You are on page 1of 205

MILIVOJ MIRZA MALI

I FEVZIJEV BULBULISTAN
NA UNIVERZITETU SORBONNE

Izdava

Institut za islamsku tradiciju Bonjaka


Institut de la tradition islamique des Bosniaques
www.iitb.ba

Za izdavaa

Devada uko

Suizdavai

Muftijstvo mostarsko
Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj
Medlis Islamske zajednice Mostar

Urednici

Devada uko
Elvir Duranovi

Prijevod s francuskog
Struni saradnik na prijevodu
Prijevod Bulbulistana s perzijskog
Lektorica
Tehniko ureenje i DTP
Dizajn korice

Almira Drino

tampa

IC tamparija, Mostar

Vladimir Pavlovi
Namir Karahalilovi
Adaleta Kadi

MILIVOJ MIRZA MALI


I FEVZIJEV BULBULISTAN
NA UNIVERZITETU SORBONNE

Fatima Zimi
Suhejb Demaili

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
821.163.4(497.6).09
929 Mali M.M.A.
MILIVOJ Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne / [urednici Devada uko, Elvir
Duranovi] ; [prijevod s francuskog Almira Drino, prijevod s perzijskog Namir Karahalilovi]. - Sarajevo :
Institut za islamsku tradiciju Bonjaka ; Mostar : Muftijstvo mostarsko : Medlis islamske zajednice ; Zagreb :
Meihat islamske zajednice, 2016. - 405 str. : ilustr. ; 24 cm
Tekst na vie jezika. - Bibliografija: str. 397-399 ; bibliografske i druge biljeke uz tekst. - Biljeke:
str. 351-389. - Registar
Sadri i:
Bulbulistan : thse pour le doctorat dUniversit / par Milivoj Mali. Bulbulistan / Fevzi Mostarac
ISBN 978-9958-575-04-4 (Institut za islamsku tradiciju Bonjaka)
1. Mali, Milivoj 2. Mali, Milivoj: Bulbulistan : thse pour le doctorat dUniversit 3. Mostarac, Fevzi:
Bulbulistan. - I. Mali, Milivoj Mirza Abdurahman - Mali, Milivoj 1897-1935 - Biografije. - II. Mali, Milivoj Mirza Mali, Milivoj 1897-1935 - Biografije
COBISS.BH-ID22984454

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

Sarajevo, 2016.

SADRAJ

Uvod..........................................................................................

PRVI DIO
Zorica Manojlovi
Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka ............ 15
Namir Karahalilovi
O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia........... 41
Ibrahim Kemura
Malieva kolekcija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci .................. 61

DRUGI DIO
Thse pour le doctorat dUniversit .............................................. 68
Doktorska disertacija ..................................................................... 69
BULBULISTAN Shakh Fewzi de Mostar
(Prijevod izvornika na francuski jezik, M. Mali) ...................... 222
BULBULISTAN ejh Fevzi Mostarac
(Prijevod izvornika na bosanski jezik, N. Karahalilovi) ........... 223
Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik ...................... 357
Izbor faksimila rukopisa Bulbulistana ........................................... 404

UVOD
Kad je poetkom 20. stoljea, prevodei na bosanski jezik najznaajnije djelo uvenog Hasana Kafije Pruaka Temelji mudrosti o
ureenju svijeta, Safvet-beg Baagi predloio da se osnuje drutvo
(institut) ija bi primarna funkcija bila da nau i zapadnoevropsku
javnost upozna s djelima Bonjaka pisanim na orijentalnim jezicima,
nije slutio da e se njegova ideja ostvariti skoro pola stoljea kasnije
(1950) osnivanjem Orijentalnog instituta u Sarajevu. Bogata pisana
orijentalna batina Bonjaka, stoljeima stvarana i brino njegovana
unutar neko mone Osmanske drave, nije mogla ostati skrivena u
tami zaborava, ve je privlaila pojedince, entuzijaste i zaljubljenike
u istonjaku mudrost, filozofiju i poeziju i pozivala ih da je otkriju i
u punom sjaju predstave svijetu. Jedan od tih entuzijasta, koji nije
ekao da se uspostavi institucionalni okvir za izuavanje nae orijentalno-islamske batine, bio je Milivoj Mirza Abdurahman Mali, uglavnom spominjan pod imenom Milivoj Mirza Mali. Posljednji dah svoga
kratkog ali bogatog ivota Mali je iskoristio da odbranom doktorske
disertacije na Univerzitetu Sorbonne 1935. godine akademskoj javnosti predstavi Bonjaka Fevzija Mostarca (Blagajca) i njegovo djelo
Bulbulistan.
Neobine ljudske sudbine i zadivljujue svjetove upoznat e cijenjeni italac listajui stranice ove knjige. ivotopis Milivoja Mirze Malia, publiciste, prevodioca i jednog od pionira iranistike na naim
prostorima, pria je za sebe. itajui njegovu biografiju osjetili smo
duboko potovanje prema ovjeku koji je imao hrabrosti da, unato
brojnim preprekama, odvano i ustrajno slijedi svoj ivotni put. Skrhan
boleu, esto bez novca i osnovnih sredstava za ivot, okruen nerazumijevanjem ire zajednice i naputen od svih osim najbliih lanova
porodice i malobrojnih prisnih prijatelja, Mali je pandan svojoj sudbini
pronaao u Fevziju Mostarcu. Iako su se izmeu njih dvojice isprijeila
dva duga stoljea i razliit civilizacijski i kulturoloki milje, prisnost je
bila oigledna. Autobiografski motivi proimaju mnoge dionice Malieve disertacije o samozatajnom ivotu ejha Fevzija, koji u miru tekije
na Buni, na krajevima Osmanske drave, daleko od vreve tadanjih
7

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

velikih centara Istanbula, Edirnea, Kaira pa i Sarajeva njeguje i razvija sasvim neoekivan, nadasve profinjen nauni diskurs. Za razliku
od veine sunarodnika koji svoja djela uglavnom piu na arapskom i
turskom jeziku, Fevzi svoje knjievno djelo pie na perzijskom jeziku
usprkos hiljadama kilometara koji su ga dijelili od perzijskoga govornog
podruja. I u tom je segmentu bliskost izmeu Fevzija i Malia oigledna te smo uvjereni da su sline ivotne sudbine i duhovne sklonosti
glavni razlozi koji su utjecali na Malia da se u svojoj doktorskoj disertaciji bavi Fevzijem Mostarcem i njegovim djelom.
Jedno od polja naunoistraivakog interesiranja Instituta za islamsku tradiciju Bonjaka jest afirmiranje doprinosa Bonjaka islamskim i drugim naukama. Prole godine (2015) navrilo se osam decenija otkako je Mali zapadnoevropsku i svjetsku javnost upoznao s
Bonjakom Fevzijem Mostarcem i njegovim doprinosom etiko-didaktikoj knjievnosti na orijentalnim jezicima. U skladu s tim, Nauno
vijee Instituta prihvatilo je ideju akademika Enesa Karia da se prevoenjem spomenute doktorske disertacije na bosanski jezik i njezinim
objavljivanjem oda zaslueno priznanje zaboravljenom Maliu.
Izdavanje ove publikacije u nama izaziva dvostruku radost. Sretni
smo zbog toga to smo tampanjem ove knjige naoj akademskoj i
iroj javnosti uinili dostupnim osamdeset godina zapostavljan naunoistraivaki rad Milivoja Mirze Malia. Time je, nadamo se, barem
djelimino ispravljena velika nepravda uinjena ovom izuzetnom naunom radniku. Raduje nas i injenica da je Mali, osim s Fevzijem
Mostarcem, zapadnoevropsku javnost upoznao sa zanimljivim injenicama o nekoliko drugih pjesnika i knjievnika s naih prostora koji
su tokom osmanske uprave u Bosni i Hercegovini pisali na perzijskom
jeziku. To su: Dervi-paa Bajezidagi, njegov sin Sabuhi Ahmed-beg
Dervipai, Ahmed Rudi, Husrev-paa Sokolovi, Mustafa Ladunni,
Adni Mahmud-paa Hrvat, Tevekuli-dede, Sudi, Nurullah Muniri-efendi i Mirza Safvet-beg Baagi.
Spomenimo da Mali u svom radu esto spominje Bonjake, istiui da Bulbulistan Fevzija Mostarca govori o karakteru i osobnosti
Bonjaka na isti nain na koji to ulistan ejha Sadija irazija govori o
Irancima. Usto, Mali koristi naziv Bonjak za sve stanovnike Bosne i
Hercegovine to, zapravo, ima korijene u srednjovjekovnoj Bosni, ali
se, uglavnom zbog politikih interesa tokom 19. stoljea, taj naziv
postepeno reducirao na muslimane. U dananje vijeme dubokih podjela Malievo integrativno razumijevanje Bonjatva itekako je potrebno i vrijedno spomena.
8

Uvod

Ova se knjiga sastoji iz dva dijela. Prvi dio posveen je ivotu, djelu i zaostavtini Milivoja Mirze Malia. Povodom osamdeset godina
od Malieve smrti u asopisu Znakovi vremena, ljeto-jesen 2015,
objavljen je prilog o Maliu i njegovoj doktorskoj disertaciji. Dva zanimljiva rada iz ovog broja asopisa Znakovi vremena tekst Zorice Manojlovi Milivoj Mirza Mali: dvije tihe obljetnice i rad Namira
Karahalilovia O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana
Malia susretljivou urednitva asopisa, sastavni su dio ovog
poglavlja. Zorica Manojlovi, via arhivistica u Dravnom arhivu u Rijeci napisala je biografsku priu o Maliu. U radu pod naslovom Dr.
Milivoj Mirza Abdurahman Mali orijentalist sa Suaka napisanom
na hrvatskom, Malievom maternjem jeziku, itaoci e se moi upoznati s kratkim, ali iznimno bogatim i sadrajnim Malievim ivotom.
Ljubaznou i trudom Zorice Manojlovi i uprave Gazi Husrev-begove
biblioteke ovaj tekst obogaen je fotografijama, faksimilima rukopisa
i linih dokumenata iz zaostavtine Milivoja Mirze Malia.
U fokusu rada Namira Karahalilovia jest Malieva doktorska disertacija o Fevziju Mostarcu i njegovu Bulbulistanu. Karahalilovi nas
vodi kroz disertaciju, upoznaje s Fevzijem Mostarcem, uzorima na
koje se oslanjao i izvorima iz kojih se napajao te historijskim i drutvenim okolnostima u kojima je njegov Bulbulistan nastajao. Posebnu panju Karahalilovi je posvetio Malievom knjievnohistorijskom
metodu prouavanja Bulbulistana.
Tekstom Ibrahima Kemure Malieva kolekcija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci zavrava prvi dio knjige. Navedeni rad izvorno je
objavljen 1972. godine u prvom broju godinjaka Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.
Drugi dio knjige obuhvata doktorski rad Milivoja Mirze Malia s
Bulbulistanom, biljekama uz rad, indeksom vlastitih imena i bibliografijom. Ovaj dio knjige, uz manje izuzetke, donosimo dvojezino,
na izvornom francuskom i u prijevodu na bosanski jezik. Veliku zahvalnost dugujemo prevoditeljici Almiri Drino, koja je uloila ogroman trud da bi vjerno pretoila Maliev doktorski rad iz francuskog
u bosanski jezik. U procesu oivljavanja teksta disertacije na francuskom jeziku otkriveni su odreeni tehniki nedostaci i tamparske
pogreke koje smo, pozivajui se na uredniku nadlenost, otklonili. S
obzirom na to da se Mali u svom radu esto oslanjao na istraivanja
Safvet-bega Baagia, pogotovo u dijelu rada o perzijskoj knjievnosti
u Jugoslaviji, za prijevode stihova pojedinih pjesnika na bosanski jezik
koristili smo Baagieve prijevode iz teksta Bonjaci i Hercegovci u
9

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

islamskoj knjievnosti, objavljenog u Glasniku Zemaljskog muzeja u


Sarajevu, br. XXIV, 1912, na str. 1-88 i 295-390. Poto Mali u svojoj
doktorskoj disertaciji stihove navodi in continuo, preglednosti radi stihove smo istakli i posloili u formi pjesama.
U skladu s pravilima svoje nove vjere, Mali je doktorski rad zapoeo Bismillom. Rad se sastoji iz pet dijelova Opi uvod, Perzijska
knjievnost u Jugoslaviji, Izvori forme i misli, Prijevod Bulbulistana
(na francuski jezik) i Objanjenja i dokumentacija a sam autor na
poetku rada obrazlae inioce koji su uvjetovali ovakvu strukturu
disertacije. Bulbulistan je s perzijskog na francuski jezik preveo Mali i uvrstio ga u svoju disertaciju. S obzirom na to da je disertacija
objavljena nekoliko desetljea prije prvog prijevoda Bulbulistana na
na jezik, moemo sa alou konstatirati da je knjievno stvaralatvo Fevzija Mostarca dijelilo sudbinu djela mnogih naih pisaca na
orijentalnim jezicima, koja su bila prevedena na neki strani jezik prije
nego na bosanski. Bulbulistan su do sada na bosanski jezik preveli
iranisti rahmetli Demal ehaji (1973) i Namir Karahalilovi (2014).
Za objavljivanje u ovoj knjizi odabrali smo prijevod Namira Karahalilovia, koji je ujedno prevodioeva stilizacija teksta praena brojnim
korisnim i sadrajnim biljekama.
Doktorska disertacija Milivoja Mirze Malia u cjelini je dragocjeno
djelo napisano s ciljem predstavljanja zapadnoevropskoj akademskoj
javnosti doprinosa Bonjaka orijentalno-islamskoj knjievnosti. Meutim, disertaciju proimaju odreeni Malievi stavovi o rasama i o
nadmonosti arijevaca, u koje on svrstava Irance i Hrvate koji ne
odraavaju stavove Instituta za islamsku tradiciju Bonjaka, naunoistraivake ustanove a eventualno bi se mogli razumijevati u kontekstu vremena u kojem je Mali ivio i djelovao. Takoer, opisujui
Fevzija Mostarca, Mali, meu ostalim, navodi da je Fevzi uz religiju,
oslonac u ivotu, traio u alkoholu, a sklonite od licemjerstva ljudi
u mejhani. Poto ne postoje argumenti koji bi potkrijepili takvu tvrdnju, pogotovo ako se zna da je Fevzi bio ugledan ejh tekije u Blagaju, smatramo da je Mali u ovom sluaju stihove Dervi-paazadea
Ne sputaj au jer spram klimavog temelja svijeta, mejhana vrstu
podlogu i temelj ima, koje bi trebalo razumijevati alegorijski, pogreno interpretirao kao Fevzijevu karakternu osobinu.

10

Uvod

ZAHVALE
Velike zasluge za objavljivanje ove knjige pripadaju akademiku Enesu
Kariu, od koga je potekla ideja o objavljivanju ovog djela, i gospodinu Muji Okoviu, koji je u biblioteci Univerziteta Sorbonne kopirao
doktorski rad Milivoja Mirze Malia. Na tome im se iskreno i srdano
zahvaljujemo.
Zahvaljujemo se uredniku asopisa Znakovi vremena Adnanu Silajdiu i lanovima redakcije to su nam dobrohotno ustupili tekstove Zorice Manojlovi i Namira Karahalilovia o biografiji i doktorskoj
disertaciji Milivoja Mirze Malia. Zahvalnost svakako dugujemo i autorima ovih radova za korisne sugestije i nesebinu podrku.
Direktoru Gazi Husrev-begove biblioteke Osmanu Laviu srdano se
zahvaljujemo za ustupanje rada Ibrahima Kemure o Malievoj kolekciji pohranjenoj u ovoj biblioteci. Ujedno pohvaljujemo uposlenike Gazi
Husrev-begove biblioteke koji su cjelokupnu kolekciju Malievih radova (objavljenih i neobjavljenih), njegovu korespondenciju i line dokumente digitalizirali i time ih uinili pristupanijim naunoj javnosti.
Rijei zahvalnosti upuujemo muftiji Muftijstva mostarskog Salem-ef. Dedoviu, predsjedniku Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz-ef. Hasanoviu i predsjedniku Medlisa Islamske zajednice
Mostar Ramizu Jelovcu za njihovu podrku i iskazanu elju da budu
suizdavai ovog znaajnog djela.
Rijeima ejha Fevzija Mostarca spoetka Bulbulistana upuujemo
Zamolbu onima to e u ovoj bai blagoslovljenoj sjediti, i onima koji
e ovaj vrt dopadljivi, od trnja zle namjere i mijene potpuno isti, promatrati: kad god s odobravanjem pogled upute, neka baovanu, koji
je na njegu svake biljke ivot vrijedni utroio, i u njegovanju svakoga
drveta krv iz srca lio, plodovima iz bae Sebul-Mesani (El-Fatiha)
radost podare, i dovom ga se prisjete.
Devada uko, direktorica
Instituta za islamsku tradiciju Bonjaka
Elvir Duranovi, nauni saradnik

11

PRVI DIO
DR. MILIVOJ MIRZA ABDURAHMAN MALI,
ORIJENTALIST SA SUAKA

O DOKTORSKOJ DISERTACIJI
MILIVOJA MIRZE ABDURAHMANA MALIA

MALIEVA KOLEKCIJA
U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI

DR. MILIVOJ MIRZA ABDURAHMAN MALI


ORIJENTALIST SA SUAKA1
Orijentalni filolog, prvi hrvatski iranist, poliglot, prevodilac i publicist
dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali ili Mirza Abdurahman M. Mali
(Imotski, 10.7.1897. Suak, 12.10.1935.) u jugoslavenskoj i bosanskohercegovakoj orijentalnoj filologiji i povijesti knjievnosti trajno je
zabiljeen zbog svoje doktorske dizertacije obranjene na Sorbonni u
Parizu 1935. godine, o hercegovakom pjesniku ejh Fevziju Mostarcu (Blagajcu) i njegovom djelu Bulbulistan napisanom na perzijskom
jeziku u 18. stoljeu. U toj monografskoj studiji koja je iste godine
objavljena u Parizu kod izdavaa Librairie L. Rodstein, uz uvodnu raspravu Mali je Bulbulistan preveo na francuski jezik.
Da je Mali kroz vrijeme i na vrijeme dobio primjereno mjesto u
galeriji istaknutih osoba koji su svojim doprinosom kulturi i znanosti
zasluili spomen drutva vjerojatno ne bi trebalo znaajnije podsje1

Rad se temelji na istraivanju arhivskih, bibliografskih i usmenih izvora zapoetom 2013. godine. Prikupljeni su podaci o Milivoju Mirzi A. Maliu dostupni u raznim
javnim arhivima u Hrvatskoj i BiH, knjinicama Hrvatske, BiH, Srbije i Francuske, u
pismohranama kao i u privatnom obiteljskom arhivu Mali Rossi. Kritiki su obraeni i svi dostupni bibliografski izvori. Posebno su dragocjena usmena svjedoenja
i otvorenost lanova obitelji i prijatelja, prije svega gospoe Mirelle Rossi, Malieve
neakinje, gospodina Jure onje, supruga Malieve keri Jelene Tuenke, i gospodina Davorina Malia, unuka Milivoja M.A. Malia, sina Malievog sina takoer Milivoja.
Vrijedna pomo i putokaz bile su osobne konzultacije autorice s istaknutim znanstvenicima i istraivaima s podruja orijentalistike i povijesti (D. Buan, I. Buatli,
E. auevi, Z. Hasanbegovi, N. Karahalilovi, F. Nametak, T. Pai Vuki, A. Popovic,
P. Gelez). Maliev osobni fond u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je zbog
tehnikih razloga bio privremeno nedostupan te se podaci o njemu izneseni u tekstu
temelje samo na bibliografskim izvorima. Do ovog trenutka autorica ga jo nije istraila osobno. Rezultati istraivanja prezentirani su prvi put na predavanju s naslovom
Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali. ivot i djelo vrsnog orijentalista i poliglota odranom 21.2.2014. godine u Islamskom centru u Rijeci a u suradnji Hrvatsko-turskog
drutva Rijeka, Dravnog arhiva u Rijeci i Medlisa Islamske zajednice Rijeka. Kao
gost na navedenom dogaaju sudjelovao je i sveuilini profesor Ismet Buatli. I
ovom prigodom autorica eli posebno zahvaliti sarajevskim kolegama, arhivistima i
knjiniarima u svim batinskim ustanovama kojima se obratila a koji su presudno
nadoknadili nedostupnost nekih izvora u Rijeci i Hrvatskoj, a naroito gospoi Muberi
Bavi iz Orijentalnog instituta.

15

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

ati da se je 2015. godine navrilo osamdeset godina od objavljivanja


njegove doktorske dizertacije kao i od njegove prerane smrti. Osobni,
ivotni i profesionalni izbor odveo je Milivoja Malia, daleko od Suaka, grada njegova djetinjstva i kolovanja, u koji se vratio nakon
dugog izbivanja, ve teko bolestan da bi u njemu ubrzo jo uvijek
mlad preminuo. Njegov rad i znanstveni interes stjecajem okolnosti
da orijentalna filologija u Hrvatskoj nije bila odvie razvijena ni prije
niti nakon Drugog svjetskog rata, valoriziran je vie u drugim sredinama nego u Hrvatskoj, a tako i njegovana uspomena na njegovu osobu.
Iako se u trenutku njegove smrti 1935. godine u brojnim tadanjim
novinama pisalo o njemu kao o vrsnom orijentalistu i njegovoj doktorskoj dizertaciji koja je najavljivala znaajan znanstveni potencijal,
tuna je injenica da je izvan kruga svoje obitelji koja je cijelo vrijeme
ivjela u Rijeci i obiteljskih prijatelja, Milivoj M.A. Mali u Rijeci i Hrvatskoj gotovo nepoznat. Osim intimnog kruga, kao svog istaknutog
lana pamti ga i Islamska vjerska zajednica kojoj je preao 1922. godine u Zagrebu i uzeo ime Mirza Abdurahman.
Malievu rukopisnu ostavtinu njegova sestra Nevenka Mali
Ramous 1966. godine pohranila je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
u Sarajevu gdje se i danas uva. Osim ve spomenutih novinskih
tekstova o Maliu, do ponovo pokrenutog interesa za njega 2014.
godine,2 biografski je u Hrvatskoj o njemu objavljena, recentnije tek
jedna enciklopedijska biljeka3 i nekoliko redaka u izdanjima o povijesti muslimanske zajednice u Hrvatskoj.4 Naalost, kroz vrijeme
su se do danas nekritiki prenosili i pojedini, nakon njegove smrti
zabiljeeni, netoni ili iskrivljeni podaci, povrne ocjene, pretjerivanja. Posredno je u tekstovima o njemu preneseno nekoliko njegovih
dragocjenih autobiografskih iskaza, a nakon kritikog istraivanja
arhivskih i bibliografskih izvora, moe se zakljuiti da, naravno uz
2

16

Osim predavanja u Rijeci 21.2.2014. godine, u Zagrebu je dan ranije u organizaciji Medlisa Islamske zajednice u Zagrebu na tribini Dr. Sulejman Maovi odrano
i predavanje sveuilinog profesora Ismeta Buatlia na temu Milivoj Mali Mirza
Abdurahman prvi hrvatski iranista. Takoer, u organizaciji Hrvatsko-turskog drutva
Rijeka sveuilini profesor Namir Karahalilovi je 16.10.2014. godine u Narodnoj itaonici Gradske knjinice Rijeka izlagao na temu Bulbulistan Fevzija Mostarca u recepciji
Milivoja Mirze Malia. U asopisu Izvjee Prve suake hrvatske gimnazije u Rijeci za
kolsku godinu 2013./2014. autorica je objavila rad Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali
prvi hrvatski iranist, pariki student, suaki ak.

Hrvatska knjievna enciklopedija, Gl-Ma, Zagreb 2010, str. 591 (autor M. dralovi).

. Omerbai, Islam i Muslimani u Hrvatskoj, Zagreb 1999, str. 408, 409.; Z. Hasanbegovi,
Muslimani u Zagrebu 1878.-1945 : Doba utemeljenja, Zagreb 2007, str. 359.

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

nezamjenjive arhivske izvore iz njegovog osobnog te obiteljskog i


raznih drugih arhiva, najveu vjerodostojnost nose svjedoenja njegove sestre Nevenke te bliskih poznanika i prijatelja, uglednih bonjakih intelektualaca Muhameda Tajiba Okia5 i Abdurahmana Nametka6, nastala na temelju druenja iz parikih dana, a zabiljeena
neposredno nakon Malieve smrti.
Malieva ivotna pria neobina je, izvanserijska. Svojim ivotom
svjedoio je slobodu izbora i duha, snanu individualnost a njegova
obitelj izrazit je primjer obiteljske potpore i tolerancije.

ZAVIAJ IMOTSKI
Milivoj Mali roen je 10.7.1897. godine u Imotskom, u graanskoj
obitelji kao drugoroeno dijete, prvoroeni sin, koji je nakon smrti
starije sestre ostao najstarije dijete u obitelji. Krten je 2.8.1897. godine kao Milivoj Mate Marko.7 Njegova majka Ildegarda roena oi
Mirilovi bila je iz ugledne imotske posjednike plemike obitelji, ki
slubenika Kotarskog suda u Imotskom, neakinja naelnika opine
Imotski, dok je otac Klonimir (Clement) Mali, posjedniki sin, doselio
u Imotski iz Makarske i radio u opinskom poglavarstvu kao tajnik.
Obitelj oi Mirilovi je svoj naslov, ugled i posjede temeljila na ulozi
njihovog pretka kneza Mate u oslobaanju Imotskog od osmanske
vlasti u 18. stoljeu. U saveznitvu s Venecijom, pripadnik starog bosanskog plemstva knez Mate je okupivi vojsku u Mostaru gdje je
obitelj tada ivjela, ostavio tamonje posjede i u zamjenu za posjede
u Imotskom i osiguranu mletaku plemiku titulu, 2.8.1717. godine
5

M.T. Oki (1902.-1977.), islamolog, orijentalist, nakon Drugog svjetskog rata ugledni sveuilini profesor u Turskoj. Studirao je knjievnost i orijentalne jezike u Parizu 1926.-1930. godine. Njegov tekst Dr. Mirza A. Mali (Uz godinjicu njegove smrti)
objavljen je u asopisu Gajret, XVII/11, Sarajevo, 1936, str. 172-175.

Abdurrahman (dalje Abd.) Nametak (1908.-1982.), dramski pisac i povjesniar knjievnosti, suradnik asopisa Novi Behar, pohaa predavanja na Sorbonni 1931. i 1932.
godine. Mali je suraivao i s njegovim bratom Alijom (1906.-1987.), profesorom knjievnosti, francuskog i ruskog jezika, knjievnikom. U Malievo vrijeme Abd. Nametak
ureivao je Novi Behar i druga izdanja. Autor je nekrologa objavljenog pod naslovom
Merhum Dr. Mirza Abdurrahman M. Mali u Novom Beharu, God. IX (1935/36), br. 7-8,
Sarajevo 1935, str. 113-115.

Dravni arhiv u Splitu, HR-DAST-179, Zbirka matinih knjiga, Matina knjiga krtenih
upe Imotski, br. 35/1897.

17

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

osvojio Imotski i postao prvi zapovjednik Imotske krajine te uz titulu


bosanskog kneza dobio i plemiki naslov mletaki conte.8
Imotski Malievog ranog djetinjstva razvijao se u graansku sredinu, kroz 19. stoljee doseljavali su ljudi potrebnih graanskih zanimanja, gradi je bio upravni centar kotara, gradile su se komunalne
zgrade, sud, kola, opina. Prijatelji obitelji bili su ugledni trgovci,
inovnici, odvjetnici. Jedan od njih bio je i dr. Josip Smodlaka, u to
vrijeme slubujui u Imotskom, a kasnije istaknuti politiar, diplomat,
odvjetnik, gradonaelnik Splita u dva navrata. On je u ulozi svjedoka
bio nazoan krtenju Milivoja Malia, dok je njegova supruga Antonietta bila Malieva krsna kuma.

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

Obitelj je u to vrijeme ivjela na Peinama (dio Suaka). Otac je,


iako u mirovini, radio kao privatni inovnik, kasnije ovlateni posrednik, meetar, kako se u ono vrijeme govorilo, navodno u poslovima s
nekretninama. Malii su poticali svoju djecu na obrazovanje. Djed po
majci Mate oi Mirilovi bio je poliglot i obrazovan ovjek, a kako e
se kasnije pokazati, djeca Mali imali su snano izraen dar za uenje
jezika. Sinovima je bila namijenjena inovnika sluba, dok su djevojice nakon puke kole zavravale Viu djevojaku kolu u Suaku, a
zatim pohaale Privremeni vii enski licej, to ih je po maturi vodilo
ka uiteljskom zanimanju.

Milivoj je krenuo u puku kolu u Imotskom 1903. godine. Tamo su


roene i njegove sestre Nevenka, Zlata i Marica, dok je najmlai brat
Mate roen u Omiu 1906. godine gdje je obitelj preselila najvjerojatnije 1905. godine.
Iz Imotskog je obitelj ponijela snaan osjeaj podrijetla i zaviaja,
obiteljski i nacionalni ponos, vrste obiteljske odnose i solidarnost,
integritet i jezik. Milivoj se i kasnije u ivotu uvijek ponosno predstavljao Dalmatincem, a bez obzira na promjenu prebivalita, njegova
slubena zaviajna pripadnost, kao dugo i drugim lanovima obitelji
Mali, voena je u Imotskom.

DJETINJSTVO, KOLOVANJE I MLADOST NA SUAKU


Malii doseljavaju na Suak9 u ljeto 1906. godine nakon oeva umirovljenja, po obiteljskim izvorima, radi kolovanja djece. Kako je obitelj
bila snanih nacionalnih osjeaja, vjerojatno je mogunost kolovanja
djece na materinjem jeziku u sredini koja je nacionalno ivo disala, bila
povezana s odlukom o preseljenju na Suak. Na Suaku je Milivoj krenuo u etvrti razred Muke puke kole, a zatim od 1907. do 1911. godine polazi nie razrede Kraljevske velike gimnazije. Zatim se koluje
na Kraljevskoj Trgovakoj akademiji na kojoj je 1915. godine maturirao.

18

Dravni ahiv u Rijeci, HR-DARI-1156, Zbirka Mali-Ramous, V. Duiin, Plemstvo i


povijest. Knezovi conti oi Mirilovi od bosanskih knezova Mirilovia (pretisak iz
Glasnika heraldike, god. II, br. 5-8, Zagreb, 1938, s dopisanim biljekama Nevenke
Mali-Ramous).

Istoni dio dananje Rijeke koji je imao razliit upravni i dravno-pravni status od zapadnog dijela grada (Rijeka/Fiume) sve do 1947. godine kada dolazi do njihova spajanja
u jedinstvenu upravnu cjelinu imenom Rijeka.

Suak Malieve mladosti (Dravni arhiv u Rijeci)

Prema zapisima iz kolskih imenika10 Milivoj je bio uredan i dobar


uenik, bez neopravdanih izostanaka, dobrog ponaanja, s osrednjim
ocjenama, neto boljim iz jezinih predmeta. Volio je knjievnost,
mnogo itao, a po vlastitim rijeima kao vrlo mlad poinje se zanimati za strane jezike i kulture, istone religije. Jednom prigodom
kasnije,11 u pismu Stjepanu Radiu 1925. godine kao svoje duhovne, knjievne i intelektualne preferencije, navodi Thakura, Baudelairea, Marianija, Strindberga, Nietschea, Hamsuna, Ewersa i Polia
10

Pismohrana Prve suake hrvatske gimnazije u Rijeci. Takoer, Dravni arhiv u Rijeci,
HR-DARI-144, Trgovaka akademija na Suaku, Glavni imenici (upisnice) 1911.-1915.

11

I. Kemura, Malieva kolekcija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga 1, Sarajevo 1972, str. 103.

19

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

sve tampane knjige Muslimanske biblioteke i temeljito ih prostudirao, a naroito Osnovna naela Islama (autor Ahmed Naim op.a.) i
Muslimansku enu (autor Muhamed Ferid Veddi op.a.). Kasnije sam
proitao i knjigu Abdullaha Quiliama Islam, nabavio arapsku gramatiku
i jedno izdanje Kurana s talijanskim prevodom i komentarom.13
Kraj Prvog svjetskog rata Mali je doekao kao bankarski inovnik.
Mladi domoljub dijeli optimizam junoslavenskog ujedinjenja, te se
odmah po propasti Austro-Ugarske Monarhije u jesen 1918. godine
spremno ukljuuje u burna rijeka zbivanja.14 Kao dragovoljac Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba petnaest dana uvao je narodnu
zastavu na gradskom tornju, a nakon ulaska talijanske vojske u grad
kao legionar odlazi u Meimurje gdje na Muri neko vrijeme brani nestabilnu dravnu granicu.15

Mladi Mali na Suaku, 1916. (Privatni arhiv Mali Rossi)

ZAGREBAKE GODINE VJERSKI PRIJELAZ


Kamova12. Sazrijevajui u ozraju Prvog svjetskog rata senzibilan,
slobodouman i znatieljan mladi poput mnogih dijeli razmiljanja o
moralnoj i duhovnoj krizi ovjeanstva, snano osjea duh vremena
obiljeen ratom i sukobima. Iako odgojen u kranstvu, nije se mogao
zadovoljiti njime ve dalje duhovno istrauje. Po vlastitim rijeima,
teio je jednoj savrenoj religiji, gradio je u svojoj dui religiju za sebe,
koja bi bila u stanju u potpunosti ujediniti i spasiti ovjeanstvo. Zanimljivo je da se Milivoj upravo na Suaku kao uenik sasvim sluajno,
u jednoj etnji, pred izlogom knjiare 1915. godine prvi put susreo s
literaturom o Islamu koja je presudno pobudila njegov interes koji se
nastavio razvijati u godinama koje su uslijedile. U Parizu poetkom
30-ih godina o tome je pripovijedao prijatelju Abdurrahmanu Nametku:
Razgledajui knjige u izlogu knjiare opazio sam neku malu knjiicu
sa utim koricama i zelenim polumjesecom i zvijezdom. Bila je to knjiga merhum Muhameda Seida Serdarevia Istinitost Boijeg bivstva i
Muhamedova poslanstva, to ju je izdala Muslimanska biblioteka u
Mostaru. Vie iz radoznalosti nego iz kojih drugih razloga kupio sam
knjigu i poeo je itati. Sadraj knjige toliko me je oduevio, naroito
drugi dio o Muhamedovom a.s. poslanstvu, da sam odmah nabavio
12

20

Janko Poli Kamov (Suak, 1886. Barcelona, 1910.), avangardni pisac sa Suaka, buntovnik u knjievnosti i ivotu, putnik. U trenutku njegove smrti 1910. godine koja je nesumnjivo snano odjeknula u Suaku i Rijeci, Mali kree u etvrti razred iste gimnazije koju
je pohaao Kamov. Kamova Mali navodi kao samorazumljiv ali posebno vaan kraj niza
sastavljenog gotovo redom od modernista i prethodnika avangarde.

Nakon poratnih vojnih i politikih epizoda pobueni Mali zadrava


se u Zagrebu, gdje nastavlja raditi kao inovnik u poduzeima i bankama te zapoinje daljnje kolovanje u smjeru koji se inio za njega
predodreen. U jesen 1920. godine upisao je studij na tek osnovanoj
Kr. Visokoj koli za trgovinu i promet u Zagrebu.16 Slobodno vrijeme
13

Abd. Nametak, Merhum Dr. Mirza Abdurrahman M. Mali, Novi Behar, God. IX (1935/36),
br. 7-8, Sarajevo 1935, str. 114.

14

Politiki nemiri u Rijeci u listopadu i studenom 1918. godine kada se uz prisutnost raznih pobjednikih vojski sukobljavaju razliite politike opcije (hrvatska, jugoslavenska
i talijanska) u borbi za prevlast nad poslijeratnom budunosti grada. Od 23.10. grad je
pod upravom novoformirane Drave Slovenaca, Hrvata i Srba sa sredinjom vlau
u Zagrebu, formiraju se lokalna narodna vijea kao nestabilna i kratkotrajna mjesna
uprava. Za junoslavensko ujedinjenje su se posebno zalagali omladinci na zajednikim manifestacijama, a njihov pokret vee se i uz omladinski pokret koji je djelovao na
Suaku. Nakon dolaska talijanske ratne mornarice, doivljenog kao potpora politikim
prestavnicima talijanskog stanovnitva, rijeki Talijani 4.11. skidaju hrvatsku zastavu s
gradskog tornja i stavljaju svoju, a sredinjoj vlasti u Zagrebu odrie se pravo na Rijeku.
U gradu su zavladali neredi, a mlaki pokuaji ostalih saveznika da se sprijei talijanska okupacija nisu uspjeli zaustaviti konaan ulazak talijanske vojske koji je uslijedio
17.11.1918. godine. Ostali saveznici su napustili grad, a malobrojna vojska Narodnog
vijea odnosno Narodna straa je bila razoruana.

15

M.T. Oki, Dr. Mirza A. Mali (Uz godinjicu njegove smrti), Gajret, XVII/11, Sarajevo,
1936, str. 172.

16

Pismohrana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Matini list studenta Milivoja Malia,


Upis treeg semestra, 5.10.1921.

21

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

Legitimacija u Kr. visokoj koli za trgovinu i promet u Zagrebu; Arhiv GHB, A-789/B

posveuje prouavanju filozofije, teologije i filologije, privatno se


bavi orijentalistikom. Neuspjeno pokuava objaviti Budistiki katekizam, prema njemakom izdanju od Subhadra Bhikua.17 Po vlastitim rijeima, oduevljava se za Orijent i za sve to se Orijenta tie
te poetkom oujka 1922. godine u Zagrebu prelazi na Islam. Uvidio sam da je Islam ona religija, koju sam ja u svojoj mati stvarno
i zamiljao kao najsavreniju, pa sam se nakon dovoljnog razmiljanja i prouavanja odluio da primim Islam.18 Mali se upravo
u Zagrebu susreo s organiziranim vjerskim ivotom muslimana.19
Islam je u Hrvatskoj priznat Zakonom o priznanju islamske vjere koji
je donio Hrvatski sabor 1916. godine.20 Za vrijeme Prvog svjetskog
rata djeluje vojni imamat da bi krajem 1919. godine poeo djelovati

22

17

Pismo Stjepanu Radiu 1925. godine, u I. Kemura, nav. dj., str. 103.

18

Abd. Nametak, nav. dj., str. 114.

19

O tome vie u Z. Hasanbegovi, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945: Doba utemeljenja,


Zagreb 2007.

Svjedodba Imamskog ureda za Hrvatsku i Slavoniju o Malievom prelasku na islam; Arhiv GHB, A-789/B

20

Sbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, Godina 1916, Komad X., Zakon od 27. travnja 1916. o priznanju islamske vjeroispovijesti u kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji, str. 149-151.

i graanski imam. U to vrijeme odnosi meu konfesijama pa tako i


vjerski prijelazi bili su ureeni Zakonom o vjeroispovjednim odno23

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

sima iz 1906. godine21 po kojem je vjerska pripadnost bila nuna


osnova graanskog pravnog identiteta odnosno statusa pojedinca.
Promjena vjeroispovijesti ili ulazak u neku konfesionalnu zajednicu
nije bila samo osobna, intimna stvar pojedinca ve i normiran graanski postupak. U skladu s time u postupak vjerskog prijelaza bile
su ukljuene i vjerske i upravne vlasti. Kad su pred gradskim vlastima Malievi svjedoci potvrdili da je Mali pred svojim duobrinikom izrazio namjeru vjerskog prijelaza te je zapisnik o tome poslan
u upu Sv. Ivana kojoj je pripadao do tada kao i u Imamski ured za
Hrvatsku i Slavoniju, zadovoljen je pravni uvjet da Imamski ured
moe primiti Malia na Islam to se i dogodilo 3.3.1922. godine.22
Mali je u matinim knjigama Islamske vjerske zajednice u Zagrebu
upisan kao prvi vjerski prijelaznik.23 Kako je prijelaz na Islam izgledao i doivljen s duhovne strane opisao je zagrebaki imam Ismet
Mufti pred kojim je Mali primio Islam.24 Isticao ga je kao ovjeka
kojeg je intelektualna i znanstvena znatielja otvorila drugoj vjeri
ali koju je on do svoje smrti duboko i iskreno osjeao i promicao.
tovie, elja da prouava izvore o Islamu na izvornim orijentalnim jezicima i da doprinese boljem upoznavanju europske kulture
s batinom islama ponukala je Malia na daljni iskorak. Odmah po
vjerskom prijelazu, u oujku 1922. godine naputa studij i odlazi iz
zemlje. ini se da su, uz jo neke dogaaje iz osobnog ivota, za
Malia to bili dani ultimativnih ivotnih odluka.

BORAVAK U PANJOLSKOJ
Nisu dovoljno poznate okolnosti Malievog odlaska u panjolsku
niti to je presudno utjecalo na taj, ini se, nagli odlazak. Odlazi u
Barcelonu, navodno s jednim kolskim prijateljem.25 Prema njego-

24

21

www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Zakon_o_vjeroispovjednim_odnosima_1906.pdf

22

Dravni arhiv u Zagrebu, HR-DAZG-10, Gradsko poglavarstvo Zagreb, br. 9281/1922.


Kao Malievi svjedoci u postupku vjerskog prijelaza zabiljeeni su privatna inovnica
Oceana Weiss i student prava Mehmed Husi.

23

Matini ured Medveak Zagreb, Matica roenih (sidilli viladet) muslimana, upis br.
2/1922.

24

I. Mufti, Merhum prof. Dr. Milivoj-Mirza Abdurahman Mali. Peta godinjica smrti
uglednog hrvatskog orijentaliste, Muslimanska svijest, Sarajevo, 2.11.1940.

25

M.T. Oki, nav. dj., str. 172.

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

lanska karta Mirze Malia u bokserskom klubu u Barceloni, panjolska; Arhiv GHB, A-789/B

vim rijeima elio se upoznati s tom negda najkulturnijom zemljom


Evrope, koja je i onako po svojoj klimi, historiji i rasi poetak Orijenta i usavriti se u kastiljanskom jeziku.26 U poetku je morao raditi
razne fizike poslove, zatim se zaposlio kao tajnik u jugoslavenskom
konzulatu, a istovremeno po noi radio u redakciji velikog lista La
Vanguardia.27 Posebno su ga zanimali tragovi arapske civilizacije u
panjolskom jeziku i kulturi. Kako biljei njegov prijatelj Abdurrahman
Nametak, Mali za boravka u panjolskoj obilazi trideset i dva grada,
prevre pranjave knjige po gradskim i samostanskim knjinicama
paljivo prouavajui svaku stranicu koja se odnosila na povijest Arapa u panjolskoj ili openito muslimana, revnosno sve biljei i prepisuje cijele stranice da ih kasnije u znanstvenom radu moe koristiti.28
Nastojao je, da kritikim prouavanjem istorije muslimana pokae
kulturnom svijetu, da islam nije vjera barbarstva i osvajalaka u politikome smislu, nego da je vjera zdravoga razuma, vjera napretka i
civilizacije ovjeanstva. Svoje dojmove iz panjolske Mali opisuje
26

U biografskoj biljeci priloenoj uz Maliev lanak Slavni Jugosloveni u stranom svijetu, Kemura citira Malia, vjerojatno prema zapisima iz Malieve ostavtine, Glasnik
Vrhovnog islamskog starjeinstva u SFRJ, god. XXX, br. 7-8, Sarajevo, 1967., str. 329.

27

M.T. Oki, nav. dj., str. 172.

28

Abd. Nametak, nav. dj., str. 114.

25

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

u putopisnim esejima koje objavljuje u domovini. U zagrebakoj Rijei


1923. godine izlazi njegov tekst pod nazivom panija i Maroko29 a u
Jutarnjem listu 1924. godine esej s naslovom panija i panjolci.30 I
kasnije, ve za vrijeme studija u Parizu 1929. godine u sarajevskom
listu Novi Behar objavljuje krae zapaanje, reminiscenciju o posjeti
jednom panjolskom gradu pod nazivom Medina del Campo.31 Tadanju panjolsku i njene stanovnike nije vidio u najboljem svjetlu. Vrlo
kritiki pie o toj za njega reakcionarnoj zemlji koja ne poznaje i ne
potuje svoju prolost. U zapaanjima otroumnog promatraa tamonje svakodnevnice progovara i ekonomist u njemu, posebno kada
pie o cijenama, tritu, mjenicama, urbanim navikama i obiajima.
Iako mu je navodno nueno dobro mjesto u veleposlanstvu32 Mali je
elio nastaviti putem znanosti te 1924. godine odlazi u Pariz u nakani
da studira orijentalne jezike.

