pred kraj ivota prouavao je ide-ografe, ideograme i hijeroglife, to je rezultiralo
novim grafikim jezikom "ideografskim stilom"(npr. "Park pokraj Lucerna", ulje i no-vinski papir).
Stroj koji cvrkue, 1922.
.

Apstraktni ekspresionizam-SAD poslije rata, kraj 40-tih i 50-te. Tada oko 1950. centar
umjetnosti iz Pariza prelazi u NY.Pretee apstraktnog ekspresionizma- Ashile Gorky i
Hans Hofmann. Dvije gl. tendencije: slikari akcije i slikari obojenog polja.
24.Akciono slikarstvo
JACKSON POLLOCK 1912 - 1956.
Najvaniji predstavnik akcijskog slikarstva. Studirao je kod regionaliste Bertona i preuzeo
regionalizam, macho-image i alkoholizam. 1939. zapoinje terapiju jungovskom psihoanalizom. Neko
vrijeme je pod utjecajem meksikih muralista i nadrealizma. Sredinom 1940-ih poeo je s akcijskim
slikarstvom. Glavna ishodita njegova djela su nefigurativni ekspresionizam Kandinskog i
nadrealistiko koritenje sluajnih efekata. Umjesto na stalak, platno polae na pod i uglavnom slika
prolijevanjem, kapanjem i trcanjem boje s kista "dripping", dodaje pjesak i krhotine stakla, boju
razmazuje tapom, pahtlom ili noem, a ponekad i hoda po platnu. Oblici na platnima odreeni su
rijetkoom boje, brzinom i smjerom geste,odnosno udara boje na plohu, a rezultat je iva i bogata
povrina. Prva izloba 1948. okirala je javnost, ali i zapanjila originalnou i dinamizmom.
Apstraktno slikarstvo je uinio direktnijim, s vie improvizacije i uveo je velike dimenzije platna.
1951. prekida s ovim drip-paintingom i vraa se kvazi-figurativnosti. On je prvi ameriki slikar koji je
postao "celebrity", ali nakon smrti. Vjerovao je da umjetnost dolazi iz podsvjesnog, sebe je vidio kao
osnovnog subjekta svojih slika, a vrijednost djela ocjenjivao je prema autentinosti osobne ekspresije.
Govorio je da ne eli ilustrirati ve izraziti vlastite osjeaje, spontano i neposredno.
JESENSKI RITAM 1950.

WILLEM DE KOONING
Nizozemac, stvara u SAD. Zapoeo je figurativnim stilom, ali pod utjecajem Miroa i Gorkog poinje
prikazivati unutarnji svijet neovisan o vanjskim utjecajima. Nestaju reminiscencije na stvaran svijet, a

ekspresivna boja odreuje prostor slike koji nije definiran nikakvom perspektivom. Sadraj slike
postaje prikazivanje slikarske akcije, iako serije slika idolsko-demonskih kompleksnih enskih figura
daju naslutiti utjecaj sjeanja na vieno ili doivljeno. To su metamorfoze viene stvarnosti i
istovremeno unutranjeg doivljaja. Srodan je Pollocku po bjesomunoj energiji u postupku slikanja.
Motivi su mu krajolici i lik ene. ena I. i ena VI, 1952-3.

25.Slikarstvo (obojenog)" Polja"

Krajem 40-ih godina XX. st. neki slikari naputaju "akcijsko slikarstvo" i preuzimaju stil nazvan
slikarstvo "polja" u kojem se platno lavira tankim, prozirnim premazima boje. To moe biti uljana boja
ili tu, a najee se koristila akrilna boja, koja se moe razrjeivati svodom tako da slobodno tee po
platnu. Slikarstvo obojenih "polja" stapa nervozne pokrete i estoke boje akcijskog slikarstva u iroke
oblike nijansi koje donekle evociraju duhovnost istonjakog misticizma.
CLYFFORD STILL
Napetost njegovog monokromatskog slikarstva velikih dimenzija proizlazi iz kontrasta velikih i malih
povrina boje i klinastih formi koje ih probijaju. Slikarska gesta je suzdrana, a ekspresivnost se postie
pastoznim nanosom boje koja slici daje vibrirajuu ivost. I kod Stilla tema slike je slikarski proces.
MARK ROTHKO
Do sredine 40-ih radi stilom koji potjee od nadrealista, a potom prihvaa rano akcijsko slikarstvo.
Uskoro naputa agresivnost akcijskog slikarstva, njegovi se oblici poinju "otapati", a slike pokazuju
mir i kontemplaciju. Ne prikazuje neko mistino iskustvo, ve tragini pogled na svijet proet sjetom,
a pojednostavljeni oblici djeluju kao univerzalni simboli temeljnog smisla ivota. Boja lebdi u
nedefiniranim prostorima i postupno nestaje prema rubu slike, koja se moe nastaviti i izvan granica
platna. 1947. formulira svoj zreli stil, koji se sastoji od velikih, lebdeih obojenih oblika s nepravilnim
neodreenim rubovima koji im daju osjeaj pokreta i opipljivu dubinu;sljedeih nekoliko godina ti
oblici su se toliko pojednostavili da su se pretvorili u obojene pravokutnike koji lebde na obojenoj
osnovi; uljana boja je nanesena u tankom premazu sa znatnom tonalnom razlikom;radio je slike
velikog formata, to je pojaalo djelovanje okruujue, opkoljavajue boje to je onavrsta slikarstva
to istom osjeajnou obojenih povrina, dimenzijama i osjeajem beskrajnog irenja bez sredinjeg
fokusa treba promatraa asimilirati u totalni doivljaj boje. 50-tih Rothko se zadrao na velikim
nepravilnim obojenih pravokutnicima koji lebde u prostoru, ali im je mijenjao boju i oblik.
HELEN FRANKENTHALER
Inspirirana Rothkovim primjerom, meu prvima koristi platno preliveno bojama. Za razvoj amerikog
slikarstva izvan apstraktnog impresionizma znaajna je njena nova tehnika:rijetkom tekuom bojom
natapa grubo, negrundirano platno(soak stain technique). Stvara jednake biomorfne oblike kao i
akcijsko slikarstvo u svojim poecima. Nadovezuje se na slikarstvo ranog Kandinskog, Pollocka i
Gorkog. Koristi vlastitu varijantu akcijskog slikarstva, manje dramatinu od prethodnika. Po lirskim i
dekorativnim obiljejima njene slike podsjeaju na djela Georgie O'Keeffe.

26.ENFORMEL
Slikarski pokret u apstraktnoj umjetnosti, nastao u Parizu oko 1945. g. Naziv je smislio kritiar
Michel Tapie. Osnovni motiv je oslobaanje od pravila, konformizma i tereta tradicije. Nestaje iluzija da
umjetnost moe popraviti svijet, a slikarstvo pokazuje dinamizam boje, impulzivnu liniju, spontani
rukopis i koristi grube, ne estetske materijale.Za enformel je znaajna i potraga za novom izvornou
daleko od civiliziranog svijeta.Koristi se sustav znakova davnih kultura, a bojom, gustim namazima i
neslikarskim sredstvima stvaraju se strukture nalik reljefu. To je posljednji umjetniki pravac koji je
nastao u Europi (Pariz, oko 1945.), a pridruuju mu se razna srodna strujanja amerikog slikarstva. Na
Francuze najvie utjee Pollock tehnikom lijevanja boje iz kista ili posuderavno na poloeno platno
(dripping). Ako razne druge kategorije predstavljaju razliite vidove/manifestacije enformela:
tachisme(od francuske rijei tache) - taizam = uporaba mrlje, pjege, toke, kapi u slikanju kako bise
istakla spontanost i intuitivnost i lirska apstrakcija u svojoj slobodno dekorativnoj fazi.

Apstraktna kaligrafija, slikarstvo materije- isticanje boje kao materije, pojaano pijeskom,
glinom;slino apstraktnom ekspresionizmu, ovaj izraz je tako irok i sveobuhvatan da je gotovo
besmislen, istie ono to je suprotno svim fazama disciplinirane, geometrijske ili konkretne
umjetnosti. Glavna ideja informela: slobodna forma izraza, stvaranje bez kontrole, potpuno intuitivno i
spontano. DUBUFFET, FAUTRIER, WOLS, TAPIES, FONTANA-predstavnici
ANTONI TPIES
panjolski slikar, nakon Wolsa jedan od najznaajnijih umjetnika enformela. Prve poticajedobiva od
Picassa, Miroa, Kleea i nadrealista, ali vremenom stvara vlastiti stil koji se temeljina kontrastu
praznih, tihih prostora i oblika, sluaja i reda, slobode i kontrole. Slike asociraju na raspuknute zidove,
zagonetne asirske i arapske natpise, kratere i pjeane dine. To nisu metafiziki nego telurski
(zemaljski) krajolici koji ukazuju na oblike praivota, tamni,sivi i gotovo monokromatski. U gradnji
slike koristi gips, cement, mramorni prah, pijesak i zemlju (mix-media). ovjek se ne pojavljuje kao
figura, ali se vidi njegov trag u materijalu.Tpies je imao velik utjecaj na dio minimalista, umjetnika
arte-povere i procesnu umjetnost.

EMIL SCHUMACHER
Najstariji od njemakih umjetnika taizma i enformela. Slika krajolike, ali ne prema realnomsvijetu. To
sutelurski pejzai nastali prema njegovu unutranjem doivljaju. Napetost gradisuprotsavljanjem
grafikih znakova pozadini slike i sukobom forme i antiforme.
ZA BERLIN 1957.
TERRANO XII. 1990.
JEAN FAUTRIER
Jedan je od najranijih i najznaajnijih predstavnika nove moderne (enformela) koja jeprekinula sve
veze s klasinim modernizmom sredine 20. st. Najpoznatiji ciklus "Taoci"(1943 - 45.) sadri 30 slika,
a Pollock i De Kooning bili su oduevljeni tom serijom. "Taoci"prikazuju izmuene, izopaene i
deformirane glave, a serija slika "Objekti" (ili Nagi) ostatke tijela u raspadanju. Sve je samo
naznaeno, figura je postala ifrom, a dojam je jeziv i okantan. Za razliku od ostalih slikara
enformela, Fautrierove forme se zadravaju unutar zadanog okvira slike. Njegov je najvei doprinos
upotreba kompaktnih plastinih materijalai uvoenje otvorene strukture slike. Izlagao je uGaleriji
Drouinu Parizu.
IZMUENI OVJEK 1942.
serijaAktova zasjeeni unakaeni oblici u polureljefu izlaze iz guste mase gline, boje i
ljepila;anonimnost rtava i neizravan odnos prema prikazanom daju tim slikama autentinost; sve je
samonaznaeno, figura je postala ifrom, a dojam je jeziv;umjetnikovo inzistiranje na slici kao objektu
po sebi, sa stvarnom, fizikom egzistencijom;dosljedno odbacuje tradicionalne oblike i tehnike;za
razliku od ostalih slikara enformela, njegove se obojene forme zadravaju unutar zadanog okvira slike;
njegov je najvaniji doprinos upotreba kompaktnih plastinih materijala i uvoenje otvorenestrukture
slike
JEAN DUBUFFET
Akcijsko slikarstvo je snano djelovalo na europsku umjetnost, koja tih godina nije imalanita sline
snage i uvjerljivosti. Meutim, Dubuffet je dosegao tako udesnu izvornost da je sam stvorio novi
pokret. Traio je naivnost i spontanost u crteima duevnih bolesnika,naivaca i djece. Ove dojmove
prenosi na svoje neoprimitivno slikarstvo 40-ih i 50-ih godina,kojim protestira protiv "elegantnog
slikarstva" i tradicionalnih vrijednosti, a svoju umjet-nost je nazvao l'art brut ("sirova umjetnost")
- djela stvorena bez umjetnikih ili estetskihpobuda, iz unutranjih stvaralakih potreba. U Engleskoj
se taj tip umjetnikih djela naziva Outsider Art. Takoer je izlagao je Galeriji Drouin. Hvalio je izravnost
i spontanost amatera, nasuprot savrenstvu profesionalnih umjetnika.Za njega je karakteristina gola

neposrednost te eksplozivna i izazovna prisutnost. Otkriva poeziju u svakodnevnim materijalima,

malim stvarima, jednostavnom ivotu ovjeka,ivotinje i prirode. Njegov rukopis podsjea na puzzle i
ornament. Kasnije, od odbaenihslika na papiru stvara asamblae nazvane "Teatar sjeanja".
Dubuffetova tehnika zasnivala se na debeloj podlozi napravljenoj od pijeska, zemlje idodavane boje i
fiksativa; tehnika slikanja odraava i bit slikarske materije: koristi debelupodlogu od pijeska, gline,
zemlje, boje, fiksativa, ugljenog praha pomijeanog s cementom,trstiku, korijenje, na koju djeluje
grebanjem, paranjem, urezivanjem figura iz podlogeizranjaju udnovate figure.
METAFYSIX 1950.
Slika iz serije "Tijela gospoa". Boja je teka i mutna kao premaz buke, a linije koje iscrtavaju
zdepasto tijelo izgledaju kao da su izgrebale povrinu slike.
ALBERTO BURRI
Apstrakcijom se bavi od 1948. g., a 1949. g. koristi stare vree, jutu, grubo spojene ivanjem na slici
kao element kolaa i esto je prica crvenom bojom tako da nalikuje krvavim zavojima (Vrea s
crvenim, 1954.).50-ih godina na slikama koristi i druge materijale: djelie drveta i zahralog metala, a
ponekad pali djelove slike (sugerira iskustvo rata). Jedan je od prvih koji time istrauje evokacijsku
snagu otpadnih materijala. U njegovu radu ima paralela s Arte poverom i Junk-Artom u SAD (utjecao
je i na Rauschenbergove
Combine paintings iz 1955.). Ekspresivna snaga tih kompozicija pojaana je gomilanjem krpa, njihovim
guvanjem, objeenim komadima koji bacaju sjenu na povrinu slike;plameno crvena boja mnogih
slika-vrea podsjea na teke ozljede, a crni krateri na nekim plastinim slikama na mjeseev krajolik
ili miris dima i raspadanja.
27. "COBRA"
Pokret koji je u Parizu 1948. g. osnovala grupa umjetnika iz sjeverne Europe kao reakciju na
geometrijsku apstrakciju i socrealizam. "COBRA" su prva slova za Kopenhagen, Bruxelles i
Amsterdam, glavne gradove zemalja porijekla glavnih umjetnika, meu kojima su najvaniji Danac A.
Jorn, Nizozemci Karel Appel, Constant i Corneille, te nadrealistiki belgijski pjesnici Dotremont i Noiret.
Pokrenula ih je ista tenja prema spontanoj umjetnosti, odbijanju svakog intelektualizma i teorijskog
dogmatizma u korist slobodnog eksperimentiranja s direktnim i intuitivnim izraajnim nainima.
Njihova je umjetnost provokativna, iskazivala je hedonistiko zadovoljstvo i kreativnu gestu. S jedne
strane umjetnost grupe istraivala je vlastito korijenje u ivahnoj nordijskoj narodnoj umjetnosti, a s
druge je strane bila rezultat fuzije nekih elemenata izvuenih iz trendova moderne umjetnosti:
pribjegavanje snu, literarni tekst, psihiki automatizam nadrealistike poetike i ekspresionistike
boje.Teme su bile ene, djeca, ptice, sunce, mjesec i nadasve mitolokibestijarij, napola fantastian,
napola naivan. Grupa se razila krajem 50-ih.
KAREL APPEL 1912.
Nizozemski slikar, jedan od utemeljitelja skupine COBRA koja je djelovala u Danskoj, Belgijii
Nizozemskoj. Glavni poticaj bili su im L'art brut i apstraktni ekspresionizam. Appel dodaje
Dubuffetovim temama otre poteze kista i ive boje sline De Kooningovima. Pod utjecajem
amerikog akcijskog slikarstva i jazz glazbe, njegove slike pokazuju eksploziju boja koje prikrivaju
prisutne figurativne elemente. Prihvatio je apstraktni impresionizam, ali i inzistirao na vanosti
sadraja, te tako stvorio presedan koji e slijediti mnogi europski i neki ameriki slikari, koji su se
bavili istim problemom.
KRAJOLIK 1961.
IZGORENO LICE 1961.

28. FRANCIS BACON 1909 - 1992.

Engleski slikar, vezan uz ekspresionistiku tradiciju, majstor u prikazivanju osjeaja tjeskobe.
Preuzimao je elemente drugih slikara koje transformira kako bi im dao novo znaenje. Nastojao je
stvarati slike koje "otvaraju dublje mogunosti osjeta". Kasnije je esto slikao triptihe i serije slika s
dijelovima koji se mogu mijenjati, jer se nije mogao izraziti na samo jednoj slici. Divio se pioniru

fotografije Muybridgeu i reiseru Eizensteinu. Blizak mu je i Van Gogh kao primjer izoliranog ovjeka
i umjetnika. Nakon retrospektivne izlobe u Londonu 1962. g. afirmira se kao vodei figurativni slikar
u Engleskoj.
STUDIJA PAPE INOCENTA X. 1953.- Djelo nastalo prema Velasquezovom portretu Pape Inocenta X.
Bacon je napravio ak 30slika na ovu temu.
GLAVA OKRUENA GOVEIM POLOVICAMA 1954.- Vidljivi utjecaji Velasquezove slike
"Papa Inocent X.",izraz lica preuzima iz jedne scene iz Eizensteinovog filma Krstarica Potemkin, a govee
polovice preuzete su od Rembrandta. Djelo je usporedivo s Fuselijevom"Nonom morom", Ensorovim
"Kristovim ulaskom uBruxelles" ili Munchovim "Krikom".

29. Grupa Zero

Grupu su u Dsseldorfu osnovali Otto Piene,Heinz Mack i Gnther Uecker, a suraivali su s
Yvesom Kleinom, Luciom Fontano i minhenskom grupom ZEN (Rupprecht Geiger, WilliBaumeister,
Fritz Winter, Rolf Cavael i Theodor Werner).
Glavni ideolog grupe "Zero", Otto Piene, smatra kako snagu boje pojaavaju nijanse. Bujicu boje
zamjenuje red temeljen na redukciji, a dramatini efekti boja zamjenjuju se istananim odnosima
svjetlosti i sjene,finim nijansiranjem jedne boje i redukcijom na crno i bijelo. Geometrijska struktura
kompozicije zamijenjena je poljima boje, a slike su ispunjene rasterom, mrljama ili mreom
boje.Pobuna protiv taistikog slikarstva zapoinje 1957., a prvi manifest grupe Zero javlja se1958.
Cijenili su vitalnost J. Pollocka i mistinost Wolsa, ali se opiru zahtjevu da umjetnost bude odraz
vremena (Piene: "Tada bi umjetnik bio obian dopisnik"). S poslijeratnog pesimizma preli su na
optimistike vizije. Zero nije bila samo njemaka umjetnika grupa,ve je postala meunarodni
umjetniki pokret.
U 60-im nestaju granice izmeu klasinih umjetnosti slikarstva, grafike i skulpture, poinjuse koristiti
svjetlo, pokret, rije i zvuk, te nastaju interdisciplinarna umjetnika djela. GrupaZero i njeni
prethodnici doprinose nastavljanju ideja ranije zaetih u dadaizmu, futurizmu,konstruktivizmu i nekih
ideja Bauhausa (Kandinskog, Moholy-Nagya...)
OTTO PIENE
Jedan od osnivaa grupe Zero , postavlja pitanje zato slika ne bi sadravala samo jednu boju, pa je
tijekom godina slikao crvene, ute, bijele i smee slike. U umjetnost je uveos trukturu rastera, koristio
dim i vatru, te stvarao igru svjetla na tragu Moholy-Nagya.
WILLENDORFSKA VENERA1963. - Slika je stvorena koritenjem ulja i dima na platnu.
YVES KLEIN
Smatran je ocem Zero pokreta. Pronaao je duboku ultramarin plavu boju koja mu jeomoguila
izraavanje materijalne i spiritualne kvalitete boje. Slikao je glatke, a kasnije poput spuve reljefne
slike prekrivene IKB bojom (patentirao je "International Klein Bleu"boju). 1958. u bijelo obojanoj
praznoj galeriji napravio je izlobu u kojoj nije izloio nita -nematerijalni princip, oblikovanje
slikarske tiine. Kasnije je plamenom slikao po zraku slike koje nestaju kad se vatra ugasi. S Armanom
i Claudeom Pascalom "podijelio" je svijeti potpisao se na nebo, a sarh.Wernerom - Ruhnauom
koncipirao je klima ureaje velikihgeografskih povrina. Komponirao je "Monotonu simfoniju" od
jednog jedinog tona. Od1960. nakon susreta s Novim realistima
na papir otiskuje tragove golih tijela obojanih plavom bojom, ili pitoljem s bojom prska tijela modela
koji lee na platnu i tako radinjihove negative. Potaknuo je razvoj konceptualne umjetnosti sve do
naih dana.
ANT 63(Antropometrija) 1961.
RE 19 1958.

30.Pop art
Pop-art je sredinom 50-ih godina u Londonu pokrenula skupina umjetnika i intelektualaca,
impresioniranih utjecajem koji su na ivot Britanaca izvrili ameriki masovni mediji nakonII.
svjetskog rata. Posegnuli su za obradom komercijalnih proizvoda koji su udovoljavali ukusu iroke
publike, a koje su pripadnici intelektualne kulturne elite smatrali prostim i antiestetskim. Zatitnici
pop-arta postali su Marcel Duchamp i neki dadaisti, koji suprezirali svaku pravovjernost u

umjetnosti.Najvei je procvat pop-art doivio u Americi. Za razliku od dadaizma, on nije bio iskaz
gaenja prema suvremenoj civilizaciji. Komercijalna kultura mu je bila sirovina i izvor likovnih tema,
a ne zlo koje treba napadati. Nasuprot dadi, pop-art nije imao agresivan stav prema uvrijeenim
vrijednostima moderne umjetnosti. To je trijumf trivijalnog nad uzvienim, ukidanje granica izmeu
slikarstva i objekta, upotreba svakodnevnih materijala,mijeanje originala i reprodukcije, serijsko
nizanje predmeta na slici, odbacivanje rukopisa i svakog dubljeg znaenja, izbor objekata koji
odgovaraju principima reklamne industrije i koritenje tehnike proizvodnje. Gotovo simultano s popartom javljaju se novi realizam,hepening i environment.
Engleska
RICHARD HAMILTON
Sljedbenik Marcela Duchampa, autor prvoga djela ("to to ini suvremeni dom takorazliitim, tako
privlanim?") koje se moe smatrati proizvodom pop-arta. To je kola kojisadri veinu trivijalnih
tema koje e koristiti popartisti: strip, film, komercijalni dizajn,golotinja, jeftin dekor, kuanski aparati
- simboli moderne materijalistike kulture.
TO TO INI SUVREMENI DOM TAKORAZLIITIM, TAKO PRIVLANIM? 1956.

