Dogaaj mjeseca

SADRAJ
4 INTERVJU: FRANTIEK LIPKA, AMBASADOR REPUBLIKE
SLOVAKE U CRNOJ GORI - PRVI U REGIONU KA NATO I EU
Vidak Latkovi
7 BOLJE UNITITI NEGO EKATI EKSPLOZIJU
puk Rifet Kosovac
8 KOMENTAR: TEROR PRIRODE
Ilija Despotovi
10 IZ AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ODBRANE
11 TEMA BROJA:
SVI E SE MJERITI PREMA DANILOVGRADU
Gligor R. Boji
14 ISKUSTVO SA DOIVLJAJEM AVANTURE
G. Boji
16 MAKEDONCI PRVI NA OBUCI
S. iga
17 PADOBRANCI PODIGLI UGLED CRNE GORE
18 PRVI CRNOGORAC U MISIJI PROTIV PIRATA
19 DIREKCIJA ZA ZATITU TAJNIH PODATAKA:
SPORAZUM SA EU O RAZMJENI PODATAKA
Savo Vuini
20 DNEVNIK: NAI LJEKARI I STRAARI NA SVOM MJESTU
major Veljko Malii
21 TARA - U NOVOM IZDANJU
22 DEBATA U POENJU O NATO
23 DNEVNIK VOJNOG POSMATRAA
Major Dejan Stankovi
24 STAV:
NATO I TRANSFORMACIJE... (II)
I. Joveti
26 FELJTON:
MINISTRI VOJNI - OD POPA ILIJE DO...
I. Despotovi

NAI KADETI

ZAVRILI
AKADEMIJU
D

elegacija Ministarstva odbrane Crne Gore je,

na poziv Ministarstva odbrane Srbije, prisustvovala godinjoj promociji kadeta u in potporunika, na vojnoj akademiji u Beogradu. Ovom prilikom su i tri crnogorska kadeta, Branimir Vulevi,
Mirko Mara i Ivan Vujoevi, ukazom Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovia primljeni u profesionalnu vojnu slubu u poetni in oficira. Delegaciju Ministarstva odbrane Crne Gore predvodio je
pomonik ministra za ljudske resurse dr Rajko Novievi, a u delegaciji je bio i ef Odsjeka za meunarodnu saradnju Krsto Perovi.

Takoe, poetkom oktobra, est crnogorskih kadeta, nakon uspjeno zavrenog kursa makedonskog jezika i vojne obuke, poloie sveanu zakletvu
uoi poetka studijske godine na Vojnoj akademiji
General Mihailo Apostolski u Skoplju.
Obrazovanje na Vojnoj akademiji trajae etiri
godine, a po zavretku kolovanja, kandidati stiu
visoko obrazovanje, primaju se u profesionalnu vojnu slubu u Vojsku Crne Gore i unaprijeuju u in
potporunika odgovarajueg roda slube.

IMPRESSUM
Partner - mjesenik o evroatlantskim integracijama, odbrani i Vojsci
BROJ: 29 - Septembar 2010. godine
IZDAVA: Ministarstvo odbrane Crne Gore
ZA IZDAVAA: mr Boro Vuini
UREIVAKI ODBOR: Drako Jovanovi, Olivera ukanovi, Vidak Latkovi,
Ilija Despotovi i Krsto Perovi
REDAKCIJA: Irena Radoman, Zorica Minevski, Petar Koprivica i Gligor R. Boji
TEHNIKI UREDNIK: Miodrag Kankara
FOTO: Ivan Petrovi i arhiva Ministarstva odbrane
KONTAKT: Portparol
TEL/FAX: +382 20 241 375
E-MAIL: pr@mod.co.me
WEB: www.odbrana.gov.me
ADRESA: Jovana Tomaevia 29
TAMPA: Pobjeda, Podgorica
TIRA: 5.000
septembar 2010.

PARTNER

Intervju

Frantiek Lipka, ambasador Republike Slovake u Crnoj Gori

Prvi u regionu
ka NATO i EU
Ulazak u NATO znai ulazak u zonu sigurnosti. Ako sve zemlje Zapadnog Balkana uu u NATO, to znai da e itav Balkan biti promijenjen u zonu sigurnosti,
stabilnosti i mira, i to bi trebalo da bude interes ne samo svih politikih elita, nego
i svih graana, kae za Partner prvi slovaki ambasador u naoj zemlji i dodaje
da u NATO i u EU uvijek moete istai svoje miljenje i braniti svoje interese.

ospodine ambasadore, za poetak, kako vidite

razvoj nae zemlje od 2006. godine, kada ste
Vi bili na elu referendumske komisije, do danas,
2010. godine, kada ste imenovani za prvog slovakog ambasadora u Crnoj Gori?

bio organizovan na demokratski nain.

Crna Gora je za te etiri godine, od referenduma u maju

2006 do danas, napravila veoma velik i znaajan napredak,
mnogo vei nego to se oekivalo, i on je vidljiv na svakom

Vlada Crne Gore je veoma brzo donijela odluku da se

ukljui u EU i NATO. I na tom putu napredujete veoma
dobro. Zapravo, mogu rei da se nalazite na prvom mjestu
u balkanskom regionu koji se kree prema EU i NATO-u,
naravno, ako izuzmemo Hrvatsku koja je ve postala lanica NATO i jednom nogom se ve nalazi i u EU. Poetkom
novembra ove godine Evropska komisija e objelodaniti

koraku. Prije svega, na meunarodnom planu, gdje je odmah nakon proglaenja nezavisnosti bila zvanino priznata
od velikog broja drava, to je znailo da je meunarodna
zajednica odmah prihvatila rezultate referenduma koji je

svoje miljenje o napretku Crne Gore na putu prema EU.

Prema raspoloivim informacijama, taj avis bi trebalo da
bude pozitivan. To je vrlo vaan momenat, a ujedno i
uspjeh, poslije njega dolazi dodeljivanje statusa kandidata

PARTNER

septembar 2010.

Intervju
i na kraju odreivanje datuma poetka pregovora. To je jedan redovan proces koji e Crna Gora, prema mom linom
miljenju, uspjeno zavriti do kraja 2011 godine.
A kako vidite na put ka NATO-u?
Crna Gora je na dobrom putu i ka NATO-u. U decembru
prole godine ste dobili program MAP. Ukljuivanje Crne
Gore u MAP znai da NATO pozitivno ocjenjuje politike,
bezbjednosne i vojne reforme koje ste ve realizovali ili koje
upravo realizujete. Do kraja septembra se oekuje prihvatanje prvog Godinjeg
nacionalnog programa (ANP) u okviru
MAP-a, to vas dovodi
do samog predsoblja
lanstva u NATO. Meutim, teko je rei
kad ete ui u NATO.
Rekord nekih novih
lanica u ispunjavnju
MAP-a bio je tri godine, i lino mislim da i
vi moete, ako nastavite ovim tempom, postii taj rekord, to bi
znailo da nakon te tri
godine dobijate poziv za ulanjenje u NATO.
Dakle, vrlo jasno se percipira u meunarodnoj zajednici naa posveenost lanstvu u NATO. Nedavno
ste bili ispred vaeg ministarstva vanjskih poslova u
Crnoj Gori i vodili ste realizaciju jednog vanog projekta Crna Gora na putu u evroatlantsku porodicu
koji je imao za cilj da povea podrku graana za ulazak u NATO. Tim povodom obili ste i 11 crnogorskih optina. Kakav je Va utisak tom prilikom bio,
kako Crnogorci razmiljaju o NATO-u?
Jedan od uslova ulaska u NATO je podrka javnosti koja
mora biti vea od 50 %, a naalost ta podrka u Crnoj Gori
jo nije dovoljna, tako da smo mi svoj program orijentisali
upravo na taj segment. Naa namjera nije bila da ubjeujemo ljude da uu u NATO, ve smo htjeli pruiti graanima
relevantne informacije o NATO, objasniti njima zato je dobro da drava ue u NATO i kakve e imati od toga koristi,
kako drava tako i pojedinci. Imali smo mnogo sastanaka,
razgovarali smo sa graanima, posjetili kole... Osjetili smo
da postoji veliko interesovanje za to pitanje, da ljudi ele da
saznaju ta je NATO, da ele da sami razmisle i da donesu
odluku. Meutim, uli smo i dosta pogrenih informacija,
odnosno stavova. Jednostavno, neki ljudi su jo zarobljeni
starim, pogrenim predrasudama, na NATO gledaju kao na
neku vojnu, agresivnu organizaciju. Takoe, ima jo onih
koji na NATO gledaju kroz iskustva sa bombardovanjem iz
1999. i osjeaju se pogoenim. Dakle, potrebno je raditi sa
javnim mnjenjem, objanjavati ljudima da NATO nije ni
vojni, ni agresivni savez, uostalom NATO je oduvijek bio
odbrambeni savez. Danas je NATO prvenstveno politika

organizacija u okviru koje se razmatraju politiko-bezbjednosna pitanja koja su vana za itavu Evropu i svijet, ukljuujui i vau zemlju.
Danas nije samo svijet globalan, i opasnosti su globalne.
Stoga treba da bude u interesu svih zemalja da uestvuju u
kolektivnim sistemima sigurnosti koji e pruiti isti nivo sigurnosti za sve nas. A to je vano prije svega za male zemlje
koje nemaju dovoljno resursa da se efektivno zatite od svih
opasnosti. NATO je danas najefektivniji politiko-bezbjednosni savez na svijetu i zbog toga
mi se ini loginim da mu se pridrue sve zemlje Balkana.
Osim toga, ulazak u NATO
znai ulazak u zonu sigurnosti.
Ako sve zemlje zapadnog Balkana
udju u NATO, to znai da e itav
Balkan biti promijenjen u zonu
sigurnosti, stabilnosti i mira, i to
bi trebao da bude interes ne samo
svih politikih elita, nego i svih
graana.
ta je, prema Vaem miljenju, potrebno jo uraditi na plan javne diplomatije?
nu
Rekord novih lanica u ispuSa ljudima treba raznjavnju MAP-a bio je tri godiggovarati, ljudima treba
ne. Mislim da i vi moete, ako
objanjavati
sstrpljivo
nastavite ovim tempom, pokkakve e koristi imati
stii taj rekord, to bi znailo
Crna Gora od ulaska u
C
da nakon te tri godine dobijate
NATO, i te koristi e se
N
poziv za ulanjenje u NATO.
osjetiti u vie oblasti.
o
Kao prvo, Crna Gora e
K
najmonijeg politiko-vojnog
postati ravnopravna lanica najmo
saveza na svijetu, to e ojaati znaaj i ugled Crne Gore na
meunarodnoj sceni. Crna Gora e kreirati politiku NATO,
imae uticaja na donoenje stratekih odluka. Ujedno e biti
i u stanju da efektivno brani svoje interese koje inae ne bi
bila u stanju da odbrani. Drugo, ulaskom u NATO napraviete veliki korak prema Uniji. Tree, postaete mnogo privlaniji za strani kapital koji e se kod vas osjeati bezbjednim. etvrto, kao lanica NATO biete zatieni lanom 5
Atlantske povelje koji kae, da sve lanice moraju pritei
u pomo zemlji koja je ugroena ili napadnuta. Postaete
dio zone sigurnosti i stabilnosti. Peto, kolektivna odbrana
je uvijek efikasnija i jeftinija nego individualna i to e vama
omoguiti da specijalizujete vau vojsku i da utedite mnogo novca. Na primjer, Crna Gora nee imati novca da izgradi svoju borbenu avijaciju, ali e biti zatiena avijacijom
NATO-a u sluaju potrebe. To znai da taj utedjeni novac
moete investirati u druge vidove oruanih snaga ili ak u
mirovne projekte.
A koji su to politiki benefiti?
Kao to sam kazao, Crna Gora e postati subjekat meunarodne politike, bie jedan od kreatora i izvrilaca te

septembar 2010.

PARTNER

Intervju
politike, uestvovae u donoenju stratekih odluka i imae
prilike da brani svoje interese. Dakle, dok se danas o vama
razgovara bez vas, kasnije ete moi da uestvujete u donoenju odluka. Na taj nain, jaa se poloaj i znaaj zemlje i
njena snaga. I to su benefiti koji se ne mogu izraziti rjeima
ili izmjeriti brojkama.

tuju svoj stav i zatite svoj nacionalni interes?