STUDIJ ORIJENTALISTIKE U FRANCUSKOJ


Pariz je uz Be, London i neka njemaka sveuilita bio jedno od sredita europske orijentalistike koja se intenzivno razvijala kroz cijelo
19. stoljee. Mali upisuje sveuilinu kolu za ive istone jezike
(L`Ecole Nationale des Langues Orientales vivantes), u to vrijeme ve
dva stoljea postojei fakultet. Uz perzijski jezik i knjievnost koji je
diplomirao, Mali dvije godine studira i arapski i turski jezik te polae
za to vrijeme predviene ispite.33 Istovremeno je na Filozofskom fakultetu studirao panjolski i njemaki jezik. U poetku se koluje uz
pomo stipendije francuskog Ministarstva prosvjete. U pismu Stjepanu Radiu, ministru prosvjete Kraljevine SHS iz 1925. godine opisuje svoj ivot, akademska stremljenja ali i probleme sa slubenim
predstavnicima jugoslavenskih vlasti u Francuskoj.34 U pokuaju da
dobije stipendiju navodi: Poznajem neke vie, a neke manje francuski, panjolski, italijanski, ruski, engleski, arapski (sad uim mavarski
dijalekt), te stadoh da uim persijski. Nadam se, budemo li u vezi, da

26

Malieva studentska knjiica na Univerzitetu u Parizu; Arhiv GHB, A-789/B

u vam moi, ins`Allah, za par godina da poaljem tamo iz zemlje


Huseinove ili Fuadove, ili pak iz carstva Lava i Sunca koji prevod s
jezika Imrulkeisova ili Hafizova.
Mali je studirao u kroninoj nestaici novca, u tekim materijalnim
uvjetima, uz periodine stipendije, zaduivanja. Financijski mu je pomagala obitelj, pogotovo sestre, ali je morao raditi i svakakve poslove.
Po nekim kazivanjima unutar obitelji ak je ponekad morao podijeliti
sudbinu s kloarima ispod parikih mostova. Od 1926. do 1930. godine objavljuje u sarajevskim preporodnim asopisima ulistan, Gajret
i Novi Behar. Radi se o manjim tekstovima, uglavnom prijevodima s
engleskog, panjolskog, talijanskog i perzijskog jezika. Uz perzijskog
klasika Abdurahmana Damija (Iz persiskih pria35) objavljuje prijevode
europskih autora inspiriranih islamskom kulturom koju ele pribliiti
Zapadu (Elisa Prez, Arapska no u Tandi36; Laura Veccia Vaglieri, Iz
Apologije islamizma37; Major A.G. Leonard, Dug Evrope Islamu38). Tu

29

Rije, Zagreb, br. 39, 16.2.1923., str. 2.

30

Jutarnji list, Zagreb, 6.7.1924., str. 7.

31

Novi Behar, god. II, br. 17-18, Sarajevo, 15.1.1929., str. 281-282.

35

Gajret, Sarajevo, XI, 24 (16.12.1927.), str. 377.

32

M.T. Oki, nav. dj., str. 172.

36

Prijevod sa panjolskog, Gajret, Sarajevo, XI, 20 (16.10.1927.), str. 309.

33

Isto.

37

Prijevod s talijanskog, Novi Behar, Sarajevo, III, 11 (1.10.1929.), str. 169-170.

34

I. Kemura, nav. dj., str. 103.

38

Prijevod s engleskog, Novi Behar, Sarajevo, III, 24 (15.4.1930.), str. 377-378.

27

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

je jo i prijevod lanka Od Tada do Alhambre Muhameda Jakuba Hana,


urednika asopisa The Light, izdanja Ahmadijskog pokreta sa sjeditem
u Lahoreu u Indiji, o islamskim spomenicima arhitekture.39 To je, koliko je poznato, bila i prva suradnja sa sarajevskim asopisima kojom
prilikom je Mali od strane urednitva ulistana u biljeci predstavljen tamonjoj javnosti kao na uvaeni prijatelj... rodom iz Dalmacije.
Pred kratko vrijeme preao je na Islam. Sada studira orijentalistiku u
Parizu. Osim sa sarajevskim asopisima Mali je suraivao i s urednitvom asopisa Moslemische Revue vezanim uz Ahmadijski pokret i
njegovu misiju u Berlinu, iji je navodno bio stalni suradnik.40 U brojevima asopisa iz razdoblja 1924.-1935.41 nije pronaen nijedan potpisani
Maliev prilog u toj reviji to naravno ne iskljuuje neki drugi oblik suradnje poput manjih informativnih prikaza, prevoenja i slino.42
Ljetni semestar 1928./29. godine Mali boravi u Tunisu, gdje pohaa predavanja na Visokoj koli za arapski jezik i na starom islamskom uilitu na Ez-Zitouna medresi.43 Nakon diplome na Filozofskom fakultetu na Sorbonni upisuje doktorski studij s temom Bulbulistan du Shaikh Fewzi de Mostar, pote herzgovinien de langue
persane (Bulbulistan ejha Fevzija Mostarca, hercegovakog pjesnika
na perzijskom jeziku). U svojoj dizertaciji monografski obrauje ivot
i djelo istaknutog mostarskog sufijskog pjesnika iz 18. stoljea koji je
na perzijskom jeziku pisao po uzoru na velike perzijske klasike Rumija
i Sadija. Pritom je Mali na francuski jezik preveo to etiko-religiozno
djelo u poeziji i prozi, jedinstveno u bosanskohercegovakoj povijesti
knjievnosti, nastalo na periferiji Osmanskog carstva, daleko od matice perzijske knjievnosti. To je uinio izravno iz perzijskog rukopisa
posuenog iz zbirke dr. Safvet-bega Baagia, pohranjenog u Sveuilinoj knjinici u Bratislavi. Rad na dizertaciji je potrajao. Mali se
osim s tekim ivotnim uvjetima i nedostatkom novca potrebnog da
39

Prijevod s engleskog, ulistan, Sarajevo, 1926., br. 3, str. 36-38. Kemura ovaj tekst
navodi kao neobjavljen rukopis.

40

Abd. Nametak, nav. dj., str. 115; I. Kemura, nav. dj., str. 104.

41

http://berlin.ahmadiyya.org/m-rev/

42

asopis je prema on-line izvorima o njegovoj povijesti, u to vrijeme imao odreenu


recepciju meu muslimanima u Jugoslaviji koji su tekstove u njemu objavljivane mogli
itati i u hrvatskom prijevodu.

43

28

M.T. Oki, nav. dj., str. 172. To je unato brojnim mistifikacijama i pretjerivanjima zabiljeenim u domaim medijima nakon njegove smrti (ahinovi Ekremov npr. u Obzoru i
Jutarnjem listu), jedini njegov boravak u islamskom svijetu potvren i u dokumentima
(Pisma sestri Marici Rossi iz Tunisa, 14.2.1929., 30.3.1929, sve iz privatnog arhiva
Mali-Rossi).

Dopisnica Aliji Nametku iz Nice, 22.10.1932. (Historijski arhiv u Sarajevu, HAS-ZV-287a , HAS-ZV-287b )

zavri i objavi dizertaciju, borio i s teko naruenim zdravljem.44 Zbog


svega nije uspio u namjeri da u svojoj studiji objavi i sam izvornik
na perzijskom jeziku iako ga je bio pripremio za objavljivanje. Kao
stranac nije mogao dobiti posao, a u nedostatku stipendije osim na
44

Privatni arhiv Mali-Rossi, pisma sestri Marici Rossi iz Pariza i Nice 1930.-1933.

29

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

pomo obitelji mogao je raunati jo samo na potporu prijatelja i suradnika, tako i uglednih bonjakih intelektualaca iz Sarajeva koji su
mu osobnim prilozima i osiguranjem potpore ondanjih muslimanskih drutava Narodna uzdanica i Gajret pokuali olakati poloaj.
Neko vrijeme 1932. i 1933. godine, tad i sa zasnovanom obitelji, ivio
je u Nici. Tamo je u braku s poljskom idovkom Noemie Becker 1933.
godine roeno njegovo drugo dijete, njegova ki Jelena Tuenka. Njegov sin Milivoj iz kratkog braka s djevojkom iz Ravne Gore (u Gorskom
kotaru u Hrvatskoj) Franjicom Svetlii45 roen je u svibnju 1922. godine, u vrijeme kad mu je otac ve boravio u Barceloni.
Konano, Mali je iako teko bolestan, tad ve sedam mjeseci paraliziran, na nosilima 17.7.1935. godine uspio na Sorbonni obraniti
svoju doktorsku tezu. Ona je iste godine objavljena u Parizu u izdanju
Librairie L. Rodstein, a i danas se nalazi u brojnim europskim sveuilinim i nacionalnim knjinicama.

POVRATAK U DOMOVINU
U rujnu 1935. godine, nakon trinaest godina odsutnosti Mali se vraa u Zagreb. O njemu se ve neko vrijeme navodno bilo govorilo kao
o najizglednijem kandidatu za mjesto na katedri za orijentalistiku
koja se trebala osnovati na Filozofskom fakultetu ali je nedostajalo
znanstvenog osoblja. Potrebu za strunjacima iz podruja orijentalne
filologije imala je i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
radi obrade zbirke orijentalnih rukopisa koja se prikupljala od druge
polovice 20-ih godina. Mali se pokuao lijeiti, krae vrijeme boravio
je u Skradu, ali je njegovo stanje bilo nepovratno loe. Na samom
kraju svog ivota vraa se na Suak. Umire u bolnici s dijagnozom
mijelitisa 12.10.1935. godine u trideset i osmoj godini.46 Posljednja
mu je elja bila da bude sahranjen po muslimanskom obredu, to je
njegova majka odluila potovati. Sahranjen je na trsatskom groblju
13.10.1935. godine u obiteljskoj grobnici pored svog oca Klonimira
koji je umro 1927. godine. U to vrijeme na Suaku nije postojao slubeni oblik vjerske organiziranosti muslimana pa se obitelj obratila za45

46

30

Vjenanje je obavljeno u crkvi Sv. Marka u Zagrebu 5.3.1922. godine (Hrvatski dravni
arhiv, HR-HDA-1448, Zbirka mikrofilmova matinih knjiga i popisa obitelji, Matina knjiga vjenanih Sv. Marko, br. 110/1922).
Matini ured Medveak Zagreb, Matica umrlih muslimana (sidilli vefijat), upis br.
21/1935.

Naslovnica Malieve doktorske teze objavljene u Parizu 1935. godine u izdanju Librairie L. Rodstein

grebakoj zajednici. Na sprovodu je govorio zagrebaki muftija Ismet


Mufti pred kojim je 1922. godine Mali i primio Islam a to je opisano u suakim Primorskim novinama 18.10.1935. godine. Nekrologe
31

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

su objavili zagrebaki listovi Jutarnji list47, Obzor48, Svijet49, Vjesnik,


sarajevski Novi Behar50, Narodna uzdanica (kalendar)51, Glasnik Vrhovnog vjerskog starjeinstva Islamske vjerske zajednice52, a prvu
obljetnicu Malieve smrti 1936. godine obiljeio je i Gajret53. U Gajretu
Maliev dobar poznanik Tajib Oki o njemu govori kao o osobi vrstog
karaktera sa svim predispozicijama ozbiljnog znanstvenika, posebno
nadarenom ovjeku koji je impresionirao svojim poznavanjem filozofije, misticizma, religijskih uenja, ovjeku s pjesnikom inspiracijom.
Po Okiu, bio je plemenit, duboko osjeajan, skroman do granica mistikog odricanja od materijalnih stvari, nije bio karijerist. Dosljedan
u svojim uvjerenjima koje je uvijek najjaim argumentima branio, isto
toliko osvjedoeni musliman koliko i nacionalist i domoljub. Maliev
bliski prijatelj Abdurrahman Nametak je pisao o Maliu kao ...dragom stvorenju, koje smo nenadano upoznali, zavoljeli i shvatili njegovu veliku vrijednost... nauenom na dobro i zlo na ovom svijetu ali
koji je primao samo dobro i ljepotu u svoje srce, veliki um i plemenitu
duu. O Malievom odnosu prema Islamu napisao je: Preao je na
Islam iz najieg uvjerenja... O Islamu je znao sate i sate govoriti s
tolikim entuzijazmom, s tolikom ljubavlju da bi, ini mi se, bio u stanju privesti u Islam i najveeg njegovog protivnika. Naglaavao je, da
Islam ne treba izuavati na ivotu dananjih muslimana, jer su se od
njega prilino udaljili, nego na ivotu prvih muslimana i na onom to
je Kuranom i Hadisom reeno.54 Nametak, takoer, izraava aljenje
to ga bosanski muslimani kao i openito muslimani s kojima je dolazio u dodir nisu najbolje razumjeli, njegov talent i entuzijazam, pa ga
nisu ba niti pomagali. Da razbije svaku moguu sumnju u Malievu
iskrenost kao vjernika, dodaje: Nije bio hohtapler, koji iz koristoljublja prelazi na Islam da isisava plemenitost pojedinih dobrotvora
muslimana, nego pravi sabirin, koji je stoiki podnosio oskudicu....
47

Malieva dizertacija bila je odmah zapaena, 1936. godine izalo je


nekoliko relevantnih strunih recenzija,55 te je iste godine uvrtena u
jednu bibliografiju perzijske knjievnosti u prilogu Abstracta islamica
francuskog orijentalistikog asopisa Revue des tudes islamiques.56
Recenzenti su posebno isticali uloen trud, kvalitetu samog Malievog francuskog prijevoda Bulbulistana i naglaavali njegov pjesniki
dar. Hvalei ga, Malia su jedni nazivali Baagievim nasljednikom
(I. Mufti, M. ahinovi Ekremov), a stroiji kritiari su mu zamjerali
pretjerano oslanjanje na Baagia (F. Bajraktarevi). On se je doista i
oslanjao na Baagieve teze o utjecaju posebnosti etnikog karaktera
bosanskih i hercegovakih muslimana na njihovo knjievno stvaranje
unutar osmanske knjievnosti. Malievi prijatelji i suradnici u Sarajevu isticali su potrebu to skorijeg prevoenja Malieve rasprave na
hrvatski jezik, pa je ve 1936. godine kruio glas da je prijevod u tijeku. Odmah su poveli pitanje njegove rukopisne ostavtine oko ega su
se razvile izvjesne kontroverze. U stvari, stjee se dojam da su jedni
istu koliinu ostavljenih rukopisa ocjenjivali znatnom i zanimljivom
(Nametak, ahinovi Ekremov), drugi nevelikom (Oki to ini kad nabrajajui spominje i dva mogua rukopisa prevedenih knjiga). Izmeu
ostalog govorilo se o njegovom rukopisu koje je trebalo biti fundamentalno opseno djelo o kulturnoj povijesti i tradiciji Islama, pod
naslovom Zato sam preao na Islam. Iz svjedoenja njegovih poznanika nije jasno da li su postojale tek biljeke, koncept ili je rad bio
zavren, a ak se spominjalo da je Mali predao rad nekom prijatelju
koji ga je trebao proslijediti u neku bliskoistonu tiskaru. Druga nedoumica vee se uz Maliev prijevod poznatog djela ugledne talijanske
orijentalistice Laure Veccia Vaglieri57 Apologia dellIslamismo. Nametak je tvrdio da je Mali preveo djelo u cjelini a ne tek fragment koji
55

F. Bajraktarevi, Milivoj Mali, docteur de lUniversit de Paris, diplom de lEcole


Nationale des Langues Orientales vivantes a Paris: Bulbulistan du Shaikh Fewzi de
Mostar, pote herzgovinien de langue persane Librairie L. Rodstein, Paris (Ve ),
1935, (189 str. 8o), Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju i folklor, knj. XVI, sv. 2 (1936),
Beograd 1936, str. 375-379; M.. Ekremov, ejh Fevzija Blagajac. Persijski pjesnik
iz Mostara Dr. Milivoj Mirza-Mali: Bulbulistan du Shaikh Fewzi de Mostar, pote
herzgovinien de langue persane, Obzor, Zagreb, LXXVI, 8 (11.I 1936), str. 2; M.T.
Oki, nav. dj., str. 173-175.

(Ekr.) Pok. Mirza-Milivoj Mali hrvatski orijentolog, Jutarnji list, 26.10.1935., str. 9.

48

(Ekr.) Umro Dr. Abdurrahman Mirza Mali, Obzor, Zagreb, LXXVI, 248 (26.10.1935), str. 2.

49

Dr. Milivoj Mirza Mali, Svijet, Zagreb, 1935., str. 393 (croinfo.net/forum/index.php?
topic=189.0)

50

Abd. Nametak, nav. dj., str. 113-115.

51

(Alija Nametak), Dr. Abdurahman Mirza Mali, Narodna uzdanica, kalendar IV/1936,
Sarajevo 1935.

56

(Alija Nametak), Jedan veliki gubitak jugoslovenskih muslimana, Glasnik Vrhovnog vjerskog starjeinstva Islamske vjerske zajednice, III/br. 10-11, Sarajevo 1935, str. 482.

Histoire littraire (persane et turque), Abstracta islamica : extrait de la Revue des


tudes islamiques, 5e serie, Paris 1936, str. A.314.

57

L. Veccia Vaglieri (1893.-1989.), talijanska arabistica i islamologinja, profesorica na


Orijentalnom sveuilitu u Napulju, autorica nekoliko fundamentalnih knjiga o Islamu
i arapskoj kulturi, izmeu ostalog o gramatici arapskog jezika te brojnih lanaka o
ranom Islamu. Apologia dellIslamismo objavljena je 1925. godine u Rimu.

52

32

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

53

M.T. Oki, nav. dj., str. 173-175.

54

Abd. Nametak, nav. dj., str. 115.

33

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

je objavljen u Novom Beharu 1929. godine.58 U Malievoj rukopisnoj


ostavtini ti rukopisi nisu sauvani. Kako je opisano u jedinom prikazu Malieve ostavtine u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke iz
1972. godine najvei dio njegovih spisa odnosi se na doktorsku tezu,
prijepis i prijevod Bulbulistana, na korespondenciju s francuskim profesorima, bonjakim intelektualcima i drugim pojedincima i drutvima.59 Sauvano je neto izvornih rukopisa i prijevoda od kojih su pojedini objavljeni za njegova ivota. Posthumno je 1967. godine objavljen
tek jedan rukopis iz Malieve osobne ostavtine, pod naslovom Slavni
Jugosloveni u stranom svijetu u kojem Mali razmatra prisutnost i
ulogu junih Slavena u povijesnim civilizacijama oslanjajui se pritom
i na rad pravnog povjesniara, jezikoslovca i pisca, predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Vladimira Maurania.60

znanstveni ar, sistematinost, uenost. Orijentalna filologija u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata znaajno se razvijala, osnivale su
se ustanove, instituti i katedre. Sarajevo je postalo njeno sredite. Od
70-ih godina 20. stoljea do danas u svim relevantnim bibliografijama
i pregledima jugoslavenske orijentalistike, bonjake knjievnosti, radova o knjievnosti muslimana na orijentalnim jezicima, specifino
na perzijskom jeziku, Mali je zbog svoje dizertacije dostojno valoriziran.62 U rasponu od vie desetljea Mali je jedan od tek nekoliko priznatih strunjaka iranista (Baagi, Handi, abanovi, ehaji) koji
su se bavili povijeu knjievnosti Bosne i Hercegovine na perzijskom
jeziku. Kad se govori o hrvatskoj orijentalistici, tek od 90-ih godina
20. stoljea djeluje Katedra za turkologiju na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, dok iranistika ne postoji.

Vrijeme i dogaaji prekrili su sve tih davnih tridesetih godina 20.


stoljea zapoete inicijative, nedoumice a pomalo i uspomene. Danas
se mnogi orijentalisti slau da je Mali i kao osoba i kao znanstvenik
nepravedno zaboravljen, zanemaren pogotovo, s obzirom na skromnu povijest hrvatske orijentalistike. ini se da ni njegova ostavtina
nije znaajnije istraivana.

Uz nekoliko znaajnih inozemnih referenci,63 o znaaju Malieva


djela najvie govori injenica da je djelo jednog lokalnog pjesnika iz
Mostara napisano na perzijskom jeziku, prevedeno na jedan europski
jezik i tako predstavljeno europskoj kulturi jo 1935. godine, gotovo
etrdeset godina prije nego to je prevedeno na jezik sredine u kojoj
je nastalo. Oki u svojoj recenziji te 1936. godine istie kao posebnu
vrijednost to to je u europskim okvirima Malieva studija nakon studije Jana Rypke o Sabitu Uianinu jedino znanstveno djelo koje se
bavilo ulogom junih Slavena u knjievnoj povijesti Bliskog istoka. U
prilog relevanciji Malievog rada navodi se i podatak da je prvo sljedee monografsko izdanje (to je samo po sebi bila metodoloka novost u orijentalistici Malievog vremena) o jednom lokalnom pjesniku
na nekom od europskih jezika, rad orijentalistice Jasne ami Dvn
de Km objavljeno (opet) u Parizu 1986. godine, dakle pola stoljea

MALIEVO MJESTO U ORIJENTALNOJ FILOLOGIJI


Teko je rei na koji bi nain Mali utjecao na razvoj hrvatske orijentalistike da je bio sretnije sudbine i dueg ivota. Da li bi katedra za orijentalistiku bila osnovana ranije i ne bi ostala tih tridesetih i etrdesetih godina kao epizoda, samo na turskom jeziku i voditelju Orijentalne
zbirke JAZU Alekseju Olesnickom? Poseban pojedinac, sa snanom
eljom za putovanjima na Istok i vjerskim misionarskim djelovanjem
meu europskim narodima,61 da li bi uope ostao na ovim prostorima? U kojem znanstvenom smjeru bi se razvijao, prema islamologiji
ili orijentalnoj filologiji? U trenutku njegove smrti svi su isticali njegov

34

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

58

Abd. Nametak, nav. dj., str. 115.

59

I. Kemura, nav. dj., str. 103-104.

60

Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva u SFRJ, god. XXX, br. 7-8, Sarajevo, 1967.,
str. 329-333.

61

Abd. Nametak, nav. dj., str. 115. Nametak navodi da je Mali bio lan berlinske misije
Ahmadijskog pokreta i budui misionar. Gorio je od elje, da pribavi potrebna materijalna sredstva, pa da se baci svim arom na misionarstvo...u kulturnim zemljama
Evrope, a prvenstveno u reakcionarnoj katolikoj paniji.

62

B. Nurudinovi, Bibliografija jugoslovenske orijentalistike 1918-1945., Orijentalni institut, Posebna izdanja XIII, Sarajevo 1986; D. ehaji, Izuavanje nae knjievnosti
na persijskom jeziku, Prilozi za orijentalnu filologiju, br. 39/1989, Sarajevo 1990, str.
85-93; S. Mili, Bibliografija radova o knjievnosti Muslimana na orijentalnim jezicima
kod nas, isto, str. 231-285; N. Filipovi, Knjievna batina bosanskih Muslimana na
orijentalnim jezicima u svjetlu evropske orijentalistike, isto, str. 153-162; M. eman,
Bibliografija bonjake knjievnosti, Sarajevo 1994, red.br. 4318, 8192, 7960; S. Bali,
Kultura Bonjaka : muslimanska komponenta, Zagreb, 1994, str. 86, 120, 179, 291.

63

Histoire littraire (persane et turque), Abstracta islamica : extrait de la Revue des


tudes islamiques, 5e serie, Paris 1936, str. A.314 ; D. Bogdanovi, Edebiyyat-e farsi dar Yugoslavi (Perzijska knjievnost u Jugoslaviji), Teheran 1964; S. Bali, Der
Sdslavische Anteil an der Prosaliteratur der Osmanen, Oesterreichische Osthefte,
VIII/no 6, Wien, 1966, str. 469-477; A. Popovic, La littrature ottomane des Musulmans Yougoslaves: Essai de bibliographie Raisonne, 309-376, str. 354, red.
br. 176, Journal asiatique, Tome CCLIX, Anne1971, Fascicules 3 et 4, Paris 1971.

35

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

nakon Malieve dizertacije.64 Prvi prijevod Bulbulistana na bosanski


jezik, i openito njegovo prvo sljedee izdanje dogodio se tek 1973.
godine,65 te su jo kasnije, ve u 21. stoljeu uslijedila druga, meu
njima i kritika izdanja.66 Bulbulistan ejh Fevzi Mostarca kao posebno
djelo nastalo u Bosni i Hercegovini i danas je predmetom znaajnog
interesa i u svakom njegovom sljedeem izdanju ili strunom tekstu
o njemu istakne se Maliev doprinos u povijesti obrade tog djela.

PORODICA
Na kraju, potrebno je napisati par rijei o profesorici stranih jezika Nevenki Mali Ramous (Imotski, 1899. Rijeka, 1993.), neto mlaoj
sestri Milivoja Malia koja je brino njegovala uspomenu na svog brata.
Nazivala ga je zanesenjakom nauke koji zasluuje mjesto u enciklopediji.67 Mnogi Rijeani pamte gospou s Peina (dio Suaka), ponosnu i
snanog karaktera, koja je za razliku od brata Milivoja doivjela duboku
starost. Imala je dugi profesorski sta, tipinu graansku prosvjetnu
karijeru, bila je drutveno ukljuena i angairana. Sudjelovala je u antifaistikom pokretu, a neposredno poslije rata radila je u gradskoj upravi i prosvjeti, izmeu ostalog i kao upraviteljica Pionirskog kazalita u
Rijeci. Bila je u braku s Osvaldom Ramousom, rijekim intelektualcem,
64

N. Filipovi, Knjievna batina bosanskih muslimana na orijentalnim jezicima u svjetlu


evropske orijentalistike, Prilozi za orijentalnu filologiju, 39/1989, Sarajevo 1990, str. 160.

65

Fevzi Mostarac, Bulbulistan (prijevod, uvod i komentari D. ehaji), Sarajevo, 1973. D.


Tanaskovi se u prikazu ehajievog prijevoda (Persijski slavuj u naem gaju, Mostovi,
5/19, Beograd 1974, str. 247, 248) znaajno osvre i na Malievu studiju i na Bajraktarevievu recenziju iste (vidjeti biljeku 57!).

66

Fevzi Mostarac, Bulbulistan (prijevod D. ehaji, stilizacija D. Lati), Kulturni centar Ambasade I.R. Iran Sarajevo, 2003; Fevzi Mostarac, Bulbulistan (prijevod D.
ehaji, stilizacija D. Lati), Kulturni centar Ambasade I.R. Iran, Sarajevo, 2011;
Fouz Mostr, Bolbolestn, Be tashh-e doktor Esmat Xo ein, Ryzan-ye farhangye omhr-ye Eslm-ye rn dar Sryewo, Sryewo 1390/2011; N. Karahalilovi,
Kritiko izdanje djela Perivoj slavuja (Bolbolestn) autora Fevzija Mostarca, Filozofski fakultet u Sarajevu (e-izdanje), Sarajevo, 2014. Karahalilovi je prema miljenjima recenzenata (I. Buatli, S. Baki) otklonio slabosti i nedostatke svih prethodnih.
Izmeu ostalog, u njegovu radu prvi put se doista kritiki i temeljito prikazuju i propituju Malieve teze o Bulbulistanu.

67

36

Privatni arhiv Mali Rossi, Pismo Nevenke Mali-Ramous Malievoj kerki Jeleni Tuenki onje i njenom suprugu Juri onji, 12.1.1983. Pismo je poslano uz enciklopedijsku biljeku o Maliu koju je njegova sestra priredila, ali ta biljeka nije pronaena ni u
jednom zagrebakom leksikografskom izdanju iz 1980-ih godina.

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

knjievnikom talijanskog kulturnog kruga, novinarom, upraviteljem


i redateljem Talijanske drame rijekog kazalita, potpuno posveena
njegovom radu. Prevela je na hrvatski jezik njegovu dramu Edizione
straordinaria/Posebno izdanje (Rijeka 1951). Oboje su bili esperantisti.
Nevenka je bila osoba u obitelji kojoj su se obraali Malievi prijatelji i suradnici. Po njenim rijeima,68 razmjenjivala je pisma i s Abdurrahmanom Nametkom i s Okiem, smatrala ih je vjerodostojnim
svjedocima. Dok je Nametka smatrala Malievim intimnim prijateljem, prema Okiu je, iako je cijenila njegov tekst o Maliu, ipak zadrala izvjesnu sumnju zbog njihova krajnje suprotnog iskaza o Malievom rukopisu Zato sam preao na Islam.69 Ponudu da se Malieva
ostavtina preda Gazi Husrev-begovoj biblioteci dobila je od Muhameda Hadijahia70 koji je jednom prilikom doao u Rijeku s molbom
da mu posudi Maliev rukopis Slavni Jugosloveni u stranom svijetu.
Osim to je brinula o rukopisnoj ostavtini svoga brata, sredila ju i
predala u Sarajevo na trajnu pohranu, svojom ulogom u obitelji povezala je razdvojene dijelove njegovog osobnog i obiteljskog ivota.
Uz svoju majku a nakon njezine smrti sama, skrbila je i podigla Malievu ker Jelenu Tuenku koja je 1939. godine posredovanjem meunarodne humanitarne organizacije, iz Davosa u vicarskoj stigla
na Suak oevoj obitelji. U osvit Drugog svjetskog rata majka je djevojicu najvjerojatnije u strahu od nacistikog progona sklonila kod
jedne obitelji u Davosu, ali sebe nije uspjela spasiti. Malieva supruga
Noemie, kojoj je on posvetio svoju knjigu, stradala je u holokaustu.
Jelena Tuenka Mali udana onje (Nica, 1933. Zagreb, 1984.) je od
najranijeg djetinstva odgajana viejezino i bila okruena priama to
je odredilo njezin profesionalni izbor. Bila je profesorica francuskog
i talijanskog jezika, radijska novinarka u kulturi, pisala je za djecu.
Tuenkin suprug, hrvatski jezikoslovac i leksikograf Jure onje dao je
posthumno objaviti njenu zbirku pria za djecu pod naslovom Pupoljci
niknuli iz snova radost nose (Zagreb, 2004.) i kao slikovnice dvije prie Dobriice i Klupko (Zagreb, 2014). Malii, Nevenka pogotovo, odravali su odnose i s Malievom prvom suprugom Franjicom Svetlii
koja je sa sinom ivjela u Zagrebu, pomagali je. Povezali su njegovu
68

Isto.

69

Isto. Nametak je govorio o velikoj biljenici koju mu je Mali pokazao u Parizu, formata kao Novi Behar od 300 do 350 strana, dok je Oki apodiktiki tvrdio da biljenica
nije postojala.

70

Muhamed Hadijahi (1918. 1986.), doktor prava, povjesniar, strunjak za politiku


povijest Bosne i Hercegovine, javno djeluje ve 30-ih godina 20. stoljea.

37

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

djecu, sina Milivoja (Ravna Gora, 1922. Beograd, 1967.) i Jelenu Tuenku koji su bili bliski sve do svojih takoer preranih smrti. Nevenka
je Maliev arhiv dala pohraniti u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz
suglasnost njegove djece, budui da oni nisu imali poseban interes za
orijentalistiku (sin Milivoj bio je ekonomist po struci), ime je dodatno
pokazala koliko je potovala njegov ivot.
Mali je za svog dugog izbivanja i burnog ivota bio cijelo vrijeme u
kontaktu sa svojim sestrama i bratom Matom. Sestra Zlata takoer je
bila nastavnica, brat Mate slubenik po zavrenoj Trgovakoj akademiji. Najmlaa sestra Marija (Marica) udala se za Marija Rossija, rijekog
prirodoslovca amatera i kasnije inicijatora osnivanja Prirodoslovnog
muzeja u Rijeci 1945. godine. U pismima Marici Milivoj opisuje kroz
to sve prolazi, daje joj razne savjete, otvoren je, iskren, emotivan.
Malii su ga pomagali, podravali, razmjenjivali pisma. Majka Ilda je
imala poseban autoritet u obitelji, Mali je u pismima sestrama uvijek
njeno pozdravlja i pokuava je zatititi od loih vijesti o sebi. Obitelj se
ponosila i uinila je sve da obrani njegov izbor, kad je to bilo potrebno.
Presudan sluaj u koji se obitelj snano ukljuila dogodio se neposredno nakon Malievog ukopa kada je morala estoko braniti pravo da sin bude sahranjen uz oca u obiteljskoj grobnici bez obzira na
njihovu razliitu vjeroispovijest. Iako su lokalne novine71 sprovod dr.
Mirze A. Milivoja Malia opisale kao dostojan ispraaj uvaenog sugraanina kojem je nazoio velik broj znanaca i potovalaca te opirno prenijele govor zagrebakog muftije, ipak je islamski obred bio
na Suaku u to vrijeme nesvakidanji dogaaj koji je izazvao i neke
negativne reakcije. Prema tadanjim obiajima i propisima groblja su
bila vjerski podijeljena pa je prvi islamski obred na trsatskom groblju
bio presedan. Na to su se pozvali trsatski upnik i senjsko-modruki biskup kada su nekoliko dana nakon pokopa, opinskim vlastima
slubeno negodovali to je Mali kao musliman sahranjen na rimokatolikom dijelu groblja i zatraili da se njegovo tijelo prenese na
muslimanski dio.72 Iako to nije bilo mogue iz jednostavnog razloga
to na Suaku tada nije postojala ni islamska vjerska zajednica pa ni
muslimansko groblje, obitelj je odluila najenerginije sprijeiti takav
razvoj dogaaja iz razloga ouvanja obiteljskog integriteta i potovanja vjere svoga sina i brata. Spor je potrajao od listopada 1935.
do lipnja 1936. godine, navodno je ekshumacija ak bila i naloena.

38

71

Dr. Mirza A. M. Mali, Primorske novine, Suak, 18.10.1935., str. 4.

72

Dravni arhiv u Rijeci, HR-DARI-23, Gradsko poglavarstvo Suak, Opi spisi br. 2230/1936.

Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Mali, orijentalist sa Suaka

Gradsko poglavarstvo Suak se zbog sluaja koji nije bio predvien


propisima o ureenju groblja pozvalo na zagrebaku praksu da se
da prednost pravu zajednikog ukopa lanova obitelji bez obzira na
vjeroispovijest, ali je trailo i miljenje vie vlasti u Zagrebu koja je na
kraju potvrdila takvu odluku.
U studenom 2013. godine posmrtni ostaci Milivoja Mirze A. Malia
i lanova njegove obitelji, roditelja, sestre Nevenke i njenog supruga,
prebaeni su s trsatskog groblja na groblje Kozala u grobnicu obitelji
Malieve sestre Marice Rossi.

***
Za mnoge od nas je susret s Maliem bio nenadan, iznenaenje, otkrie. Mnoge je zaudio, impresionirao, fascinirao, za njegova ivota
i kasnije. Mnogi ga vjerojatno i nisu shvaali niti mogli razumjeti. Primarno, njegova motivacija dolazila je iz intelektualnih i duhovnih potreba i oko njega dovoljno slobode i razumijevanja da istrauje i ui, da
strasno probija konvencije. Za nae prilike neobina, ovakva ivotna
pria u Europi dvadesetih godina 20. stoljea moda i nije bila takva
rijetkost. Mnogo toga ostaje za istraiti, neki dijelovi ostat e vjerojatno trajno pokriveni prolou. U svakom sluaju, tom orijentalistu
sa Suaka, kako su ga znali nazivati u literaturi, treba se pribliiti iz
perspektive njegova vremena. Danas, stoljee nakon, susret s Maliem u naoj sredini ne samo da iznosi na svjetlo dana jednu osobnu i
obiteljsku povijest ve povezuje, otvara pogled i moe pobuditi interes
za Istok, za teme, kulture i znanstvena podruja koja stjecajem povijesnih i kulturnih okolnosti u Rijeci i Hrvatskoj nisu bili previe poznati.
Zorica Manojlovi
Dravni arhiv u Rijeci

Rad je objavljen pod naslovom Milivoj Mirza Abdurahman Mali:


dvije tihe obljetnice u asopisu Znakovi vremena, Sarajevo,
ljeto-jesen 2015, god. XVIII, dvobroj 68/69, str. 11-32.

39

O DOKTORSKOJ DISERTACIJI
MILIVOJA MIRZE ABDURAHMANA MALIA

Uz Safvet-bega Baagia (18701934), aira Sikiria (18931966) i


Fehima Bajraktarevia (18891970), Milivoj Mirza Abdurahman Mali (18971935) spada u prve iraniste sa junoslavenskog podneblja,
kolovane po savremenom zapadnoevropskom akademskom obrascu. Mali je 1935. na Univerzitetu Sorbonne u Parizu odbranio doktorsku disertaciju o djelu Perivoj slavuja (Bolbolestn)1 Fevzija Mostarca; disertacija je iste godine i objavljena.2 Uvjeren u vrijednost i znaaj
djela ijim se istraivanjem bavio, kao kljuni motiv za pisanje svoje
disertacije Mali istie elju da Bulbulistan bude predstavljen zapadnoevropskoj naunoj javnosti, i na taj nain spaen od nepravednog
zaborava.3 Takav Maliev stav, po svemu sudei, rezultat je svijesti
o potrebi prouavanja bosanskohercegovake kulturne batine na orijentalnim jezicima, artikulirane jo u disertaciji Safvet-bega Baagia4,
autora i autoriteta na ije se nalaze i stavove Mali u svom istraivanju
esto poziva. Sline tendencije, i prije Baagia, bile su zastupljene i
u akademskim krugovima u Malievoj domovini Hrvatskoj. Kao primjer
se moe navesti istup prof. dr. Franje Markovia, prilikom njegovog
postavljenja za rektora Sveuilita u Zagrebu 1881. godine; u svom pristupnom govoru, Markovi se ali na osjetno nepoznavanje nacionalne
duhovne i naune batine, te ukazuje na potrebu da se djela hrvatskih
filozofa, napisana na latinskom jeziku, prevedu na hrvatski.5
1

U nastavku teksta djelo e biti spominjano pod naslovom koji je u svojoj studiji koristio
i sam Mali, to jest Bulbulistan.

Vidjeti: Milivoj Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar, Pote herzgovinien


de langue persane, Librairie L. Rodstein, Paris, 1935, 187 p. (Zahvaljujem se kolegici
Almiri Drino, koja mi je omoguila uvid u tekst Malieve disertacije.)

Ibidem, p. 7.

Vidjeti: Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Matini


odbor Bonjake zajednice kulture Preporod, Sarajevo, 2007, str. 71-73.

Vidjeti: Franjo Markovi, Filozofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u
stoljeih XV. do XVIII., Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine, Vol. 1, No.
1-2, Zagreb, Prosinac 1975, str. 272-273.

41

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

I
Prije osvrta na samu Malievu disertaciju, potrebno je ukazati na
nekoliko aspekata, barem onih najbitnijih, samog djela Bulbulistan.
Kako je ve navedeno, to djelo napisao je Fevzi Mostarac, poznat i
kao Fevzi Blagajac, bosanskohercegovaki pjesnik i prozaist na perzijskom i turskom jeziku iz druge polovine XVII i prve polovine XVIII
stoljea. Pored jednog kratkog traktata iz sufizma iz pera Abdullaha
Bonjaka,6 Bulbulistan Fevzija Mostarca jedino je prozno djelo u okviru bosanskohercegovake knjievne batine na perzijskom jeziku.
Rije je o djelu moralno-didaktikog karaktera, snano nadahnutom
sufijskim uenjem, koje je protkano prigodnim stihovima navedenim
u argumentativne svrhe.7 Pojedini prozni pasai teksta, pogotovo u
uvodu i poetnim dijelovima poglavlj, kao i dijalozima likova, a osobito kada je rije o vokativnim frazama8, napisani su u formi rimovane
i ritmizirane proze.
Kako je vidljivo iz uvoda djela i njegovog zavretka, Bulbulistan je
posveen Hekim-oglu pai, turskom namjesniku u Bosni u Fevzijevo
vrijeme.
U anrovskom smislu Bulbulistan nije samosvojno djelo; on predstavlja nastavak, slijed anrovskih tendencija koje su svoje formalne
i poetike konture poprimile jo u XIII stoljeu, i to u djelu ulistan
(Ruinjak) Sadija irazija, velikog perzijskog prozaiste i pjesnika,
ujedno i najveeg majstora pera u okviru klasine perzijske knjievne tradicije. U iranistikim krugovima nema prijepora oko toga da je
ulistan najznaajnije prozno djelo na perzijskom jeziku nastalo u
klasinom periodu. Meutim, ulistan nije samo knjievno-estetski
fenomen par excellence, djelo u kojem je do savrenstva doveden
prozni anr mekam (maqm)9; rije je o tekstu koji je umnogome

42

Vidjeti: Mubina Moker,Tajna jekina u svjetlu gnostikoga nauka ejha Bonjaka,


Prilozi za orijentalnu filologiju, 60/2010, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2010,
str. 209-220.

Drugim rijeima, nakon veine proznih tekstualnih fragmenata, u kojima autor iznosi
odreen stav, ideju, ili pria neku priu, slijedi jedan ili vie stihova kojima se potvruje
ispravnost prethodnog navoda u proznoj formi.

Rije je o iskazima kojima se jedan lik obraa drugom rijeima: o ti, koji/koja si..., i sl.

Pod navedenim anrom podrazumijeva se kratka prozna pria o nekom dogaaju, u kojoj
se glavni junak pojavljuje kao nepoznati lik, da bi pred kraj prie, tek to se njegov identitet
otkrije, on nestao i u sljedeem makamu opet se pojavio kao neki drugi lik; te prie obino
slue za zabavu itatelja, a ponekad sadre neki savjet ili moralnu poduku.

odredio dalji tok razvoja perzijske proze i perzijskog jezika uope.10


Kao krucijalno prozno djelo na perzijskom jeziku, ulistan je doivio brojne pokuaje oponaanja. Desetine Sadijevih epigona pisali
su prozna djela pod snanim utjecajem ulistana, na podruju od
Indijskog potkontinenta, preko Irana, pa sve do teritorije Osmanskog
carstva, i to njegovih krajnjih granica, to jest na teritoriji Bosne i Hercegovine.11 Iz korpusa tih djela izrazito epigonskog karaktera tri su
uz njih, dakako, i sam ulistan kao neprikosnoveni ideal Fevziju
Mostarcu posluila kao uzor tokom pisanja Bulbulistana. Stoga Fevzi
u uvodu svoga djela eksplicitno navodi kako je ono nastalo pod utjecajem ulistana Sadija irazija, Beharistana (Proljetnog vrta) Abdurrahmana Damija, Nigaristana (Oslikanog dvorca) Kemal-paazadea, te Sunbulistana (Vrta zumbula) ejha udauddina Guranija.
Iz uvoda Bulbulistana takoer je vidljivo kako je Fevzijeva namjera
bila da, pridodavanjem njegovog djela na spomenuta etiri, bude
oformljeno svojevrsno petoknjije istog anra perzijske proze, nastalo na razliitim geografskim i jezikim podrujima, i u razliitim
vremenskim razdobljima.12
Uvidom u strukturu i sadraj Bulbulistana, vidljivo je da je na
strukturnom planu, kao i u pogledu tematske usmjerenosti poglavlj, to djelo blie Damijevom Beharistanu nego Sadijevom ulistanu, Kemal-paa-zadeovom Nigaristanu i Guranijevom Sunbulistanu.
Stoga je razumljivo da je i u sadrajnom smislu veza Fevzijevog sa
Damijevim djelom znatno blia od njegove veze s ostalim spomenutim djelima-pripadnicima istog anra. To postaje potpuno jasno
ako se uzme u obzir da pojedina predanja i hikaje (prie) iz Damijevog Beharistana, Fevzi Mostarac u manje ili vie izmijenjenoj formi
10

O tome opirno vidjeti: Mohammad Taq Bahr, Sabkens, eld-e awwal, p-e
hatom, Moassese-ye entert-e Amr Kabr, Tehrn, 1375. (1996), pp. 124-156;
Hosein Xatb, Fann-e nasr dar adab-e prs, p-e dowom, Zawwr, Tehrn, 1375.
(1996), pp. 599-623.

11

O tome vidjeti: Nasrn Xodbande, Moqalledn-e Golestn, Rod-e mze-e zabn


wa adab-e frs, omre-ye 83, Pyz-e 1386. (2007), pp. 4-11.

12

O tome opirnije vidjeti: Namir Karahalilovi, Kritiko izdanje djela Perivoj slavuja
(Bolbolestn) autora FevzijaMostarca.http://www.ffeizdavastvo.ba/Books/Kriticko_
izdanje_djela_Perivoj_slavuja_autora_Fevzija_Mostarca.pdf, str. 131-132.
Jednim od svojih uzora prilikom pisanja Bulbulistana Fevzi Mostarac smatra i Sadijevo
djelo Bustan (Bata). Kao moralno-didaktika poema, Bustan je u anrovskom smislu
nedvojbeno blizak i Bulbulistanu i drugim spomenutim djelima po ijem je uzoru
Bulbulistan nastao; meutim, kako je Bustan u cjelosti poetsko djelo, napisano u
formi mesnevije, ne moe se govoriti o njegovom formalnom utjecaju i bliskosti s
Bulbulistanom.