Kola koji prikazuje pin-up djevojku i miiavog mu-karca kao Adama i Evu u potroakom raju, stanu ispunjenom
proizvodima masovne kulture.
DAVID HOCKNEY
Engleski slikar i fotograf (uvijek je poricao da je pop-artist), poznat po svojem satirikom slikarstvu,
crteima i portretima suvremenika. Od 1960-ih naputa apstrakciju u korist narativnog slikarstva i radi
seriju slika bazena u Los Angelesu, od kojih je najpoznatija Bigger splash. Inspiriran je Baconom i
Dubuffetom. Oko 1963. jaa realizam i koristi akrilne boje kojima pojaava plonost slike, a kao
predloak koristi fotografije. Poetkom 70-ihpoinje spajati fotografije kako bi se pribliio nainu
percepcije ljudskog oka, tako da vienema konvencionalne "one point" perspektive. Sredinom 70-ih
radi scenografije i kostimografiju za opere, vraa se ulju i odmie se od naturalizma.
A BIGGER SPLASH
PEARLBLOSSOM HIGHWAY

Amerika
JASPER JOHNS
Johns i Rauschenberg nisu umjetnici pop-arta, ali su utrli put tom pravcu. Johns minuciozno i precizno
slika poznate svakodnevne predmete poput zastava, meta, novina, brojeva ili karata, a ljudskih likova
gotovo nema. Zanimaju ga injenice bez vrijednosti i jednostavne,bezline i neutralne stvari. Vie ne
postoje uzviene teme i iluzije perspektive. Koristi tehniku enkaustike (pomijeani pigment i zagrijani
vosak) koja omoguava slojevito nanoenje boje koje slici daje karakter objekta. Prethodnik mu je bio
slikar Charles Demuth slikama kao to je "Vidio sam brojku 5 u zlatu".META 1958
TRI ZASTAVE 1958.
KARTA SVIJETA 1971.
ROBERT RAUSCHENBERG
Mlai od Johnsa, neko su vrijeme ivjeli u istoj kui.Mijea elemente akcijskog slikarstva i neodadaizma na
tragu Schwittersovih kolaa i Duchampovih ready madea, nadrealizam u koritenju pronaenih materijala (objects trouvs) i besmislene kombinacije.Ovo antiklasino slikarstvo kolaa i objekata
poveza-no je s tzv. Combine Paintings. Koristi teme koje ka-snije obiljeavaju pop-art: trijumf
trivijalnog nad uzvienim i ukidanje granica izmeu slikarstva i objekta. Smatra da je "slika stvarnija
ako se sastoji od di jelova stvarnosti". 1953. obrisao je crte De Koonin-ga i praznom papiru dao naziv
Obrisani De Kooning.
1955. Rauschenberg uzima svoj jastuk, prekriva i plahtu s kreveta, oslikava ih u stilu akcijskog slikarstva,
a zatim taj dio realnog ivota i ujedno dio slikarstva vjea na zid (Combine paintings).

ROY LICHTENSTEIN
Varira standardizirane slike tradicionalnih stripova na temu nasilja i sentimentalne ljubavi.Njegove
slike su u stvari jako uveane kopije pojedinih sliica stripa, s "balonima" u kojima je ispisan tekst koji
likovi izgovaraju i krupnim rasterom koji se vidi kad se povea jeftinitisak na novinskom papiru.
Istrauje stroge i prepoznatljive konvencije crtea stripa.
WHAAM! 1963

ANDY WARHOL 1928 - 1987.

Ekscentrik i majstor ironinog komentara modernog drutva. Gledateljima pokazuje estetska svojstva
slika iz svakodnevnice (npr. konzerva juhe) koja obino ne primjeujemo,bavi se temom smrti
(elektrina stolica prekrivena svilenom zavjesom) ili prometnih nesrea koje pokazuju kako su
masovni mediji umiranje sveli na banalni prizor. Warhol dolazi iz svijeta reklame, izvrsno razumije
nain na koji masovni mediji oblikuju svijest i bio je majstor u manipuliranju medijima. "Zaraivanje
novca je umjetnost, rad je umjetnost, a dobar posao je najvea umjetnost".
TROSTRUKI ELVIS 1962.

31. OP-ART
Pokret iz sredine 50-ih, cvjeta 60-ih, povezan je s optikom, odnosno fizikim i psiholokimaspektom
vida. To je apstraktna umjetnost koja istrauje optiki fenomen zbog kojeg se dobiva dojam da neko
djelo vibrira ili pulsira. Op-art nastoji proiriti carstvo optikih iluzija koritenjem novih materijala i
postupaka, u to su ukljueni znanost, tehnika i laserska tehnologija. Velik dio op-arta sastoji se od
konstrukcija i instalacija koje ovise o svjetlosti i pokretu. Na slikama se stvara dojam stalne izmjene
plonih i prostornih dijelova oblika, ana crno-bijelim grafikama dojam stalnog premjetanja naglaska s
pozitiva na negativ, skonkavnog na konveksno. Op-art esto na nov i dinamian nain ukljuuje
gledatelja uumjetniko djelo. Korijeni op-arta nalaze se ve kod poentilista Seurata i orfista
Delaunaya.
JOSEF ALBERS 1888 - 1976.
Dolazi u Ameriku nakon to je Hitler zatvorio Bauhaus i postaje utemeljiteljem op-arta.Radio je slike
u nizovima kako bi do kraja istraio pojedinu temu. Od oka trai stalnu aktivnost, jer se boje i oblici
opiru svakom fiksiranju. Oko se provocira i iritira. Svaka seboja mijenja u dodiru sa susjednom, pa
jednostavni oblici poput kvadrata dobivaju vieznanost i kompleksnost. Posljednji niz "U poast
pravokutniku" bavi se odnosima boja meu jednostavnim geometrijskim likovima, svedenima na
nekoliko temeljnih tipova.Unutar ovih granica mogao je stvarati beskrajne kombinacije, temeljene na
nijansama primarnih boja, koje je postupno izbljeivao bijelom ili sivom bojom.
VICTOR VASARELY
Najutjecajniji predstavnik op-arta. Uporite mu je u konstruktivizmu koje nastoji utemeljiti na
egzaktnim znanstveno-teorijskim postavkama. U poetku ga zanimaju mree, spletovi i nizovi linija,
rasteri, ice i vodovi. Primjena serijske proizvodnje odgovara njegovu stavu da umjetniko djelo treba
biti ponovljivo, da se moe stalno umnoavati i realizirati u raznim oblicima, od dvodimenzionalnih
prikaza do kinetikih objekata. On je najvaniji zagovornik"ars multiplicate", umjetnosti koja se moe
ponavljati i koja je dostupna svakome. Slika jeoriginalna ideja izvedena matematiki organiziranima
plonim geometrijsko-apstraktnim oblicima, s plono primijenjenim standardiziranim bojama.
.
BRIDGET RILEY
Britanska umjetnica, poinje slikati pod utjecajem Seuratovog poentilizma, to je uskoro dovodi do
zanimanja za optike efekte, dok kasnije na nju djeluju radovi Vasarelyja ifuturista. Krajem 50-ih
stvara svoja poznata crno-bijela djela ravnih, izlomljenih ili krivudavih linija, koja stvaraju iluziju
pokreta. Prvi put samostalno izlae 1962. u Gallery One u Londonu, a 1965. u New Yorku na izlobi

koja po prvi puta skree panju na op-art.Krajem 60-ih poinje koristiti puni raspon boja, vjerojatno
nakon to je u Egiptu upoznala tradicionalnu dekoraciju.

32. Minimalizam
Umjetniki pokret i stil roen u SAD, reducira umjetniko djelo na minimalni broj boja,oblika, linija i
tekstura. Minimalizam odbija svaki drutveni komentar, narativnost, aluzije na povijest, politiku ili
religiju. David Burlyuk je prvi upotrijebio ovaj naziv u katalogu izlobe Johna Grahama, u New Yorku
1929. g., a termin je kasnije primijenjen na umjetniki pokretu 60-im godinama. Osim termina
minimalizam, jo se koriste nazivi: ABC art, reduktivizam i rejective art. Prethodnici minimalizma bili
su ruski suprematizam, Duchamp, KleinMinimalizam je postao poznat po djelima Franka Stelle ije
su Crne slike prvi put izloene u MOM-i u New Yorku, 1959. g. Iako nikada nije bio organiziran i
objavljen kao pokret,minimalizam je postao dominantan u slikarstvu, skulpturi i instalacijama. Kljuni
dogaaj unjegovoj povijesti bila je izloba Primarne strukture, odrana 1966. u New Yorku.
Minimalistika umjetnost je precizna i "otrih rubova" (hard edge), koristi uzorke geometrijskih oblika
koji se ponavljaju, jednolike plohe zasiene boje, ravno iz tube. Djela su esto temeljena na rasteru i
matematiki komponirana, a zajednika im je i upotreba industrijskih materijala kako bi se eliminirali
tragovi umjetnikove ruke. Minimalisti su nastojali da gledatelji njihove radove doivljavaju ne
ometani kompozicijom, temama iostalim elementima tradicionalnog slikarstva.Sutina djela je sam
medij i koriteni materijali, bitna je doslovna fizika prisutnost djela, a upotrijebljeni materijal nema
nikakvu drugu simboliku. Boja se ne koristi da iskae osjeajili raspoloenje, ona jednostavno definira
plohu. Odbacuje se ideja kako umjetnost treba odraavati osobnu ekspresiju autora. Ona treba biti bez
emocija, skrivati prisustvo i osjeaje umjetnika, a najvanija je gledateljeva osobna reakcija. Umjetnici
minimalizma:FRANK STELLA , ELLSWORTH KELLY, AD REINHARDT , ROBERT MORRIS , BARNETT
NEWMAN, SOL LE WITT, AGNES MARTIN, RICHARD SERRA.
AGNES MARTIN
Umjetnica koja se najvie isticala u slikarstvu "otrih rubova". Izvrila je velik utjeca jslikama i
crteima na kojima su apstraktni oblici reducirani na seriju horizontalnih ivertikalnih rastera, te
anticipirala nadolazeu minimalistiku i konceptualnu umjetnost.
ELLSWORTH KELLY
Rani predstavnik hard edge slikarstva, Amerikanac Kelly naputa Rothkovu impresionistiku mekou.
Plosnate povrine boje ograniava precizno iscrtanim oblicima. Odbacuje sadraj, sliku reducira na
boju i povrinu koje zajedno ine cjelinu i ne znae nita drugo osim onog to zaista jesu. Slika sama
postaje predmetom slike. Prvotna stroga konstrukcija oblika kasnije je oslabljena nepravilnim
prelamanjima geometrijskih oblika(shaped canvas), pa mnogi njegovi radovi izlaze iz okvira slikarstva
i granie s plastikom.
CRVENA, PLAVA, ZELENA, UTA 1965.
FRANK STELLA
Njujorki slikar, poeo je kao oboavatelj Mondriana, radio u stilu apstraktnog impresionizma, a kad
je upoznao radove Jaspera Jonesa razvio je vlastiti nefigurativni stil. Bio je vodea figura minimalizma.
Nije ga zanimala ravnotea vertikala i horizontala koja jeMondriana jo povezivala sa svijetom
prirode. Napustio je tradicionalni pravokutni oblik platna, kako bi naglasio da njegove slike nemaju
slinost s prozorima. Sam oblik slike sada postaje sastavnim dijelom crtea. Naglaava bezlinu
preciznost povrine i uklanja svaku usporedbu s "runom" izradom tafelajnih slika. Bavio se
Matisseom i slijedio njegove slikarske principe. Za njega je slika samodostatni fiziki objekt, a ne
metafora za neto drugo. Potpuno uklanja iluzionizam - slika je samo ravna ploha i nita vie.
Kasnih 50-ih stvara prve crne slike geometrijske strukture na kojima je crna povrina prekidana bijelim linijama.
60-ih godina slijede "Oblikovana platna" na kojima se izmjenjuju matirane i sjajne povrine
fluorescentne boje. Glavna mu je namjera bila stvoriti slikarstvo koje "popularno zovemo
dekorativnim". 70-ih godina vidljiva je njegova "barokna"komponenta - stvara aluminijske reljefe od
raznih dijelova, a zatim montane slike barokne punoe suprotne purizmu ranijeg razdoblja. Te slike
ponekad prelaze u treu dimenziju i postaju objekti ili itavi slikarski prostori ukraeni kulisama.
INDIJSKA CARICA,1965.- Oblik slike odreen je prodorom znakovau obliku slova "V" u raznim
smjerovima. .Znakovi su iste veliine i oblika, ali razliitih boja koje sadre metalni prah i daju bjelkasti odsjaj.

NIKAD SE NITA NE DOGAA,1964.- Ulje na platnu. Jedna od crnih slika ija je povrina isprekidana bijelim
linijama.

33. NOVI REALIZAM ( Nouveaux realistes) 60-te

Pokret su 1960. osnovali Pierre Restany i Yves Klein. Restany je napisao manifest grupe, azajedniku
deklaraciju potpisuju Yves Klein,Arman,Daniel Spoerri,Raymond Hains,JeanTinguelyi Jacques de la Villegl
1961. pridruuju im se Csar , Mimmo Rotella, a zatim Nikide Saint Phalle and Gerard Deschamps
Unato raznorodnosti svog umjetnikog jezika, okupili su se na temelju "kolektivne pojedinanosti" (
collective singularity ), a zajednika im je bila metoda direktnog "prisvajanja" stvarnosti, odnosno
"poetsko recikliranje gradske, industrijske i oglaivake realnosti" (Restany). Za njih je svijet slika iz koje su
uzimali dijelove i ugraivali ih u svoje radove.
Naziv Novi realizam skovao je Pierre Restany 1960. tijekom prve zajednike izlobe naparikom
Festivalu avangarde. Vraajui se realizmu kao kategoriji, on se referirao naumjetniki i literarni
pokret iz 19. st., koji je imao za cilj opisivati obinu, svakodnevnu realnost, bez ikakve idealizacije.
Ovaj realizam je bio "novi" jer se povezivao s novom stvarnou urbanog potroakog drutva, a i
njegov nain izraavanja bio je nov, jer se vie ne koristi stvaranjem slike, ve prezentacijom predmeta
koje odabiru umjetnici.Restany je takoer "obranio" Novi realizam na meunarodnoj sceni pred
nadolazeim Pop-artom iz Amerike, te osigurao financijsku potporu putem mree kolekcionara i
prodavaa umjetnina. Zajednike aktivnosti i izlobe odravale su se od 1962. do 1963., ali djelovanje
Novog realizma traje sve do 1970. Iako je pokret usporeivan s pop-artom (zbog koritenja predmeta
masovne produkcije), ipak je blii dadaizmu.
ARMAN
Nekadanji pripadnik enformela i taizma, poeo je od svakodnevnih predmeta stvarati serije
akumulacija, to ga dovodi do rada s gotovim industrijski proizvedenim dijelovima.Predmete za
svakodnevnu upotrebu spaja smjesom od poliestera, ili odbaene predmete poput okvira za naoale,
tube s bojom ili posue izlae bez dodatne umjetnike intervencije, pa objekt sam postaje umjetnikim
predmetom.
CHOPINOV WATERLOO1962.- Arman je za svoje kreacije (rezanje, razbija-nje, paljenje,
presvlaenje broncom i asem-blae) najee koristio muzike instrumen-te. Na otvorenju izlobe u Gstaadu,
1962. g. javno je ekiem unitio okomito postavljen piano, a zatim slomljene dijelove fiksirao na unaprijed
pripremljen pano.
DANIEL SPOERRI
izlae "topografiju sluaja": zaustavlja tragove ivota skupljajui npr. ostatke hrane nakon
prijateljskog druenja i takvim slikama-zamkama zaustavlja vrijeme. Sluajno naene predmete koristi
za svoja djela, koja esto kao i svoje Sentimentalne muzeje proiruje u duhovite ambijente. Kasnije
odustaje od muzeja i zamki i poinje lijevati stolove u bronci. ak i smrt svrstava u "Kabinet ivotnih
kurioziteta" kako umjetnost ne bi bila smrtno dosadna.
MADARSKI OBROK 1963.

RAYMOND HAINS
Zapoeo se baviti fotografijom, koristei objektive koji su izobliavali sliku i tako fotografijama davali
izgled "eksplozije". Prvu samostalnu izlobu ovih fotografija odrao je1947. u Parizu. Nekoliko
narednih godina koristio je ovaj postupak pri snimanju eksperimentalnih filmova. Godine 1949.
razmiljajui o snimanju plakata na ulicama, pala mu je napamet ideja da ih "prisvoji". Skupa s
Jacquesom de la Villegleom, poeo je sakupljati poderane reklamne plakate. Nakon prikljuenja
Novim realistima, 1960. g.nastavio je izlagati poderane plakate, zajedno s Villegleom i Mimmom
Rotellom. Godine1959. zapoinje sakupljati plakate skupa s njihovim drvenim ili metalnim
podlogama, to mu je omoguavalo uspostavljanje dijaloga izmeu podloge i boja na plakatima.
PANO ZA REKLAMNI PLAKAT

1960.Metalni pano s ostacima poderanih plakata. To je djelo na kojem umjetnik "ne radei nita" funkcionira
kao onaj koji je samo uinio izbor: "Moja su djela postojala i prije mene, ali ih ljudi nisu vidjeli jer su
bilislijepi". Hainsa zanima pojavljivanje podloge ispod povrine razderanih slojeva plakata, koja dovodi do promjene

percepcije odnosa "slike" i njene podloge.To je takoer i "naeni objekt" na tragu Duchampovih ready
madea. Suprotno slikarskoj tehnici, ovakvo djelo predstavlja negativnu akciju kojom se parcijalno
oduzimaju boja i oblik izvornih plakata, a na povrinu se probija izgled podloge na koju su zaljepljeni.
CSAR RICARD
Govorei o "otkrivanju industrijske i urbane prirode",Pierre Restany je ove radove smjestio u svijet
tehnologije. Njihove jednostavne pravokutne mase anticipiraju budue eksperimente s
minimalistikom skulpturom. Csaru je bilo najvanije pitanje oblika "Kompresije", odnosno odnos
proporcija i njene povrine("koe"), kad je 1961. zapoeo s idejom Manipulirane kompresije.
Odabirui materijal koji je zatim uvjetova ooblik, karakter, boju i postupak preanja, bio je u mogunosti predvidjeti efekte dobivene strojem za preanje i dodati svoju kreativnu svijest u inae
impersonalni mehanizam.

34. Grafiti & cartoon art

Predstavljaju znaajan doprinos urbane subkulture likovnoj umjetnosti. Ve su Dubuffet i njegovi
suvremenici u svoja djela ukljuivali natpise i likove u kojima su djeca, duevni bolesnici i odmetnici
iz drutva pronali priliku za svoje kreativno izraavanje. Popularnost grafita poela je rasti nakon
1966. g. s crteima mladih writera velike snage i ekspresivnostiu njujorkoj podzemnoj eljeznici. Ali
masovnim imitacijama i ponavljanjima u Europi iAmerici, grafiti su vremenom postali isprazna gesta.
Grafiti ima dosta elemenata zajednikih s TV crtiima i stripom (cartoon): sadri crte ili sliku,
simbole, tekst (poruka moe biti politika ili aljivog sadraja) i moe biti u obliku sukcesivnog
prikaza (kao kadrovi stripa).
KEITH HARING
Njujorki umjetnik koji je grafite uzdigao na razinu visoke umjetnosti. Izlagao je i na Documentiu
Kasselu, to je dovelo do ogromnog rasta cijena njegovih radova.
JEAN MICHEL BASQUIAT
Ameriki umjetnik panjolskog porijekla, karijeru je zapoeo crtajui grafite na ulicama New Yorka
(nije "napadao" podzemnu eljeznicu). Svoje kritike i narativne scene, te crtako-slikarske komentare
stanja drutvenih manjina i situacije u svijetu podzemlja kasnije prenosi na platna, koja izlae 80-ih na
Times Square Showu. Koristi snane boje,afrike maske i grafizme s elementima rijei, fraza, strelica,
raketa, nebodera, itd.

Kiparstvo, skulptura

1. Rano 20 stoljee
-u skulpturi i arhitekturi 19. stoljee donijelo je malo novih prostornih eksperimenata;ak i Rodin, koji
se smatra ocem moderne skulpture, najee se zadovoljavao da svoje grupe organizira kao rotirajue,

spiralne ritmove kasne renesanse i baroka; samo u nekoliko glavnih djela,kao to su Graani Calaisa
i Vrata pakla poeo je ispitivati nove prostorne koncepcije;uz nastavljanje poznatih skulpturalnoprostornih tendencija.U 20. st. moderni eksperimentalni kipari napravili su bitno nove zaokrete,
naroito u skulpturi kao konstrukciji ili asamblau, u eksperimentimas novim materijalima i u
ispitivanju skulpture kao oblikovanog prostora, a ne mase koja postoji u prostoru. Na francuske kipare
mlae generacije preteno je utjecao Rodin, ali oni su bili sposobni krenuti vlastitim putom. Najbolji
meu njima bio je Maillol.

ARISTIDE MAILLOL 1861 - 1944.

Zapoeo je kao simbolist, ali nije bio protivnik grkog kiparstva, pa bi ga se moglo smatrati"klasinim
naivcem". Divio se jednostavnoj snazi ranih grkih kipova, ali je njihove kasnijefaze odbacivao.
Najvanija osobina njegovih kipova su sklad i mir. Za njega je skulpturamorala biti statina,
konstruktivno uravnoteena poput arhitekture i prikazivati stanje nakoje ne mogu utjecati neposredne
okolnosti, bez one nemirne energije vidljive u Rodinovimdjelima. Maillol je posljednji znaajni
majstor klasine tradicije.
ENA KOJA SJEDI ("MEDITERAN") 1901.Podsjea na arhaian i strog stil, a ne na Fidiju i Praksitela.
vrsti oblici i jasno omeeni volumeni podsjeaju na Cezanneovu tvrdnju kako se svi prirodni oblici
osnivaju na stocu, kugli i valjku.Poza lika (rukom podrava glavu) je adaptacija michelangelove "Noi",
koju je veoma cijenio.

