Professional Documents
Culture Documents
PRAVILNIK o Energetskoj Efikasnosti Zgrada
PRAVILNIK o Energetskoj Efikasnosti Zgrada
I UVODNE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom blie se propisuju energetska svojstva i nain izraunavanja toplotnih
svojstava objekata visokogradnje, kao i energetski zahtevi za nove i postojee objekte.
Odredbe ovog pravilnika ne primenjuju se na: zgrade za koje se ne izdaje graevinska dozvola;
zgrade koje se grade na osnovu privremene graevinske dozvole, kao i zgrade koje se grade
na osnovu graevinske dozvole za pripremne radove; radionice, proizvodne hale, industrijske
zgrade koje se ne greju i ne klimatizuju; zgrade koje se povremeno koriste tokom zimske i letnje
sezone (manje od 25% vremena trajanja zimske odnosno letnje sezone).
lan 2
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledee znaenje:
1) automatika i kontrola sistema zgrade je skup opreme, softvera i inenjerskih servisa za
automatsku kontrolu, nadzor, optimizaciju, intervencije i menadment tehnikih sistema u
zgradi, a u cilju obezbeivanja energetski efikasnog, ekonominog i sigurnog upravljanja
instalacijama zgrade;
2) broj izmena vazduha, n [h ] je asovni broj izmena unutranjeg vazduha spoljnim vazduhom,
obraunat za zapreminu zgrade unutar termikog omotaa V [m ];
-1
3) bruto razvijena graevinska povrina jeste zbir povrina svih nadzemnih etaa zgrade,
merenih u nivou podova svih delova objekta - spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama,
parapetima i ogradama). U bruto graevinsku povrinu ne raunaju se povrine u okviru
sistema dvostrukih fasada, staklenika, povrine koje ine termiki omota zgrade u bruto
razvijenu graevinsku povrinu ne obraunava se kod heterogenih zidova debljina
termoizolacije preko 5 cm, a kod homogenih zidova debljina zida vea od 30 cm uz postizanje,
ovim pravilnikom propisanih uslova energetske efikasnosti zgrada;
4) vazduni komfor predstavlja uslove kojima se obezbeuje potrebna koliina istog vazduha u
zgradi odnosno kojima se obezbeuje kvalitet vazduha koji je bez rizika po zdravlje korisnika;
5) godinja emisija ugljen dioksida, CO2 [kg/a] je masa emitovanog ugljen dioksida u spoljnu
sredinu tokom jedne godine, koja nastaje kao posledica energetskih potreba zgrade;
10) godinja potrebna energija za osvetljenje, EL [kWh/a] je raunski odreena koliina energije
koju treba obezbediti tokom jedne godine za osvetljenje u zgradi;
11) godinja potrebna primarna energija koja se koristi u zgradi, Q [kWh/a] jeste zbir
primarnih energija potrebnih za rad svih ugraenih tehnikih sistema za KGH i pripremu STV u
periodu jedne godine;
an,PR
12) godinja potrebna toplotna energija, Q [kWh/a] je zbir godinje potrebne toplotne energije
i godinjih toplotnih gubitaka sistema za grejanje i pripremu potrone tople vode u zgradi;
an,tot
13) godinja potrebna toplota za grejanje zgrade, Q [kWh/a] je raunski odreena koliina
toplote koju grejnim sistemom treba dovesti u zgradu tokom godine da bi se obezbedilo
odravanje unutranjih projektnih temperatura;
an,H
14) godinji gubici sistema hlaenja, Q [kWh/a] su gubici energije sistema hlaenja tokom
jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za odravanje unutranje temperature u zgradi;
an,Cls
15) godinji toplotni gubici sistema grejanja, Q [kWh/a] su gubici energije sistema grejanja
tokom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za odravanje unutranje temperature u zgradi;
an,Hls
16) godinji toplotni gubici sistema za pripremu sanitarne tople vode, Q [kWh/a] su gubici
energije sistema za pripremu potrone tople vode tokom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti
za zagrevanje vode;
an,Wls
17) granina povrina A [m ] jeste povrina termikog omotaa (spoljne mere) preko koga se
vri razmena toplote;
2
19) dvostruka fasada predstavlja sistem (u funkciji tehnike instalacije) koji se sastoji od dve
nezavisne termike opne izmeu kojih struji vazduh;
20) elaborat energetske efikasnosti (u daljem tekstu: elaborat EE) je elaborat koji obuhvata
proraune, tekst i crtee, izraen u skladu sa ovim pravilnikom i sastavni je deo tehnike
dokumentacije koja se prilae uz zahtev za izdavanje graevinske dozvole;
21) elektrina snaga ureaja KGH, P [kW] je zbir nazivnih (prikljunih) elektrinih snaga
ureaja za grejanje, hlaenje, ventilaciju i klimatizaciju u zgradi (pumpe, ventilatori, kompresori,
regulatori i sl.) u zimskom reimu rada, sa indeksom (H - eng. heating), ili letnjem reimu rada,
sa indeksom (C - eng. cooling);
el
22) element zgrade jeste tehniki sistem zgrade ili deo omotaa zgrade;
23) energetska sanacija zgrade jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeoj
zgradi, kao i popravka ili zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog ili manjeg
kapaciteta, a kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni
elementi, ne utie na bezbednost susednih objekata, saobraaja, ne utie na zatitu od poara i
zatitu ivotne sredine, ali kojima moe da se menja spoljni izgled uz potrebne saglasnosti, u
cilju poveanja energetske efikasnosti zgrade;
24) energetska svojstva zgrade podrazumevaju proraunatu ili izmerenu koliinu energije koja
je potrebna kako bi bile zadovoljene energetske potrebe koje odgovaraju uobiajenom nainu
korienja zgrade i koje ukljuuju pre svega energiju za grejanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu
STV i osvetljenje;
25) energetski efikasna zgrada je zgrada koja troi minimalnu koliinu energije uz obezbeenje
potrebnih uslova komfora u skladu sa ovim pravilnikom;
26) energetski paso zgrade je dokument koji prikazuje energetska svojstva zgrade i koji ima
propisani sadraj i izgled prema Pravilniku o energetskoj sertifikaciji zgrada, a izdaje ga
ovlaena organizacija koja ispunjava propisane uslove za izdavanje a o energetskim
svojstvima objekata;
27) energija iz obnovljivih izvora predstavlja energiju iz obnovljivih nefosilnih izvora, kao to su
energija vetra, Sunevog zraenja, geotermalna energija, energija podzemnih i povrinskih
voda, biomasa i ostalo;
28) zapreminski gubici toplote, q [W/m ] su zbir transmisionih i ventilacionih gubitaka po jedinici
zapremine grejanog prostora zgrade i jednaki su specifinom toplotnom protoku po jedinici
zapremine, koji pri projektnim uslovima odaju ureaji za grejanje u prostorijama;
V
29) zvuni komfor predstavlja uslove u kojima je nivo buke u prostoriji takav da ne izaziva
oseaj neprijatnosti;
30) zgrada je graevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja
odreenih termikih parametara sredine, namenjena boravku ljudi, odnosno smetaju ivotinja,
biljaka i stvari, obavljanju neke delatnosti, a sastoji se od graevinskih elemenata, tehnikih
sistema i ureaja i ugraene opreme; zgradama se smatraju i delovi zgrade koji su projektovani
ili namenjeni za zasebno korienje i odvojeni termikim omotaem od ostalih delova zgade;
31) zgrada sa vie energetskih zona je zgrada koja ima vie posebnih delova za koje je, shodno
ovom pravilniku, potrebno izraditi posebne energetske sertifikate (u daljem tekstu: energetske
pasoe) i to:
(1) koja se sastoji od delova koji ine tehniko-tehnoloke i funkcionalne celine, koje
imaju razliitu namenu pa shodno tome imaju mogunost odvojenih sistema grejanja
i hlaenja ili se razlikuju po unutranjoj projektnoj temperaturi za vie od 4C,
(2) kod koje je vie od 10% neto povrine zgrade u kojoj se odrava kontrolisana
temperatura druge namene,
(3) kod koje delovi zgrade, koji su tehniko-tehnoloke i funkcionalne celine, imaju
razliite termotehnike sisteme i/ili bitno razliite reime korienja termotehnikih
sistema;
32) indeks izgraenosti parcele jeste odnos (kolinik) bruto graevinske povrine izgraene ili
planirane zgrade i ukupne povrine graevinske parcele. U indeks izgraenosti parcele se ne
raunaju povrine pod staklenicima, duplim fasadama, slojevima termoizolacije debljim od 5 cm
pod uslovom da se proraunom dokumentuje poboljanje energetskih karakteristika postojee
zgrade primenom mera iz ovog pravilnika;
33) indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgraene ili planirane
zgrade i ukupne povrine graevinske parcele izraene u procentima. U indeks zauzetosti
parcele se ne raunaju povrine pod staklenicima, duplim fasadama i slojevima termoizolacije
debljim od 5 cm pod uslovom da se proraunom dokae poboljanje energetskih karakteristika
postojee zgrade primenom ovih mera;
34) koeficijent ventilacionih gubitaka toplote, H [W/K] su ventilacioni gubici toplote kroz omota
zgrade podeljeni razlikom temperatura unutranje i spoljne sredine, odreene prema SRPS EN
ISO 13790;
V
35) koeficijent grejanja , (COP - eng. coefficient of performance), predstavlja odnos izmeu
dobijene toplotne energije i uloene energije (utroene elektrine energije) ((kWh)H/(kWh)E),
kada rashladne maine ili generatori hlaenja rade kao toplotne pumpe (obrnut proces);
H
36) koeficijent hlaenja je odnos odnos izmeu energije hlaenja i uloene pogonske
energije;
C
37) koeficijent transmisionih gubitaka toplote, H [W/K] su transmisioni gubici toplote kroz
omota zgrade podeljeni razlikom temperatura unutranje i spoljne sredine, odreene prema
SRPS EN ISO 13790;
T
38) kratkotrajno korienje zgrade podrazumeva korienje zgrade krae od 25% projektovanog
perioda korienja za grejanje ili hlaenje;
39) nova zgrada je zgrada projektovana u skladu sa ovim pravilnikom;
40) obimnija obnova jeste izvoenje graevinskih i drugih radova na adaptaciji ili sanaciji na
postojeoj zgradi kada je: ukupna predraunska vrednost radova na obnovi vea od 25%
vrednosti zgrade, iskljuujui vrednost zemljita na kojoj se zgrada nalazi; vie od 25% povrine
omotaa zgrade podrvgnuto energetskoj sanaciji uz potovanje oblikovne i funkcionalne
celovitosti delova zgrade;
41) omota zgrade ine svi elementi zgrade koji razdvajaju unutranji od spoljanjeg prostora;
42) pasivna zgrada je zgrada u kojoj godinja potronja energije za grejanje po jedinici korisne
povrine ne prelazi 15 kWh/m ;
2
43) period grejanja, HD (eng. heating days) je broj dana od poetka do kraja grejanja zgrade.