43

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

preuzima i unosi u svoje djelo (o tome e i kasnije, u vezi s jednim


drugim pitanjem, takoer biti rijei).
Na kraju kratkog predstavljanja djela Bulbulistan, smatram da je
potrebno osvrnuti se i na njegovu vrijednost i znaaj. Naime, premda ne spada u remek-djela knjievne tradicije na perzijskom jeziku,
Bulbulistan nedvojbeno krase odreene vrednote, na koje u ovdje
ukratko ukazati.
Kako je ranije navedeno, uz jedan krai traktat Abdullaha Bonjaka Bulbulistan je jedino prozno djelo u okviru bosanskohercegovake
knjievne batine na perzijskom jeziku. injenica da je jedan neiranac
na tom jeziku napisao prilino obimno djelo u prozi, svjedoi o autorovoj visokoj razini znanja o perzijskom jeziku i knjievnosti, odnosno
o ivoj obrazovnoj i kulturnoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini, dakako
meu pripadnicima ueg kruga obrazovane i prosvijeene elite.
Ovo je djelo pouzdano svjedoanstvo o tome da je anr moralno-didaktike proze, povremeno rimovane i ritmizirane te protkane
prigodnim stihovima, koji je vrhunac dosegao u XIII stoljeu, bio prepoznat i cijenjen u knjievnim krugovima u Bosni i Hercegovini tokom
postklasinog perioda, tj. u XVI, XVII i XVIII stoljeu. Time se potvruje
da su bosanskohercegovaki autori koji su pisali na perzijskom jeziku bili upoznati s razliitim anrovskim tendencijama i kretanjima u
matinoj perzijskoj knjievnoj tradiciji, nastaloj na samom perzijskom
govornom podruju.
Poseban znaaj u knjievnohistorijskom smislu ima etvrto poglavlje Bulbulistana; ono sadri vrijedne podatke o nekolicini perzijskih i osmanskih pjesnika, ali i o nekoliko bosanskohercegovakih
pjesnika koji su pisali na perzijskom jeziku, o kojima autor iznosi, barem u bosanskohercegovakoj kulturnoj javnosti, prve zabiljeene,
premda vrlo jezgrovite i saete vrijednosne sudove; stoga je Bulbulistan vrijedan, praktino primarni izvor za izuavanje bosankohercegovake knjievne batine na perzijskom jeziku.
Osim knjievnog, Fevzijevo djelo krasi i znaaj na planu jezikoslovlja.
Naime, Bulbulistan predstavlja znaajan izvor za izuavanje perzijskog
jezika na kojem su pisali eventualno ga i govorili njegovi nenativni
znalci/govornici koji, pored toga to perzijski nije bio njihov maternji
jezik, tokom procesa uenja tog jezika nisu bili u prilici da borave na
perzijskom govornom podruju. Zbog toga se perzijski jezik takvih autora donekle razlikuje od perzijskog jezika njegovih nativnih govornika.
Naprimjer, u sintaksikoj strukturi njihovog perzijskog primjeuje se
44

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

utjecaj sintakse njihovih maternjih, ili nekih drugih jezika koje su znali;
utjecaj drugih jezika osjea se i na fonetskom i ortografskom planu; a
posebno se zanimljivim ini proces tvorbe neologizama, tokom kojeg
su autori nenativni znalci/govornici perzijskog jezika, temeljem znanja
perzijske morfologije, gradili lekseme ije izvorne oblike u perzijskom
jeziku nisu znali, ili ih iz odreenog razloga nisu eljeli koristiti.
Sve navedene karakteristike zastupljene su i u Bulbulistanu; stoga to djelo zauzima znaajno mjesto u korpusu tekstova koji mogu
posluiti za prouavanje procesa utjecaja domicilnih jezika na perzijski u djelima njegovih nenativnih znalaca/govornika, prilikom irenja
perzijskog jezika na teritoriji Osmanskog carstva.

II
Doktorska disertacija Milivoja Mirze Abdurahmana Malia sastoji se
od pet kljunih dijelova: Prvi dio zaprema Opi uvod, koji obuhvata raspravu o epohi i mjestu u kojem je Bulbulistan nastao, porijeklu i psiholokom profilu autora, te njegovim sufijskim idejama i djelatnosti;
Drugi dio odnosi se na poglavlje o knjievnosti i pismenosti uope na
perzijskom jeziku na teritoriji bive Jugoslavije; Trei dio ini poglavlje o izvorima Bulbulistana, njegovoj strukturi i u njemu artikuliranim
idejama; etvrti dio odnosi se na prijevod Bulbulistana na francuski
jezik; Peti dio zapremaju komentari.
Kako sam Mali navodi, neka od poglavlja, ili potpoglavlja, uvjetovala su nastanak nekih drugih; tako ga je, naprimjer, rasprava o djelima anrovski srodnim s Bulbulistanom potakla i da openito izlae
o pismenosti i knjievnoj tradiciji na perzijskom jeziku na podruju
bive Jugoslavije.
U Opem uvodu svoje disertacije Mali definira i kljune zadatke
koje je pred sebe postavio tokom njene izrade:
1. najprije objasniti historijske i knjievne okolnosti objavljivanja
ovog djela: razdoblje, mjesto, intelektualnu i rasnu sredinu;
2. zatim pokazati da je Fevzijevo djelo, premda je u potpunosti
zauzelo svoje prirodno mjesto u knjievnom ciklusu svoga vremena i svoje historijske sredine, i dalje bilo duboko originalno,
i sa stanovita svog moralnog i filozofskog sadraja i sa stanovita nadahnua i stila;
45

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

3. potom analizirati njegov filozofski sadraj i komentirati ga s


pet stanovita: psiholokog, moralnog, socijalnog, politikog i
mistikog;
4. i na koncu, velikim brojem historijskih zabiljeki i pravljenjem
indeksa vlastitih imena navedenih u Bulbulistanu, olakati razumijevanje itaocu i tako u svakom trenutku omoguiti kontrolu
koju prieljkujemo nad naom knjievnom i filozofskom studijom dosada nepoznatog djela, a koje, kako nam se ini, istinski
zasluuje da ga se izvue iz nepravednog zaborava.13
Uz spomenutih pet kljunih dijelova njegove disertacije, Mali
je predoio i etiri stranice teksta izvornika na perzijskom jeziku,14
prireenog na osnovu dva rukopisna primjerka Bulbulistana koji se
uvaju u Biblioteci Univerziteta u Bratislavi, a dio su uvene zbirke
orijentalnih rukopisa Safvet-bega Baagia.15 Dakle, Mali je, uvjetno
kazano, ponudio kritiko izdanje manjeg dijela teksta izvornika. Takoer je predoen i faksimil etiri lista iz jednog od ta dva rukopisa.16
Nakon izvoda iz teksta izvornika na perzijskom jeziku, slijede sadraj
i integralni prijevod Bulbulistana na francuski jezik.17
Integralni tekst kritikog izdanja Bulbulistana, ispisanog Malievom rukom, uva se, u dva primjerka, u Malievoj ostavtini pohranjenoj u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.18 U vezi s
tim, u prikazu objavljene Malieve disertacije, Fehim Bajraktarevi
se osvre na spisak greaka koje je Mali utvrdio u izvorniku Bulbulistana na perzijskom jeziku i za njih predloenih ispravki19, te
ukazuje da Mali ne obavjetava kojeg se naela (oito se misli
metod pripreme kritikog izdanja, prim. N. K.) pri tome pridravao,
te [...] da li je za ovaj posao konsultovao kojega iskusnijeg iranistu
ili kojega obrazovanog Persijanca;...20 Ovakva opaska ini se isuvi-

46

13

M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., p. 7.

14

Ibidem, pp. 87-90.

15

O Baagievoj zbirci orijentalnih rukopisa opirno vidjeti: Amir Ljubovi, Nad


Baagievom zaostavtinom, Arhiv Hercegovine, Mostar, 1998, 128 str.

16

Vidjeti: M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar...,, pp. 91-94.

17

Ibidem, pp. 95-158.

18

Vidjeti: GHB A-789/B-157.

19

O tom popisu vidjeti: M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., pp. 177-182.

20

Fehim Bajraktarevi, Milivoj Mali, docteur de lUniversit de Paris, diplom de


lEcole Nationale des Langues Orientales vivantes Paris: Bulbulistan du Shakh
Fewzi de Mostar, Pote herzgovinien de langue persane. Librairie L. Rodstein,

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

e strogom. Naime, u razliitim fazama svoga obrazovanja Mali je


zasigurno bio ostvario zamaan nivo jezike kompetentnosti, to je
dokazao i prijevodom Bulbulistana, i to ne na maternji ve na drugi
strani jezik; s druge strane, teko je prihvatiti da bi, u procesu izrade doktorske disertacije, doktorandu bilo doputeno da tako sloen
i zahtjevan posao kakav je korekcija klasinog teksta na osnovu njegovih rukopisnih izvora (a pogotovo po vlastitom nahoenju, prema
analognom metodu /rawe-e qiys/, ukoliko raspoloiva rukopisna
graa ne sadri odgovarajue rjeenje, ili istraiva ima na raspolaganju samo jedan rukopisni primjerak djela ije kritiko izdanje priprema) obavlja bez nadzora mentora ili nekog iskusnijeg istraivaa
u navedenoj oblasti.
U isto vrijeme, ocjenjujui ovaj dio Malievog istraivanja Bajraktarevi nije uputio naelni prigovor koji bi bio u potpunosti opravdan: u
procesu paleografsko-filoloke obrade teksta izvornika Bulbulistana
na perzijskom jeziku, Mali je koristio prilino nepouzdane rukopisne
izvore (nijedan od dva rukopisna primjerka Bulbulistana iz Baagieve zbirke, koje je Mali imao na raspolaganju, nije datiran), ne konsultirajui grau bez koje je priprema kritikog izdanja Bulbulistana
u metodolokom smislu neizvodiva i neprihvatljiva.21 Upravo zbog
tog kljunog metodolokog nedostatka drim da se Malieva verzija
teksta izvornika Bulbulistana samo uvjetno moe smatrati njegovim
kritikim izdanjem.
Na temelju svega navedenog o strukturi i sadraju Malieve disertacije, kada se na njegovo istraivanje o Bulbulistanu gleda iz perspektive ire od iskljuivo knjievnohistorijskog pristupa, ono bi se
moglo podijeliti na tri kljuna sastavna dijela:
Paris (Ve), 1935 (189 str. 80), Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju i folklor, knj. XVI,
sv. 2 (1936), Beograd, 1936, str. 378.
21

Tu, prije svega, mislim na rukopise OZ-6 i OZ-1531 iz Orijentalne zbirke Knjinice HAZU,
te rukopis IK. F. 41 iz Biblioteke Univerziteta u Istanbulu. Po svemu sudei, ni Mali
ni Bajraktarevi nisu imali saznanja o tim rukopisnim izvorima, osim jednog rukopisa
Bulbulistana pohranjenog u Biblioteci Akademije nauka u Zagrebu, za koji je Mali
saznao u posljednjem trenutku i nije se uspio njime okoristiti tokom svoga istraivanja
(vidjeti: M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar...,, p. 85); meutim, iz
Malievog navoda nije jasno o kojem je od etiri zagrebaka rukopisa Bulbulistana
rije, poto jedini konkretan podatak koji iznosi jeste to da je rukopis za koji je saznao
otkupljen od izvjesnog Karabega. U iscrpnom opisu sva etiri rukopisa Bulbulistana koji
se uvaju u Orijentalnoj zbirci Knjinice HAZU, Muhamed dralovi ne spominje osobu
pod tim imenom/prezimenom (vidjeti: Muhamed dralovi, Rukopisi Bulbulistana u
OZHA i Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, Beharistan, Broj 12, Kulturni centar pri
Ambasadi Islamske Republike Iran Sarajevo, Sarajevo, 2004, str. 1926).

47

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

1. Knjievnohistorijska analiza Bulbulistana;


2. Uvjetno kazano, kritiko izdanje izvornika Bulbulistana na perzijskom jeziku;
3. Prijevod Bulbulistana na francuski jezik.
Pri tome, sva tri navedena dijela Malieve disertacije bez ikakve
zapreke funkcioniraju i kao odvojene studije, zasebna istraivanja, u
okviru kojih se Mali pojavljuje kao knjievni historiar, potom kao kodikolog, paleograf i filolog, te na kraju i kao prevodilac. Ta injenica
svjedoi o sveobuhvatnosti Malievog istraivanja; o njegovom, kako je
danas uobiajeno kazati, naglaenom multidisciplinarnom karakteru.

III
Da bi se odredio Maliev knjievnohistorijski pristup prouavanju Bulbulistana, treba se prisjetiti zadataka koje je on odredio u uvodu svoje
disertacije. Naime, kada govori o potrebi prouavanja okolnosti u kojima je Bulbulistan nastao, Mali spominje epohu i mjesto nastanka
djela, te rasni, intelektualni i uvjetno kazano socijalno-politiki
profil autora. Takav pristup u punom je saglasju sa, u Malievo vrijeme, vaeim tendencijama u okviru pozitivizma, odnosno pozitivistike knjievne historiografije, iji je jedan od glavnih protagonista
bio Hippolyte Taine, francuski historiar i knjievni kritiar iz XIX stoljea. Kako je smatrao Taine, u prouavanju umjetnosti, poslije prikupljanja injenica mora se provesti istraivanje uzrok. Nastojei
ustanoviti teorijsku osnovu objektivnog metoda istraivanja i utvrditi kauzalni, uzroni niz koji upravlja razvojem umjetnosti, Taine je
u opu teoriju umjetnosti uveo svoju uvenu deterministiku trijadu,
koju ine rasa, sredina i moment, kao splet onih osnovnih uzroka koje
treba ispitati da bi se razumjela i priroda umjetnikove linosti i priroda njegovog djela.22 Pri tome, pod rasom Taine podrazumijeva sve
uroene i naslijeene sklonosti koje ovjek donosi na svijet roenjem,
odnosno ih stjee kao pripadnik odreenog naroda i odreene kulture;
pod sredinom se podrazumijevaju sve drutvene okolnosti u kojima
ovjek ivi i koje odreuju njegovo djelovanje: drutvene prilike, poli22

48

Zdenko Lei, Razvoj knjievnokritike svijesti od kraja XVIII do kraja XIX stoljea, u
Zdenko Lei, Hanifa Kapidi-Osmanagi, Marina Katni-Bakari, Tvrtko Kulenovi,
Suvremena tumaenja knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2006, str. 22.

tiki ivot, moralnu klimu koja vlada u drutvu itd.; a pod momentom
se u Tainovoj pozitivistikoj koncepciji prouavanja knjievnosti podrazumijeva stupanj duhovnog razvoja drutva koji je autor zatekao,
to jest tradiciju (bilo koje vrste) na koju se mogao osloniti.
I iz ovog saetog osvrta na Taineov pozitivistiki pristup izuavanju knjievnosti, jasno je da Mali u svom istraivanju o Bulbulistanu taj pristup prihvata kao relevantan, te da ga se konzistentno
pridrava. Premda se pozitivistikom pristupu izuavanja knjievnosti postavljaju razliiti prigovori (npr. da su pozitivisti, usmjereni
na prouavanje kauzalnog niza i deterministikih faktora, ignorirali
autohtoni umjetniki identitet prouavanih djela; ili da ovakav, u osnovi historijski pristup izuavanju knjievnosti, istraivaa neminovno
izlae zamkama i opasnostima historicizma), ne treba prenebregnuti
injenicu da istraivanja monografskog tipa kao to je ovdje razmatrano Malievo, predstavljaju prvi, i uz to neophodan korak kojim se
stvaraju preduvjeti za naredne, kompleksnije istraivake zahvate.23
Da je Malieva disertacija nastajala u nekom drugom vremenskom razdoblju, razlono se moe pretpostaviti da bi njegovu panju
privukli i neki drugi teorijski pristupi izuavanju knjievnosti. Tu, prije
svega, imam u vidu teoriju intertekstualnosti, koja zaetke ima u
tridesetim godinama XX stoljea, i to u radovima Mihaila Bahtina,
da bi kasnije bila u potpunosti realizirana u radovima Julie Kristeve
i Rolanda Barthesa. Teorija intertekstualnosti za Malia bi zasigurno
bila zanimljiva zbog toga to Fevzijev Bulbulistan predstavlja pravo,
iznimno bogato i podatno intertekstualno izvorite, zoran primjer
meusobnog proimanja i preplitanja razliitih tekstova. U Bulbulistanu su, naime, sadrani citati iz primarnih islamskih vrela (Kurana
i korpusa hadisa-to jest izrijek i postupaka poslanika Muhammeda
o razliitim pitanjima i u razliitim prigodama), koje sm autor markira na nain uobiajen u islamskoj tradiciji i ukazuje da je rije o
citatima iz navedenih izvora. Isto tako, u Bulbulistanu su zastupljeni
i tzv. citati bez navodnika iz njemu anrovski bliskih tekstova, te
niz digresija, aluzija, parafraza i indirektnih referenci na druga djela.
Fevzi Mostarac najee neizravno referira na Damijev Beharistan,
a povremeno, uz manje ili vee izmjene, ekspanziju ili reduciranje,
i preuzima odreene tekstualne fragmente iz navedenog djela.24 U
23

O tome opirnije vidjeti: Esad Durakovi, Prolegomena za historiju knjievnosti


orijentalno-islamskoga kruga, Connectum, Sarajevo, 2005, str. 97.

24

I pored svega navedenog, bilo bi ishitreno i preotro, isuvie strogo, zbog takvog
postupka Fevziju Mostarcu prigovoriti na pomanjkanju kreativnosti i originalnosti,

49

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

jednom od poglavlja svoje disertacije Mali na tu injenicu jasno


ukazuje, ipak se ne uputajui u dublju teorijsku raspravu.25

IV
Pratei Maliev knjievnohistorijski pristup,26 na poetku je potrebno
ukazati na njegova zapaanja o epohi u kojoj je nastao Bulbulistan.
Kao to je ranije navedeno, Bulbulistan je napisan u prvoj polovini
XVIII stoljea. To je, kako historija poduava, sa stanovita ciljeva i
interesa Osmanskog carstva, razdoblje brojnih ratova i esto izgubljenih bitaka. Osim toga, na podruju Bosne i Hercegovine u tome
se razdoblju javljaju i poasti poput kuge, na ta Mali ukazuje referirajui, izmeu ostalih, i na Safvet-bega Baagia. U takvim, nimalo povoljnim drutvenim i politikim prilikama, u BiH polahko zamire
knjievni rad na orijentalnim jezicima.
Kako Mali primjeuje, iako je Fevzi Mostarac (u skladu sa svojim sufijskim svjetonazorom) ivio odvojeno od drutva i skrajnut
od izvanjskog svijeta, iz pozicije autora Bulbulistana, htio on to ili
ne, spontano izraava niz posebnosti svojstvenih njegovom vremenu i doprinosi, vie nego iko drugi, prikazivanju stanja duha svojih
savremenika.27 Na slian nain, dogaaji tog vremena nam, po Malievom miljenju, mogu pruiti i uvid u stanje due samog autora.
Pozivajui se na historijske izvore, Mali navodi da je Fevzi uestvote mu zamjeriti da je prilikom pisanja Bulbulistana zapravo pribjegao plagiranju.
Naime, u klasino i pogotovo postklasino vrijeme, barem kada je rije o knjievnosti
orijentalno-islamskog kulturnog kruga, poimanje originalnosti bilo je znatno drugaije
nego u savremenom dobu. Autori koji su pisali od, otprilike, XV ili XVI stoljea pa
nadalje, bilo da je rije o pjesnicima ili prozaistima, smatrali su da su sve bitne
stvari zapravo ve ranije izreene, odnosno sve kljune ideje otprije artikulirane. Oni
su na raspolaganju imali otprije definiran rezervoar motiva, a idealom originalnog
knjievnog stvaranja drali su postupak u kojem bi bili u stanju da neke od tih, otprije
definiranih motiva, u svojim knjievnim djelima razrade na novi nain, da otprije
postojeim motivima daju, vlastiti, osebujan, potpuno novi peat. Upravo takav
postupak i pristup smatrani su idealom originalnosti.
25

Malieve nalaze o Beharistanu i drugim djelima, kao moguim izvorima koritenim


tokom nastanka Bulbulistana, s manje ili vie istraivake odgovornosti koristili su i
kasniji istraivai koji su se bavili Fevzijevim djelom.

26

S obzirom na ogranienost formata ovog teksta, teite u ovom osvrtu na Malievu


disertaciju bit e stavljeno na njen poetni dio. Opirnije razmatranje ostatka disertacije
ostaje za neku drugu, primjereniju priliku.

27

50

M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., p. 10.

vao u bici kod Banje Luke 1737. godine, i u ast velike pobjede nad
Austrijancima u toj bici spjevao tri hronograma. Isto tako, Mali spominje stihove o Fevziju iz pera mostarskog pjesnika Kudsija, iz kojih se mogu razaznati odreene crte Fevzijog karaktera i duha, te s
istim ciljem citira i stihove na turskom jeziku samog Fevzija.28 Osim
navedenog, Mali sugerira kako su Fevzijeva duboka svijest o promjenjivosti sudbine, kao i njegova mrnja prema nasilju i nepravdi,
zapravo odjek patnji iji je bio svjedok, a moda i rtva29, u smutnim
i prevratnim vremenima u kojima je ivio.
Shodno definiranim zadacima svoga istraivanja o Bulbulistanu,
Mali znaajan prostor i panju posveuje mjestu u kojem je to djelo
nastalo. Rije je o Mostaru, odnosno o Blagaju, manjem mjestu nedaleko, junije od Mostara, u Hercegovini. I Mostar i Blagaj, svako na
svoj nain i u svojoj mjeri, u kulturnoj historiji BiH imaju izuzetno znaajno mjesto. U Fevzijevo vrijeme, Mostar je bio znaajan administrativni, obrazovni, kulturni i religijski, a zbog oslonjenosti i upuenosti
na Mediteran, i trgovaki i privredni centar. Mali ukazuje i na to da je
Mostar grad u kojem je smjeten most na Neretvi, uveni Stari most,
vezano za kojeg Mali pobija tvrdnju da je rije o mostu iz rimskog
perioda, dakle rimskoj graevini (a to je tvrdnja koja se bila pojavila u
odreenim krugovima za vrijeme vlasti Austro-ugarske monarhije).30
Takav je Mostar, kako Mali navodi, u Fevzijevo vrijeme bio mjesto
uenih, pobonih i vrijednih ljudi, blage naravi. Osim toga, Mostar je
iznjedrio i ponajbolje bosanskohercegovake pjesnike na perzijskom i
turskom jeziku, kakvi su, osim samog Fevzija Mostarca, i Dervi-paa
Bajezidagi, Zijaji i Ahmed Rudi.
Malieva zapaanja o Mostaru kao kulturnom, obrazovnom i duhovnom sreditu potvrdili su i kasniji istraivai bosanskohercegovake kulturne historije. Naime, Mostar je u periodu osmanske uprave predstavljao svojevrstan fenomen kojem je teko nai pandana
na prostoru Balkana, pa i ire. Broj stanovnika, mjesto i uloga u administrativnoj, politikoj, ekonomskoj i vojnoj organizaciji Carstva i,
s druge strane, razvoj i nivo obrazovanja, broj znamenitih uenjaka
i vrijednost njihovih djela, broj pjesnika i kvalitet njihovog knjievnog
stvaralatva, bili su u oiglednom nesrazmjeru naravno, u korist
28

Ibidem, pp. 10-11.

29

Ibidem, p. 12.

30

O ovome opirnije vidjeti: M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., pp.


12-17.

51

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

ovog drugog. I ne samo to. U Mostaru, kao rijetko gdje drugo na


istonom Parnasu, uenici piu biografije i sastavljaju bibliografije
svojih uitelja, pomno biljee lanac prenosilaca znanja i onih od kojih
su nasljeivali katedre, piu hronograme smrti i elegije pune osjeaja, piu komentare djela svojih uitelja, pjesnici piu paralele, a oni
skromnijeg dometa s ponosom istiu da oponaaju svoje ve afirmirane uzore itd.31 Po svim navedenim karakteristikama, geografskom
poloaju, reljefu, klimatskim uvjetima, bogatom kulturnom ivotu i
zanimanju njegovih uenih krugova za poeziju, postoji mnogo osnova
za zakljuak kako Mostar na junoslavenskom podneblju predstavlja
pandan iranskom gradu irazu, u kojem su ivjeli i stvarali neki od
najznaajnih knjievnika iz klasinog razdoblja perzijske knjievnosti,
kao to su Sadi i Hafiz.
S druge strane, Blagaj, mjesto na desetak kilometara udaljenosti
od Mostara, jedno je od najznaajnijih sufijskih sredita u Bosni i Hercegovini, u kojem je jo u XV stoljeu izgraena uvena mevlevijska
tekija na izvoru rijeke Bune, impresivna graevina u nesvakidanjem
prirodnom okruenju, koje teko da ikoga moe ostaviti ravnodunim.
Jedno vrijeme ejh te tekije32 bio je i sam Fevzi Mostarac, koji je u
tekiji predvodio obavljanje razliitih dervikih obreda, te isto tako u
njoj, ali i u Mostaru, drao ders (katedru) Mesnevije, uvenog sufijskog spjeva moralno-didaktike naravi koji je u XIII stoljeu napisao
glasoviti Delaluddin Rumi.
Sve navedene okolnosti, itav prostorni i drutveni kontekst i ambijent, nedvojbeno su utjecali na Fevzija Mostarca tokom pisanja Bulbulistana, i umnogome odredili anrovsko usmjerenje njegovog djela.

Razmatrajui anrovsko usmjerenje Bulbulistana, Mali polazi


od teorije o porijeklu sufizma koju je iznio Edward Browne, engleski
orijentalist iz druge polovine XIX i prve polovine XX stoljea. Prema
Browneu, postoje etiri mogua izvora/uzroka/povoda za nastanak
sufizma kao ezoterijskog uenja u okviru islamske tradicije:
1. Ezoterijsko uenje poslanika Muhammeda;
2. Reakcija arijevskog duha protiv semitske religije;
3. Utjecaji neoplatonistike filozofije;
4. Utjecaj drugih kako ih Browne naziva nezavisnih izvora.33
Mali najvjerodostojnijim smatra miljenje da je sufizam nastao
kao reakcija arijevskog duha protiv tiranije i religije semitskih osvajaa (u emu se jo jednom ogleda i utjecaj Hyppolitea Tainea na
Malieva gledita34), te iznosi tvrdnju da je perzijska ljubavna lirska
poezija, koja je dosegla vrhunac u zbirci ljubavne lirike Sadija irazija
u XIII stoljeu, predstavljala sredstvo za izraavanje tog duha. Nakon Sadija, ovaj sistem jogijskog panteizma, prekriven slojem muslimanskih formulacija koji e nadahnuti brojne arapske pjesnike, u
potpunosti e osvojiti perzijsku, tursku i hindustansku poeziju.35 Na
taj nain u knjievnosti orijentalno-islamskog kulturnog kruga deava
se nesvakidanji i ustinu upeatljiv, usudio bih se kazati fascinantan
poetiki prevrat, u kojem na zasadama ljubavne lirike, koritenjem
33

Vidjeti: M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., p. 17; Usporediti sa:


Edward G. Browne, A Literary History of Persia, Volume I, Iranbooks, Maryland, 1997,
pp. 418-421.

34

U skladu sa, u njegovo vrijeme, rairenim rasnim teorijama, Taine je snano uvjeren u
rasno determiniranu duhovnu, emocionalnu i imaginativnu nadmo arijevskih nad semitskim narodima: Ako je, naprotiv, kao kod arijevskih rasa, opta zamisao do koje
predstava dovodi pesnika i figurativna tvorevina, ivi simbol, jezik postaje neka vrsta
epopeje pune preliva i ivih boja, gde je svaka re linost, pesnitvo i religija dobijaju
velianstvenu i neiscrpnu irinu, metafizika se razvija bogato i utanano bez brige za
praktinu primenu; skretanjima i neizbenim poputanjima ovog napora ceo duh se
zanese lepim i uzvienim i stvori idealan obrazac, koji je po svojoj plemenitosti i skladu
sposoban da prikupi oko sebe nena oseanja i oduevljenja ljudskoga roda. Ako je sada
opta zamisao do koje predstava pesnika ali bez postepenosti, ako ovek do nje ne
dolazi postupno, ve iznenadnom intuicijom, ako prvobitna radnja nije pravilno razvijanje,
ve nasilna eksplozija, onda se, kao kod semitskih rasa, metafizika ne pojavljuje, religija
stvara jedino boga vladara, unititelja i usamljenika, nauka ne moe da se razvije, duh je
suvie krut i suvie jednostran da bi izrazio tanani ureaj prirode, poezija moe da stvori
samo niz vatrenih i uzvienih uzvika, jezik ne moe da izrazi zapletenosti razmiljanja i
govornitva, ovek se ogranii na lirski zanos, na neobuzdanu strast, na zanesenjake i
skuene radnje. (Hippolyte Taine, Studije i eseji, Kultura, Beograd, 1954, str. 40.)

35

M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., p. 17.

V
Kada je rije o anrovskom situiranju Bulbulistana, Mali ga smatra
sufijskim djelom. Bulbulistan to, nedvojbeno, u velikoj mjeri i jeste,
pogotovo u cjelokupnom prvom poglavlju, posveenom jednom broju
uvenih ejhova (sufijskih prvaka). Osim toga, sufijski karakter Bulbulistana ogleda se i u brojnim poetskim fragmentima, u kojima Fevzi
nerijetko iznosi ideje snano nadahnute temeljnim principima sufizma.

52

31

Amir Ljubovi, Nad Baagievom, str. 69.

32

To jest predvodnik, duhovni voa pripadnika mevlevijskog dervikog reda, koji su se u


toj tekiji okupljali i obavljali razliite obrede.

53

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

njenih knjievno-estetskih potencijala i osobenosti, izrasta jedna


potpuno nova i osebujna poetika, koja omoguava i, tavie, upravo
zahtijeva, sasvim drugaiju recepciju i tumaenje. Taj revolucionarni
poetiki iskorak definitivno je prihvaen i ozvanien Divanom (zbirkom poezije) Hafiza irazija u XIV stoljeu.
Iz rasprave koju izlae o anrovskom odreenju Bulbulistana, vidljivo je da je Mali tog fenomena u potpunosti svjestan, te da ga neizostavno uzima u obzir u svojoj recepciji Bulbulistana. Shodno tome,
Fevzija Mostarca Mali ubraja u nastavljae tradicije, tog lanca autora sufijske knjievnosti nastale na temeljima ljubavne lirike.
Ta je injenica za Malia frapantna tim prije to je Fevzi Mostarac,
premda je ivio udaljen od perzijske tradicije, zadivljujue uspjeno
usvojio ne samo perzijski jezik, duh i ukus iranskog naroda, nego i fine
nijanse perzijske knjievnosti, najuzvienije na Istoku u to doba.36
Smatram da je ovdje potrebno nakratko se udaljiti od glavne rasprave (a to je Fevzijeva upuenost na iransku ezoterijsku tradiciju
tokom nastanka njegovog Bulbulistana) i naglasiti injenicu koja je
povezana s tim pitanjem, a kojom je i sam Mali oito fasciniran i u
svom istraivanju je se sporadino dotie. Naime, kao to sam ve
rekao, osim samog Fevzija Mostarca i njegovog djela, Mali se u svojoj disertaciji dotie i drugih autora sa junoslavenskog podruja, njih
ukupno jedanaest, koji su tokom vladavine Osmanlija na ovom podneblju pisali knjievna djela, prije svega poeziju, na perzijskom jeziku.
Malia je na taj postupak zacijelo motiviralo i to to je Fevzi Mostarac
jedno, i to etvrto poglavlje Bulbulistana, posvetio upravo nekolicini
takvih autora (pored pojedinih perzijskih i osmanskih pjesnika).
Za autore s podruja Bosne i Hercegovine koji su pisali na perzijskom jeziku, taj je jezik bio strani; osim toga, ti autori nikada nisu
boravili na perzijskom govornom poduju, ili barem ne postoje pouzdani historijski izvori temeljem kojih bi se to moglo nedvojbeno ustvrditi. S druge strane, teritorija Bosne i Hercegovine nikada
se nije geografski graniila s perzijskim govornim podrujem; isto
tako, perzijski jezik nije bio jezik vjere, jezik na kojem su obavljani
vjerski obredi narod koji su ivjeli na ovom podneblju (tu poziciju,
kad je rije o muslimanima i orijentalnim jezicima, zauzimao je, a i
sada zauzima, arapski jezik); na koncu, perzijski nije imao ni funkciju jezika administracije i dravne uprave (tu ulogu u Osmanskom
carstvu imao je osmanski turski jezik).
36

54

Ibidem, p. 19.

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

Prema tome, postojala su brojna ogranienja za uenje perzijskog


jezika u Fevzijevo vrijeme, no i pored toga taj je jezik kako u Bosni i
Hercegovini, tako i u ostatku Osmanskog carstva, bio etabliran i vaio je jezikom visoke kulture, jezikom knjievnosti, odnosno jezikom
elitnih, obrazovanih i prosvijeenih krugova. Meutim, takvu prestinu
poziciju perzijskog jezika nije obezbijedio sam taj jezik, njegova rairena, praktina primjena ili korist koja je njime mogla biti ostvarena; povlaten, elitni status u osmanskom drutvu, u osmanskim kulturnim
i knjievnim krugovima, perzijskom su jeziku priskrbili bitni tekstovi
koji su na njemu nastali na perzijskom govornom podruju, to jest remek-djela klasine perzijske knjievnosti koja su na podruju Osmanskog carstva itana, komentirana i prevoena.37 Upravo iz vrijednosti
i znaaja tih djela proizaao je i privilegiran status perzijskog jezika u
osmanskom drutvu, koji je u konanici budio zanimanje za taj jezik,
odnosno elju za njegovim uenjem, meu pripadnicima prosvijeene
i obrazovane elite. Jedan od njih je bio i Fevzi Mostarac, koji je temeljem navedenih razloga, i nadahnut vrijednou remek-djel perzijske
knjievnosti (a napose sufijske), pristupio uenju perzijskog jezika i
knjievnosti, i u toj oblasti dosegao visoku razinu i poluio rezultate o
kojima Mali govori s neskrivenim potovanjem i divljenjem.
Mali smatra da su osmanski Turci, koji su po njegovom miljenju
ipak bili na nioj civilizacijskoj i kulturnoj razini od Iranaca, vremenom
uspjeli da se dovoljno civilizacijski uzdignu i kroz svoju imperiju raire i vrijednosti spram njih superiorne iranske civilizacije. On takoer
iznosi jedan vrlo zanimljiv stav, a to je da su, do vremena kada se
Osmansko carstvo protezalo do Bea, ak i krani na Balkanu iako,
naravno, nimalo oduevljeni svojim osvajaima i njihovim prisustvom
na tlu Evrope nauili ne samo poetske finese orijentalne misli nego
i ideje i naela islamskog duha.38 Utoliko su to jo prije uinili bosanskohercegovaki muslimani; tako se ne samo Fevzi, ve i cjelokupno obrazovano i prosvijeeno stanovnitvo Bosne i Hercegovine
prije njega, u manjoj ili veoj mjeri upoznalo sa osobenostima, kako
je Mali naziva, tursko-islamske civilizacije.
Meutim, usporedo s tim, Mali dri da se ne moe zanemariti
kako Fevzijevo djelo ipak donekle sadri i elemente junoslavenske
i balkanske tradicije, sutinski razliite od tursko-islamske. Osnovna
37

O tome vidjeti: Munir Drki, Rukopisi Mesnevije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u


Sarajevu, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Knjiga XXXIV, Gazi Husrev-begova
biblioteka, Sarajevo, 2013, str. 137.

38

M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., p. 20.

55

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

razlika, po Maliu, jeste u tome to junoslavenski folklor, iako bogat i


popularan, nije sadravao ezoterijsko bogatstvo i kompleksnost iranske duhovnosti i knjievnog stvaralatva. Stoga je Fevzi Mostarac,
po Malievom sudu, shvatio da bi se najbolje mogao pribliiti punoi
islamskog ezoterizma ako bi se okrenuo direktno njegovom izvoru, to
jest iranskoj islamskoj ezoterijskoj tradiciji, i usvojio njene stare tajne i disciplinu.39 Kljune crte te tradicije jesu odricanje, kontemplacija, neophodne i uzastopne etape spajanja ovjekove due sa Bogom,
kroz ljubav. Kako pouava imam Ebu Hamid Gazali (islamski uenjak
iz XI stoljea i jedan od najbriljantnijih umova u cjelokupnoj historiji
islamskog svijeta), na koga se Mali poziva, neophodno je izbaviti
duu od tiranije strasti, spasiti je od njenih grenih sklonosti, kako
bi u oienom srcu ostalo mjesto samo za Boga i za spominjanje
Njegovog svetog Imena.40
Maliev stav o elementima junoslavenske i balkanske tradicije u
Bulbulistanu zasluuje opirniji osvrt. Naime, Darko Tanaskovi zagovara taj stav, ustvrdivi da je Mali u Bulbulistanu pronaao mnoge
osobine koje [...] odraavaju duh Fevzijevog rodnog kraja i slovenske
rase41; meutim, kao potvrdu takve tvrdnje ne navodi niti jednu od
osobina lokalnog ambijenta i kolorita, odnosno slovenskih rasnih odlika, koje je Mali u Bulbulistanu navodno uoio. S druge strane, Fehim
Bajraktarevi navedeni Maliev stav smatra neuvjerljivim i naglaava
kako ne primjeuje niti jednu osobenost po kojoj se Fevzija ezoterijska doktrina bitno izdvaja od mase persijskih i drugih istonih mistika i mistikih pesnika.42 Izmeu ova dva potpuno oprena stava,
ispravnim smatram Bajraktareviev. Premda se kao jedna od bitnih
odlika islamske kulture i tradicije istie sposobnost apsorbiranja razliitih lokalnih kulturnih modela i koncepata (koji nisu suprotstavljeni temeljnim principima islama) sa podruja na koja se islam kroz historiju irio, treba uoiti da je rije o procesu koji se odvijao uglavnom
na erijatskoj ravni, to jest na nivou tumaenja i primjene islamskog
vjerozakonja, odnosno na nivou kulture svakodnevice i materijalnih
aspekata ivota. Meutim, na duhovnoj, ezoterijskoj ravni, vladaju
potpuno drugaije okolnosti; bez obzira na postojanje razliitih islamskih duhovnih bratstava, sufijska je doktrina manje-vie koherentna
39

56

Ibidem, p. 21.

40

Ibidem.

41

Darko Tanaskovi, Persijski slavuj u naem gaju, Mostovi, Godina V, Sveska 17-20,
Beograd, 1974, str. 247.

42

F. Bajraktarevi, Milivoj Mali, docteur de lUniversit de Paris, str. 376.

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

i monolitna. Sufijska djela razliitih formi i anrova bilo da je rije


o moralno-didaktikim ili umjetnikim djelima, ili spoju toga dvoga
tematski su istovjetno opredijeljena: posveena su univerzalnim
duhovnim principima i idealima, opisu stanja i stupnjeva kroz koje
salik (duhovni putnik) prolazi na putu svoga unutarnjeg proienja a
potom i usavravanja, odricanjima i duhovnim vjebama kojima mora
biti podvrgnut, nedaama koje na duhovnog putnika vrebaju, te opisu
konanog, eljenog cilja kojem se na tom putu tei. Upravo zato sufijska djela odiu gotovo identinim duhovnim ozrajem, bez obzira
na to da li su nastala na podruju Indijskog potkontinenta, Velikog Horasana, Azerbejdana, Anadolije ili Balkana. Zbog svega navedenog,
Maliev stav o tragovima lokalnog, zaviajnog ambijenta i slavenskog
duha u Bulbulistanu vie je posljedica jaanja nacional-romantiarskih ideja u autorovo vrijeme, odnosno ideje ujedinjenja Junih Slavena (za ta se i sam Mali svesrdno zalagao), nego to se za njega
moe pronai objektivno uporite u tekstu Bulbulistana.

VI
Kako je ranije navedeno, jedan od zadataka koje je Mali prije izrade
disertacije pred sebe postavio, bilo je sklapanje slike o psiholokom
profilu Fevzija Mostarca. Mali smatra kako je itavo Fevzijevo djelo
slika njegovog autora, kao i sufijskog obrazovanja koje je on stekao.
To djelo je, prema Maliu, duboko uronjeno u atmosferu gnosticizma,
pronicanja u ezoterijske tajne, poniznosti, odricanja od ovoga svijeta,
nostalgije, mizantropije i u isto vrijeme ljubavi, i to duboke, stvarne
ljubavi prema Bogu.
Po Malievom miljenju, Fevzi Mostarac je bio stidljiva osoba. Kako
je bio isuvie svjestan nedostataka ovoga svijeta, nije sebi mogao dopustiti da uiva u njegovim blagodatima i zadovoljstvima. Odgajan u okviru strogih pravila sufizma, za ta ga je pripremilo vjersko obrazovanje
steeno od ranog ivotnog doba, ivio je povuenim ivotom kojeg su
mu nametnuli najprije krhko zdravlje, a zatim i boleiva osjetljivost.43
U toj povuenosti, prirodni strah koji su mu ulijevali ljudi i njegov
prezir prema drutvu, narastali su sve izraenije i ee. Nije mu preostalo nita drugo do da njeguje svoju unutranju patnju te da, kako
43

M. Mali, Bulbulistan du Shakh Fewzi de Mostar..., p. 21.

57

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

mu je lice ljudi bilo svaki dan sve manje dobrostivo, nae pribjeite u
umama i ravnicama, da povjeri svoju potrebu za prijateljstvom prirodnim ljepotama, koje su mu svojom nepromjenjivou i stamenou ulijevale osjeaj sigurnosti, ukljuujui ak i njihove promjene u
vjenom ritmu dana, noi i godinjih doba.44 I pored lirske ljepote i
dopadljivosti navedenih Malievih sentenci, treba naglasiti da su biografski podaci o Fevziju Mostarcu krajnje oskudni, u toj mjeri da nije
utvrena ak ni tana godina njegovog roenja; stoga svim Malievim
stajalitima i zakljucima o Fevzijevom psiholokom profilu, najveim
dijelom zasnovanim na tekstu Bulbulistana, treba prilaziti s prilinom
rezervom, pogotovo uzimajui u obzir stav savremene nauke o knjievnosti o odvojenosti identiteta autora od karaktera njegovog djela.
Po Malievom miljenju, Fevzijev duh izraava i razoarenje Hercegovine koja, i pored toga to je skoro u cijelosti bila muslimanska
i pored intelektualne vrijednosti svojih sinova, ipak nikada nije bila
unaprijeena u rang koji je zasluivala. Povrijeenog nacionalnog samoljublja, Hercegovina se, na neki nain, povukla u nauku i knjievnost, zatvorivi se u taj predivni oblik utjehe.45 Fevzijevo djelo, njegov Bulbulistan, po Malievom sudu moda ponajbolje odraava to,
kako ga on naziva, meditativno povlaenje. U prilog ovakvoj tvrdnji
Mali se ne poziva ni na jedan historijski izvor; no, kako je ve reeno,
savremeni istraivai kulturne historije Bosne i Hercegovine ukazali
su na nesrazmjer izmeu znaaja Mostara na naunom, kulturnom
i duhovnom planu s jedne, i njegovom poloaju i utjecaju u okviru
Osmanskog carstva s druge strane. I u ovom sluaju oito je rije o
nemarnom i potcjenjivakom odnosu sredita mone imperije spram
njene periferije (ustvari, krajnje take).
Mali navodi kako je Fevzijevo djelo nastanjuju siromani likovi,
dervii i evlije (Boiji prijatelji/miljenici, prim. N. K.), sa svojim udnim
obiajima siromaha i bijednika.46 Tu je vrstu ljudi Fevzi, kako Mali
u pomalo patriotsko-romantiarskom duhu pie, moda poslije planina i uma svoje zemlje47, volio najvie na svijetu. Drutvo ostalih,
ljudi drugaijeg karaktera i svjetonazora, po Malievom miljenju za
Fevzija Mostarca nije imalo nikakvog znaaja. U karakteru tih drugih
ljudi, izvan kruga onih njemu omiljenih i bliskih, Fevzi nije uoavao

58

44

Ibidem.

45

Ibidem.

46

Ibidem, p. 22.

47

Ibidem.