ANDRE DERAIN 1880 - 1954.

Derain, fovistiki slikar i kipar, smatra se zaetnikom protokubistike skulpture. Njegova
Figura koja ui (1907.) klesana je sa svega nekoliko naznaka, pognute glave i savijenih
koljena, pa poprima oblik bloka kamena. Ovakvo rjeenje suprotstavlja se nemirnoj povrini i
optikim senzacijama Rodinovih skulptura.
HENRI MATISSE
Djeluje u tradiciji slikara-kipara ("slikarsko kiparstvo"). Njegove se bronane figurice i glave oko
1900. g. nastavljaju na Rodina, a 1907. skulpture mu se pribliavaju fovizmu:
Leei enski akt - u izvinutom poloaju pokazuje izokrenutu i degeneriranu anatomiju.
La Serpentine(1909.) - se istie zakrivljenim tijelom i istanjenim udovima, a lik iscrtava konturu
arabeske, naznaujui temu proimanja tijela i prostora, esto radi tijela u obliku slova S contrapposto (kasno renesansno kiparstvo). Izmeu 1910 - 1916. radi seriju od 5 enskih glava
nazvanih "Jannette". Peta glava pokazuje asimetriju i slobodnu preobrazbu fizionomije, nalik
Picassovoj Glavi ene (1909.), ali bez kubistikih fasetiranja.
ERNST BARLACH1870 - 1938.
Potpuna suprotnost Lehmbrucku - Barlach je "gotiki primitivist". Glavni je predstavnik njemakog
ekspresionistikog kiparstva. Na njegov rad utjee boravak u Rusiji gdje se inspirirao ruskom pukom
umjetnou. Glavni mu je materijal drvo, koje je tehniki potpuno savladao. Karakteristine su
glomazne povrine, otri bridovi, tragovi dlijeta i nepolirane plohe. To su kompaktne emotivno
nabijene forme.U svojim likovima prosjaka,seljaka i skitnica blii je Milletu i Meunieru nego
programskom ekspresionizmu.
CONSTANTIN BRANCUSI
Spaja tradiciju rumunjske narodne umjetnosti s ogranienim afrikim utjecajima. U poecima, na
akademski nain radi poprsja i djeje glave pod utjecajem Rodina i Medarda Rossa.Nakon 1907.
odbacuje rodinovski tretman povrine i stvara svoj stil. Smatra kako povrina nije bitna, ve jezgra
skulpture i njena esencija. Njegov rjenik ine kubus, valjak i krnja piramida. Najkasnije 1909. naao
je svoj oblikovni prototip sferinu formu, jaje. Ve 1910. oblikuje rumunjsku mitsku pticu Maestra,
prototip svih njegovih ptica, simbol leta; glava, ptica, labud, riba i tuljan varijacije su na temu, a sve u
obliku jajeta;varirao svoj motive u mramoru, ispoliranoj bronci, alabasteru. Teme: glave, ptice i parovi

u zagrljaju, pojednostavljenih formi, glatke povrine,ovalnih oblika. Od 1913. do 1923. rezbari drvene
figure koje nisu u skladu s istim formama koje prevladavaju u njegovu opusu.
POLJUBAC 1907.
Temeljno djelo moderne skulpture, vjerojatno nastalo pod utjecajem Deraina. Muki i enski lik spojeni
su u blok, kao reakcija na Rodinovu bogatu modelaciju. "Poljubac" postaje primjer minimalistikoj umjetnosti 60ih.
USNULA MUZA

1912.Ovom skulpturom koja prikazuje poloenu gla-vu, Brancusi dosee vrhunac savreno proienog oblika.
BESKRAJNI STUP1937., - Spomenik ratu podignut na Tirgu Jiu u Rumunj-skoj, dio je cjeline kojoj jo
pripadaju Vrata po-ljupca i Beskrajni stup (1937.), njegova najradikalnija apstrakcija, ija e shema
ponavljanja modula (niz okrnjenih piramida) biti znaajna za minimalizam 60-ih.
PTICA U PROSTORU - 1928.-bio je opinjen pticama i idejom leta:oblije ptice pretvorilo se u
apstraktni pojam leta.

2. Kubistika skulptura
PABLO PICASSO
Uz Brancusija, najdalekosenije posljedice za skulpturu dolaze od Picassa. U poetku bavljenja
skulpturom koristi tradicionalan nain modeliranja (Glava ene, 1909.), a od 1912.on razvija tip
konstruirane skulpture (Gitara, 1912.) od kartona, ice, limova, odnosno industrijskog materijala, (koji
kasnije postaju uobiajeni kiparski materijali), to pokazuje da se njegov koncept refererira na
stvarnost, a ne imitaciju stvarnosti. Kod konstruiranes kulpture forme se ne grade samo masama, ve i
prazninama izmeu masa. Time Picasso uspostavlja novi razvojni put skulpturi.
GLAVA ENE1909.Pojedinani oblikovni elementi razlau glavu na udubljene i izboene plohe, ime se dobiva pravilna izmjena svjetla i
sjene.Modelacija se sastoji od otrih uglastih lukova i ureza, a stvarni oblik glave je podreen izmjeni
izboenih i udubljenih oblika,prema Picassovom pretkubistikom sustavu.
GITARA1912.- Skulptura je konstruirana iz komada raznobojnog kartona i strune.
AA APSINTA 1914.- Picasso je izlio u vosku 6 varijanti, svaku razliito oslikava i svakoj je dodao
jedan upotrebni predmet (licu za apsint).U smislu tema, medija i materijala gubi se razlika izmeu visoke i niske umjetnosti, a prepoznatljiv motiv ritmiki je rastavljen na dijelove i proet prostorom.
-oko 1928. Picassove nadrealistike slike oivjele su i njegov interes za skulpturu; radi skulpture u
metalu prva pojava direktne metalne skulpture; ena u vrtu, 1929-30. metamorfno udovite
odliveno u bronzi koje izgleda kao da jede vlastiti rep.
-meu skulpturama od naenih predmeta najpoznatija je Glava bika, 1943. od sjedala i guvernala
bicikla (to je potvrda Duchampove izjave da je za umjetnika vana samo ideja);nakon zavretka rata
raspoloenje mu se razvedrilo.

ALEKSANDAR ARHIPENKO
Pionir kubistike skulpture. Od 1910. razvija stil stereometrijskih pojednostavljenja figuralnih
oblika,tordiranih volumena i kristalastih lomova koje preuzima od kubista. 1912. otkriva proimanje
volumenai prostora. Te godine radi skulpturu ena koja hoda,u kojoj analizira figuru kroz geometrijske
forme koje rastvara razliitim udubljenjima i otvorom u sredini,kako bi stvorio kontrast izmeu
punoe i praznine.1913. uvodi tehniku kolaa u skulpturu - svjetle polikromne konstrukcije od raznih
materijala. Radi skulpture Medrano I . iMedrano II ., plesne figure od drva,metala i stakla, ice, kugli,
stoaca oslikane i uvrene na platno. Sljedeih godina razvija ovu ideju u "slikama-skulpturama", u
stvari slikama s komponentama reljefa u kojima koristi drvo i metal. 1924. izmislio je "Archipenturu", vrstu kinetikog slikarstva, a nakon 2. svjetskog rata eksperimentira s "laganim skulpturama" od
plastike.

RAYMOND DUCHAMP-VILLON
U poecima je pod utjecajem Rodina, a 1910. otkriva kubizam i upoznaje Arhipenkova djela.Radi
portrete koji potenciraju apstrakciju, ali u njima zadrava psiholoke i prepoznatljive fizionomijske
karakteristike, to veina kubista izbjegava (portreti Baudelairea 1910.,Maggy 1911. i Profesora
Gosseta 1918.). Vrhunac analitikog kubizma su razne varijante konja raene 1914 - 18., uobliene
vertikalama, zakrivljenim i spiralnim linijama,udubljenjima i izboenjima, tako da nalikuju
monstrumima nastalima iz rotirajue mehanike i ivotinjskih tordiranih udova. Ovaj dinamizam ga ve
povezuje s futuristima.
HENRI LAURENS
Pariki slikar, kipar i ilustrator. Rani radovi su mu pod utjecajem Rodina, a oko 1915. g. ukljuuje se u
kubizam, kada nastaju dva drvena Klauna nalik Arhipenkovim Medranima.Najee radi mrtve prirode s
kubistikim repertoarom glazbenih instrumenata, boca, aa i voa, te glave i figure.Ostaje na tragu
slikarstva, pa njegove konstrukcije ostaju reljefi koji se promatraju iz jedne toke i time predstavljaju
doprinos sklulpturi sintetikog kubizma.
KLAUN 1915.

1917. poinje iz kamenih blokova klesati figure s pojednostavljenim kubistikim sredstvima i

ritmizacijom, solidnog volumena tijela i vrstih masa udova, koji 30-ih postaju zaobljeniji i vie
pokrenuti. Postaje jednim od najznaajnijih kipara enskog lika u modernoj umjetnosti. Postupno se
rjeava snanih volumena i tjelesnosti u korist razigrane plesne pokrenutosti figure, a umjesto u
kamenu radi u fleksibilnijoj bronci.
UMBERTO BOCCIONI
1912. objavljuje manifest futuristike skulpture u kojem odbacuje koritenje samo jedne vrste materijala i
smatra da na jednoj skulpturi moe biti dvadest razliitih materijala: staklo, drvo, karton, eljezo,
konjska struna, koa, platno, ogledalo, itd. Te godine stvara asambla Sjedinjenje glave i prozora , u kojem
sadrenu glavu kruni djelovima prozorskog okvira, umee pramen konjske strune i stakleno oko. To je
pretea ready madea kojeg kasnije uvodi Duchamp.
JEDINSTVENOST OBLIKA KONTINUITETA U PROSTORU.1913.Plameno-krilata izduenja
muskulature, zglobovi poput kuglinih leajeva i iljate plohe usjeene u volumen mogu se tumaiti kao
futuristika sinteza Nike, trkaeg auta i nekog udovita.
RAZVOJ BOCE U PROSTORU1913.
Skulptura iskazuje Boccionijevu futuristiku dinamiku: dijelovi rotiraju oko sredita boce, a konkavno
i konveksno, udubljeno i izboeno meusobno se isprepliu i proimaju.

3. Ruski konstruktivizam
Konstruktivizam je 1913. utemeljio Vladimir Tatlin. Pokret se razvio pod utjecajima kubizma,
talijanskog futurizma, suprematizma i neoplasticizma. Termin podrazumijeva reljefne konstrukcije,
skulpture, kinetike objekte i slikarstvo. Odovarajui na tehnoloke promjene u suvremenom ivotu,
konstruktivisti nastoje mijenjati likovnu umjetnost i arhitekturu kako bi odraavale socijalne i
ekonomske probleme. Grupu ini 20-ak mladih umjetnika i teoretiara iz moskovskog Instituta za
umjetniku kulturu.Braa Naum Gabo i Antoine Pevsner pridruuju se pokretu, koristei u svojim
radovima kubistike skulpturalne elemente s aluzijama na arhitekturu, tehnologiju i strojeve. Prvi
manifest izlazi 1921. kad je u Moskvi osnovana prva grupa konstruktivista. Pokret se najprije proirio
u Nizozemsku i Njemaku, a zatim je postao meunarodno poznat. U poetku ga je podupirao
sovjetski reim, ali kasnije ga zabranjuje, pa Gabo i Pevsner emigriraju, a Tatlin ostaje u Rusiji.Radovi
su naee geometrijski i precizno komponirani, ponekad uz pomo matematike imjernih
instrumenata. Koriste se temeljni oblici: kvadrat, pravokutnik, krug, trokut, amaterijali su: drvo,
najlon, pleksi staklo, ica i metali, kojima se eli naglasiti dominacija strojeva u modernom svijetu.
Meu znaajnim konstruktivistima bili su: Manuel Rendn Seminario, Joaqun Torres Garca, Laszlo
Moholy-Nagy, Antoine Pevsner i Naum Gabo.

VLADIMIR TATLIN
Osniva konstruktivizma. Nakon susreta s Picassom u Parizu poinje raditi reljefne strukture nainjene
od metala, drveta, kartona, stakla, ljepila i ice, predviene za kutove prostorija. Odbacuje svaku
asocijaciju sa stvarnim svijetom, udaljava se od tradicionalne skulpture i trai "iznalaenje forme iz
samog materijala", a njegove konstrukcije su same sebi dovoljne. Iako su bili prijatelji, Malevi se nije
slagao s Tatlinom zbog utilitaristikog koncepta konstruktivizma. Pred kraj ivota Tatlin je poeo
prouavati let ptica, a njegova lebdea naprava (Letatlin) pokazuje organsko-ritmiko, a ne mehaniko
razumijevanje letenja.
SPOMENIK III. INTERNACIONALI, 1919.

Trebao je biti napravljen od eljeza, stakla i elika. Unutar njegova skeleta planirana su tri bloka sa staklenim
prozorima, koja su se trebala okretati raznim brzinama: prvi u obliku kocke - jednom u godini, drugi nalik piramidi jednom mjeseno i trei u obliku valjka - jednom dnevno. Nije izveden zbog prevelikih trokova.
ALEKSANDAR RODENKO
1915. upoznaje Tatlina i Malevia, a krajem 1919. pristupa Udruenju za sintezu slikarstva, skulpture i
arhitekture. Radi ekscentrino uravnoteene propagandne kioske, kao svoj doprinos Revoluciji. 1920.
postaje lan-osniva Instituta za kulturu INHUK u kojem su se vodile rasprave o odnosu kompozicije i
konstrukcije. Bio je glavni i odgovorni za razvoj teorije i praktinu, umjetniku realizaciju
konstruktivizma. 1921. stvara 6 viseih kartonskih konstrukcija geometrijskih likova: kruga, trokuta i
esterokuta, koje predstavljaju prijelaz u treu dimenzijui u kojima je mogue prepoznati prve mobile.
1922. sudjelujena izlobi konstruktivizma u Berlinu. Intenzivno se bavio fotografijom i
fotomontaom.
OVALNA VISEA KONSTRUKCIJA,1919.
NAUM GABO
Boravei kod Antoina Pevsnera (svog brata) u Parizu (1913 - 1914.), Gabo je upoznao Arhipenka i
ostale avangardne umjetnike. Tijekom 1. svjetskog rata ivi u Oslu sPevsnerom i tamo radi svoju prvu
figurativnu skulpturu od metala i celuloida, inspiriranu kubizmom (Konstruirana glava br. 2 .iz 1916.).
Dok su Tatlina zanimali drutveni i ekonomski problemi, Gabo se vie bavio modernom tehnologijom
i industrijskim materijalima. Kad su se Gabo i Pevsner nakon revolucije vratili u Rusiju, vlast je
preusmjerila umjetnost od istraivanja prema propagandi. 1920. g. oni izdaju Realistiki manifest
konstruktivizma koji dijele na moskovskim ulicama. U njemu proklamiraju kako su uloga i vrijednosti
umjetnosti neovisne o dravi, a principi geometrije trebaju biti temelji skulpture. Zastupaju upotrebu
transparentnih materijala u cilju definiranja volumena i naglaavaju znaaj praznog prostora umjesto
punog materijala. 1920. Gabo radi Kinetiku kompoziciju ,skulpturu pokretanu motorom, koja
demonstrira njegove umjetnike principe.1922. Gabo odlazi u Berlin gdje ivi 10 godina i radi s
Moholy-Nagyjem i ostalim umjetnicima u Bauhausu, te nastavlja stvarati monumentalne konstrukcije
od stakla, metala i plastike. 1932. u Parizu se pridruuje grupi Apstrakcija-kreacija, od 1936 - 46. ivi
u Engleskoj gdje propagira konstruktivizam i s Benom Nicholsonom izdaje manifest Krug
(1937.). U njegovim tadanjim radovima krivulje zamijenjuju kutove u prostornim konstrukcijama
nainjenimaod ica i plastike. 1946. odlazi u SAD i predaje na Harvard Graduate School of
Architecture.
LINEARNA KONSTRUKCIJA I., 1943.
ANTOINE PEVSNER
Pevsner i njegov brat Naum Gabo smatraju se oevima konstruktivistike skulpture. U Realistikom
manifestu konstruktivizma (1920.) istiu: "Odbacujemo volumen kao slikarsku i skulpturalnu
prostornu formu... Uzimamo etiri plohe i njima gradimo isti volumen kao i masom tekom etiri
tone". U umjetnost uvode novi element - kinetiki ritam. Obojica stvaraju sve slobodnije i otvorenije
volumene pomou pokretnih ploha.
SPOMENIK OSLOBOENJU DUHA MAKETA 1952.,
FASADA MUZEJA 1944.

4. Bauhauska skulptura
U Bauhausu u prvi plan izbijaju slikari, pa stoga on nije dao nikakav povijesni doprinos skulpturi.
Izuzetak je maarski emigrant Laszlo Moholy-Nagy, koji je od 1923. vodio radionicu za metal.

LASZLO MOHOLY-NAGY
Prvi moderni multimedijski umjetnik koji se bavi svjetlosnom skulpturom, dizajnom, foto-grafijom,
filmom, scenografijom i teorijom. 1930. g. u Parizu postavlja rotirajui Svjetlosno- prostorni
modulator visok 120 cm, sastavljen od perforiranih prozirnih kolutova, ipki istaklenih spirala, a 140
arulja i 5 reflektora projiciraju na zid apstraktne pokretne sjene.Bio je pionir kinetikih svjetlosnih
efekata i probrazitelj "visoke" u "nisku" umjetnost.Zbog ljeviarske ideologije novog direktora
Bauhausa, 1928. odlazi u Amsterdam, a 1934. u London gdje stvara prve Prostorne modulatore
- savijene plohe pleksiglasa koje promjenom poloaja sugeriraju razna prostorna iskrivljenja. Nakon
1940. u Chicagu vodi kolu dizajna.

5. Dadaizam
MARCEL DUCHAMP 1887 - 1968.
1913. poinje raditi svoje ready made koji izazivaju zgraanje- nasumce odabrani masovni proizvodi
izolirani su iz svog funkcionalnog konteksta i izloeni kao umjetniko djelo. Prvi ready made: Kota
bicikla montiran na kuhinjski stol - to je rad s preinakom, ali ostali radovi su bez ikakve intervencije:
Stalak za boce, pisssoire ("Fontana")...Ready made je izbor jednog iz velikog broja nezanimljivih
predmeta masovne produkcije i razlikuje se od Objet trouv (naenog objekta) koji je izabran zbog
estetskih kvaliteta, ljepote ili jedinstvenost.
ZATO NE KIHNUTI, ROSE SLAVY? 1921.Asambla (naziva ga objet assist) koji se sastoji od bijelo
obojane ptije krletke ispunjene mramornim kockama koje imitiraju kocke eera ili leda,sipine kosti i
termometra. Iz ovog rada kasnije e proizii mnogo brojni nadrealistiki objekti s kavezima i
ivotinjskim kostima, osobito kod Giacomettija.
Dadaistiki pokret je krenuo iz Zuricha (1916.), a zatim se proirio preko Kolna, Berlina,Hannovera
do New Yorka, pruajui snaan otpor ratnom ludilu i malo graantini. Najznaajnija dvojica

umjetnika koji su iz temelja poljuljali vrijednosne odnose bili su Man Ray i Kurt Schwitters..
MAN RAY
Ameriki umjetnik koji se izravno nadovezuje na Duchampa. Osnovao je Dadu u New Yorkuzajedno s
Duchampom i Picabiom. Razvija koncepciju
objet trouv
, a njegovi radovi 10 godi-na kasnije snano utjeu na nadrealistiku skulpturu (npr. spajanje stroja s
antropomorf-nim elementima)

6. Nadrealizam- u skulpturi i asambla (3D kola)

1930. nadrealisti objavljuju novi manifest, koji potpisuje Andr Breton, zahtjevajui da se"
otkrije udan simboliki ivot veine obinih i jasno definiranih predmeta". Kao posljedica toga javlja
se nova vrsta nadrealistikog objekta koji nije ni gotov proizvod ni skulptura, ve trodimenzionalni
kola koji nije sastavljen zbog estetskog efekta, nego slijedi iskljuivo diktat podsvjesnog. Nadrealisti
u svom odabiru objekata mistificiraju "objektivnu sluajnost"i daju im magino ozraje. Nadrealistika
skulptura 30-ih pod utjecajem je S. Freuda,opsjednuta je seksualnou i raena je s namjerom da bude
ili uznemirujua ili odbojna.
MERET OPPENHEIM
-jedna od najpoznatijih nadrealistikih umjetnica 20. stoljea. Ime je dobila prema liku iz romana
Gottfrieda Kellera Zeleni Heinrich, djevojici Meretlein koju su krasile mnoge vjetije osobine.

Kada joj je bilo 16 godina, Meret Oppenheim je svoju kolsku biljenicu ispisala: X=Zec, dodavi
ovoj formuli i ilustraciju u crvenom i bijelom. Slikari nadrealizma kao to su Max Ernst, Hans Arp,
Alberto Giacometti, Marcel Duchamp i Kurt Seligmann, postali su njezini prijatelji. Meu njima je
konano pronala istomiljenike, ljudi koji su je razumjeli i koji njezine crtee poput X=Zec nisu
smatrali nimalo udnim. Kad je Picasso primijetio krznenu narukvicu koju je Meret sama
napravila, rekao je kako bi se puno toga dalo prekriti krznom, a Meret je otila kui i krznom
prekrila tanjur, alicu i licu. Slavni nadrealist Andr Breton nazvao je slavni
krzneni rad "Doruak u krznu", aludirajui na Manetov "Doruak na
travi". Taj pomalo jeziv rad upozorio je na injenicu da zadaa
umjetnosti nije uvijek stvar ljepote i uitka. Posebnu panju posveivala je
posredovanju izmeu spolova, ljudi i ivotinja, prirode i kulture, snova i stvarnosti. Iza nje su
ostale slike oblaka, ogrlice od kostiju, graevine od plastinih slamki. Materijale je pronalazila svuda;
u prirodi, na cesti, kuhinji. Uz kombinacije njezinih rijei, ona je sve pronaeno pretvarala u
umjetnika djela koja govore o svemu to joj je u tom trenutku palo na pamet o snovima, mitovima,
igrama. U svom se je radu podjednako referirala na mitove, igre i snove, kao i na literarne predloke i
zapise C.G. Junga.
Meret pamte i kao model za neke od najljepih Man Rayovih erotskih
fotografija
.Rukavice prekrivene krznom- iz kojih vire kande obojene u arko crvenu
boju
PABLO PICASSO
1928. se ozbiljno zainteresirao za skulpturu, kojom se intenzivno bavi narednih pet godina.Njegovo
pribliavanje nadrealistima rezultiralo je upotrebom otpada i krhotina moderne industrijske
civilizacije. "Glava ene" sastavljena je od cjedila i drugih metalnih odbaenih predmeta, a "Glava
bika" od dijelova bicikla.

