Professional Documents
Culture Documents
Internet I Društveni Odnosi
Internet I Društveni Odnosi
Internet I Društveni Odnosi
Sredinom devedesetih godina XX veka dolazi do jednog novog talasa u formi www.dot.com, a
samim tim i do velikih polemika i rasprava o eventualnim posledicama Interneta na drutveni
ivot. Redjaju se mnogi novi pojmovi, e~trovina, e~uprava, e~obrazovanje, e~turizam,
e~komunikacija itd. Internet se u vrlo vanoj formi uspostavlja kao snaan komunikacijski medij
koji podrava i kombinuje mnoge aspekte tampe, telefona, oglasnih tabli, privatnih pisama, radija
i televizije.
Prolazei kroz mnoge faze razvoja, Internet je uspeo da se do danas profilie kao mono
sredstvo posredne komunikacije, tako to je stvorilo jedan vidjivi svet, a ipak nedodirljiv virtuelni
prostor medjuljudske interakcije, inei nas tako nemim akterima u tom svetu. Bila je to jedna
nova tehnologija virtuelne komunikacije. A ono to je tu tehnologiju uinilo maginom je upravo
to to je otvorilo put u novi paralelni prostor u kome oni koji tamo odlaze sami ga i proizvodetakozvani sajberprostor (syberspace). Oni koji tamo odlaze za sobom ostavljaju svoja tela, svoj
fizikus od krvi i mesa, razmenjujui u tom svetu samo svoje glasove, slike i video zapise.
Vano je istai da Internet u funkciji komunikacije ima dve osnovne funkcije kroz koje se
moe posmatrati. Jedna je transmisiona koja omoguava komunikaciju na daljinu, dok je druga
prokreativna, zato to uspostavlja potpuno nove drutvene veze i kontakte , dakle, jedno novo
tehnologijom stvoreno mesto susreta.
U medjuvremenu, javljaju se mnoge faze i prilazi u prouavanju Interneta. Govori se o
mnogim negativnim i pozitivnim posledicama upotrebe novih tehnologija. U nedostatku
prouavanja Interneta, pre svega se apeluje na negativne posledice i probleme do kojeg je dovelo
ovo novo tehnoloko svetsko otkrie, kao to su otuenje, zavisnost, pedofilija, cyber kriminal i sl.
Ovakvo sagledavanje stvari usmereno je prvenstveno na senzacionalizam sa dramatinim
upozorenjima o negativnim posledicama upotrebe Interneta. Medjutim, sve to je uglavnom bio
rezultat nepoznavanja pravog sadraja i svrhe ove nauke, ali e nova empirijska iskustva dokazati i
drugu, pre svega, pozitivnu i svrsishodnu stranu ove tehnologije.
otkrie studije sa amerikih univerziteta je fenomen u okviru kojeg Internet umesto da podstie
drutvenost, dovodi do vee izolovanosti njegovih korisika. Institucija koja je podravala ovu teoriju,
poznata kao HomNet studija (Kraut 1998), uivala je veliku popularnost.
HomNet studija
Kraut i njegovi saradnici, na osnovu rezultata ispitivanih porodica kojima je uveden neogranien
pristup Internetu, doli su do vanog zakljuka. Intezivnija upotreba Interneta utie na znaajno opadanje
drutvene interakcije unutar porodice, kao i na poveanje usamljenosti.
Medjutim, ubrzo su se javile brojne kritike na njihovu studiju kao i na samu valjanost rezultata. One
su se odnosile na sam koncept israivanja, a to je da su ispitivane porodice prvi put koristile Internet,
dakle nisu bile redovni korisnici. To je samim tim znailo da je njihova zainteresovanost bila daleko vea
i upotreba Interneta intenzivnija od tipinih korisnika. Kritike su podstakle Krauta i njegove sardnike da
ponove studiju 1998 godine. Ona je bila povezana uglavnom sa pozitivnim efektima koje su merile
drutvenu ukljuenost i psiholoku dobrobit , udaljeni drutveni krug, komunikaciju licem u lice ,
ukljuenost u zajednicu , raunarske vetine i dr.