O doktorskoj disertaciji Milivoja Mirze Abdurahmana Malia

nita osim egoizma i nezajaljive ambicije kao jedinog pokretaa i


smisla ivota. Od takvih je ljudi, kako Mali slikovito navodi, Fevzi
bio udaljen kao od stanovnika neke druge planete. Stoga je utoite
traio u tekiji i dervikim obredima mevlevijskog reda.
Meutim, unato generalnom razoarenju u ljude i udaljavanju
od njih, Fevzi Mostarac nije prestajao da sanja o univerzalnoj dobroti
i potajno vjeruje u usavrivost ljudske prirode. Otuda je u njegovom
djelu zastupljen i, kako Mali kae, propovjedni ton, svojevrstan duh
mesijanizma,48 koji otkriva da je Fevzi gajio nadu kako e se jednoga
dana ljudi, ili barem itaoci njegovog Bulbulistana, uzdii do moralnih visina koje je on sam bio dosegao. Ovom opservacijom Mali jo
jednom jasno i nedvojbeno ukazuje na izrazit moralno-didaktiki karakter Bulbulistana.

***
U ovom tekstu ukazano je samo na neke aspekte studije Milivoja Mirze Abdurahmana Malia o Bulbulistanu Fevzija Mostarca. Dakako,
Malieva disertacija pretoena u knjigu, kao i svaka vrijedna disertacija, otvara niz drugih, zanimljivih pitanja, o kojima u ovoj prilici nije
mogue raspravljati.
Malievi stavovi o Bulbulistanu, njegova recepcija tog djela i vrijednosni sudovi izreeni o njemu, mogu se posmatrati kako u kontekstu
vremena u kojem je njegova disertacija nastala, tako i iz ugla savremene nauke o knjievnosti i jeziku. U tom smislu, svi Malievi nalazi
i stavovi mogu i trebaju biti, i to sasvim legitimno, kritiki preispitani.
Zbog toga se nadam da e u skorijoj budunosti uslijediti valjana,
objektivna i cjelovita nauna valorizacija Malieve studije o Bulbulistanu, budui da je rije o djelu znaajnom kako za regionalnu, tako i
za evropsku i svjetsku iranistiku.
Namir Karahalilovi
Filozofski fakultet u Sarajevu

Rad je objavljen pod istim naslovom u asopisu Znakovi vremena,


Sarajevo, ljeto-jesen 2015, god. XVIII, dvobroj 68/69, str. 33-53.
48

Ibidem.

59

MALIEVA KOLEKCIJA
U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
Pokuaemo da objavljivanjem kratkog pregleda pismene ostavtine
Milivoja-Mirze Abdurahmana Malia skrenemo panju na ovu vrijednu
zbirku. Stjecajem sretnih okolnosti ova ostavtina je od sestre M. A.
Malia, gospoe Nevenke Mali-Ramouz iz Rijeke, otkupljena 1966.
godine za 200.000 st. dinara i pohranjena u Gazi Husrev-begovu biblioteku, gdje je taj materijal obraen i danas dostupan javnosti.
Ne treba izgubiti iz vida da ime Mirze Abdurahmana Malia zauzima jedno od najistaknutijih mjesta u jugoslavenskoj orijentalistici
izmeu dva rata. Njegov rad i doprinos kojim je obogatio ne samo
nau, nego i svjetsku orijentalistiku, zasluuje i obavezuje da se vie
osvijetli kako linost tako i stvaralatvo ovog izuzetnog i vrsnog orijentaliste. To je na dug prema njemu i kao nauenjaku i kao ovjeku
i ovaj na prilog neka bude skroman doprinos tome.
Svakako da su u naoj zbirci najvredniji oni materijali koji se odnose na Bulbulistan njegovu doktorsku disetarciju pod naslovom: BULBULISTAN DU SHAlKH FEWZI DE MOSTAR, POETE HERCEGOWINIEN DE
LANGUE PERSANE kao i prepiska voena sa raznim linostima u vezi s
Bulbulistanom. Tu je i prijepis Bulbulistana na perzijskom (br. 157) kao
i Maliev prijevod na francuski jezik (br. 156). Perzijski primjerak M. A.
Mali je posudio iz Bratislave, iz zbirke dra. S. Baagia i prepisao. Mali je tezu obranio na Sorbonni 17. VII 1935. (tampana je iste godine u
Parizu). Tezu je obranio pod veoma tekim i nepovoljnim uvjetima: bio
je teko bolestan. Paraliziran ve sedam mjeseci, na nosilima je donesen na Univerzitet gdje je sjajno i brilijantno obranio tezu. U prepisci
koju je M. A. Mali vodio s istaknutim orijentalistima u vezi svoje teze
susreemo se s imenima Henry Masse-a (10 pisama), prof. Vaillanta
(5 pisama), prof. Mirze Khan Gazvini-a (3 pisma) i dr. koji su mu davali
sugestije, ocjene i upute. Prepiska je na francuskom jeziku.
Inae, najvei dio ostavtine odnosi se na korespondenciju M. A.
Malia s istaknutim pojedincima, drutvima i dr. Ta nam korespondencija najbolje otkriva i pokazuje kako i pod kojim uvjetima je radio
61

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

i studirao u Francuskoj. Njegova pisma su bolna svjedoanstva jednog velikog, upornog i snanog duha, koji nije pokleknuo uprkos svim
nedaama s kojima se nosio. Upravo je fanatinom snagom istrajao
na svom naunom putu. Sve vrijeme studiranja u Francuskoj bio je
izloen hroninoj nestaici novca, ikanacijama od strane zvaninih
predstavnika jugoslavenskih vlasti u Parizu, podmetanjima i maltretiranju u cilju onemoguavanja njegova redovnog studiranja. Tome je
mnogo doprinijela i okolnost da je kao Hrvat (katolik) primio islam,
to mu je pribavilo nove neprijatelje, koji su ga onemoguavali na
svakom koraku.
U svom pismu iz 1925, (nije oznaen blii datum) Stjepanu Radiu,
ministru prosvjete Kraljevine SHS, Mali pie o sebi i svom ivotu:
Roen sam 1897. u Imotskom, Svrio sam Trgovaku akademiju u
Suaku godine 1915., te sam iza toga bio nameten kod raznih banaka
i preduzea, kako se moete uveriti iz priloenih kopija mojih certifikata. No oduvek sam se bavio privatno orientalistikom. Sve svoje
slobodno vreme posveivao sam studiji i lektiri filozofije, teologije i
filologije. Tako sam pred etiri godine pripremio za tampu Budhistiki
Katehizam, prvu knjigu te vrste u nas, prema nemakom izdanju od
Subhadra Bhikua. Knjigu na alost, nakladnik nije jo tampao, jer se
boji da ne bankrotira s njome. Oduevljavao sam se za Orijent i sve to
se Orijenta tie, te sam 1922. preao na Islam u samoj kapitali Antemuralis Christianitatis. Nakon toga bio sam otiao u paniju, da se
upoznam sa tom negda najkulturnijom zemljom Evrope i da se usavrim u kastiljskom jeziku. Lani sam doao u Pariz, te sam isposlovao
bez ikakve preporuke sa strane naih, stipendiju francuskog Ministarstva Prosvete. Bivi ef Prosvetnog odelenja g. Kosta Petrovi na sve
mogue naine stao me ikanirati ..., kao i mnoge druge Dalmatince.
Dao je napisati protiv mene i jedan lanak u Politici, koji u odlomku prilaem... I dalje ...Mrzim strastveno na Evropu i njezinu psevdokulturu, u istoj meri u koliko sam oduevljen za Orient. Poznajem neke vie,
a neke manje franc. panj. ital. ruski. engl. arapski (sad uim mavarski
dijalekt), te stadoh da uim persijski. Nadam se, budemo li u vezi, da
u vam moi, insAllah, za par godina da poaljem tamo iz zemlje
Huseinove ili Fuadove, ili pak iz carstva Lava i Sunca koji prevod s jezika lmrulkeisova ili Hafizova. Volim Thakura, Baudelairea, Marianija,
Strindberga, Nietschea, Hamsuna, Ewersa i Poli-Kamova...
M. A. Mali u stalnom je kontaktu sa onda istaknutim linostima
islamskog javnog i vjerskog ivota i inteligencije u Bosni i Hercegovini: reis-ul-ulemom H. D. aueviem, Edhemom Mulabdiem, prof.
62

Malieva kolekcija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

A. Nametkom, O. A. Sokoloviem, H. ogom, Taibom Okiem, koji mu


svojim linim prilozima i obezbjeivanjem potpore od ondanjih muslimanskih drutava Narodne Uzdanice i Gajreta nastoje koliko
toliko pomoi i olakati poloaj.
Kao vanredan poznavalac evropskih i orijentalnih jezika M. A. Mali je mnogo prevodio i u njegovoj zaostavtini pored originalnih lanaka, od kojih su neki neobjavljeni, sauvano je i dosta prijevoda od
kojih su neki ve objavljeni u raznim asopisima i listovima. Ovdje
emo donijeti spisak prvo originalnih, a zatim prevedenih lanaka,
koji su pohranjeni u ovoj zbirci.

I) ORIGINALNI LANCI
a) neobjavljeni:
1. panjolska osvajanja i njihovo irenje kulture osvrt na
proslavu stogodinjice puta oko svijeta Juana Sebastiana
Elcanoa, jedna kucana stranica;
2. ta je uzrok naem nazadku i zaostalosti na prosvjetnom
poIju? po miljenju autora glavni krivac je muslimanska
inteligencija, dvije kucane stranice;
3. Dvije rijei o Kineskoj Republici historijski prikaz, 7 kucanih stranica;
4. Perzijske rijei u hrvatskom jeziku najee upotrebljavane rijei bez davanja znaenja, 4 kucane stranice;
5. Da ne mislite da sam ja sam! lanak o istaknutim ljudima
koji su preli na islam, jedna kucana stranica.
b) objavljeni:
1. panija i Maroko, Rije, br. 39 od 16. II 1923., str. 2, Zagreb.
2. panija i panjolci, Jutarnji list, od 6. VII 1924, str. 7.
3. Medina del Campo, Novi Behar, II/1928. br. 17-18, str.
281-282.
Posthumno
4. Slavni Jugosloveni u stranom svijetu, Na svijet, br. od
februara 1966, str. 10.
63

Milivoj Mirza Mali i Fevzijev Bulbulistan na Sorboni

II) PREVEDENI LANCI


a) neobjavljeni:
1. Angel Guimera: Serbia prijevod sa panjolskog, 1 stranica.
2. A. Manzoni: Peti maj prijevod s talijanskog, 1 stranica.
3. Friedrich Nietsche: Antihrist svega jedna kucana stranica.
4. Sinesio Darnel: Malenkosti prijevod sa panjolskog, 1 stran.
5. Muhamed Jakub Han: Od Tada do Alhambre, 3 stranice.
b) objavljeni
1. Abdurahman Damija: Iz persiskih pria, Gajret, XI/1927,
str. 377.
2. Elisa Perez: Arapska no u Tandi, Gajret, XI/1927, br. 20,
str. 309.
3. Laura Veccia Vaglieri: Iz apologije islamizma, Novi Behar,
III/1929, br. 11. str. 169-170.
4. Major A. G. Leonard: Dug Evrope Islamu, Novi Behar,
III/1929-30, br. 24. str. 377-378.
Djelo u rukopisu Zato sam preao na Islam, koje je imalo oko
2.000 stranica, na neobjanjiv nain je nestalo i do danas nije ustanovljeno gdje se nalazi.
Ostali dio ostavtine zapremaju kolske svjedodbe, razni certifikati, ocjene slubovanja, izresci iz novina, korespondencija s raznim
linostima, nekoliko broura ahmedijskog pokreta s kojima je M. A.
Mali suraivao, razne posjetnice, adrese, molbe za potporu, potvrde
o pomoi pojedinaca i drutva i dr. Malieva sestra gospoa Nevenka
Ramouz ovdje je priloila i sve nekrologe povodom Malieve smrti,
objavljene u gotovo svim veim listovima i asopisima.
Danas je sav taj materijal razvrstan po grai i ima 170 brojeva u
arhivi Gazi Husrev-begove biblioteke.
Ibrahim Kemura

Rad je objavljen pod istim naslovom u Analima GHB-a,


knj. I, Sarajevo, 1972, str. 103-106.

64

DRUGI DIO
THSE POUR LE DOCTORAT DUNIVERSIT
Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

DOKTORSKA DISERTACIJA
Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

BULBULISTAN

BULBULISTAN

Shakh Fewzi de Mostar

ejh Fevzi Mostarac

Pote herzgovinien de langue persane

Hercegovaki pjesnik na perzijskom jeziku

THSE POUR LE DOCTORAT DUNIVERSIT

DOKTORSKA DISERTACIJA

PRESENTE LA FACULT DES LETTRES


DE LUNIVERSIT DE PARIS

KOJU JE NA FAKULTETU KNJIEVNOSTI


UNIVERZITETA U PARIZU ODBRANIO

COLE
NATIONALE
DES LANGUES
ORIENTALES
VIVANTES

PAR

DRAVNA
KOLA IVIH
ORIJENTALNIH
JEZIKA

MILIVOJ MALI

MILIVOJ MALI

Diplm de lcole Nationale des Langues Orientales vivantes Paris.

Diplomant Dravne kole ivih orijentalnih jezika u Parizu

Librairie L. RODSTEIN
17, Rue Cujas, PARIS (Ve)

Knjiara L. RODSTEIN
17, Rue Cujas, PARIS (V)

La Facult nentend donner aucune approbation, ni improbation


aux opinions mises dans les thses ; ces opinions doivent
tre considres comme propres leurs auteurs.

Fakultet ne namjerava odobravati niti


osporavati stavove iznesene u tezama;
oni su odraz stavova autora.

A NOEMIE, MA FEMME.

NOEMIE, MOJOJ ENI

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

INTRODUCTION GNRALE

OPI UVOD

BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM

BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM

En prsentant aux lecteurs la premire traduction franaise du Bulbulistan de Fewzi, qui na dailleurs notre connaissance jamais t
traduit en aucune autre langue, nous avions mener bien une quadruple tche :

Predstavljanje itaocima prvog prijevoda na francuski jezik Fevzijeva


Bulbulistana koji uostalom, koliko znamo, nikada nije bio preveden ni
na jedan drugi jezik, zahtijevalo je da uspjeno obavimo etverostruk
zadatak:

I. Expliquer tout dabord les circonstances historiques et littraires de la parution de cette uvre : Lpoque, le lieu, le
milieu racial et intellectuel.

1. najprije objasniti historijske i knjievne okolnosti objavljivanja


ovog djela: razdoblje, mjesto, intelektualnu i rasnu sredinu;

II. Montrer ensuite que luvre de Fewzi, tout en prenant sa


place naturelle dans le cycle littraire de son temps et de son
milieu historique, restait profondment originale tant au point
de vue de son contenu moral et philosophique qu celui de
linspiration et du style.

2. zatim pokazati da je Fevzijevo djelo, premda je u potpunosti


zauzelo prirodno mjesto u knjievnom ciklusu svoga vremena i
svoje historijske sredine, i dalje bilo veoma originalno, i sa stanovita moralnog i filozofskog sadraja i sa stanovita nadahnua i stila;

III. Analyser alors son contenu philosophique et le commenter


du quintuple point de vue psychologique, moral, social, politique et mystique.
IV. Faciliter enfin par un grand nombre de notes historiques
et par la cration dun index des noms propres cits dans le
Bulbulistan, la comprhension du lecteur et rendre ainsi possible tout instant le contrle auquel nous le convions sur
notre tude littraire et philosophique dune uvre inconnue
jusquici et qui mrite bien, nous semble-t-il, quon la tire enfin
de linjuste oubli.
Telles taient nos intentions au dbut de cette tude ; mais les
difficults rencontres en cours de route nous ont oblig forcer un
peu ces cadres trop nettement dlimits pour une uvre qui, de par
sa nature mme, chappe aux divisions nettement tranches. Nous
avons d, bon gr, mal gr, nous rsigner certaines rptitions,
certains chevauchements des chapitres que nous venons dindiquer :
cest ainsi que notre tude sur la filiation littraire de lauteur nous a
74

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

3. potom analizirati njegov filozofski sadraj i komentirati ga s


pet stanovita: psiholokog, moralnog, socijalnog, politikog i
mistikog;
4. i na koncu, velikim brojem historijskih zabiljeki i pravljenjem
indeksa vlastitih imena navedenih u Bulbulistanu, olakati razumijevanje itaocu i tako u svakom trenutku omoguiti kontrolu koju prieljkujemo nad naom knjievnom i filozofskom studijom dosad nepoznatog djela, a koje, kako nam se
ini, istinski zasluuje da ga se izvue iz nepravednog zaborava.
Takve su bile nae namjere na poetku ove studije; ali potekoe
na koje smo naili u radu primorale su nas da malo proirimo okvire
prekruto date za jedno ovakvo djelo koje, samom svojom prirodom,
izmie otrim podjelama. Htjeli ne htjeli, morali smo se pomiriti s nekim ponavljanjima, nekim preklapanjima poglavlja koja smo
upravo naveli: tako nas je naa studija o knjievno srodnim djelima
75

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

76

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

amen rdiger un chapitre annexe intitul Les Lettres persanes en


Yougoslavie (chapitre II) ; cest ainsi, enfin, que notre chapitre III (Les
sources de la Forme et de la Pense) peut apparatre aussi comme
une suite naturelle notre Introduction dont elle reprend pour les
tayer par une tude critique certaines affirmations.

autora dovela do pisanja dodatnog poglavlja naslovljenog Perzijska


knjievnost u Jugoslaviji (Drugo poglavlje); na koncu, nae Tree poglavlje (Izvori forme i miljenja) moe takoer izgledati kao prirodan
nastavak naem Uvodu iz kojeg su preuzete neke tvrdnje kako bi ih se
podvrglo kritikom prouavanju.

Voici donc le plan dfinitif de notre travail, et nous prions le lecteur qui se trouverait embarrass en cours de route de bien vouloir
sy reporter souvent et tout au long de sa lecture. La meilleure rcompense que nous puissions souhaiter cest de lui avoir vit ainsi
quelques efforts inutiles.

Ovo je, dakle, konaan plan naeg rada te molimo itaoca kome
bi se moglo desiti da se zbuni tokom itanja da bude ljubazan i da se
esto vrati na taj plan. Najbolja nagrada koju bismo mogli prieljkivati
jest da ga tako potedimo bespotrebnih napora.

77

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

CHAPITRE I

PRVO POGLAVLJE

INTRODUCTION

UVOD

Avant daborder luvre de notre auteur par le dedans , nous allons donc examiner successivement lpoque o il vcut, le lieu o
scoula le principal de son existence, et enfin sa filiation littraire.

Prije nego to se pozabavimo samim djelom naeg autora, mi


emo, dakle, jedno za drugim, razmotriti razdoblje u kojem je ivio, mjesto u kojem je proveo veinu svoga ivota, te najzad, knjievnost srodnu njegovom stvaralatvu.

LPOQUE.
RAZDOBLJE
Ce fut une de ces poques orageuses au cours desquelles laspect des
peuples change, de nouveaux tats se fondent, tandis que les murs
se relchent et que des nations entires plongent dans le chaos. On a
pu constater que de telles poques sont peu favorables aux panouissements littraires. La littrature des temps rvolutionnaires est toujours indfinie et faible. Cest le cas des lettres franaises sous la
Fronde, des lettres anglaises sous le rgne de Guillaume III.
Quelle tait la situation de lempire Ottoman au commencement du XVIIIe sicle1 ? Sur le continent europen leurs dfaites de
Saint-Gothard en 1664, de Choczim en 1673, de Lww en 1675, singulirement aggraves par le sige fatal de Vienne en 1682 et la
droute de Mohcs furent suivies de la perte totale de la Hongrie
en 1686 et de linvasion de la Bosnie et de la Grce par les Vnitiens
et les Autrichiens. Les traits de Karlovci en 1699 et de Poarevac
en 1718 marquent la fin de la suprmatie turque en Hongrie et en
Transylvanie. Sur la situation de la Bosnie en particulier, M. Safvet
beg Baagi nous renseigne par les lignes suivantes : Vers la fin
de la premire moiti du XIIe sicle de lHgire, nos aeux achevrent
leur mission dans les lettres musulmanes. a et l apparat encore
1

78

Lpoque est marque par une srie de reculs presque continuels des musulmans en
Europe.

Bilo je to jedno od onih burnih razdoblja tokom kojih se mijenja sudbina naroda, nove drave se osnivaju dok moralne stege poputaju te
cijeli narodi tonu u haos. Imali smo priliku zakljuiti da takva vremena
ba i ne pogoduju procvatu knjievnosti. Knjievnost u doba revolucija
uvijek je neodreena i slabana. Takav je sluaj s francuskim knjievnim djelima iz vremena Fronde ili s engleskim knjievnim djelima pod
vladavinom Williama III.
Kakvo je bilo stanje u Osmanskom carstvu poetkom 18. stoljea?1
Na njihove poraze na evropskom kontinentu, 1664. u Szentgotthardu, 1673. u Hotinu, 1675. u Lavovu, neobino oteane kobnom opsadom Bea iz 1682. te rasulom nakon Mohaa, nadovezali su se i potpuni gubitak Maarske godine 1686. i najezde Mletaka i Austrijanaca
u Bosnu i Grku. Karlovaki sporazumi iz 1699. i Poarevaki iz 1718.
godine obiljeavaju kraj turske nadmoi u Maarskoj i Transilvaniji. U
sljedeim redovima M. Safvet-beg Baagi obavjetava nas posebno o situaciji u Bosni: Svretkom prve polovice XII vijeka po Hidri
svravaju i nai prei moe se rei svoju misiju na polju istone
knjige. Ovda-onda javi se pokoji pjesnik ili uenjak, ali tako rijetko, da
1

Ova epoha obiljeena je nizom gotovo neprestanih povlaenja muslimana u Evropi.

79

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

quelque pote, mais si rarement que, sil ny avait pas Aarif Hikmet
et Fewzi, je pourrais tranquillement achever ma dissertation. Les
causes en furent multiples. Pendant trois annes la peste avait dcim le malheureux pays ; en outre, les Bosniaques abandonns
leurs propres forces pour se dfendre des attaques des Impriaux
neurent pas le temps de soccuper des lettres. Inter arma silent Musae ! Mais cela ne suffisait pas encore, ils durent dfendre le pays
entier en dehors de leur patrie. Llite des habitants musulmans de
Bosnie laissa ses os dans les champs de bataille de la Bukovine, de
la Crime, de la Syrmie, de la Serbie et de la Perse. Cest dans ces
faits quil faut chercher la cause de lappauvrissement de lapport
potique des Bosniaques aux lettres musulmanes. (Ba. 148.)

nije ejh Fevzije i Arif Hikmet-bega, mogli bismo mirne due odmah
zavriti ovu disertaciju. Mnogostruki su razlozi takvom stanju. U tri
godine, kuga je desetkovala nesretnu zemlju; povrh toga, Bonjaci
preputeni svojim vlastitim snagama da se odbrane od napada imperijalnih sila nemadoe vremena baviti se knjievnou. Inter arma
silent Musae! Ali ni to nije bilo dovoljno pa moradoe braniti itavu
zemlju i izvan svoje domovine. Najprobraniji muslimani Bosne ostavie svoje kosti na bojnim poljima Bukovine, Krima, Srijema, Srbije
i Perzije. U tima injenicama treba traiti uzrok to se od sada sve
rjee i rjee javljaju pjesnici i knjievnici iz naih krajeva na polju
istone literature. (Ba. 148)

Alors mme que son existence scoule tout entire lcart de


la vie publique, lcrivain, quil le veuille ou non, exprime spontanment une srie de particularits propres son temps et contribue,
plus quaucun autre, reflter ltat dme de ses contemporains.
De la mme manire, les vnements de son pays et de son poque
peuvent nous donner une ide de ltat dme du pote. En dehors de
ces renseignements dordre gnral, nous ne pouvons puiser des dtails sur la vie et la mentalit de Fewzi que dans une pitre de Qudsi 2
et dans une posie que Fewzi lui-mme composa en langue turque3.

Uprkos tome to sav njegov ivot protie postrani od javnog ivota, pisac, htio on to ili ne, spontano izraava niz posebnosti svojstvenih njegovom vremenu i doprinosi, vie nego iko drugi, prikazivanju stanja duha svojih savremenika. Na isti nain, na osnovu
dogaaja u njegovoj zemlji i u njegovom vremenu, moe se stei
predstava o stanju duha pjesnika. Osim tih opih obavjetenja, pojedinosti o Fevzijevom ivotu i mentalitetu moemo izvui samo
iz jedne Kudsijeve poslanice2 i pjesme koju je o Fevziju spjevao na
turskom jeziku.3

Et quest devenu, demande Qudsi, le perroquet mlodieux, je veux dire Fewzi ?


Est-ce quil lui plat le climat agrable de Mostar ?
Sort-il du brasier de son soupir une fume ardente ?
Se souvient-il en soupirant de Stamboul et de Galata ?

80

A ta b, pita Kudsi, s onim raspjevanim papagajem, hou rei s Fevzijem?


Pae li mu ugodna mostarska klima?
Izlazi li iz erave njegovog daha uareni dim?
Sjea li se s uzdahom Stambola i Galate?

Qudsi, le Mostarien, dont nous avons une ptre intressante, pleine dhumour o il
apostrophe plusieurs potes et notables contemporains de sa ville natale et nous
rappelle leurs faits. On y trouve de beaux vers mais aussi des banalits. Hanji 110
Baagi 146.

Kudsi, Mostarac, iju imamo zanimljivu poslanicu, punu duhovitosti, u kojoj se on obraa brojnim savremenim pjesnicima i uglednicima svog rodnog grada i podsjea nas na
to ta su radili. Tamo nailazimo na lijepe stihove ali i na sasvim obine stvari. Handi
110. Baagi 146.

Ya tuti i nevasinc marif yani kim Fevzi


Begenmimi hava ve abin ol cay dilaranin
ikarmi mecmer ahinden ann dud atenak
Tahassurla anarm ismi Stambulla Galatann
Tilmiz itmeye kandi zeban-i farsi andan
Odasna gelurmi ok guruhi sim simanin
Ya tekrir mezamin ve muzaya eyledike ol
Verirmi meclisi yarana zinet sohbet-i anin
Ya ol muhtarii Hakk guye devran uymadi gitdi
Evermi zagi takbihi yine halkina dunyanin
Melamet ihtiyar itmimi halkdan inzivacmi ?
Anarmi sohbet ve sitk ve hulusi eski yaranin.

Ya tutii nevasinc mearif yani kim Fevzi


Begenmimi hava ve abin ol cay dilaranin
ikarmi mecmer ahinden ann dud atenak
Tahassurla anarmi ismi Stambulla Galatann
Tilmiz itmeye kandi zeban-i farsi andan
Odasna gelurmi ok guruhi sim simanin
Ya tekrir mezamin ve muzaya eyledike ol
Verirmi meclisi yarana zinet sohbet-i ariin
Ya ol muhtarii Hakk guye devran uymadi gitdi
Evermi zagi takbihi yine halkina dunyanin
Melamet ihtiyar itmimi halkdan inzivacmi?
Anarmi sohbet ve sitk ve hulusi eski yaranin.

81

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

82

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Pour apprendre le doux idiome persan beaucoup de monde vient-il


dans la chambre du vieillard la face argente ?
Ou bien lorsquil explique le sens et relve la valeur [de louvrage]
est-ce que ses entretiens confrent un prestige la socit de ses amis ?
Ou bien la Destine na-t-elle jamais t propice qui dit toujours la vrit et sest-il retir ?
A-t-il inflig son blme aux cratures de ce monde ?
A-t-il choisi la rprimande et cherche-t-il un refuge dans la solitude ?
Se souvient-il de la conversation, de lamiti et de la sincrit des vieux amis ?

Ima li puno svijeta koji svraa u sobu starca srebrenog lica


da ui slatki perzijski jezik?
Ili, kad objanjava smisao i otkriva vrijednost [djela],
da li ti razgovori podiu ugled krugu njegovih prijatelja?
Ili Sudbina nije nikad ni bila na strani onih koji uvijek govore istinu pa se povukao?
Je li uputio svoju osudu stvorenjima ovoga svijeta?
Je li izabrao prijekor i trai li spas u samoi?
Sjea li se razgovora, prijateljstva i iskrenosti starih dostova?

Et voici le quatrain turc de lauteur :

A evo i autorovog turskog katrena:

Nous voudrions nous dfendre depuis longtemps du vin couleur de rose, mon matre !
Cest difficile car notre nature naime pas la contrainte, mon matre !
Jusqu ce que la Destine porte dans la blessure de cette poitrine un coup qui glace le souffle,
celui qui est dans son coin de chagrin cherchera des remdes ses douleurs, mon matre4 !

O moj Gospodaru, ve odavno bismo se eljeli odbraniti od vina ruiaste boje!


Teko je to jer naa priroda ne voli prisile, o moj Gospodaru!
Sve dok Kob ne nanese rani ovih prsa udarac od kojeg se ledi dah,
onaj koji ui u svom tunom oku trait e lijeka svojim bolima, o moj Gospodaru! 4

Successeur en posie de la pliade des iranisants yougoslaves,


Shaikh Fewzi naquit donc cette poque de dcadence de la littrature orientale parmi les musulmans slaves. Son village natal est
Blagaj, prs de Mostar. Ayant fait ses tudes Constantinople, il vcut Mostar, o il professa un cours sur le Mathnawi de Roumi.
Il assista la bataille de Banjaluka, en 1737, qui finit par la dfaite
du gnral comte Hildburghausen et la retraite des Autrichiens, et
cette occasion il composa trois chronogrammes sur la victoire5.

Nasljednik po poeziji plejade Jugoslavena koji su pisali na iranskom jeziku, ejh Fevzi se, dakle, rodio u doba opadanja orijentalne
knjievnosti meu slavenskim muslimanima. Njegovo rodno mjesto
je Blagaj, blizu Mostara. Zavrivi studije u Konstantinopolju, ivio
je u Mostaru gdje je predavao o Rumijevoj Mesneviji. Uestvovao je
u Boju pod Banjom Lukom 1737. godine koji je zavrio porazom generala grofa Hildburghausena i povlaenjem Austrijanaca, te je tom
prilikom napisao tri hronograma o ovoj pobjedi.5 Posvetio je svoj

Ederdik teube oktur badei glfamei sultanm


Bu mkildir tanimaz tabiniz ikram sultanim
Ta kuvvet dagi sine sine ferca eksun ahi serd etsn
Olan geni gaminda arecu alame sultanm.

Ederdik teube oktur badei glfamei sullanm


Bu mkildir tanimaz tabiniz ikram sultanim
Ta kuvvet dagi sine sine ferca eksun ahi serd etsn
Olan geni gaminda arecu alame sultanm.

a) Seyit Fevzi Banalukaya dediyi tarihi dir :


Leb ihlasla tdad indince hamei Cibrail.
Melekler didi tarihini zehi Gazi Ali imam.

a) Seyit Fevzi Banalukaya dediyi tarihi dir:


Leb ihlasla tdad indince hamei Cibrail.
Melekler didi tarihini zehi Gazi Ali imam.

b) Ana olmadi kani hamei mu cizden Fevzi


Bulup bir gayre misra eyledi tebir iun imla
Fuyuz aun hakkla bu gazayi ekbere tarih :
Adu endini bozdur seyfi kahrile Ali paa.

b) Ana olmadi kani hamei mu cizden Fevzi


Bulup bir gayre misra eyledi tebir iun imla
Fuyuz aun hakkla bu gazayi ekbere tarih:
Adu endini bozdur seyfi kahrile Ali paa.

c) Mevlevi seyh Banaluka gazasena seyleyidigi tarihi dir :


Le feten ila Ali dit Cibrail
Bu gazayi ekberin tarih i la : Zulfikar.

c) Mevlevi seyh Banaluka gazasena seyleyidigi tarihi dir:


La feten ila Ali dit Cibrail
Bu gazayi ekberin tarih ila: Zulfikar.

(Dhoul Fiqr tait la fameuse pe double tranchant qui faisait partie du butin pris
dans la bataille de Badr. Elle devint proprit du Prophte qui en fit don son gendre
Ali. Cf. de Vincentiis : Ros. 27).

(Zulfikar je uveni dvosjekli ma koji je bio dio plijena osvojenog u Bici na Bedru. Postao je Poslanikovo vlasnitvo, a on ga je poklonio svom zetu Aliju. Cf. de Vincentiis:
Ros. 27)

83

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Il ddia son Bulbulistan au gouverneur de Bosnie, Ali Pasha Hekimoglu, dont il loue la justice et lquit.

Bulbulistan namjesniku Bosne, Ali-pai Hekimogluu iju pravednost


i pravinost hvali.

Comme il avait grandi au milieu de graves vnements politiques


le spectacle des misres de son pays ne dut pas rester sans influence
sur son inspiration. Le sentiment si profond chez lui des vicissitudes
de la fortune, la haine de la violence et de linjustice ntait quun cho
des souffrances dont il fut le tmoin et peut-tre aussi la victime.

Budui da je odrastao usred tekih politikih dogaaja, prizori bijede njegove zemlje morali su imati utjecaja na njegovo nadahnue.
Veoma duboki osjeaji koji su kod njega izazivali nestalnost sree,
mrnja prema nasilju i nepravda bili su samo odjek patnji iji je bio
svjedok, a moda i rtva.

Il mourut vers lan 1160 (1747 de lre chrtienne).

Umro je oko 1160. god. (1747. po kranskom raunanju vremena).

LE LIEU : Mostar.
Nous avons dit que Fewzi avait vu le jour dans un petit village (Blagaj)
proche de Mostar. Cest dans cette ville que scoula presque toute la
vie du pote. A ce titre, elle nous semblerait dj mriter une attention
particulire : mais la ville de Mostar nest pas seulement remarquable
pour avoir servi de cadre aux mditations de notre pote ; elle a sa
beaut propre, faite du pittoresque le plus trange et le plus mouvant.
Sur Blagaj nous disons deux mots en passant. Cest un village dun
millier dhabitants 941 au recensement de 1920 situ au-dessus
de la source de la Buna en Herzgovine. Dans le proche voisinage
slvent encore les ruines des fortifications romaines. Le nom romain de Blagaj tait Bona, comme la rivire. Au cours des sicles le
destin de Blagaj varia sensiblement : du 13e au 15e cest la capitale de
Hum (duch de Chulmie, Herzgovine)6. En 1403, Blagaj passe avec
tout le Hum aux mains du duc Sandal qui en fait sa rsidence ct de
celle de Klju. Son successeur, le duc Stphane y passe presque toute
sa vie, de l le nom de epangrad que le peuple donne aux ruines de

MJESTO: Mostar
Rekli smo da je Fevzi ugledao svjetlo dana u mjestu (Blagaj) u blizini
Mostara. U tom je gradu pjesnik i proveo gotovo cijeli svoj ivot. ini
nam se da bi ve i samo po tome taj grad zasluivao posebnu panju;
ali grad Mostar nije znaajan samo zato to je sluio kao okvir dubokim promiljanjima naeg pjesnika; grad ima svoju vlastitu ljepotu
sainjenu od najzaudnije i najdirljivije ivopisnosti.
O Blagaju emo usput kazati nekoliko rijei. To je mjesto od blizu hiljadu stanovnika 941 na popisu iz 1920. godine smjeteno
povie izvora Bune u Hercegovini. U njegovoj neposrednoj okolini i
dalje stoje ruevine rimskih utvrenja. Rimsko ime Blagaja bilo je
Bona, kao rijeka. Tokom stoljea, sudbina Blagaja osjetno se mijenjala; od 13. do 15. stoljea bio je glavni grad Huma (banovina
Hulmija, Hercegovina).6 Godine 1403. Blagaj sa cijelim Humom prelazi u ruke vojvode Sandalja koji, pored Kljua, od njega pravi svoje
sjedite. Njegov nasljednik, vojvoda Stjepan, tu je proveo gotovo itav svoj ivot te otuda ime Stjepangrad koje narod daje ruevinama

Traduction :
Prijevod:

a) Seyyid Fewzi dit un chronogramme la bataille de Banjaluka.


La plume de Gabriel conte avec les lvres de la sincrit :
les anges ont dit le chronogramme : Bravo ! Gazi Ali pacha !

a) Seyyid Fevzi izgovori hronogram Boju pod Banjom Lukom.


Debrailovo pero iskreno broji usnama:
meleci su izgovorili hronogram: Bravo! Gazi Ali-paa!

b) La plume miraculeuse de Fewzi ntait pas suffisante il a crit cet autre hmistiche pour annoncer la bonne nouvelle : le chronogramme cette grande bataille,
avec les lumires de laide de Dieu :
Ali pacha a vaincu larme de lennemi avec le glaive de la destruction .

b) udesno Fevzijevo pero ne b dovoljno, pa je napisao ovaj drugi polustih da objavi


dobru vijest: hronogram ovoj velikoj bici, sa svjetlou Boije pomoi:
Ali-paa je maem unitenja pobijedio vojsku neprijatelja.
c) Hronogram koji je ejh Mevlevi spjevao za banjaluku bitku:
Debrail je rekao: Nema heroja do Alija,
hronogram ove velike bitke je samo Zulfikar.

c) Le chronogramme que Mewlewi Shaikh a compos pour la bataille de Banjaluka :


Gabriel dit : il ny a de hros que Ali,
le chronogramme de cette grande bataille nest que Zulfiqr .
6

84

Cf. Narodna Enciklopedija, III, 648, 1931.

Cf. Narodna enciklopedija, III, 648, 1931.

85

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

la vieille ville. En 1465, Blagaj a de nouveaux matres, les Turcs. Le


fils du duc Vladislav le reprit et le conserva quelques annes. Sous la
domination turque Blagaj tait abandonn et ruin et, droite de la
source de la Buna, sest dveloppe une nouvelle agglomration, le
Blagaj actuel quon mentionne au 17e sicle comme ayant 170 maisons. Blagaj est aujourdhui un village sans grande importance.

starog grada. Godine 1465. Blagaj ima nove gospodare, Turke. Sin
vojvode Vladislava ga je preuzeo te ga sauvao nekoliko godina. Pod
turskom vladavinom, Blagaj je bio naputen i razruen, a desno od
izvora Bune razvilo se novo naselje, dananji Blagaj koji se spominje
u 17. stoljeu kao mjesto koje ima 170 kua. Danas je Blagaj mjesto
bez velikog znaaja.

II sen faut que ce soit le cas de Mostar qui a conserv, encore aujourdhui, toute son importance. La ville se rattache lune des neuf
banovina de la Yougoslavie, la banovina du Littoral, dont le chef-lieu
est Split. Btie sur les deux rives de la Neretva, elle slve une
altitude de 60 mtres au-dessus du niveau de la mer. Dun climat
agrable et sain la rgion de Mostar produit plusieurs varits de
fruits et du tabac fameux. Le recensement de 1929 attribue la ville,
capitale de lancienne province de lHerzgovine7 une population de
18 038 habitants. Lapplication, la douceur des manires, lorgueil de
son histoire sont les traits distinctifs du peuple de Mostar. La pit aussi : la moiti des habitants tant musulmans, les mosques
ne dsemplissent pas. Enfin, lattachement au bien, la fidlit la
parole donne, lobservation rigoureuse des interdictions lgales et
lamour des sciences sont vertus assez courantes chez les habitants
non seulement de Mostar mais de la province tout entire.

Daleko od toga da je to bio sluaj s Mostarom koji je, i dan-danas,


sauvao sav svoj znaaj. Grad se vee za jednu od devet banovina Jugoslavije, Primorsku banovinu, iji je administrativni centar bio Split.
Mostar je sagraen na obje obale Neretve, na 60 metara nadmorske
visine. Ugodno i zdravo podneblje ini podruje Mostara pogodnim
za uzgoj raznih vrsta voa i uvenog duhana. Popis iz 1929. godine
pripisuje glavnom gradu nekadanje provincije Hercegovine7 18.038
stanovnika. Marljivost, blagost u ophoenju, ponos na prolost grada
glavne su odlike Mostaraca. I bogobojaznost: s obzirom na to da su
polovina stanovnika bili muslimani, damije se nikad nisu praznile.
Najzad, privrenost dobroti, vjernost datoj rijei, strogo potivanje
zakonskih zabrana i ljubav prema nauci, prilino su este vrline kod
stanovnika ne samo Mostara nego i cijele provincije.

Mostar est luvre des Turcs. La proccupation qui prsida, dans


leur esprit, la cration de la ville, fut dordre essentiellement stratgique. Auparavant lempereur Mohammed II avait subjugu la Bosnie
devant le refus de Stphane Tomaevi de payer le tribut. Mais le sige
de Blagaj tait rest vain. Les Turcs furent plus heureux lorsquils attaqurent de nouveau lHerzgovine en 1465 et la conquirent entirement.
Blagaj fut dtruit. La fondation de la ville de Mostar tomberait donc

Mostar je djelo Turaka. Njihova glavna briga pri stvaranju grada


bila je sutinski strateka. U ranijem periodu, sultan Mehmed II podjarmio je Bosnu zbog odbijanja Stjepana Tomaevia da plaa danak.
Ali opsada Blagaja bila je uzaludna. Pri novom napadu na Hercegovinu 1465. godine, Turci su imali vie sree te je u potpunosti osvojie. Blagaj bi razoren. Pretpostavlja se da je grad Mostar osnovan

86

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Le pachalik de Bosnie comprend 4 pays historiques et gographiques distincts mais que


ladministration ottomane a constitus en un seul gouvernement : La Bosnie propre, entre
Vrbas, Drina, Save et les hautes montagnes qui couvrent au Nord le bassin de la Narenta.
La Croatie Turque, entre Vrbas, Save e Unna et la Rascie-Novy Bazar.
Mais lpoque o ce pays tait gouvern par des rois catholiques, ces princes ayant
conquis lHerzgovine, la Rascie et une portion de la Croatie, toutes ces provinces
runies portrent le nom de royaume de Bosnie. Ce vaste territoire a continu de ne
former quun corps sous la domination de la Porte Ottomane et le nom de Bosnie en
comprend toute ltendue, bien que la Croatie Turque et lHerzgovine soient toujours
distingues lune de lautre.
Bouillet : Dict. Univ. dHist. et de Gogr., 1893, Paris : Avant le XIVe sicle lHerzgovine
faisait partie du royaume de Croatie. Incorpore la Bosnie en 1326, elle fut, au milieu
du sicle suivant, rige en duch par lempereur Frdric III sous le nom de ducatus
Stae Sabbae do son nom Hercegovina ou pays du Herzog, duc.

Bosanski paaluk obuhvata 4 historijski i geografski razliite zemlje kojima su osmanske vlasti uspostavile samo jednu vladu: sama Bosna, izmeu Vrbasa, Drine, Save i visokih planina koje pokrivaju na sjeveru slijev Neretve. Turska Hrvatska, izmeu Vrbasa,
Save i Une i Raka Novi Pazar.
Ali u to vrijeme u kojem su ovom zemljom vladali katoliki kraljevi, ovi prinevi jesu
osvojili Hercegovinu, Raku i jedan dio Hrvatske te su sve ove provincije zajedno
nosile naziv Kraljevina Bosna. Ovaj veliki teritorij i dalje je tvorio samo jednu cjelinu
pod vlau osmanske Porte, a ime Bosna obuhvatalo je cijelu tu teritoriju mada su
se Turska Hrvatska i Hercegovina uvijek razlikovale jedna od druge.
Bouillet: Dict. Univ. dHist. et de Gogr., 1893, Pariz: Prije 14. stoljea, Hercegovina
je bila dijelom Kraljevine Hrvatske. Pripojena Bosni 1326. godine nju je, sredinom narednog stoljea, car Frederik III uzdigao na nivo banovine pod imenom ducatus Stae
Sabbae, otud njeno ime Hercegovina ili zemlja Hercoga, vojvode.

87

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

entre 1465 et 1474. Dabord point stratgique, comme nous lavons vu,
elle pouvait en se dveloppant devenir un centre commercial opulent.
Au cours des 17e et 18e sicles, elle fut plusieurs reprises inquite par les troupes vnitiennes (1652, 1693 et 1717). Paralllement,
llment orthodoxe est all se dveloppant au point dy provoquer le
transport du sige du mtropolite de lHerzgovine. Quant llment
catholique, son dveloppement se fait au cours du XIXe sicle.
De type turco-oriental, avec la arija8 et la mahalla9, la ville possde de magnifiques difices parmi lesquels la mosque de Karagjozbeg, la plus grande et la plus belle des 33 mosques de Mostar,
la cathdrale catholique, lglise orthodoxe et le lyce.
Il faut galement signaler, pour donner la mesure de limportance de
Mostar, le fait quelle possde outre le Lyce, une cole des mtiers, une
cole commerciale, cinq medresas, une cole fminine des Arts et Mtiers ; et quelle est le sige dun juge mufti, dun juge de charia, de larchevque catholique et du mtropolite orthodoxe, comme nous lavons
vu. A cette importance intellectuelle, administrative et religieuse, correspond dailleurs une importance commerciale surtout due de grosses
exportations de tabacs, de fruits, de vins et de ce miel savoureux que
clbrait Evliya elebi lors du voyage quil fit Mostar en 1664/65.