SALVADOR DALI
Milonska venera- u sadreni odljev ugrauje ladice, koje se podreuju tijelu i izvlae
krznenim rukama.
Telefon-jastog, 1936.

HANS ARP
Stvara moda najii tip nadrealistike skulpture. Oko 1930. svoje reljefe prenosi u trodimenzionalne
oblike i nekoliko godina kasnije stvara niz skulptura koje naziva Ljudski konkrementi . To su
biomorfni oblici savreno izvedeni u raznim materijalima: glini, gipsu,mramoru, drvetu i ponekad u
bronci.
ALBERTO GIACOMETTI
vicarski kipar i slikar, ivi u Francuskoj. Nakon 1927. naputa kubizam i poinje raditi plone,
radikalno pojednostavljene Glave. Godine 1932. Pod Picassovim utjecajem stvara iane konstrukcije
nalik prozranim kavezima, kao trodimenzionalne pandane nadrealis-tikim slikama
(Palaa u 4 sata ujutro). uvena Visea kugla iz 1939. ogledni je primjer nadrealistike skulpture, u
kojem se ukrtaju muka i enska simbolika. On je jedini umjetnik koji je skoro pola stoljea radio
iskljuivo nadrealistike skulpture. esto koristi kubistike okvire kako bi skulpturama dao jasnu
prostornu definiciju.
NOS 1947.,
PALAA U 4 SATA UJUTRO 1932., ENA S PREREZANIM GRKLJANOM 1932.,
NEVIDLJIVI OBJEKT 1934.

Od 1935. opet poinje raditi studije modela,dolazi do zakljuka da "prirodna veliina ne postoji" i
smanjuje figure na dimenzije ibice. Pronaao je "stil" kojim oblikuje uspravljene enske figure i
izduene mukarce u raskoraku, potpuno ih istanjuje dok ne postanu iste vertikale, a likovi pokazuju
frontalnu ukoenost. Tamo gdje nekoliko figura stoji na okupu bez meusobne komunikacije
(npr."Trg" ili "uma" ) ne znai samo izolaciju ili otuenje, ve konstelaciju razliitih mjera i
egzaktno odmjerenog meu prostora. U takvim kompozicijama Giacometti je razvio majstorsko
prikazivanje blizine i daljine.U kasnijoj fazi radi poprsja (Glava Diega, Annette, Elie Lotar ) u kojima vie
ne saima volumene onako ekstremno kao ranije. Postavio je temelje novom nainu gledanja
skulpture,suprostavlja se kubizmu i snano utjee na minimalistiko i postminimalistiko kiparstvo.

TRG 1948., TRI OVJEKAKORAAJU 1949.

JUAN MIR
U svojim skulpturama kombinira naene stvari (kamen, predmete naene na plai, razne alate) s
modeliranim dijelovima i zatim to odljeva u bronci, u emu je glavna razlika uodnosu na izvorne objets
trouvs. Od 1953. do 1956. eksperimentira s keramiarom Lorensom Artigasom, pa iz neobinih
mjeavina keramike i naina peenja nastaje serija majinskih, grotesknih, monstruoznih ena i ptica,
od naivnih do snanih formi. Nakon1966. skulpture mu dobivaju monumentalne dimenzije. Nastaju
zaobljene, trbuaste i iljate varijacije biomorfnih tijela, kao reminiscencije na mediteranske boicemajke.
JULIO GONZALES
Katalonac koji od 1900. ivi u Parizu. Budui da je u panjolskoj izuio zanat obrade metala, Picassa
je poduio tehnici zavarivanja, a ovaj ga je podsticao u njegovu umjetnikom
stvaralatvu. Gonzales je trideset godina balansirao izmeu slikarstva, kiparstva i umjetnikog obrta,
dok nije postao otac moderne eljezne skulpture. Znao je rjeavati one probleme zbog kojih su ostali
umjetnici odbacili eljezo kao grau za svoje radove. Kljuna djela su mu
Mala plesaica i Don Quijote (1920/30. g.) na kojima ve nadilazi kubistiko ralanjivan je i koristi
prostor " kao da se radi o nekom novom materijalu" , ravnopravnom eljezu (gornji dio
Don Quijotea potpuno je ispunjen zrakom).
ALEXANDER CALDER
Kao student bio je fasciniran cirkusom i izraivao aljive iane skulpture cirkuskih atleta i ivotinja,
nalik trodimenzionalnim crteima. 1926. dolazi u Pariz, a 1931. upoznaje Mondriana i pokuava
stvoriti pokretljive visee pandane Mondianovim crteima. Pod utjecajemArpa i Miroa oslobaa se
strogog geometrizma u korist zaigranih organskih zakrivljenja.Calderov najvaniji doprinos modernoj
skulpturi su njegovi mobili - uravnoteene konstrukcije od ice i lima, spojene i ovjeene tako da se
pokreu i uz najmanje gibanje zraka. Prvesu mobile osmislili konstruktivisti, iji je utjecaj vidljiv u
Calderovim najranijim skulpturama pokretanima motorom i s oblicima nalik apstraktnim
geometrijskim likovima. Ubrzo naputa motorni pogon, a od Miroa preuzima biomorfne oblike. Radio
je i "stabilne" skulpture("stabile" kako ih je nazvao Arp) od elinih ploa, velikih dimenzija,
biomorfnih i zoomorfnih oblika, namijenjene postavljanju u eksterijer. Godine 1973. izvana je oslikao
cijeli avionDouglas DC 8, a 1975. g. jedan Boeing 727
7. HENRY MOORE
U njegovom djelu dominira iskljuivo ljudski lik, vrste tektonske konstrukcije, sa snanim utjecajima
sumerske, egipatske, afrike, indijanske i oceanijske kulture. Moore ne preuzima repertoar moderne,
ve ga preoblikuje - pomirio je modernu s klasinim kiparstvom.Do 1930. radi pod utjecajem Deraina
i Brancusija (npr.Dva oblika), a zatim nastaju leee figure pod utjecajem kipa ak Moola, boga kie
indijanskog plemena Tolteka: ruke i noge ine nepominu bazu iz koje se izdiu glava, koljeno i rame,
koji ne izlaze iz bloka. Ovim biomorfnim skulpturama pridruuje se i tema obitelji.Figure kasnije gube
istaknutu frontalnost, dozvoljavaju da ih se obilazi i doputaju prodor prostora kroz otvore na sebi.
Mooreove brojne leee figure kao i vie djelne skulpture iz60-ih podsjeaju na bregove i stijene, koje
kao da su stvorili prirodni procesi erozije("...uprikazu ljudskog lika moe se istovremeno iskazati npr.
pejza...) . Kasnije figure postaju istanjene, izduene i oslonjene na svoje udove kao na konstrukciju.
GERMAINE RICHIER
Francuska umjetnica, nakon studija ui kod Bourdella u Parizu od 1922. do 1925. Ranih40-ih poinje
mijeati aspekte ljudskih oblika sa ivotinjskim i biljnim formama. Stvara izjedene bronane
volumene i kosture, virtuozno obraene prijelome i raspukline, pa ljudski lik postaje ugroena ili
prijetea kreatura. Povezana je s egzistencijalistikim pokretom, koji se javlja kao reakcija na ratne
traume. Jedna je od vodeih francuskih umjetnica u poratnom razdoblju, utjecajna u Francuskoj kao
to je Moore u Engleskoj.

8. Enformel

Razvija se 50-ih godina, a prethodnici su Picasso ("Sova", 1933.) i Lipchitz. Jean Fautrier ve
1943/44. u vrijeme okupacije Francuske radi Glave taoca u tehnici ulja, papira i gline naplatnu, ili ih
lijeva u bronci nejednake teksture. Ve Schwitters i Arp pridaju vanost svakodnevnom otpadu, ali tek
50-ih dolazi do svjesnog naputanja svakog estetiziranja. Tih godina enformel je bio polazite veini
mladih kipara. Sklonost biomorfnim oblicima,mineralima, rastu i propadanju stapa se sa slobodom
oblikovanja.
JEAN DUBUFFET
Godine 1954. modelira etrdeset "Statueta ugroenog ivota" iz komada novina, celuloze, cementa,
lave,spuve, ostataka ueta i razbijenog stakla, ije visine variraju od jednog centimetra do preko
metra.
LUCIO FONTANA
Njegove keramike, dijelom iz 30-ih, a takoer i kas-nije skulpture nalik na izbuene plodove
("Concetti spaziali, Natura" ) dotiu enformel.

9.Grupa Zero
1957.Otto Piene
i
Heinz Mack
osnivaju grupu Zero i kontaktiraju s avangardnim strujama
uFrancuskoj, Nizozemskoj i Italiji. Godine 1961. pridruuje im se
Gnther Uecker . Ova tri
umjetnika zastupaju postenformelsko, serijsko, monokromno slikarstvo, a jednako su im vani reljefi i
objekti kojima se hvata, ritmizira i nijansira svjetlo.
Nastoje ostvariti pozitivnu utopiju
kombinirajui umjetnost i tehniku - svjetlost, dinamiku, energiju.
OTTO PIENE
Nakon 1959. iz projekcija svojih perforiranih slika-rastera razvija Svjetlosni balet, u poetku koristei
rune svjetiljke, a kasnije uz pomo mehanikog ili elektronski programiranog osvjetljenja. Za razliku
od slinih pokuaja umjetnika iz Bauhausa, ovaj svjetlosni balet ukljuuje promatraa i nastoji postii
privid nematerijalnoga. Piene je utemeljitelj Sky arta, a proslavili su ga veliki svjetlosni nebeski
projekti poput duge od pet polietilenskih cijevi(460 m) ispunjenih helijem, prigodom zatvaranja
Olimpijskih igara u Munchenu 1972. g.Izmjenujui se s Mackovim srebrnim vodenim oblakom, na
dugi je zasvjetlilo 600 svjetala.
HEINZ MACK
Njemaki slikar, crta, kipar, fotograf, umjetnik svjetla i jedan od prvih land art umjetnika. Njegovi
projekt u Sahari ukljuuje ogromne svjetlosne fontane, umjetno sunce, zid od ogledala, pjeane
reljefe i svjetlosne stele. Ovakve projekte je kasnije uspjeno prenio uskulpture za muzeje i otvorene
prostore. Omiljena mu je forma oblik stele, a svjetlo unjegovim radovima ima znaenje materijala
jednako kao kamen ili metal.

10. Pop art

ROBERT RAUSCHENBERG
Prvi umjetnik u ijem se djelu ogleda ameriko masovno potroako drutvo. Nakon Schwitersa (Merz
art) ni jedan umjetnik nije s toliko ara pristupao otpadu. Poput Ducham-pa, odbacuje ideju da je samo
odabrani materijal prikladan za umjetnost. Nakon 1953. oslikava i slae Combine Paintings, koje
nadopunjava fragmentima ulinih znakova, odbaenim namjetajem, ivotinjskom koom i
reprodukcijama iz asopisa. Skulpturu - objekt "Monogram" radi od daske oslikane debelim potezima
kista i preparirane koze provuene kroz automobilsku gumu.
JASPER JOHNS

Roeni slikar koji rijetko kada radi u treoj dimenziji. Njegove limenke piva i konzerva solovkama
izlivene u bronci i zatim oslikane, djeluju na minimal art ponajvie zato to dokazuju da slike mogu
biti objekti i obratno.
DUANE HANSON
Njegov je dokumentarni realizam pod utjecajem Kienholza i Segala. Sredinom 60-ih on iska-zuje
drutvenu kritiku i modelira otpadnike drutva u poliesteru, staklenoj vuni i smoli. Uistu skupinu
spadaju mrtvi vojnici i iscrpljeni beskunici, a kasnije radi Amerikance srednjeklase, studente, turiste,
enu s kolicima u opingu. Figure su u prirodnoj veliini i zauu- jue stvarne, ali nisu naturalistike.
Likovi su individualizirani, ali i tipini primjerci drutva
CLAES OLDENBURG
"Nadrealist svakodnevnice" i kipar koji radi u vrstoj jezgri pop arta. 1960. sklapa prvi am-bijent od
prometnih znakova, grafita, naenih stvari, silueta ljudi i automobila. U to vrijeme se ugledao na
Dubuffetovart brut , djeji likovni izraz i stripove. 1961. postavlja svoj poznati
"Duan" , koji je istodobno atelje, galerija i prostor za performanse. Police je ispunio haljinama od
gipsa, cipelama, hot-dogom, hamburgerima i mrtvom prirodom punom aluzija: od"mukog" korneta za
sladoled do "enskog" sendvia. 1962. postavlja drugi"Duan" sa saivenim divovskim ivenim
namirnicama i dijelovima odjee po podu i zidovima. Od ta-da
"Soft sculpture" postaje njegov zatitni znak: predmeti postaju meki, mlitavi i objeeni.1963. radi trei
ambijent"Spavaa soba" u kojem omekava oblike. Metodu uveavanja iomekavanja primjenjuje pri
izradi telefona, pisaih strojeva, rueva, nonih posuda itd.Iako prikazuje uporabne predmete, svodi ih
na krug, kocku i valjak, a meki plastini materi jal i jastuaste obline dozvoljavaju seksualne
konotacije. Metodom omekavanja radi i spomenike - uveava banalne predmete i daje im znaenje
monumenta. Na Yaleu podie spomenik od 8 m u obliku rua za usne na tenkovskim gusjenicama, a u
parku Sonsbeek spo-menik zidarskoj lici (12 m) ija ruka asocira na labui vrat. Nakon toga,
izvedeni su mu mnogi javni spomenici.

11.Arte Povera
Pokret koji nastaje 60-ih godina, uz vidljive utjecaje konceptualne umjetnosti i minimalizma.Namjera
te struje bila je valorizirati umjetnost u njenoj jednostavnosti, ostavljajui udrugom planu predmet ili
kreativni postupak. Ova umjetnost koja nastaje iz svakodnevnih materijala ili ak otpada, javlja se u
cijelom svijetu, snano je usredotoena na osobno iskustvo umjetnika i nastoji emocionalno ukljuiti
gledatelja. Pripadnici pokreta stvarali suu raznim medijima: slikarstvu, kiparstvu, fotografiji,
performansima i instalacijama.Pripadnici Arte povere, meu ostalima, bili su:Mario Merz, Jannis
Kounellis, Joseph Beuys, Lucio Fontana, Michelangelo Pistoletto, Gilberto Zorio. Naziv Arte povera
promovirao je talijanski kritiar Germano Celant 1967. g. aludirajui narepertoar skromnih materijala
koje su koristili autori.
JOSEPH BEUYS
Njemaki umjetnik ija djela iskazuju pomirenje razuma i imaginacije, prosvjeenosti imagije,
prolosti i sadanjosti. Bio je crta, slikar, kipar, umjetnik objekata, instalacija,ambijenata i hepeninga,
Fluxusa, Arte povere i akcionizma. Mnotvo likova nalik totemima(zec, jelen, los, ovan, pela ili
gavran), nomadske legende, rua i kri, poganski i kranski likovi i simboli, antropozofske figuracije,
amanski ambijenti, ali i predstavnici suvremenog svijeta, svi se javljaju na crteima i ponekad slue
kao skice za kasnija trodimenzionalna djela. Ova romantiko-vizionarska i magiji usmjerena umjetnost
i dosljedno umjetniko djelovanje imali su utjecaja na mnoge uenike i kolege. Nijemci ga smatraju
svojim najveim umjetnikom nakon Durera.
U ratu 1944. sruen mu je avion iznad SSSR-a, gdje
su ga spasili Tatari koji su mu odravali tjelesnu toplinu tako da su ga namazali mau i zamatali u
filc. Mast i filc postali su materijali koje vrlo esto koristi u svojim radovima. 1962. kratko je povezan
spokretom Fluxus i njihovim multidisciplinarnim radovima. Uskoro naputa slikanje i posveuje se
performansu i instalacijama. U njegovim radovima vidi se utjecaj antropozofije,mitologije i religije.
Nastoji povezati umjetnost sa ivotom i zdravom okolinom.
VOLIM AMERIKU I AMERIKAVOLI MENE 1974.- Zbog svojih socijalnih stavova u jednom periodu nije bio

omiljen u Americi, pa stoga izvodi ovaj performans u New Yorku, tijekom kojeg je 7 dana zamotan u
filc ivio u istoj sobi skupa s kojotom, koji je kao autohtona ivotinja po njegovu miljenju simbolizirao
vitalnost amerikog duha.

12.MinimalizamMinimalizam kree 60-ih godina iz New Yorka. Pojavljuju se strojno obraene

kocke i kutije,neonske cijevi, multiplicira se raster i stvaraju prostorne strukture. Ovi jednostavni
obliciiskljuuju svaku asocijaciju, sadraj ili simboliku, a koriste elementarnu geometriju iponavljanje. U
poetku se taj novi pravac naziva ABC Art ili "primarna struktura", dok se1965. nije proirio termin filozofa
Richarda Wollheima - minimal art.Prethodnici minimal arta bili su Jackson Pollock (splet linija
ravnomjerno rasporeenih poplatnu, bez hijerarhijskih odnosa), Barnett Newmann (velika
monokromna platna) iEllsworth Kelly (jednostavne skulpture od aluminija), ali takoer i Brancusi
(Beskrajni stup)i Rodenko (konstruktivistiko reduciranje forme).
DONALD JUDD 1928 - 1994.
Ameriki minimalistiki umjetnik. Koristi industrijske materijale i gradi"specifine objekte",bokseve
od nehrajueg elika, s prednjim stranama od aluminija ili pleksiglasa u boji.Ovisno o poziciji
gledatelja, ovi objekti pokazuju svoje bone, donje i gornje dijelove,lomove svjetla i odsjaje. Judd
smatra kako umjetnost ne treba predstavljati nita (osim sebe same), ve jednostavno postojati.
Protivnik je iluzije i privida, a njegovi su radovi jasni, isti i do kraja definirani. Posebnu panju
posveuje meuodnosu gledatelja, djela i njegove okoline.
ROBERT MORRIS 1931.
Tijekom 60-ih i 70-ih godina Morris ima sredinju ulogu u tri glavna pokreta tog doba:minimalistikoj
skulpturi, process artu i earth worksu. Prve minimalistike objekte, jednostavne kutijaste drvene
konstrukcije, radio je za plesne performanse koje je koreografirao. Polovinom 60-ih uz drvo poinje
korisititi aluminij, elik i icu, stvarajui seriju neo-dada skulptura kojima ironizira mitove o
samoizraavanju umjetnika. Meuostalim, to su bili ironini "autoportreti" poput skulpture mozga i
elektroencefalograma,inspirirani Duchampovim kvazi naunim istraivanjima percepcije.Drvo,
aluminij i elik od kojih su nainjeni njegovi minimalistiki radovi, kasnije zamijenjujemekanim
materijalima poput filca, koje koristi za istraivanja u process artu. U serijama radova trake filca slae,
nabacuje ili vjea na zidove, ispitujui efekte gravitacije i bacanjana obine materijale. Ranih 70-ih
stvara instalacije od neobinih materijala poput zemlje iotpadaka, a radi i velike earthworks projekte.