Naravno. NATO i EU su demokratske organizacije u
kojima se potuju interesi i miljenja lanica. Svaka zemlja,
bez obzira na njenu veliinu, ima isto pravo glasa, ak pravo da stavi veto na neke odluke. U NATO uvijek moete
istai svoje miljenje i braniti svoje interese. Na primjer,
Grka je uloila veto na ulazak Makedonije u NATO ili
Vaa zemlja je bila jedna od vodeih kada su strane
Slovaka je odbila da realizuje odluku zemalja Eurozone
investicije u pitanju. Od 2004. kada ste postali lan
i da da pozajmicu Grkoj koja je pogoena finansijskom
NATO-a, u Slovaku je doao veliki priliv stranih
krizom. Mi smatramo da ova pozajmica nee rjeiti proinvesticija. Kakva su vaa iskustva po tom pitanju?
blem, problem mogu rjeiti samo dubinske reforme i strogi
Male zemlje, kao to je i vaa, nemaju dovoljno sopstveprogram tednje.
nog kapitala, da pokrenu svoju privredu. Nama su potrebne
Kakvi su planovi kada je
inostrane investicije, a strani
rije o jaanju saradnje
investitori nee ulagati u onu
nae dvije zemlje u oblasti
zemlju za koju se ne zna kako
odbrane?
e se razvijati, kakva je njena
Odnosi izmeu nae dvije
budunost. Nemojte zaboraprijateljske zemlje su veoma
viti da je strani kapital plaljiveoma dobri, odnosi koji slue
va zvjerka. Pogledajte primjer
za primjer. Ali ukoliko nemate
Slovake. Poslije sticanja neu zemlji rezidentnu ambasadu,
zavisnosti, imali smo turbukoliko god bili odnosi dobri,
lentan period u unutranjoj
konkretna saradnja se nee rapolitici, tako da nismo mogli
zvija u skladu sa vaim eljama
ii u korak sa naim susjedima
i potrebama. Otvorili smo amesima, Maarima i Poljabasadu u Podgorici upravo zbog
cima na putu prema NATO i

elje
da unaprijedimo nau
saradnju u svim oblastima
EU. Poslije pobijede desnog centra na izborima 1998.
Danas nije samo svijet globalan, i
politikoj, privrednoj,
opasnosti su globalne. Stoga tregodine, dolo je do sutinske promjene unutranuje i
k
kulturnoj,
ukljuujui i saba da bude u interesu svih zemalja
spoljne politike. To je nama omoguilo da 2004 uemo
r
radnju
naa dva ministarda uestvuju u kolektivnim sisteu NATO, i zapravo od tog trenutka poele su u nau zestva odbrane i naih vojski.
mima sigurnosti koji e pruiti isti
mlju dolaziti, u veem obimu, i strane investicije. to se
D
Dodue,
saradnja izmeu
nivo sigurnosti za sve nas. A to je
tie EU, u kratkom roku uspjeli smo da stignemo nae
o dva resora je postojala
ova
vano prije svega za male zemlje
susjede da bismo uli u EU zajedno sa njima, zapravo
i prije, jer je Slovaka bila,
koje nemaju dovoljno resursa da se
istog dana.
n primjer, prva zemlja sa
na
efektivno zatite od svih opasnosti.
Gdje je vaa zemlja danas u EU i NATO, kada
k
kojom
je vaa zemlja potpiNATO je danas najefektivniji politije u pitanju politika pozicija, ekonomski
sala ugovor o zatiti tajnih
ko-bezbjednosni savez na svijetu i
progres, bezbjednost..?
p
podataka.
Saradnja izmeu
zbog toga mi se ini loginim da mu
n
naih
ministarstava
odbrase
pridrue
sve
zemlje
Balkana.
Slovaka je punopravan i, naglaavam, veoma
n veoma je vana iz vie
ne
aktivan lan EU i NATO. Participiramo u svim zarazloga Jedan od njih je da imamo
imam zajedniku budunost u
razloga.
jednikim politikama, u njihovom kreiranju i realizaciji.
NATO-u,
a
mi
vjerujemo
da
e ta budunost doi vrlo brzo.
Mi smo danas suoeni sa mnogim izazovima - Iran, Irak,
Mi smo spremni da vam na tom putu pomognemo. U fazi
Avganistan, Bliski istok, pa i Balkan, naalost, jo uvijek
smo pripreme posjete crnogorskog ministra odbrane Bora
predstavlja potencijalno krizno arite, a mi uestvujemo u
Vuinia Slovakoj, to e ujedno biti i prilika za potpisikreiranju politika prema svim tim kriznim aritima, a isto
vanje memoranduma o saradnji. Nadalje, u razgovoru sa
tako uestvujemo i u mnogim mirovnim misijama. Vojno
pomonikom ministra za politiku odbrane Drakom Jovasmo prisutni na Kipru, Kosovu, u Bosni i Hercegovini, u
noviem razmatrali smo nau buduu saradnju koja bi se,
Avganistanu... Polazimo od toga da kao lanica NATO-a ne
prije svega, ogledala u zajednikom putu ka NATO, kolomoemo biti samo konzumenti sigurnosti, ve da moramo
vanju kadrova, obuci pripadnika Vojske koji idu u mirovne
dati i svoj doprinos kolektivnoj bezbjednosti. Slovaka je
misije. Nama bi mogao biti veoma interesantan Regionalni
postigla veliki napredak i u privredi, tako da se danas po
centar za obuku pilota helikoptera u Golubovcima, vama
ekonomskim uspjesima nalazimo na prvom mjestu meu
na Centar za obuku vojnika koji odlaze u mirovne misije
novim lanicama Unije. Danas Slovaka po glavi stanovniili Centar za obuku inenjeraca deminera. Naravno poka proizvodi najvie automobila u svijetu.
stoje mogunosti za saradnju i u mnogim drugim oblastima, na primjer, u oblasti namjenske industrije.
Iz vaeg iskustva, da li je mogue da manje zemlje,
u tako velikoj organizaciji kao to je NATO, prezen-

PARTNER

septembar 2010.

mr Vidak Latkovi

Povod

Viak naoruanja je veliki rizik

Bolje unititi
nego ekati eksploziju
N

akon obnove nezavisnosti Crne Gore, u vojnim skladitima na njenoj teritoriji nalazilo se 12.136,82 tona
ubojnih sredstava velike razorne moi, to je predstavljalo
veliku prijetnju po ivote i zdravlje ljudi i ivotnu sredinu.
Od te koliine, 9.751,45 tona je predstavljalo viak. U proteklom periodu, vikovi municije i drugih
ubojnih sredstava (UbS) smanjeni su za
4.284,59 tona, odnosno, trenutno u skladitima, kao viak, vodi se 5.466,86 tona.
Najvee koliine ubojnih sredstava uvaju
se u skladitu Brezovik, ukupno oko 3.700
tona, od ega je blizu 1000 tona predvieno za unitenje. Radi se uglavnom o municiji koja je stara od 20 do 40 godina i
u naim uslovima je neupotrebljiva i kao
takva opasna je po bezbjednost.

Od navedene koliine vikova prodato

je, a nije preuzeto od strane kupaca, oko
1.500 tona. Od preostale koliine vikova,
oko 2.000 tona predvieno je za unitavanje u okviru MONDEM programa i
Tehnikog sporazuma o unitenju malog
i lakog naoruanja i raznih vrsta muncije, potpisanog izmeu Ministarstva odbrane Crne Gore i MIP SAD. Preostale
koliine bie takoe ponuene na prodaju, a ukoliko se u
dogledno vrijeme ne prodaju, moraju biti unitene.
Posebnu opasnost predstavlja municija koja je laborisana
sa tzv. nestabilnim barutom. Kod ovih vrsta baruta, vremenom dolazi do hemijske razgradnje koju prati oslobaanje toplote. Kako je odvoenje toplote iz aure barutnog
punjenja ogranieno, lako dolazi do samozapaljenja baruta,
a samim tim i dogaaja sa nesagledivim posljedicama.
Muncija predviena za unitavanje proizvedena je u fabrikama bive SFRJ ili je sovjetskog porijekla. Kao posljedica
ratnih zbivanja na prostorima bive SFRJ, na teritoriji Crne
Gore nale su se vee koliine ovih ubojnih sredstava nego
to je to inae bilo predvieno tadanjim ratnim planovima.
Apsolutno nijesu tane tvrdnje koje se da se radi o unitavanju naoruanja i municije iz drugih zemalja.
Unitavanje muncije, ili struno reeno, neutralizacija,
vri se na dva osnovna naina:
delaboracijom, odnosno rastavljanjem municije na sastavne dijelove, a zatim se eksplozivna punjenja koriste
kao privredni eksplozivi, barutna punjenja spaljuju, a
upaljai unitavaju otvorenom eksplozijom, jer je njhova delaboracija opasna po ljude koji rade te poslove.
Pri ovome treba imati na umu da se samo trotil (TBT)
moe koristiti za izradu privrednih eksploziva, dok se
heksogen, pentrit i TAH (mjeavina trotila, aluminiuma u prahu i heksogena ne smije korisiti za tu svrhu

zbog osjetljivosti na udar i velike brizantnosti). U sluaju kada su bojeva sredstva punjena sa ovim vrstama
eksploziva, isti se moraju ili unititi eksplozijom ili spaliti, odnosono istopiti. Za sve ovo neophodna je odgovarajua tehnologija.
Otvorenom eksplozijom na poligonima unitava se muncija ija je delaboracija opasna iz vie razloga (nemogunost rastavljanja zbog starosti
ili rastavljanje nije predvieno kao
tehnoloki postupak).
Pri unitavanju eksplozivnih materijala
se ne oslobaaju nikakvi toksini elementi
koji bi uticali na zagaenje ivotne sredine. Jedine opasnosti prilikom eksplozija
su dejstvo detonacionog talasa i ubitanog
paradnog dejstva kouljice zrna. Ta opasna zona, za koliine koje se unitavaju u
jednoj fugasi (detonaciji), u konkretnom
sluaju, na poligonu Latino, je u polupreniku od 500 metara od centra eksplozije.
Za poligon Golija odluili smo se iz razloga to se ovaj
teren nalazi na velikoj udaljenosti od naseljenih mjesta i puteva, pa prema tome udarni talas, parad i akustika ne mogu
imati negativnog uticaja na okolno stanovnitvo. Naseljena mjesta Vinjia Do, Gornji Kazanci i druga su na takvoj
udaljenosti da su potpuno bezbjedna sa aspekta ugroenosti
od eksplozije. Od Sektora za vanredne situacije i civilnu bezbjednost Ministarstva unutranjih poslova i javne uprave,
dobijena je saglasnost da se unitavanje moe vriti na ovom
prostoru.
Unitavanjem municije na ovom lokalitetu ni na koji nain nije ugroena ivotna sredina niti bezbjednost graana.
Poligon Latino, na kojem se unitava muncija udaljen je od
granice sa Bosnom i Hercegovinom vie od 4.000 metara
vazdune linije, a od naseljenih mjesta u Crnoj Gori vie od
3.000 metara.
Problem vikova naoruanja i municije prisutan je u svim
zemljama regiona, pa i mnogim evropskim zemljama. Poznata je injenica da je u veini zemalja regiona dolazilo
do eksplozija u skladitima usljed starosti municije i njene
nestabilnosti (u Srbiji, Bugarskoj i Albaniji). Crna Gora ima
obavezu i pred svojom i pred meunarodnom javnou da
rijei pitanje vikova zastarjelog naoruanja i muncije, kako
bi sprijeila eksplozije u skladitima i ekoloke i druge katastrofe velikih razmjera.
pomonik ministra odbrane
pukovnik Rifet Kosovac

septembar 2010.

PARTNER

Komentar

TEROR PRIRODE

ok je upravo minulog ljeta veliki broj ljudi odmarao, bar na sjevernoj Zemljinoj polulopti, priroda je, ba na tom dijelu nae planete, radila
punom parom. Onom svojom violentnom dimenzijom. Harala je i sa neba i sa zemlje. Poplave i poari od srednje Evrope, preko Rusije, do Kine i Pakistana. Posljedice su zastraujue. Ve viemjesenim
poplavama, u Pakistanu je ugroeno 20 miliona ljudi. Bar nekoliko miliona je ostalo bez krova nad glavom. U Rusiji, tete od poara se procjenjuju na oko
800 milijardi dolara. Voda je ruila itave gradove
u Kini, potopila mnoga naselja u ekoj, Poljskoj,
Njemakoj... Uragani su ponovo bjenjeli u Sjedinjenim Amerikim Dravama. U Indoneziji je jedan
vulkan proradio poslije etiri vijeka. Vatra je ozbiljno zaprijetila i Portugaliji, paniji.

Ni naa zemlja nije ostala poteena stihije. Vatrogasci su saoptili da je tokom ove godine u Crnoj
Gori izbilo vie od 1500 poara. Za njen prostor, to
je veoma mnogo. tete su velike. Tim prije, to znatan dio teritorije Crne Gore ine nacionalni parkovi.
Klimatske promjene, oigledno, ine svoje. Proteklo ljeto nas je, po svemu sudei, samo drskije
podsjetilo na to da se na tu injenicu moramo navikavati. Meutim, od toga mnogo vie plae razmjere prirodnih nevolja i katastrofa. One, takorei,
u jednom talasu, zahvataju ogromna prostranstva. I

PARTNER

septembar 2010.

dugo traju. Ruski poari, pakistanske i kineske, pa i

evropske, poplave su pokazale nevienu upornost, i
po silini djelovanja, i vremenski, prirodnih orgija.
Ipak, ono to je posebno zabrinjavajue, ak, na
momente, do osjeaja apokalipse, je nemo drava
i naroda, ljudi, da zaustave stihiju, da ukrote vode
i vatru. I dvije najmonije svjetske sile, SAD i Rusija, zemlje sa monom tehnikom, snanim vojskama, ukupnim potencijalom, ove godine su pokazale
svoju inferiornost u odnosu na prirodu. Amerika
se, praktino, izblamirala, u nemoi da, mjesecima, zatvori naftnu bootinu u blizini svojih obala.
itav Meksiki zaliv je zatrovan naftom. Poetkom
septembra ponovo se, na istom podruju, dogodila
havarija na naftnim postrojenjima. Uragani su ve
vie puta oamarili SAD. Nju Orleans se jo nije
oporavio od posljedica uragana, prije koju godinu.
Ostali svijet je ivio u uvjerenju da nema te nevolje
i stihije sa kojom se Amerika ne moe nositi. Ali,
vidjeli smo, nije ba tako.
Ljetonji poari su, u oima spoljnjeg svijeta, u
nekom smislu, obrukali i Rusiju. Takorei, itav
mjesec je trajala bitka sa vatrenom stihijom. Izgorele
su ume na stotine hiljada hektara, vatra je progutala
na desetine sela i naselja. Na udaru poara nali su
se, tavie, i neki strateki objekti Rusije, meu njima i nuklearna postrojenja.