Nova istraivanja su zaista pokazala da su nestali svi prethodno uoeni negatini efekti , medjutim,
nalazi njegove originalne studije odigrali su veliku ulogu u kreiranju negativne slike Interneta.
Stendfordska studija
Postoji jos jedna studija koja je u neto blaoj formi ukazala na opadanje drutvenosti intenzivnim
korienjem Interneta. Istraivanje su vrili Norman Nie i Lutz Erbing, koji su ustanovili da se ovaj
efekat javlja kod korisnika koji su koristili Internet od dva do pet sati nedeljno, pojaavajui se za one
koji su ga koristili vie od deset sati. To je dovelo do smanjenja drutvenih aktivnosti, do znatno manjeg
korienja telefona i praenja tradicionalnih medija. Takve rezultate su dobili posmatrajui samo
odredjenu grupu ispitanika, medjutim, u ukupnom uzorku se se javili drugaiji rezultati. U ovakvom
uzorku se ak 85,5 % ispitanika izjasnilo da se nita nije izmenilo sa uvodjenjem Interneta u njihove
ivote. Neki su smatrali da ak provode vie vremena u okviru porodice, a vrlo mali broj ispitanika je
primetio da su se odnosi sa prijateljima izmenili. Jedino se moglo primetiti da se u optoj populaciji
drutvena izolovanost delimino javila u manjem komuniciranju preko telefona.
Dakle, kada se grupa korisnika posmatra u celini trend drutvene izolacije nije ni izbliza tako
uoljiv. Mogue je da je kod jednog broja ljudi koji nedeljno provode vie od deset sati na Inetrnetu ve
postojala predispozicija za smanjenje drutvenih kontakata koja je sa otkriem Interneta videla pravu
priliku za begom iz realnosti. Postavlja se pitanje da li ovi korisnici smanjenje realnih kontakata
nadoknadjuju novim virtuelnim kontaktima.
Retultat ovog israivanja je pokazao se kao diskutabilan jer nije ukljuivao dugorono praenje
korisnika i nije obradjivao njihovu psiholoku stranu, predispozicije i promene u ponaanju.
Projekt Sintropija
Ovo je jedna od najznaajnijih studija koja je pokazala da upotreba Interneta ne utie na smanjenu
Home-on-Line studija
Ova studija je obavljena u dva talasa 1999. i 2000. godine kroz koja su se pratile promene u
drutvenom ponaanju izmedju onih koji su koristili Internet u oba perioda , onih koji su u medjuvremenu
postali korisnici, ali i korisnika i nekorisnika Interneta.
Pristup je bio kvalitativnog karaktera. 1000 sluajnih domainstava u Velikoj Britaniji je imalo za
zadatak vodjenje dnevnika za period od jedne nedelje. Razlike izmedju onih koji su koristili raunar i
onih koji ga nisu koristili, nisu posebno znaajne. Jedina znaajna razlika se ogledala u troenju vremena
na medije i ostale nedrutvene aktivnosti, gde su nekorisnici na ove aktivnosti troili vie vremena, i to
4,1 sat nedeljno vie od nekorisnika. Zanimljiv je podatak da korisnici koji su vremenom poeli da
koriste raunar u toku ispitivanja sada su koristili Internet na raun vremena koje su ranje troili na neke
druge aktivnosti. Medjutim, Internet su koristili u iste svrhe za zadovoljavanje istih iaktivnosti- traenje
materijala za uenje, za kupovinu i sl. Ispitanici koji su koristili raunar u oba perioda samo su vie
koristili email i Internet u odnosu na ranije aktivnosti na raunaru.
Dakle, podaci ne pokazuju da upotreba Interneta utie na drutvenu izolaciju.