Poetak i kraj grejanja za svaku lokaciju odreen je temperaturom granice grejanja, koja je
obuhvaena pri odreivanju broja Stepen dana HDD ("Heating degree days");
44) pomoni sistem jeste skup tehnike opreme i ureaja koje koriste termotehniki sistemi
zgrade (KGH i STV), a kojima je potrebno napajanje elektrinom energijom;
45) postojea zgrada je zgrada izgraena na osnovu graevinske dozvole ili drugog
odgovarajueg akta, kao i svaka druga zgrada koja se koristi u skladu sa Zakonom o planiranju i
izgradnji;
46) primarna energija predstavlja energiju iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije pretrpela
bilo kakvu konverziju ili proces transformacije;
47) referentne vrednosti date ovim pravilnikom su vrednosti u odnosu na koje se vri poreenje
izraunatih vrednosti energetskih svojstava zgrada;
48) referentni klimatski podaci jesu skup odabranih klimatskih parametara koji su karakteristini
za neko geografsko podruje;
49) sanitarna topla voda je topla voda dobijena grejanjem vode iz vodovodne mree;
50) svetlosni komfor predstavlja uslove koji omoguavaju dobro vienje, tano i brzo opaanje
uz minimalno naprezanje oiju;
51) spoljna projektna temperatura, e [C] je proraunska temperatura spoljnog vazduha za
izraunavanje toplotnih gubitaka i toplotnog optereenja sa indeksima: zimska (H) i letnja (C);
52) staklenik je zastakljeni korisni deo zgrade koji predstavlja pasivni prijemnik suneve
energije;
53) stvarni klimatski podaci jesu klimatski podaci dobijeni statistikom obradom prema
meteorolokoj stanici najblioj lokaciji zgrade;
54) termika masa predstavlja delove termikog omotaa i strukture zgrade od materijala i u
debljini koji omoguavaju akumulaciju toplote;
55) termiki omota zgrade ine svi elementi zgrade koji razdvajaju grejani od negrejanog dela
zgrade, odnosno, celine zgrade sa razliitim uslovima komfora ili delova zgrade kod kojih dolazi
do prekida grejanja usled privremenog nekorienja nekog prostora;
56) termotehniki sistem zgrade obuhvata sve potrebne instalacije, postrojenja i opremu za
klimatizaciju, grejanje i hlaenje (u daljem tekstu: KGH sistemi), kao i sistem za pripremu STV;
57) termiko zoniranje zgrade obuhvata grupisanje pojedinih delova zgrade u skladu sa
njihovim potrebama za odravanjem odreenih termikih uslova;
58) tehniki sistem zgrade ine sve potrebne instalacije, postrojenja i oprema koja se ugrauje u
zgradu ili samostalno izvodi i namenjeni su za grejanje, hlaenje, ventilaciju, klimatizaciju,
pripremu sanitarne tople vode (u daljem tekstu: STV), osvetljenje i proizvodnju elektrine
energije (kogeneracija i fotonaponski sistemi);
59) tehniko-tehnoloka i funkcionalna celina zgrade predstavlja poseban deo zgrade koji je
projektovan tako da se koristi nezavisno od ostalih posebnih delova zgrade;
60) toplotni komfor predstavlja psiholoko stanje koje odgovara ugodnom oseaju toplotnih
uslova u prostoru, odnosno, kojima je postignuta toplotna ravnotea organizma. Objektivni
parametri toplotnog komfora su: temperatura vazduha, srednja temperatura zraenja povrina,
brzina kretanja vazduha i vlanost vazduha;
61) unutranja projektna temperatura, i [C] je zadata temperatura unutranjeg vazduha za
izraunavanje toplotnih gubitaka i toplotnog optereenja sa indeksima: zimska zimska (H) i
letnja (C);
62) uslovi komfora su svi oni uslovi u zgradi (termiki, vazduni, vizuelni i zvuni) u kojima se
neka osoba osea ugodno;
63) faktor oblika o = A/Ve, (m-1), je odnos izmeu povrine termikog omotaa zgrade (spoljne
mere) i njime obuhvaene bruto zapremine zgrade;
64) faktor dnevne svetlosti (eng. daylight factor) je odnos osvetljenosti prirodnim svetlom u
prostoriji i nivoa osvetljenosti spolja, izraen u procentima.
lan 3
Ovaj pravilnik primenjuje se na:
1) izgradnju novih zgrada;
2) rekonstrukciju, dogradnju, obnovu, adaptaciju, sanaciju i energetsku sanaciju postojeih
zgrada;
3) rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, obnovu i revitalizaciju kulturnih dobara i zgrada u njihovoj
zatienoj okolini sa jasno odreenim granicama katastarskih parcela i kulturnih dobara,
upisanih u Listu svetske kulturne batine i objekata u zatienim podrujima, u skladu sa aktom
o zatiti kulturnih dobara i sa uslovima organa, odnosno organizacije nadlene za poslove
zatite kulturnih dobara;
4) zgrade ili delove zgrada koje ine tehniko-tehnoloku ili funkcionalnu celinu, a koje se
prodaju ili daju u zakup.
lan 5
Energetska efikasnost zgrade je ostvarena ako su ispunjena sledea svojstva zgrade:
1) obezbeeni minimalni uslovi komfora sadrani u Prilogu 5 - Uslovi komfora, koji je odtampan
uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo;
2) potronja energije za grejanje, hlaenje, pripremu tople sanitarne vode, ventilaciju i
osvetljenje zgrade ne prelazi dozvoljene maksimalne vrednosti po m sadrane u Prilogu 6 Metodologija odreivanja energetskih performansi zgrada: odreivanje godinje potrebne
toplote za grejanje, ukupne godinje finalne i primarne energije, godinje emisije CO , referentni
klimatski podaci i preporuene vrednosti ulaznih parametara za proraun, koji je odtampan uz
ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo.
2
lan 6
Kod obezbeivanja efikasnog korienja energije u zgradama uzima se u obzir vek trajanja
zgrade, klimatski uslovi lokacije, poloaj i orijentacija zgrade, njena namena, uslovi komfora,
materijali i elementi strukture zgrade i omotaa, ugraeni tehniki sistemi i ureaji, kao i izvori
energije i kogeneracija i mogunost za korienje obnovljivih izvora energije.
lan 7
Za postizanje energetske efikasnosti zgrada definie se:
1) orijentacija i funkcionalni koncept zgrade;
2) oblik i kompaktnost zgrade (faktor oblika);
3) toplotno zoniranje zgrade;
4) nain korienja prirodnog osvetljenja i osunanja;
5) optimizacija sistema prirodne ventilacije;
6) optimizacija strukture zgrade;
7) uslovi za korienje pasivnih i aktivnih sistema;
8) uslovi za korienje voda;
9) parametri za postizanje energetske efikasnosti postojeih i novoprojektovanih zgrada.
Parametri iz stava 1. ovog lana sadrani su u Prilogu 4 - Tehniki zahtevi za postizanje
energetske efikasnosti zgrada, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo.
lan 8
Uz ispunjenje energetske efikasnosti zgrade potrebno je zadovoljiti i sve uslove komfora:
1) vazduni komfor;
2) toplotni komfor;
3) svetlosni komfor;
4) zvuni komfor.
Uslovi iz stava 1. ovog lana sadrani su u Prilogu 5.
lan 9
Higrotermika svojstva graevinskih materijala sadrana su u Tabeli 3.4.1.2 - Higrotermike
osobine graevinskih materijala i proizvoda Priloga 3 - Toplotna zatita i difuzija vodene pare,
koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo.
Za potrebe prorauna difuzije vodene pare moe da se koristi i srpski standard SRPS EN ISO
10456.
lan 10
Toplotna, parodifuzijska i svojstva nepropustljivosti za vazduh graevinskih elemenata sadrana
su u Prilogu 3.