Komentar
Obian svijet, ovaj na posebno, naroito kad se
ima u vidu i njegova istorijskio-ideoloka slabost
prema Rusiji, vjerovatno, rezonuje ovako- to je ogromna zemlja, sa velikom i opremljenom vojskom. I
ta Rusiju moe iznenaditi?! Ali, ljetos, vidjeli smo,
danima i danima, Rusi nijesu bili u stanju da ugase
poare. Bilo je angaovano vie od sto hiljada ljudi, najmanje stotinu aviona, i nita nije pomagalo.
Vatra se opasno bliila
ak i veim gradovima i
nuklearnim postrojenjima. Moskva je bila sva
u dimu. Apokaptine
scene. Pomo su nudile SAD, Italija, druge
zemlje. ak je i Crna
Gora saoptila da e
pomoi Rusiji u gaenju poara.
Ponuda je, naravno, simbolina, ali sa jasnom porukom. Niko
u dananjem svijetu, nijedna zemlja, ba nijedna,
nema sumnje, nije u stanju da se sama nosi sa bezbjednosnim rizicima po svoje stanovnitvo. Naravno, ni Amerika, ni Rusija. Stoga, ne treba, ako to ve
neko hoe, ironisati ni sa ponudom crnogorske pomoi Rusiji. Priznao to neko ili ne, kad priroda pobjesni, u strahu su, to bi narod rekao, velike oi. I
u takvim prilikama, pomo je potrebna i najmonijim. I ne bi je ni odbili. Tada se zaboravi na politike
razlike, ideoloke predrasude, na dravne granice.
Zbog iste situacije u kojoj su se nale, velikih poplava, Njemaka i Poljska su ljetos praktino bile
izbrisale meusobne dravne granice. Odbrambeni
napori protiv nadolih rijeka i poplava nijesu se zaustavljali na dravnoj granici. Jer, ni stihija ne poznaje vjetake granice koje su drave iscrtale izmeu
sebe. Pomo Pakistanu poslala je i Indija, njen susjed sa kojim nije u velikoj ljubavi. Dvije zemlje su
samo u posljednjih nekoliko decenija vie puta meusobno ratovale. I jo imaju niz otvorenih pitanja.
Ali, sve je to zaboravljeno pri injenici kad se Pakistan, praktino, poeo daviti u poplavama. Pakistan
je primio pomo, iako se, nakratko, javila dilema u
vezi sa time. Jedino su avganistansko-pakistanski
talibani zaprijetili onima koji primaju tuu pomo!
Terorizam, iako ostaje glavna bezbjednosna pri-

jetnja za itav svijet, nije, dakle, jedini izazov za

meunarodnu zajednicu. One koji ne shvataju opasnost od terorista, koji i dalje, i ovdje kod nas, u Crnoj Gori, ignoriu tu injenicu, ba proteklo ljeto je,
valjda, uvjerilo da je, i iz drugih razloga, a ne samo
zbog terorizma, neophodna globalizacija ideja, planova, organizacionih i institucionalnih napora, u
odbrani od zajednikih nevolja i globalnih prijetnji.
Gotovo da vie ne
postoje lokalne katastrofe. Poar u Rusiji, recimo, unitio je i
ogromna penina polja.
Zato je reagovalo svjetsko
trite. Penica je poskupila. Moe li, dakle, poar
u stepama Rusije biti samo
ruska stvar? Nikako. ak
ni pakistanske poplave nee,
po svojim posljedicama ostati u okvirima te zemlje. Ne samo zbog ekonomske
tete. Postavlja se pitanje- mogu li poplave izazvati i
politiku nestabilnost ne samo u Pakistanu, ve i u
tom itavom regionu. Svakako, mogu, a kad se, na
istom podruju, udrue ve postojei terorizam i
prirodna stihija, nije li to ansa za novi razmah terorizma.
Svijet, dakle, mora da se udruuje, ujedinjuje, da se osloni na zajednike organizacije, da bi
ojaao sopstvenu bezbjednost. I terorizam i Zemljina priroda su do sada bili dovoljno uvjerljivi da ne treba ignorisati postojee meunarodne institucionalne mogunosti da se zemlje
i narodi lake bore protiv obje napasti. Treba li
jo nekoga uvjeravati da su male zemlje ranjivije,
posebno u nekim regionima svijeta. Crna Gora
je, takoe, u jednom od takvih, nesigurnih, regiona. Balkan jo nije sasvim sreen region.
Proteklo ljeto nas je opomenulo i u tom smislu,
recimo, kroz aktuelizaciju ideja o Sandaku.
Klimatolozi, takoe, kau da se i na naem podruju mogu oekivati burne klimatske promjene. Zato, po ko zna koji put treba ponoviti-samo je ukljuenje Crne Gore u ire evroatlantske
integracije sigurna luka za nau dravu. Za nas
same.
Ilija Despotovi
septembar 2010.

PARTNER

Povod

Delegacija odbrambenog
univerziteta SAD kod
Vuinia

Razgovori o
parlamentarnom
nadzoru u odbrani

redstavnici Skuptine Crne Gore i Ministarstva odbrane uestvovali su na seminaru Unutranje rukovoenje koji je, u okviru bilateralne vojne saradnje izmeu Crne Gore i Savezne Republike Njemake i programa
Oruane snage u demokratiji, poetkom septembra organizovan u trausbergu. U delegaciji je bio lan Odbora Skuptine za bezbjednost i odbranu Aleksandar Bogdanovi.

inistar odbrane Boro Vuini primio je delegaciju

Nacionalnog odbrambenog univerziteta SAD, predvoenu direktorom transnacionalne bezbjednosti pri Centru za tehnologiju i politiku nacionalne bezbjednosti dr
Dejmsom Kiglom. U delegaciji su bili i direktor za ruske i
evroazijske studije na Amerikom ratnom koledu kopnenih snaga dr Kreg Nejn i predstavnik Kancelarije sekretara odbrane za globalno partnerstvo i strategiju dr Tifani
Petros.
Ministar Vuini izrazio je zadovoljstvo posjetom delegacije naoj zemlji i istakao da su Sjedinjene Amerike Drave vane za kolovanje i obuku pripadnika Vojske Crne
Gore i slubenika Ministarstva odbrane. On je ponovio
vrstu posveenost daljem jaanju stratekog partnerstva sa
SAD u oblasti odbrane, prije svega, kroz intezivnu saradnju
sa oruanim snagama drave Mejn, kao i kroz realizaciju
Tehnikog sporazuma o unitavanju vikova naoruanja i
municije. Kao posebno interesantno polje saradnje istakao
je oblast kriznog menadmenta.
Uspjeno realizovana vojno-medicinska vjeba MEDCEUR 2010 potvrdila je kvalitet saradnje naih i amerikih oruanih snaga, kazao je ministar odbrane. On je
informisao sagovornike o reformskom procesu u sistemu
odbrane, a posebno je naglasio posveenost realizaciji Godinjeg nacionalnog programa (ANP) u okviru Akcionog
plana za lanstvo u NATO (MAP).
Doktor Kigl je kazao da se u razvoju amerikih oruanih
snaga najvea panja posveuje obrazovanju. On je naveo
da je cilj posjete Crnoj Gori jaanje saradnje dvije zemlje u
oblasti vojnog obrazovanja, ali i razgovor sa crnogorskom
studenstkom populacijom i drugim nevladinim subjektima
koji uestvuju u procesu evroatlantskih integracija. Istakao
je zadovoljstvo aspiracijama nae zemlje da postane punopravna lanica NATO-a i naporima koje preduzimamo u
tom pravcu. Kao koristan oblik saradnje istakao je razmjenu predavaa i studenata izmeu dvije zemlje.
Delegacija Nacionalnog odbrambenog univerziteta
odrala je i predavanje na Humanistikim studijima Univerziteta Donja Gorica na temu ,,Evroatlantske integracije
zemalja Zapadnog Balkana. U otvorenom razgovoru sa
studentima, gosti iz SAD su poruili da je lanstvo u Alijansi najbolji bezbjednosni okvir za zemlje regiona.

10 PARTNER

septembar 2010.

Aktivnost je realizovana u organizaciji Centra za unutranje rukovoenje Bundesvera, a crnogorskoj delegaciji

predstavljena su ustavna ovlaenja, unutranje rukovoenje i parlamentarni nadzor nad Bundesverom, usklaivanje porodinog ivota i profesionalnog angaovanja
njegovih pripadnika, kao i politiko obrazovanje.
Organizovana je i posjeta njemakom Parlamentu, gdje
je crnogorska delegacija razgovarala sa
savjetnikom u Kancelariji vojnog povjerenika njemakog
Parlamenta Fridom
Ginterom. Takoe,
u okviru posjete Parlamentu, crnogorsku
delegaciju primila
je lanica Odbora
za bezbjednost njemakog Parlamenta poslanica Sibil Fajfer, koja je izrazila
zadovoljstvo napretkom Crne Gore nakon obnove nezavisnosti i istakla da naa drava ima ambiciozne ciljeve
i dobre anse za lansto u NATO u skorijoj budunosti.
Takoe, naglasila je zainteresovanost Savezne Republike
Njemake za nastavak razvoja nae zemlje, garantujui
kontinuiranu podrku u daljoj nadgradnji i razvoju Vojske Crne Gore, to predstavlja zajedniki cilj dvije drave.
Tokom susreta predstavila je i mehanizme parlamentarnog nadzora nad Bundesverom. Tom prilikom, istakla
je da Njemaka paljivo prati razvoj odnosa na Balkanu,
naglaavajui da su mir i bezbjednost u ovom regionu
jedan od primarnih interesa, a da je Crna Gora vaan faktor sveukupne stabilnosti.
Bogdanovi je zahvalio na doprinosu koji je Njemaka
pruila Crnoj Gori. On je njemakim parlamentarcima
predstavio kontrolnu i nadzornu funkciju Skuptine u sistemu odbrane.

Tema

U Crnoj Gori je od 8. do 22. septembra odrana vojno-medicinska vjeba MEDCEUR 2010

Svi e se mjeriti
prema Danilovgradu
Visok nivo profesionalizma i izuzetno zadovoljstvo prikazanim vjetinama prilikom
izvoenja zajednike akcije u kriznim situacijama glavne su odrednice najvee vjebe
iji je domain bila Crna Gora i njena Vojska od sticanja nezavisnosti 2006. godine.

Danilovgradu, u kasarni Milovan aranovi, od 8.

do 22. septembra odrana je multi-nacionalna vojno-medicinska vjeba Centralne i Istone Evrope (MEDCEUR 2010). Ambiciozan projekat, koji su realizovali crnogorsko Ministarstvo odbrane i Komanda amerikih
snaga u Evropi (USEUCOM), uz uee osam partnerskih zemalja, najvei je takav dogaaj organizovan u Crnoj Gori od kada je naa zemlja stekla nezavisnost 2006.
godine. Crnogorska Vojska je ueem u vojnomedicinskoj vjebi MEDCEUR 2010 odlidlino obavila jo jedan vaan zadatak, a vojni
ni

i civilni kapaciteti, ali i zemlje uesnice, mogu zajednikim naporima odgovoriti kriznim situacijama, ocijenio
je ministar odbrane Boro Vuini. On je izrazio zadovoljstvo odlinom saradnjom Ministarstva odbrane i Vojske
sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i unutranjih poslova i javne uprave, Uprave policije, Srednje medicinske
kole u Podgorici, Crvenog krsta i drugima, koji su, kako
je naveo, znaajno doprinijeli ukupnom uspjehu vjebe.
Ciljevi vjebe
bili su sticanje iskustava i uvjebav
vanje
vanj postupaka medicinskog zbrinjavanja u
uslovima
masovnih nesrea, upravljanje
us
krizom, kao i uvjebavanje u koritenju
operativnih procedura izmeu timova
i ekipa USEUCOM-a i zemalja lanica
Partnerstva za mir u uslovima masovnih nesrea na prostorima jugoistone Evrope. Vjeba MEDCEUR 2010
predstavlja, do sada, vrhunac napora
Vojske Crne Gore u nastojanju da unaprijedi svoje sposobnosti i izgradi interoperabilne snage, spremne da djeluju
sa partnerskim zemljama i u razliitim
misijama i operacijama kazao je naelnik Generaltaba Vojske Crne Gore
viceadmiral Dragan Samardi. On je
istakao da je ovo bila prilika za Crnu
Goru da, zajedno sa ostalim uesnicima vjebe, provjeri i
unaprijedi znanja i sposobnosti za pruanje pomoi u razliitim kriznim situacijama.