13. Fluxus
George Maciunas bio je osniva pokreta i istoimene revije u Americi 1962. g. Prva izloba"Fluxus
International Festspiele" odrana je u Wiesbadenu 1962. g. Projekt je ciljao na fuziju svih umjetnosti,
potujui specifinosti medija. Fokusirao se na interdisciplinarnost i novi koncept umjetnosti u smislu
"total arta" spoj svih umjetnikih izriaja. Naputaju se vrste granice izmeu vizualne umjetnosti,
glazbe, teatra, knjievnosti, te izmeu akademske i popularne umjetnosti. Cilj nije bio kreiranje novog
umjetnikog jezika, ve postizanje drugaije upotrebe etabliranih umjetnikih struja i osloboenje
umjetnosti od bilo kojeg specifinog jezika.U korijenima pokreta mogu se nai usko povezani
fenomeni poput hepeninga (prvi pokuaj fuzije izmeu ratliitih oblika izraavanja), nasljea dade
(osobito Duchampa) i eksperimen-talne glazbe Johna Cageau New Yorku. Fluxus nije pokret koji je
imao definirane izraajne naine, on je stav prema ivotu, pokuaj eliminiranja svakog odvajanja
izmeu egzistencije i umjetnikog stvaranja. Umjetnici Fluxusa (Brecht, Nam June Paik,Yoko
Ono,Vostel,Watts,Joseph Beuys...) dosiu estetske vrijednosti esto prakticirajui humor i
besmislenost.Osim performancea i koncerata, produciraju knjige, multiple i filmove.I u dananje doba
umjetnici Fluxusa aktivni su u cijelom svijetu, iako ne kao zajednice u pojedinim gradovima. Pojava
interneta 1990-ih omoguila je da se nekima od izvornih umjetnika iz 60-ih i 70-ih pridrue mnogi
pisci, glazbenici i performeri stvarajui Fluxus zajednicu u cyberspaceu.
Fluxus je jednostavno meunarodni fenomen koji je na nekim mjestima povremeno postajao

organiziran djelovanjem odreenih osoba. to je umjetnost fluxusa nudila publici? koncerti

sastavljeni od niza jednostavnih akustinih i vizualnih sekvencija, koji su nazivani events, ponekad i
activity; ti su koncerti izvoeni u prisutnosti izvoaa ili bez njih, pred publikom koja je nekada u
njima i sudjelovala. Fluxus je proizveo i matovite predmete i instrumente, npr. Paikov instrument
Praglazba drvena kutija preko koje su napete jednostavne ice, a na jednoj od bonih strana
privrena je limenka koja se okree i proizvodi zvukove;brojne je predmete Maciunas prodavao po
niskim cijenama u posebnim flux-trgovinama.
To nije pokret nego tijek (flowing),vaan je utjecaj Duchampa i Cagea,ekspresivna glazba +
performansi,uvoenje svakodnevnih, stvarnih predmeta u svijet umjetnikih djela rezultiralo je
happeninzima,performansima, video umjetnou;to je sistematino konstruktivna, konkretna
umjetnost.Osnovno za fluxus je komunikacija umjetniko djelo nije potpuno bez promatraa,eli
stvoriti neoekivana znaenja,odbija zapadnjaku tradiciju koja je misli usmjerila ka znaenju; pogled
na svijet koji ne vjeruje u postojanje vieg smisla; elja da se sudjeluje bez fiksiranih ciljeva,vaan je
proces i sudionitvo uprocesu, ponitavanje hijerarhija,sudjelovanje umjetnika u umjetnikom djelu je
oslabljeno,istie se djelo koje ne govori ni o emu izvan sebe samoga, propituje se znaenje,
vrijednost, smisao;vanost sluaja da se naglasi promjenjiva priroda svijeta; individualno
umjetniko djelo uvijek je pod utjecajem drugih umjetnikih djela i drutva u kojem je nastalo.
GEORGE MACIUNAS
Tipini trodimenzionalni radovi Fluxusa najee su neugledni, mali i smjeteni u kutije (ideja potekla
od Ducahmpa). Od 1960. Maciunas radi serije kovega u kojima sortira i preko 30 predmeta raz-nih
umjetnika: stare stvari, puzzle, kolae, gramo-fonske ploe. multiple, peate itd
NAM JUNE PAIK
Nam June Paik "preparira" piano zvoncem bicikla, ljuskama jajeta, fotografijom, sirenom, usisavaem,
tranzistorom i staklom. Taj je rad netipino velikih dimenzija s obzirom na ostale predmete
Fluxusa.Nam June Paik se takoer smatra "ocem video umjetnosti", a bavio se i kazalino insceniranim
izvedbama kompozicija, apsurdnim i agresivnim djelima koja su nadmaila J. Cagea. Zanimalaga je
estetika video slike, koju je svojim zahvatima stvarao, izobliavao ili unitavao. 1970. g. izmislio je i
patentirao video-sintesajzer

14. YOUNG BRITISH ARTISTS

= to je ime grupe konceptualnih umjetnika iz Velike Britanije, od kojih je veina pohaala Goldsmiths
College u Londonu;termin YBA potjee od predstava takvoga imena u Galeriji Saatchi od 1992. na
ovamo, koje su umjetnicima donijele slavu;danas su oni svi u 40-tim godinama; poznati po taktici
oka, upotrebi smea i divljem ivotu;dominiraju britanskom umjetnou 90-tih;
jezgra kasnijih YBA-a potjee jo iz 1988. grupa od 16 studenata Goldsmiths collegea sudjelovala
je u izlobi 'Freeze', koju je organizirao
DAMIEN HIRST (1965-)
u naputenoj zgradi/skladitu londonske luke; Saatchi ostao zapanjen Hirstovom prvom"ivotinjskom"
instalacijom"Tisuu godina" koja se sastojala od velikog staklenog kaveza u kojem su se crvi i muice
hranili trulom glavom krave; Saatchi je nakon toga postao glavni kolekcionar YBA i njihov sponzor;
on je skupini dao ime YBA kroz seriju izlobi nazvanih po njima, zapoetih 1992. g. kada Damien
Hirst izlae morskog psa pod nazivom"Fizika nemogunost smrti u duhu nekoga tko je iv"; kao
rezultat Saatchijeva pokroviteljstva, za YBAse ulo u svim medijima. Damien Hirst je postao
meunarodno priznat autor i izlagao u Europi iAmerici.
Od 1992. u Saatchiju poinje serija izloaba pod imenom YBA; na prvoj su se predstavili HIRST,
SARAH LUCAS, MARC WALLINGER, RACHEL WHITEREAD.
BRAA CHAPMAN
Jake Chapman (1966.) i Dinos Chapman (1962.) gotovo uvijek rade zajedno,
esto izazivaju kontroverze koristei subverzivnu strategiju; velik broj njihovih

radova sastoji se od plastinih lutaka, a esto se referiraju na Goyu, Hieronimusa

Bosha, Rodina i Poussina; obojica su bili suradnici Gilberta i Georga; u svojim
radovima se kritiki i sa cinizmom bave genetskim modifikacijama,
nuklearnimratom, anti-kapitalizmom i kulturnim holokaustom, te ukazuju na
kontradikcije i hipokriziju suvremene kulture; jedno od ranijih djela sadri 83
scene torture, inspirirane serijom Goyinih gravira "Strahote rata",izvedene od
malih trodimenzionalnih plastinih lutaka; jednu scenu kasnije rade u prirodnoj
veliini,pod nazivom "Velika djela protiv mrtvoga", koja je zajedno sa "Zygotic
Acceleration", "Biogenetika" i"Desublimirani libidinozni model" izloena na izlobi
"Sensation" 1997.;PAKAO, 2000. - pokazuje povratak njihovim ranijim
minijaturnim oblicima; rad se sastoji od pejzaa sa stotinama minijatura drvea,
planina i 5000 vrlo malih figurica rtava i nacista koji provode torturu,smjetenih
u 9 velikih staklenih kutija koje su postavljene u oblik kukastog kria.
VELIKA DJELA PROTIV MRTVOGA, 1994. - skulptura se sastoji od tri
raskomadana tijela koja vise na drvetu, a inspirirana je Goyinim gravirama "Uasi
rata".

15. BEKI AKCIONIZAM (1960-1971)

-kratak i nasilan pokret 60-tih;predstavnici:GNTER BRUS, OTTO MHL, HERMANN
NITSCH, ARNULF RAINER, RUDOLF SCHWARTZKOGLER
-serija crno-bijelih fotografija veeg formata, gusto poredanih jedna uz drugu, prikazuje lice
mukarcapremazano bijelom sasuenom bojom, kojom mu je oslikan i vrat, odjea i uzdignuta ruka;
sredinomtjemena naslikana je rasjekotina koju grubo povezuju niti page ili ice; ovjek si nastoji
crnom bojompovui crtu koja ide od vrha ela preko nosa do brade = 'samooslikavanje', kako je i
nazvanasekvenca;te fotografije dokumentiraju akcije, odnosno performanse koje je 1964. i 1965. u
Beu izvodio GNTER BRUS.
= 'beki akcionisti' poetkom 60-tih svoje tijelo su izabrali kao medij kojim e izraziti dramatina
duevna stanja kakva su umjetnici enformela ili akcionog slikarstva izraavalina slikama; rije je o
nastojanju da umjetnost postane sam umjetnik;ivu prisutnost tijela u slikarskoj materiji mogli smo
prije nai u djelu Jacksona Pollocka;njegove su slike nastajale kapanjem tekue boje koja je curila iz
probuenih kanti dok se on kretao povrinom platna postavljenog na pod;beke umjetnike sve je manje
zanimalo platno i boja, a sve vie tijelo koje se napinje u gru i sudjeluje u neobinim igrama koje su
esto sliile krvavim rtvovanjima: napinje, ubada,zarezuje vlastito tijelo, premazuje ga krvlju ritualno
zaklanih ivotinja; tijelo je ovdje i subjekt i objekt u akcijama koje su ovi autori izvodili pred
zgranutom publikom. Upravo inom ukljuivanja vlastita tijela, kao i tijela drugih sudionika u
slikarskom procesu, nastajunovine dotad nepoznate u slikarskoj praksi; ponekad ovi autori tijelo
podvrgavaju i ekstremnim nasilnim metodama, poput samo osakaivanja; poigravaju se vlastitom
krvlju, izluevinama,mokraom, vrlo okrutno i eksplicitno, ak u toj mjeri da bi ih publika moda
fiziki napala da je bila uivo prisutna; gotovo svi su imali problema s policijom ili su zbog svog rada
kanjavan. Bekim akcionistima svakako je prethodio ameriki hepening (jer su bez hepeninkog
iskustva teakcije nezamislive), ali takoer i ameriki poslijeratni apstrakni ekpresionizam, uz dobro
poznavanje idomae ekpresionistike tradicije, Egona Scielea i Oskara Kokoschke;prestali su djelovati
nakon skandala 1968, kad su na Bekom sveuilitu izvodili akciju Umjetnost irevolucija; bilo je
sudskih tubi, procesa i progona, tako da su Brus i Nitsch napustili Austriju; poetkom80-ih Brus i
Nitsch osjetili su potroenost avangardnih modela te su odluili da e se, uz privid povratka klasinom
slikarstvu, nastaviti baviti istim sadrajima; time je zapoela druga faza njihova djelovanja, koja traje
do danas.

RUDOLF SCHWARTZKGLER
-najekstremniji predstavnik bekih akcionista: u svojim akcijama napada svoje tijelo na najokrutnije
mogue naine - tretira ga kao tijelo bolesnika, omata se u zavoje, bode medicinskim iglama, prica
krvlju; postoji pria, kasnije demantirana, da se dogodila nesrea ili moda samoubojstvo
tijekom jedne od akcija, kada je izvrio samokastraciju i iskrvario; veina njihovih akcija zabiljeena
je nafilmskoj traci.
GNTER BRUS
- jedan od najzapaenijih akcionista, imao je dojmljive akcije sredinom 60-ih godina: od etnje
Beom,gdje obojen u bijelo poput utvare ee gradom i na kraju ga privodi policija, do akcija
samooslikavanjai samoosakaivanja, gdje potpuno pokriva svoje tijelo bijelom bojom, gusto i grubo
nanesenom, priemu djelomice crnom bojom oznaava pojedine dijelove tijela; okruen je iletima,
avlima,noevima, pilama, skalpelima, klijetima i sjekirom, kojima takoer djeluje na vlastito tijelo
koje tako postaje dio apstraktnog reljefa, iva slika na kojoj Brus izvodi akciju.
aHERMAN NITSCH
-sve svoje aktivnosti - slikarstvo, pisane upute, kompozicije i akcije, koordinira u projekt
OrgienMysterien Theater, koji je bio "proirenje ili nastavak slikarstva drugim sredstvima"; zajedno s
Mhlom1963. g. izvodi Akciju slikanja krvlju janjeta, tako to je zidarskom lopaticom tukao i trgao
truplo janjeta i krvlju koja je ikljala slikao; njegovi noviji radovi kulminirali su akcijom u kojoj je
stotinjaksudionika na nov naiin ujedinilo slikarstvo, teatar i glazbu (orkestar limene glazbe) i zvuk
(brojnacrkvena zvona) s brutalnim naturalizmom vaenja iznutrica iz zaklanih ivotinja, gnjeenja
plodova,polijevanja crvenom bojom ljudi pribijenih ili poloenih na kri; asocijacije na antike orgije
isrednjovjekovne martirije, na raspinjanja i golgote

16. Umjetniki pokreti koji imaju korjene u dadi (KONCEPTUALNA UMJETNOST,

HAPPENING, BODYART)
BRUCE NAUMAN (1941-) i tijelo kao medij -BODY ART temeljno iskustvo s kraja 60-tih i poetka
70-tih otkrie je ljudskog tijela kao medija;nakon 1965. on vlastito tijelo upotrebljava kao instrument
za otkria u umjetnosti iidentitetu umjetnika; ponekad izdueni odljevi koljena, ruku, aka, uiju,
ukazuju na postojanje; djelo sastavljeno od komada ake, ruke i ustiju naziva Iz ruku u usta;nakon
1967. snimanjem na video vrpcama biljei promatranja samoga sebe u ateljeu: hodanje u kvadratu,
loptanje u ritmu;
1970. prostor postaje zasebna tema: sobe, hodnici, obrnute piramide i tuneli filtriraju opaanje;nakon
brojnih eksperimenata s neonskim natpisima, filmom, videom, fotografijom i hologramima, 1976.
ponovo izrauje skulpture od eljeza, drva i staklene vune, u obliku velikih, meusobno isprepletenih
prstena i dijelova koluta koje postavlja kao mostove;u posljednjem desetljeu okira eljezne stolice
kao sprave za muenje vise na ipkama, ana icama se ljuljaju odljevi glava u prirodnoj
veliini;raskomadana tijela divljih ivotinja nainjenih od pjenaste gume nanovo stavlja i rotira oko
sebe;pionir na podruju video umjetnosti; sredinom 60-tih nastaju njegovi objekti od savitljivih
materijala; od1968. poeo svoje tijelo tretirati kao skulpturu.
1985. ponovo poinje stvarati nakon 12 godina pauze; Ne, ne, ne vie uasnuti klaun;ostali sudionici
te instalacije (Muenje klauna, 1987.) okuavaju se u apsurdnim i nemoguim situacijama, a jednog
od njih nadziru za vrijeme velike nude.
VITO ACCONCI (1940-)
-body-art - intimna veza izmeu performera i publike;lei ispod rampe i drka dok to publika uje
preko zvunika u galeriji;komponenta rizika seksualne iscrpljenosti;svoje tijelo izlagao ekstremno

napetim situacijama; kasnije ih je popratio kamerama i tonom, kako bi svoja razmiljanja prenio
publici; za njega karakteristino za publikuizravnim obraanjem uvlai u vlastito duhovno
stanje;uRecording Studio from Air Time14 dana je sjedio ispred ogledala u njujorkoj galeriji
LeoCastelli u prostoriji nedostupnoj posjetiteljima, a video kamera je na monitoru postavljenom izvan
galerije prenosila njegovo izlaganje rendgenskom zraenju i samo ranjavanje.

GILBERT (1943-) i GEORGE (1942-)

-ive od toga to rade kao ivue skulpture kombinirajui elemente body-arta s engleskom tradicijom
music halla;engleski humor;od 1969. nazivaju sami sebe ivom skulpturom; oni same sebe, svoj
ivot, svoju umjetniku suradnju pretvaraju u umjetniko djelo;
skulptura koja pjeva, 1971.
- jo kao studenti, 1970. g. izveli su performans "Pjevajue skulpture":obojani u zlatnu metalik boju
stajali su na stolu i pravili se da pjevaju, ponekad satima;brojni radovi iz ranih 70-ih sastojali su se od
njih dvojice kako se napijaju, najee dinom.
"Smashed"
-iz 1973. sadri set dokumentarnih fotografija o njihovoj veeri opijanja, a film "ini naspijanima"
prikazuje ih kako piju Gordon's din, ponekad izgovaraju "Gordon's nas ini vrlo pijanima" i pritom
sluaju klasinu glazbu; sve radove su izvodili smrtno ozbiljnih lica;
Uvijek emo pozirati za tebe, draga umjetnosti!
cijeli svoj ivot pretvorili u koncept, parodija, sve to rade nazivaju skulpturama, alju na razne adrese
komade odjee, kose....fotografije, sve uokvireno;poslovna odijela koja su nosili tijekom ovih
performasa postala su neka vrsta njihove uniforme i rijetko su se u javnosti pojavljivali bez njih;
takoer, nikada ih nitko nije vidio razdvojene; odbijali su odvajanje svojih performansa od
svakodnevnog ivota, inzistirajui na koncepciji da je umjetnost sve to rade, a sebe su smatrali ivim
skulpturama;poznati su i po fotomontaama velikih dimenzija, kao to su "Kozmike slike" (1993.),
esto obojane jarkim bojama i obasjane stranjim svjetlom, koje podsjeaju na vitraje.
CHRIS BURDEN (1946-)
-performance umjetnik,izloio je sebe u sobi renesansnih slika u UtahMuseum of Art,
oblijepljen selotejpom, ispod njega su gorjele svijee od 9 ujutro do 5popodne; polio se zapaljenim
alkoholom pa su na njemu to gasili;1971. dao da mu pucaju u ruku i to je snimio i dokumentirao.
KONCEPTUALNA (POJAVNA) UMJETNOST
-od sredine 60-tih do sredine 70-tih, prebacuje pozornost s umjetnikog djela na samu zamisao; rabe
nove materijale i postupke polaroid, film, video, tijelo, a tako se zove i nova umjetnika praksa, jer
se nastoji to vie odvojiti od tradicijskih pristupa djelu. Suvremena konceptualna umjetnost propituje
prirodu samog umj. djela i ina, bavi se idejama i znaenjima; predmet svakodnevne uporabe, izvaen
iz ovjekova okolia u kojem u zbilji jest, a prebaen u prostor izlobe, postaje predmet promiljanja.
Drugi tip konceptualnog rada je intervencija, pri emu se neki predmet (tekst, fotografija)stavlja u
neuobiajene okolnosti i time prebacuje pozornost s predmeta na taj novi odnos. Trei tip je
dokumentacija, kada se rad umjetnika prikazuje i posreduje gledatelju biljekom, grafikonima,
skicama, fotografijama, pr. Kosuth: Jedan i tri stolca zapravo zamisao: to je stolac, kako ga
predstaviti; izloen je drveni stolac, fotografija istog stolca i tumaenje rijei stolac iz rjenika;etvrti
tip slui se rijeima, gdje se koncept, prijedlog ili istraivanje predstavlja u jezinom obliku: B.
Nauman staklenim slovima ispisuje rijei po zidovima galerije;
kad se istie postupak i dokumentacija, land art prelazi u konceptualnu umjetnost.
Karakteristike:
upotreba rijei, brojki, znakova, esto tautoloka djela (objavljuju ono to jest, a jest ono to se
objavljuje), prividna bezlinost konceptualne umjetnosti otkriva paradoks, jer se konceptualna
umjetnostusredotouje na osobnost umjetnika, umjetniko djelo je dokinuto i panja se premjeta na
osobu, in slikanja i proces jednako su zanimljivi kao i rezultat, umjetnost se smatra dokumentacijom
vlastitog postupka: djelo prati povijest svog ostvarenja, rui se barijera izmeu umjetnosti i
ivota,umjetnost prikazuje obred.Umjetnik ne eli biti samo umjetnik, nego i umjetnost; on se smatra

amanom, izabranom osobom jer umjetnost podsjea na amanovo otkrivanje vlastita poziva preko
trpljenja;uska veza s body artom i happeningom, video artom;dematerijalizacija umjetnikog
objekta;1970. izloba Information u Muzeju moderne umjetnosti NY kustos Kosuth;u
konceptualnoj umjetnosti ideja ili koncept najvaniji je aspekt rada.
JOSEPH KOSUTH (1945-)
-koncept postoji jo u minimalizmu, ali tek sada se razbija optika barijera i odlazi se dalje od objekta
u domenu jezika, znanja, znanosti i informacije i podataka kao sadraja umjetnosti.
1965. jedna i tri stolice prava stolica + fotografija iste + definicija stolice iz rjenika; progresija iz
realnog u idealno; umjetnik izlae mehanizme znaenja povezivenje vizualne percepcije i mentalnog
koncepta;kasnije naputa prve dvije varijante i izlae uveane izvatke iz rjenika;pretea k.u.
Duchamp, uvoenje readymadea.umjetniko djelo postaje takvo samim time to ga kao takvo
identificiramo ili oznaimo.Kosuth jezik upotrebljava kao svoj medij, a jednom je izjavio
kako"umjetnost jest umjetnostako je netko nazove umjetnou". Za njega je umjetniko djelo
tautoloko i opisuje samosebe. Jedan od njegovih radova: "Leaning, clear, glass, square" sastoji se od
etirikvadratine staklene ploe jednakih veliina postavljenih uza zid, na kojima piu navedene4
rijei koje odgovaraju injenici na koju se odnose, a sve ostale konotacije izvan toga zaumjetnost nisu
vane.
HAPPENING i PERFORMANCE
Ideja o integriranju razliitih umjetnosti i umjetnosti sa ivotom. Hepening improvizirani dogaaji u
kojima sudjeluju suradnici koji su prije izvedbe dobili kratke upute. Izvori hepeninga moda u manifestacijama dade.
Zaetnik hepeninga i ambijenta je Alan Kaprow. 50-tih pojavio se na likovnoj sceni, ali je ozbiljniju i iru pozornost
doivio 60-tih. A l a n K a p r o w d e f i n i r a o j e hepening, S k u p z b i v a n j a i z v e d e n i h u v i e
n e g o j e d n o m vremenu i vie nego na jednom mjestu.
Alan Kaprow PRVI HEPENING
Njegov prvi hepening se zvao"18 hepeninga u 6 dijelova" i izveden je 1959. u Reuben Gallery u New
Yorku. Iz ovog performansa nastao je terminhepening, izvorno koriten kako bi se oznaila vrlo
odreena, uvjebana i heterogena produkcija. Termin je kasnije dobio drugaije znaenje ikoristio se
za spontana i ne reirana dogaanja, to neodgovara karakteru izvornog dogaaja kako ga je
koncipirao Kaprow. Prostor je podijelio u 3prostorije pomou plastinih zidova. Posjetitelj je dobio
ulaznicu koja ga je upuivala do odreenog sjedala u svakoj sobi, u strogo odreeno vrijeme i precizno
odreenim smjerom kretanja, za vrijeme trajanja hepeninga. Uz ulazice poslane potom, svi pozvani
su u koverti dobili i razne udne predmete: komadie papira, fotografija ili izrezane brojeve. Meu
ostalim, publika je mogla vidjeti djevojku koja cijedi naranu, umjetnika koji je palio ibice i slikao, te
orkestar s instrumentima-igrakama. Meu izvoaima bili su Rauschenberg, Jasper Johns, Alfred Leslie
iLester Johnson. Iako je imao vrsti scenario i plan, ovaj je hepening zadrao atmosferuspontanosti, jer
nije bilo zapleta, dijaloga, likova, profesionalnih glumaca, ni podsjeanja na tradicionalne umjetnosti.
Gutai
Japanska avangardna grupa formirana 1954. u Osaki. Naziv grupe se prevodi kao"utjelo-vljenje" ili
"konkretnost". Osnovao ju je umjetnik Yoshikara Jiro, koji ju je i financirao. Na ra-nim izlobama
1955. i 1956. Gutai umjetnici su kreirali seriju radova kojima su anticipirali kasnije performase,
hepeninge i konceptualnu umjetnost. Najpoznatiji dogaaj udjelovanju grupe bila je akcija "Izazov
blata"u kojoj se Shiraga poluodjeven kotrljao u hrpiblata. Godine 1955. Murakami je izveo performans
"Razdiranje papira" , trei kroz papirnatiparavan. Na drugoj Gutai izlobi 1956. Shiraga je stopalima
slikao po velikom platnurairenom po podu. Nakon 1950. Shimamoto radi slike na sljepljenim
naslagama novina,koje najprije oslikava, a zatim po njima bui rupe, anticipirajui kasniji rad Lucia
Fontane.Godine 1954. Murakami je napravio seriju slika bacajui po papiru loptu namoenu utintu.