Najvee doputene vrednosti koeficijenata prolaza toplote, U [W/(m xK)], elemenata termikog
omotaa zgrade, odnosno elemenata izmeu dve susedne termike zone, sadrane su u Tabeli
3.4.1.3 - Najvee dozvoljene vrednosti koeficijenta prolaza toplote, U [W/(m xK)], za elemente
termikog omotaa zgrade Priloga 3.
max
max
lan 11
Toplotna svojstva i svojstva nepropustljivosti za vazduh zgrade ili dela zgrade koja se
proveravaju su:
1) koeficijent transmisionog gubitka toplote, H [W/K];
T
lan 12
Pri projektovanju termotehnikih sistema potrebno je predvideti elemente sistema grejanja,
klimatizacije i ventilacije sa visokim stepenom korisnosti datim u Prilogu 6 i Prilogu 7 Energetski pokazatelji za rashladne agregate koji se koriste za potrebe hlaenja u zgradama,
koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ine njegov sastavni deo.
lan 13
Sisteme centralnog grejanja potrebno je projektovati i izvoditi tako da bude omoguena
centralna i lokalna regulacija i merenje potronje energije za grejanje.
Kotlove i cevnu mreu sistema centralnog grejanja je potrebno projektovati i izvoditi tako da
stepen korisnosti odgovara vrednostima sadranim u Prilogu 6.
Cirkulacione pumpe razgranatih sistema, kod kojih se primenjuje kvantitativna regulacija
potrebno je opremiti kontrolerom broja obrtaja povezanim sa sistemom kontrole prema stvarnim
zahtevima prostora.
lan 14
Sistem mehanike pripreme vazduha potrebno je projektovati i izvoditi tako da bude omogueno
korienje toplote otpadnog vazduha.
Sistem vetakog dovoda vazduha potrebno je projektovati i izvoditi sa mogunou promene
koliine sveeg vazduha prema stvarnim zahtevima prostora, sa ogranienjem minimuma
potrebnog za ventilaciju u skladu sa namenom prostorije.
Za centralnu ventilaciju zgrada mogu se koristiti reverzibilne toplotne pumpe za grejanje
prostora zimi i za delimino hlaenje leti.
Kanale za usis sveeg vazduha potrebno je projektovati i izvoditi sa izolacijom od usisa do
ulaska u klima komoru, u svrhu otklanjanja efekta toplotnog mosta i toplotnih gubitaka.
Kanale za distribuciju pripremljenog vazduha potrebno je projektovati i izvoditi sa izolacijom u
delu zgrade koji nije klimatizovan, kao i sve delove kanalske mree gde moe doi do
kondenzacije vlage iz okolnog vazduha.
Dozvoljena je ugradnja rashladnih agregata sa efikasnou jednakom ili veom od vrednosti
sadranih u Prilogu 7.
Vazdune klimatizacione ureaje projektovati i izvoditi tako da mogu da koriste prirodno
hlaenje, sa adijabatskom kontrolom.
lan 15
U zgrade se ugrauju toplotno izolovani rezervoari u grejnim sistemima ili sistemima za toplu
vodu koji ispunjavaju zahteve utvrene srpskim standardom SRPS EN 15332.
Razvodna mrea tople vode mora biti ugraena unutar termikog omotaa zgrade, po pravilu
smetena u instalacionom kanalu i izolovana u skladu zahtevima datim u Prilogu 6.
lan 16
Energetski efikasni tehniki sistemi za osvetljenje koji se ugrauju u zgradu moraju da ispune i
zahteve utvrene srpskim standardom SRPS EN 15193 - Energetske performanse zgrada Energetski zahtevi za osvetljenje.
Efikasno korienje energije za rasvetu obezbeuje se prvenstveno korienjem dnevnog
svetla, a ako to nije mogue, onda treba koristiti energetski efikasne svetiljke i pripadajue
lan 18
Proraun energetskih svojstava zgrade vri se za sledee kategorije:
1) godinja potrebna energija za grejanje;
2) godinja potrebna energija hlaenja;
3) godinja potrebna energija za ventilaciju;
4) godinja potrebna energija za pripremu sanitarne tople vode;
5) godinja potrebna energija za osvetljenje;
6) godinji gubici tehnikih sistema;
7) godinja isporuena energija;
8) godinja potrebna primarna energija;
9) godinja emisija CO .
2
lan 19
Tehniki i drugi zahtevi za proraune energetskih svojstava zgrade utvreni srpskim
standardima sadrani su u Prilogu 2 - Metodologija prorauna potrebne energije za grejanje i
hlaenje u zgradama, iskazivanje energetskih performansi zgrada i monitoring i verifikacija
energetskih performansi zgrada, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo, a
fizike veliine, oznake, jedinice i indeksi koji se koriste u proraunu potrebne energije za
grejanje i hlaenje u zgradama sadrani i su u Prilogu 1 - Fizike veliine, oznake, jedinice i
indeksi, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni deo.
Godinja potronja energije za grejanje i hlaenje, pripremu sanitarne tople vode, ventilaciju i
osvetljenje rauna se u skladu sa srpskim standardima SRPS EN ISO 13790, SRPS EN 15316,
SRPS EN 15241, SRPS EN 15243, SRPS EN 15316-3, SRPS EN 15193, kao i nacionalnim
specifinostima datim u Prilogu 6.
Godinja potronja energije za grejanje, hlaenje, pripremu sanitarne tople vode, ventilaciju i
osvetljenje zgrade odreuje se proraunom uz korienje propisanog softverskog paketa za
datu lokaciju.
Godinja potrebna energija koja je osnov za utvrivanje usklaenosti karakteristika zgrade sa
propisanim zahtevima izraunava se za projektovane uslove korienja zgrade.
lan 20
Emisija CO , koja nastaje prilikom rada tehnikih sistema odreuje se na osnovu podataka za
specifine emisije CO za pojedine energente, tako to se godinja potrebna primarna energija
za rad tehnikih sistema, izraunata za odreeni energent, preraunava prema faktorima
konverzije za specifine emisije CO , sadranim u Prilogu 6.
2
Pokazatelji emisije CO , proizali kao posledica rada tehnikih sistema tretiranih u ovom
pravilniku, iskazuju se u obliku godinjih emisija CO (kg), ili godinjih emisija CO po jedinici
neto povrine unutar termikog omotaa zgrade, A (kg/ m a).
2
lan 21
Elaborat EE se izrauje primenom Nacionalnog softvera za izraunavanje pokazatelja
energetske efikasnosti zgrade, a na osnovu metodologije sadrane Prilogu 6.
lan 22
Elaborat EE izrauje se na osnovu:
1) klimatskih karakteristika lokacije
(1) spoljnih projektovanih temperatura gradova u Republici Srbiji sadranih u Tabela
3.3.4.1 - Spoljne projektne temperature, [C], za mesta u Republici Srbiji Priloga
3;
H'e
(2) broja stepen dana i srednje temperature grejnog perioda za gradove u Republici
Srbiji sadranih u Tabela 6.3 - Broj stepen dana za grejanje HDD i srednja
temperatura grejnog perioda za mesta u Republici Srbiji Priloga 6;
H,mn
lan 23
Elaborat EE sadri:
1) podatke navedene u lanu 22. ovog pravilnika;
2) tehniki opis primenjenih tehnikih mera i reenja u projektu usklaenih sa ovim pravilnikom i
to:
(1) funkcionalne i geometrijske karakteristike zgrade,
(2) primenjene materijale,
(3) ugraene sisteme,
(4) vrste izvora energije za grejanje, hlaenje i ventilaciju,
(5) termotehnike instalacije,
(6) sisteme rasvete,
(7) upotrebu i uee obnovljivih izvora energije;
3) proraune sadrane u Prilogu 3 i Prilogu 6, kojima se potvruje da projektovani graevinski
elementi i zgrada, ili deo zgrade kao celina, sa pripadajuim tehnikim sistemima, ispunjavaju
zahteve ovog pravilnika;
4) potrebnu godinju potronju energije za rad tehnikih sistema u zgradi (finalna energija)
sadranu u Tabeli 6.1.a - Metodologija za odreivanje ukupne godinje potrebne energije
Priloga 6;
5) godinju vrednost korienja ukupne primarne energije sadrane u Tabeli 6.12 - Faktori
pretvaranja za proraunavanje godinje primarne energije za pojedine vrste izvora toplote
Priloga 6;
6) vrednosti emisije CO , proraunate preko faktora datih u Tabeli 6.13 - Specifine emisije CO
za pojedine vrste energenata Priloga 6.
2
Od dana izbora programskog paketa iz stava 1. ovog lana, vrie se proraun potronje
energije za grejanje, hlaenje, pripremu sanitarne tople vode, ventilaciju i osvetljenje.
Do dana izbora programskog paketa iz stava 1. ovog lana za proraun energetskih svojstava
zgrade, odnosno godinje potronje energije, elaborat EE sadri:
1) karakteristike omotaa objekta usklaene sa vrednostima koeficijenata prolaza toplote i
vrednostima specifinog transmisionog gubitka, sadrane u Prilogu 3 i Prilogu 6, kao i svim
ostalim tehnikim uslovima sadranim u ovom pravilniku;
2) potronju energije za grejanje objekta usklaenu sa vrednostima datim u Tabela 6.11a i
Tabela 6.11b i proraunatu prema uputstvima datim u Prilogu 6.
lan 25
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
Republike Srbije", a primenjuje se od 30. septembra 2012. godine.