NA VJEBI 460 UESNIKA

Na vjebi je aktivno uestvovalo 460 uesnika, a podralo je oko 200 pripadnika Vojske Crne Gore. Pored
Crne Gore i SAD, na vjebi su uestvovali i Azerbejdan,
Bosna i Hercegovina, Gruzija, Jermenija, Makedonija,
Moldavija, Srbija i Ukrajina. Predstavnici ovih deset zemalja, kroz teorijsku i praktinu obuku unaprijedili su
nivo takozvane interoperabilnosti (meusobne usaglaenosti) prema NATO standardima za djelovanja u vanredseptembar 2010.

PARTNER 11

Tema
sluajevima, u svrhu zbrinjavanja povrijeenih u masovnim nesreama.
Pred publikom, u kojoj su bili visoki crnogorski zvaninici, naelnik Generaltaba i medijske ekipe, crnogorske oruane snage zajedno sa vojnicima iz Sjedinjenih
Drava i osam partnerskih zemalja, demonstrirali su, u
praktinom dijelu vjebe, svoju spremnost za izvoenje
zajednike akcije u kriznim situacijama. Moemo na
kvalitetan nain vidjeti kako zajedniko sadejstvo vie
struktura, i civilnih, i vojnih kao i policijskih izgleda kada

SAMO ZAJEDNIKI ODGOVOR JE PRAVI

ODGOVOR
Zajedniki odgovor vojnih i civilnih medicinskih
nim i kriznim situacijama. Saslubi je najbolje rjeenje u sluaju vanrednih
draj vjebe zasnivao se na krizi
situacija, ocijenili su predstavnici Vlade nakon
u oblasti zahvaenoj elementarposjete meunarodnoj vjebi MEDCEUR 2010.
nim nepogodama razornim
Uesnike vjebe posjetili su ministar odbrane
zemljotresima, jakim poplavama
Boro Vuini, ministar unutranih poslova i javne
i drugim masovnim nesreama,
uprave Ivan Brajovi i ministar zdravlja Miodrag
uz znatan broj poginulih, povriRadunovi.
jeenih, oboljelih i uz veliku maKrizne situacije su ono to brine sve nas, a vojterijalnu tetu. Scenario vjebe
no-medicinska vjeba MEDCEUR 2010 prilika
obuhvatio je i sadraje podrke
je da uimo jedni od drugih. Ukoliko se u bui pomoi civilnim vlastima u
dunosti desi neka krizna sitaucija, moi emo
otklanjanju posljedica elemenekasno da saraujemo kazao je novinarima
tarnih nepogoda. Sama vjeba
nakon otvaranja potpukovnik Brent Vesler, kodisastojala se iz dva dijela, akarektor vjebe i predstavnik US EUCOM.
demskog predavanja iz oblasti
vojnog saniteta koja su izvodila
struna medicinska lica iz zemalja uesnica, praktinog
praktino uvjebavanje medicinskih timova na terenu i
njihove interoprabilnosti i kooperativnosti.
Akademski dio multinacionalne vojno-medicinske
vjebe MEDCEUR 2010 odran je u Centru za obuku
VCG. Realizovan je u skladu sa planom, dogovorenim
na konferencijama koje su prethodile vjebi. Odrana
su etiri predavanja, 25 kurseva, seminar i obuka ABHO
voda. Predavanja u vezi sa vanrednim situacijama, nastalim usljed masovnih nesrea odrali su etiri eksperta iz
Seizmolokog i Hidrometeorolokog zavoda, Sektora za
svi zajedno pruimo ono to se oekuje ocijenio je mivanredne situacije i Crvenog krsta Crne Gore. Struna
nistar odbrane Boro Vuini i kazao je da je ova vjeba
predavanja vezana za medicinsko zbrinjavanje i pomo
dobar primjer kako Crna Gora uspjeno moe odgovoriti
nastaradalim u masovnim nesreama odrali su ljekari
na civilno-vojne prijetnje.
specijalisti i subspecijalisti iz zemalja uesnica vjebe.
SIMULACIJA RAZNIH NEVOLJA
Predavanja su, prema ocjeni pukovnika dr Predraga MaVjeba je ukljuivala gaenje poara, spasilake operaraa, voe medicinskog sindikata Crne Gore na vjebi,
cije i evakuisanje rtava sa drugog sprata zgrade. Oprebila na izuzetno visokom strunom nivou. Kroz aktivno
ma za sputanje rtava, specijalni konopci i specijalni
uee svih prisutnih, razmijenjene su medicinske dokdueci bili su spremni za samo nekoliko minuta. Potom
trine vezane za zajedniko djelovanje vojnih i civilnih kasu simulirani eksplozija i unitavanje mosta. Spasioci su
paciteta, kao i ostvarivanje potpune saradnje na multinaizvlaili ljude iz smrskanih vozila i pomogli da se uklone
cionalnom nivou. Cilj je to bolja koordinacija u hitnim

12 PARTNER

septembar 2010.

Tema
lainu, ali i pomoi u drugim projektima. Do kraja novembra bie zavren Zavod za hitnu medicinsku pomo
u Kolainu u vrijednosti od 285.000 dolara a do kraja oktobra bie zavrena rekonstrukciju Doma zdravlja u Mojkovcu. U meuvremenu, veliki poar na mostu ugasili
su, za samo nekoliko minuta, sa dva aviona tipa Er traktor pripadnici avio-helikopterske jedinice crnogorske
Slube za vanredne situacije i civilnu zatitu. Vojna vjeba je pokazala da su pripadnici MUP-a spremni da reaguju u kriznim situacijama, kazao je ministar unutranih
poslova i javne uprave Ivan Brajovi. Nabavili smo etiri
aviona i 59 savremenih vatrogasnih vozila, zahvaljujui
emu moemo rei da je Crna Gora opremljenija nego
ikada i da smo na putu da postanemo zaokruen sistem.
I po ocjeni deset voa medicinskih sindikata iz zemalja
uesnica, vjeba je izuzetno dobro organizovana, informatiki i materijalno dobro podrana i bez obzira na postojee jezike barijere svi prisutni se mogu maksimalno
fokusirati na ono to ue.

otrovne hemikalije. Povrijeena

lica su prebaena helikopterom
u improvizovanu bolnicu, koja je
imala salu za operacije opremljenu za rad u sluaju prirodnih,
tehnolokih i biolokih incidenata. Ministar zdravlja Miodrag
Radunovi zadovoljan je sposobnou koji je crnogorski
medicinski tim pokazao tokom
vjebi zbrinjavanja povrijeenih.
On je podsjetio da MEDCEUR
2010 ima i svoj humani aspekt i
zahvalio se na amerikoj pomoi
u adaptaciji doma zdravlja u Ko-

Ceremonija sveanog zatvaranja vojno-medicinske

vjebe MEDCEUR 2010 poela je ceremonijalnim don
noenjem
zastava svih zemalja
u
uesnica
u sveani stroj i doeNAI NA JO ETIRI VJEBE
k naelnika taba Generaltaba
ka
Pored MEDCEUR 2010, pripadnici Vojske Crne
V
Vojske
Crne Gore pukovnika
Gore istovremeno uestvuju na jo etiri meuZ
Zorana
Lazarevia. Zatvarajunarodne vojne vjebe. Nai mornari uestvuju na
vjebu, on je uputio estitke
i
regionalnoj pomorskoj vjebi u Italiji. Pripadnici
s
svim
uesnicima na uloenim
roda veze provjeravaju kompatibilnost opreme i
m
maksimalnim
naporima, a posoftvera u amerikoj bazi u Njemakoj. Logistis
sebno
je
zahvalio
Komandi US
ari uvjebavaju NATO procedure za djelovanje
E
EUCOM-a
na organizaciji i
u misijama i operacijama na vjebi u Poljskoj.
p
podrci
u izvoenju vjebe. Putabni ociri uestvuju u radu komandne vjebe
k
kovnik
Lazarevi je izrazio nadu
za krizne situacije u Austriji. Ako tome dodamo
d su uesnici iz svih zemalja
da
uee u misijama ISAF i UNMIL i operaciji Atai
ispunili
oekivanja i da iz Crne
lanta, moemo rei da smo za vrlo kratko vrijeme
G
Gore
odlaze bogatiji za steena
od svog nastanka uloili dosta napora i ostvarili
veliki napredak u nastojanju da izgradimo moi
iskustva
i sklopljena nova prijadernu vojsku Vojsku Crne Gore ocijenio je
t
teljstva.
estitke svim uesnicinaelnik Generaltaba VCG viceadmiral Dragan
m na postignutim rezultatima
ma
Samardi.
u protekle dvije nedjelje uputio
j i potpukovnik Brent Vosler,
je
kodirektor vjebe i predstavnik US EUCOM. Sumirajui rezultate, Vosler je istakao da je siguran da nikada nije
bilo bolje grupe ljekara i ostalog medicinskog osoblja
okupljenog oko istog zadatka na jednom mjestu, zavrivi obraanje rijeima da je ovo bio MEDCEUR prema kome e se svi drugi mjeriti.
Planirano je da se MEDCEUR ponovo u Crnoj Gori
odri 2014. godine.
Gligor R. Boji
septembar 2010.

PARTNER 13

Prvi kontingent Vojske Crne Gore zavrio misiju u Avganistanu

Iskustvo sa
doivljajem avanture
Nakon est mjeseci u mirovnoj misiji u Avganistanu, prva jedinica od 31 vojnika koji
su bili u toj zemlji vratila se u Crnu Goru. Za Partner prenosimo dio njihovih utisaka o periodu slubovanja u vojnoj bazi Panonija u gradu Pol-e Komri,odnosno,
o ulozi koju su imali u okviru meunarodne misije ISAF. Nai vojnici i oficiri vratili su
se krajem avgusta. Njih je zamijenila druga jedinica, brojano istog sastava.
Biti dio prvog crnogorskog kontingenta za nas je bila
ast i obaveza. Nadam se da smo opravdali ukazano povjerenje, a na kolegama koji su bili sa nama je da cijene
i sude o naem radu tokom misije, poinju svoju priu
porunik Ilija urianin i desetar Milivoje Koljeni. I
prvi pogled iz aviona na ovu siromanu zemlju na njih
je ostavio nevjerovatan utisak.
To je slika koja, po rijeima
urianina, treba da se doivi.
Ne znam kako da opiem prvi
kontakt sa Avganistanom. Kao
zemlja sa druge planete. Na svakom koraku se vidi siromatvo.
Uniteni tenkovi jo iz vremena
ruske okupacije. Ogromno prostranstvo. Kue od blata. Slika
koja jednostavno ne moe da
se opie. Na zemlji, prvi utisak
ostavlja baza. Ureena kao mali
grad, sa svim to je potrebno za rad i ivot vojnika. Bio
sam malo uzbuen kad smo doli u bazu. Sa svom opremom na sebi osjetio sam se veoma dobro. Po prvi put sam
mogao da radim ono za ta sam se i prijavio, kae Koljeni, ponosno dodajui da je svaki tim u bazi imao svoj

14 PARTNER

septembar 2010.

klub, a da je crnogorski Loven bio najbolji.

CRNOGORCI VEOMA OMILJENI

Jezika barijera i multinacionalna sredina naim vojnicima nijesu bile prepreke za kvalitetnu saradnju sa kolegama iz drugih jedinica. Imao sam prilike da saraujem
sa vojnicima stranih armija.
Sve su to bila kratka iskustva,
ali su mi veoma pomogla da
sruim jeziku barijeru i da
se uklopim. Kvalitet saradnje sa
maarskim i posebno sa hrvatskim vojnicima tokom naeg
boravka u bazi bio je izuzetno
dobar, ocijenio je rad sa meunarodnim kolegama iz baze
urianin. Nai vojnici u bazi
su bili jedni od omiljenih. Posebno dobre odnose imali su
sa lokalnim stanovnitvom. Nakon est mjeseci stekli su
i neke prave prijatelje. Upoznao sam dosta ljudi. Ostao
sam dobar sa nekoliko Maara i nekoliko pripadnika
amerikog medicinskog osoblja FST-a (Forward surgical
team), koji pripadaju amerikoj vojsci. Sa njima sam i da-

Povod
nas u kontaktu, kae Koljeni.
Osnovni zadatak naih vojnika bio je stacionarno obezbjeenje baze, koju nijesu naputali. U misiji sam bio zamjenik komandira voda, a pored toga sam bio i komandir
tima od est ljudi sa kojima sam vrio obezbjeenje baze,
objanjava porunik urianin. Bio je to smjenski rad.
Mnogo neprespavanih noi. Ali vrlo brzo smo se uklopili i
bez problema obavljali zadatke. Slobodnog vremena nijesu
imali previe.
Odgovoran zadatak nije dozvoljavao pretjerano oputanje. Ipak, vremena za javljanje porodici, poneku proitanu
knjigu, odgledan film, odlazak u teretanu uvijek je bilo.
Pamte i druenje sa lokalnim vojnicima. I razgovore sa kolegama koji su patrolirali van baze i prenosili im utiske. Bila je
to prilika i da usavre neke nove vjetine. Nauili smo dosta. Unaprijedili smo znanja koja smo stekli u okviru naih
jedinica, kao i jedinice za mirovne operacije. FST tim nam je
omoguio kratak kurs za bolniare - CLS course (combat life
save), zadovoljan je Koljeni. Predavanja i testovi su bili
na engleskom jeziku. Mi smo ih zavrili sa maksimalnim
uinkom i dobili diplome.