1956. Shimamoto stvara djela nazvana "Lijevanje boje" razbijajui staklenke punjen bojom po platnu
koje je lealo na podu. Grupa se raspala 1972. g. nakon smrti Yoshikare.
John Cage
kompozitor koji je eksperimentirao sa muzikim (glazbenim) formama- ukljuivao je u svoja djela
neplanirano sudjelovanje publike (tiina i neoekivani umovi).- 1937. napisao je MANIFEST MUZIKE
BUDUNOSTI ( zvukovi iz prirode i svakodnevni umovi kao novu mogunost glazbe).- koristio je i orijentalnu
glazbuZvuni performance= 4 minute i 33 sekunde (muzika bez zvuka, za to vrijeme samo je sjedio ispred klavira).
JOHN CAGE upoznaje Schnberga, koji 30-tih boravi u Kaliforniji; Cage 1938. upoznaje Duchampa
povezuje Duchampov ready-made sa istim zvukom Schnberga;40-tih John Cage poinje izuavati
zen budizam javlja se pojam istoka, vano za doba neodade; oko 1950. sintetizira sve to je do tada
nauio;u SAD tada jak ekspresionizam; Cage odbija ekspresionizam, zanima ga gola, sirova stvarnost
> radi u glazbi ono to u likovnoj umjetnosti rade umjetnici dade;u glazbu nastoji ukljuiti prave
zvukove: prvo veliko djelo 4 minute i 33 sekunde = na pozornici pred klavirom sjedi izvoa, ne
svira, uju se zvukovi iz dvorane; TOTALSOUNDSPACE to ga zanima;tu je vaan moment
vremena zbiti u vremenu neto to se odvija, dobiva znaenjeumjetnikog ina; izvoa ne proizvodi
nikakav zvuk, on je pred klavirom to asocira naDuchampa > da su mu djela izvan muzeja, ne bi bila
umj. djelo;ujedinjavanje umjetnosti u SAD se poinje radikalno odvijati oko 1960. upravo John
Cagepostaje pionirom nove estetike;susret sa zen budizmom 1947. ostavio je traga u njegovom
stvaralatvu; otkrio je fenomen tiine koji postaje glazbeni ekvivalent Niemu i svojim se radom
pribliio ideji oravnopravnosti svih stvorenja; to ga je potaknulo da odbaci svaki hijerarhijski
odnosizmeu tonova koji su proizvedeni namjerno i umova koji nastaju sluajno kao njihova
popratna pojava; pritom ga je vodila budistika misao da svaka stvar mora dobiti priliku zavlastito
izraavanje.
Yves Klein
novi realist (neki ga ubrajaju meu prve promicatelje hepeninga).- svoje slikarske seanse pretvarao je u javne
ceremonije (stvorio je vrstuovjeka-kista = gole djevojke umoio je u boju i zatim ih otisnuo na platno
Antropometrije plavog perioda, 1960.Skok u prazno 1960.
PERFORMANCE ART
-razbijanje statine forme i unoenje vremenske komponente: narativna umjetnost, ulini radovi, bodyart, process art;najkarakteristiniji izraz 70-tih;erozija plastinih umjetnosti prema kazalitu prisutna
od poetka stoljea, a evidentna od kad su kritiari prihvatili De Kooningov i Pollockov nain
rada;oslobaanje od art-objekta, direktni kontakt s publikom, neogranienost tema, mjesta i vremena
radnje;maksimalna mogunost oslobaanja od luksuzne feti-komponente umjetnosti u smjeru
direktne vizualne komunikacije;najdirektnija vrsta komunikacije: umjetnost sama - publika/drutvo.
JOSEPH BEUYS (1921-1986)

obiljeio 60-te i 70-te;1952. stvara votanu skulpturu Matica u vosku, kao mekanom materijalu i u
kristalno oblikovanim saima lei temelj njegove skulpturalne teorije: skulptura je tekui proces
izmeu organskog ivota i uvrenja, topline i tvrdoe;nakon 1964. poinje raditi velike hepeninge
koji se svojim koncentriranim, dugotrajno ritualnim nastajanjem razlikuju od koncerata Fluxusa.
Izbjegava izlobe i muzejske postave; lan radikalne njemako-amerike grupe Fluxus;imao 2 mecene
koji su kupovali sve to je napravio, napravio je kult svoje linosti, ali ne onako komercijalan kao kod
Warhola;
24 hours, 1965. 24 sata klei na kutiji i mae rukom ispit izdrljivosti;
How to explain pictures to a dead hare, 1963.
njegovo uvjerenje je da je uloga umjetnika da stvara istinu, a ne da je jednostavno samo otkriva;
Scotish (od Celtic) simphony, 1970. Edinburgh;
Beuys odgovoran to je Dizeldorf 70-tih postao svjetski centar avangardne umjetnosti;poinje se
probijati jo 50-tih godina. 60-tih bavi se asamblaom, ambijentalnom umjetnou, akcionim
egzibicijama; upotrebljava materijale neprikladne za simbolike svrhe. rehumanizacija umjetnosti i

ivota suavanjem granica izmeu to dvoje;koristi sve mogue naine da uini formi prijenosnikom
znaenja:
Nakuplja simetrine hrpe ivotinjske masti u praznim sobama, umata se u salo, ritualizacija materijala
i tehnika krimskih Tatara.
velike njegove akcije (utnja Marcela Duchampa je precijenjena, Kako objasniti slikemrtvom
zecu- lice prekriveno srebrnim listiima (aman), lijenik koji e magijskom inkantacijom vratiti
toplinu smrznutom svijetu.), ukljuivale su, osim prisutnosti samog umjetnika, njegov glas, razliite
predmete i specifine materijale sumpor, drvo, glinu, bakar, karton, ivotinjsku mast, med, krzno;
oni su mu bili potrebni za izraavanje njegovog shvaanja teorije skulpture.
Akcija I like America and America likes me, 1974. u NY, jedna od najznaajnijih glavne uloge
imali umjetnik i divlji kojot umjetnika se doivljavalo u ulozi amana; priroda je bila jedan od
njegovih glavnih pokretakih elemenata.
1982. na Documenti VII u Kasselu inaugurirao je akciju sadnje 7000 hrastova kao ispunjenje nune
obveze prema biosferi;akcija The end of the Twentieth Century skulptura koja se razvila iz
akcije 7000hrastova, a ini ju nekoliko desetaka velikih komada bazaltnog kamena meusobno
nepravilno razbacanih, tako da se doimaju poput poruenih kamenih nadgrobnih spomenika; na
svakom komadu bazalta on je izdubio konini krug kako bi kreirao metaforiku ranu, koja je nakon
tretiranja glinom zacijelila.
1969. nastaje The Pack (opor) velika instalacija, koja je od 1976. glavna toka njegove
kolekcije u Kasselu; sastoji se od 24 saonica koje izlaze iz stranjeg dijela volkswagenova kombija;
svake saonice nose opremu potrebnu za ovjekovo preivljavanje:rolu pusta, komad masti i baterijsku
svjetiljku.
JEFF KOONS 1955.
Ameriki suvremeni umjetnik i kipar, poznat po upotrebi kia u svojim slikama i skulpturama
ekstremno velikih dimenzija. Upoetku radi kao broker, a zatim se poinje baviti umjetnou.
Koonsovi radovi se smatraju neo-pop ili post-pop umjetnou, koja je nastala80-ih kao reakcija na
minimalizam i konceptualizam 70-ih. Iako im je polazna toka konzumerizam i komercijalna
imagerija, njegova djela ukljuuju konceptualni pristup iironiju. Izazivao je kontroverze time to je u
umjetnost uvodio besramni ki.80-ih organizira studio nalik radionici (poput Warholove "Tvornice") s
30 ljudi koji proizvo-de njegove radove.Meu najranijim radovima bile su konceptualne skulpture
"Potpunaravotea 3 lopte u spremniku" ili "Potpuna ravnotea 2 lopte u spremniku".1991. oenio
jeporno-divu Ilonu Staller, koja ga inspirira na seriju polupornografskih platna.
MICHAEL JACKSON & BUBBLES

1988.Djelo iz serije "Banalnosti" i najvea keramikaskulptura na svijetu (107 X 179 X 83). Pozlaen lik
Jacksona sa svojim ljubimcem majmunom.
17. BLACK MOUNTAIN COLLAGE
Eksperimentalna kola za razvoj cjelovite stvaralake linosti nastala u duhu New Deal reformi i
decentralizacije amerikog kolstva 30tih godina, smjeten blizu Ashevillea u Sjevernoj
Karolini.Osnovali su ga John Andrew Rice i Theodore Dreier. Na koli je bilo devet predavaa i
dvadeset dva uenika koji su uglavno doli s Rollins Collega na Floridi,College je bio vlasnitvo
nastavnika a studenti su imali vanu ulogu u upravnim i organizacijskim poslovima. Nastavno osoblje
i studenti su sudjelovali u radnim programimakole, npr. izgradnji kampusa.
Nastavni
program odvijao se kroz regularnu nastavu i ljetne radionice (Summer Institutes)
Prvih osam
godina kola je bila smjetena u Blue Ridgeu u blizini sela Black Mountain.
Od 1933.
predavali su profesori Bauhausa Josef i Anni Albers. Ubrzo nakon njih doao i Xanti Schawinsky,
student Bauhausa eksperimentirao s novim plesom, kazalitem i dizajnom 1941. College je preseljen u
vlastiti kampus na Lake Edenu. Prvu verziju kampusa napravili su bauhausci W. Gropius I M. Breuer,
a konani ameriki arhitekt Alfred Lawrence Kocher.Prve Ljetne sesije su odrane 1944. U povodu
sedamdesetog roendana kompozitora Arnolda Schonberga okupili su se znaajni kompozitori i
izvoai moderne glazbe. Izmeu ostalih na collegu su boravili slikari A. Ozenfant, ,L. Feininger, R.
Motherwell, F. Hillsmith , a tijekom 40 tih nastavu su odravali M. Caroline Richards (knjienost) , A.

William Levi (filozofija), J. Wallen (psihologija) , D. H. Corkran (povijest) , Ilya Bolotowsky

(umjetnost), Theodore Rondthaler (povijest i latinski jezik) T. Guermonprez iz tkanja, M. Wilhelm
Dehn (matematika), J. Albers (slikarstvo), A. Albers (dizajn tekstila) doao na college kao student
Robert Rauschenberg predavali su izmeu ostalog John Cage, De Kooning, , Beaumont i Nancy
Newhall, Fuller lanovi prvobitnog nastavnog osoblja nakon unutranjih konflikata napustili su
koled,vodea figura do zatvaranja 1957. bio je pjesnik Charles Olson, predavao 1948 i 49 Utjecaj
Johna Cagea, predavao glazbu bio je znatan.
18.GAY UMJETNOST
-je umjetnost izraavanja, prikazivanja i konstruiranja individualnog i kolektivnog mukog
homoseksualnog identiteta u okviru kulture i drutva. Razlikuje se od homoerotske po tome to je
homoerotsko izraavanje, prikazivanje i konstruiranje samo jedan od aspekata izraavanja,
prikazivanja i konstruiranja sloenog individualnog i kolektivnog gay identiteta, odnosno povijesnog ,
aktualnog i svakodnevnog naina ivota i ponaanja -70-tih godina 20. st.vrijeme zakonskih
priznavanja prava na javnu egzistenciju ne heteroseksualnim rodnim opredjeljenjima i kada dolazi do
uspostave akademskih i aktivistikih diskursa teorije roda, gay, lezbijskih i queer studija. Suvremena
gay kultura i umjetnost se temelji na biopolitikim teorijama Michela Foucaulta ije tumaenje gay
kulture vodi s jedne strane, historiziranju i legitimizaciji gay identiteta i zastupanja gay identiteta kroz
zapadnu povijest drutva, s druge strane pomaku identifikacije gay osobe (drutvene individue i
subjekta) od izvrioca homoseksualnog seksualnog ina na osobu specifinog sloenog ivotnog stila i
mnogostrukog drutvenog identiteta. Teorija umjetnosti gay teoretizacije : Craiga Owensa, Douglasa
Crimpa, Jonathana D. Katza. Gay umjetnost ima izraziti drutveni karakter , budui da se njome
iskazuju prava homoseksualnih individua i kolektiva na javno izraavanje identiteta, razrauju se
mehanizmi gay identifikacija u heteroseksualnoj i homoseksualnoj umjetnosti, prezentiraju se oblici
ivota i ponaanja u homoseksualnim zajednicama , uspostavlja se kritika analiza homofobije i
drutveno konstruiranog i izvedenog straha od AIDS-a , dekonstruira se sistem klasifikacija
homoseksualnosti kao perverzije i bolesti, prikazuje se homoseksualana elja, uivanje, strah ,
zazornost (abject) , pogled , vizualni izgled ; uspostavlja se heterogeno polje diferencijacija gay
estetike (od estetike campa do estetike tehnokulture 90tih) -izvodi se gay povijest i teorija umjetnosti kao reinterpretacija homoseksualne umjetnosti u europskoj
povijesti.
Gay: Visoka i Popularna gay umjetnost
Popularna ima funkciju regulacije slobodnog vremena, ali i politike ponude fantazmatskih objekata
uivanja i objekata klasne , generacijske i svakako rodne identifikacije.
Visoka ima vie smjerova: 1. jezikom visoke modernistike i postmodernistike umjetnosti izvod se
gay narativ o ivotu , identitetu , politici, prirodi , svijetu (Francis Bacon ,Lucien Freud, David
Hockney, Salome, Martin Kippenberger, Derek Jarman) 2. visoka gay umjetnost koja iz partikularnog
izraza ili prikaza gay identiteta izvodi univerzalne umjetnike i estetske vrijednosti unutar dominantne
heteroseksualne kulture Zapada (Cy Twombly, Robert Wilson, Jan Fabre, Francesco Clemente, Felix
Gonzales Torres) , 3. visoka gay umjetnost koja ne referira gay upisima , izrazima ili prikazima u
djelu, a u gay umjetnosti se svrstava po gay stilu ivota umjetnika (John Cage, Jasper Johns, Rober
Rauschenberg, Larry Rivers), 4. gay umjetnost koja relativizira odnose visoke i popularne umjetnosti i
kulture (Andy Warhol, Robert Mapplethorpe) 5. gay umjetnost koja iz podruja visoke i popularne
umjetnosti provodi subverziju dominantnih heteroseksualnih estetskih , etikih i politikih kanona
umjetnikog izraavanja i prikazivanja ( Gilbert&George, Jrgen Klauke, Paul McCarthy).

19. Land art

(Earth art ili Earthworks) pokret umjetnika raznih ciljeva, zapoet kasnih 60-ih i ranih 70-

ih.Zajedniko im je da su svi izali iz galerijskih prostora i stvarali u prirodi, koristei prirodne

materijale (kamenje, pijesak, zemlju, itd). Ovi radovi se esto referiraju na fenomene poput procesa
erozije ili putanja planeta i zvijezda, mnogi nastoje pomoi da bolje razumijemo prirodu, a neki
prikazuju razlike izmeu civilizacije i prirode, esto naglaavajui elju umjetnika da shvate i
kontroliraju prirodne procese. Ova djela su velika, nepokretna i esto sklona brzom propadanju, pa ih
je nuno dokumentirati videom ili fotografijama (koji se opet vraaju u galerijske prostore).
ROBERT SMITHSON
SPIRAL JETTY 1970.Najpoznatije djelo Land arta (u Great SaltLakeu, Utah), izraeno od kamena i zem-lje,
formiranih u obliku spirale u vodi tamno ljubiaste boje zbog algi. Vidljivost djela ovisila je o razini vode u
jezeru, ali zbog erozije danas je ovo djelo prisutno samo kroz vizualnu dokumentaciju.
CHRISTO & JEANNE CLAUDE OKRUENI OTOCI
U blizini Miamija jedanaest otoka okrueno je polipropilenskim materijalom ruiaste boje.
JOSEPH BEUYS
7000 HRASTOVA1982.Na izlobi Documenta VII. u Kasselu inaugurirao je akciju saenja 7000 hrastova
"kao ispunjenje nune obaveze prema biosferi i prema istoj materiji ekolokog sklada.

Arhitektura
1. Funkcionalizam- Chikaka kola
Razvoj novog tipa arhitekture zapoeo je oko 1880, a ukljuivao je ideje W. Morrisa i novu strojnu
estetiku kombiniranu s novim graevinskim materijalima i tehnikama. Proces je trajao nekoliko
desetljea, tijekom kojih su arhitekti eksperimentirali razliitim stilovima.Njihov je simbol postao
neboder, a prvo sjedite Chicago, metropola u procvatu i neoptereena povijesnim stilovima. Prvu
ikaku kolu ine Root, Jenney i Sullivan, koji oko 1890. utemeljuju moderni funkcionalizam i
graevine oblikuju na temelju funkcije i konstrukcije. U to vrijeme funkcionalizam u europskoj
arhitekturi manifestira se tek pojedinanim primjerima, npr. Eiffelov toranj i Paxtonova kristalna
palaa u Londonu.
Funkcionalizam u arhitekturi je princip prema kojem arhitekt projektira graevinu iskljuivo na
temelju njene namjene. Ideja funkcionalizma moe se nai ve kod Vitruvija, kojiutilitas stavlja
rame uz rame s venustas (ljepotom) i firmitas (vrstoom).
Poetkom 20. st. Louis Sullivan(Chicago) popularizira stav forma slijedi funkciju, prema kojem svi
elementi graevine trebaju biti u skladu iskljuivo s njenom namjenom. Iz ovog principa proizlazi da
arhitektonska ljepota graevine nuno i prirodno proizlazi iz zadovo-ljavanja svih njenih
funkcionalnih aspekata, a ovakav stav iskljuuje upotrebu ornamenta. Korijeni moderne arhitekture nalaze se
u radovima Le Corbusiera i Mies van de r Rohea , kojisu bili funkcionalisti. Mies je zapoeo karijeru
projektima radikalno simplificiranih graevina koje su slijedile Sullivanov koncept. Le Corbusier je
poznat po reenici kua je stroj za stanovanje, a njegov rani projekt Villa Savoya smatra se
prototipom funkcionalnosti. Sredinom 30-ih funkcionalizam se poinje shvaati kao estetski pristup, a
ne vie kao integralni princip projektiranja. esto se povezuje samo s gubitkom ornamenta i postaje
pejorativni termin povezan s dosadnim i grubim nainom zatvaranja prostora, kao na jeftinim
komercijalnim graevinama.
LOUIS SULLIVAN 1856 - 1924.

Glavna mu je teza: "oblik proizlazi iz funkcije". Posebno mjesto u njegovu opusu imaju projekti
nebodera iz 90-tih godina 19. st., na kojima je naglaeno ralanjen korpus uvjetovan elinom
konstrukcijom uspio uskladiti s arhitektonskom dekoracijom. Oblici njegovih graevina podreeni su
materijalu i karakteru eline konstrukcije (Wainwright Building,Chicago). estoko se protivio
historicizmu i traio ostvarenje stila koji e iskazivati duh 20.st. i sluiti se najnovijim tehnikim
dostignuima. Projekt pojedinog nebodera treba ovisiti o namjeni i konstruktivnom materijalu, koji ne
smije biti skriven, a ljepota svake graevinemora biti individualna. Njegove su ideje utjecale na
Wrighta, Gropiusa i Le Corbusiera.
WAINWRIGHT BUILDING St. Louis, 1891.
Jedan od prvih nebodera od armiranog betona.Eksterijer odraava unutranji elini kostur, to se
oituje u vitkim kontinuiranim "stupovima" od cigle koji se izmeu prozora proteu od polukata do
potkrovlja. Fasada izgleda kao reetka omeena ugaonim stupovima i horizontalama potkrovlja i
polukata. Sullivan nije izumio nebodere, ali je zasluan za razvoj arhitektonskog izraza prikladnog za takve
visoke konstrukcije.
MIES VAN DER ROHE 1886 - 1969.
Mies van der Rohe, Gropius i Le Corbusier spadaju meu velikane moderne arhitekture.Mies je
stvorio utjecajni stil 20. st. iznimne jasnoe i jednostavnosti. Njegove zgrade koriste moderne
materijale poput elika i staklenih ploa kojima zatvara unutranji prostor, a za svoje graevine kae
da su "kost i koa". Teio je kreativnom racionalnom pristupu, a poznate su njegove izjave: "manje je
vie" i "bog je u detaljima". Karijeru je zapoeo u studiju Petera Behrensa (1908 - 1912.), ali se ubrzo
osamostaljuje.
KUA KROLLER PROJEKT, 1912.
U poetku se divio proporcijama i jednostavnim pravokutnim volumenima neoklasicista Karla Friedricha
Schinkela. Iz tog vremena datira projekt kue i galerije Krller . Nakon 1. svj. rata, radei po narudbi
klasine kue, paralelno se zanimao za avangardne projekte koji e odgovarati stilu nove inustrijske
demokracije. Kao veliki protivnik ornamenta, 1921. projektira stakleni neboder i nastavlja sa serijom
pionirskih projekata poput Njemakog paviljona na izlobi u Barceloni 1929. i Vile Tugenthat u Brnu,
1930.
NJEMAKI PAVILJON 1929.