Prilog 1
FIZIKE VELIINE, OZNAKE, JEDINICE I INDEKSI
Tabela 1.1 - Fizike veliine, oznake i jedinice
Fizika veliina
Oznaka
Oznaka
irina
Temperatura
Povrina
Duina
W/(mK)
Masa
kg
W/K
Gustina
kg/m
50
-1
-1
Debljina sloja
J/(kgK)
W/(m K )
si
se
-8
Razlika temperatura
, T
Temperaturska provodnost
m /s
W/K
Rsi
W/K
2D
W/K
3D
W/K
W/K
W/K
Zapremina, neto
Zapremina, bruto
W/(m K)
W/(m K)
R'
R"
m K/W
m K/W
Toplotna provodljivost
W/(mK)
Koliina toplote
J Ws Nm
W/(m K)
W/(m K)
m K/W
m K/W
2
m K/W
2
W/m
W/(m K)
W/(m K)
W/(m K)
Vreme
si
m K/W
se
m K/W
t
Tabela 1.2 - Indeksi
Indeks
Znaenje
Vazduh
air
an
godinje
annual
bruto
karakteristino
characteristic
hlaenje
cooling
del
isporueno
delivered
spolja
external
el
elektrina energija
electric
ventilator, okvir
fan, frame
tle, staklo
ground, glazing
asovna
hourly
grejanje, grejano
heating, heated
unutranje
internal
nabrajanje
osvetljenje
lighting
ls
gubici
losses
meseni
monthly
neto
net
snaga
power
solarni
solar
se
spoljanja povrina
external surface
seas
sezonska
seasonal
sh
zasenenje
shading
si
unutranja povrina
internal surface
transmisija
transmission
tot
ukupno
total
negrejano
unheated
ventilisano
ventilated
ventilacija, zapremina
ventilation, volume
prozor
window
topla voda
hot water
dodatno
extra
Prilog 2
METODOLOGIJA PRORAUNA POTREBNE ENERGIJE ZA
GREJANJE I HLAENJE U ZGRADAMA, ISKAZIVANJE
ENERGETSKIH PERFORMANSI ZGRADA I MONITORING I
VERIFIKACIJA ENERGETSKIH PERFORMANSI ZGRADA
Tabela 2.1 - Definicije i terminologija
Oznaka standarda:
SRPS EN 12792
Uslovi toplotnog komfora i kvalitet unutranjeg vazduha odreeni su standardom SRPS EN ISO
7730 i dokumentom CR 1752 (Tehniki izvetaj), kao i standardom SRPS EN 15251.
Tabela 2.2 - Kljuni standardi
Standard
Opis:
SRPS EN 15315
SRPS EN 15217
SRPS EN 15240
SRPS EN 15239
SRPS EN 15193
Standard
Thermal performance of buildings Toplotne performanse zgrada Transmission and ventilation heat
Transmisioni i ventilacioni
transfer coefficients - Calculation
koeficijenti prolaza toplote
method
SRPS EN 15232
SRPS EN 15241
SRPS EN 15243
SRPS EN 15316-1
SRPS EN 15316-2-1
SRPS EN 15316-4
generation systems
SRPS EN 15316-3
SRPS EN 410
SRPS EN 673
SRPS EN 15241
SRPS EN 15242
SRPS EN 15243
systems
klimatizaciju
Thermal performance of buildings - Toplotne karakteristike zgrada Heat transfer via the ground Prenoenje toplote preko tla Calculation methods
Metode prorauna
SRPS EN 13947
SRPS U.J5.520
SRPS U.J5.530
SRPS EN 12412-2
SRPS EN 1026
SRPS EN 13829
SRPS U.A2.020
SRPS U.A2.023
mernim posudama
SRPS U.A2.024
SRPS U.J5.060
SRPS U.J5.062
SEPS U.J5.082
SRPS U.J5.100
(1)
Napomena 1: Ispitivanja mogu da vre od strane ATS akreditovane laboratorije, u okviru obima
akreditacije. Priznavanje stranih dokumenata o usaglaenosti reguliu odgovarajui domai
propisi.
Napomena 2: Odnosi se na metod ispitivanja, izuzev kriterijuma za ocenu, koji su dati u ovom
pravilniku.
Napomena 3: Za originalne SRPS standarde naziv je dat na srpskom jeziku.
(1)
Prilog 3
TOPLOTNA ZATITA I DIFUZIJA VODENE PARE
U ovom prilogu definisani su osnovni - opti principi fizike zgrade u delu koji se odnosi na
toplotnu zatitu, toplotnu akumulativnost i difuziju vodene pare, koje treba slediti pri
projektovanju, izgradnji i rekonstrukciji (revitalizaciji) zgrada ili delova zgrada.
Nain prorauna
Opis / kriterijum
Ocena:
UU
R [ K/W] je toplotna otpornost
graevinskog elementa, a R i R su
prelazne otpornosti
U=
Koeficijent transmisionog
gubitka toplote, H [W/K]
H = (F U A ) + H
H = U A
si
1
R +R+R
xi
TB
TB
max
se
si
TB
se
mostova
H = c V n
V - zapremina grejanog
prostora [m ]
n - broj izmena vazduha
na as [h ]
Koeficijent ventilacionog
gubitka toplote, H [W/K]
V
-1
Specifini transmisioni
gubitak toplote, H' [W/
(m K)]
H' =
H
A
q =
H +H
V
[W/(m K)]
2
T,max
Prorauni fizikih veliina navedenih u Tabeli 3.1.1 sastavni su deo elaborata EE, koji
predstavlja deo projektne dokumentacije i izrauje se u skladu sa vaeim standardima i
propisima.
Graevinski element
[-]
min
Ravni krovovi
25
15
10
Graevinski element
[h]
min
14
10
Ukoliko je za krovove > 45, ne postavljaju se zahtevi za vrednost [h]. Ukoliko je za zidove
> 35, ne postavljaju se zahtevi za vrednost [h].
Za spoljne netransparentne ventilisane graevinske elemente (osim za slabo ventilisane) ne
postavljaju se zahtevi za vrednost [-] ukoliko je povrinska masa elementa bez obloge vea (ili
jednaka) 100 kg/m . Ukoliko je povrinska masa elementa bez obloge manja od 100 kg/m ,
koeficijent prolaza toplote elementa mora da bude manji od 0,35 W/(m xK).
2
Prorauni fizikih veliina i parametara kojima se proverava difuzija vodene pare graevinskog
elementa sastavni su deo elaborata EE, koji predstavlja deo projektne dokumentacije i izrauje
se u skladu sa vaeim standardima i propisima.
R R
min
si
-
-
i
- (R - R )
si
se
Pri emu je R = 0,04 m K/W, a vrednost R se, zbog mogunosti pojave spreenog strujanja
vazduha (nametaj, zakloni i sl.) usvaja sa (najmanje) R = 0,25 m K/W. Za transparentne
graevinske elemente primenjuje se uobiajena vrednost: R = 0,17 m K/W.
2
se
si
si
si
si,crit
Tabela 3.3.1.1 - Temperature take rose, [C], u zavisnosti od relativne vlanosti vazduha,
[%], i temperature vazduha [C]
s
[C]
s
[C]
[%]
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
30
10,5 12,9 14,9 16,8 18,4 20,0 21,4 22,7 23,9 25,1 26,2 27,2 28,2 29,1
29
9,7
12,0 14,0 15,9 17,5 19,0 20,4 21,7 23,0 24,1 25,2 26,2 27,2 28,1
28
8,8
11,1 13,1 15,0 16,6 18,1 19,5 20,8 22,0 23,2 24,2 25,2 26,2 27,1
27
8,0
10,2 12,2 14,1 15,7 17,2 18,6 19,9 21,1 22,2 23,3 24,3 25,2 26,1
26
7,1
9,4
11,4 13,2 14,8 16,3 17,6 18,9 20,1 21,2 22,3 23,3 24,2 25,1
25
6,2
8,5
10,5 12,2 13,9 15,3 16,7 18,0 19,1 20,3 21,3 22,3 23,2 24,1
24
5,4
7,6
9,6
11,3 12,9 14,4 15,8 17,0 18,2 19,3 20,3 21,3 22,3 23,1
23
4,5
6,7
8,7
10,4 12,0 13,5 14,8 16,1 17,2 18,3 19,4 20,3 21,3 22,2
22
3,6
5,9
7,8
9,5
11,1 12,5 13,9 15,1 16,3 17,4 18,4 19,4 20,3 21,2
21
2,8
5,0
6,9
8,6
10,2 11,6 12,9 14,2 15,3 16,4 17,4 18,4 19,3 20,2
20
1,9
4,1
6,0
7,7
9,3
19
1,0
3,2
5,1
6,8
8,3
9,8
18
0,2
2,3
4,2
5,9
7,4
8,8
17
-0,6
1,4
3,3
5,0
6,5
7,9
9,2
16
-1,4
0,5
2,4
4,1
5,6
7,0
8,2
9,4
15
-2,2
-0,3
1,5
3,2
4,7
6,1
7,3
8,5
9,6
14
-2,9
-1,0
0,6
2,3
3,7
5,1
6,4
7,5
8,6
9,6
13
-3,7
-1,9
-0,1
1,3
2,8
4,2
5,5
6,6
7,7
8,7
9,6
12
-4,5
-2,6
-1,0
0,4
1,9
3,2
4,5
5,7
6,7
7,7
8,7
9,6
10,4 11,2
11
-5,2
-3,4
-1,8
-0,4
1,0
2,3
3,5
4,7
5,8
6,7
7,7
8,6
9,4
10,2
10
-6,0
-4,2
-2,6
-1,2
0,1
1,4
2,6
3,7
4,8
5,8
6,7
7,6
8,4
9,2
dif
max
gde je najvea dozvoljena masena vlanost za sloj materijala u kome se deava kondenzacija
X'
max
= X' + X'
r
dif, max
X'
dif, max
100
d
max
[kg/m ] je zapreminska masa materijala, u suvom stanju, prema tabeli 3.3.3.1, ili 3.4.1.2
0
max
max
max
max
Materijal
[kg/m ]
X' [%]
2400
1,8
2200
2,0
2000
2,2
1800
2,4
1600
9,4
1400
10,7
1200
12,5
800 - 1700
3,5
1200
3,3
1000
4,0
800
5,0
600
6,7
500
8,0
Beton
400
10,0
800
9,3
550
13,5
Puna opeka
1400 2000
1,5
uplja opeka
1200 1400
2,4
Malter
Produni i cementni
Toplotnoizolacioni malter
Drvo
500 - 800
15,0
200 - 550
14,0
10,0
15 - 200
1,5
15,0
100 - 200
10,0
Polistiren
10 - 50
5,0
28 - 55
3,0
H'e
Zona B - obuhvata mesta za koja je spoljna projektna temperatura (period grejanja) nia od =
-15 C, temperatura spoljnjeg vazduha iznosi = -10 C, relativna vlanost spoljnjeg iznosi =
H'e
Spoljne projektne temperature za period grejanja odreene su tabelom 3.3.4.1. Za mesta koja
nisu obuhvaena Tabelom 3.3.4.1, usvajaju se podaci koji su navedeni za najbliu lokaciju.