NI 30-GODINJACI NE ZNAJU ZA MIR

Kontakata sa talibanima nijesu imali, ali jesu sa lokalnim
stanovnitvom i vlastima. Za njih kau da su jako fini ljudi,
ali da su uslovi u kojima ive izuzetno surovi. ivot u Avganistanu je veoma teak. Dovoljno je rei da moji vrnjaci jo
ne znaju ta znai mir.

nas je da moramo da budemo obazrivi i svjesni situacije

u kojoj se nalazimo. Ipak je to ratna zona i takve se stvari
svakodnevno deavaju. Meu stradalima u konvoju bio je
i poznanik desetara Koljenia. ovjek koji je stradao u
konvoju bio je jedan od ljudi sa kojima smo bili na obuci
u Maarskoj i glavni podoficir u bazi koga sam dobro poznavao. Osjeao sam se malo potiteno i bilo mi je krivo to
mu se to desilo. Nema oputanja dodaje urianin bilo
da su na dunosti, u teretani, restoranu, sobi, nae kolege
uvijek treba da imaju na umu gdje su doli i da se situacija
moe promijeniti u sekundi.

NIJE NOVAC NA PRVOM MJESTU

Daljem napredovanju u slubi, usavravanju stranih jezika, nastavku kolovanja nadaju se ovi momci nakon povratka u matine jedinice. Novac nijesu pomenuli. To ne
treba da bude motiv niti da je na prvom mjestu. Ko tako
razmilja moda je bolje da se ne prijavljuje, jasan je urianin. Neke moje kolege su zaslueno nagraene i to im je
bio motiv vie i nagrada za odgovorno obavljanje zadatka i
ja im ovom prilikom estitam na dobro obavljenom poslu.
I ne samo njima, nego i kontigentu u cjelini. Uprkos vojnikoj ozbiljnosti, sluajui moje sagovornike stiem utisak
da su ih posebno dojmile ljudskost i zahvalnost stanovnika
Avganistana. Nihova predanost vjeri i izdrljivost, s jedne strane, te gostoljubivost, elja za druenjem i alom sa
druge, osobine su koje ovi momci potuju i pamte. Stoga i
ne iznenauje iskrena briga u glasu porunika urianina

Zemlja je skroz ruinirana stalnim

sukobima koji, sa manjim prekidima
traju skoro tridesetak godina. Do dananjeg dana ti ljudi su okrueni ratom
i veoma tekom situacijom, sumira impresije urianin. U razgovoru sa lokalnim stanovnitvom shvatio sam da
im je ipak najtee bilo kada su talibani
doli na vlast. Vratili su Avganistan itav vijek unazad. Porueni su i uniteni
spomenici, nestao je dio kulture.
Zabranjeno je da enska djeca idu
u kolu. Narodu je zabranjeno da se
koluje, jer je tako bilo lake da se manipulie i upravlja njime, zakljuuje
porunik i kroz osmjeh dodaje naim
enama i nije tako loe u Crnoj Gori,
iako se ale. Treba samo pogledaju mjesto ene i njen ivot u Avganistanu.

Osmjeh odmah nestaje sa lica porunika urianina dok govori o

moda i najteem trenutku tokom boravka. Prilikom rotacije maarskog kontigenta, u kom se nalazio i komandant
prvog kontingenta crnogorske vojske, major Saa Jovanovi, desio se napad na konvoj. Nimalo prijatna scena. Posebno to se sve to izdeavalo na kraju misije. Veoma loe
se to odrazilo na sve nas, prisjea se urianin. Podsjetilo

dok govori o budunosti naroda u jednoj od najsiromanijih zemalja svijeta. Stekao sam utisak da nijesu sigurni za
svoju budunost. Gledaju nain kako da pobjegnu iz zemlje
jer nijesu sigurni ta e se desiti kada se ISAF povue.
Gligor R. Boji

septembar 2010.

PARTNER 15

Povod

Makedonci
prvi na obuci
U Vazduhoplovnoj bazi Vojske Crne Gore poeo sa radom Regionalni centar za obuku
pilota helikoptera

rojekat Regionalnog centra za obuku pilota helikoptera, poeo je i praktino da se ostvaruje. Nakon potpisivanja sporazuma izmeu Ministarstava odbrane Crne
Gore i Makedonje, Makedonci su
prvi iskoristili priliku da sa crnogorskim instruktorima letjenja na
helikopterima tipa Gazela obave
osnovnu letaku obuku.

Ovaj projekat, regionalnog karaktera, znaajan je za doprinos

meunarodnoj saradnji u domenu obuke i veoma je vaan, kako
za Vazduhoplovnu bazu, Vojsku
Crne Gore, Ministarstvo odbrane, tako i za dravu uopte. Dva
osnovna zadatka Centra, ijom bi
realizacijom crnogorsko vazduhoplovstvo stupilo na meunarodnu scenu, su organizovanje i sprovoenje teoretskog i letakog dijela obuke pilota, kao i organizovanje logistike podrke pilota partnerskih zemalja na njihovim
vazduhoplovima u letjenju iznad nae zemlje.
Tri pripadnika Armije Republike Makedonije su prvi
piloti koji e se obuavati u Regionalnom centru. Oni
e proi kroz intezivnu zemaljsku obuku, koja obuhvata
Tehniku uionicu za tip helikoptera na kom e letjeti i
primijenjenu teoriju prije poetka letjenja. Krajem septembra krenulo se i sa letakom obukom u vazduhu.
,,Poslednjih mjeseci smo intezivno radili na pripremi, ureenju i opremanju objekata za njihov smjetaj, da
bi smo zadovoljili potrebne standarde. Zavisno od toga
kako kolege budu zadovoljne, a mi emo se maksimalno
potruditi da budu, za oekivati je da se ova saradnja in-

16 PARTNER

septembar 2010.

tezivira u buduem periodu, kazao je zamjenik komandanta Vazduhoplovne baze, pukovnik ivko Pejovi.
Osim Makedonaca, u oktobru se oekuje dolazak jo
50 pripadnika njemakih vazduhoplovnih snaga koji e na svojim
helikopterima, uz iskustvo crnogorskih kolega, infrastrukturu i
logistiku podrku Vazduhoplovne baze, imati letaku obuku u
slijetanju na visoke terene.
Vojni atae Makedonije pukovnik Done Kuzmanov kazao je da
je dolazak makedonskih pilota na
obuku primjer izuzetne bilateralne i regionalne saradnje, kao i
promocije regionalnih kapaciteta
Crne Gore i Makedonije.
,,Ministri odbrane Crne Gore i Makedonije potpisali su
Sporazum za obuku pilota Armije Republike Makedonije u Vazduhoplovnoj bazi i kolovanje kadeta za potrebe
Vojske Crne Gore na Vojnoj akademiji General Mihajlo
Apostolski u Skoplju. est crnogorskih kadeta poelo je
sa kolovanjem u Makedoniji, a trojica naih pilota obuku e zavriti u Crnoj Gori, podsjetio je Kuzmanov.
Kao jedan od trojice pilota makedonske Armije koji
e se obuavati u Vazduhoplovnoj bazi, porunik Nikola
Softovski je rekao da je izuzetno poastvovan i zadovoljan obukom.
Obuka pilota makedonske Armije trajae devet mjeseci, pri emu bi piloti trebalo da ostvare nalet oko 95 sati.
S. iga

Povod

Padobranci podigli
ugled Crne Gore
Razgovor sa direktorom Svjetskog padobranskog prvenstva u Nikiu, pukovnikom
Vladislavom Vlahoviem

Crnoj Gori je od 28. avgusta do 4. septembra, prvi put organizovano Svjetsko padobransko prvenstvo. Niki, kao
domain ove znaajne manifestacije, ugostio je 29 nacionalnih
reprezentacija, sa oko 300 takmiara. Rekonstruisani aerodrom
na Kapinom Polju, pod pokroviteljstvom Svjetske vazduhoplovne federacije, nacionalnog Vazduhoplovnog saveza, Ministarstva odbrane Crne Gore i grada Nikia, obogaen je za modernu pistu, dugaku 1450 i iroku 30 metara, rulnu stazu i stajanku, te rekonstrisani hangar i kancelarijski prostor, a sve u cilju
obezbjeivanja uslova za organizovanje najvee vazduhoplovne
manifestacije ikada odrane u Crnoj Gori.
Kakvi su Vai utisci i ocjene same organizacije Svjetskog
padobranskog prvenstva na Kapinom Polju?
Svi oni koji su imali priliku da prate pripreme, organizaciju i
samo sprovoenje Svjetskog padobranskog prvenstva, vjerovatno
su izgradili ubjeenje, da se tih dana u Nikiu deavalo neto
zaista veliko i vano, za budunost vazduhoplovstva i vazduhoplovnog sporta u Crnoj Gori. U svakom sluaju, moje miljenje, u
potpunosti korespondira sa izjavom gospodina Dona Hiina, inspektora Meunarodne vazduhoplovne federacije, da je uvjeren
da je to bila najbolja organizacija u istoriji svjetskih padobranskih
takmienja, to svima nama, koji smo bili u tom poslu, moe sluiti na ast.
Ovo je nesumnjivo znaajan dogaaj za nau zemlju. ta
su Vazduhoplovni savez i Crna Gora dobili organizovanjem takmienja?
Nakon tako uspjene organizacije Svjetskog prvenstva, Crna
Gora e ostati kao prepoznatljiva i konkurentna destinacija, za
organizaciju najveih sportskih i drugih vazduhoplovnih deavanja. Onih oko 300 takmiara i lanova strunih timova, vjerovatno su sa sobom ponijeli djelie njene ljepote, da bi ih podijelili
sa svojim prijateljima i kolegama irom svijeta. S pravom bi smo
mogli rei, da je tih dana svijet doao kod nas, da bi Crnu Goru,
ponio u svijet. Isto tako, Vazduhoplovni savez Crne Gore, kao
organizator ovog takmienja, nesumnjivo e dobiti na imidu u
okviru svjetske vazduhoplovne organizacije FAI, kao spremna
i sposobna asocijacija, dorasla savremenim izazovima u svijetu
vazduhoplovnih sportova. Meutim, najvanije od svega je to
da su Crna Gora i grad Niki dobili jedan vaan infrastrukturni
objekat koji ne samo da e doprinijeti ubrzanom razvoju vazduhoplovnog spotra kod nas, ve bi mogao postati i pokreta raznih
privrednih aktivnosti, a prvenstveno turizma, s obzirom na to da
je sada Kapino Polje aerodrom sposoban da prima sve vrste takozvane generalne aviacije.

U kojim disciplinama su se takmiari nadmetali i koje

rezultate je postigla reprezentacija Crne Gore?
Ovo je bio 31. Svjetski padobranski ampionat u stilu i preciznosti za seniore i 5. Svjetski padobranski ampionat u stilu i
preciznosti za juniore. Iz samog naziva se vide i discipline takmienja. Dobili smo pojedinane,
ekipne i sveukupne ampione i
ampionke, u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u stilu (figurama) i preciznosti (doskok na ciljtaka prenika 2 cm). S obzirom
na konkurenciju, a znajui da su
tih dana u Crnoj Gori i Nikiu
boravili najvei svjetski asovi padobranstva, u svim kategorijama,
moramo biti i vie nego zadovoljni uinkom nae reprezentacije koju je predvodio selektor,
gospodin Zoran Laki. Ostvarili
smo 12. mjesto, u sveukupnom
plasmanu. Da bi bilo jasnije emu
zadovoljstvo takvim rezultatom,
elim istai, da je meu naim
takmiarima, najvie skokova po
padobrancu bilo oko 2500, a da
padobranci reprezentacija zemalja
koje su velesile u ovom sportu, u
svojim knjiicama imaju upisano
ak i po 10 do 18 hiljada skokova.
Ministarstvo odbrane i VCG znaajno su doprinijeli organizaciji prvenstva. U emu se ogleda njihova pomo?
Ministarstvo odbrane, kao pokrovitelj i VCG dali su znaajnu
podrku organizaciji i realizaciji ovog svjetskog prvenstva. Kroz
meunarodnu vojnu saradnju, obezbijeeni su vojni vazduhoplovi Slovenije i Austrije, za iskakanje padobranaca, stavljeni su
na raspolaganje i domai vojni vazduhoplovi, tehnika i druga
sredstva, kao i ostala logistika podrka, uz znaajnu pomo u
ljudstvu, koje je bilo na raspolaganju Organizacionom i Izvrnom
odboru, tokom cijele aktivnosti. Time su MO i Vojska na pravi
nain demonstrirali spremnost i sposobnost da podre svaku aktivnost ili dogaaj koji ima za cilj dalju afirmaciju Crne Gore na
meunarodnom planu, te promociju sveukupnih sposobnosti i
kapaciteta naega drutva da odgovori na sve izazove i potrebe
unapreivanja kvaliteta ivota u naoj zemlji.