Njemaki dravni paviljon sagraen je 1929.na svjetskoj izlobi u Barceloni. Iako je paviljon bio
privremenog karaktera, napravljen je od trajnih materijala: elika, stakla, sadre i mramora, a uz njega je
pravokutni bazen.Osam slobodno stojeih krinih nosaa nose ravan krov, a zidovi su od prozirnog zelenog
stakla i poliranog mramora. Tlocrt je asimetrian i dozvoljava kontinuirani protok prostora.
-Mies je jedan od osnivaa udruenja arhitekata Der Ring. Njegove modernistike ideje nastajale su
pod utjecajem estetike ruskog konstruktivizma i njihovih skulpturalnih konstrukcija od modernih
industrijskih materijala. Koristio je jednostavne pravokutne forme, iste linije i boje, na nain DeStijla.
Kao i ostali europski arhitekti bio je oduevljen protokom prostora i otvorenou graevina
Wrightovog prerijskog stila. Predavao je naBauhausu i bavio se dizajnom namjetaja (Stolac
Barcelona i Stolac Brno). Nakon Waltera Gropiusa, Mies postaje direktorom Bauhausa 1930. g.
Nacisti ubrzo zatvaraju Bauhaus zbog ranije povezanosti s komunizmom, socijalizmom i drugim
progresivnim ideologijama.
-Godine 1937. odlazi u SAD gdje postaje upraviteljem arhitektonske kole na IIT u Chicagu,gdje
odmah projektira novi kampus. Tijekom svoje 30-godinje amerike karijere nastojao je zatvoriti
velike "univerzalne" prostore jasnim struktralnim okvirima od elika ispunjenima opekom ili staklom,
koji su podsjetili na ve gotovo zaboravljen duh ikake kole. Njegovu arhitekturu, iji su korijeni
bili u internacionalnom stilu, prihvatile su zasvoje zgrade velike amerike kompanije. Najvaniji
projekti u SAD bili su zgrada u 860-880Lake Shore Drive, Kua Farnsworth, Crown Hall i Seagram Building u
New Yorku.
FARNSWORTH HOUSE,1951.
Graevina pored Chicaga kojom je Mies dokazao kako se elikom i staklom moe stvoriti velika
arhitektura. Stakleni paviljon je podignut 1,5 m nad terenom pored rijeke,okruen umom i prerijom.
Izvrsno izraen jednostavni bijeli strukturalni okvir i stakleni zidovi od poda do stropa zatvaraju
jednostavan prizmatini unutranji prostor.Drvom obloena jezgra kue koja sadri sa-nitarne
prostorije, kuhinju i kamin, definira dnevni boravak i spavae sobe, bez pregradnih zidova koji bi
odjeljivali prostorije.Pomine zavjese od poda do stropa uzdu perimetra graevine osiguravaju hlad i

intimu, gdje i kada je to potrebno. Ova je kua utjecala na stotine modernistikih staklenih graevina (npr. Staklena
kua Phillipa Johnsona), a njena elegantna jednostavnost smatra se vanim doprinosom internacionalnom
stilu.
SEAGRAM BUILDINGNew York,
1958.
Zgrada koja je smatrana vrhuncem moderne
visoke arhitekture. Visoka je 39 katova, s bazom od granitnih pilona, izvedena je od bronce i smeeg
stakla. Na parceli je pomaknuta tako da je omoguila stvaranje trga s fontanom. Philip Johnson je
sudjelovao u ureenju interijera, projektu trga i restorana Four Seasons. Zgrada Seagram je rani primjer
inovativne "fast-track" gradnje u kojoj projekt i konstrukcija stoje ravnopravno.
FRANK LLOYD WRIGHT
Nakon Sullivana, drugi veliki ikaki arhitekt. Bio je njegov uenik i neko vrijeme radio u njegovoj
tvrtki. Ve u projektima "prerijskih kua" (nakon 1893.) oito je meusobno proimanje prostora. Ove
graevine su izrazito horizontalno usmjerene, a prijelaz interijer-eksterijer je ublaen. Kue su
prizemnice, krovova blagih nagiba i niskih vanjskih zidova.Unio je revoluciju u projektiranje
obiteljskih kua. Posvetio se graevinama koje e biti uskladu sa svojom konstrukcijom, a
konstrukcija u skladu s materijalom. Njegova centralna tema bila je stvaranje organike arhitekture, s
usklaenim interijerom i eksterijerom,karakterom i prirodom njene funkcije. "Prerijske kue" imale su
slobodne, razvedene tlocrte, prostor im je organiziran oko kamina kao centralne toke, a prema
pejzau su otvorene kontinuiranim horizontalnim trakama prozora.1928. inaugurira izraz "Usonia", pod
kojim podrazumijeva egalitaristiku kulturu koja bi se trebala pojaviti u SAD, odnosno kombinaciju
individualizma obinih ljudi i novog rasprenog oblika civilizacije, koja je mogua zbog masovne
proizvodnje i dostupnosti automobila. U tom smislu stvara koncepciju utopijskog grada (Broadacre
City) kojom se zalae za postupno uklanjanje razlika izmeu grada i sela putem ujednaenog
naseljavanja cijele zemlje. Za "usonijansku" kulturu radi projekte koji su kasnije izvedeni kao
PriceTower (Bartesville) i administrativna zgrada Johnson Wax (Wisconsin), a sastoje se od
armiranobetonskih konzolnih istaka prekrivenih staklenom opnom.Iz ekonomskih razloga naputa
"prerijski" nain gradnje tradicionalnim materijalima i okree se armiranom betonu i staklu, stvara
graevine otrih, geometrijskih linija, a staklo smatra najvanijim suvremenim materijalom. I dalje
zastupa ideju da svakom pojedincu treba individualizirani prostor, koji treba imati odgovarajui
formalni jezik, ali naputa koncepciju grupiranja prostora oko centralne toke, te stvara raznovrsnije i
ekonominije tlocrte.
Organika arhitektura
Filozofija arhitekture koja potie harmoniju izmeu ovjekove nastambe i njenog prirodnog okruenja,
tako da graevina svojim izgledom, graevnim materijalom, namjetajem i opremom bude integrirana
u okolinu, kako bi se stvorila meusobno povezana skladna kompozicija. Termin Organika arhitektura
skovao je 1939. g. Frank Lloyd Wright. Teoretiar David Pearson predloio je listu pravila za
projektiranje organike arhitekture, poznatu kao Gaia povelja za organiku arhitekturu i dizajn.
Prema Pearsonu, arhitektura treba biti:
- inspirirana prirodom,
odriva, zdrava i razliita (ne unificirana)
- iznikla poput
organizma iz svog sjemena- treba postojati u kontinuiranoj sadanjosti
- treba slijediti tokove i biti fleksibilna i prilagodljiva
- treba zadovoljavati drutvene, fizike i duhovne potrebe
- treba izrasti iz terena na kojem se nalazi i biti jedinstvena- treba slaviti duh mladosti, igre i
iznenaenja.
Poznati primjer organike arhitekture je Kua na slapovima F. L. Wrighta, raena za obitelj Kaufman,
u Pennsylvaniji. Graevina je postavljena direktno iznad vodopada, ima razvedeni tlocrt i graena je
od betona, drva, stakla i kamena, s interijerom izvedenim u drvetu.
Poznati arhitekti ovog
usmjerenja su: Gustav Stickley, Antoni Gaudi, Louis Sullivan, Rudolf Steiner , Bruce Goff i Anton
Albers.
KUA NA SLAPOVIMA Pennsylvania, 1936.

Utjelovljenje ideala stambenog prostora spo jenog s prirodom, kua u simbiozi sa slapovima nad kojima je sagraena.
Izvedena je od armiranobetonskih konzola i okomitih greda terasa uvrenih u kosinu nasipa. Zidovi

interijera su od grubo klesanog kamena, a podovi od nepravilnih kamenih ploa.Unutranji prostor je

kontinuiran, a vidljive barijere izmeu kue i okoline se ukidaju.

2. Otto Wagner i kult. kontekst u Austriji

Beka Secesija
Beku Secesija 1897.godine brojni umjetnici od slikara Gustava Klimt-a, Maxa Klinger-a do arhitekta
Josepha Hoffman-a, su se povukli od tradicionalnog Bea i svojih izlobenih akademskih umjetnosti, i
osnovali Beku Secesiju koja je dominirala umjetnikom scenom na kraju stoljea i postala austrougarski umjetniki kapital. Novoosnovano udruenje umjetnika postalo je model za ostale sekcionare,
one u Minhenu i Berlinu. Ali nije samo paviljon Secesije, sa krovnom kupolom napravljenom od
elinih lovorovih listova, bila drugaija od openite slike arhitekture grada, ve su secesionistike
izlobe predstavljale drugaiju sliku izlobi od dotadanjih, tradicionalne izlobe. Umjesto zidova koji
su bili toliko popunjeni, da skoro nije bilo mogue nita vidjeti, sa slikama koje su visile u nekoliko
redova, izlobe su favorizirale selekciju i predstavljanje, tako da je svakom umjetnikom djelu dat
primjeren prostor, da bi razvio svoj efekat. Arhitektura, sa svojim ozbiljnim tektonskim jezikom, bila
je jasno razliita i od Hortinih vegetativnih modela i od Gaudijeve prevelike mate, pa zato ima
izuzetno vanu uloga kao poveznica za funkcionalni razvoj moderne arhitekture. Iako je Otto Wagner
prekrio fasadu svoje takozvane Majolika House sa luksuznom cvjetnom dekoracijom, formalni jezik
njegovih zgrada je najee kubian i mnogo smireniji.
Wagner Otto (1841 1918)
Austrijski arhitekta, urbanista i pedagog, zagovarao odmicanje od historicistike arhitekture. Postao
jedan od osnivatelja moderne europske arhitekture. 1861-1863 studirao na Akademiji likovnih
umjetnosti u Beu. 1894 imenovan profesorom arhitekture na bekoj Akademiji likovnih umjetnosti,
do 1913. Wagnerovo nastupno predavanje utjelovljuje njegovu filozofiju arhitekture i dizajna,
objavljeno pod naslovom Moderne Architektur. 1894 dizajnira postaje nadzemne i podzemne
eljeznice (Stadtbahn) u Beu. Postaja koja je dizajnirana na poetku njegove karijere predstavlja
konvencionalni, historicistiki rad dok su kasnije (Schnbrun i Karlsplatz kolodvor) inovativnijeg
karaktera (utjecaj uenika Josefa Hoffmanna i Josef Maria Olbricha). Stambene zgrade na Linke
Wienzeile 38 i 40 secesijskog su karaktera. Potansku tedionicu u Beu, 1906, karakterizira
linearnost, glatkoa, otrina dizajna, osjeaj monumentalnosti, fleksibilna upotreba prostora. Vanjski
zidovi su prekriveni mramornom oplatom sa vidljivim spojevima. Unutranjost centralne hale,
dvostruki stakleni krov, lagane i elegantne konstrukcije u kombinaciji elika i stakla.
Kua Majolika, Be, 1898.
Fasada u stilu tekstila sa Art Noveau ornamentacijom. Glazirane keramike ploice prekrile su cijelo
proelje. Cvjetovi rastue dekoracije bili su oslikani njenom crvenom, pupoljci tirkiznom a bujno
lie na balkonskim niama sjajnom zelenom bojom.
Austrijska
Potanska banka graena u dvije faze
Prvi dio je izgraen u rekordnom vremenu na iroj strani trapezoidnog zemljita
izmeu 1904. i 1906.
Drugi dio zgrade je zavren izmeu 1910. i 1912. Wagner tu odgovara na zahtjev za maksimalnom
postojanou fasadom od mramornih ploa ija su sidrita vidljiva, pa ak i naglaena, debelim
aluminijskim glavama zakovica. Na zgradi su vidljive klasine reference u gradaciji visine i
simetrinoj podjeli podijeli iako su naglasci uglavnom ostvareni preko uputenih staklenih traka, npr.
ili preko koncentriranih metalnih rubova, kao to je i vidljivo na glavnome proelju. alterska
dvorana stupovi u ovoj dvorani probijaju krovnu konstrukciju i zavravaju na stupovima s kojih je
objeen stakleni svod. Staklene prizme u podu proputaju svjetlost do podruma.

Hoffmann Josef (1870 1956)

Austrijski arhitekt i dizajner. Hoffmann je studirao na Vioj dravnoj Obrtnoj koli u Brnu 1887. Na
Akademiji likovnih umjetnosti u Beu kod Karla Freiherr von Hasenauera i Otte Wagnera diplomirao s
Prix de Rome 1895. U uredu Wagnera upoznao Joseph Maria Olbricha. Zajedno osnivaju Beku
Secesiju 1897 uz Gustava Klimta i Kolomana Mosera. 1899 predaje na koli za primijenjenu
umjetnost u Beu. Oblikuje proizvode Wiener Werksttte: najpoznatiji su "Sitzmaschine" stolica,
lampa, i komplet aa - zbirka Muzeja moderne umjetnosti MOMA. Hoffmann gradi svoj prvi veliki
projekt na periferiji Bea, Sanatorij Purkersdorf. Projekt figurira kao inspiracija moderne arhitekture u
prvoj polovici 20. stoljea. Kroz kontakte s Adolphe Stocletom gradi Palais Stoclet, Bruxelles, 1905 1911. Vrhunski rad Jugendstila, primjer Gesamtkunstwerka. Klimtovi murali u blagovaonici. Godine
1907, Hoffmann je bio suosniva Deutscher Werkbunda, 1912 i sterreichischer Werkbunda.
Palaa Stoclet u Bruxellesu, 1905. 1911
Vanjtina je kao i unutranjost napravljena za belgijskoga bankara Adolphea Stocleta, skupa
,ekskluzivna i isprojektirana do zadnjeg detalja. Glatke povrine od norvekoga mramora uokvirene su
trakama od bronce. Prozori gornjega kata probijaju liniju vijenca naglaavajui besteinsko u istim
kristalnim ravninama. Ova kua, izgraena za bankara, Adolpha Stocleta, je karakteristina za svoje
kubne blokove, i svoju ekonominu upotrebu ukrasa na fasadi, koji se unaprijed raduju modernoj
arhitekturi, poslije Prvog svjetskog rata, kada je uticaj pokreta kao to je De Stijl u Holandiji ili
bauhaus u Njemakoj dominirao. Uprkos svojim inovatnim aspektima palais Stoclet je bio zadnji
ekstravagntni cvijet Jungend stila. Ekstravagancija u upotrebi materijala takoer, cijela fasada
prekrivena mramornim ploama, oiviena bronzom. U unutranjosti mozaici Gustava Klimta, su se
stopili sa dekorom, koju Hoffmann prevodi u suradnji s Bekom radionicom pravei jedinstveno
umjetniko djelo.
Olbrich Joseph Maria (1867 1908)
Joseph Maria Olbrich, austrijski arhitekt, suosnivatelj umjetnike grupe Beke Secesije. Olbrich
studira arhitekturu na Wiener Staatsgewerbeschule i Academy of Fine Arts u Beu. 1893 poinje rad
za Ottu Wagnera i vjerojatno radi detalje na zgradama Beke gradske eljeznice. 1897, Gustav Klimt,
Olbrich, Josef Hoffmann i Koloman Moser osnivaju umjetniku grupu Beke Secesije. Olbrich
dizajnira izlobeni paviljon - Paviljon Secesije (Secession Hall). 1899, Ernest Louis, Veliki Vojvoda od
Hessena, osniva Darmstadt Artists' Colony te angaira Olbricha da sudjeluje u planovima za izlobene
zgrade. Dizajnira keramiku, namjetaj, uveze knjiga i glazbene instrumente. Doprinosi izlobi u St.
Louisu. Imenovan je dopisnim lanom Amerikog instituta arhitekata.
Kua Secesije u Beu, 1897. 1898.
Iza ulaza flankiranoga masivnim kubusima je izlobena hala s podijima i ostakljenim svodom. Eijei
ugravirane iznad portala Vremenu njegova umjetnost, umjetnosti njena sloboda bile su moto
bekih Secesionista koji su u ovom prostoru stvorili forum umjetnika istomiljenika ukljuujui i
Gustava Klimta, Josepha Hoffmanna i Kolomana Mosera. Jedinstveno proelje i monumentalnost
zgrade okrunjene kupolom od lovorovog lia bio je odraz naina na koji se beka avangarda vidjela
na prijelazu stoljea.

Antoni Gaudi (1852.-1926)

Antoni Placid Guillem Gaudi i Cornet, panjolski, katalonski arhitekt koji je radio u razdoblju Art
Nouveau, postao poznat po svojem jedinstvenom i vrlo individualnom dizajnu izvan dosega
Modernizma (u uem smislu vidi Katalonski Modernizam). Gaudijev glavni projekt je Hram Svete
obitelji, djelo kojem je posvetio gotovo cijeli svoj ivot. 1879. godine poeo je rad no svom prvom
projektu, Casa Vicens u Barceloni (1883.-1885.). Na njoj je od poetka vidljiv Gaudijev afinitet za

kamen iz kamenoloma i obojene keramike ploice. Njegov rad je jedinstven u arhitektonskoj historiji.
Gaudi, ije su gotovo sve zgrade u Barseloni, bio je nejvaniji predstavnik Modernizma, panske
varijante Art Noveau-a. Ignorirajui funkcionalnost, Gaudi je razvio bogat formalni jezik koji je
ukljuivao gotike i maurske elemente kao i njegove vlastite kreacije Dijelovi stakla i keramike bile su
ugraene u mozaik koji su animirali fasade kua i klupe u Guell Parku, nazvanom prema njegovom
najvanijem pokrovitelju, Eusebi Guell-u. Veliina Gudijevog uspjeha za ivota bile su dvije stambene
zgrade Casa Batilo (1904.-1906.) i Casa Milla(1906.-1910.) . Umjesto uobiajene fasade Gaudi je kod
Casa Batilo kreirao fasadu koja se izdizala i vraala, u bojama duge i ponegdje oivljena malim
keramikim tanjiriima. Prizemlje je karakteristino po stubovima nalik na slonovske noge, udni
prozorski otvori na prvom spratu izgledaju kao otvorene eljusti pra-historijskih ivotinja. Bizarno
napravljene maske oivjele su ve uveliko ivu fasadu. Okrugle forme dominiraju kako u unutranjosti
tako i na i vani, sa vratima i prozorima specifinih oblika, oblikovanih Gaudijevom matom.
Gaudijeve apstraktne arhitektonske fantazije probudile su asocijacije u mislima koje nikad ne mogu
biti do kraja biti objanjene, pa usprkos svoj mati koja je pokazana, posmatra ostaje zbunjen.
Zoomorfni oblici dominiraju kuom u vlasnitvu proizvoaa tekstila Josepa Batlla i Casanovae:
sljeme krova podsjea na lea zmaja, a cijelo proelje nalikuje kui nekog reptila. U unutranjosti
prevladavaju meki oblici s finim prijelazima bez kutova i otrih bridova . Lijepa zelena cracl boja i
pastelno obojane ploice daju stubitu poseban karakter. Krov je na ulinoj strani prekriven crijepom;
na dvorinoj strani je to mozaik u cementu izraen od polomljenih ploica
Balkoni u obliku maski, krov nalik na lea zmaja, raspored bez desnih uglova blok luksuznih
stanova u Casa Batilo predstavlja svu matu i tehniko majstorstvo potpuno jedinstvenog umjetnika
katalonskog arhitekta Antonija Gaudija. Gledajui sa ulice, vide se tipini cilindrini boni tornjevi
kue, fasada kojoj je promijenjen obrazac prirodnog kamena i raznobojne mali keramiki crijep. Za
razliku od ostalih umjetnika Modernizma i Art Noveau, Gaudijeve organski oblici, nisu ornamentacija
koja je dodata na, ini prekrivaju cijelu zgradu, odreujui njnu konstrukciju: arhitektura postaje
skulptura.
Od 1914.godine Gaudi se u potpunosti usredoio na izgradnju Katedrale Sagrada Familia u
Barseloni projekta koji ga je zaokupia do kraja ivota, kada je kompletirano samo 25 % projekta. i koji
do danas nije dovren.
3.ADOLF LOOS
Jedan od prvih arhitekata koji se okrenuo protiv dekorativnog secesijskog stila. Tei "istoj
arhitekturi", osloboenoj utjecaja drugih umjetnosti. Smatra kako arhitektura nije vrsta umjetnosti s 3
dimenzije, ve organizacija prostora, a samo jedan mali dio arhitekture(grobnice, spomenici) spadaju u
umjetnost. Zastupa antigesamtkunstwerke stav, premakojem namjetaj i oprema interijera ne spadaju u
podruje koje bi arhitekti trebali oblikovati. 1893. odlazi u Ameriku, gdje su na njega velik utjecaj
izvrili neboderi i Sullivan,osobito racionalistiki aspekt izraza. Svoje teze o uklanjanju ornamenta iz
arhitekture objavljuje u eseju "Ornament i zloin"
1908.- ) odbacio je floralni stil Beke secesije.
1920 - 1922. u Beu je zaduen za gradnju opinskih stanova, u kojima koristi svoj
Raumplan, odnosno arhitektonsku strategiju za prevladavanje kulturne ostavtine buroaskog drutva,
koja je odbacila puku tradicionalnu kulturu, a umjesto nje nije mogla prisvojiti kulturu klasicizma. U
projektu ekonominog stambenog bloka (naselje Heuberg)kocku, svoj omiljeni oblik, preobraava u
stepenasti terasasti presjek.1923. u Parizu se drui s dadaistima i projektira kuu za Tristana Tzaru, a
1930. u Pragu gradi kuu Muller, svoju posljednju veliku graevinu, s prostorijama na razliitim
razinama i skupim materijalima u interijeru. Smatra da se efekt ornamenta treba zamijeniti efektom
proizalim iz skupocjenih materijala.
KUA STEINER Be, 1910.
Jedna od prvih privatnih kua izgraenih od armiranog betona, istih ravnih linija, horizontalne fenestracije,
na kojoj dominiraju kubusi.Ova jednostavna prizma bez ukrasa javlja se 8 godina prije pojave

internacionalnog stila.
Unajmljen od krojake tvrtke Goldman i Salatsch, napravio je oskudnu, bukanu zgradu, ija je
jedina dekoracija, diktirana materijalima, bila prirodni kamen na prizemlju. Zgrada je bila i
prebivalite i prodavnica, i nevjerovatno je kako je Loos uklopio elemente susjednih zgrada (kao to je
portal Michealkirche) i da je vlasnik uzeo u obzir urbanistiku prednost nad ekonomskom u
postavljanju zgrade na vodeu lokaciju, sa jednim zidom okrenutim prema trgu, radije ve odluujui
se za maksimalnu upotrebu zemljita, na tradicionalan nain, postavljajui je na ugao. Loos je poznat
po otvorenoj borbi protiv dekorativnog graenja kao i po ideji svog prostornog graenja, to u stvari
nije bilo formulisano od njega samoga, ve kao odgovor u njegovim radovima. Bit prostornog
planiranja jeste rijeiti dimenzije za pojedinane sobe u zgradi, po njihovoj funkcionalnoj i izlobenoj
ulozi. Loos je uzeo svoje ideje da ima sobe razliitih visina iz Engleske, gdje je graenje galerija u
srednjovjekovnim salama nalo svoje mjesto.