88

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

nekad izmeu 1465. i 1474. Najprije strateka taka, kao to smo


vidjeli, grad je mogao, razvijajui se, postati bogato trgovako sredite. Tokom 17. i 18. stoljea, u nekoliko navrata uznemiravale su
ga mletake trupe (1652, 1693. i 1717). Uporedo s tim, pravoslavni
element toliko se razvio da je postigao da Mostar postane sjedite
hercegovakog mitropolita. Kad je rije o katolikom elementu, on se
tu razvio tokom 19. stoljea.
U gradu ima prekrasnih zdanja tursko-orijentalnog tipa, sa arijom8 i mahalom9, meu kojima je i Karaoz-begova damija, najvea
i najljepa od 33 mostarske damije, potom katolika katedrala, pravoslavna crkva i gimnazija.
Kako bi se dala prava mjera vanosti Mostara, takoer treba istaknuti injenicu da, osim Gimnazije, Mostar ima i zanatsku kolu, trgovaku kolu, pet medresa, ensku zanatsku i umjetniku kolu te
da je grad sjedite muftije, erijatskog sudije, katolikog nadbiskupa i pravoslavnog mitropolita, kao to smo to ve vidjeli. Uostalom,
ovom intelektualnom, administrativnom i vjerskom znaaju odgovara
i trgovaki znaaj naroito pospjeen velikim izvozom duhana, voa,
vina i onog slasnog meda koji je hvalio Evlija elebija tokom svog
putovanja u Mostar 1664/65.

STARA UPRIJA U MOSTARU

STARA UPRIJA U MOSTARU

Pont de Mostar, 1911.

Stari most u Mostaru, 2016.

March couvert turc.

Natkriveni turski duani.

Quartier.

Gradska etvrt.

89

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Mais ce dont il nous faut faire une mention toute particulire, cest
le pont de Mostar, ce pont fameux dont tous les habitants sont si fiers
juste titre. Dabord cause de son rle historique : en effet la ville sest
dveloppe surtout aprs la construction de ce grand arc de pierre sur
la Neretva (1566). Ensuite, ce pont clbre et il na sur ce point de
rival en Yougoslavie que le palais de Diocltien a provoqu lclosion
de toute une littrature10. Des auteurs en ont attribu la construction
tour tour aux Romains et aux Turcs. Cest la dernire opinion qui
semble dfinitivement prvaloir chez les savants contemporains11. Le
style du pont est turco-arabe. Il a t bti par Koda Mimar, fils de
Abdul Mehaga, sur lordre de lempereur Soliman le Magnifique et la
demande des Mostariens. La rivire Neretva auprs du pont est large
de 39 mtres, larc de 28 mtres, la hauteur de larc est de 18 mtres
et toute la hauteur, partir de la surface de leau, de 19 mtres. La largeur du pont est de 41m,60. Cest une cration du vritable ge dor de
larchitecture, la technique architecturale ayant atteint au XVIe sicle
son point culminant. Le pont de Mostar constitue la plus grande attraction de la ville ; elle lui doit la plus grande part de sa clbrit ; elle
lui doit mme son nom. Mostar signifie en effet : la ville au pont.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ali ono to svakako i posebno moramo spomenuti je most u Mostaru, taj uveni most kojim se s pravom die svi Mostarci. Najprije zbog njegove historijske uloge: naime, grad se razvio nakon
izgradnje tog kamenog luka na Neretvi (1566). A zatim i zbog toga
to je taj slavni most a u Jugoslaviji u tom pogledu nema premca tom mostu osim Dioklecijanove palae izazvao procvat cijele
jedne knjievnosti.10 Pisci su pripisivali njegovu izgradnju najprije
Rimljanima pa Turcima. Izgleda da je ova posljednja opcija konano
prevagnula kod savremenih naunika.11 Stil gradnje mosta je tursko-arapski. Sagradio ga je Koda Mimar, sin Abdula Mennana**,
po zapovijedi Sulejmana Velianstvenog a na molbu Mostaraca. irina rijeke Neretve uz most iznosi 39 metara, luk iznosi 28 metara,
visina luka je 18 metara, a cjelokupna visina od povrine vode je
19 metara. Most je irok 41,60 metara. Rije je o ostvarenju istinskog zlatnog doba arhitekture kada je, u 16. stoljeu, arhitektonska
tehnika dosegla svoj vrhunac. Mostarski most predstavlja glavnu
atrakciju grada; grad mu duguje najvei dio svoje slave; duguje mu
ak i svoje ime. Naime, Mostar znai: grad s mostom.
10

10

Citons, parmi tant dautres, la trs jolie posie de Derwish pacha clbrant les
charmes de sa ville natale. Nous ne donnons ici que la traduction de cette posie,
nous rservant de parler plus loin de lauteur.
Qui pourrait dcrire toutes les beauts sans pareilles de Mostar ?
Est-il tonnant que je sois fou damour pour Mostar ?
Il ny a pas en ce monde, si ce nest au Paradis,
un climat aussi agrable et de leau aussi rafrachissante qu Mostar.
Qui le visite acquiert toujours une nouvelle vie
et chaque joli coin de Mostar lui donne la joie.
Par ses eaux et ses fruits et bien dautres dlices il est la deuxime Syrie :
on dirait que chaque jardin gracieux de Mostar est un paradis.
Le magnifique pont aux deux tours de Mostar qui stend
travers la rivire ressemble lArc de Triomphe au ciel des constellations.
Tu nen pourrais trouver de pareil dans le monde entier.
Elle est la mine des gens de talent,
la ville de Mostar est lornement du monde.
Cest le nid des hros glorieux, hros dpe et de plume.
Comme toujours il produit des gens parfaits et sages.
Que les perroquets de lInde se taisent,
quils ne disent rien, car aujourdhui, toi,
Dervish, tu es le rossignol qui chante les beauts de Mostar.

11

90

Cf. Michel : Fahrten in den Reichslndern, Bilder und Skizzen aus Bosnien und Herzegovina, Vienne, 1912, p. 31.

Meu tolikim drugima, citirajmo prelijepu pjesmu Dervi-pae u kojoj slavi ljepote svog
rodnog grada. Ovdje dajemo samo prijevod njegove pjesme s tim da emo dalje u tekstu govoriti o samom piscu.
Ko bi mogo opjevati redom
Sve ljepote divnoga Mostara;
Zar se udi srce, to ga ljubim
Sa ljubavlju sinovskoga ara?

S dvije kule velika uprija


Pruila se preko rjeke arne,
Te sa svojim velebnijem lukom
Priinja se poput duge arne.

O ne ima na ovome svjetu,


Ako nema sred bajnoga raja,
Bistre vode i svjeega zraka, to ovjeka sa zdravljem opaja!

Cio svijet da obigje redom,


Ne bi nao onakova svjeta;
On je majdan darovitih ljudi,
eher Mostar ures je svijeta.

Ko ga gleda ivot mu se mladi,


A dua mu u nasladi pliva;
Svaki kraj mu i svako mjestance
Zadivljene oi podraiva.

Tu je gnjezdo slavnije junaka


I na peru i na bojnom mau;
Ko od vazda i sada iz njega
S dana na dan velikani skau.

S voem, vodom i ostalim miljem


On je druga Sirija na svjetu,
E bi reko da je rajska baa
Ko ga vidi u majskome cvjetu.

Neka ute indijske papige


Neka svoje ne kazuju glase,
O Derviu! Ti si danas slavulj,
Koji pjeva svog Mostara krase.*

Preveo Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Glasnik


Zemaljskog muzeja, XXIV, Sarajevo, 1912, str. 42.

11

Cf. Michel: Fahrten in den Reichslndern, Bilder und Skizzen aus Bosnien und Herzegovina, Vienne, 1912, str. 31.

** Pogreka u izvorniku. (Nap. ur.)

91

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LA FILIATION LITTRAIRE.

KNJIEVNO SRODSTVO

Des quatre thories mises par Browne12 en ce qui concerne lorigine


du oufisme, la plus vraisemblable est celle qui avance que le oufisme
est une raction de lesprit aryen contre la tyrannie de la religion des
conqurants. Cest avec Sadi que la posie rotique persane devient
lorgane et lexpression de cette doctrine. Les lettres, et spcialement
la posie de lOrient, portent ds le VIe sicle lempreinte du oufisme.
Aprs Sadi, ce systme de panthisme yoghi couvert dune couche
de formules musulmanes qui inspira plusieurs potes arabes aura
envahi compltement la posie persane, la turque et lhindostanie.

Od etiri teorije koje je Browne12 ponudio o pitanju nastanka sufizma, najvjerovatnija je ona po kojoj je sufizam reakcija arijevskog duha
protiv tiranije religije osvajaa. Sa Sadijem perzijska ljubavna lirika
postaje organ i izraz tog uenja. Ve od 6. stoljea knjievnost (posebno poezija) Orijenta nosi peat sufizma. Nakon Sadija, ovaj sistem
jogijskog panteizma prekriven slojem muslimanskih formulacija koji
e nadahnuti brojne arapske pjesnike u potpunosti e osvojiti perzijsku, tursku i indijsku poeziju.

Luvre de Sadi doit tre considre elle-mme comme le produit du croisement aryen et smite, et son gnie a modifi la vieille
tradition indo-iranienne selon les principes de lIslam. Il est probable,
en effet, que Sadi ait puis beaucoup dans la littrature indienne
antrieure. La littrature de lHindostan est riche en ouvrages potiques dirigs dans le sens mystique. Et ce mysticisme a pntr
la mentalit persane antrieurement linfluence de lislamisme. Il
y a dans la littrature indienne plusieurs ouvrages qui ressemblent
beaucoup au Gulistan de Sadi, non seulement par lordre des
ides, mais aussi par la technique littraire. Parmi ceux-ci, Hitopadea, uvre purement indienne, base sur Panatantra inspire par la
tradition religieuse est celle qui se rapproche le plus du Gulistan .
Le Gulistan est tellement proche de la mentalit des peuples
du Proche Orient que son succs nest pas surprenant. Lattrait dune
pense simple et claire, le charme des images, accessibles pourtant aux esprits les plus modestes crent entre Sadi et son lecteur
une intimit si communicative que lun et lautre slvent ensemble
dans la mme communion potique et morale13.
12

13

92

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

The Persian mystics Jalaluddin Rumi by Handland Davis, Lond, 1907. Browne gives 4
theories in regard to the origin of sufiism, viz : 1. esotheric doctrine of the Prophet ;
2. Reaction of the Aryan mind against a semitic religion ; 3. neoplatonist influence ; 4.
independent origin.
Que le lecteur ne pense pourtant point trouver en Sadi un moraliste digne de celui que
nous lui prsenterons en la personne de notre auteur ; nous opposerons justement
dans la partie philosophique de notre tude la morale jsuitique de Sadi tout entire
base sur le principe de la dissimulation la morale soufiste de Fewzi qui condamne
toute hypocrisie. Mais pour linstant nous nenvisageons luvre de Sadi que par rapport la masse de ses lecteurs persans qui lont justement comprise et gote parce
quelle exprimait le fond mme de leur mentalit qui est, comme nous le verrons, tout
loppos de la mentalit des yougoslaves musulmans.

Sadijevo djelo mora biti posmatrano kao proizvod arijevskog i semitskog ukrtanja, a njegov je genij izmijenio davnanju indo-iransku
tradiciju u skladu s naelima islama. Naime, mogue je da je Sadi
umnogome crpio nadahnue iz prethodne indijske knjievnosti. Knjievnost Hindustana bogata je poetskim djelima usmjerenim u mistikom pravcu. I taj je misticizam prodro u perzijski mentalitet prije
utjecaja islama. Indijska knjievnost obiluje djelima koja umnogome
lie na Sadijev ulistan, ne samo idejnim poretkom nego i knjievnom tehnikom. Meu njima, Hitopadea, iskljuivo indijsko djelo, utemeljeno na Panatantri nadahnutoj religijskom tradicijom, najvie se
pribliava ulistanu.
ulistan je toliko blizak mentalitetu naroda Bliskog Istoka da
njegov uspjeh ne iznenauje. Privlanost jednostavne i jasne misli i izvanredne slike koje su, pritom, pristupane i najskromnijim
umovima, stvara izmeu Sadija i njegovog itaoca tako povezujuu
bliskost da se i jedan i drugi skupa uzdiu u istom poetskom i moralnom zajednitvu.13
12

The Persian mystics Jalaludin Rumi by Handland Davis, Lond., 1907. Browne gives
4 theories in regard to the origin of sufiism, viz: 1. esoteric doctrine of the Prophet;
2. Reaction of the Aryan mind against a semitic religion; 3. neoplatonist influence; 4.
independent origin.

13

Neka italac, ipak, ne misli da e u Sadiju nai traak moraliste dostojnog onoga koga
emo predstaviti u liku naeg autora; u filozofskom dijelu nae studije suprotstavit
emo upravo jezuitski Sadijev moral u cijelosti utemeljen na naelu dvolinosti i Fevzijev sufijski moral koji osuuje svako licemjerje. Ali za sada, posmatrat emo Sadijevo
djelo samo u odnosu na masu njegovih perzijskih italaca koji su ga pravilno razumjeli
i kojima je bilo po ukusu jer je izraavalo samu sutinu njihovog mentaliteta koji je, kao
to emo to vidjeti, sasvim razliit od mentaliteta jugoslavenskih muslimana.

93

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Sadi a su toucher profondment lesprit du peuple iranien influenc par une civilisation plus ancienne : lindienne. Si son esprit
nest pas proprement le crateur de limmense richesse de penses
et de sentiments que son uvre renferme, car ces sentiments et
ces penses il les a trouvs profondment enracins dans lme du
peuple persan tout entier, du moins il les a systmatiss et ports
un tel degr de perfection que le peuple a t charm de reconnatre
son propre trsor intrieur, cristallis sous une forme ravissante14.

Sadi je znao kako da duboko dirne um i duh iranskog naroda koji


je bio pod utjecajem jo starije civilizacije: indijske. Ako njen duh i
nije neposredni stvaralac neizmjernog bogatstva misli i osjeaja koje
posjeduje njegovo djelo, jer je te osjeaje i te misli pronaao duboko
ukorijenjene u dui cijelog perzijskog naroda, barem ih je sistematizirao i doveo do takvog stepena savrenstva da je narod bio oaran
to je prepoznao svoje vlastito unutranje blago, iskristalizirano u
prekrasan oblik.14

Ainsi donc, avec le Gulistan la tradition populaire est passe


de lHindostan dans lIran, et sous cette forme perfectionne que lui
avait donne Sadi a continu de se dvelopper dans le peuple et
parmi les potes.

Tako je, dakle, sa ulistanom narodna tradicija prela iz Hindustana u Iran i u toj usavrenoj formi koju joj je dao Sadi, nastavila se
razvijati u narodu i meu pjesnicima.

Ainsi sexplique lclosion de tout un groupe dimitateurs de Sadi. Le


terme dimitateurs, il faut tout de suite en convenir, nest que partiellement justifi, limitation ne portant, principalement, que sur la forme de
lexpression donne aux sentiments et aux penses. Quant aux penses
elles-mmes, et aux sentiments, on ne saurait affirmer quils relvent
entirement de lcole de Sadi. Les potes puisent plutt la source originale qui est lme populaire, elle-mme. Il serait donc plus juste dlever les imitateurs de Sadi leur rang lgitime, celui de continuateurs.

Tako se objanjava procvat cijele jedne grupe Sadijevih imitatora.


Odmah je potrebno razjasniti da je pojam imitatori samo djelimino
opravdan jer se to oponaanje uglavnom odnosi na oblik izraavanja
osjeaja i misli. to se tie samih misli i osjeaja, ne moe se tvrditi
da u potpunosti potjeu iz Sadijeve kole. Pjesnici radije zahvataju s autentinog izvora kakva je sama narodna dua. Dakle, bilo bi
pravednije uzdii Sadijeve oponaatelje na nivo koji im pripada, nivo
nastavljaa.

Enfin, toutes les imitations du Gulistan sont plus ou moins imprgnes dides mystiques, sans parler du Bostan de Sadi. Le Bharistan
de Jmi, avec son joli mlange de prose et de vers, de lyrisme et de
mysticisme, avec ses images tantt compliques et artificielles, tantt
simples et limpides, ainsi que le Nigristn de Kemal Pasha Zad et le
Kitbi Pershn de Qni, sont des crations littraires pntres profondment dans lme du peuple. Ces ouvrages taient pour lOrient ce
que le Romantisme fut pour lOccident, un mlange de lyrisme, dpope, de drame, de philosophie, didylle, de religion et qui embrassa la
vie tout entire, avec tous ses intrts et avec tous ses rves.
Fewzi, lauteur du Bulbulistan, trouve sa place toute indique parmi les continuateurs de Sadi. Mais cette filiation littraire a quelque
chose de plus frappant et de plus singulier en ceci que Fewzi naquit Blagaj et vcut Mostar loin de toute tradition persane. Il sut
14

94

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Si nous rappelons que Sadi tait un des plus profonds connaisseurs des lettres persanes (il conversait personnellement avec les plus grands potes et philosophes de
son poque) et quil a accompli un voyage de 30 ans dans lHindostan, lAsie Mineure,
le Turkestan et lAbyssinie, nous pourrons considrer son uvre comme un reflet de
tout ce monde si peu connu lEurope occidentale. Luvre de Sa di nous parat donc
une vocation de ce monde oriental.

Na koncu, sve imitacije ulistana su manje ili vie proete mistikim idejama, s tim da pritom ne spominjemo Sadijev Bustan. Damijev Beharistan, sa svojom lijepom mjeavinom proze i stihova, lirizma i misticizma, sa svojim slikama pokatkad sloenim i vjetakim,
pokatkad jednostavnim i jasnim, kao i Nigaristan Kemal-paazadea i
Kitabi Perian Kanija, knjievna su ostvarenja koja su prodrla duboko
u duu naroda. Ova su djela bila za Istok ono to je romantizam bio
za Zapad, mjeavina lirizma, epopeje, drame, filozofije, idile, religije
koja je prigrlila sav ivot, sa svim onim za ta se ivot zanima i o
emu sanja.
Fevziju, autoru Bulbulistana, mjesto je svakako meu Sadijevim
nastavljaima. Ali ovo knjievno srodstvo je tim iznenaujue i zaudnije to se Fevzi rodio u Blagaju i ivot proivio u Mostaru, dale14

Ako se prisjetimo da je Sadi bio jedan od najboljih poznavalaca perzijske knjievnosti


(lino je razgovarao s najveim pjesnicima i filozofima svoga doba) te da je obavio
putovanje koje je trajalo 30 godina u Hindustan, Malu Aziju, Turkestan i Abisiniju,
moi emo posmatrati njegovo djelo kao odraz cijelog tog svijeta tako slabo poznatog Zapadnoj Evropi. Dakle, Sadijevo djelo nam izgleda kao podsjeanje na taj
istonjaki svijet.

95

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

cependant sassimiler admirablement non seulement la langue persane, lesprit et le got du peuple iranien, mais aussi les finesses de
la littrature persane, la plus haute en Orient cette poque. Pour
comprendre lexploit de Fewzi qui, malgr tous les obstacles qui se
dressaient devant lui, saventura crire le livre que nous publions
en traduction franaise, nous ne pouvons nous aider des donnes de
sa biographie, cause du peu que nous savons de sa vie, ni de nos
connaissances concernant ltat de la littrature turque contemporaine son uvre. Nous disposons donc dun seul moyen pour nous
assimiler lesprit du pote, cest de relier sa psychologie celle de
ses compatriotes de ladite poque : cest ce que nous essaierons de
faire au dbut du chapitre consacr la philosophie de Fewzi.
Lempire ottoman, aprs la consolidation de son tablissement militaire et social en Europe avait dj su dvelopper et renforcer son influence sur le plan de la civilisation et de lesprit. Les Turcs primitifs, qui,
en Iran, taient des barbares, des pillards, une fois devenus matres dun
vaste empire avaient su non seulement faire fructifier la semence de la
civilisation iranienne, mais aussi la propager jusquaux portes de Vienne.
Cest ce moment que les sujets turcs commencrent se pntrer de
lesprit oriental, aprs que plusieurs gnrations eurent reu lempreinte
de la culture orientale, si bien que presque aucune diffrence ne marquait dsormais ltat desprit des populations iraniennes et balkaniques.
Les sujets chrtiens eux-mmes, malgr lantagonisme plus profond
qui les sparait de leurs matres, avaient dj appris non seulement les
finesses potiques de la pense orientale, mais aussi les ides et les
principes de lesprit islamique. Mais si pour les sujets chrtiens de lempire ottoman on peut garder certaines rserves, cela ne vaut nullement
pour les populations musulmanes de la Bosnie, de lHerzgovine et de la
Croatie Turque. Dans les rgions voisines de la Bosnie les Turcs avaient
implant un fort lment asiatique. Ces colonies sans doute ont pu influencer beaucoup plus radicalement la population slave musulmane
qui cherchait vraiment pntrer dans lesprit de leurs instituteurs en
religion et en civilisation. Cest ainsi que lon peut affirmer que non seulement Fewzi, mais aussi avant lui toutes les populations taient parfaitement au courant de la pense et de la civilisation turco-islamiques15.
Fewzi ntait donc nullement embarrass pour comprendre le courant
15

96

Cest ce que nous allons montrer dans le second chapitre de notre tude, intitul
Les lettres persanes en Yougoslavie (voir ci-aprs, p. 152), dans lequel nous prsenterons au lecteur les onze principaux crivains yougoslaves en langue persane
avant de lui prsenter notre Fewzi.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

ko od bilo kakve perzijske tradicije. Pri svemu tome, on je zadivljujue uspjeno usvojio ne samo perzijski jezik, duh i ukus iranskog
naroda, nego i fine nijanse perzijske knjievnosti, najuzvienije na
Istoku u to doba. U namjeri da shvatimo Fevzijev poduhvat koji se,
uprkos svim preprekama na koje je nailazio, upustio u pisanje knjige
koju mi objavljujemo u prijevodu na francuski jezik, ne mogu nam
mnogo pomoi podaci iz njegove biografije jer vrlo malo znamo o
njegovom ivotu, niti naa znanja o stanju turske knjievnosti savremene njegovom djelu. Dakle, raspolaemo jednim jedinim sredstvom pomou kojeg moemo usvojiti duh pjesnika, a to je da povezujemo njegovu psihologiju s psihologijom njegovih sunarodnika
iz spomenute epohe: to je ono to emo pokuati uraditi na poetku
poglavlja posveenog Fevzijevoj filozofiji.
Nakon to se vojno i drutveno utvrdilo u Evropi, Osmansko carstvo je ve umjelo razviti i ojaati svoj utjecaj na polju civilizacije i
duha. Turci iz najranijih perioda svoje civilizacije koji su u Iranu bili
barbari i pljakai, kad su postali gospodari golemog carstva, znali
su ne samo podstaknuti sjeme iranske civilizacije na rast i davanje
plodova nego su znali i pronijeti tu civilizaciju do pred kapije Bea.
Upravo u tom trenutku turski podanici poeli su se proimati istonjakim duhom, nakon to su mnogi narataji bili izloeni utjecaju
istonjake kulture, tako da gotovo nikakva razlika vie nije obiljeavala stanje duha iranskih i balkanskih naroda. ak su i sami kranski podanici, uprkos dubljem antagonizmu koji ih je odvajao od njihovih gospodara, ve bili nauili ne samo poetske finese orijentalne
misli nego i ideje i naela islamskog duha. Ali ako se za kranske
podanike Osmanskog carstva mogu i zadrati izvjesne rezerve, to ni
najmanje ne vai za muslimansko stanovnitvo Bosne, Hercegovine
i Turske Hrvatske. U podrujima susjednim Bosni, Turci su naselili snaan azijski element. Vjerovatno su ove kolonije mogle daleko
radikalnije utjecati na muslimansku slavensku populaciju koja je
istinski nastojala prodrijeti u duh svojih uitelja religije i civilizacije.
Stoga se moe tvrditi da je ne samo Fevzi nego prije njega i sve
stanovnitvo bilo savreno u toku tursko-islamske misli i civilizacije.15 Dakle, Fevzi nije imao ni najmanjih smetnji da razumije perzijski
15

To je ono to emo pokazati u drugom poglavlju nae studije naslovljenom Perzijska


knjievnost u Jugoslaviji (vidjeti dalje u tekstu, str. 153), u kojem emo itaocu predstaviti jedanaest glavnih jugoslavenskih pisaca na perzijskom jeziku prije nego to mu
predstavimo naeg Fevzija.

97

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

littraire persan et pour nous donner luvre que nous examinons. Mais
tant donn son origine, nous ne pouvons pas nous dispenser de croire
que dans son uvre nous trouverons beaucoup dlments yougoslaves et balkaniques, et jusque dans les lments persans une grande
partie a d lui en tre familire au sein de sa propre patrie, parce quun
grand nombre dhistoires, de sentences, de paraboles, dexpressions,
dinclinations de principes orientaux taient devenus aussi balkaniques
et yougoslaves. On ne saurait affirmer que le folklore yougoslave, la
fois si riche et si populaire, diffre essentiellement de la production
littraire des potes turco-persans et des crations plus spontanes
du gnie des populations turco-persanes. Tout au plus pourrait-on parler dune diffrence de degr : les pays turco-iraniens ont atteint une
profondeur et une complexit dans le mysticisme quon chercherait en
vain, cette poque, dans lesprit des compatriotes slaves de Fewzi,
plus frachement convertis. Fewzi ne sy trompa pas : il comprit que
la source premire de la civilisation, il fallait la chercher au del du
majestueux difice de la puissance temporelle des Ottomans, lesquels
ntaient eux-mmes que des disciples, les disciples des Iraniens.
Cest donc vers lIran que Fewzi se tourna pour lui demander les vieux
secrets et la discipline du vritable mysticisme oriental.
On connat les grands traits de ce mysticisme, contemporain de
lpoque hroque de lislamisme : le renoncement, la pratique de
lasctisme, la vie contemplative, tapes ncessaires et successives
de la fusion de lme en Dieu par lamour. Lidal de ces premiers
mystiques tant donc, comme la crit Ghazli, darracher lme la
tyrannie des passions, de la dlivrer de ses penchants coupables, de
la sauver de ses mauvais instincts, afin que dans le cur purifi il ny
eut place que pour Dieu et pour linvocation de son saint nom.
Toute luvre de Fewzi est limage de son auteur et de la formation oufie quil reut. Elle baigne dans une atmosphre de mysticisme, dhumilit, de renoncement au monde, de nostalgie, de misanthropie et damour, profond, rel, des hommes.
Fewzi tait timide ; trop sensible aux dfauts du monde, il ne pouvait en partager les plaisirs. Imbu des rgles svres du oufisme,
auquel lavait en quelque sorte prdispos lducation religieuse reue ds son jeune ge, il vcut dans une retraite que lui avaient impose dabord une sant prcaire et une sensibilit maladive.
La peur naturelle que lui inspiraient les hommes et son mpris
de la socit prirent dans cette retraite un dveloppement de plus
98

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

knjievni pravac i da nam da djelo koje razmatramo. Ali, imajui u


vidu njegovo porijeklo, ne moemo ne pomisliti da emo u njegovom
djelu nai mnotvo jugoslavenskih i balkanskih elemenata, a to se
tie i samih perzijskih elemenata, mnogo toga mu je moralo biti poznato u njegovoj domovini jer je veliki broj pria, izreka, parabola,
izraza, naklonosti istonjakim naelima postao takoer i balkanski
i jugoslavenski. Ne moe se tvrditi da se jugoslavenski folklor, u isti
mah tako bogat i tako rasprostranjen, sutinski razlikuje od knjievnog stvaralatva tursko-perzijskih pjesnika i spontanijih ostvarenja
duha tursko-perzijskog stanovnitva. U krajnjoj mjeri, moglo bi se
govoriti o razlikovanju u stepenu: tursko-iranske zemlje dosegle su
dubinu i kompleksnost u misticizmu koje bi, u to vrijeme, uzaludno
bilo traiti u duhu Fevzijevih, slavenskih sunarodnika, u odnosu na
njih kasnije preobraenih. U tome se Fevzi nije prevario: shvatio je da
prvobitni izvor civilizacije treba traiti dalje od velianstvenog zdanja
ovozemaljske moi Osmanlija koji su i sami bili tek uenici uenici
Iranaca. Dakle, Fevzi se okrenuo prema Iranu da od njega zatrai
stare tajne i disciplinu istinskog istonjakog misticizma.
Poznajemo glavne crte tog misticizma, koji se pojavio u herojskom dobu islama: odricanje, prakticiranje asketizma, kontemplacija,
etape koje su nune i smjenjuju se jedna za drugom u spajanju due
s Bogom putem ljubavi. Ideal tih prvih mistika bio je, dakle, kao to
je to napisao Gazali, da iupaju duu iz aka tiranije strasti, da je
izbave od grenih sklonosti, da je spase od njenih loih nagona kako
bi u oienom srcu ostalo mjesto samo za Boga i za spominjanje
Njegovog svetog imena.
Cjelokupno Fevzijevo djelo nastalo je po uzoru na svoga autora
i u skladu sa sufijskom poukom kroz koju je proao. Ono se kupa u
atmosferi misticizma, skruenosti, odricanju od svijeta, nostalgije,
mizantropije i ljubavi, duboke i istinske ljubavi prema ljudima.
Fevzi je bio srameljiv; previe osjetljiv na nedostatke svijeta, nije
mogao s njim dijeliti zadovoljstva. Proet strogim pravilima sufizma
za koji ga je nekako predodredilo vjersko obrazovanje dobijeno jo u
ranom djetinjstvu, ivio je povuenim ivotom kojeg su mu nametnuli
najprije krhko zdravlje, a zatim i boleiva osjetljivost.
U toj povuenosti, prirodni strah koji su mu ulijevali ljudi i njegov
prezir prema drutvu, narastali su sve izraenije i ee. Nije mu pre99

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

100

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

en plus marqu et poignant. Il ne lui resta plus qu cultiver sa souffrance intrieure, et, la face des hommes lui tant chaque jour moins
clmente, se rfugier dans les forts et les plaines, confier son
besoin damiti aux beauts naturelles, rassurantes par leur immutabilit et leur constance, mme jusque dans leurs changements par
le rythme ternel des jours, des nuits et des saisons.
Fewzi est un de ces esprits en lesquels sexprime la dception de
la patrie herzgovinienne qui, presque entirement musulmane, et
malgr la valeur intellectuelle de ses fils ne fut pourtant jamais promue au rang quelle mritait. LHerzgovine blesse dans son amourpropre national, se rfugia en quelque sorte dans les sciences et dans
les lettres, se confinant dans cette forme magnifique de consolation.
Luvre et lattitude mme de Fewzi nous semble une des expressions les plus illustres de ce repliement amer et mditatif. Comme
Burns, notre auteur sinspira de la posie populaire. Ses images et
ses contes sont peupls de personnages pauvres, de derviches, de
lawliya, avec leurs coutumes drles de pauvres et de misreux. Ce
peuple-l il lapprochait, car, aprs peut-tre les montagnes et les
forts de son pays, ce peuple tait ce que Fewzi aimait le plus au
monde. Quant au reste des hommes dont la socit ne lui semblait
avoir pour fondement que lgosme, pour raison de vivre que lambition, Fewzi en tait aussi loign que des habitants dune autre
plante. Douloureusement saisi dans son intransigeance, appuy sur
la religion et soutenu par lalcool, il se cra une bizarre conception
du monde. La taverne devint son refuge matriel contre lhypocrisie
des humains. Malgr cet loignement hautain, il ne cessa de rver
une bont universelle, de croire secrtement la perfectibilit de la
nature humaine ; de l, dans son uvre un certain ton de prdication,
un certain esprit messianique qui rvlent de sa part lespoir dlever
un jour les hommes jusqu la hauteur morale quil avait lui-mme
atteinte. La varit de ton de son Bulbulistan nen est pas pour cela
compromise : entre la grave mditation et la plaisanterie souriante
toutes les formes dexpression trouvent place dans son pome.
Ainsi sexplique que le Bulbulistan ait pu devenir le livre favori
de la socit intime des gens desprit . Bien sr, cette flatteuse
adoption sexplique aussi par la gnrosit dHkimoglu Ali pasha
qui nous avons dit que Fewzi avait ddi son ouvrage16.

ostalo nita drugo do da njeguje svoju unutranju patnju te da, kako


mu je lice ljudi bilo svaki dan sve manje dobrostivo, nae pribjeite
u umama i ravnicama, da svoju potrebu za prijateljstvom povjeri
prirodnim ljepotama, koje su mu svojom nepromjenjivou i stamenou ulijevale osjeaj sigurnosti, ukljuujui ak i njihove promjene
u vjenom ritmu dana, noi i godinjih doba.

16

16

Sur Hekimoglu Ali Pasha, Fewzi crit, p. 44 :


Je suis devenu avec sa faveur particulire un oufi,
son service, je suis devenu un de ceux qui cherchent et qui courent.

Fevzi je jedan od onih duhova u kojima se izraava razoarenje


hercegovake otadbine koja, pored toga to je gotovo u cijelosti bila
muslimanska i pored intelektualne vrijednosti svojih sinova, ipak nikada nije bila unaprijeena na nivo koji je zasluivala. Povrijeenog
nacionalnog samoljublja, Hercegovina se, na neki nain, povukla u
nauku i knjievnost, zatvorivi se u tu predivnu utjehu. ini nam se
da su djelo i sam ivotni stav Fevzija jedan od najistaknutijih izraza
tog gorkog i meditativnog povlaenja u sebe. Poput Burnsa, i na se
pisac nadahnuo narodnom poezijom. Njegove slike i prie nastanjuju
siromani likovi, dervii i evlije, sa svojim udnim obiajima siromaha
i bijednika. Zbliavao se s tim ljudima jer je moda poslije planina i
uma svoje zemlje, te ljude Fevzi volio najvie na svijetu. to se tie
ostalih ljudi, ije drutvo mu se inilo da za temelj ima samo sebinost, a za razlog ivljenja samo ambiciju, Fevzi je od njih bio udaljen
kao da su oni bili stanovnici neke druge planete. Do bola uhvaen u
vlastitoj nepomirljivosti, s osloncem u religiji i uz podrku alkohola,
stvorio je za sebe udnu koncepciju svijeta. Mejhana mu je postala
materijalno sklonite od licemjerstva ljudi. Uprkos tom gordom udaljavanju, nije prestao prieljkivati sveopu dobrotu, kriomice vjerovati
u mogunost usavravanja ljudske prirode; otuda u njegovom djelu
odreen ton propovijedi, svojevrstan mesijanski duh koji otkriva njegovu nadu da e jednog dana uzdii ljude do one moralne visine koju
je on sam dosegnuo. arolikost tona njegovog Bulbulistana nije zbog
toga ugroena: izmeu ozbiljnog meditiranja i nasmijeene ale, svi
oblici izraavanja nalaze mjesta u njegovoj poemi.
Time se objanjava to to je Bulbulistan postao omiljena knjiga
uskog kruga produhovljenih ljudi. Naravno da se ovo laskavo prihvatanje objanjava i velikodunou Hekimoglu Ali-pae za koga smo
rekli da mu je Fevzi posvetio svoje djelo.16
O Hekimoglu Ali-pai Fevzi je napisao, str. 44:
Njegovim pregnuem postnein postah,
Slue njemu tragalac [za Istinom] postah.

101

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Comme Sadi et Jmi, Fewzi convaincu de la valeur de son ouvrage,


fait (ds la page 1) son Exegi monumentum... : En tout cas, critil, ces cinq livres excellents ont besoin de Bulbulistan parce que les
chants des rossignols font le dlice du temps de printemps, lclat des
roses, des jacinthes et des cours deau. Et un peu plus loin (page 2) :

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kao Sadi i Dami, i Fevzi, uvjeren u vrijednost svog djela, pravi (od
1. strane) svoj Exegi monumentum...: ... ovih pet prekrasnih knjiga, u svakom sluaju, trebaju Perivoj slavuja, jer svjeina proljetnog
doba, procvat rue i zumbula, i [bujanje] potoka ovise o pjesmama
slavuja.* A malo dalje (strana 2):

Shuj, Sadi et Jmi avant moi ont achev chacun


leur uvre et lui ont donn un nom de leur choix.
Mon Bulbulistan nest pas moindre que leurs uvres car
il a reu sa parure et son nom dun grand homme.
Cette dernire dclaration sur ce que luvre de Fewzi doit au
gouverneur mcne ne doit pas faire supposer un seul instant que
Fewzi ait pu tre contraint daliner la moindre parcelle de la farouche indpendance de sa pense et de ses mditations. La sincrit de son mysticisme, son amertume dincompris, le ton de modration de luvre et son lvation morale sont les plus srs garants
que Fewzi fut bien de ces hommes qui ne se rsigneraient jamais
renier la marque distinctive de leur temprament, partager avec
empressement et quelle bassesse lavis des suprieurs, flatter,
intriguer, qumander pour obtenir la faveur des princes.
Sous ce rapport son Mmorial de Foi 17 est un document original
et convaincant un double point de vue : dabord parce quil constitue
une tude des contacts entre les yougoslaves et lIran, en mettant en
relief les contrastes entre les Persans et Bosniaques ; ensuite et surtout parce quen nous rappelant ce qui constitue les points dattache
entre les deux peuples il se prsente comme une vritable charte dautonomie de la conscience, de la pense et de la morale toute entire.
A la fin de ce chapitre (La philosophie de Fewzi) nous tcherons
de donner une tude critique du Bulbulistan aux points de vue psychologique, moral, sociologique et politique, o nous aurons loccasion dexposer et de commenter plus longuement les doctrines de
notre auteur.

17

102

Comme lauteur lappelle p. 44.

uda, Sadi i Dami u vremena minula


U ime odabranih zavrie [svoja djela];
Perivoj slavuja od njih manje vrijedan nije
Jer od div-junaka dobi svoje ures i ime.
Ova posljednja izjava o tome ta Fevzijevo djelo duguje namjesniku meceni, ne smije ostaviti mjesta da se i na trenutak pretpostavi
da je Fevzi mogao biti prinuen umanjiti makar djeli nedrueljubive
nezavisnosti svoje misli i svojih promiljanja. Iskrenost njegovog misticizma, ogorenje neshvaenog ovjeka, umjereni ton djela i njegovo moralno uzdizanje predstavljaju najjae garancije da je Fevzi bio
jedan od onih ljudi koji se nikada ne bi pomirili s tim da se odreknu
jasnog obiljeja svoga temperamenta, da ure kakve li niskosti da
dijele miljenje nadreenih, da laskaju, spletkare, moljakaju ne bi li
zadobili milost vladara.
U vezi s tim njegov U spomen vjeri17 originalan je i uvjerljiv dokument
s dvostrukim gleditem: najprije zato to predstavlja studiju kontakata
izmeu Jugoslavena i Irana, pritom zato to istie kontraste izmeu
Perzijanaca i Bosanaca; a zatim i naroito zato jer kad nas podsjea
na to koje su poveznice dva naroda, ovaj se dokument predstavlja kao
istinska povelja nezavisnosti svijesti, misli i morala u cijelosti.
Na kraju ovog poglavlja (Fevzijeva filozofija) pokuat emo dati
kritiku studiju Bulbulistana s psiholokog, moralnog, sociolokog i
politikog stanovita gdje emo imati priliku dublje izloiti i komentirati uenja naeg autora.

17

Kako ga pisac naziva, str. 44.

Prijevodi tekstova iz Bulbulistana preuzeti su iz neposrednog prijevoda s perzijskog


na bosanski jezik iz Kritikog izdanja djela Perivoj slavuja (Bolbolestan) autora Fevzija Mostarca Namira Karahalilovia, Filozofski fakultet, Sarajevo, 2014. (Prim. prev.)

103

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

LA PSYCHOLOGIE DU BULBULISTAN.

PSIHOLOGIJA BULBULISTANA

Temprament, Caractre et Murs du Peuple Bosniaque.

Temperament, karakter i udoree Bonjaka

Nous avons dj vu (page 80) que le seul moyen dont nous disposions
pour assimiler lesprit et la personnalit du pote, ctait de relier sa
psychologie celle de ses compatriotes, car le Bulbulistan ne nous
donne pas les lments suffisants pour brosser une tude du temprament, du caractre et des murs du peuple bosniaque ; nous
serons donc oblig dans les pages qui vont suivre, de faire appel au
tmoignage des historiens ; que le lecteur nous pardonne quelques
longueurs ncessaires, il nen comprendra que mieux par la suite les
origines et les buts de ce spiritualisme oufi dont Fewzi sest fait
le champion, et nous pourrons mieux nous-mme commenter cette
philosophie du dtachement des ralits terrestres au seul point de
vue que la science admette : celui de la ralit terrestre.

Ve smo vidjeli (strana 81) da je jedini nain koji nam je bio na raspolaganju da bismo povezali duh i linost pjesnika, bio povezati njegovu
psihologiju s psihologijom njegovih sunarodnika jer nam Bulbulistan
ne prua dovoljno elemenata kojim bismo naslikali temperament, karakter i udoree Bonjaka; dakle, bit emo prinueni na narednim
stranicama pozivati se na svjedoenje historiara; neka nam italac
oprosti poneka dua objanjenja jer e tako kasnije bolje razumjeti
porijeklo i ciljeve ove sufijske duhovnosti iji je Fevzi istaknuti predstavnik, dok emo mi moi bolje komentirati tu filozofiju odvajanja
od ovozemaljske stvarnosti po jedinom gleditu koje priznaje nauka:
gleditu ovozemaljske stvarnosti.

De mme, le Gulistan est compris de tous les Persans parce quil exprime leur mentalit, de mme le Bulbulistan parle au cur des musulmans yougoslaves parce quil nous peint leur caractre et leur mentalit.
Dans la treizime histoire du Premier Paradis (Hariri et le roi)
nous notons dj linfluence du pays de Fewzi. Le roi ayant bti une
mosque se courroua beaucoup contre le shakh Hariri qui ne voulait pas louer son ouvrage linstar des autres et ordonna son vizir
de tuer le chakh. Mais le vizir lui rpondit : O roi juste, le chakh
est sans aucun doute un des saints de Dieu. Comment le tuerais-je ?
Ce nest pas lopinion des gens raisonnables. Et il ajouta ces vers :

Kao to ulistan razumiju svi Perzijanci jer on izraava njihov


mentalitet, tako i Bulbulistan govori iz srca jugoslavenskih muslimana jer nam slika njihov karakter i mentalitet.
U trinaestoj prii Prve bae (Hariri i kralj) ve primjeujemo utjecaj Fevzijeve zemlje. Kralj koji je dao sagraditi damiju mnogo se
najedi zbog ejha Haririja koji nije htio pohvaliti njegovo djelo kao to
su to ostali inili te naredi svome veziru da ubije ejha. Ali vezir mu
odgovori: Kralju pravedni! Bez ikakve sumnje, ejh Hariri, sveta bila
njegova tajna!, jedan je od Boijih prijatelja; kako da ga ubijem?! Takvo to ne prilii razboritim. Te dodade ove stihove:

Nigh kabh mekun be pdishahi mulki furat


Eger dri khired ey padishahi bi khired. Beshineu:
Zewli izz u iqblet meyn der du leb dred.18

Nigh kabh mekun be pdishahi mulki furat


Eger dri khired ey padishahi bi khired. Beshineu :
Zewli izz u iqblet meyn der du leb dred.18
Quelle diffrence en effet entre la conduite de ce vizir et la
conduite de Buzurd jmihr dans le premier chapitre du Gulistan :

Kakva razlika izmeu ponaanja ovog vezira i ponaanja Buzurdimihra u prvom poglavlju ulistana:

Khilafi ryi sultan ry justen bekhuni khish bayed dest shusten.


Eger shah ruzra gyed sheb est n bebyed guft inek mh u pervin.19

Khilafi ryi sultan ry justen bekhuni khish bayed dest shusten.


Eger shah ruzra gyed sheb est n bebyed guft inek mh u pervin .19

104

18

Ne regarde pas de travers le Matre du royaume de lintimit (avec Dieu)


si tu es dou de raison, roi insens. Ecoute.
Lanantissement de ta puissance et de ta fortune, il la entre ses deux lvres.
A chaque moment quil le dsire il le ferait sans retard, sache-le.

18

Vladara Kraljevstva Bliskosti poprijeko ne gledaj


Ako pameti ima; nerazumni kralju, posluaj.
Propast, mo i sreu tvoju on ima u ustima
ta god poeli bez smetnje uinit e, posluaj.