Somalija

Prvi Crnogorac
u misiji protiv pirata
Od kraja avgusta, oficir Vojske Crne Gore Miroslav Radojii nalazi se na grkom
brodu, u sastavu misije EU NAVFOR-ATALANTA, koja, u vodama Indijskog okeana,
pored obala Somalije, obezbjeuje prolazak brodova od napada pirata. Od ovog broja
Partner e objavljivati biljeke iz njegovog brodskog dnevnika.

ako se vrijeme mog polaska pribliavalo, uzbuenje je

raslo. Ne samo kod mene, nego i kod mojih najbliih.
Ne volim rastanke, pozdravljanja, zagrljaje.
Tog ponedeljka, 16. avgusta, poao sam na put. Aerodrom
Golubovci, Beograd, Atina...
Dolazim na ,,moj brod, fregatu ,,Adria 459. Smjetaj u jednokrevetnoj kabini. Isplovili
smo iz luke Salamina. PravacKrit. Odatle prema sredozemnim vodama Egipta. Na ulazu u Suecki kanal osjetili smo
jaku vruinu i vlanost. Utisak
je da je vani sve ljepljivo.
Brodovi, sa obje strane Kanala, prolaze po smjenama, po
predhodno odobrenim terminima. Kad smo izali iz Kanala,
usidrili smo se ispred luke Suec, gdje je luki pomoni brod
izvrio popunu goriva i vode na naem brodu. Istu aktivnost
je izvodila i ruska krstarica nedaleko od nas. Nastavili smo
putovanje kroz Crveno more, u pravcu juga, ka luci Dibuti
u istoimenoj Republici. Po lijevom boku ostavljamo Saudijsku Arabiju i Jemen, a po desnom Egipat i kasnije Eritreju.
Potrebno nam je etiri dana do odredita.
Jo na putu plovidbe imali smo dva ,,vanredna dogaaja.
Prvo, u vodama Krita, kada se sruio jedan grki avion. U
akciji spasavanja uestvovala je naa fregata. Zatim, u Crvenom moru, morali smo da pruamo pomo jednom brodu
pod zastavom Hong Konga, iji je mornar imao teko trovanje. Stigli smo brzo do broda, ali nesreni mornar ve je
bio mrtav.
Konano uplovljavamo u Dibuti. Tu vrimo popunu
hrane, vode i goriva i instaliramo komunikacioni sistem,
svojstven brodovima Evropske unije u ovoj Misiji. Imamo
priliku da obiemo grad. Iako prije toga nikada nijesam bio
u Africi, imao sam neku viziju kako izgledaju naselja ovog
kontinenta. Svi su na ulicama, neto prodaju, trae pomo,
mole se, guva u saobraaju, saobraaj bez ikakvih pravila i
propisa, kue jedva da bi se tako mogle nazvati, samo osnovno-ne mogu se pohvaliti da sam tamo vidio civilizaciju 21.
vijeka.

18 PARTNER

septembar 2010.

Nakon par dana provedenih na afrikoj obali, kreemo

na zadatak-razlog zato smo ovdje. Od komandanta Misije, francuskog admirala, dobili smo plan rasporeda po danima, prema kojem emo obezbjeivati IRTC (International Recommended Transit
Corridor). To je dio Adenskog
zaliva, koji od napada pirata
tite brodovi Evropske unije,
NATO, kao i zasebne plovne
jedinice Rusije, Kine, Japana,
Indije...
Posada je podijeljena u
smjenama po etiri sata, na
raznim pozicijama na brodu.
Najznaajniji su komandni
most. Do sada nijesmo reagovali, jer u naim zonama nije
bilo pojave pirata, ali jeste veoma blizu nas, na nekih 20-30
milja. Pirati su sve aktivniji i bezobzirniji. Napadaju konvoje, iako znaju da su ratni brodovi u blizini. esto na radaru
uoim grupu od 10-15 brodova u savrenom poretku, dvije
kolone, sa istim kursom i brzinom. Onda traim jednog koji
se izdvaja. I da, to je ruski, japanski ili kineski razara, koji
prati brodove koji viju njihove zastave. Plovi tako nevidljivo
izmeu njih kao kad se ovarski pas izgubi u stadu.
Ja svoje vrijeme provodim iskljuivo na mostu. Isto tako
provodim vrijeme u oficirskom salonu.
Indijski okean je u ovom dijelu godine najmirniji. Ipak,
jednom, dok sam bio na mostu, u jutarnjoj smjeni od 4
do 8 h, prisustvovao sam pravoj oluji. Kia je padala kao
iz kabla, jak vjetar i grmljavina i munje, ije bjeckanje je
obasjavalo nebo neprekidno, bez i jednog trenutka pauze, i
tako skoro sat vremena. A onda kao da je neko okrenuo list.
Potpuno drugi prizor-bonaca, bez kie i daka vjetra. U svakom sluaju, jo se nijesmo susreli sa morskim zmijama koje
mogu da progutaju cijeli brod, udovitima, dinovskim hobotnicama, sirenama koje zaluuju mornare, duama utopljenika ili brodovima duhova...
porunik korvete Miroslav Radojii

Direkcija za zatitu tajnih podataka

Sporazum sa EU
o razmjeni podataka
S

edmolani tim Evropske unije boravio je u radnoj

posjeti Direkciji za zatitu tajnih podataka u prvoj
polovini septembra. Svrha posjete bila je sagledavanje
sistema zatite tajnih podataka u Crnoj Gori, kako sa
legislativne strane, tako i sa praktinog aspekta primjene naih zakonskih rjeenja, a u kontekstu Sporazuma
izmeu Crne Gore i Evropske unije o bezbjednosnim
procedurama za razmjenu i zatitu tajnih
podataka i implementacionih anramana. S
obzirom na to da je ve
u toku razmjena tajnih
podataka sa NATO,
ova posjeta je bila samim tim bolje pripremljena, jer su NATO
standardi kompatibilni sa standardima EU.

Kvalitetna saradnja
sa Evropskom unijom u vezi sa ovim
pitanjima je osnov za
nastavak integracionih procesa, kako
u EU, tako i u NATO. Zbog toga se
i pristupilo potpisivanju Sporazuma
koje je uslijedilo u Briselu 13. septembra. Potpisivanje Sporazuma ove
vrste predstavlja potvrdu dobrih odnosa i povjerenja izmeu Crne Gore i
EU i ima veliki znaaj za predstojee
faze pridruivanja nae drave.

najvie podataka biti za Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane, posebno imajui u vidu
ve zapoete zajednike bezbjednosne aktivnosti
Crne Gore i EU koje se odnose na uee pripadnika
Vojske Crne Gore u EU misiji ATALANTA.
Takoe, bitan segment razmjene bie i bezbjednosne dozvole za pristup tajnim podacima
EU koje e Direkcija izdavati nakon sertifikacije Sporazuma, a u skladu sa Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o
tajnosti podataka.

Obaveze Crne Gore su da u novoj

zgradi Misiji Crne Gore pri Evropskoj
uniji formira registar tajnih podataka
koji e biti prva taka razmjene. Oekujemo da e ova aktivnost biti zavrena
do kraja tekue godine, s obzirom na to
da je kupovina zgrade u toku, te da postoje obezbijeena budetska sredstva
za uspostavljanje navedenog registra u
skladu sa najboljim standardima fiziko
tehnike
zatite tajnih
t
U sastavu delegacije EU bili su predstavnici Gepodataka.
p
neralnog Sekretarijata Savjeta Evropske unije,
zadueni za oblast INFOSEC-a i legislativu, kao
i za mjere zike i administrativne zatite tajnih
podataka. Takoe, kao lanovi tima su bili i predstavnici zemalja lanica Evropske unije iz panije i Francuske, zadueni za bezbjednost lica i
zike mjere zatite tajnih podataka.

k ovo pitanje
i j
Za Direkciju za zatitu tajnih podataka
je veoma vano i sa tehnikog aspekta, jer predstavlja
osnovu za uspostavljanje efikasnijeg sistema prenosa
tajnih podataka. Konkretno, mislim na instaliranje
posebnih terminala EU za razmjenu tajnih podataka, to moe uslijediti tek po dobijanju statusa zemlje
kandidata.
Razmjena tajnih podataka e tei preko registra u
Misiji Crne Gore pri EU koji e podatke proslijeivati Centralnom registru Direkcije. Nakon izvrene
diseminacije u Centralnom registru, tajni podaci e
se dostavljati krajnjim korisnicima. Oekuje se da e

Usvajanjem zvaninog
n izvjetaja inspekcije
Evropske
unije za koji
E
oekujemo
da e biti
o
afi
a rmativan pristupie
se
s izradi implementacionih
anranmana koc
jima e se d
detaljno
propisati naini razmjene tajnih
l
podataka izmeu Crne Gore i Evropske unije, kao i
naini zatite, bezbjednosne provjere lica dr.
Ovom prilikom istakao bih zadovoljstvo navedenom posjetom. Tom prilikom nam je potvreno da
smo na pravom putu u cilju ispunjavanja standarda
koje predvia Evropska unija na polju zatite i razmjene tajnih podataka.
Savo Vuini
direktor Direkcije za zatitu tajnih podataka
septembar 2010.

PARTNER 19

Avganistan

Nai ljekari i straari

na svom mjestu

Primjena obuke u stvarnim uslovima

vaki poetak je teak, izreka koju moemo uti

svakodnevno. Njeno puno znaenje potvruje se
i ovdje, u Avganistanu, u gradu Pol-e Khomri, provincija Baghlan, mjestu 4563 km udaljenom od Podgorice. U
bazi Panonija svoj estomjeseni rok u ISAF misiji poeo je drugi kontingent Vojske Crne Gore.
I zaista je i ovaj poetak bio teak, bolje reeno prilino i oekivano naporan. Petodnevno putovanje od Podgorice do naeg konanog odredita bilo je predugo.
Poto smo sletjeli u bazu ,,Marmal, dogaaji su se nizali -prvo susret sa naim oficirima koji su u toj bazi ve
est mjeseci, obostrano oduevljenje, srdane rijei dobrodolice uz hladna osvjeenja. Kako je sve lake kada
te saeka neko tvoj. Baza je kao grad, u njoj postoji sve
to jednom vojniku treba za svakodnevni ivot. Dva naa
oficira koji ostaju ovdje ve mogu da se raspakuju svi
im zavidimo. Mi ostali ekamo informaciju kada nastavljamo dalje...i ona ubrzo stie prekosjutra.
Sat prije ponoi, 28. avgusta stigli smo u kamp Panonija. Napokon! I kao to uvijek biva, kada se stigne
do cilja, sve tekoe na tom putu se zaboravljaju. Topli
doek od strane pripadnika prvog kontingenta, sjutradan
upoznavanje sa objektima, smjetajem, infrastrukturom
i prvi utisci ovo nije ni tako loe. Naprotiv, dobra organizacija ivota i rada, smjetaj u trokrevetnim sobama,
ukusna hrana, internet.
Sastanak sa komandantom maarskog Provincijskorekonstrukcijskog tima i upoznavanje sa procedurama
u bazi, rasporedom radnog vremena, zadacima i dunostima, bezbjedonosnoj situaciji, aktivnosti su koje su nas
ekale prvih dana...
U predahu izmeu aktivnosti u samoj bazi, vue

20 PARTNER

septembar 2010.

nas elja da vidimo kakvo je okruenje, da provirimo preko ice. Pogled na oblinji grad teko nas uvjerava da
u takvim uslovima ovdje postoji vie kola, dva fakulteta
(poljoprivredni i knjievnost), 22 medrese. Takoe, provincija ima i dvije bolnice. U gradu, takoe, i nekoliko
velikih kompanija. Pored ve pomenute, fabrike cementa,
tu je i fabrika tekstila, dvije male hidro-centrale i vie
malih radnji za opravku auta, kovanice...itd.
Vraamo se deavanjima
unutar baze. Poinjemo sa
naim dnevnim aktivnostima. Prvi na scenu stupaju
lanovi medicinskog tima crnogorskog kontingenta, koji
se javljaju voi maarskog
medicinskog tima i poinju
pripreme za ukljuenje u rad
bolnice.
Prvog dana pripadnici crnogorskog pjeadijskog voda
uz pomo pripadnika prvog
kontingenta vre pripreme za
preuzimanje dunosti obezbjeenja baze.
Ve od sledeeg dana sve
to je naueno tokom dvogodinje obuke, sve to je
uvjebano za uspjean rad
na obezbjeenju baze poinje da se primjenjuje na licu
mjesta dunost je preuzeta.
Na glavnoj kapiji baze, od lokalnih radnika, moemo uti
,,dobro jutro i ,,kako ste, na
crnogorskom. Nai prethodnici su ih nauili. I mi smo
,,lokalce iznenadili kada smo
ih u dane Bajrama pozdravili
na njihovom jeziku.
Slobodno vrijeme, izmeu
smjena, uz odmor koji je sigurno najvaniji u ovakvom
reimu rada, moe da se iskoristi na vie naina. Za nas, crnogorske vojnike, blii se i
praznik - Dan vojske Crne Gore. Poinjemo pripreme za
praznik.
major Veljko Malii