Za period isuenja: dozvoljeno trajanje isuenja iznosi 90 dana za mesta koja pripadaju Zoni A,
a 60 dana za mesta koja pripadaju Zoni B. Temperature i relativne vlanosti vazduha iznose =
= 18 C, = = 65%.
i
MESTO
H'e
MESTO
H'e
Banatski Karlovac
-13,2
Kopaonik
-20,1
Beograd
-12,1
Leskovac
-17,4
Beej
-15,8
Loznica
-13,7
Valjevo
-14,4
Ni
-14,5
Vranje
-15,3
Novi Sad
-14,8
Vrac
-15,4
Pe
-18,1
Veliko Gradite
-14,1
Poega
-18,3
Dimitrovgrad
-15,8
Prizren
-18,4
Zajear
-17,5
Pritina
-19,8
Zlatibor
-16,0
Sjenica
-23,7
Zrenjanin
-14,8
Sombor
-15,1
Kikinda
-15,3
Sremska Mitrovica
-15,0
Kraljevo
-14,7
Surin - Beograd
-13,0
Kruevac
-16,2
Crni Vrh
-18,5
Kragujevac
-15,0
uprija
-15,2
Za zgrade sa klimatizacijom ili sa veim oslobaanjem vodene pare dozvoljeno vreme isuenja
odreuje se na osnovu karakteristika procesa - unutranjih mikroklimatskih uslova, ali ne sme
da bude due od: 90 dana (u Zoni A), odnosno 60 dana (u Zoni B).
Koeficijent prolaza toplote graevinskog elementa, U [W/(m xK)], proraunava se, u optem
sluaju - za graevinski element jednostavne heterogenosti, saglasno standardu SRPS EN ISO
6946, na sledei nain:
2
se
si
se
R +R
si
se
Faktor korekcije
temperature, F
xi
0,13
0,04
0,17
1,0
ventilisani
0,13
0,13
0,26
1,0
neventilisani
0,10
0,04
0,14
1,0
ventilisani
0,10
0,10
0,20
1,0
neventilisani
0,17
0,04
0,21
1,0
ventilisani
0,17
0,17
0,34
1,0
neventilisani
0,10
0,04
0,14
1,0
ventilisani
0,10
0,10
0,20
1,0
Ravni krovovi:
Kosi krovovi:
0,13
0,13
0,26
0,5
0,10
0,10
0,20
0,8
0,17
0,17
0,34
0,5
0,13
0,13
0,26
0,7
0,6
0,5
0,13
0,0
0,13
0,6
pod na tlu
0,17
0,0
0,17
0,5
0,10
0,0
0,10
0,6
0,13
0,08
0,21
0,8
0,10
0,08
0,18
0,8
Materijal / proizvod
Gustina,
kg/m
3
Relativni
Specifina
Toplotna
koeficijent
toplota,
provodljivost,
difuzije
c
vodene pare,
J/(kgxK)
W/(mxK)
I ZIDOVI
1 800
920
0,76
12
1 600
920
0,64
1 400
920
0,58
1 200
920
0,47
1 400
920
0,61
1 200
920
0,52
800
920
0,33
2,5
1 900
880
1,05
35
1 700
880
0,79
30
1 500
920
0,58
1 300
920
0,47
2 000
920
1,10
20
1 800
920
0.99
16
1 600
920
0.79
13
1 400
920
0,70
1 200
920
0,56
8. Porolit
1 200
920
0,52
1 600
920
0,64
1 400
920
0,58
1 200
920
0,52
440
860
0,13
460
860
0,14
500
860
0,16
650
860
0,18
800
1 050
0,35
600
1 050
0,27
1 000
840
0,47
1 200
840
0,52
1 400
840
0,64
1 600
840
0,80
1 000
1 050
0,44
1 200
1 050
0,49
1 400
1 050
0,56
1 400
1 050
0,49
1 600
1 050
0,56
2 000
920
1,16
22
1 600
960
0,74
10
0,22-0,35
II MALTERI
1 600
1 050
0,81
10
1 700
1 050
0,85
15
1 800
1 050
0,87
20
1 900
1 050
0,99
25
2 100
1 050
1,40
30
2 200
1 050
1,40
30
1 850
1 050
0,70
15
1 900
1 050
0,70
30
1 500
920
0,70
1 000
920
0,47
500
1 050
0,13
600
920
0,19
1 000
920
0.47
1 200
920
0,58
2 600 do
2800
920
3,5
65
2 600 do
2 850
920
2,3 do 3,5
65
2 600
920
1,7
50
1 500 do
2 000
840
1,2 do 1,7
15
1 500 do
2 000
840
1,5 do 2,6
50
1 800
840
0,58
1,4
1 700
840
0,81
1,5
800
840
0,41
1,3
50
840
0,04
1,1
100
840
0,05
1,3
400
840
0,22
1,3
36. Piljevina
250
2 090
0,09
1,2
1 700
840
2,1
960
2,33
V BETONI
38. Betoni sa kamenim agregatima
2 500
90
42. ljakobeton
2 400
960
2,04
60
2 200
960
1,51
30
2 000
960
1,16
22
1 800
960
0,93
15
1 400
1 000
0,58
10
1 200
1 000
0,47
1 000
1 000
0,38
800
1 000
0,29
800
1 050
0,29
600
1 050
0,23
500
1 050
0,19
400
1 050
0,14
1 600
920
0,76
1 400
920
0,58
1 200
920
0.47
1 600
960
0,76
1 400
960
0,58
1 200
960
0,47
VI MATERIJALI ZA OBLAGANJA
43. Gips - kartonske ploe
- do 15 mm
900
840
0,21
12
- do 18 mm
900
840
0,23
1 400
840
0,70
12
1 200
840
0,58
8,5
1 000
840
0,47
800
840
0,35
600
840
0,29
1 900
920
1,05
100
1 800
920
0,79
20
1 800
920
0,92
300
1 700
920
0,87
200
- podne, neglazirane
2 300
920
1,28
200
140
1 900
880
0,99
- 12 mm x 12 mm - 26% fuge
100
90
2 300
840
0,70
150
52. Linoleum
1 200
1 880
0,19
500
53. Guma
1 000
1 470
0,16
10 000
2 500
960
2,33
90
2 400
960
2,04
70
1 200
920
0,47
10
2 650 do
2 850
880
2,33
65
2 600
880
2,33
50
2 500
840
0,81
10 000
2 600
840
0,44
100 000
1 100
840
0,44
4 000
- hrast
700 do
800
2 090 do
2 510
0,21
40 do 60
- smreka, bor
500 do
600
2 090
0,14
70
600
2 090
0,12
60
620
2 090
0,13
60
400
2 090
0,08
30
660
2 090
550
2 090
0,14
60
- tvrde
1 000
1 880
0,12
17
- meke
400
2 090
0,058
300
2 090
0,052
200
2 090
0,047
60. Drvo
100
600
2 090
0,099
60
- debljine 15 mm
550
2 010
0,140
11
- debljine 25 mm
500
1 670
0,099
- debljine 35 mm
450
1 670
0,093
- debljine 50 mm
400
1 670
0,081
600
1 340
0,15
- perive
700
1 340
0,15
10
- plastine
700
1 250
0,20
3 000
67. Bitumen
1 100
1 050
0,17
1 200
68. Asfalt
2 100
1 050
0,70
2 500
1 900
1 050
0,70
2 000
1 100
1 460
0,19
2 000
1 400
960
0,23
10 000
800
960
0,12
3 000
- napeti tafting
250
1 230
0,070
1,5
- lepljeni tafting
270
1 230
0,081
10
300
1 460
0,090
10
520
1 670
0,140
15
74. Parket
700
1 670
0,21
15
900
1 670
0,19
70
1 000
1 250
0,19
80 000
1 200
960
0,19
42 000
900
1 460
0,19
100 000
950
1 460
0,19
150 000
1 000
1 460
0,19
140 000
1100
1460
0,19
2000
- asfalt, 20 mm
1 100
1 460
0,17
10 000
1 100
1 460
0,19
14 000
Vieslojna bitumenska
hidroizolacija na perforiranoj
lepenki
1 200
1 460
0,19
14 000
1 200
960
0,19
20 000
1 600
960
0,26
300 000
1 300
1 000
0,23
100 000
1 500
1 000
0,30
80 000
1 200
1 040
0,30
100 000
88. Crep
1 900
880
0,99
40
2 800
820
2,90
120
7 800
460
53,5
7 200
500
46,5
X METALI
90. elik
- liveni elik
91. Aluminijumska folija
600 000
0,10
0,15
2 700
940
203
0,20
700 000
800 000
600 000
9 000
380
380
0,15
700 000
800 000
93. Olovo
11 500
130
35
94. Cink
7 100
390
110
XI TOPLOTNOIZOLACIONI MATERIJALI
14
840
0,038
23
840
0,034
30
840
0,032
60
840
0,032
80
840
0,034
30
840
0.038
80
840
0.034
100
840
0,033
160
840
0,037
180
840
0,039
145
840
0,056
10 000
120
1 670
0,041
10
160
1 670
0,044
22
800
1 260
0,046
350
1 470
0,098
550
1 465
0,14
800
1 465
0,24
10
1 400
1 590
0,19
50 000
1 500
1 090
0,23
50 000
1 180
1 000
0,19
8 000
1 400
960
0,21
16 000
15
1 260
0,041
25
20
1 260
0,041
35
25
1 260
0,041
40
30
1 260
0,041
45
20
1 260
0,041
40
25
1 260
0,041
50
30
1 260
0,041
60
40
1 260
0,041
35
60
1 260
0,041
40
30
1 380
0,035
40
40
1 380
0,035
50
50
1 260
0,041
200
15
1 260
0,040
33
1500
0,035
50
Do debljine 80 mm, sa
33
1500
0,035
120
bruenom povrinom
Iznad debljine 80 mm, sa
glatkom povrinom
33
1500
0,038
50
33
1500
0,038
120
20
900
0,040
100
1600
0,045
190
2000
0,045
10
0,09-0,25
8-10
85
1800
0,040
117. Pamuk
20
840
0,040
150
1000
0,060
140
1100
0,060
15
1500
0,025
30
80
1500
0,040
100
90
1000
0,055
Najvee doputene vrednosti koeficijenata prolaza toplote, U [W/(m xK)], elemenata termikog
omotaa zgrade, odnosno elemenata izmeu dve susedne termike zone, sadrane su u tabeli
3.4.1.3. Ove vrednosti se primenjuju i na unutranje graevinske konstrukcije koje se granie sa
prostorijama u kojima je temperatura vazduha pri projektnoj temperaturi spoljnjeg vazduha
(period grejanja) manja od 12 C.