19

Contredire lavis du prince cest tremper sa main dans son propre sang...
Sil dit en plein midi : il fait nuit, criez aussitt : voil la lune et ses pliades.

19

Suprotstaviti se miljenju vladara znai umoiti ruku u vlastitu krv...


Ako kae usred dana: No je, poviite odmah: Pogledaj mjesec i njegova sazvijea.

105

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Le sage pratique en Perse la doctrine de Ketman dont Gobineau


a parl comme toujours avec justesse mais laquelle on peut revenir
encore. Le Ketman est lart de cacher sa pense, non pas avec lintention de tromper celui qui lon parle, ni den tirer un avantage matriel, mais par respect pour la puret dides qui nont rien gagner
tre exposes en public. Le Ketman nest donc pas une apologie du
scepticisme, mais il se situe exactement loppos du proslytisme,
lequel est la tendance la plus dangereuse, la plus perturbatrice du
monde, celle qui a engendr le plus de crimes et de guerres, celle qui
rend impossible une paix vritable entre les hommes. Confesser publiquement la vrit, vouloir la faire briller aux yeux de tous, y amener
de gr ou de force des gens, voil ce dont a horreur le sage Persan.
Bagehot, dans son livre intitul Physics and Politics, or thoughts
on the application of the principles of Natural selection and inheritance to political society (London, 1874), nous dit (p. 152) :
La socit asiatique abonde en coutumes pareilles.
Notre elchee (ambassadeur) avait profondment pntr
dans lart de Kayide-i nishest u berkhst qui constituait tout ce
quon devait savoir en ce qui concerne la conduite et les formalits
dans une socit bien leve et surtout chez les rois asiatiques et
dans leurs cours. Ces rgles de conduite taient dailleurs moins importantes que la manire, la place et la forme dans laquelle il nous
fallait fumer les kaliyouns et absorber le caf. Il est tonnant, vraiment, de voir combien de choses dpendent, en Perse, du tabac et
du caf. Un hte peut se considrer comme bien ou mal reu suivant
la manire daprs laquelle on lui offre une pipe ou une tasse de
caf. Il marque dune manire trs minutieuse toutes les nuances
dattention et de considration, daprs la manire dont il est trait.
Si le visiteur est dun rang plus lev que le vtre, vous lui prsentez
personnellement ces rafrachissements, et on ne se sert pas tant
quil na pas donn le signal. Sil est gal en rang, vous changez
les pipes et lui offrez une tasse de caf en prenant une pour vousmme. Sil est dun rang un peu plus infrieur, et que vous vouliez lui
tmoigner vtre bienveillance, vous le laissez fumer sa propre pipe
et le serviteur lui donne, sur votre signal condescendant, la premire
tasse de caf. Sil est dun rang encore plus bas, vous maintenez vos
distances et votre rang en prenant vous-mme la premire coupe de
caf et en donnant le signal au domestique de servir lhte. .
Ainsi que le Gulistan exprime la mentalit des Persans, de mme,
le Bulbulistan traduit celle des Bosniaques musulmans. Si Fewzi ne
106

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

U Perziji, mudar ovjek primjenjuje uenje ketmana o kojem je


Gobineau kao i uvijek na pravi nain govorio, ali na koje se iznova
moemo vraati. Ketman je umijee sakrivanja svojih misli, ne s namjerom da se prevari onaj s kim se razgovara niti da se izvue neka
materijalna korist nego iz potovanja prema istoi ideja koje nee
dobiti nita time to e biti javno iznesene. Ketman nije, dakle, apologija skepticizma nego se nalazi tano nasuprot prozelitizmu koji
je najopasnija tenja koja izaziva najvie nemira na svijetu, ona koja
je porodila najvie zloina i ratova, ona koja onemoguava istinski mir meu ljudima. Javno priznati istinu, eljeti da ona zablista
svima u oima, ljudima je podastrijeti milom ili silom, eto ega se
uasava mudri Perzijanac.
Bagehot, u svojoj knjizi naslovljenoj Physics and Politics, or Thoughts on the Application of the Principles of Natural Selection and
Inheritance to Political Society (London, 1874), kae (str. 152):
Azijsko drutvo obiluje takvim obiajima.
Na elchee (ambasador) odlino je savladao vjetinu Kayide-i
nishest u berkhst koja obuhvata sve to se mora znati u vezi s
ponaanjem i formalnostima u lijepo odgojenom drutvu, a naroito
kod azijskih kraljeva i na njihovim dvorovima. Uostalom, ta su pravila manje vana od naina, mjesta i forme kojih se trebalo drati kad
nam je valjalo puiti kalijune i ispijati kahvu. Zaista je zauujue
vidjeti u kojoj mjeri stvari u Perziji zavise od duhana i kahve. Moe
se smatrati da je neki gost dobro ili loe primljen po nainu na koji
mu se ponude nargile ili findan kahve. Veoma podrobno uoava sve
nijanse panje i obzira po nainu na koji se prema njemu ophode.
Ako je posjetilac vieg ranga od vaeg, vi mu lino prinesete okrepu i niko se nee posluiti sve dok on za to ne da znak. Ako vam je
jednak po rangu, razmijenit ete nargile i ponudit ete mu findan
kahve tako to ete uzeti i jedan sebi. Ako je malo nieg ranga, a
vi mu elite pokazati svoju blagonaklonost, pustit ete ga da sam
ispui svoju iu, a posluitelj e mu, na va potvrdan znak, donijeti
prvi findan kahve. Ako je jo nieg ranga, zadrat ete distancu i
svoj rang tako to ete vi uzeti prvi findan kahve te dati znak slugi
da poslui gosta.
Kao to ulistan izraava mentalitet Perzijanaca, tako i Bulbulistan prenosi mentalitet Bonjaka muslimana. To to nam Fevzi ne
107

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

108

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

nous donne pas comme Sadi des conseils dnus du sentiment de la


justice et de lhonneur, cest que Fewzi appartient un peuple dont
lhistorien turc li a dit (dans son Kunhul Akhbr, appel Tarikhi Ali
IV tome, livre I, p. 12) : La majorit de ceux qui arrivent aux grands
rangs se distinguent par leur dignit et labsence de bassesse et de
cupidit. Sils arrivent aux postes de grand-vizirs ils sont de bon
caractre, dignes et quitables, si bien que les magnats les louent et
les savants les glorifient.

daje kao Sadi savjete liene osjeaja pravde i asti, to je zato to


Fevzi pripada narodu za koji je turski historiar Ali rekao (u svom
Kunhul Akhbar, zvanom Tarikhi Ali, IV tom, knjiga I, str. 12): Veina
onih koji dostignu visoki rang istiu se svojim dostojanstvom i odsustvom niskosti i gramzivosti. Ako stignu do poloaja velikih vezira,
oni su dobrog karaktera, dostojanstveni i pravini, tako da ih velikai
hvale, a uenjaci veliaju.

Voici sur ce point une intressante citation de cet historien ; lauteur y exprime son admiration pour les Bosniaques :

Kad ve govorimo o tome, evo i citata tog historiara; autor tu


iznosi svoje divljenje prema Bonjacima:

Amma taifei Hirvat ki Bosna nam nehr cariye nispet itmilerdir. Cibletleri merati sifai tabitlarina mazhar olmakla Bosna nami
ile mehur olup akar suya intisab semtine gitmilerdir. Halkatleri pak
aynalari tabinak ekseri mevzun kamet ve saf dil heykeleri dahi cibletleri gibi dogrulua mail saderuleri hsndar cevnlari ve cahetle
ehrei diyar agr balu edipler rey ve tedbire malik rebiblerdir. Bais
budur ki Hakk calla veala Devleti Osmaniyyede ol kavm memduhin
kadrini cah u celalla mbtala ve rtbei devletlarini kamet balalari
ve himmet liyalari gibi vala kilup ilerinde merdum azarlan az olur
mnasib liyeye vasil olanlarin ekseri uluwi himmetle mmtaz olur
yni ki anle mmtaz hiset ve hirs vaze mbtelalari az rezm u ceng
demlerinde serbaz bezm aysh u nue aheng etdike dilnevaz ekseri sadedil ve ho halk hatirsaz lasima hsn bi himmet ve kameti
mstesn ile serefraz bu kabilei celiledir.

Amma taifei Hirvat ki Bosna nam nehr cariye nispet itmilerdir.


Cibletleri merati sifai tabitlarina mazhar olmakla Bosna nami ile
mehur olup akar suya intisab semtine gitmilerdir. Halkatleri pak
aynalari tabinak ekseri mevzun kamet ve saf dil heykeleri dahi cibletleri gibi dogrulua mail saderuleri hsndar cevnlari ve cahetle
ehrei diyar agr balu edipler rey ve tedbire malik rebiblerdir. Bais
budur ki Hakk calla veala Devleti Osmaniyyede ol kavm memduhin
kadrini cah u celalla mbtala ve rtbei devletlarini kamet balalari
ve himmet liyalari gibi vala kilup ilerinde merdum azarlan az olur
mnasib liyeye vasil olanlarin ekseri uluwi himmetle mmtaz olur
yni ki anle mmtaz hiset ve hirs vaze mbtelalari az rezm u ceng
demlerinde serbaz bezm aysh u nue aheng etdike dilnevaz ekseri sadedil ve ho halk hatirsaz lasima hsn bi himmet ve kameti
mstesn ile serefraz bu kabilei celiledir.

Et la page suivante : Fla cerm Hirvat censinden mahsub yani


ki Bosna namine matbu ve mergup olanlar neferatden ise silah ve
diyanetle, aga ve mirleva mertebesinde ise kemal edep ve hisetle,
eyer vzerai azam mertebei samiyesinde bulundise icrai hkmetde hsn halk ve vekar ve adaletle mttasif olup pesendidei ayan u
memduh bir guzidei inasan olurdu . Ainsi parle de notre nation cet
historien turc qui a t longtemps le secrtaire des Sokolovi, de
Kara Ali Beg sanjak de Klis, Ferhad pacha, wali de Bosnie et du vizir
Kara Mustafa pacha, et qui a pass la moiti de sa vie en Bosnie.
Voici la traduction de ce passage : Quant la nation croate qui
habite les bords du fleuve Bosna, son caractre se manifeste par
un naturel gai. Elle est connue sous le nom de Bosniaque et appele
ainsi daprs le fleuve Bosna. La face claire, hauts de taille, lme
pure incline vers lquit, ces beaux jeunes gens imberbes qui la
peuplent sont renomms au loin dans les provinces pour leur beaut,
les lettrs pour leur sagesse. Cest pour cela que Dieu, Trs Haut, a

I na sljedeoj strani: Fla cerm Hirvat censinden mahsub yani ki


Bosna namine matbu ve mergup olanlar neferatden ise silah ve diyanetle, aga ve mirleva mertebesinde ise kemal edep ve hisetle, eyer
vzerai azam mertebei samiyesinde bulundise icrai hkmetde hsn
halk ve vekar ve adaletle mttasif olup pesendidei ayan u memduh
bir guzidei inasan olurdu. Tako o naem narodu govori ovaj turski
historiar koji je pola svog ivota proveo u Bosni i dugo bio sekretar Sokoloviima, Kara Ali-begu, klikom sandakbegu, Ferhad-pai, bosanskom valiji, i veziru Kara Mustafa-pai. Evo i prijevoda ovog
odlomka: to se tie hrvatskog naroda koji nastanjuje obale rijeke
Bosne, karakter mu je prirodno veseo. Poznat je pod imenom Bonjaci i tako se zove po rijeci Bosni. Vedra lica, visokog rasta, iste due
naklonjene pravinosti, ovi lijepi mladi golobradi ljudi koji ive u ovoj
zemlji nadaleko su poznati u provincijama po svojoj ljepoti, a ueni
po svojoj mudrosti. Zbog toga je Uzvieni Bog uzdigao ovaj narod u
109

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

lev ce peuple en dignit et en fortune dans lEmpire ottoman. On


trouve parmi eux peu de tyrans. La majorit de ceux qui arrivent aux
rangs levs se distinguent par leur dignit et labsence de bassesse
et de cupidit. Lorsquil sagit de samuser et de boire ils sont bons
enfants, simples de cur, mais tmraires dans les guerres et les
combats. Ordinairement ils sont aimables, de bon caractre ; cette
nation glorieuse et illustre se distingue par sa beaut sans pareille
et sa taille exceptionnelle20. Cf. Auerbach : Races et nationalits de
20

Ces grands Bosniaques, de rares exceptions prs, ne dpensaient pas leur argent
et celui du peuple quils gouvernaient, en btissant des srails luxueux ; au contraire,
ils levaient des mosques, des medressas, des tekiyas, des hanikahs, des cuisines
populaires, des asiles pour les voyageurs, des bains et des routes. Les gens impartiaux
ne peuvent pas nier leur amour sincre pour la patrie et de combien duvres dart ils
ont parsem les terres dOrient.
Stamboul.
P. 141. La grande et belle mosque de Piali pacha doit galement son origine un
amiral. Ce hros, Croate dorigine et vainqueur de lle de Chios, la fit lever en 1565 et
lui fit adjoindre, comme la coutume lexige, le collge, le clotre, la fontaine et le bain.
Cest un ouvrage archaque compos de six hautes coupoles pareilles, soutenues au
milieu par deux colonnes de granit rouge antique daspect lgant.
P. 140. Barth : Constantinople, 1903.
Bagdad, la Mosque de Hasan pacha Sokolovi, Damas, Saida, Sofia, Le Caire.
Dailleurs les Ottomans eux-mmes se sont rarement tromps sur ce patriotisme
clair et sur ces vertus peu communes qui sont lapanage de la race croate : La
preuve en est dans la longue suite des grands vizirs dorigine croate dont nous avons
dress le tableau suivant :
GRANDS-VIZIRS OTTOMANS DORIGINE YOUGOSLAVE.
(La premire date est celle de leur avnement au vizirat et la seconde celle de leur mort).

110

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

dostojanstvu i bogatstvu u Osmanskom carstvu. Meu njima je malo


ugnjetaa. Veina onih koji dostignu visoki rang istiu se svojim dostojanstvom i odsustvom niskosti i gramzivosti. Kad se treba zabaviti
i popiti, oni su prostoduni kao djeca, ali neustraivi u ratovima i bitkama. Inae su ljubazni, karakterni; ovaj slavni i istaknuti narod istie se svojom ljepotom bez premca i izuzetno visokim stasom.20 Cf.
20

Ovi bonjaki velikani, osim rijetkih izuzetaka, nisu se razbacivali ni svojim ni novcem
naroda kojim upravljaju, na gradnju luksuznih saraja; upravo suprotno, podizali su damije, medrese, tekije, hanikahe, narodne kuhinje, sklonita za putnike, javna kupatila i
ceste. Nepristrasni ljudi ne mogu zanijekati njihovu iskrenu ljubav prema domovini niti
broj umjetnikih djela koja su posijali po zemljama Orijenta.
Stambol.
Str. 141. Velika i lijepa Piali-paina damija takoer duguje svoje porijeklo jednom admiralu. Taj je junak, porijeklom Hrvat i pobjednik s otoka Kiosa, dao sagraditi damiju
1565. te joj dodao, kako to obiaj nalae, medresu, tekiju, adrvan i hamam. Zdanje je
sagraeno u arhainom stilu, sa est visokih istovjetnih kupola koje u sredini nose dva
velika starinska stuba od crvenog granita otmjenog izgleda.
Str. 140. Barth : Konstantinopolj, 1903.
Bagdad, Damija Hasan-pae Sokolovia, Damask, Said, Sofija, Kairo.
Uostalom, rijetko se deavalo da se i same Osmanlije prevare u tom prosvijetljenom
patriotizmu i tim nesvakidanjim vrlinama kakve odlikuju hrvatsku rasu: dokaz za to je
u dugakom nizu velikih vezira hrvatskog porijekla iji smo sainili sljedei spisak:

VELIKI OSMANSKI VEZIRI JUGOSLAVENSKOG PORIJEKLA


(Prva godina je godina njihovog stupanja na vezirluk, a druga je godina njihove smrti.)
1. MAHMUD ABOGOVI, 14531474.

MAHMOUD ABOGOVI, 1453-1474.

ISHAK GAZI, 1467-1485.

AHMED HERCEGOVI (Vuki Kosaa), 1496-1516.


Hersek Zadeh Ahmed Pacha tait le fils dEtienne Cosazza, duc. de S. Sabba et
le frre dUlric, duc dHerzgovine. Livr comme otage Moh. II il embrassa lislamisme et reut le nom dAhmed. Il devint le favori de Mohammed II et celui de
Bajazet qui lui accorda le titre de Begler-bey dAnatolie et lui donna une de ses
filles en mariage. Gnral en chef des troupes ottomanes contre larme gyptienne. Il prit part aux ngociations avec Venise et lEmpire Germanique. Il accompagna le sultan Selim en Egypte et en Syrie et mourut prs dAlep en mars 1518.
Spandoni Gantacasin Theodore : Petit traict de lorig. des Turcs, 1897.

SINAN BOROVINI, 1514-1517

4. SINAN BOROVINI, 15141517.

RUSTEM OPUKOVI, 1544-1561.


Rustem pacha Opukovi. Selon Peevi et Mehmed Sureyya il tait Croate. Dr
Baagi dit quil est n Skradin en Dalmatie. Suleiman lui donna sa fille Mihr-i
Mah en mariage en 1543. Lanne suivante il devint grand vizir par la protection de

5. RUSTEM OPUKOVI, 15441561.


Rustem-paa Opukovi, prema Peeviji i Mehmedu Sureyyi, bio je Hrvat. Dr. Baagi kae da je roen u Skradinu u Dalmaciji. Godine 1543. Sulejman mu je dao
svoju ker Mihrimah za enu. Naredne godine postao je veliki vezir pod zatitom

2. ISHAK GAZI, 14671485.


3. AHMED HERCEGOVI (Vuki Kosaa), 14961516.
Hersek Zadeh Ahmed-paa bio je sin Hercega Stjepana Vukia Kosae, hercega od svetog Save i brat Vladislava, vojvode od Hercegovine. Predat kao talac
Mehmedu II, primio je islam i dobio ime Ahmed. Postao je miljenik Mehmeda II i
Bajazita koji mu je dodijelio zvanje beglerbega Anadolije i dao mu jednu od svojih
keri za enu. Bio je glavnokomandujui general osmanskih trupa protiv egipatske vojske. Uestvovao je u pregovorima s Venecijom i Germanskim carstvom.
Pratio je sultana Selima u Egipat i u Siriju, a umro je blizu Alepa u martu 1518.
(Spandoni Cantacasin Theodore: Petit trait de lorigine des Turcs, 1897)

111

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

lAutriche-Hongrie, Paris, 1917 : Le Bosniaque, pour tre un produit


de croisement, nest pas dgnr : il frappe par sa stature imposante, et pour sa taille cet homme du Midi ne peut tre compar
quau Norvgien. (p. 465).

sa belle-mre Khurrem Khatun, mre de Bajazet dont Fewzi nous cite quelques
vers. Tous les historiens le louent comme un excellent financier. Mort en 1561 et
enterr dans un mausole ct de la mosque de anzad Stamboul. Il rendit
dnormes services lempire.
On lui attribue une histoire de lempire jusqu lanne 1561 sous le nom de
Tavarih-i Al-i Osman , dont on trouve quelques exemplaires dans les bibliothques europennes. Une partie de cet ouvrage a t traduite en allemand par
Dr Ludwig Farrer et imprime sous le titre : Die Osmanische Chronik des Rustem
pascha comme 21 tome de la Turkische Bibliothek. Cf. Glasnik, 1933, p. 18-23, n 8.
6

ALI SEMIZ, 1560-1564.

MEHMED SOKOLOVI, 1564-1570.

SIYAWUSH, 1582-1601.

IBRAHIM, 1595-1601.

10 YAWUZ ALI MALKO, 1603-1604.


11 MURAD, 1604-1611.
Mourad pacha, le Restaurateur de lEmpire , est rest encore dans la mmoire
du peuple yougoslave. En effet, mme en Dalmatie catholique on entend souvent
dire : Jezik mu je kao sablja Muratova (sa langue est comme le sabre de Mourad) cause du sabre fameux que portait Mourad et qui avait appartenu Khalid
ben Welid, gnral du temps du khalife Omar.
12 MEHMED SOKOLOVI LALA, 1604-1606.
Mehmed pacha Sokolovi, fils dAhmet-bey, le fameux vizir de Soliman le Magnifique.
13 DERWISH MEHMED, 1606-1606.
14 DILAWER, 1620-1621.
15 KARA DAWUD PASHA, 1621-1622.
16 KHUSREW, 1627-1630.
17 REJEB TOPAL, 1631-1632.
18 ALIH, 1645-1647.
19 AHMED SARI, 1651-1652.

Auerbach: Rase i narodi Austro-Ugarske, Pariz, 1917: Iako je Bonjak


proizvod mijeanja rasa, nije degenerirao: zauuju njegov impozantni stas i njegova visina zbog kojih se ovaj ovjek s Juga moe porediti
samo s Norveaninom. (Str. 465)

svoje punice Hurem Hatun, Bajazitove majke, a tih nam nekoliko Bajazitovih stihova navodi Fevzi. Svi ga historiari hvale kao izuzetnog dobrotvora. Umro je
1561. i sahranjen je u mauzoleju pored damije ehzade u Stambolu. Uinio je
ogromne usluge Carstvu.
Pripisuje mu se i jedna knjiga o historiji Carstva do 1561. godine pod imenom Tavarih-i Al-i Osman ijih se nekoliko primjeraka nalazi po evropskim bibliotekama.
Jedan dio tog uratka preveo je na njemaki jezik dr. Ludwig Farrer i odtampao
pod nazivom Die Osmanische Chronik des Rustem pascha kao 21. tom Turkische
Bibliothek. (Cf. Glasnik, 1933, str. 18-23, br. 8)
6. ALI SEMIZ, 15601564.
7. MEHMED SOKOLOVI, 15641570.
8. SIJAVU, 15821601.
9. IBRAHIM, 15951601.
10. JAVUZ ALI MALKO, 16031604.
11. MURAD, 16041611.
Murad-paa, obnovitelj Carstva, i dalje je prisutan u sjeanju jugoslavenskog naroda. I zaista, ak i u katolikoj Dalmaciji esto se uje: Jezik mu je kao sablja
Muratova zbog uvene sablje koju je nosio Murad, a koja je pripadala Halidu ibn
Velidu, generalu iz vremena halife Omera.
12. MEHMED SOKOLOVI LALA, 16041606.
Mehmed-paa Sokolovi, sin Ahmet-bega, uveni vezir Sulejmana Velianstvenog.
13. DERVI MEHMED, 16061606.
14. DILAVER, 16201621.
15. KARA DAVUD-PAA, 16211622.
16. HUSREV, 16271630.
17. REDEP TOPAL, 16311632.
18. SALIH, 16451647.
19. AHMED SARI, 16511652.

20 SULAIMAN, 1685-1687.

20. SULEJMAN, 16851687.

21 MELEK MEHMED, 1791-1801.

21. MELEK MEHMED, 17911801.

Comparez ce que dit Fazil bey (Mort en 1810, fils de Tahir pacha, gouverneur de
Hedjaz, trad. Bibl. Elzvirienne. Paris) en faveur des femmes bosniaques.

112

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Uporedite, takoer, ta kae Fazil-beg (umro 1810, sin Tahir-pae, guverner Hidaza, prev. Bibl. Elzvirienne, Pariz) u prilog bosanskim enama.

113

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LA PHILOSOPHIE DE FEWZI.

FEVZIJEVA FILOZOFIJA

Le Spiritualisme oufi !

Sufijska duhovnost!

Lorsque nous nous sommes penchs sur le contenu du Bulbulistan


nous y avons vu tout un monde dides et de sentiments qui semblent
tous graviter autour de ce principe suprme : La vie spirituelle est la
seule ralit qui soit digne dintrt.

Kad smo se pozabavili sadrajem Bulbulistana, ugledali smo cijeli


svijet ideja i osjeanja koji se, izgleda, vrte oko vrhovnog naela:
Duhovni ivot jedina je stvarnost dostojna da se njome bavimo.

Et pourtant les considrations dordre purement matriel ne


manquent pas dans cet ouvrage, comme on aura loccasion de le
voir chemin faisant : mais elles ne sont jamais l que pour servir, en
quelque sorte, de socle tangible aux enseignements psychologiques,
moraux, politiques ou mystiques que lauteur nous donne jet continu.

Pa ipak, ovome djelu ne manjka ni razmiljanja isto materijalistike prirode, kao to emo vidjeti u daljnjem izlaganju, ali ta su
razmiljanja tu samo da, na neki nain, poslue kao opipljiva osnova
psiholokim, moralnim, politikim ili mistikim poukama kojima nas
autor neprestano obasipa.

Cest donc toute une philosophie spiritualiste que Fewzi dveloppe au travers dune foule de donnes qui nous traduisent le
caractre, les murs et la sensibilit propres aux deux groupes
de peuples entre lesquels le Bulbulistan semble un pont jet : les
Turco-Persans dune part, les Yougoslaves de Bosnie dHerzgovine
et de Croatie-Turque, dautre part : dun ct lIran, et de lautre les
Balkans musulmans.

Rije je, dakle, o cijeloj jednoj duhovnoj filozofiji koju Fevzi razvija kroz niz podataka koji nam donose karakter, obiaje i senzibilitet
svojstvene dvjema skupinama naroda meu kojima se Bulbulistan
ini kao izgraeni most: Turko-Perzijanaca s jedne strane, i Jugoslavena iz Bosne i Hercegovine i iz Turske Hrvatske s druge: s jedne
strane Iran, a s druge muslimani Balkana.

Nous allons essayer danalyser et de dfinir en nous rfrant au


contenu de luvre, cette psychologie, cette morale, cette sociologie, cette politique, et cette mystique qui sexpriment de tant de
faons allgoriques, anecdotiques, symboliques ou directes tout au
long des six Paradis du Bulbulistan.

Pokuat emo analizirati i definirati, pozivajui se na sadraj djela,


tu psihologiju, taj moral, tu sociologiju, tu politiku i tu mistiku koji se
izraavaju kroz mnoge alegorijske, anegdotske, simbolike ili izravne
naine kroz svih est bai u Bulbulistanu.

Lentreprise nest pas facile car les divisions rationnelles dans


lexpos dune pense nont jamais t fort prises par les auteurs
orientaux qui semblent particulirement redouter lexcs de concision et lexcs de clart ; il ne faut pas oublier que le critrium de la
valeur littraire dun pome, daprs Fewzi lui-mme, cest son degr dambigut (4e Paradis, Dtails 4, 5 et 6). Ces esprits fins et subtils aiment ruser lgamment avec les sentiments comme avec
les ides. Les doubles sens les ravissent au point quils estimeraient
barbare le choix systmatique dun sens sur les deux ; et ils rpugnent aux brutales clarts de lanalyse cartsienne.
Dautre part, comment pourrait-on esprer de quelquun dont
lentendement est command par un mysticisme dvorant quil
conoive seulement la possibilit dune dmarcation entre psychologie, morale, sociologie, politique et religion ? Dans la contemplation
mystique, qui nest autre chose quune hypnose formes chroniques,
114

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Poduhvat nije lahak jer racionalne podjele u izlaganju misli nikada nisu bile na cijeni kod istonjakih autora koji se, izgleda, naroito pribojavaju pretjerane jezgrovitosti i pretjerane jasnoe; ne
treba zaboraviti da je, po miljenju samog Fevzija, kriterij knjievne
vrijednosti neke pjesme njen stepen dvosmislenosti (Baa etvrta,
Biljeke 4, 5 i 6). Ovi se fini i istanani umovi vole lukavo i otmjeno
nositi kako s osjeajima tako i s idejama. Dvostruki smisao oduevljava ih do te mjere da bi smatrali barbarskim da se sistematski
opredjeljuju za jedan od ta dva smisla; i mrska im je gruba jasnoa
kartezijanske analize.
U drugu ruku, kako bi se moglo i oekivati od nekoga ijim poimanjem upravlja nezasiti misticizam da uzima u obzir samo mogunost
jednog razgranienja izmeu psihologije, morala, sociologije, politike
i religije? U mistikoj kontemplaciji koja nije nita drugo do hipnoza
u hroninim oblicima, sve se granice briu unutar osjeanja i misli;
115

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

toutes les limites seffacent lintrieur du sentiment et de la pense ;


toutes les contradictions disparaissent, tout se fond, tout sunifie.
Ne nous attachons donc pas trop prendre notre pote en dfaut du
point de vue de la tranquille logique dun esprit libre : ce serait oublier
quil est avant tout un grand mystique.

sve protivrjenosti nestaju, sve se stapa, sve se ujedinjuje. Dakle,


nemojmo biti previe skloni da upuujemo zamjerke naem pjesniku
sa stanovita mirne logike slobodnog duha: to bi znailo da zaboravljamo da je on, prije svega, veliki mistik.

Nous ne nous tonnerons donc point quil nait pas compos son
Bulbulistan comme un trait de lart de vivre selon les principes
du oufisme, non plus que de certaines contradictions apparentes
dans sa pense lorsque nous essaierons de coordonner en thories
la masse des prceptes et des enseignements pandus travers
luvre de Fewzi dans un ordre que lon pourrait peut-tre justifier
du point de vue de la mystique, mais certainement pas de celui de l
svre logique.

Neemo se, dakle, ni najmanje zauditi to on nije napisao svoj


Bulbulistan kao neki traktat o umijeu ivljenja prema sufijskim naelima kao ni izvjesnim prividnim protivrjenostima u njegovoj misli
kada budemo pokuali uspostaviti teorijske veze izmeu mase savjeta i pouka na koje nailazimo posvuda u Fevzijevom djelu, navedenih
redom koji bi se moda mogao opravdati s gledita mistike ali zasigurno ne s gledita stroge logike.

Nous allons donc grouper les considrations psychologiques,


morales, sociales et politiques de lauteur, sans nous proccuper de
lordre dans lequel elles sont exposes dans le Bulbulistan, ni plus
forte raison de la division de luvre en six paradis. Cest la seule
possibilit que nous ayons de dresser de la sorte un tableau complet
de la pense et des sentiments de lauteur, de son temprament, de
son caractre, de ses aspirations, de ses gots, et de dfinir travers sa personnalit celle de ce peuple bosniaque dont il fut lun des
plus illustres reprsentants.

Dakle, grupirat emo psiholoka, moralna, socijalna i politika


razmiljanja autora, a da pritom ne obraamo panju na redoslijed
kojim su ta razmiljanja iznesena u Bulbulistanu, a jo manje na ralanjivanje djela na est bai. Jedino tako moemo sainiti potpunu
sliku autorovih misli i osjeanja, njegovog temperamenta, karaktera,
tenji i sklonosti te kroz njegovu linost odrediti i osobnost tog bonjakog naroda iji je bio jedan od najistaknutijih predstavnika.

***
***
On peut dire que le Bulbulistan se propose avant tout de nous donner une rgle de vie susceptible de rsoudre tous les problmes que
peuvent poser lexistence individuelle et la vie sociale.

116

Moe se rei da nam Bulbulistan, prije svega, eli ponuditi takvo ivotno pravilo pogodno za rjeavanje svih problema koje mogu donijeti
individualna egzistencija i drutveni ivot.

Or, comme il nest pas un seul de ces problmes qui, dans la pratique, ne se pose dune faon trs matrielle et fort tangible, on peut
a priori prvoir la faon dont un spiritualisme comme celui de Fewzi
va tenter de les rsoudre : par leur suppression pure et simple.

Ali, kako ne postoji niti jedan takav problem u nizu problema koji
se u praktinom ivotu ne pojavljuje vrlo materijalno i jasno opipljivo,
moe se a priori predvidjeti nain na koji e ih spiritualizam kao to je
Fevzijev pokuati rijeiti: tako to e ih kratko i jasno ukinuti.

Avant dexaminer la mesure dans laquelle il y russit, faisons tout


dabord une importante constatation qui prendra toute sa valeur par
la suite : dans le monde humain qui lentoure, comme nous lavons
dj signal dans notre introduction, Fewzi nopre quune seule
distinction, fort lmentaire dailleurs, entre la masse des gens qui
lui sont sympathiques et la petite minorit de ceux quil mprise ou
quil craint. Il y avait pourtant son poque, comme de tous temps,
des castes doppresseurs et un peuple dopprims. Mais Fewzi ne

Prije nego to razmotrimo u kojoj mu je mjeri to polo za rukom,


iznesimo najprije veoma vanu tvrdnju koja e se u nastavku ukazati
u svoj svojoj vrijednosti: meu ljudima koji ga okruuju, kao to smo
na to ve ukazali u Uvodu, Fevzi pravi samo jednu, vrlo elementarnu
razliku izmeu mase onih koji su mu dragi i neznatne manjine onih
koje prezire ili kojih se boji. Meutim, i u njegovo su doba, kao i u
svim drugim epohama, postojale kaste ugnjetaa i potlaeni narod.
117

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

sen est point aperu et na point song prendre systmatiquement parti pour les uns contre les autres. Cest dun autre point de
vue quil aime ou quil hait ses semblables : sans distinction de rang
ni de classe ; suivant leur pouvoir de renoncement ou leur degr
dgosme. Il exalte lun, vertu suprme et clef de toutes les vertus
en mme temps que du Paradis ; il condamne lautre, pch qui rsume et contient tous les pchs et vous achemine irrmdiablement vers lEnfer. Fewzi conoit fort bien, par exemple, quun tyran
mrite le Ciel si sa tyrannie nest pas un produit de lgosme (p.
10) et par contre le malheureux, le misreux, ne sauraient esprer,
selon lui dautre issue que lEnfer leur malheur ou leur misre sils
nont pas trouv en eux le pouvoir de renoncement ncessaire pour
les supporter, leur vie durant, avec la bndiction la bouche (p. 6).

Ali Fevzi to uope nije primijetio i ni na pamet mu nije padalo da sistematski staje na stranu jednih protiv drugih. On mrzi ili voli sebi sline
s jednog sasvim drugog gledita: ne obraa panju na rang ili klasu;
dijeli ih prema njihovoj sposobnosti odricanja ili prema njihovom stepenu egoizma. Uzdie jedno, vrhovnu vrlinu i klju svih vrlina, a u isti
mah i klju od Raja; osuuje drugo, grijeh koji u sebi saima i sadri
sve grijehe i nepopravljivo vas vodi u Pakao. Naprimjer, Fevzi smatra sasvim normalnim da tiranin zasluuje otii na Nebo ako njegova
tiranija nije proizvod egoizma (str. 10), a nasuprot tome, nesretnik i
bijednik se, po njemu, ne mogu nadati drugom izlazu iz svoje nesree
ili bijede nego Paklu ako u sebi ne pronau snagu odricanja koja im je
neophodna da cijelog ivota podnose svoju nevolju i to s blagoslovom
na usnama (str. 6).

La thorie du Renoncement est donc la clef de vote de toute la


morale de Fewzi. Et lauteur nprouve pas le besoin de nous dmontrer la ncessit de ce renoncement systmatique, puisquil pose en
principe, que la suprme sagesse est la contemplation mystique :
pour contempler il faut cesser dagir, de dsirer, de souffrir : cesser
de vivre en un mot, au sens o lentend le mcrant, et se rfugier
hors de la vie et de ses embches, dans toutes les formes que peut
prendre le renoncement.

Teorija odricanja je, dakle, kljuni element cjelokupnog Fevzijevog


morala. I autor ne osjea potrebu da nam jasno ukae na nunost tog
sistematskog odricanja jer ono poiva na naelu da je najvea mudrost ustvari mistika kontemplacija: da bi se kontempliralo potrebno
je prestati djelovati, eljeti, patiti: jednom rijeju, prestati ivjeti, u
onom smislu u kojem bezbonik shvata ivot te pobjei izvan ivota i
njegovih zasjeda u svim oblicima koje moe poprimiti odricanje.

Cest la rgle dor avec laquelle notre auteur entend rsoudre tous
les problmes terrestres avant mme de les aborder ; nous navons
plus qu les lui poser lun aprs lautre et chercher dans son Bulbulistan les rponses quil nous aurait faites de son vivant.

To je zlatno pravilo kojim na autor namjerava rijeiti sve ovozemaljske probleme prije nego se s njima uope i suoi; ne preostaje
nam nita drugo nego da mu ih postavimo jedan za drugim i da
potraimo u njegovom Bulbulistanu odgovore koje bi nam dao dok
je bio iv.

Faut-il jouir de la vie ? Gardez-vous-en bien, nous dit Fewzi. Fuyez


lamour. Fuyez les richesses. Fuyez la puissance. Fuyez la science
aussi ! et enfin et surtout, fuyez labominable lutte-pour-la-vie.
Pourtant, matre, objectera le disciple non encore convaincu, ce
sont de bien belles choses que lamour, les richesses, la puissance,
la science, et vous le dites vous-mmes.
Et de fait, Fewzi laisse chanter les louanges de lamour par les potes
quil cite dans le quatrime Paradis. Voici ce quen dit Derwish pasha :

118

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Treba li uivati u ivotu? Dobro se toga uvajte, kae nam Fevzi.


Bjeite od ljubavi. Bjeite od bogatstva. Bjeite od moi. Bjeite i od
nauke! I konano i nadasve, bjeite od odvratne ivotne borbe.
Ali, uitelju, usprotivit e se neuvjereni uenik, sve te stvari su
ba lijepe: ljubav, bogatstvo, mo, nauka, i Vi sami to kaete. I zaista, u etvrtoj bai, Fevzi citira pjesnike koje puta da pjevaju ode
ljubavi. Evo ta o tome kae Dervi-paa:

Est-ce tonnant si je convoite la beaut des belles ?


Quel est lhomme quun beau visage ne vivifie pas ?

Ako mi je mila ljepota zavodljivic, nije udo,


Kakav je ovjek to za lijepo lice ivot ne bi dao?

Et encore :

I jo:

Si cette belle la taille droite comme le cyprs honore notre maison [en y mettant ses pieds]
je sacrifierai en honneur de sa visite toutes les dlices dici-bas et de lau-del.

Ako ona ljepotica empresova stasa dolaskom poasti moju kuu,


U ast njezina dolaska i ovaj i onaj svijet rtvovat u.
119

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Il est vrai quune citation de Bqi effendi nous avait tout dabord
mis en garde :

O Bqi ! nattache pas ton cur la chevelure des belles aux cheveux boucls
comme la chane, car elles te rendront fou et trahiront tout tes secrets !
Mais quimporte la douleur prouve pour celle que lon aime !
rpond le pote Khusrew pasha !

Istina je da nas je citat Baki-efendije najprije drao na oprezu:

Baki, ne vei srce za ike ljepotica kose valovite,


Jer e do ludila dovesti i osramotiti te!
Ali zar je bitna bol koju osjea zbog one koju voli!, odgovara
pjesnik Husrev-paa!

Posie :

Stihovi:

Mon cur se perdit (sgara) dans lamour : quil soit encore plus gar.
Mon corps fut abattu par le pch : quil soit encore plus abattu !
O fourberie de ta chevelure boucle qui ravit ceux qui laiment !
Que tes yeux soient, en versant le sang des trangers, plus fourbes encore !
Mon cur, par le chagrin fut mis en cent morceaux, et de telle faon quil est ingurissable,
mais si ma bien-aime en est contente, Seigneur ! quil soit plus dchiquet encore.
Khusrew sest habitu au libertinage avec les yeux toujous humides.
Je conjure Dieu, par les larmes des yeux des purs, quil reste toujours libertin.

Srce mi je u zaljubljenost prognano, jo prognanije bilo,


Tijelo mi od ponienosti jadno, jo jadnije bilo,
Kolike prijetvornosti u snanom nasrtaju tog valovitog solufa
Lijui krv neznanih oko tvoje jo pretvornije bilo,
Srce mi od tuge na sto komada iskida se, i to tako da nikad ne povrati se,
Ako je draga zbog toga radosna, Gospodaru, jo iskidanije bilo,
Poto je Husrev s dva vlana oka na krivnju navikao,
Okrilje njegovo od suza istih ljudi uvijek vlano bilo.

Et aussi comment rsister la toute-puissance de lamour ? ajoute


Futoukhi :

O grce, ses yeux fascinateurs et langoureux ont viol


dun seul coup les rgles de la vertu et de labstinence.
Un cur dont lessence (la substance) est le chagrin damour envers toi
comment pourrait-il tre influenc par les mdisances des envieux ?
Si je suis joyeux cest que le torrent form par mes larmes
a branl les fondements de cette maison dennuis qui sappelle lexistence.
Toute livresse de Futoukhi vient du vin de lamour.
Enfin, comment supporter latroce chagrin des sparations, demande dhari :

120

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

A Futuhi dodaje, kako se oduprijeti svemoi ljubavi?

Avaj, taj njen zanosni pogled pijani,


Odjednom bogobojaznost i suzdrljivost razori,
Srce to temelj mu je od tuge zbog ljubavi za tebe,
Kad bi zbog objeda nedostojnih slomilo se,
Radostan sam jer od bujice mojih suza,
Skrie se vrata i zidovi tune kue bitka.
Futuhi pijan je od pehara ljubavi.
Na kraju, kako podnijeti groznu tugu zbog rastanaka, pita Azeri:

Ghazal :

Gazel:

Bien que le vin de la patience, mon cur, soit amer et trs dsagrable,
lamertume du jour de la sparation est plus amre encore.
Jai prouv la sparation davec des amies : cest une image de lEnfer.
Que Dieu men prserve ! quest-ce que je dis, je me trompe, cest lEnfer qui en est une image !
Jusqu quand meffraieras-tu par la gravit du jour du Jugement Dernier ?
Le jour du Jugement Dernier, notre avis, cest le jour dadieu aux amies.
Pendant le bonheur de lunion avec ton amie,
ne te crois pas en scurit contre linvasion de la sparation.

O srce, gorko li je pie strpljenja, i duu uzima


No, gorina dana rastanka od toga je vea
Rastanak od prijatelja znamenje je Pakla
Ne daj Boe, krivo rekoh, Pakao je znamenje rastanka
Dokle e me plaiti strahotom Kijametskog dana.
Kijamet za mene je dan rastanka od jarana
U dostatnosti susreta
ne smatraj se sigurnim od rastanka.
121

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Le temps, quand il accorde du miel, y mle du poison ?


Le jour du Jugement Dernier, en compagnie des amies, Adheri, est prfrable au Paradis.
Quand lami est spar de son amie, cest alors le Jugement Dernier.
Ces questions-l, si Fewzi les laisse poser dans son Bulbulistan
par les potes quil nous cite dans le quatrime Paradis, et si lon
peut aussi les retrouver en dautres endroits de son uvre, cest
sans doute que notre auteur a d plus dune fois se les poser luimme ; et voici comment il y a chaque fois rpondu : Ferme les
yeux21. Sur les femmes, leur chevelure et leurs charmes comme sur
tous les plaisirs et tous les biens de ce monde ; la contemplation des
biens terrestres est dangereuse pour le sage ; quil se retire dans la
montagne au sein de la nature sauvage, ou bien, sil est condamn
vivre dans le monde, cette mprisable prison, quil prenne bien soin
de le percevoir le moins possible. Quil se persuade bien dailleurs
que lamour profane nest quune erreur, comme la bien montr le
sage Platon. travers la crature imparfaite et changeante cest la
perfection extra-humaine que lamoureux vise sans le savoir. Cest
bien aussi ce que dit Khiyali cit par Fewzi :

Jer ako sudbina i d jedan gutljaj, u njemu ima i otrova


Azerijev kijamet s dragom od Denneta vea ast je
Kad je drug od drge daleko, onda kijamet je.
Ako Fevzi doputa da pjesnici koje citira u etvrtoj bai svog Bulbulistana postave ova pitanja i ako ih moemo nai i na drugim mjestima u njegovom djelu, onda je vjerovatno da ih je na autor morao
postaviti samom sebi i to ne samo jednom; i evo kako je na njih svaki
put odgovorio: Zatvori oi21. Pri pogledu na ene, njihovu kosu i njihove ari kao i pri pogledu na sva zadovoljstva i sva dobra ovoga svijeta;
kontemplacija ovozemaljskih dobara opasna je za mudraca; neka se
povue u osamu planine, usred divlje prirode, ili, ako je ve osuen
da ivi u svijetu, tom prezira vrijednom zatvoru, neka dobro povede
rauna da u njega to manje gleda. Uostalom, neka ubijedi sam sebe
da profana ljubav nije nita drugo do greka, kao to je to pokazao
mudri Platon. Kroz nesavreno i promjenjivo stvorenje, zaljubljenik
tei nadljudskom savrenstvu a da to ni ne zna. Upravo tako kae i
Hajali kojega citira Fevzi:

O ljubavi prema Tebi svako zbori na jeziku svom,


Zaljubljeni pjesmom tugaljivom, a svira teranom.