Povod

Rekonstrukcija vojnih skladita

Tara u novom izdanju

Objekat gotov do kraja godine

d deset skladita muncije i minsko-eksplozivnih sredstava, koliko se zateklo 2006. godine na teritoriji Crne
Gore, Strategijskim pregledom odbrane odreeno je da
Vojska Crne Gore ima tri skladita za skladitenje municije
i minsko-eksplozivnih sredstava. Sva raspoloiva skladita
raena su pedesetih godina prolog vijeka, kasnije doraivana, po tada vaeim standardima i za to vrijeme bila su
veoma savremena. Ali, vrijeme ini svoje, objekti propadaju, postavljeni su stroi standardi, kako u pogledu smjetaja i uvanja municije, tako i u cilju zatite ljudi i materijalnih dobara.
Jedno od skladita koje je perspektivno za VCG je skladite Tara
kod Danilovgrada. Kompleks je povrine oko 9 ha, kapacitet skladita
po starim jugoslovenskim standardima bio je 1.650 tona municije. U
skladitu se nalaze etiri nadzemna
zidana i etiri poluukopana objekta.
Svi su izgraeni 1951-53 godine, a
jedan, tipa S-20, 1974 godine. Dalje
korienje ovog skladita za smjetaj
municije je rizino. Uslovi uvanja
municije bili su loi usljed starosti
objekata i neadekvatnih zatitnih
grudobrana, a objekat nije imao
adekvatnu zatitu u pogledu ograde,
video nadzora, rasvjete, protivpoarne zatite, senzora i dr.
Zato se i pristupilo rekonstrukciji skladita. Rekonstrukcija se vri u sklopu MONDEM progama.
Najvaniji radovi koji e biti izvedeni su: izrada savremenog objekta za smjetaj uvara, praenje nadzora i rad
rukovalaca municije, izgradnja trafostanice i sanacija elektro mree, rekonstrukcija saobraajnice i izrada parking
prostora, rekonstrukcija jednog objekta za smjetaj municije, izrada hidrantske mree sa dva rezervoara za vodu,
izgradnja potpuno nove ograde i izrada sistema video nadzora i perimetrijske zatite na ogradi.
Radovi se finansiraju kroz MONDEM program, od donatora i novcem od prodaje sekundarnih sirovina nastalih
reciklaom starog naoruanja.

Tender za rekonstrukciju skladita Tara je raspisan u

novembru 2009. godine. Izbor firme je izvren po procedurama UNDP. Najpovoljnija ponuda je bila ponuda firme
Projektomontaa Beograd, sa kojom je potpisan ugovor u
aprilu 2010.godine, poslije procedure odobravanja u UNDPu u Njujorku. Ukupna vrijednost radova je 1.170.000 .
Potpisan je ugovor za prvu fazu radova u iznosu od
850.000 . Vrijednost II faze iznosi 320.000 , za koju smo
do sada obezbijedili 200.000 , to znai da nam za finalizaciju radova nedostaje jo oko 120.000 .
Radovi su poeli u maju ove godine. Rok zavretka rado-

va u I fazi je est mjeseci. Radovi u cjelini dobro napreduju

i oekujemo da I faza bude zavrena do kraja novembra ili
poetka decembra ove godine.
U cilju obezbjeenja dovoljne koliine vode za protivpoarni sistem u skladitu, sa Optinom Danilovgrad dogovorena je zajednika izgradnja oko 1,5 km vodovodne mree,
od ega e korist imati i lokalno stanovnitvo, jer e im biti
poboljano vodosnabdjevanje.
Kompletnom rekonstrukcijom ovog skladita, Vojska
Crne Gore dobie savremen i bezbjedan objekat u kojem
e moi da se skladiti do 1.200 tona razliitih ubojnih
sredstava. Mogunosti provale i neeljenog upada u objekat, bie svedeni na minimum, a pirotehnika bezbjednost
podignuta na najvii mogui stepen.
pukovnik Rifet Kosovac

septembar 2010.

PARTNER 21

Povod

DEBATA U POENJU O NATO

N

evladina organizacija Alfa centar, uz podrku

Ministarstva odbrane, organizovala je, poetkom
septembra, u selu Poenje kod avnika trei po redu Evroatlantski kamp pod nazivom
,,React 2010. Ovogodinji kamp bio je bogatiji ne samo za broj zemalja uesnica, ve i
po broju samih uesnika, a i po raznovrsnosti izvedenih aktivnosti tokom est dana trajanja. Osamdeset mladih ljudi iz esnaest zemalja je bilo u prilici, da uivajui u ljepotama Poenjskog kraja, mnogo saznaju i naue
o znaaju regionalne saradnje i udruivanja u
kolektivne sisteme bezbjednosti.
Ovogodinji REACT ispunilo je 16 predavanja, 18 panel diskusija, dvije radionice, a po
prvi put je organizovana NATO kola retorike
koja je zavrena takmienjem i dodjelom nagrada.
Posebnu panju svih uesnika izazvala je prezentacija najmodernijih sredstava, naoruanja i opreme VCG.
Tom prilikom su se REACT-u pridruili i najmladji
avniani.
Ambijent prelijepog crnogorskog sela omoguio je
da se razmjene stavovi i miljenja ne samo o NATO
i lanstvu u ovoj organizaciji, ve su teme bile mnogo raznovrsnije, ukljuujui i pitanje Vojske i uea
u misijama, odnosa baltikih zemalja, NATO i Rusije,
znaenja NATO u mentalitetu Evropljana i Crnogoraca, iskustava u javnim debatama u razliitim zemljama
i sl.

22 PARTNER

septembar 2010.

Predstavljen je i novi Strateki koncept NATO-a,

saradnja u prevazilaenju posljedica katastrofa, utica-

ja na zatitu ivotne sredine, izgradnji demokratije i

uspostavljanju vladavine prava. Jedna od najatraktivnijih radionica je bila Simulacija zasijedanja Sjevernoatlantskog vijea (NAC), gdje su polaznici kampa
imali mogunost da naue vjetine pregovaranja, a i da
saznaju metodologiju i nain donoenja odluka konsenzusom. Posljednjeg dana rada je formirana ,,Evroatlantska Alijansa mladih Crne Gore, organizacija koja
e okupljati srednjokolce iz pet crnogorskih gradova,
a koji dijele istu misiju i vrijednosti - integracije Crne
Gore u evroatlantske strukture.
Aleksandar Dedovi
Alfa centar

Dnevnik vojnog posmatraa

Prvi utisci iz Liberije

Oficir Vojske Crne Gore, major Dejan Stankovi nalazi se u misiji UN u Liberiji od juna 2010.
godine. On je zamijenio kapetana Branka uria. Na list nastavlja da objavljuje dnevnik
vojnog posmatraa iz te afrike zemlje. U ovom broju prenosimo prve utiske Stankovia.

oje putovanje u Liberiju poelo je rastankom sa porodicom. Na aerodromu su me ispratile kolege iz Ministarstva
odbrane i Generaltaba VCG.

Polijeem iz Podgorice za Frankfurt, odakle

imam let za Kazablanku. Iz Maroka nastavljam za Monroviju u Liberiji. Ve na aerodromu u Frankfurtu, prilikom
m ulaska u avion za Kazablanku osjetio se duh Afrike.
Velika guva na ulasku, galama,
ama, dosta
ljudi sa neispravnim dokumentima
mentima
i kartama, stalne prepirke izmezmeu osoblja avio kompanije i
putnika. I sam sam morao daa
slubeniku marokanske avio
o
kompanije objasnim da odla-zim u Liberiju u misiju UN.
Iz Kazablanke, sam se ukrcao
cao
na let za Monroviju. Ali ne direktno,
rektno,
nego preko Siera Leone i Obale
ale Slonovae.
ono po lokalnom
U Monroviju sam sletio u pono
vremenu. Prvo to osjetim naa izlasku iz aviona je
rom izgleda veoma skroudar toplog vazduha. Aerodrom
znika stanica. Nakon uobiamno, kao manja lokalna eljeznika
jene kontrole i drugih formalnosti
nosti na aerodromu, ulazim u UN
vozilo i odlazim do kue u kojoj
joj u
biti smjeten za vrijeme mog boravLIBERIJA U
ka u Monroviji.
Poslije noi sa nemirnim snom,
ujutro odlazim do komande
UNMIL-a gdje dobijam ID karticu koja mi omoguuje da ulazim
u UN prostorije i UN vozila. Nekoliko dana provodim u komandi
UNMIL-a. U takozvanom check-in
periodu uvode me u personalnu
evidenciju, izdaju mi dozvolu za
rad na raunarskoj mrei i otvaraju
mi slubeni e-mail, nalog na koji u
ubudue dobijati zvanina dokumenta.

Ponovo pakujem stvari i kupujem ono to mi nedostaje: duek, ventilator, drveni sanduk za transport i sl. Takoe, kupujem
i konzerviranu hranu, jer sam od kolega saznao da je u Vojindami hrana veoma jednolin
jednolina (pirina i piletina svakoga dana).
prilagod
Pokuavam da se prilagodim,
a u tome mi pomae svakodporo
nevna komunikacija sa porodicom,
telefonom ili putem interneta.
Na isti nain kako mi u Crnoj Gori doivljavamo blagu
tak stanovnici Liberije doivljavaju
prehladu, tako
K
malariju. Komarci
koji prenose malariju su
svuda i od njih se potrebno odbraniti. Koristim razne sprejeve protiv komaraca i spavam
ispod mre
mree za komarce. U Liberiji ne postoji vod
vodovod, nego svaka kua ima veliko
plasti bure koje stoji na vrhu kue i
plastino
ko
iz kojega
je sprovedena voda u kuu.
Ta voda naravno nije za pie, nego
se voda za pie kupuje u prodavnica
cama.

BROJEVIMA:

Povrina: 111.000 km2

Broj stanovnika: 3,5 miliona
Gustina naseljenosti: 33 stanovnika po km2
Broj djece do 18 godina: 2 miliona (65%)
Prosjean ivotni vijek: mukarci - 41 godina;
ene - 43 godine.
U Liberiji oko 20% djece ne doivi 5-ti roendan.
Nepismeni: 65%
Nezaposleni (od radno sposobnog stanovnitva
16-60 godina): 85%

Slijede razni ispiti i testovi - iz

engleskog jezika, vonje koji je bio
j u terenskim
ki uslovima
l i
veoma zvahtjevan, zatim, ispit iz vonje
(na pijesku i u blatu) i procedura koje sam duan da izvravam
u misiji. Poslije uspjenog zavrnog ispita na uvodnom kursu
dobijam sertifikat da sam osposobljen za obavljanje dunosti
vojnog posmatraa.
Istog dana mi na slubeni e-mail stie nareenje za prekomandu u kome pie da sam rasporeen u Tim-7, Voinjama.

Elektrina struje se dobija iz

g
generatora
ili agregata koji koris naftu za proizvodnju struje. To
ste
z
znai
da kada uvee legnem, ujem
n
najmanje
tri-etiri agregata kako
r
rade.
Za vrijeme graanskog rata
ko je zavren prije sedam godina,
koji
jje
jedan
od vojnih komandanta nared je da se uniti sva elektro-mrea
dio
k je postojala, navodno iz vojkoja
n razloga. Stvarni razlog je bio taj
nih
je sin istog vojnog komandanta
to
i
imao
firmu koja je jedina uvozila
g
generatore
za elektrinu energiju, a
o je na taj nain sinu obezbjedio
otac
s
siguran
posao. Nevjerovatno, ali
i
istinito.
U Liberiji ima samo oko 500 km
a
asfaltnih
puteva. Oni su uglavnom
u okolini glavnog grada Monrovije,
u obalu Atlantskog okeana.
uz

Zaudilo me je kada sam saznao

d u komunikaciju sa lokalnim
da
s
stanovnitvom
vriti preko prevod
dioca,
s obzirom na to da je slubeik u Liberiji
Lib iji engleski.
l ki Odgovor
O
nii jjezik
na pitanje zato se koristi
prevodilac dobio sam veoma brzo, pokuavajui da kupim banane na ulici. Naravno nijesam uspio da se sporazumijem. Takozvani liberijski engleski je veoma teko razumjeti, jer je on
ustvari mjeavina engleskog jezika i pojedinih dijalekata.
major Dejan Stankovi

septembar 2010.