max
Proraunska vrednost koeficijenta prolaza toplote, U [ W/(m xK)], mora da bude manja (ili
jednaka) U [W/(m xK)]: U U [ W/(m xK)].
2
max
max
Postojea
zgrada U
[W/(m xK)]
max
max
[W/(m xK)], za
2
Nova zgrada
U
[W/(m xK)]
max
2
0,40
0,30
0,50
0,35
0.90
0.90
0,20
0,15
0,40
0,30
0,20
0,15
0,40
0,30
0,30
0,20
1,50
1,50
1,50
1,50
1,60
1,60
12. Izlozi
1,80
1,80
1,60
1,60
0,90
0,90
0,55
0,40
0,40
0,30
0,40
0,30
0,50
0,35
0,40
0,30
0,50
0,40
w=
A xU +A xU +I x
A +A
g
jednostruko, 6 mm
5,8
0,83
3,2
0,71
3,0
0,71
2,9
0,71
2,7
0,72
1,9
0,63
1,6
0,63
1,5
0,61
1,3
0,61
1,1
0,62
0,9
0,62
0,7
0,48
0,5
0,48
Tip stakla
1,3
0,25 - 0,48
1,4
0,27 - 0,44
debljina d mm
30
2,3
2,7
50
2,0
2,4
70
1,8
2,0
90
1,6
1,8
110
1,4
1,6
PVC-uplji profili
U
W/(m xK)
2-komorni
2,2
3-komorni
1,7 - 1,8
5-komorni
1,3 - 1,5
6-komorni
1,2 - 1,3
U
W/(m xK)
f
4,0
6,0
2,8 - 3,5
aluminijumski, poboljani
1,4 - 1,5
0,7 - 0,8
Tabela 3.4.1.8: Koeficijenti korekcije - faktor korekcije temperature za toplotne mostove izmeu
okvira i stakla
Koeficijent korekcije,
2-struko i viestruko
staklo, bez sloja za
poboljanje
2-struko i viestruko
staklo, sa slojem za
poboljanje
0,04
0,06
0,06
0,08
0,00
0,02
Koeficijent transmisionog gubitka toplote zgrade (ili dela zgrade), H [W/K], izraunava se po
obrascu:
T
H = (F U A + H
xi
TB
F - faktor korekcije temperature za i-ti graevinski element, koji se usvaja prema Tabeli 3.4.1.1
ovog pravilnika;
xi
Transmisioni toplotni gubitak zgrade (ili dela zgrade) usled uticaja toplotnih mostova u
termikom omotau zgrade (ili dela zgrade), H [W/K], iznosi:
TB
H = U A
TB
TB
Ukoliko je uticaj toplotnih mostova ve uzet u obzir pri proraunu koeficijenta prolaza toplote U,
graevinskog elementa, granina povrina kroz koju se toplota prenosi A, kod uvaavanja
uticaja toplotnog mosta moe se umanjiti za povrinu graevinskog elementa za koji je
koeficijent prolaza toplote na taj nain odreen. Transmisioni toplotni gubitak usled uticaja
toplotnog mosta, H [W/K], tada iznosi:
TB
H = U A
TB
TB
cor
3.4.2.2 Koeficijent ventilacionog gubitka toplote zgrade (ili dela zgrade), H [W/K]
V
Koeficijent ventilacionog gubitka toplote zgrade (ili dela zgrade), H [W/K], izraunava se po
obrascu:
V
H = c Vn
V
-1
-1
Loa
Srednja
Dobra
Loa
Srednja
Dobra
1,2
0,7
0,5
1,0
0,6
0,5
0,9
0,6
0,5
0,7
0,5
0,5
0,6
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
Zaptivenost
Loa
Srednja
Dobra
1,5
0,8
0,5
1,1
0,6
0,5
0,76
0,5
0,5
3.4.2.3 Specifini transmisioni gubitak toplote zgrade (ili dela zgrade), H' [W/(m xK)]
T
Specifini transmisioni gubitak toplote zgrade (ili dela zgrade), H' [W/(m xK], izraunava se po
obrascu:
T
H' =
T
H
A
Najvei doputeni specifini transmisioni toplotni gubitak kroz termiki omota zgrade, H' [W/
(m xK)], usvaja se prema tabeli 3.4.2.3.1:
T
Tabela 3.4.2.3.1 - Najvee doputene vrednosti specifinih transmisionih gubitaka toplote, H'
[W/(m xK)], u zavisnosti od faktora oblika zgrade (ili dela zgrade)
T,max
Faktor
oblika
A/V (m )
0.2
1.05
1.55
0.3
0.80
1.15
0.4
0.68
0.95
0.5
0.60
0.83
0.6
0.55
0.75
0.7
0.51
0.69
0.8
0.49
0.65
0.9
0.47
0.62
1.0
0.45
0.59
>1.05
0.44
0.58
-1
q =
V
H +H
[W/m ]
V
T
Prilog 4
TEHNIKI ZAHTEVI ZA POSTIZANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
ZGRADA
4.1. Tehnikim zahtevima za postizanje energetske efikasnosti zgrada naroito se
odreuju sledei parametri:
1) orijentacija i funkcionalni koncept zgrade:
(1) orijentaciju i funkcionalni koncept zgrade projektovati tako da se maksimalno
iskoriste prirodni i stvoreni uslovi lokacije (sunce, vetar, zelenilo);
(2) postaviti zgrade tako da prostorije u kojima se boravi tokom dana budu
orijentisane prema jugu u meri u kojoj urbanistiki uslovi to dozvoljavaju.
Prilog 5
USLOVI KOMFORA
Jedan od glavnih zadataka projektanta je da stvori okruenje unutar i van zgrade koje je
podesno za sve aktivnosti korisnika koje se tu deavaju, te u sklopu tehnike dokumentacije
treba jasno navesti sve primenjene mere i tehnika reenja za postizanje projektovanih
parametara komfora.
Vazduni komfor - kvalitet vazduha u zgradama obezbeuju:
1) arhitektonske mere
(1) zgrade projektovati tako da maksimalno koriste prirodnu ventilaciju, teiti
omoguavanju poprene ventilacije;
(2) predvideti sisteme kontrole prirodne ventilacije kako bi se izbegao negativni oseaj
promaje.