4.TONY GARNIER- INDUSTRIJSKI GRAD

Nacrte Industrijskog grada objavljuje 1917. g. Za grad od 35.000 stanovnika zamislio je polubrdovit
teren koji presjeca rijeka, u koji je ak ukljuio i srednjovjekovnu gradsku jezgru. Grad je podijelio na
rezidencijalni i rekreacijski dio, centar, industrijski dio,eljezniki vor i javne graevine, a zatvori i
policija nisu potrebni u takvom novomsocijalistikom drutvu. To je bila revolucionarna urbana vizija
s nekim temeljnim postavkama modernistikog pokreta: jasna razdioba meu funkcijama, lokalni
prometni koridori, stambene etvrti okruene pojasima zelenila, pjeake zone, sportski dio
sastadionom itd. Graevine raznolike tipologije trebale su biti izvedene od armiranog betona,a u
industrijskoj zoni od elinih konstrukcija velikih raspona, po uzoru na Palau strojeva.Bila je to vizija
nikada izgraene mediteranske socijalistike Arkadije, koja je utjecala namodele planiranja u SSSR-u
izmeu 1917 - 1927. godine.

5.Arhitektura De Stijla
Grupa De Stijl je formirana u Leidenu 1917. oko istoimenog asopisa. Najznaajniji lanovi bili su
arhitekti Theo van Doesburg, J.J. Pieter Oud, Gerrit Rietveld, slikari Piet Mondrian,Gino Severini i
kipar Georges Vantongerloo. De Stijl je pod jakim utjecajem kubizma,suprostavlja se tradiciji i vodi
rauna o socijalnim i ekonomskim uvjetima svog vremena.
GERRIT RIETVELD
Umjetnost De Stijla temelji se na neoplasticizmu(Nieuwe Beelding ). Pripadnici
pokreta nastojali su izraziti novi ideal duhovne harmonije i reda, zagovarajui
apstrakciju i univerzalnost putem redukcije na jednostavne oblike i boje pojednostavljivali su kompozicije navertikale i horizontale i koristili samo
primarne boje, uz crnu i bijelu. Arhitektura De Stijla bila je pod utjecajem
kubizma, Bauhausa i arhitektonskog internacionalnog stila, a od arhitekata na nju
su utjecali Berlage i Frank Lloyd Wright. Znaajni arhitekti:Gerrit Rietveld, J. J.P.
Oud i Mies van der Rohe koji je bio nastavlja ideja De Stijla. Godine 1924. Rietveld
jedovrio Schroeder House, jedinu graevinu koja je u cijelosti projektirana prema
principima De Stijla. Dizajnirao je poznati stolac CRVENI I PLAVI STOLAC, 1917.
koji je 3 D projekcija neoplasticistike estetike.
6. Bauhaus
1919. Walter Gropius osniva kolu Bauhaus u Weimaru, iji je cilj povezivanje umjetnosti s drutvom
i premoivanje jaza izmeu likovnih i primijenjenih umjetnosti. Umjetnost vie nije trebala biti
samoj sebi svrhom, ve ljudima omoguiti bolji i laki ivot. Slikarstvo,kiparstvo, umjetniki obrt i
industrijski dizajn postaju elementi Gesamtkunstwerka. Gropiusu su uzori bile srednjovjekovne

zajednice umjetnika i obrtnika, secesija i Werkbund. Utjecajna program kole imali su konstruktivizam
i De Stijl.U Bauhaus dolaze Doesburg, Lisicki, Gabo, Malevi, Kandinski, Moholy-Nagy i Klee, a
predavai su bili i obtnici, majstori oblikovanja. 1925. zbog politikih pritisaka Bauhaus je preseljen u
Dessau, a 1928. naputaju ga Gropius, Moholy-Nagy, Schlemmer i Klee.Posljednji voditelj Bauhausa
bio je Mies van der Rohe, a 1932. g. nacionalsocijalisti Bauhaus premjetaju u Berlin i uskoro ga
zatvaraju.
7.WALTER GROPIUS
1907. zapoinje raditi u Behrensovom birou kao arhitekt i industrijski dizajner. Njegova prva vanija
graevina bila je 1911. tvornica Fagus koju radi u suradnji s Adolfom Meyerom. To je bio korak prema
elino-staklenim konstrukcijama, ali jo jasno ne pokazuje vertikalne potpornje na uglovima zgrade.
Bio je direktor Bauhausa u Weimaru (1919 - 1925.) i Dassau (1925 - 1928.). Projektirao je kompleks
Bauhausa u Dessau, koji se sastojao od zgrade s uionicama, mostom povezane sa zgradom s
radionicama, studentskog hostela i zgrade sa zajednikim prostorijama.
Za stambeno naselje Dammerstock u Karlsruhe 1928.radi projekte i koordinira arhitekte. To su bile paralelno
postavljene peterokatnice, popreno orijentirane na liniju ulice, s mnogo zelenila. U stambenom naselju
Siemensstadt (Berlin, 1930.) gdje projektira dva bloka,koristi slinu shemu: dugake peterokatnice s
velikim prozorima.

8.Purizam- Le Corbusier
Prva izloba puristikog pokreta odrana je 1918. u Galeriji Thomas u Parizu. Katalog je sadravao
manifest "Nakon kubizma" koji su potpisali Amedee Ozenfant i Le Corbusier.Nakon to su objavili
"bankrot kubizma", najavljuju novu umjetnost, ekonominu, u suradnji s tehnologijom i posve
geometrijskog karaktera.
LE CORBUSIER
1913. u Le Chaux-de-Fonds osniva svoj projektantski ured, radi s armiranim betonom, a njegova
najznaajnija graevina u tom gradu je Villa Schwob (1916.), u stilu art Nouveaua.Na konstruktivni
kostur postavljeni su elementi u secesijskoj tradiciji, tlocrt je simetrian, paladijevskog karaktera,
prozori postavljeni prema zlatnom rezu. Kasnije temu kue-palae razvija u dva smjera:
slobodnostojee individualne vile i kolektivne stambene zgrade.
1917. seli se u Pariz, pie lanke i eseje u asopisu L' esprit Nouveau, a 1923. izdaje knjigu"Prema
arhitekturi". Formulacijom "kua je stroj za stanovanje" naglaava potrebu apsolutne racionalnosti
projektiranja, mogunost serijske proizvodnje i funkcionalnost. U tekstu "Pet toaka nove arhitekture"
(1927.) raspravlja o temeljnim elementima nove estetike racionalizma: stupovima, krovnim terasama,
slobodnim tlocrtima, kontinuiranom nizu prozora, slobodnoj kompoziciji fasade.Na Parikom salonu
1922. izlae projekte za "Maison Citrohan"
i "Ville Contemporaine" (Suvremeni grad). Projekt "Maison Citrohan" je niz standardiziranih
graevina pravokutnog volumena podignutih na stupove, u kojima se po prvi put nalaze dvoetani
stanovi. "VilleContemporaine" je plan grada predvienog za 3 milijuna stanovnika, sa stambenim
blokovima od 10 - 12 katova, s 24 poslovna tornja po 60 katova (tzv. kartuzijanski tornjevi, jer su
krinog tlocrta i predstavljaju jezgru moi, poput profanih hramova)
PAVILJON ZA L'ESPRIT NOUVEAU 1925.1925.

U Parizu je otvorena "Meunarodna izloba primijenjene i industrijske umjetnosti",na koju su bili

pozvani svi umjetnici ija djela imaju "jasne moderne tendencije, a svako kopiranje ili oponaanje
starih stilova strogo je zabranjeno". Za ovu izlobu Le Corbusier je projektirao Pavillon de l'Esprit Nouveau, kao
primjer visoko kvalitetne, avangardne arhitekture namijenjene masama. Paviljon je bio dizajniran kao
temeljni standardizirani modul njegova utopijskog plana iz ranih 1920-ih.
Le Corbusier razvija tip arhitekture ("Cite Radieuse") s kontinuiranim nizovima zgrada, s
prodavaonicama u prizemlju i rekreacijskim sadrajima na krovu. elijsku strukturu postie uvuenim
balkonima koje odsunca tite brisoleje. Tako koncipirana arhitektura stvara aglomeraciju privatnih
stambenih jedinica,dok ulice s trgovinama i zajednike prostorije na krovu tvore javno podruje.
Graevina je postavljena napilone ije su proporcije proizalele iz Le Corbusierovog "Modulora".

9. Internacionalni stil
Termin se poeo upotrebljavati u SAD 1920-ih za oznaavanje racionalizma, posebnog aspekta
europske moderne arhitekture. O njemu raspravlja H. Russel Hitchcock 1932. u knjizi"Moderna
arhitektura, romantizam i reintegracija", gdje ukazuje na pojednostavljene mase,teksturu povrine,
reducirani i apstraktni ornament, te naglaava kako su europski arhitekti racionalizma pod utjecajem
kubizma i neoplasticizma. Hitchcock je imenovao i osnivae pokreta: Le Corbusier, Oud, Gropius,
Rietveld i Rohe. Apoteozom internacionalnog stila smatra seLovell sanatorij u L.A. (1927.) Richarda
Neutre: skeletna elina konstrukcija obavijena sintetskom opnom, asimetrina kompozicija i
slobodna tlocrtna osnova .
1932. u MOMA-i (New York) postavljena je
meunarodna izloba "Moderna arhitektura" i uz nju publikacija (Hitchcocka i Johnsona) u kojoj su definirani
estetski principi internacionalne arhitekture: volumen umjesto mase (prostor zatvoren tankim
plohama), pravilnost, elegantnimaterijali, promiljene proporcije i fleksibilni tlocrti.
Termin "internacionalni stil" u Europi ima neto drugaije znaenje (Gropius je 1925.objavio
"Internationale Architektur"), pa uz stilske oznake koje je izdvojio Hitchcock,podrazumijeva se
arhitektura koja iskazuje duh vremena, koja je potekla iz tehnolokih dostignua, te poput strojeva i
mehanizacije ima internacionalni karakter. Osim toga,europsko poimanje ove arhitekture vee se uz
socijalnu politiku ideologiju - naziv"internacionalna" aludirao je na socijalistike i boljevike
Internacionale, a arhitektura je smatrana katalizatorom transformacije drutva. U amerikom
shvaanju termina"internacionalna arhitektura" nisu postojale ove tehnike i socijalne dimenzije.
Internacionalni stil se proirio Zapadom, ali nikada nije bio toliko homogen ni univerzalan kao
npr.neoklasicizam. Umjesto toga, odlikovao se univerzalnim pristupom: gradnja laganim
materijalima,koritenje suvremenih sintetikih materijala, standardizirani modularni elementi i
skeletna konstrukcija. Nakon Hitchcockove i Johnsonove izlobe (1932.) internacionalni stil se iri
izvan granica Europe i Sjeverne Amerike, pa se javlja u Junoj Americi, Japanu i Africi.
Nakon 2. svjetskog rata internacionalni stil u SAD dobiva novo znaenje i vee se uz graevine otrih
uglova, ravnih krovova, bez ornamenata, staklenih zidova i otvorenih interijera. U MOMA-i je 1947.
organizirana izloba posveena Miesu van der Roheu, skatalogom u kojem Johnson tada definira ove
karakteristike internacionalnog stila: poten odnos prema materijalu, repetitivni modularni ritam,
jasnoa, staklo kao vaan materijal,ravan krov, kutijasti volumeni, izostanak ornamenta.
Tipine karakteristike visokih graevina raenih u internacionalnom stilu:
1. kvadratni ili pravokutni tlocrti
2. jednostavne pravokutne forme graevine
3. prozori teku u horizontalnim nizovima, tako presjeenima da stvaraju reetku
Za internacionalni stil je karakteristino da su njegovi projekti indiferentni prema lokaciji,terenu i
klimi, to je jedan od razloga zbog kojeg se naziva internacionalnom arhitekturom.Ona nema odnos
prema lokalnoj prolosti ili nacionalnoj kulturi, pa jednake graevine nastaju po cijelom svijetu (to se
kasnije smatralo jednom od primarnih slabosti stila).
Zbog poslije ratne amerike antikomunistike politike i odbacivanja funkcionalizma P. Johnsona
mnogi su arhitekti, sudionici Weissenhof projekta koji su vodili rauna o funkcionalnosti, otili
naIstok. Taut, Mart Stam, Hannes Meyer (drugi direktor Bauhausa) i jo neke vane figure internacionalnog stila stigli su u SSSR 1930. kako bi radili velike, idealistike urbane projekte i sagradili cijele
nove gradove iz ruevina. 1936. g. ove sovjetske namjere bile su osuene na propast,Staljin je arhitekte i njihove
uenike protjerao, a Hitler im nije dopustio povratak u Njemaku, pa su se razili po Turskoj,
Francuskoj, Meksiku, Keniji i Indiji, irei tako internacionalni utjecaj.

ALVAR AALTO 1898 - 1976.

Finski arhitekt. Iza 1927. projektira standardizirane stambene blokove od prefabriciranih betonskih
elemenata - projekti usporedivi sa suvremenim eksperimentima Gropiusa i Miesavan der Rohea. Gradi

prve javne modernistike graevine u Skandinaviji, gdje ga smatraju ocem modernizma. Zahvaljujui
pozitivnim kritikama Siegfrida Gideona, 1929. postaje priznatim lanom internacionalne arhitektonske
avangarde. Radi modernistike projekte(ali ne radikalni modernizam ravnih linija) povezane s
tradicionalnim graevnim materijalom - drvom. Slino Wrightu, naglaava vezu s krajolikom. U
stambenim graevinama estokoristi "U" tlocrt. Bavi se dizajnom namjetaja i stakla.
RICHARD NEUTRA 1892 - 1970.
Jedan od najznaajnijih modernistikih arhitekata. Roen u Beu, studirao je kod Adolfa Loosa, bio je
pod utjecajem Otta Wagnera, a Njemakoj je radio u studiju Ericha Mendelsohna. Postaje ameriki
dravljanin 1929. U SAD je kratko vrijeme radio za Wrighta.Stvorio je tzv. moderni regionalizam
June Kalifornije, gradei jednostavne obiteljske kue u kojima kombinira lagane metalne okvire s
tankim betonskim plohama. Projektirao je Lovell sanatorij u Los Angelesu (1929.), jednu od
najznaajnijih graevina internacionalnog stila, skeletne eline konstrukcije, asimetrine kompozicije
i slobodnog tlocrta.
KUA LOVELL, LOS ANGELES, 1929.

OSCAR NIEMEYER 1907.

Brazilski arhitekt, smatran jednim od najvanijih autora internacionalne moderne arhitekture. Bio je
pionir u istraivanju mogunosti pred napregnutog i armiranog betona. Iako je zagovarao utilitarizam,
njegove graevine nisu bile hladni blokovi koje esto kritiziraju postmoderni kritiari. Njegovi radovi
imaju tako dinamine forme i zakrivljene mase, da su ga neki smatrali vie kiparom nego arhitektom. Projektom
zgrade Ujedinjenih nacija 1947. u New Yorku potvren je njegov svjetski ugled.
Godine 1954. projektirao je Muzej moderne umjetnosti u Caracasu i ovdje je po prvi put kreirao
arhitekturu kao simbol njena sadraja, pristup koji je kasnije koristio u projektiranju Brazilije. Zgrada
nije sagraena, ali crtei i snimke makete pokazuju njegov budui stil.
PALAA CAPANEMA, Brazilija 1943.

Sjedite ministarstva kulture i kulturne batine. To je bila prva vladina modernistika zgrada u obje Amerike
i daleko veih dimenzija od svega to je npr. Le Corbusier do tada sagradio.Na njoj su bili primijenjeni svi
elementi koji su kasnije postali poznati kao brazilski modernistiki pokret: lokalni materijali i tehnike
gradnje, modificirane korbizjeovske brisoleje, kapitelisa stiliziranom Imperijalnom palmom (poznati
kao brazilski red) i posebno naruena djela brazilskih umjetnika.
BRAZILIJA
- zapoeta 1956.Urbanistiki plan novog glavnog grada Brazila izradio je Lucio Costa (brazilski
arhitekt i urbanist),a najvee vladine i javne zgrade projektirao je Oscar Niemeyer . Pejzani arhitekt Roberto
BurleMarx dizajnirao je okoli kako bi unio zelenilo u inae suhi, ukasti pejza savane. Ciljevi izgradnje
Brazilije, novoga glavnoga grada, bili su poticanje razvoja sredinjeg dijelaBrazila, smanjenje pritiska
stanovnitva na Rio de Janeiro i njegova rasta, te stvaranje nacionalnog ponosa zbog izgradnje grada za 21.
stoljee.Kompleks zgrada Kongresa, Katedrala i Auditorium definirali su glavne gradske osi oko kojih su smjetene
ostale vladine zgrade. Grad je podijeljen po zonama: stambene, upravne, kulturne,trgovake itd. Upravo
zbog takvog zoninga cijeli koncept projekta nije se pokazao uspjenim i stanovnitvo ga nije prihvatilo s
oduevljenjem. U mentalitetu stanovnika tog podneblja postoji potreba za komunikacijom i druenjem
unutar manjih cjelina (lokalni trg, crkva, lokalni servisi,zanatlije ili prodavaonice), to grad ovako podijeljen na
funkcionalne cjeline nije omoguavao.

U
ZRICHU
addaddadaddaDADA

1916 - 1919

DADA U
ZRICHU

1916 - 1919

reTada su na njega snazan uticaj imali francuski slikari Paul Gaugin, Edgar Dedas
i Henri de Toulouse-Lautrec. Njegova slika Plava soba pokazuje njihov uticaj i
njegovu evoluciju ka tkz. PLAVOM PERIODU, tako nazvanom, jer razliciti oblici
plavoga nekoe bio neki v liko narednih godina dominiraju u njegovim radovima.
Na njegovim slikama iz tog perioda moguce je vidjeti slijepce, prosijake,
alkoholicare i prostitutke. Neki kriticari vjeruju daslike iz ovog perioda izrazavaju
njegov strah od smrti, siromastva i bolesti. Nakon sto se nastanio u Parizu u
zgradi pod imenom Bateau-Lavior, Picasso susrece Fernande Oliviera, koja ce
uticati na teme, stil i raspolozenje njegovih radova. On je promenio svoje boje iz
plavih u ruzicaste i crvene, i godine 1904. i 1905. se nazivaju RUZICASTIM
PERIODOM. Inspiraciju je tada nalizio u cirkusu, koji je posjeivao nekoliko puta
sedmicno. U ljeto 1906. godine za vrijeme njegovog boravka u mjestu Gosol u
Spaniji, usao je u novu fazu- PROTOKUBIZAM,, koju karakterisu uticaji grcke i
africke umjetnosti. Godinu dana kasnije (1907.) pada u depresijui psihicki

oboljeva. Nadahnut postimpresionickim umjetnikom Paulom Cezanneom, godine

1908. Picasso i francuski slikar Georges Braque slikaju krajolke u stilu koji su
kriticari kasnije nazvali- mala kocka, sto je vodilo ka terminu KUBIZMA..
Zanimljivo je da su neki od njihovih radova iz tog perioda toliko slicni da ih je
tesko razlikovati. Ova saradnja izmedju Picassa i Braquea trajalo je sve do 1911.
godine. Oni su stvorili prvu fazu kubizma, zvanu ANALITICKI KUBIZAM. Picassove
omiljene teme bile su mrtva priroda i njegovi prijatelji. Nakon analipickog kubizma
Picasso prelaz na drugu fazu, zvanu SINTETIKI KUBIZAM. Ova druga faza
kubizma je dekorativnija, a boje imaju vecu ulogu, dok oblici ostaju
isfragmentirani i ravni. c. Njegova slika Plava soba pokazuje njihov uticaj i
njegovu evoluciju ka tkz. PLAVOM PERIODU, tako nazvanom, jer razliciti oblici
plavoga nekoliko narednih godina dominiraju u njegovim radovima. Na njegovim
slikama iz tog perioda moguce je vidjeti slijepce, prosijake, alkoholicare i
prostitutke. Neki kriticari vjeruju daslike iz ovog perioda izrazavaju njegov strah
od smrti, siromastva i bolesti. Nakon sto se nastanio u Parizu u zgradi pod
imenom Bateau-Lavior, Picasso susrece Fernande Oliviera, koja ce uticati na
teme, stil i raspolozenje njegovih radova. On je promenio svoje boje iz plavih u
ruzicaste i crvene, i godine 1904. i 1905. se nazivaju RUZICASTIM PERIODOM.
Inspiraciju je tada nalizio u cirkusu, koji je posjeivao nekoliko puta sedmicno. U
ljeto 1906. godine za vrijeme njegovog boravka u mjestu Gosol u Spaniji, usao je
u novu fazu- PROTOKUBIZAM,, koju karakterisu uticaji grcke i africke umjetnosti.
Godinu dana kasnije (1907.) pada u depresijui psihicki oboljeva. Nadahnut
postimpresionickim umjetnikom Paulom Cezanneom, godine 1908. Picasso i
francuski slikar Georges Braque slikaju krajolke u stilu koji su kriticari kasnije
nazvali- mala kocka, sto je vodilo ka terminu KUBIZMA.. Zanimljivo je da su neki
od njihovih radova iz tog perioda toliko slicni da ih je tesko razlikovati. Ova
saradnja izmedju Picassa i Braquea trajalo je sve do 1911. godine. Oni su stvorili
prvu fazu kubizma, zvanu ANALITICKI KUBIZAM. Picassove omiljene teme bile su
mrtva priroda i njegovi prijatelji. Nakon analipickog kubizma Picasso prelaz na
drugu fazu, zvanu SINTETIKI KUBIZAM. Ova druga faza kubizma je dekorativnija,
a boje imaju vecu ulogu, dok oblici ostaju isfragmentirani i ravni.