Chacun exprime en son langage lamour quil a pour Toi (Dieu),


lamoureux par ses chants tristes, et le musicien par ses mlodies.
Lattitude de Fewzi devant lamour est donc des plus nettes : une
sage fuite prventive lui parat seule susceptible de conjurer ce mal
sans remde ; et il ne nous cite ces potes libertins que pour nous
inviter fuir devant les belles avant quil ne soit trop tard.

Dakle, Fevzijevo ponaanje pred ljubavlju jedno je od najjasnijih:


mudri bijeg kojim se unaprijed titi ini mu se jedini pogodan za borbu s tim zlom kojem lijeka nema; a on nam citira te bludne pjesnike
samo da bi nas pozvao u bijeg pred ljepoticama prije nego to bude
prekasno.
Gdje bjeati? Gdje nai utoite?

Fuir o ? O se rfugier ?
Dans lisolement ou dans le vin. Cest ce quil nous conseille par
la bouche de Derwish pasha :

21

122

U osamljivanju ili u vinu. Barem to nam savjetuje kroz rijei koje


stavlja u usta Dervi-paazadeu:

Posie :

Stihovi:

Viens ! Quel charme il y a dans les rveries dune taverne !


Quel climat agrable et quelle terre sans tristesse !
Ne dpose pas ta coupe car pour cet difice chancelant quest le monde,
quels fondements solides que ceux de la taverne !

Doi, jer prolazak harabatom svijet je za sebe


Kakav li lijep zrak ima, i zemlju bez tuge.
Ne sputaj au jer spram klimavog temelja svijeta
Mejhana vrstu podlogu i temelj ima.

Rflexions que Sadi a prises de la doctrine de Bouddha : Veux-tu ne donner ton cur
personne, ferme les yeux ! p. 250, Gulistan, comp. ADASANAM : (ne regarde pas) la
rponse de Bouddha un de ses disciples qui lui demandait : Quest-ce quil faut faire
lorsquon voit une belle femme?

21

Razmiljanja koja je Sadi preuzeo iz Budinog uenja: Ako ne eli nikome pokloniti
svoje srce, zatvori oi!, str. 250, ulistan, poreenje s ADASANAM: (ne gledaj), Budin
odgovor jednom od svojih uenika koji ga je upitao: ta treba uraditi kada ugledamo
lijepu enu?

123

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Et de Rushdi :

A Rudiju:

Ghazal :

Gazel:

Pour moi, il nest pas de compagnon plus agrable que la coupe de vin !
Pour moi il nest pas de meilleure amie que la fille de la vigne !
Mets, bien-aime, sur les plaies de tes blesss longuent de ta caresse.
O ciel ! pour la blessure de mon cur, il ne faut nul autre onguent.
O Rushdi, si tu regardes lunivers travers le verre dform du ciel
tu vois des centaines de moules diffrents les uns des autres.
Mais apporte la coupe de vin et regardes-y,
tu y verras un autre monde, un seul monde unique.

Od ae vina ja nemam boljega druga


Od keri vinove loze nemam nikog prisnijega
Drugovanje lijek nije za sudbine ranu
Drugi mehlem, o nebo jutarnje, treba mome srcu
Rudi, u nebeskoj ai
stotinu svjetova moe se vidjet
Al digni au vina, pogledaj,
vidjet e neki drugi svijet

Cette fuite devant les souffrances possibles, comme devant les


humiliations ou les checs que peut infliger la vie, cest ce qui caractrise lattitude de Fewzi ; et nous ne pouvons nous empcher de
penser, ce propos, une thorie psychologique rcente par laquelle
le philosophe viennois Adler nous montre comment les nerveux se
cherchent dans leur nvrose un refuge dans linfriorit, imaginaire ou
relle, qui leur occasionne de perptuelles souffrances. Nous avons dit
que Fewzi tait un timide, un malade. Il sentait profondment son infriorit lgard des autres hommes plus audacieux et plus vigoureux.
Pouvait-il rivaliser avec eux dans la course lAmour, la Richesse,
la Puissance ? Non. Alors quelle autre alternative lui restait-il, pour
se tailler une supriorit sur le commun des mortels, si ce nest de
renoncer tout ce que dautres, plus hardis et plus forts, convoitaient
autour de lui ? Toute lutte lui parut ignoble puisquelle ne pouvait,
pensait-il, que consacrer sa dfaite. Par peur des hommes et pour se
rendre invincible il quitta donc larne du monde et se rfugia dans un
royal renoncement, se mettant du mme coup labri de lesclavage
des passions et de la tyrannie des plus forts.
Cest cette doctrine du renoncement, que Fewzi oppose comme
une panace universelle tous les maux de lme et du corps. Sagitil de lamour ? Nous savons dj quil faut obstinment lui tourner le
dos. Sagit-il des richesses ? Il faut les fuir plus vite encore, car si
lamour nous menace desclavage et de trahison, les richesses nous
exposent toutes les perversions du corps et de lesprit. Sagit il
enfin du pouvoir ! Le remde est encore la fuite : nous le verrons
propos des conceptions sociales et politiques de lauteur.
Mais une intressante restriction apparat ici. Sil dconseille aux
sages la richesse et la puissance matrielle, Fewzi ne songe pas
124

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ovaj bijeg od moguih patnji, kao od ponienja ili neuspjeha koje


moe zadati ivot, ono je to odlikuje Fevzijev stav; u vezi s tim, ne
moemo ne pomisliti na skoranju psiholoku teoriju kojom nam beki filozof Adler pokazuje kako neurotiari u svojoj neurozi trae pribjeite u inferiornosti, izmiljenoj ili stvarnoj, koja im izaziva neprekidne patnje. Kazali smo da je Fevzi bio srameljiv i bolestan. Duboko
je osjeao svoju inferiornost u odnosu na druge, smjelije i snanije
mukarce. Je li se mogao takmiiti s njima u trci za Ljubavlju, Bogatstvom, Moi? Nije. Koja mu je, onda, ostajala mogunost da sebi
stvori superiornost u odnosu na obine smrtnike ako to nije bilo odricanje od svega onoga to su prieljkivali ostali koji su ga okruivali,
odvaniji i jai? Svaka borba mu je izgledala odurna jer je ona mogla,
kako je mislio, samo potvrditi njegov poraz. Zbog straha od ljudi i da
bi uinio samog sebe nesavladivim, napustio je, dakle, ovosvjetsko
borilite i naao utoite u kraljevskom odricanju, naavi tako zaklon i od robovanja strastima i od tiranije jaih.
To uenje odricanja, kao neki univerzalni lijek, Fevzi suprotstavlja
svim bolima due i tijela. Je li rije o ljubavi? Ve znamo da joj uporno treba okretati lea. Radi li se o bogatstvu? Od njega treba bjeati
jo bre jer ako nam ljubav prijeti ropstvom i izdajom, bogatstvo nas
izlae svim izopaenostima tijela i duha. Radi li se na koncu o moi?
I za to je lijek bjekstvo: to emo vidjeti u vezi s drutvenim i politikim
koncepcijama autora.
Ali ovdje se pojavljuje jedno zanimljivo ogranienje. Ako ne savjetuje mudrima materijalno bogatstvo i mo, Fevzi ni ne sanja da
125

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

condamner toute richesse et toute puissance en la personne de ceux


qui les dtiennent. Que les privilgis de ce monde ne sinquitent
donc point pour leurs privilges : la doctrine de Fewzi ny portera
point la plus lgre atteinte verbale.

A ce moment le shaikh me regarda et dit :


O Acma, retire de ton cur cette pense basse.
Dieu trs haut et glorieux est plein de grces.
Si tu laimais bien les ornements (le luxe) ne te causeraient aucun dommage
comme Solomon le prophte, la paix soit sur lui !
Mme lorsque dans leurs curs brle lamour pour lui il ny
a pas dinconvnient pour les gens de la vrit se servir du luxe,
mais comme le Seigneur des deux mondes (le Prophte) a dit :
la pauvret est ma gloire, il faut se conduire comme Lui avec les misreux.

osudi svako bogatstvo i svaku mo neposredno u linosti onih koji


ih posjeduju. Dakle, neka se povlateni ovog svijeta ni najmanje ne
uznemiruju zbog svojih povlastica: Fevzijevo uenje njima ne nanosi
ni najslabiju verbalnu tetu.

U tom me trenu ejh pogleda i ree:


O, Asmai, istjeraj iz srca tu nedostojnu misao.
Bog, veliki je i uzvien! Mnoge milosti daruje.
Ako si prijatelj s Njim, kakvu bi ti tetu mogla nanijeti rasko,
kao to nije ni Sulejmanu pejgamberu, mir njemu!
Ljudi istine ne boje se raskoi
No, u ljubavi za Njega ba to ih mui.
Kad velika na oba svijeta Siromatvo je moj ponos, ree
Drugim poniznim obaveza posta njegov put da slijede.

Nous allons montrer par quelques citations empruntes notre


traduction comment lauteur exprime et dfend cette doctrine du renoncement.

Pokazat emo pomou nekoliko citata pozajmljenih iz naeg prijevoda kako autor izraava i brani ovo uenje odricanja.

Le monde est corrompu. Comment pourrait-on le dsirer lorsquon le voit tel quil est ? Cest ce quexprime le mythe du halva ptri
de salive et Fewzi conclut :

Svijet je pokvaren. Kako ga uope elimo kada ga vidimo takvog


kakav jeste? Ovo se objanjava mitom o popljuvanoj halvi te Fevzi
zakljuuje:

Le Simorgh indpendant rechercherait-il la charogne ?


Il sait que la chair pourrie ne convient quau vil vautour.

Kad bi Simorg kojem nita ne treba poelio neisti


On zna da je obiaj leinara crkotinu jesti.

Le monde est la prison du croyant.

Svijet je zatvor za vjernika.

A ce monde vil personne ne pourrait sattacher.


Telle est la coutume naturelle des sages.
Comme ce bas monde est pour le croyant le puits des douleurs et des tristesses,
comment trouver des joies dans cette cellule de honte ?

Kad bi ovom dunjaluku ninjem


Srce poklonili obdareni umom;
Vjerniku kakvu sve bol i tugu nanese
Kad bi bilo radosti u tom zatvoru sramote.

Le monde est injuste.

Svijet je nepravedan.

Dans ce monde, je ne sais comment il se fait que la place


des gens de talent est le dernier rang.

Ne znam kako je to tako da su na ovome svijetu


nadareni ljudi na posljednjem mjestu.

Le monde est pourri. Cest la conclusion, brutale mais exacte, qui


se dgage de la pense de Fewzi. Que faut-il donc faire de ce monde,
puisque nous y vivons ? Le changer ou le fuir. Fewzi a choisi la seconde attitude, qui lui parait la plus facile, et surtout la seule possible
pour un croyant : car ce serait folie que de vouloir se heurter lin126

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Svijet je truho. Ovaj zakljuak, grub ali taan, izdvaja se iz Fevzijeve misli. ta onda initi s ovim svijetom kad ve u njemu ivimo?
Promijeniti ga ili bjeati. Fevzi je izabrao ovaj drugi stav koji mu se
ini lakim i nadasve jedino moguim za vjernika, jer bila bi ludost
zaeljeti sukobiti se s neumoljivou Sudbine a i zloinaka namjera
127

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

luctabilit du Destin, et prsomption criminelle que de vouloir toucher luvre de Dieu sous prtexte quelle nous parat imparfaite.
Cest ainsi quil a fait le monde, cest ainsi que nous devons le subir :
comme une abominable prison, o le rle du sage est de souffrir en
silence. On retrouve ici la thorie de la Valle de larmes , thorie
commune toutes les religions.

Que de justes dans les coins retirs de ce monde


se sont contents dune vieille natte.
Comment ils ont reconnu les funestes consquences des biens et des enfants.
Ils y ont renonc et se sont contents dun cur pur.
Dans ce couvent en ruines (dans le monde dici-bas)
je ne connais que le culte de Dieu unique.
Quand il me battit avec le maillet de son amour
je devins comme la balle qui tournoie et roule.
Si tu exiges de moi or et argent ils sont mes
yeux aussi mprisables que la terre sans valeur.
Et si tu minterroges sur mon attachement ce monde vil,
je me considre en ralit comme au fond dune prison en compagnie de lEsprit pur.
On ma apport (offert) un trne dans ce monde.
La patience est ma couronne, et la pauvret, mon festin.

128

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

poeljeti dirnuti u Boije djelo pod izgovorom da nam se ini nesavrenim. Tako je On stvorio svijet, tako ga mi moramo podnositi: kao
uasni zatvor gdje je uloga mudraca da pati u tiini. Ovdje nailazimo
na Dolinu suza, teoriju zajedniku svim religijama.

Mnogo li je ljudi istine u prikrajku svijeta


Kojima je dovoljna dronjava ponjava.
Kad spoznae tajne imetka i djece
Sr svoju im pokaza neiskvareno srce.
U ovome tronom manastiru
Ne marim ni za ta, osim za Boiju jednou
Kad palica naklonosti ljubavlju prema Njemu [me] pogod
Postah poput loptice, obrem se, klizim
Trai li od mene dinara i dirhema
Bezvrijedni su za me kao crna zemlja
Pita li za ljubav prema svijetu ninjem
Dua ista bila bi mi zbog nje sunjem
Na svijetu ovom dadoe mi prijestolje
Trpljenje mu kruna, siromatvo obilje.

Quon nattende donc point du sage quil essaye de changer le


monde ; et que les parasites et les brigands qui linfestent vivent en
paix (si lon peut sans ironie sexprimer ainsi) jusquau chtiment final qui leur est rserv dans lau-del. Le rle du sage nest point de
modifier quoi que ce soit rien : Il doit plutt se modifier lui-mme
en orientant vers le monde futur sa pense soigneusement dtache
des choses dici-bas.

Neka se onda ni najmanje ne oekuje od mudraca da nastoji mijenjati svijet; i neka paraziti i lupei koji ga zagauju ive u miru (ako
je mogue ovako se izraziti bez ironije) do krajnje kazne koja im je
zajamena na onom svijetu. Uloga mudraca nipoto se ne sastoji u
tome da mijenja bilo ta: prije e biti da se on sam mora mijenjati
okreui ka buduem svijetu svoju misao briljivo odvojenu od ovosvjetskih stvari.

Le sage doit renoncer la lutte pour la vie, puisquil renonce


tout ce qui est matriel. On objectera que ce renoncement risquerait
de lacheminer trop rapidement vers le Paradis, mais ici encore le
profane fait erreur ; car cette lutte pour la vie est-elle vraiment si
ncessaire quon le croit, ds linstant quon renonce tout ce qui
nest pas strictement indispensable pour subsister au nombre des
vivants ? Voyez par exemple les oiseaux du ciel : qui les nourrit ?
Qumandent-ils leur pitance quotidienne ? Il ne faut donc point se
chagriner pour sa nourriture. Nous retrouvons la mme thse expose dans le Gulistan (p. 334) :

Mudrac se mora odrei borbe za ivot poto se odrie svega materijalnog. Neko e na to rei da bi takvo odricanje mudraca moglo
prebrzo odvesti u Raj, ali i ovdje neupueni pravi greku; da li je ta
borba za ivot istinski potrebna toliko koliko se misli, od trenutka u
kojem se odrie svega to nije nuno potrebno da bi se opstalo meu
ivima? Pogledajte, naprimjer, ptice na nebu: ko njih hrani? Prose li
one hranu koja im je svakodnevno potrebna? Dakle, ni najmanje se ne
treba alostiti zbog svoje hrane. Na istu tezu nailazimo i u ulistanu
(str. 334):
129

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Soit que tu recherches ta nourriture quotidienne


soit que tu ne le recherches pas, Dieu te la fera parvenir,

Traio ti ili ne traio hranu koja ti treba za dan,


Bog e ti je poslati,

et dans le Bharistan (p. 60)

i u Beharistanu (str. 60):

Ton pain quotidien est fix de toute ternit ;


jusqu quand te dissiperas-tu propos de ce pain quotidien ?

Tvoj hljeb svagdanji odreen je za cijelu vjenost;


do kada e tratiti svoj trud traei taj hljeb svagdanji?

A quoi serviraient en effet la peine que lon prendrait ? Notre ration de chaque jour tant fixe de toute ternit, nos efforts ny ajouteront jamais le moindre supplment : nul ne peut forcer son destin.

Ustvari, emu ulagati trud? Budui da je hrana za svaki dan naeg


ivota odreena za itavu vjenost, nai napori nikada nee dodati ni
najmanji sastojak: niko ne moe siliti svoju sudbinu.

Que tu fasses efforts ou non, elle te viendra,


tel est le dcret divin, la ration de vivres qui ta t destine
au Jour Premier o la destine de toutes choses a t dcide.
Et comme aucun autre aliment qui na t rparti par Dieu ne peut
tomber sous la main de personne [qui le cherche]
quoi te serviraient cent mille efforts et moyens ?

Trudio se ti ili ne, tvoja nafaka e ti doi, takav je boanski propis,


porcija hrane koja ti je namijenjena od Prvog dana
kada je svemu odluena sudbina.
I kako nijedna druga namirnica koju nije Bog rasporedio
ne moe dopasti onoga [koji je trai],
emu hiljade nastojanja i naina da doe do nje?

Et :

I:
Poto je ajet [...] Mi rasporeujemo [...]
tvoju sudbinu odredio
Nee ti doi ni vie ni manje,
Gospodar tako je rekao
Ako u Onog Koji opskrbu daje ne vjeruje
Ti to Dokaz porie, od ljudi odbaen bit e.

Comme le dcret divin de ta ration de vivres est le verset du Qorn :


Cest nous qui avons rparti (entre eux leur pain quotidien),
elle [ta ration] ne sera ni augmente ni diminue,
elle te reviendra ; telle est la parole du Seigneur.
Si tu ne crois pas cela du Seigneur qui rpartit les vivres,
cest que tu es exclu de tous les chemins de salut, ngateur de preuves !
Aussi ne faut-il point que les pauvres importunent les riches par
de continuelles sollicitations : ce serait en quelque sorte faire injure
Dieu dont la fonction est prcisment de pourvoir aux besoins des
misrables comme il pourvoit ceux des oiseaux.

130

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Zato i ne treba da siromani dosauju bogatima svojim stalnim


moljakanjem: na neki nain bi to bilo kao da vrijeaju Boga ija je
funkcija upravo da zadovolji potrebe sirotinje kao to zadovoljava potrebe ptica.

A la fin nous allmes chez Ibrahim Khaw pour demander quelque chose.
Lorsque Ibrahim Khaw nous regarda il nous dit :
Dieu connat-il ou non cette chose pour laquelle vous tes venus ?
Nous dmes : oui, il la connat.
Il nous dit : Taisez-vous, ne parlez pas aux
cratures et ne cherchez pas.

Na kraju odosmo kod Ibrahima Havvasa da neto zatraimo.


Kad nas Ibrahim Havvas ugleda, ree:
Ono to ste doli da traite, zna li Bog za to?
Da, zna, rekosmo.
Ree: utite! Stvorenjima [Njegovim] ne kazujte,
i ni od kog osim od Njega ne traite!

Vers :

Stihovi:

Ne te chagrine pas pour ta nourriture quotidienne,


tout ce qui est crit tarrivera.

Ne brini za svoju nafaku


Stii e to ti je zapisano na elu.
131

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Tes besoins, ne les dis personne autre que Dieu.


Qui pourrait tre plus gnreux que Lui ?
Le pauvre doit donc se rsigner son sort et attendre patiemment que linitiative de Dieu le tire du besoin. Dailleurs, ajoute Fewzi,
cette attente, pourvu quelle soit sincre, nest jamais vaine ; cest ce
quil exprime par la bouche du sage Ibrahim Khaw :

Osim od Boga nita ne trai ni od koga


Ima li iko dareljiviji od Njega.
Dakle, siromah se mora pomiriti sa sudbinom i strpljivo ekati da
ga Boija volja izvue iz te potrebe. Uostalom, dodaje Fevzi, ovo ekanje, samo ako je iskreno, nikad nije uzaludno; upravo to izraava
rijeima koje stavlja u usta mudrom Ibrahimu Havvasu:

Celui qui supporte avec rsignation les souffrances de la pauvret recevra


plus tt quil ne le croit sa nourriture du Trsor cach [de Dieu.]
Ce qui est crit lui arrivera ; ne crois pas que ce soit un vain discours.
Ta subsistance te viendra de Dieu pendant ta jeunesse et pendant ta vieillesse.
Les oiseaux des airs sont le miroir de la subsistance de lhomme,
vois donc qui leur donne leur pain quotidien.

Onom ko izdri tegobu siromatva


Bre stigne nafaka iz skrivenog oka.
to ti je zapisano, ne sumnjaj, stii e
U mladosti i starosti snaga ti od Boga je.
Nebeske su ptice ogledalo ovjekove nafake
Gledaj kako daje im trpezu opskrbe.

Et :

I:

Dans la socit des gens clairvoyants tu trouveras ce quil te faut.


Ne te chagrine pas de ta pauvret car tu deviendras riche.
Si tu sers sincrement la porte des derviches [oufis, asctes]
sans aucun doute tu seras roi des rois sur le trne de lempire de Darius.

Kad podmiri potrebu na gozbi vidovitih


Ne tuguj zbog siromatva, od tada bogat si.
Ako spreman si sluiti u predvorju dervia
Postao si, bez sumnje, vladar Prijestolja Kraljevstva Imetka.

Nous pourrions multiplier ici les citations o lauteur nous montre


la rsignation rcompense, et de la faon la plus matrielle qui soit :
par de largent, par des festins, par des honneurs tangibles. Et ds lors
nous ne pouvons pas viter de relever une certaine contradiction entre
la doctrine du renoncement contemplatif et cette insistance nous
montrer la vertu rcompense, en ce monde avant de ltre dans lautre.
Cest que lpre doctrine du renoncement, si elle peut tenter les asctes,
na pas autant de chances de sduire le peuple ignorant et trivial qui ne
saurait se contenter dabstractions, pas plus que pratiquer de morale qui
ne lui donnerait pas lespoir de rcompenses immdiates. La contemplation ne nourrit pas son homme, bien que Fewzi le prtende (9e miracle du premier Paradis : la lumire de la mention de Dieu nourrit les
contemplatifs), et comme la faim peut transformer en loup lhomme qui
nest point suffisamment duqu par lasctisme, il est bon, lorsque lon
parle au bas peuple et non plus aux sages, dinsister sur lide que la rsignation trouve toujours sa rcompense ; et que fatalement le pauvre,
pourvu quil accepte de bon cur sa pauvret, finira par devenir riche.
Cest notamment ce quexprime le 11e miracle du Premier Paradis ;
La pit dsintresse du Shaikh y finit par se transformer en beaux
deniers comptants par lentremise du caillou tmoin de ses prires.
132

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ovdje bismo mogli dodati brojne navode u kojima nam autor pokazuje mirenje sa sudbinom za koje stie nagrada i to na najmaterijalniji mogui nain: novcem, gozbama, opipljivim poastima. I
zbog toga, ne moemo a da ne istaknemo odreenu protivrjenost
izmeu uenja kontemplativnog odricanja i ovog insistiranja da nam
se pokae vrlina nagraena najprije na ovom svijetu pa onda i na
buduem. To znai da gorko uenje odricanja, ako i moe dovesti u
iskuenje askete, nema toliko mogunosti da zavede obini, neuki
narod koji se ne zna zadovoljiti apstrakcijama niti moe primjenjivati moral koji mu nee dati nadu u neposredne nagrade. Kontemplacija ne hrani onoga koji joj se preputa, premda to Fevzi tvrdi:
(deveti keramet Prve bae: svjetlost Boije pohvale hrani one koji
kontempliraju), i kao to glad moe pretvoriti u vuka ovjeka koji
nije dovoljno obuen u asketizmu, dobro je, kada se govori obinom
narodu a ne mudrima, insistirati na ideji da mirenje sa sudbinom
uvijek biva nagraeno; i da e siromah, ako ista srca prihvati svoje
siromatvo, na kraju neminovno postati bogat.
To upravo izraava jedanaesti keramet Prve bae; oblutak koji
je svjedoio ejhovim molitvama na kraju se ejhovom iskrenom pobonou pretvara u lijep, stvaran novac.
133

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Bien entendu ces mtaphores ne sont que pour la masse des


ignorants et des gostes qui ne sauraient avoir dautre conception
de la richesse que celle des usuriers ou des marchands ; mais le
sage sait bien de quelle richesse parle Fewzi lorsquil la promet
ceux qui y renonceront.

Ne supporte pas lindigence et la pauvret dans ce monde, conseille-t-il au sage :


apprends lAlchimie de la Perfection ;
cela te rendra plus riche si tu balayes avec tes
cils la poussire du seuil de Mulla Jall

Naravno da su ove metafore tu samo zbog mase neznalica i sebinjaka koji ne mogu imati drugu predstavu bogatstva do bogatstva
lihvara ili trgovaca: ali mudar ovjek dobro zna o kakvom bogatstvu
govori Fevzi kada ga obeava onima koji ga se budu odrekli.

Ne trpi neimatinu i neznanje na svijetu


Naui o eliksiru to vodi savrenstvu;
Bogatijim ini metenje trepavicama
Praine iz predvorja Mulla Delalija.
(Prva baa, zakljuak prvog kerameta)

er

(Premier Paradis, conclusion du 1 miracle).

On comprend aussitt quil sagit dune richesse spirituelle, capable de changer le morceau de terre en diamant et le croton
dessch en festin succulent. Mais bien entendu cette pnible ralit
senveloppe de toutes parts de brillantes paraboles, sans quoi elle se
heurterait comme un mur la porte de certains esprits non encore
parvenus aux stades levs de la contemplation mystique.
Au malheureux qui se plaint de son sort, Fewzi oppose la sereine
rsignation du juste retir sur sa vieille natte dans un coin du monde,
et cest l dit-il que se trouve le secret du vritable bonheur, car :

134

Utom se shvata da je rije o duhovnom bogatstvu sposobnom


da mijenja grumen zemlje u dijamant i suhu koru hljeba u slasnu
gozbu. Ali, naravno, ova se muna stvarnost sa svih strana omotava prekrasnim parabolama bez kojih bi udarila kao o zid na vratima nekih umova koji jo nisu stigli do uzvienih stadija mistike
kontemplacije.
Nesretniku koji se ali na svoju sudbinu, Fevzi suprotstavlja spokojnu pomirenost sa sudbinom pravednika ispruenog na svojoj staroj hasuri u nekom kraju svijeta i, kae on, u tome je tajna istinske
sree, jer:

Le saint (savant) change la pierre noire en joyau.


Telles sont les grces de la socit des gens qui savent.
Cela nest pas tonnant de la part des saints, cela leur est reconnu.
Sils le dsiraient, toute la surface de la terre se changerait, pour eux, en pierres prcieuses.

Kamen crni u dragulj dragocjeni pretvara


Dareljivost sa sijela pronicljivih, tako to biva.
Nije udo od evlija, tako pokazalo se
Ako dragulje poele, da svuda po zemlji ih bude.

Et encore :

I dalje:

Tout ce que dsire lhomme de Dieu dans ce monde,


que ce soit chose difficile ou chose, il lobtiendra.

ta ovjek istine poeli, a da je neostvarivo


Na ovome svijetu, i teko i lahko.

On pourrait ici encore multiplier les citations. Il suffit den extraire lide gnrale : le repli sur soi-mme, dans la contemplation
mystique peut donner des richesses intrieures qui contiennent et
dpassent toutes les richesses de la terre. Le tout est darriver au
degr ncessaire de mysticisme dans la contemplation.

I ovdje bismo mogli dodati jo navoda. Dovoljno je iz njih izvui


glavnu ideju: povlaenje u sebe u mistikoj kontemplaciji moe donijeti unutranja bogatstva koja u sebi sadre i prevazilaze sva bogatstva na Zemlji. Sutina je u tome da se dosegne potrebni stepen
misticizma u kontemplaciji.

Nous voyons donc que le renoncement, loin de nous ter la richesse, nous achemine au contraire vers les biens suprmes inaccessibles aux riches eux-mmes. Dautre part, loin de nous conduire
limpuissance, il nous mne tout droit un pouvoir absolu, celui que

Mi, dakle, vidimo da nas odricanje, daleko od toga da nam oduzima bogatstvo, nasuprot tome vodi prema viim dobrima nepristupanim samim bogataima. S druge strane, daleko od toga da nas
vodi u nemo, odricanje nas vodi pravo do apsolutne moi, moi koju
135

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

nous pouvons exercer sur nos dsirs, sur nos passions. Et ici notre
Fewzi rejoint les matres du stocisme antique :

Si tu veux tenvoler sans aile ni plume


il te faudra purer ton cur des passions.
Renonce tout ce qui est autre que Lui.
Telle est la voix de la vrit quil faut suivre.
Le mythe dAbou Imran Witi exprime en effet que la vritable
puissance humaine nest point la force physique ni la puissance de
largent, mais lempire que lon peut acqurir sur soi-mme par le
renoncement toutes passions. Toutefois il ne faut jamais se flatter davoir atteint dans ce domaine la suprme perfection : cest ce
quexprime le miracle de Yousuf Shirwani qui prtendait donner
des leons dasctisme alors quil navait pas pu se dfaire lui-mme
de son got prononc pour les grenades :

Ne te vantes pas de ton renoncement aux passions.


Pour arriver ce but il te faudra supporter beaucoup de chagrins.
Larbre des passions il nest pas facile de larracher
du cur avec sa racine, ses fruits et ses feuilles.
La doctrine oufie de Fewzi prconise donc non pas seulement le
renoncement aux biens terrestres : Amour, Argent, Puissance, mais
aussi lextinction totale des dsirs qui pourraient nous en rester, tout
en faisant cette restriction, fort agrable sans doute aux privilgis
de la fortune ou de la puissance, quil nest pas absolument ncessaire pour devenir rellement un sage et un juste de se dfaire de sa
puissance ou de sa fortune : preuve les nombreux personnages ainsi favoriss que lauteur cite en exemple, tout au long de son uvre,
pour les mrites les plus divers.
Mais poussant plus loin encore sa doctrine du dpouillement des
mes de tout ce quelles peuvent contenir de terrestre, Fewzi rejoint
encore une fois la ligne commune tous les dogmes religieux en
attaquant vivement toute science qui ne shumilie pas jusqu reconnatre son insignifiance et sa vanit. Il nous dit : lorsque Dieu veut
perdre son esclave, il a trois mthodes... (page 70)... et lune de ces
mthodes est de lui donner la science !
Pourtant Fewzi en sa qualit de lettr croit la science mais uniquement celle qui peut donner la perfection morale le vritable
bonheur :
136

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

moemo primijeniti na nae elje i nae strasti. I ovdje se na Fevzi


pridruuje uiteljima antikog stoicizma:

eli li letjeti bez perja i krila


Mora se srcem odrei prohtjeva.
Odbaci sve ono to On nije
Tako se ide putem istine.
Mit o Ebu Imranu Vasitiju zaista izraava da istinska ljudska snaga
ni najmanje ne lei u fizikoj snazi niti moi novca, ve u vlasti koja se
moe stei nad samim sobom odricanjem od svih strasti. Meutim,
nikada se ne treba hvaliti kako smo na tom polju postigli najvie savrenstvo: o tome govori keramet Jusufa irvanija koji je namjeravao
davati pouke iz asketizma a on sam se nije mogao rijeiti svoje velike
sklonosti ka uivanju u narovima:

Ne razmei se odricanjem od strasti


Da bi je se odreklo, valja silno tugovati.
Drvetu elja iz srca lahko nije
Iupati korijen, plod i lie.
Fevzijevo sufijsko uenje savjetuje ne samo odricanje od ovozemaljskih dobara, Ljubavi, Novca, Moi, nego i potpuno istrebljenje
elja vezanih za ta dobra koje bi u nama mogle ostati, ali uz ovo
ogranienje koje je, vjerovatno, veoma prijatno onima obdarenim bogatstvom ili moi, da apsolutno nije neophodno liiti se svoje moi ili
bogatstva da bi se postalo istinskim mudracem i pravednikom: kao
dokaz tome, du itavog svog djela, autor navodi brojne, u tom smislu, povlatene osobe i primjere njihovih raznih zasluga.
Ali idui jo dalje u svom uenju o ogoljavanju dua od svega to
mogu sadravati od ovozemaljskog, Fevzi se jo jednom pridruuje
zajednikoj crti svih religijskih dogmi tako to zduno napada svaku
nauku koja ponizno ne priznaje svoju beznaajnost i tatinu. Kae
nam: Kada Bog eli propast svoga roba, koristi tri metode... (strana
70) a jedna od tih metoda je da mu da nauku!
Pa ipak, Fevzi, kao obrazovan ovjek, vjeruje u nauku ali iskljuivo
u onu koja moe pruiti istinsku sreu moralnom savrenstvu:
137

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Voici la premire catgorie : ce sont ceux qui savent et qui


savent quils savent ; ce sont les savants, soyez soumis eux et ne
vous en loignez pas, parce que le Matre des deux Univers a dit : les
savants sont les hommes de confiance des prophtes auprs des
cratures du Trs-Haut.
Distique :

Les savants pour les esclaves du Crateur


sont des guides par des vertus innombrables.
La science tant ainsi conue, Fewzi croit la mission du savant
(au sens latin du mot sapiens) dans le monde :

Les ignorants sont comme des aveugles et les savants comme leur guide.
Ils les suivent sans soccuper du mauvais ou du bon passage.
Si tu cherches la vritable eau de la vie ternelle, cherche-la dans la science et dans
les connaissances.
Celui qui boit une seule goutte obtient la vie ternelle ;
il sera dlivr des tnbres de lignorance et arrivera chez les bons guides ;
il sera compagnon de Khidhr et recevra une vie nouvelle.
Dailleurs, dans la lgende quil nous conte page 66 propos des
fils dIsral, Fewzi prend bien soin de nous prciser ce quil entend
par science et qui nest quun art moral datteindre au bonheur par la
pratique de lasctisme jointe celle de la retraite spirituelle et de la
franchise absolue.
Ces ides sur la science taient fort rpandues parmi les lettrs de
son poque et des poques antrieures. Cest ainsi que nous les retrouvons dans le Beharistan et le Gulistan ; voici dabord en ce qui concerne
la ncessit de mettre la science au service de llvation morale :
(Bharistan, p. 65) :

Il est bien que tu saches tout ce quil est possible de connatre


et quensuite tu mettes en pratique tout ce que tu connais,
et : p. 67 :

Alors que tu possdes la science ncessaire,


ne songe qu mettre en pratique ce quelle exige.

138

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Evo prve kategorije: to su oni koji znaju [i] znaju da znaju; oni su
uenjaci. Njihovi sljedbenici budite i od njih se ne udaljavajte, jer je
velika na oba svijeta rekao: Uenjaci su povjerenici poslanik kod
robova Svevinjeg Boga.
Dvostih:

Uenjaci robovima Boijim


Vodii postae k vrlinama nebrojenim.
Uz tako shvaenu nauku, Fevzi vjeruje u misiju znalca (u latinskom smislu rijei sapiens) na ovom svijetu:

Neznalice su na svijetu poput slijepca sa tapom


Za loe i dobro ne znaju, samo idu tragom.
Trai li vodu ivota, u znanju i spoznaji trai je
Ko god jednu kap popije, vjeni ivot pronae.
Spasi se tmine neznanja, stigne do ljudi upute
Ravan Hidru postane, duu iznova pronae.
Uostalom, u legendi koju nam pria o sinovima Izraela (strana 66),
Fevzi se mnogo trudi da nam potanko objasni ta on smatra naukom
koja nije nita drugo do moralno umijee postizanja sree kroz praktinu primjenu asketizma povezanu s praksom duhovnog povlaenja
iz svijeta i apsolutne iskrenosti.
Ove ideje o nauci bile su iroko rasprostranjene meu uenjacima
njegovog doba i ranijih epoha. Tako na njih ponovo nailazimo u Beharistanu i ulistanu; evo najprije dijela koji se tie potrebe stavljanja
nauke u slubu moralnog uzdizanja:
(Beharistan, str. 65):

Dobro je da zna sve to se moe znati


i da potom primjenjuje u praksi sve to zna;
(i str. 67):

Onda kad bude posjedovao potrebno znanje,


misli samo na to kako da primijeni u praksi ono to to znanje zahtijeva.

Et la fin du Gulistan :

I na kraju ulistana:

Deux personnes sont mortes et ont emport des regrets :

Dva su ovjeka umrla sa aljenjem:


139

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

140

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

celui qui possdait et na pas joui ;


celui qui savait et na pas mis sa science profit.

onaj koji je imao a nije u tome uivao;


onaj koji je znao a nije korisno upotrebio svoje znanje.

De mme (Gulistan, p. 311) :

Isto tako (ulistan, str. 311):

Deux personnes ont support une peine inutile et fait de vains efforts :
1 celle qui a amass de largent et nen a pas joui,
et 2 celle qui a amass du savoir et ne la pas mis en pratique

Dva ovjeka su se beskorisno muila i uzalud trudila:


prvi onaj koji je sakupljao novac a nije u njemu uivao
i drugi onaj koji je sakupljao znanje i nije ga primjenjivao.

et p. 336 :

I (str. 336):

Un savant qui ne pratique pas de bonnes uvres est un arbre sans fruits.

Uenjak koji ne ini dobra djela je drvo bez ploda.

Les vers du Bulbulistan (p. 24) :

Stihovi iz Bulbulistana (str. 24):

Les sciences des anciens et des modernes sont moins


quune goutte en comparaison de cet immense ocan qui na pas fin

Znanje prvih i posljednjih kap je jedna mala


Iz onog Mora irokog to mu nema kraja.

nous rappellent les beaux vers de Zamakhshari :

podsjeaju nas na lijepe Zamaherijeve stihove:

Al-junnu funn walfunnu junn...


(il y a plusieurs sortes de folie et les sciences sont elles-mmes une folie).

Al-junnu funn walfunnu junn...


(Postoji vie vrsta ludila i sama nauka jedna je od njih).

Contente toi dune science unique.


Toutes les autres branches du savoir ont, il est vrai,
un aspect sduisant, mais elles ne sont quun obstacle.
Elles attirent ton cur et ne sont quune cause de retard.

Zadovolji se jednom jedinstvenom naukom.


Istina, sve ostale grane znanja izgledaju zavodljivo,
ali nisu nita drugo do prepreka.
One privlae tvoje srce a samo su uzrok kanjenja.
LVI, p. 124.

LVI, str. 124

La science selon Fewzi, comme selon ses devanciers en oufisme, ne


doit donc tre considre par le sage que comme un moyen dapprendre
lAlchimie de la Perfection . Ds quelle scarte de ce but ou quelle
le nglige, mme involontairement, elle devient condamnable, hassable
et comme disaient les inquisiteurs du Moyen Age, digne du bcher .

Po miljenju Fevzija, kao i po miljenju njegovih pretea u sufizmu, mudrac ne smije posmatrati nauku drugaije nego kao sredstvo
za uenje Alhemije Savrenstva. im se udalji od tog cilja ili ga zanemari, ak i nenamjerno, ona postaje predmet osude, mrnje i, kao to
su govorili srednjovjekovni inkvizitori, dostojna lomae.

Pour en terminer avec la doctrine de la vie du sage telle quelle


est expose dans le Bulbulistan, il ne nous reste qu prciser lattitude que le sage doit observer envers le monde en indiquant celle
quil doit se composer lgard des rois, potentats et autres tyrans.

Da zavrimo s uenjem o ivotu mudraca kakvo je izneseno u Bulbulistanu, ostaje nam samo da potanko objasnimo kakav stav mudrac treba zauzeti prema svijetu u odnosu na kraljeve, vlastodrce i
ostale tirane.

Ici encore des contradictions se font jour dans la pense de Fewzi.


Dune part sa passion de la franchise le porte jeter la vrit la face
des rois22 ce quexprime notamment le mythe du cheikh Hariri (Premier

I ovdje se pojavljuju protivrjeja u Fevzijevoj misli. S jedne strane, njegova strast za iskrenou vodi ga ka tome da skree istinu
u lice kraljevima,22 to naroito izraava mit o ejhu Haririju (Prva

22

22

Il conseille dviter la socit des puissants et de se sauver des embches des rois
tyranniques : p. 25 : Deuximement : ne pas avoir de relations avec des monarques
tyranniques parce quils ne sont pas compagnons des savants et des contempla-

Savjetuje izbjegavanje drutva monih i traenja spasa od zasjeda tiranskih kraljeva,


str. 25: Drugo: ne drubovati s kraljevima zulumarima jer oni nisu prijatelji uenjacima i duhovnim putnicima. Uporedite Beharistan, str. 58: Sustegni se od drutva

141

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Paradis, 13e miracle) ; dautre part, une sage prudence lui conseille de
les fuir comme la peste. Satrapes et sultans, pachas ou monarques,
roitelets et gouverneurs, toute cette engeance fourbe et froce ne lui
dit rien qui vaille. Il faudrait tre fou, pense-t-il, pour se fier la faveur
passagre de ces inquitants personnages. Mais pas un instant Fewzi
ne songe englober dans le mme mpris et dans la mme horreur
tous les despotes de la terre. Il est mme certain que le despotisme lui
parait le seul rgime concevable ; mais il voudrait quil fut clair
et sans aucun doute il pense, comme Platon, que les oufis devraient
tre rois ou bien que les rois devraient se mettre lcole du oufisme.
Nous avons dj dit dailleurs, que les lettrs de langue persane avaient
coutume de ddier priodiquement leurs monarques quelque volumineux trait sur lart de gouverner. Dans ces compilations, indigestes,
dinnombrables maximes, prceptes, aphorismes, miracles, paraboles
et rcits difiants mergeaient la surface dun ocan de flagorneries
orientales. Nous ne trouvons rien de semblable dans luvre de Fewzi : lorsquil dcerne ses loges quelque souverain cest quil croit
rellement ses qualits de cur et desprit ; mais par contre il ne lui
mnage pas les blmes lorsque croit quil les mrite ; et maint dtail
significatif nous rappelle quil ne se fait pas dillusion excessive sur la
moralit de certains grands personnages : ainsi lhistoire de ce Prfet de Police qui luttait sa manire contre la prostitution en prlevant personnellement un impt sur le chiffre daffaires des prostitues
(page 63). De mme il dnonce et attaque vivement la rapacit et la
malhonntet des jurisconsultes (page 81) et surtout linjustice, larbitraire et le caractre criminellement lunatique de certains potentats.
Mais lorsque Fewzi se retire dans sa tour divoire, cest pour y
reprendre aussitt sa contemplation passionne. Ayant signal le mal
il laisse au Tout-Puissant le soin dy remdier, et ne se permet mme
pas une suggestion. Bien mieux, lorquil nous fait le rcit de quelque
tifs. Comparez Bharistan, p. 58 : Abstiens-toi de la socit des puissants, car
lorsque ton cur sattache eux, tu as adopt un matre tout autre que Dieu , et p.
8 : Tu pourras te sauver de la violence et des embches des rois si la grce divine
vient ton aide.
Comparez Bharistan, p. 7: Du palais du voisinage du monarque ne tlve pas
trop haut , et Nizamulmulk : Siyasset-Nameh (p. 84, trad. Schefer) : Sufyn
Thawri affirme que le meilleur des princes est celui qui frquente assidment
les gens de science, et que le plus mauvais des docteurs est celui qui vit dans la
socit des princes .
Autre citation de Fewzi, p. 42 : Comment un homme sage peut-il se fier la faveur des
rois ? La faveur et la colre du roi sont jumelles et attaches lune lautre.