2) sistemi za kontrolu kvaliteta vazduha
(1) preporuuje se ugradnja sistema prinudne (vetake) ventilacije sa propisanim
brojem izmena na as, gde nije mogue postii zahtevane karakteristike vazdunog
komfora prostora prirodnom ventilacijom;
(2) dovoenje sveeg vazduha prinudnom ventilacijom regulie se prema stvarnim
potrebama optereenosti i vremenu kada se korisnici nalaze u prostoriji;
(3) svi objekti preko 500 m , koji imaju prinudnu ventilaciju, moraju imati ugraene
razmenjivae toplote koji rekuperiu toplotu otpadnog vazduha, a minimalna
dozvoljena vrednost efikasnosti rekuperatora je:
2
Prilog 6
METODOLOGIJA ODREIVANJA ENERGETSKIH PERFORMANSI
ZGRADA: ODREIVANJE GODINJE POTREBNE TOPLOTE ZA
GREJANJE, UKUPNE GODINJE FINALNE I PRIMARNE ENERGIJE,
GODINJE EMISIJE CO , REFERENTNI KLIMATSKI PODACI I
PREPORUENE VREDNOSTI ULAZNIH PARAMETARA ZA
PRORAUN
2
Nain prorauna
H,ht
H,gn
H,nd
H,gn
H,nd
H,gn
int
sol
Q
Specifina godinja potrebna Q =
,
A
energija za grejanje,
Prema SRPS EN ISO 13790
A - korisna povrina zgrade
Q [kWh/m a]
[m ]
H,nd
H,an
H,an
-3
H = (F U A ) + H
T
xi
TB
H = U A
TB
Koeficijent transmisionog
gubitka toplote H [W/K]
T
TB
Srednja vrednost
koeficijenta prolaza toplote
za zgradu:
H =
T
H
W/(m K)
A
T
Koeficijent ventilacionog
gubitka toplote H [W/K]
V
H = c
V
V n,
i
V - zapremina grejanog
prostora [m ];
3
Veliina
Nain prorauna
Primenjeni granini
uslovi
3
Q
Q
a =a +
H
H,0
,
H,0
H,gn
H,ht
C / 3600
,
H +H
m
Faktor iskorienja
dobitaka toplote za
period grejanja
Prosene vrednosti (sezonski ili meseni metod):
= 1,00 - Teki tip gradnje;
T
H,gn
H,gn
Prema SRPS EN
ISO 13790:
,
- bezdimenzioni
odnos toplotnog
bilansa;
a - bezdimenzioni
numeriki parametar
koji zavisi od
vrednosti vremenske
konstante;
- vremenska
konstanta [h];
C - dinamiki
toplotni kapacitet
[J/K]
H
Godinja koliina
energije koja potie
od unutranjih
Q = A (q + q )
dobitaka toplote
Q [kWh/a]
int
Prema SRPS EN
ISO 13790: Dobiti
toplote od ljudi i
elektrinih ureaja
dati u tabeli 7.5
int
Godinja koliina
Q =F A I ,
energije koja potie
od dobitaka usled F - Faktor osenenosti zgrade:
Sunevog zraenja F = F F F
Q [kWh/a]
Za staklene spoljne povrine:
A = g (1 - F ) A ,
sol
sh
sol
sol
sol
sh
sh
hor
ov
fin
sol
sol,gl
gl
Prema SRPS EN
ISO 13790:
F - vrednosti date u
tabelama 7.6 do 7.8
I [kWh/m ] vrednosti date u
tabeli 7.9
g - vrednosti date u
tabeli 7.10
= 0,6 - vrednost
za svetlije boje
fasade i mermer
sh
sol
sol
gl
s,C
sol,C
s,C
s,C
s,C
zraenje Sunca);
1
mK/W
25
R =
1
R =
otpor prelazu toplote za
h
spoljnu stranu zida [m K / W]
s,C
s,C
Prema SRPS EN
ISO 13790:
- bezdimenzijski
faktor redukcije u
zagrevanju;
- odnos broja sati
rada sistema za
grejanje u toku
nedelje prema
ukupnom broju sati u
nedelji.
H,red.
Godinja potrebna Q
energija za grejanje
za sisteme koji rade
sa prekidom,
Q
[kWh/a]
H,nd,interm
H,red
H,red
Q ,
H,nd
H,0
= 1-3 (
H,nd,interm
H,hr
) (1- )
H
H,hr
Nain prorauna
Primenjeni granini
uslovi
3
Prema SRPS EN 153163-1
Q = c V ( - )
c = 1,16
Godinja potrebna toplota za
V - godinja potronja vode [m /a]
pripremu sanitarne tople vode,
[kWh/( m /K]
- temperatura vode u rezervoaru [C]
Q [kWh/a]
- temperatura vode iz vodovoda [C]
Specifina vrednost za
razliite tipove zgrada
data je u tabeli 7.5
w
Q =Q
+Q
+Q +Q ,
Q
- gubici toplote pri razmeni u
prostoru prema 15316-2-1 [kWh/a]
Q
- gubici toplote u cevnoj mrei
prema 15316-2-3 [kWh/a]
Q - gubici toplote pri skladitenju u
rezervoaru prema 15316-3-3 [kWh/a],
Q
- gubici toplote pri proizvodnji
prema 15316-4-1 [kWh/a]
H,ls
H,em,ls
H,dis,ls
H,st,ls
H,gen,ls
H,em,ls
H,dis,ls
H,st,ls
H,gen,ls
W,dis,ls
W,ls
W,dis,ls
W,st,ls
W, gen,ls
W, gen,ls
Q =Q
H
H,nd
+Q +Q +Q
W
H,ls
W,ls
Q = (Q + Q ) - (Q + Q ),
Specifina vrednost:
C,nd
int
sol
C,ls
Q
[kWh/(m a)],
A
- faktor iskorienja gubitaka toplote
[-]
A - korisna povrina zgrade [m ]
C,an
C,nd
C,ls
C,ls
C,nd
+Q
C,ls
Prema
Godinja potrebna energija za
SRPS EN 15243,
ventilaciju i klimatizaciju,
SRPS EN 15241;
Q [kWh/a]
SRPS EN ISO 13790
Prema
SRPS EN 15243,
SRPS EN 15241;
SRPS EN ISO 13790
Prema:
SRPS EN 15193
Ve
Ukupna godinja isporuena energija rauna se kao zbir energija potrebnih za grejanje i
pripremu sanitarne tople vode, za hlaenje, za ventilaciju i klimatizaciju, za grejanje, za
osvetljenje i za rad pomonih sistema:
E = Q + Q + Q + E + Q [kWh/a].
del
ve
aux
H,ls
1. Kotlovi
vrsto gorivo
0,65
0,68
0,72
0,75
0,83
0,81 - 0,83
0,83 - 0,87
0,80 - 0,88
0,88 - 0,94
Teno gorivo
Gasovito gorivo
2. Cevna mrea
Neizolovana cevna mrea unutar termikog omotaa zgrade
0,95
0,98
0,88 - 0,92
3. Sistem regulacije
Nain regulacije
sa podelom na zone
bez podele na
zone
1,0
0,95
0,95
0,92
0,92
0,90
Tabela 6.3 - Broj stepen dana za grejanje HDD i srednja temperatura grejnog perioda
mesta u Republici Srbiji
MESTO
HDD
HD
Aleksinac
2517
176
5,7
Beograd
2520
175
Beej
2797
Bor
MESTO
H,mn
za
HDD
HD
Leskovac
2625
181
5,5
5,6
Poarevac
2588
181
5,7
184
4,8
Negotin
2818
183
4,6
3100
200
4,5
Ni
2613
179
5,4
Valjevo
2784
192
5,5
Novi Sad
2679
181
5,2
Vranje
2675
182
5,3
Panevo
2712
182
5,1
Vrac
2556
180
5,8
Pirot
2610
180
5,5
Gornji Milanovac
3078
208
5,2
Prokuplje
2604
186
Divibare
3839
243
4,2
Senta
2824
187
4,9
H,mn
H,mn
Zajear
2880
192
Smederevo
2610
180
5,5
Zlatibor
3728
239
4,4
Sombor
2850
190
Zrenjanin
2748
182
4,9
Sremski Karlovci
2496
177
5,9
Jagodina
2599
178
5,4
Sremska Mitrovica
2738
185
5,2
Kikinda
2763
183
4,9
Uice
3015
201
Kopaonik
5349
311
2,8
aak
2755
190
5,5
Kragujevac
2610
180
5,5
uprija
2380
163
5,4
Kraljevo
2628
180
5,4
abac
2588
181
5,7
Kruevac
2654
183
5,5
id
2686
184
5,4
30 - 83
89 - 159
191 - 267
292 - 394
219 - 521
rezervoari
40
50
60
70
80
Tabela 6.5 - Dobici toplote od ljudi i elektrinih ureaja (SRPS EN ISO 13790)
Tip
zgrade
Stam
bena
zgrad
Ulazni a sa
podaci jedni
m
stano
m
Unutra
nja
projekt
na
temper
atura
za
zimski
period
Unutra
nja
projekt
na
Jedini
ca
9 Ostale zgrade
Stam
Sale
bena
Zgrade
Posl
Spor za
Indust
Unutr
zgrad
namen
Trgov
ovna
Bol Rest
tski sastan rijske Skla anji
a sa
jene
inski
zgra
nice orani
cent ke i zgrad dita baze
vie
obrazo
centri
da
ri prezen
e
ni
stano
vanju
tacije
va
20
20
20
20
22
20
20
18
20
18
18
28
26
26
26
26
26
26
26
26
26
26
26
28
temper
atura
za
letnji
period
Povri
na po
osobi
(zauze
tost)
60
40
20
10
30
10
20
20
100
20
m /pe
r
Odava
nje
toplote
po
osobi
70
70
80
70
80
100
90
100
80
100
100
60
W/pe
r
Odava
nje
toplote
ljudi
po
jedinici
povri
ne
1,2
1,8
4,0
7,0
2,7
20
9,0
5,0
16
5,0
1,0
3,0
W/m
Prisutn
ost
tokom
dana
(prose
no
mese
no)
12
12
16
Godi
nja
potro
nja
elektri
ne
energij
e po
jedinici
povri
ne
grejan
og
prostor
a
20
30
20
10
30
30
30
10
20
20
60
kWh/
m
Protok
svee
g
vazdu
ha po
jedinici
0,7
povri
ne
grejan
og
prostor
a
0,7
0,7
0,7
1,0
1,2
0,7
0,7
1,0
0,7
0,3
0,7
m/
(hm )
3
Protok
svee
g
vazdu
ha po
osobi
(obrok
po
osobi)
42
28
14
30
14
14
30
14
m/
(hpe
r)
Toplot
a
potreb
na za
pripre
mu
STV
po
jedinici
povri
ne
grejan
og
prostor
a
10
20
10
10
30
60
10
80
10
10
1,4
80
kWh/
m
Ugao [ ]
I,Z
1,00
1,00
1,00
10
0,97
0,95
1,00
20
0,85
0,82
0,98
30
0,62
0,70
0,94
40
0,46
0,61
0,90
Vertikalni presek
ov
Ugao [ ]
I,Z
1,00
1,00
1,00
30
0,90
0,89
0,91
45
0,74
0,76
0,80
60
0,50
0,58
0,66
Korekcioni faktor F za 45 SG
fin
Ugao [ ]
I,Z
1,00
1,00
1,00
30
0,94
0,92
1,00
45
0,84
0,84
1,00
60
0,72
0,75
1,00
Faktor zasenenja, f
Horizontalni presek
(balkoni, loe, istureni elementi - erkeri, prepusti, i sl.).; na osnovu posebnih (pomerljivih)
elemenata za zasenenje (novija reenja).