PARTNER 23

Stav

U NOVEMBRU NOVI

STRATEKI KONCEPT
Kako se mijenjala globalna pozornica, tako se i NATO prilagoavao, otprilike, svakih deset
godina.

nalizirajui globalnu scenu, primjeuje se da je

jedan od osnovnih razloga transformacije Organizacije upravo nova struktura globalne pozornice. Postojanje
novih izazova i pojava novih partnera kreiralo je i nove strateke
opcije. Tako je nastao i program
Partnerstva za mir (PzM). Ovaj
program je predstavljao nain
ukljuivanja postsocijalistikih
drava u Organizaciju, uz izbjegavanje pruanja bezbjednosnih
garancija jo uvijek nestabilnim
dravama. Dodatno, mogue je
da je razlog kreiranja PzM-a bio i
nedostatak potrebe za direktnom
konfrotacijom sa Rusijom.
Uprkos procesu transformacije NATO nije odustajao od sutine svog postojanja, odnosno bezbjednosnog aspekta integracija, to je precizno izreeno
u Zavrnom dokumentu Berlinskog samita zvaninika NATO-a 1996. godine. Prema ovom dokumentu, osnovni ciljevi Organizacije su: obezbjeivanje
njene vojne efikasnosti (pa je stoga i formalno prihvaen koncept CJTF-a), ouvanje i jaanje transatlantskih veza, kao i jaanje Evropskog bezbjedonosnog i odbrambenog identiteta.
Na Samitu u Madridu 1997. poinje definitivna
institucionalna saradnja Organizacije i postsocijalistikih zemalja. Imajui u vidu divergentno drutveno politiko ureenje starih i potencijalnih lanica, identifikovana je potreba kreiranja mehanizma
prilagoavanja istih na izazove, kako lanstva, tako i
odgovornosti koju ono nosi. Stoga je kreiran i usvojen MAP (Membership Action Plan odnosno Akci-

24 PARTNER

septembar 2010.

oni plan lanstva), kao mehanizam prilagoavanja

novih lanica, uz saradnju na razliitim poljima.
Nakon uspostavljanja mehanizama pomoi i novih institucionalnih okvira, bilo je neophodno
i precizno identifikovati i strateki
antipod. Ako su do tada i postojale sumnje, SAD-e su nastojale
to promijeniti nakon teroristikih
napada na njenoj teritoriji 2001
godine. Prakom deklaracijom
iz 2002. godine terorizam, proliferacija i mehanizmi transporta oruja za masovno unitenje
identifikovani su glavni izazovi
XXI vijeka, koje je prekompozicija globalne scene stavila pred NATO. Jedini nain da
se na efikasan nain odgovori ovim izazovima bili su
i jesu preventivni zajedniki napori i aktivnosti demokratski ureenih drutava. U cilju uspjene realizacije ovih zadataka bilo je neophodno da se NATO
fokusira na bezbjednosnu i politiku sferu.
Sa aspekta bezbjednosti je bilo potrebno: oformiti nove multinacionalne i multifunkcionalne snage
u svim rodovima vojske (NATO Response Force);
transformisati komandnu strukturu; poboljati kapacitete i stepen usklaenosti kapaciteta lanica
NATO-a izgraditi evropski stub odbrane, adekvatno osposobiti i civilni sektor i inicirati izradu studije NATO Missile Defence, kako bi se identifikovale
mogue mete nuklernih napada.
Sa politikog aspekta bilo je potrebno: proiriti lanstvo kako bi se smanjio stepen nesigurnosti
(Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija,
Slovaka i Slovenija su pozvane u lanstvo), ostavi-

Stav
ti prostor i drugim potencijalnim kandidatima za
lanstvo onda kada oni budu spremni dati doprinos
kao kvalitetni i aktivni lanovi, osigurati znaaj i
funkcionalnost MAP-a, PzM-a i Savjeta za sjevernoatlantsku saradnju u pogledu povezivanja i saradnje
NATO-a i drava partnera; intenzivirati saradnju sa
Rusijom i Ukrajinom; intenzivirati saradnju u okviru programa Mediteranski dijalog, jaati euroatlantsko partnerstvo i veze uslijed dijeljenja zajednikih
vrijednosti Evrope i Amerike i integrisati prostor jugoistone Evrope u strukture NATO-a i EU, uslijed
strateke vanosti istog za Organizaciju.
Istanbulski samit je jo jednom potvrdio i definisao osnovne ciljeve i strategiju NATO-a.
Na Samitu u Strazburu i Kelu aprila 2009. godine,
nastavljena je dalja transformacija NATO-a. Tada su
efovi drava i vlada drava lanica NATO-a odluili
da se pristupi izradi novog Stratekog koncepta i taj
zadatak je povjeren Anders Fog Rasmusenu, novom
generalnom sekretaru NATO-a. Ideja je da generalni sekretar ovaj zadatak obavi predvodei grupu od
12 meunarodnih eksperata uz aktivno uee Sjevernoatlantskog savjeta (grupom predsjedava Medlin Olbrajt). Predvieni zavretak novog koncepta
je idui samit NATO u Lisabonu, novembra 2010.
godine.
Osnovni razlog izrade novog Stratekog koncepta
je jo efikasniji odgovor na promjene globalne scene
i izazove koje one donose. Aktuelni Strateki koncept je nastao prije 11. septembra 2001. odnosno
prije sukoba u Avganistanu, prije pojave terorizma
u ovom obliku i znaajnih mogunosti proliferacije oruja za masovno unitenje, prije sajber napada
i prije pojave modernih pirata kod obala Somalije.
Iako je veina novih bezbjednosnih izazova identifikovana Prakom deklaracijom iz 2002. godine, aktuelni Strateki koncept nije dao odgovore na njih
to je upravo cilj novog. Stoga je NATO-u potreban
novi koncept koji e adekvatno sagledati realnost
dananjice i izazove budunosti i na iste adekvatno
odgovoriti.
Proces kreiranja novog Stratekog koncepta zahtijeva aktivno uee svih drava lanica, ali i NATO
tijela za saradnju sa dravama koje nisu lanice (Savjet Euroatlantskog partnerstva, Mediteranski dijalog i Instanbulska inicijativa za saradnju) kao i EU

i UN.
Ovaj proces prolazi kroz tri faze: faza razmatranja, faza konsultacija i preliminarna i faza finalnog
pregovaranja. Faza razmatranja se bavi osnovnim
zadacima i funkcijama NATO-a; NATO-om kao
dijelom globalne bezbjednosne mree i pitanjem
jaanja saradnje nosilaca bezbjednosne strukture;
NATO-om i Euroatlantskim bezbjednosnim okruenjem, uz osvrt na proirenje i jaanje partnerskih
odnosa, posebno sa Rusijom, kao i NATO snagama
i sposobnostima ukljuujui planiranje odbrane i
transformaciju, uz osvrt na finansijska ogranienja,
odnosno, potrebu fleksibilnosti i kreiranja prioriteta
u finansiranju. Faza konsultacija ukljuuje konsultacije grupe eksperata sa vladama i parlamentima
drava lanica NATO-a kao i sa generalnim sekretarom. Grupa eksperata e generalnom sekretaru
predstaviti svoje analize i preporuke, dok e i drave lanice uraditi isto i na osnovu toga e generalni
sekretar kreirati svoj izvjetaj u vezi sa novim Stratekim konceptom za koji e biti potrebna politika
saglasnost drava lanica. U treoj, preliminarnoj i
fazi finalnog pregovaranja generalni sekretar e izvriti konsultacije sa stalnim predstavnicima i predstavie koncept na Samitu u Lisabonu 2010. U sluaju da to odobre efovi drava i vlada drava lanica,
isti e postati novi Strateki koncept NATO-a.
Promjene globalne pozornice su uticale na neprekidnu transformaciju NATO-a. Istorijski posmatrano, NATO je svakih deset godina bio primoran
da se prilagoava nastalim promjenama. Da li e i
nakon Stratekog koncepta iz 2010. NATO biti primoran da se 2020. ili moda ranije ponovo prilagoava i transformie ostaje kao otvoreno pitanje.
Mogue je da e i u budunosti kljuni izazovi biti
bezbjednosni, politiki, ali i ekonomski (energija
i energetska bezbjednost), kao i da e reakcije biti
usmjerene na pruanje bezbjednosnih garancija pojedincima i nesmetanim trinim transakcijama na
istom ili irem podruju.
Ivan Joveti
Autor je saradnik u nastavi na UDG-Fakultetu za
meunarodnu ekonomiju, finansije i biznis i analitiar Instituta za strateke studije i projekcije
septembar 2010.

PARTNER 25

Feljton

Ministri vojni
-od popa Ilije do...
A

ktuelni ministar odbrane Boro Vuini je 14. na toj

funkciji, od 1879. godine, kada je formirana prva
Knjaevska vlada Crne Gore, a u njoj, pored drugih resora, i Ministarstvo vojno. Upravo takav naziv je ozvanien
1902. godine. Zakonom o vladi, ministru vojnom dati su u
nadlenost upravljanje i administriranje cijelom vojskom,
svim ustanovama i svim sredstvima zemaljske vojne snage.
U decembru 1903. godine posebnim zakonom je odreeno ustrojstvo Ministarstva vojnog, koje je bilo podijeljeno
na etiri odjeljenja-eneraltabno, optevojno, artiljerijsko i
administrativno. Prema Ustavu iz 1905. godine, knjaz-kralj
Nikola je bio vrhovni zapovjednik sve zemaljske sile. Djelokrug Ministarstva vojnog bio je ponovo propisan 1914. godine, Zakonom o kraljevskoj vladi.

Na funkciji ministra vojnog, u vrijeme

knjaevine-kraljevine Crne Gore bili su vojvoda Ilija Plamenac, brigadir Janko Vukoti,
komandir Danilo Gatalo, Andrija Radovi,
brigadir Mitar Martinovi, brigadier Ivo
urovi, zatim, Marko ukanovi, brigadir
Maan Boovi, brigadier Radomir Veovi,
brigadir Milo Matanovi, Nikola Hajdukovi
i divizijar Milutin Vuini. U nae vrijeme,
funkciju ministra odbrane, kao premijer,
obavljao je jedno vrijeme i Milo ukanovi.
Za vrijeme socijalistike Crne Gore, u okviru
bive SFRJ, takoe, u nekim periodima, postojao je resor odbrane u tadanjem Izvrnom vijeu (Vladi) Crne Gore, ali bez sutinski vanih nadlenosti.
Vojvoda Ilija Plamenac je najdue bio ministar vojni-od
marta 1879. do decembra 1905. godine. On je bio veoma
odan knjazu-kralju Nikoli, za razliku od nekih njegovih
kasnijih kolega koji su, u odreenom istorijskom trenutku, okrenuli lea svom suverenu, a pojedinci i Crnoj Gori.
Nekoliko crnogorskih ministara odbrane su slubu nastavili u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, mada nijesu
ostali dugo. etvorica od ministara vojnih, Janko Vukoti,
Andrija Radovi, Mitar Martinovi i Milutin Vuini, bili
su i predsjednici kraljevske vlade. Najotvoreniji protivnici
ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom bili su Marko ukanovi
i divizijar Milutin Vuini. Oba su zbog toga bili hapeni.
Jedan od ministara vojnih, Danilo Gatalo, bio je iz Mostara. U vrijeme Prvog svjetskog rata, bio je jedan od najglasnijih sljedbenika u kampanji protiv nezavisne Crne Gore.

26 PARTNER

septembar 2010.

Pukovnik edo Marinovi, uz pomo podoficira Brana

Markovia, uredio je postavku fotografija svih ministara odbrane, izloenu u zgradi Ministarstva odbrane Crne
Gore. Jedino nema fotografije Danila Gatala, jer do sada
nije pronaena. Ministarstvo dobrane je i na taj nain doprinijelo obnovi dravnog identiteta Crne Gore, koji je bio
zaputen u svim oblastima i na svim nivoima. Crna Gora
je bila, takorei, zaboravila na svoju politiku istoriju, pri
emu je bila utopljena u monarhistiku tvorevinu Srba,
Hrvata i Slovenaca i Jugoslavije. Tek se sebi poela vraati,
stvaranjem Republike Crne Gore, kao federalne jedinice
bive SFRJ. Puni dravni identitet Crne Gore obnovljen je
21. maja 2006. godine, referendumskom odlukom o nezavisnosti drave.

to se tie vojno-odbrambenog aspekta suverenosti,

Ministarstvo odbrane je za etiri protekle godine postiglo
ogromne uspjehe. Praktino, ono je premostilo itave decenije, nadoknadilo sve ono to je proputeno u prolosti.
Ukratko, formirana je Vojska Crne Gore, stvorena institucionalna i infrastrukturna osnova sistema odbrane, a, pored ostalog, ustanovljen je Dan Vojske.
Na asopis e u nekoliko narednih brojeva predstaviti dosadanje crnogorske ministre vojne, nastojei da i
na taj nain doprinese obnovi svijesti o dravnoj istoriji i
identitetu Crne Gore. Naravno, o svim ministrima nijesu
jednako raspoloivi podaci, a jedan od njih nema ni svoju fotografiju. Redakcija Partnera e se, ipak, truditi da
objektivno prikae ministarski i politiki portret ministara
vojnih. Od Ilije Plamenca do...
Ilija Despotovi