Faktor zasenenja, f , moe se izraunavati na pojednostavljeni nain:
S
g = 0,9 x g
w
Zimske bate
Solarni dotoci toplote kroz zimske bate mogu se odreivati primenom pojednostavljenog
postupka: uraunava se samo toplotni dotok koji se direktno dobija preko spoljanjeg
zastakljenja zimske bate i prenosi se preko unutranjeg ostakljenja (ostakljenje izmeu zgrade
i na nju naslonjene zimske bate) u prostoriju/-e; pri tome se u proraun uzimaju i eventualna
zasenenja od krova zimske bate.
Srednja
mesena
0,9
temperatur
a ( C)
o
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
Zim
a
3,0
7,3
12,5
17,6
20,6
22,3
22,0
17,7
12,7
7,2
2,6
5,6
HOR
S (kWh/m )
u
n
e J
v (kWh/m )
o
2
z
r
a I, Z
(kWh/m )
e
nj
e
S
(kWh/m )
2
HDD 2520
64,2 76,9
107,3 109,2 66,5 52,8
96,43 86,73 86,28 81,43 90,31 99,43
455
5
8
8
2
2
0
32,5 55,3
112,9 116,7 125,2 114,3
34,6 25,5
79,80 96,05
91,32 67,21
310
7
5
0
8
2
7
7
3
17,4 22,3
17,9 14,3
36,04 44,64 55,69 56,88 58,27 52,83 38,78 29,16
145
2
8
3
1
585 458
370
102
101
373 531
Napomena: Vrednosti srednjih suma Sunevog zraenja datih u tabeli 6.9 koriste se za
proraun dobitaka toplote od Sunevog zraenja za sve lokacije na teritoriji Republike Srbije.
Tabela 6.10 - Orijentacija u horizontalnoj ravni i nagibi kosih povrina
Orijentacija fasadnih zidova*
*Napomena: Orjentacija fasadnih zidova zgrade definie se prema pretenoj orjentaciji ka jednoj
od etiri strane sveta (istok, zapad, sever i jug) i u zavisnosti od pretene orjentacije usvajaju se
vrednosti srednjih suma Sunevog zraenja iz tabele 6.9.
** Napomena: Ukoliko se proraun radi za kose fasadne elemente, potrebno je izvriti korekciju
srednjih suma sunevog zraenja, i to na sledei nain:
1. za ugao nagiba -15< < +15 - ne vri se korekcija, ve se povrina tretira kao vertikalna;
2. za ugao nagiba +30< < +75 - korekcija se vri prema jednaini:
q =q
sol
sol,tab
sin(90 - );
3. za ugao nagiba +75< < +90 - ne vri se korekcija, ve se povrina tretira kao horizontalna.
Tabela 6.11 - Dozvoljena godinja potronja finalne energije
Zgrade moraju biti projektovane tako da ne premauju dozvoljenu godinju potronju energije
propisanu u Tabeli 6.11.
* Napomena: Vrednosti definisane u koloni 2 u tabelama 6.11a i 6.11b privremenog su karaktera
i na snazi su do usvajanja Nacionalnog Programskog Paketa za odreivanje potronje energije.
Vrednosti iz kolone br. 3, tabela 6.11a i 6.11b proraunavae se pomou Nacionalnog
Programskog Paketa za odreivanje potronje energije, po usvajanju ovog paketa.
Tabela 6.11a - Dozvoljena godinja potronja finalne energije - nove zgrade
RB.
VRSTA ZGRADE
Dozvoljena
maksimalna godinja
potronja energije za
grejanje
[kWh/m a]
1.
stambene zgrade sa
jednim stanom
65
2.
60
3.
55
4.
zgrade namenjene
obrazovanju
65
5.
zgrade namenjene
zdravstvu i socijalnoj zatiti
100
6.
90
7.
80
8.
70
9.
RB
VRSTA ZGRADE
Dozvoljena
maksimalna godinja
potronja energije za
grejanje
[kWh/m a]
1.
stambene zgrade sa
jednim stanom
75
2.
70
3.
65
4.
zgrade namenjene
obrazovanju
75
5.
zgrade namenjene
zdravstvu i socijalnoj zatiti
120
6.
100
7.
90
8.
80
9.
FAKTOR PRETVARANJA
ulje za loenje
1,2
gas
1,1
ugalj
1,3
drvena biomasa
0,1
elektrina energija
2,5
1,8
1,0
Energent
Po jedinici goriva
Po jedinici energije
zemni gas
1,9 kg/m
2,9 kg/kg
0,215 kg/kWh
2,6 kg/l
0,265 kg/kWh
3,2 kg/kg
0,28 kg/kWh
daljinska toplota
0,33 kg/kWh
0,33 kg/kWh*
elektrina energija
0,53 kg/kWh
0,53 kg/kWh
1,5 kg/kg
0,32 kg/kWh
1,88 kg/kg
0,40 kg/kWh
lignit (domai)
1,0 kg/kg
0,33 kg/kWh
0,20 kg/kWh
*Napomena: Podaci se koriste u sluaju kada isporuilac energenta ne navede emisiju za svoj
izvor energenata, odnosno energije.
Proraun emisije CO i pokazatelji:
2
Prilog 7
ENERGETSKI POKAZATELJI ZA RASHLADNE AGREGATE KOJI SE
KORISTE ZA POTREBE HLAENJA U ZGRADAMA
EER
COP
Proba po:
Euro
vent
Vazduno hlaeni RA
2,90
3,00
3,00
2,50
2,80
3,00
3,65
3,90
4,20
4,65
4,15
4,25
5,00
ESEER
5,00
5,15
5,80
6,30
4,9
4,2
5,00
RA sa udaljenim
kondenzatorom
3,4
3,60
* COP vai za merenja po ARI i ekvivalentan je EER bez uzimanja u obzir dodatne elektrine
snage.
* EER i COP vae za pojedinu jedinicu. Vrednosti vae za vazduno hlaene rashladne
agregate do 600 kW i vodeno hlaene do 1500 kW, osim tamo gde su navedene vee snage. U
projektu treba navesti podatak o korienoj vrednosti.
Tabela 7.2 - Faktor energetske efikasnosti EER, vodeno hlaeni sistemi
EER
Rashladni
medijum
R134a
Rashladna
Turbinski
Hlaena
Prosena
Klipni ili spiralni
Vijani
voda*
kompresor
voda izlaz temperatura
kompresor od kompresor od
ulaz/izlaz
od
C
isparavanja C 10 kW do 1,5 200 kW do 2
C
500 kW do
MW
MW
8 MW
27/33
4,0
4,5
5,2
14
4,6
5,3
5,9
40/45
27/33
R407c
40/45
27/33
R410A
40/45
27/33
R717
40/45
3,1
2,9
4,1
14
3,7
3,7
4,8
3,8
4,2
14
4,4
4,9
3,0
2,7
14
3,6
3,3
3,6
14
4,2
2,8
14
3,3
4,6
14
5,4
3,1
14
3,7
R134a
R407c
R410A
R717
Vijani
kompresor
200 kW - 2
MW
2,8
3,0
14
3,5
3,7
2,5
2,7
14
3,2
3,4
2,4
14
3,1
3,2
14
3,9
Tabela 7.4 - Faktor energetske efikasnosti EER za sobne rashladne ureaje, vazduno hlaeni
sistemi, iji je rashladni uinak manji od 12 kW
EER
2,6
Split sistem
2,7
2,9
Tabela 7.5 - Faktor energetske efikasnosti EER za sobne rashladne ureaje, vazduno hlaeni
sistemi, iji je rashladni uinak vei od 12 Kw
Vrsta rashladne jedinice
VRF sistem (variable refrigerant flow)
EER
3,5