142

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

baa, 13. keramet); s druge strane, mudri oprez savjetuje mu da


bjei od njih kao od kuge. Namjesnici i sultani, pae ili monarsi,
kraljevii i guverneri, sva ta lukava i krvoedna bagra ne govori mu
nita dobro. Trebalo bi biti lud, misli on, pa se pouzdati u prolaznu
naklonost tih uznemirujuih linosti. Ali niti jednog trena Fevziju ne
pada na pamet da s istim prezirom i uasavanjem gleda na sve despote na Zemlji. ak je i siguran da mu se despotizam ini jedinim
zamislivim ustrojstvom: ali elio bi da taj despot bude prosvijetljen
i da zasigurno misli, kao Platon, da bi sufije trebali biti kraljevi ili
da bi kraljevi trebali pohaati sufijsku kolu. Uostalom, ve smo i
ranije rekli da su iranofoni ueni ljudi imali obiaj periodino posvetiti svojim monarsima pokoju oveu raspravu o umijeu upravljanja
dravom. U tim kompilacijama koje su bile teke za svariti, brojne
maksime, upute, aforizmi, udesa, parabole i poune prie isplivavale su na povrinu okeana istonjakih ulagivanja. Nita slino ne
nalazimo u Fevzijevom djelu: kada dodjeljuje svoje pohvale nekom
suverenu, on stvarno vjeruje u kvalitete njegovog srca i uma; ali, s
druge strane, ne tedi ga ni prekora ako smatra da ih zasluuje; i
mnogo znaajnih pojedinosti podsjea nas da on nema pretjeranih
iluzija o moralnosti nekih velikih linosti: takva je i pria o naelniku
policije koji se na svoj nain borio protiv prostitucije tako to je lino
od prostitutki ubirao porez na njihov promet (strana 63). Jednako
osuuje i estoko napada gramzivost i nepotenje onih koji tumae
zakon (strana 81), a posebno nepravdu, proizvoljnost i kriminalno
hirovit karakter nekih vlastodraca.
Ali kad se Fevzi povue u svoju kulu od slonovae, on to radi da
bi se to prije predano vratio svojoj kontemplaciji. Skrenuo je panju
na zlo te ostavlja Svemoguem da se za to pobrine i ne doputa sebi
ak ni prijedlog. tavie, kad nam iznosi priu o odurnom politikom
monika jer kada se tvoje srce vee za njih, prihvatio si nekog drugog gospodara, a
ne Boga i str. 8: Ako se od vladarskih spletki moe spasiti To mogue je samo po
Boijoj milosti.
Uporedite Beharistan, str. 7: Ne uznosi se previsoko iz dvora u susjedstvu monarhovom, i Nizamulmulk: Siyasset-Nameh (str. 84, prev. Schefer): Sufjan Sevri tvrdi da
je najbolji od svih vladara onaj koji revnosno posjeuje ljude od nauke, a da je najloiji
uenjak onaj koji ivi u drutvu vladara.
Drugi Fevzijev citat, str. 42: U milost vladara kad bi se pouzdao ovjek umni Pomijeani su milost i bijes, jedno s drugim vezani.

143

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

abominable crime politique, comme la tragdie des Barmkides,


cest pour lexpliquer ngligemment en passant : Ainsi que lexige la
marche de la sphre renverse... Fewzi, malgr son cur sensible,
ne songe pas sindigner ni sapitoyer outre mesure. Les meurtres,
les crimes, les conqutes sanglantes, limprialisme des monarques
(p. 75), la loi du plus fort impose par le fer et par le feu, tout ceci
nest-il pas dans lordre naturel et inluctable des choses ? Pourquoi
le sage redouterait-il plus que toute autre preuve ces ravages et ces
dvastations priodiques dont il ne saurait dailleurs faire les frais
puisque, par dfinition, il est dtach du monde matriel ?

144

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

zloinu, kao to je tragedija Barmekida, to radi samo da bi je usput


nehajno objasnio: I kao to to ve bude kada se kugla zakotrlja...
Uprkos svom osjeajnom srcu, Fevzi ni ne sanja da se pretjerano pobuni niti da se saali. Ubistva, zloini, krvava osvajanja, imperijalizam
monarha, zakon jaeg nametnut maem i ognjem, zar sve to ne spada u prirodni i neminovni poredak stvari? Zato bi mudrac strahovao
od tih periodinih pustoenja i razaranja vie od svih ostalih nevolja
kad, uostalom, to njega ne moe ni doticati jer je on, po definiciji,
odvojen od materijalnog svijeta?

Aussi chercherait-on vainement dans luvre de Fewzi la moindre


trace de rvolte, ni mme de rancur contre loppression des tyrans
et leur amour de la guerre ; ici encore le renoncement le plus total
caractrise son attitude lgard des problmes sociaux et des problmes politiques : pas un instant il nenvisage pour la socit humaine dautre perfectionnement possible que celui du renoncement
et de ladoration. Le sage ne doit se pencher sur les imperfections du
monde que pour apprendre le mpriser et le har ; mais il ne doit
jamais essayer de lamliorer : on namliore pas la pourriture... et
dailleurs le monde est comme il doit tre de par la volont du Destin
et tous les efforts convergents de tous les hommes runis ne pourraient pas y chanter un iota. Ainsi la doctrine du fatalisme23 vient prter main-forte celle du renoncement pour maintenir et consacrer
dans le monde le statu quo social, conomique et politique. Adoration
et contemplation signifient avant tout inaction : cest la fonction dans
laquelle se confinent les sages pendant que monarques, guerriers et
pillards multiplient leurs activits peu contemplatives.

Zbog toga je zalud traiti u Fevzijevom djelu najmanji trag pobune pa ak i kivnosti protiv tlaenja tirana i njihove ljubavi prema
ratu; i u vezi s ovim, potpuno odricanje odlikuje njegov stav prema
drutvenim i politikim problemima: ni jednog trena on ne nalazi za
ljudsko drutvo drugo mogue poboljanje od odricanja od svega i
oboavanja Boga. Mudrac se smije baviti nesavrenostima svijeta
samo da bi nauio kako da ga prezre i zamrzi; ali nikad ne smije pokuati da ga popravi: ne popravlja se ono to je pokvareno...
a, uostalom, svijet je takav kakav treba biti odreenjem Sudbine
i sva udruena nastojanja svih ljudi zajedno ne bi tu mogla nita
promijeniti. I tako uenje fatalizma23 prua snanu podrku uenju
odricanja kako bi se u svijetu odrao i uvrstio drutveni, ekonomski
i politiki status quo. Oboavanje i kontemplacija prije svega predstavljaju odsustvo djelovanja: to je funkcija na koju se ograniavaju
mudraci dok monarsi, ratnici i pljakai mnoe svoje aktivnosti koje
su sve samo nisu kontemplativne.

23

23

Fewzi dveloppe la croyance la Destine et linluctabilit de la Destine, du Sort


qui gouverne tout, croyance qui a pris des racines profondes dans lme du peuple
slave en gnral, et les Bosniaques musulmans en particulier. Cette croyance est
exprime aussi dans le chapitre III du Gulistan : ayyd bi ruzi der Dijle mhi negred u
mhi be ajal ber khushki nemired (p. 18). Le pcheur qui nest pas prdestin ni prendra pas de poisson dans le Tigre, et un poisson dont lheure nest pas arrive ne mourra pas, mme sur la terre. Mais on attribue tort lIslam lorigine de la croyance
au Destin. Contre le libre arbitre militent tous les tmoignages de lEcriture, crit le
puissant fondateur de la rforme (Luther). Ces tmoignages sont innombrables, bien
mieux ils sont lEcriture tout entire. Mahomet ne sest donc pas montr plus fataliste
que les fondateurs des cultes qui lavaient prcd (Gustave Le Bon, La civilisation
arabe, 1884, p. 108). Rappelons en passant les mots de Julien lApostat : VA O VEUT
TE MENER LE DESTIN QUI TE MNE ! CAR LUI RSISTER TU TE NUIS, ET QUAND MME
QUI MNE TOUT TE MNERA. Remarquons toutefois que la croyance au fatalisme
nemprunte pas dans lIslam la forme sombre et raide du dogme calviniste. Elle est
surtout laffirmation de la rsignation pieuse la volont de Dieu.

Fevzi razvija vjerovanje u Sudbinu i neizbjenost Sudbine, Predoreenja koje upravlja


svime, vjerovanje koje se duboko ukorijenilo u duu cijelog slavenskog naroda, ali naroito se jako primilo kod Bonjaka muslimana. Ovo je vjerovanje izraeno i u poglavlju
III ulistana: ayyd bi ruzi der Dijle mhi negred u mhi be ajal ber khushki nemired
(str. 18): Ribar kome to nije predodreeno nee uloviti ribu u Tigrisu, a riba iji samrtni
as nije kucnuo, nee umrijeti ni na suhom. Ali izvor tog vjerovanja u Sudbinu pogreno se pripisuje islamu. Sva svjedoanstva Svetog pisma bore se protiv slobodnog
rasuivanja, pie moni osniva reforme (Luther). Ta su svjedoanstva mnogobrojna
ili, jo bolje reeno, takvo je Sveto pismo u cijelosti. Dakle, Muhammed se nije pokazao
veim fatalistom u odnosu na osnivae religija koji su mu prethodili. (Gustave Le Bon,
La civilisation arabe Arapska civilizacija, 1884, str. 108). Prisjetimo se na trenutak
rijei Juliana Otpadnika: Idi tamo kuda te eli odvesti sudbina koja te vodi! Jer ako joj
se odupire, natetit e sam sebi, a opet, vodit e te Onaj Koji svime upravlja. Ipak,
obratimo panju da vjerovanje u fatalizam nije pozajmilo od islama mranu i krutu
formu kalvinistike dogme. To je vjerovanje u islamu najprije potvrda bogobojaznog
mirenja s Boijim odreenjem.

145

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

146

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Que faut-il penser de cette doctrine oufie, selon laquelle la suprme sagesse consiste fuir individuellement les perversions du
monde, les injustices du monde, les crimes et les flaux du monde,
et se retirer lcart pour atteindre lextase mystique, dans le feu
dvorant de ladoration ?

ta treba misliti o tom sufijskom uenju po kojem se vrhovna mudrost sastoji u tome da svako za sebe bjei od izopaenosti, nepravednosti, zloina i poasti svijeta i povlai se u osamu kako bi dosegao mistiko ushienje u prodiruem plamenu oboavanja Boga?

Il faut tout dabord signaler quelle se fonde toute entire sur la


croyance linluctabilit du Destin : ce qui est crit saccomplira et
tout ce qui saccomplit tait crit de toute ternit. Ds lors le sage
est celui qui renonce toute lutte, tout effort, tout dsir, toute
crainte et jusqu toute pense, et qui arrache au monde matriel son
corps et son esprit pour les offrir Dieu. Pourquoi ne pas supporter
stoquement les souffrances et les misres de ce monde puisque,
somme toute, elles sont invitables, tant crites et puisquelles
sont aussi passagres, comme notre vie ? Dailleurs, plus on renonce,
mieux on renonce, et mieux on supporte ces souffrances. Nous avons
donc tout gagner et rien perdre en prenant fidlement comme
rgle de conduite la doctrine oufie du renoncement : cest le raisonnement mme de Pascal propos de largument du pari.

Najprije je potrebno istaknuti da se itavo to uenje zasniva na


vjerovanju u neminovnost Sudbine: ono to je zapisano, ispunit e se
i sve to se ispuni bilo je oduvijek zapisano. Zbog toga je mudrac onaj
koji odustaje od svake borbe, svakog nastojanja, svake elje, svake
zebnje, ak svake misli i koji od materijalnog svijeta otima svoje tijelo
i svoj um da bi ih poklonio Bogu. Zato stoiki ne podnositi boli i nevolje ovoga svijeta kad su, na koncu, neizbjene jer su zapisane i jer su
jednako prolazne kao i na ivot? Pritom, to se vie odriemo, bolje
se odriemo i bolje podnosimo te tegobe. Dakle, ako vjerno primjenjujemo sufijsko uenje odricanja kao pravilo ponaanja, moemo
samo biti na dobitku, a nikako na gubitku: to je, upravo, i Pascalovo
promiljanje u vezi s argumentom opklade.

Si lon peut adresser quelque reproche cette conception de la


sagesse cest de ce quelle aboutit ncessairement au repliement
sur soi-mme, au dsintressement total de tout ce qui est collectif
ou social, au retrait pur et simple hors de lhumanit dans un tte-tte mystique avec la Divinit. Aucun des problmes de la vie nest
ainsi rsolu de front, mais tous sestompent et disparaissent dans
une hypnose contemplative : Pour vivre heureux dans le monde le
oufi supprime le monde.

Ako se ovoj koncepciji mudrosti moe uputiti pokoja zamjerka,


onda je to zato to ona nuno zavrava povlaenjem u sebe, potpunim gubitkom zanimanja za sve to je zajedniko ili drutveno, kratko
i jasno, povlaenjem izvan ljudskog roda u mistiki razgovor jedan
na jedan s Boanstvom. Na taj nain nema neposrednog rjeavanja
nijednog ivotnog problema, ve se sve gubi i nestaje u kontemplativnoj hipnozi: da bi ivio sretan u svijetu, sufija ukida svijet.

Mais on ne saurait nier que cette sagesse oufie vise une certaine saintet de lme en lpurant de tout ce qui ne pourrait prendre
place dans un perptuel cantique dactions de grce. Et pour mieux
comprendre quel point lesprit de sacrifice et dabngation quelle
peut inspirer contraste avec celui que forment dautres morales plus
proches des dures ralits humaines, il nous suffira de donner ici
quelques citations extraites du Gulistan de Sadi :

Ali ne moe se zanijekati da ova sufijska mudrost tei izvjesnoj


svetosti due tako to je proiava od svega to ne bi moglo zauzimati mjesto u neprekidnom hvalospjevu djela Boije milosti. I da bismo bolje razumjeli do koje je mjere duh rtvovanja i odricanja kojeg
moe nadahnuti ova mudrost u suprotnosti s duhom kojeg oblikuju
drugi moralni svjetonazori blii gruboj ljudskoj stvarnosti, bit e dovoljno da ovdje damo nekoliko citata iz Sadijevog ulistana:

Page 74 : Distique :

Strana 74, dvostih:

Si tu veux la paix avec ton ennemi,


toutes les fois quil timputera des dfauts par derrire,
fais son loge devant lui.
A la fin la parole passe par la bouche de lhomme nuisible.
Si tu ne veux point que sa parole soit amre, rends sa bouche douce.

Ako eli mir s neprijateljem,


svaki put kad ti on iza lea pripisuje nedostatke,
hvali ga u njegovom prisustvu.
Rije na kraju izlazi iz usta ovjeka koji ti nanosi tetu.
Ako ne eli da ta rije bude gorka, uini mu usta slatkim.
147

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Page 115 :

Strana 115:

Lorsque tu restes dans la dtresse, ne tabandonne pas limpuissance,


arrache tes ennemis leur peau, tes amis leurs pelisse.

Kad si u nevolji, ne preputaj se nemoi,


zderi neprijateljima kou, a prijateljima krzneni ogrta.

Page 315 :

Strana 315:

Npargne point ton ennemi cause de sa faiblesse,


car, sil tait fort il ne tpargnerait pas.
Frappez la tte du serpent avec la main de votre ennemi,
et il en rsultera ncessairement un bien pour vous,
car sil est vainqueur, le serpent sera tu,
et sil est vaincu, vous aurez un ennemi de moins.

Neka ti na pamet ne padne potedjeti svog neprijatelja zbog njegove slabosti


jer kad bi bio jai, on tebe ne bi potedio.
Udarite zmiju u glavu rukom svog neprijatelja
i za vas e iz toga nuno izai neko dobro,
jer ako je on pobjednik, zmija e biti ubijena,
a ako je pobijeeni, imat ete jednog neprijatelja manje.

Page 59 :

Tant que le mchant est en crdit, garde-toi de lui rsister,


si tu nas pas darmes pour te dfendre.
Sois tranquille jusqu ce que la fortune lui lie la main,
et alors enlve-lui la cervelle selon le dsir de tes amis.

Strana 59:

Dok je zlikovac utjecajan, pazi da mu se ne opire


ako nema oruja da se brani.
Budi miran dok mu srea ne svee ruku,
a onda mu prospi mozak onako kako to ele tvoji prijatelji.

Le Boustan, page 71 :

Baise la main que tu ne peux mordre ;


prodigue les caresses ton ennemi,
comme tu le ferais ton ami,
en attendant loccasion de lcorcher vif.

148

Bustan, strana 71:

Poljubi ruku koju ne moe ujesti;


pomiluj neprijatelja kao to bi pomilovao prijatelja
i saekaj priliku
da ga ivog odere.

Do vient la saisissante opposition que lon ne manquera pas de


faire entre ces singuliers enseignements de Sadi et ceux que nous
prodigue Fewzi ?

Otkud iznenadna suprotnost koja ne moe a da se ne vidi izmeu


neobinih Sadijevih uputa i onih kojima nas obasipa Fevzi?

De ce que Sadi est un homme qui ne songe pas le moins du monde


renoncer la vie terrestre, ses luttes et ses peines, mais aussi
ses victoires et ses joies. Il sait aussi bien que Fewzi que le monde
est mauvais, corrompu, mchant ; mais il veut en jouir tout de mme
et il ne voit pour cela quune mthode possible : se faire, loccasion,
aussi mchant que les mchants, aussi corrompu que les corrompus,
aussi fourbe que les fourbes. Si lon ne veut pas renoncer sa part
du butin sur cette terre il faut lutter armes gales avec les bandits
qui linfestent : tel est le fond de la morale de Sadi. Il ne faut donc
point stonner quil dveloppe avec une complaisance cynique le plus
noir jsuitisme, quon aurait dailleurs tort, semble-t-il, de prendre
absolument au pied de la lettre, car Sadi est trs port lexagra-

Otuda to je Sadi ovjek kome ni na kraj uma nije odricanje od


ovozemaljskog ivota, od njegovih borbi i muka, ali i od njegovih pobjeda i radosti. Kao i Fevzi, on zna da je svijet lo, pokvaren, zao; ali
uprkos tome, on eli u njemu uivati i za to vidi samo jedan mogui
nain: postati jednako zao kao zli, jednako pokvaren kao pokvareni,
jednako prevejan kao prevejani. Ako ne eli odustati od svog dijela
plijena na ovoj Zemlji, treba se boriti istim orujem s lupeima koji
are i pale po njoj: takva je sutina Sadijevog morala. Dakle, ne treba
ni najmanje uditi to to on razvija sa cininom usrdnou najcrnji
jezuitizam, koji bi uostalom, barem se tako ini, pogreno bilo doslovno shvatiti. Jer je Sadi veoma naklonjen duhovitom pretjerivanju
149

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

150

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

tion humoristique de la pense afin de la faire mieux ressortir : Le


Gulistan reprsente la civilisation islamique dans sa pleine floraison,
tandis que le Bulbulistan a t crit au moment de sa dcadence dans
une ville place la priphrie du grand Empire Ottoman. Le Gulistan
est donc le fier produit dune grande et vaste civilisation qui marche
ou croit marcher la conqute du Monde, alors que le Bulbulistan
nest quun monde de souvenirs, de regrets, un monde de sevdah .
Tout le Bulbulistan est imprgn de la nostalgie passionne dune
me qui aspire la beaut, au plaisir, la perfection, tout en sachant
bien quils ne sont plus possibles ni ralisables dans ce bas monde.
Le Gulistan est surtout luvre dun homme lhumeur enjoue et
spirituelle jusquau paradoxe, une uvre o le sceptique trouve sans
peine chaque pas la contre-partie de ces proverbes coriaces qui
prtendent codifier la sagesse humaine alors quils ne font que la momifier. Mais cest aussi une uvre o se retrouve lesprit persan avec
les barrires de ruse et de rticences dont il aime sentourer en
toutes occasions. Que nos lecteurs se reportent ce que nous avons
dit du Ketman, cet art de fermer aux trangers lgoste intimit de
sa pense ; ils verront, ne serait-ce que daprs les quelques petites
citations du Gulistan que nous venons de donner, que Sadi est le vritable thoricien de cet opportunisme, de cet esprit de compromis, de
cette hypocrisie en un mot que lme loyale dun Bosniaque ne saurait tolrer. Aussi faut-il rappeler que Fewzi, nouvel Alceste, conseille
lloignement, lisolement, seul moyen de ne pas faillir la franchise ;
cest dans cet esprit de Ketman si rpandu dans le monde oriental
quil nous faut voir une des principales raisons de la misanthropie de
notre auteur ; sans doute veut-il chercher sur la terre un endroit
cart, o dtre homme dhonneur on ait la libert .

misli kako bi je to bolje istaknuo: ulistan predstavlja islamsku civilizaciju u svom punom procvatu, dok je Bulbulistan napisan u vrijeme njegove dekadencije u gradu smjetenom na periferiji velikog
Osmanskog carstva. Dakle, ulistan je gordi proizvod velike, iroko
rasprostranjene civilizacije koja kree ili misli da kree u osvajanje
svijeta, dok je Bulbulistan samo svijet uspomena, aljenja, svijet sevdaha. Cijeli je Bulbulistan proet strastvenom nostalgijom due koja
tei ljepoti, zadovoljstvu, savrenstvu, a da pritom dobro zna da one
nisu mogue ni ostvarive na ovom donjem svijetu. ulistan je, prvenstveno, djelo ovjeka duhovitosti razigrane do paradoksa, djelo u
kojem skeptik bez po muke na svakom koraku nalazi protuteu ovih
surovih poslovica koje se pretvaraju da daju kodeks ljudske mudrosti,
a u biti je samo mumificiraju. Ali to je takoer i djelo u kojem se nailazi na perzijski duh s ogradama od lukavosti i zazora kojima on voli
biti okruen u svakom trenu. Neka se nai itaoci prisjete onoga to
smo rekli o ketmanu, toj umjetnosti egoistinog zatvaranja svoje misli pred tuincima; vidjet e, pa barem to bilo na osnovu onih nekoliko
kratkih citata iz ulistana koje smo upravo naveli, da je Sadi istinski
teoretiar tog oportunizma, tog duha kompromisa, jednom rijeju,
tog licemjerja kojeg odana dua jednog Bonjaka ne moe podnijeti.
Zato treba podsjetiti da Fevzi, taj novi Alceste, savjetuje udaljavanje,
osamljivanje, kao jedino sredstvo da se ne iznevjeri iskrenost; upravo
u tom duhu ketmana, tako rairenog u istonjakom svijetu da moramo uvidjeti da je on jedan od glavnih razloga mizantropije naeg
autora; vjerovatno on eli potraiti na Zemlji kakav kut skroviti gdje
asnim ovjekom slobodno je biti.

Le Bulbulistan est tout autre chose quun manuel de la vie quotidienne parmi les mensonges et les embches du monde ; il ne veut tre
quune uvre de pit, un long cantique dadoration. Quelles que soient
les origines de ce mysticisme, quil soit un refuge contre le monde peu
clment au lettr, ou une tentative pour se construire un bonheur avec
rien, il nenreste pas moins vrai que son premier rsultat est de nous
avoir donn un homme meilleur et plus pur que ses semblables.

Bulbulistan je sve samo ne prirunik za svakodnevni ivot meu


laima i zasjedama ovog svijeta; namjera mu je da bude samo djelo
bogobojaznosti, dugi hvalospjev oboavanju Boga. Ma kakvi bili izvori
ovog misticizma, bilo da je rije o utoitu od svijeta koji je rijetko
blag prema uenima ili pokuaj da se niim izgradi srea, nita manje
tano nije da je njegov prvi rezultat to to nam prua boljeg i istijeg
ovjeka u odnosu na sebi sline.

151

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

152

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

CHAPITRE II

DRUGO POGLAVLJE

LES LETTRES PERSANES EN YOUGOSLAVIE

PERZIJSKA KNJIEVNOST U JUGOSLAVIJI

Les lettres persanes taient cultives dj aux sicles passs dans


les cercles aristocratiques de Bosnie, dHerzgovine et de la Croatie
Turque, si bien que ceux-l mme qui ne connaissaient pas fond la
langue persane, connaissaient pourtant le Gulistan de Moslihuddin Sadi Shrz (mort en 1258), le Bharistan de Abdurrahman
Jmi (mort en 1492) et plus tard le Sunbulistan de Shujauddin
Gurani (mort en 1556) et le Nigaristan de Kemalpashazd (mort
en 1533). Cet intrt pour les lettres persanes ne sest pas encore
teint aujourdhui (grce aux confrences sur le Methnewi de
Jalaluddin Roumi et les autres classiques persans tenues par lex
resu l ulma H. M. Jamaluddin auevi) bien que ltude de la
langue persane soit rduite une chaire la Facult des Lettres de
lUniversit de Belgrade.

Perzijska knjievnost bila je njegovana ve u proteklim stoljeima


u plemikim krugovima Bosne, Hercegovine i Turske Hrvatske i
to tako snano da su ak i oni koji nisu temeljno poznavali perzijski jezik ipak znali za ulistan Muslihudina Sadija irazija (umro
1258), Beharistan Abdurahmana Damija (umro 1492) te kasnije
Sunbulistan udaudina Guranija (umro 1556) i Nigaristan Kemal-paazadea (umro 1533). Ovaj interes za perzijsku knjievnost nije
se ni do danas ugasio (zahvaljujui predavanjima o Mesneviji Delaludina Rumija i drugih perzijskih klasika koja je drao bivi reisul-ulema H. M. Demaludin auevi) premda je studij perzijskog
jezika sveden samo na jednu katedru na Fakultetu za knjievnost
Univerziteta u Beogradu.

Daprs les renseignements qui nous ont t fournis par deux


savants gs la langue persane tait enseigne lpoque turque
(avant 1878) de la manire suivante :

Prema podacima koje smo dobili od dvojice starijih uenih ljudi, u


tursko doba (prije 1878) perzijski jezik se pouavao na sljedei nain:

On enseignait la grammaire persane dans les coles primaires et


dans les rushdiyyas. On y lisait et commentait le Gulistan, le Beharistan, le Diwan de Hafiz et le Mathnawi. De mme dans les medresss
de ghazi Khusrew Beg et dAtmejdan Sarajevo, et dans celles de Travnik, Mostar, Banjaluka, Zenica, Fojnica, Visoko, Konjic, Skoplje, etc.
cette poque, peu avant loccupation du pays par les Austro-Hongrois,
lenseignement du persan dans la Atmeydan-Medresa et dans lcole
infrieure militaire tait confi au Shaikh Arifi Sidki Erzroumi, qui avait
fond une sorte de Club persan dans lequel non seulement on enseignait le persan, mais on obligeait les membres sentretenir entre
eux exclusivement en persan. Celui qui disait quelques mots dans une
autre langue tait forc de payer une amende au profit de la caisse
commune. Du montant de ces amendes on organisait des excur-

Perzijska gramatika bila je pouavana u osnovnim kolama i


u rudijama. Tamo su se itali i komentirali ulistan, Beharistan,
Mesnevija i Hafizov Divan. Jednako tako i u medresama, Gazi Husrev-begovoj i u onoj na Atmejdanu u Sarajevu te u medresama
u Travniku, Mostaru, Banjoj Luci, Zenici, Fojnici, Visokom, Konjicu,
Skoplju itd. U to vrijeme, malo prije nego to su Austro-Ugari okupirali zemlju, pouavanje perzijskog u medresi na Atmejdanu i u
nioj vojnoj koli bilo je povjereno ejhu Arifiju Sidkiju Erzerumiju,
koji je osnovao neku vrstu perzijskog kluba u kojem ne samo da
se pouavao perzijski, nego su lanovi morali obavezno i iskljuivo
razgovarati na perzijskom. Onaj koji bi izgovorio par rijei na nekom
drugom jeziku morao je platiti novanu kaznu u zajedniku kasu. Od
sakupljenih novaca iz te kase, organizirali bi se izleti u okolicu. Po
153

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

sions dans les environs. Le club avait une cinquantaine de membres


daprs M. Bhai eff. Sikiri, ancien professeur de calligraphie.

rijeima gospodina Behaija-efendije Sikiria, biveg profesora kaligrafije, taj je klub brojao oko pedesetak lanova.

La littrature yougoslave est assez pauvre en traductions du persan


et nous ne possdons que quelques extraits des plus fameux potes :

Jugoslavenska knjievnost je prilino siromana u prijevodima s


perzijskog tako da mi posjedujemo samo nekoliko odlomaka djela
najuvenijih pjesnika:

Safvet Beg Baagi : Rubaije Hajjamove (les quatrains du


Khayyam) Dr Fehim Bajraktarevi : Rustem i Sohrab (fragments
du Shahnam ) Devad Sulejmanpai : Prepjevi iz Hafizova
divana (extraits du divan de Hafiz). Zija oki : Iz Mesnevije Rumije
(extraits du Mathnawi de Roumi).
Sauf dans les traductions croates du persan linfluence des lettres
persanes se manifeste dans les ouvrages de quelques potes. Ainsi
les ouvrages de Safvetbeg Baagi et ceux de Mehmed Beg Kapetanovi ( Istono Blago : trsor oriental) sont imprgns de la posie
et de la philosophie persanes.
Mais ce quil faut surtout signaler cest que ce grand intrt pour la
littrature persane, surtout au cours des sicles passs, avait eu pour
consquence que plusieurs auteurs staient mis crire en persan.
Nous mentionnerons dans les pages qui vont suivre les principaux
de ces crivains.
I. DERVISH PASHA BAJEZIDAGI, n Mostar au milieu du 10e
sicle, fils dun citoyen honorable. Tout enfant il vint Constantinople, au temps de Selim II, lpoque o Mehmed pasha Sokolovi tait
lapoge de sa gloire et sefforcait de placer ses compatriotes au gouvernail de lempire musulman ce quil a russi dans une certaine mesure.
Dans lAtmeydan-Saray Dervish a tudi assidment les lettres
arabes et persanes. Il sy est perfectionn car il avait comme matre
le clbre Soudi qui navait pas son pareil parmi les connaisseurs
des classiques persans. Aprs la fin de ses tudes il passa dans le
harem-i ha (palais imprial) o il fut nomm doganci baa
(matre de chasse). Peevi nous fait connatre sa rputation la cur :
nomm conseiller personnel du sultan il ne sloignait aucun moment de lui ; simple doganci baa il remplissait les fonctions de
chambellan en chef et, ajoute-t-il, son instruction le faisait lgal des
savants, de mme que ses qualits desprit. Le sultan lui permettait,
contrairement aux coutumes tablies, dassister au Conseil dEtat.
Dans les dernires annes du rgne de Mourad III il tait devenu muahib-i ha . Peevi et Katib elebi le mentionnent en lanne 1000 (1592) comme conseiller particulier. Quelques mois aprs
154

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Safvet-beg Baagi: Rubaije Hajamove (Hajamovi katreni); dr. Fehim Bajraktarevi: Rustem i Sohrab (odlomci iz ahname); Devad Sulejmanpai: Prepjevi iz Hafizova Divana (dijelovi iz Hafizova Divana);
Zija oki: Iz Mesnevije Rumijeve (odlomci iz Rumijeve Mesnevije).
Osim u hrvatskim prijevodima s perzijskog jezika, utjecaj perzijske knjievnosti osjea se u djelima nekoliko pjesnika koji su pisali i
na perzijskom jeziku. Tako su djela Safvet-bega Baagia kao i djela
Mehmed-bega Kapetanovia (Istono blago) proeta perzijskom poezijom i filozofijom.
Ali, naroito treba istai da je to veliko zanimanje za perzijsku
knjievnost, prvenstveno tokom proteklih stoljea, dovelo do toga da
su mnogi autori poeli pisati na perzijskom jeziku.
Na narednim stranicama spomenut emo glavne meu tim piscima.
I. DERVI-PAA BAJEZIDAGI, roen u Mostaru sredinom 16. stoljea, sin uglednog graanina. Jo kao dijete stigao je u Konstantinopolj, u doba Selima II, u vrijeme kada je Mehmed-paa Sokolovi
bio na vrhuncu slave i kada se trudio da postavi svoje sunarodnike za
kormilo muslimanskog carstva, to mu je u odreenoj mjeri i polo
za rukom.
U Atmejdan-Saraju Dervi je marljivo uio arapsku i perzijsku
knjievnost. U tome se usavrio jer je za uitelja imao slavnog Sudija kome nije bilo ravnog meu poznavaocima perzijskih klasika. Nakon zavrenih studija preao je u harem-i ha (carsku palau) gdje
je imenovan za doganci bau (vou lova). Peevija nas upoznaje s
njegovim ugledom na dvoru: imenovan za linog savjetnika sultana,
nije se ni na tren odmicao od njega; obini doganci baa, obavljao
je zadatke glavnog komornika i, dodaje, njegovo ga je obrazovanje
inilo jednakim uenjacima kao i njegovi umni kvaliteti. Suprotno
utvrenim obiajima, sultan mu je dozvoljavao da prisustvuje zasjedanjima Dravnog vijea.
U posljednjim godinama vladavine Murata III postao je musahib-i
has. Peevija i Katib elebi spominju ga godine 1000. (1592) kao po155

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

la mort, de Murad, 1595, il est mentionn dans un vieux firman qui


se trouve dans les archives de Vienne. En 1598 nous le retrouvons
comme gouverneur de Bosnie. Il a assist la prise dEgra (o il a
t mohafiz un certain temps). En 1601 il fut de nouveau gouverneur
de Bosnie. Lanne suivante (1602) il sassocie larme bosniaque
Mohacs au serdar et grand vizir Ibrahim avec le pacha Bosniaque
aux cts duquel il guerroya tout lt en Hongrie. Le serdar lexpdie
pendant lhiver Szkesfehrvr (o Temesvr selon elebi). Au printemps suivant nous le trouvons de nouveau la tte de larme bosniaque, au sige de Kanizsa. Aprs la prise de cette ville il fut nomm
de nouveau mohafiz Egra et Sofi Sinan pacha-devient gouverneur de
Bosnie. Ensuite il assiste la dfense de Bude. Il est mort hroquement Kovin prs de Bude (et non pas Ove polje prs de Belgrade
comme le mentionne Basmadjian). Il a bti Mostar une mosque en
1592 et une bibliothque dont il nest rest aucune trace. Un jour avant
sa mort, dont il sapprochait avec la rsignation dun mawlawi
(il appartenait cet ordre) il composa un joli ghazal en turc sur linluctabilit du destin. Dans son sceau se trouvaient gravs ces mots
arabes Tawakkuli al Khliq expliqus par ce distique persan :

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

sebnog savjetnika. Nekoliko mjeseci nakon Muratove smrti, 1595,


spominje se u jednom starom fermanu koji se nalazi u Bekom arhivu. Godine 1598. nalazimo ga kao namjesnika Bosne. Uestvovao je u
zauzimanju Egre (gdje je jedno vrijeme bio muhafiz). 1601. ponovo je
namjesnik Bosne. Sljedee godine (1602) pridruuje se bosanskoj vojsci u Mohau, serdaru i velikom veziru Ibrahimu s bosanskim paom
uz iji je bok ratovao cijelo ljeto u Maarskoj. Tokom zime, serdar ga
alje u Szkesfehrvr (ili Temivar, prema elebiji). Narednog proljea opet ga nalazimo na elu bosanske vojske pri opsadi Kanjie. Nakon
zauzimanja tog grada, ponovo je imenovan za muhafiza u Egri, a Sofi
Sinan-paa postaje namjesnik Bosne. Zatim uestvuje u odbrani Budima. Junaki je poginuo u Kovinu blizu Budima (a ne u Ovem Polju
blizu Beograda, kako to navodi Basmaian). Godine 1592. sagradio je u
Mostaru damiju i biblioteku od kojih nije ostalo ni traga. Dan prije svoje
smrti kojoj se primicao s ravnodunou mevlevije (pripadao je tom
redu), spjevao je jedan lijepi gazel na turskom o neumoljivosti sudbine.
Na njegovom su peatu stajale ugravirane arapske rijei: Tawwakkul
ala Khaliqi objanjene ovim dvostihom na perzijskom:

Ya Rabbi, kerem-i tu bahr-i mewwj


Derwish u ghan be tuste muhtj.

Ya Rabbi, kerem-i tu bahr-i mewwj


Derwish u ghan be tuste muhtj.
Le joli ghazal quil composa en lhonneur de sa patrie (cit dans
notre introduction, page 5) serait suffisant pour placer Derwish
pasha ct du grand pote turc Baqi et le comparer avec plusieurs
douzaines de potes contemporains.
Derwish pacha nous a laiss une collection de gazals turcs et
persans qui appartient aux plus belles productions de ce temps. En
qualit de doganci basa il a traduit en 1587 le Sekhnme de Bini de
persan en turc et la ddi au sultan Murad.
A la fin de la waqfnme de Derwish pasha on trouve deux quatrains en persan qui tonneront le lecteur par le charme du langage,
la verve potique et lexubrance des penses qui nous ferait douter
quun yougoslave pt sexprimer en persan dans une forme si parfaite. Nous les citerons ici comme un prcieux produit de son gnie :

Drem gunahi ze qatra-i brn bsh


Ez sherm-i gunah bemnde em ser der psh
Avz med ki sahl bshed Derwish
Tu derkhor-i khd kuni u m der khr-i khsh.
156

Boe, tvoja dobrota je neizmjerno more;


Ubog dervi i bogata jednako te dvore!*

Lijepi gazel koji je spjevao u ast svoje otadbine, bio bi dovoljan


da stavi Dervi-pau uz bok velikog turskog pjesnika Bakija i da ga
uporedi s nekoliko desetina pjesnika njegovog vremena.
Dervi-paa nam je ostavio zbirku turskih i perzijskih gazela koja
spada meu najljepa ostvarenja tog vremena. U svojstvu doganci
bae preveo je s perzijskog na turski 1587. ahname Binaija i posvetio ih sultanu Muratu.
Na kraju Dervi-paine vakufname nalazimo dva katrena na perzijskom koji e zauditi itaoca armom jezika, poetskim zanosom i
obiljem misli to nas navede da posumnjamo u to da se jedan Jugoslaven mogao izraziti na perzijskom u tako savrenoj formi. Navest
emo ih ovdje kao dragocjeno ostvarenje njegovog genija:

Drem gunahi ze qatra-i brn bsh


Ez sherm-i gunah bemnde em ser der psh
Avz med ki sahl bshed Derwish
Tu derkhor-i khd kuni u m der khr-i khsh.
*

Preveo Baagi, Bonjaci i Hercegovci..., str. 45.

157

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ya Rabbi ze kerem ber men Derwish niger


Ber khlemen khsteyi dilrsh niger
Her chend lyiqi bakhshyeshe t
Ber men maneger ber kereme khsh niger.24
Le souvenir de Derwish Pasha nous est conserv dans le folklore
yougoslave. Dans le volume des Posies populaires croates (Hrvatske Narodne Pjesme, enske Pjesme, romance i balade knjiga V. drugi odio, Zagreb 1909, izdanje Matice Hrvatske), nous trouvons la
page 143 une posie compose de 128 vers. Derwish pasha voulait
btir un minaret, mais chaque fois quil tait termin ce minaret tait
dtruit par le vent. A la fin le pacha alla la prire distikhara. La
prire termine il se coucha sur sa sejjda et sy endormit. Une
force surnaturelle que le peuple nomme dobri (le bon) entra et
lui dit : Veux-tu savoir pourquoi ton minaret scroule chaque fois ?
Lorsque tu as commenc btir la mosque tu as omis dgorger les
qurbns . Mais entends-moi, pacha Derwish-pacha ! Tu as trois
fils. Tu en feras un qurbn et lorsque tu recommenceras btir le
minaret il ne scroulera plus. Le pacha suivit ce conseil, vint la
maison et prit sa femme le plus jeune garon. Sa femme tomba
morte et il lenterra sous le minaret et ct delle son enfant (Pod
munaru paa ukopao, Ukopao svoju virnu ljubu, a uz ljubu sina njezinoga). (Cf. Ba. 39 ; Znam. 17 ; Hanji 71; S. O. II. 329 ; H. Khalfa I. 4.)
II. ABOUHI AHMED BEG DERVIPAI de Mostar. Nous ne savons
sur lui que ce qua mentionn Fewzi dans le Bulbulistan, savoir quil est
plus spirituel et dlicat que son pre. Ses posies persanes et turques
sont pleines de doubles sens, fortes et belles. En jugeant daprs une
courte ptre au sultan de Turquie, daprs son ghazal de bohme et
daprs son nom potique abuhi (ivrogne matinal), M. Baagi suppose
quil est identique au Ahmed beg de Vard , hros de lpope nationale (voir Juki dans Bosanski Prijatelj , tome II, p. 105).

Ya Rabbi ze kerem ber men Derwish niger


Ber khlemen khsteyi dilrsh niger
Her chend lyiqi bakhshyeshe t
Ber men maneger ber kereme khsh niger.24
Uspomena na Dervi-pau sauvana nam je u jugoslavenskom
folkloru. U svesku Hrvatske narodne pjesme, enske pjesme, romance i balade (knjiga V, drugi dio, Zagreb, 1909, izdanje Matice Hrvatske), na 143. strani nalazimo pjesmu od 128 stihova. Dervi-paa
je htio izgraditi minaret, ali svaki put kad bi bio zavren, vjetar bi ga
sruio. Na kraju je paa otiao klanjati istiharu. Kad je klanjao, legao
je na svoju serdadu i zaspao. Natprirodna sila koju narod zove dobri
ula je i rekla mu: eli li znati zato ti se minaret stalno rui? Kada
si poeo graditi damiju propustio si zaklati kurbane. Ali, pouj me,
pao, Dervi-pao! Ti ima tri sina. Jednog sina e uiniti kurbanom
i kada bude ponovo poeo s gradnjom, minaret ti se vie nee sruiti. Paa je posluao taj savjet, doao je kui i uzeo od svoje ene
najmlaeg djeaka. ena mu pade mrtva te je on sahrani ispod minareta a pokraj nje i njeno dijete (Pod munaru paa ukopao, ukopao
svoju virnu ljubu, a uz ljubu sina njezinoga) (Cf. Ba. 39; Znam. 17;
Handi 71; S.O. II. 329; H. Halfa I. 4).
II. SABUHI AHMED-BEG DERVIPAI iz Mostara. O njemu ne
znamo nita vie nego to je napisao Fevzi u Bulbulistanu, tanije
da je duhovniji i prefinjeniji od svoga oca. Njegove perzijske i turske
pjesme pune su dvosmislenosti, snane su i lijepe. Zakljuujui po
njegovoj kratkoj poslanici turskom sultanu, po njegovom boemskom
gazelu te po njegovom poetskom imenu Sabuhi (jutarnja pijanica),
M. Baagi pretpostavlja da je rije o istoj osobi, junaku narodne
epopeje Ahmed-begu iz Varada (vidjeti Juki u Bosanski prijatelj,
svezak II, str. 105).
24

24

Jai commis des pchs peut-tre plus quil ny a de gouttes de pluie :


de honte jai baiss la tte. Une voix vint :
O Derwish, naie pas peur, tout sera facile.
Tu auras ce que tu mrites, et nous aussi.
Seigneur, par gnrosit jette un regard sur moi,
Derwish, sur mon tat fatigu et souffrant.
Accorde-lui ta misricorde : ne regarde pas sur moi,
mais regarde sur ta gnrosit.

158

Imam grijeha, moda vie ve to ima kapi kie:


Od stida sam pogo glavu, ne smijem je dii vie!
Dok glas dogje o Derviu, ne plai, se sve je lako,
Po zasluzi i po grijehu nagragjen e biti svako.
Boe, sa dobrotom tvojom baci pogled svemilosti
Na Dervia iznemogla, koji pati, trpi dosti.
Koliko ti svemo hoe, smilovanje daj mu tvoje;
Nemoj na me ni gledati, ve na dobro gledaj svoje!*

Preveo Baagi, Bonjaci i Hercegovci..., str. 48.

159

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Il fut un hros fameux et dirigea plusieurs sanjak en Hongrie. Il


mourut Bude en 1641 (1051) et y fut enterr dans un mausole
spcial, ct de la mosque de la Cour (Sary Cmii) (Cf. Ba. 83,
Evliya elebi 602 ; Znam. 3, Hanji 35.)

Bio je jedan od uvenih junaka i upravljao je veim brojem sandaka u Maarskoj. Umro je 1641. (1051) u Budimu gdje je i sahranjen
u posebnom turbetu, pokraj Dvorske damije (Saray camii) (Cf. Ba.
83, Evlija elebija 602; Znam. 3, Handi 35).

III. RUSHDI. A ct de Dervich pacha la ville de Mostar peut placer


encore un pote sur le parnasse oriental. Cest Ahmed Rushdi, connu
sous le nom dAhmed Mekhf. N Mostar en 1637 il vint dans sa jeunesse Constantinople. On le plaa parmi les acemi oghlan dans les
Galata Saray. Comme lpoque de Koprl les Bosniaques ntaient
pas bien vus la cour (on leur faisait toutes sortes de chicanes, afin
que les Albanais puissent maintenir leur prpondrance) notre Rushdi
quitta ses fonctions la cour en 1663 pour pouvoir vivre en paix. Sur
ces entrefaites son oncle, Smal aga fut nomm gnral Diar Bekr
et Rushdi alla chez lui et sadonna aux sciences juridiques. Il devint, en
1672 professeur, mais cette charge ne convenait pas non plus son
caractre vif, et il quitta lemploi. En 1675 il fit un voyage en gypte avec
le vizir Ahmed pacha pour voir le berceau antique de la culture humaine
et visiter les tombeaux des grands musulmans qui y abondent. Lanne
suivante il retourna Stamboul et lorsque le bosniaque Suleyman pacha
devint grand vizir en 1684, il obtint comme retraite un kadiluk sur lIda
(Kazdag). Il vivait Stamboul dans la tranquillit la plus complte. Mais
sur ses vieux jours, arriva un malheur qui trouva non seulement sa vie
heureuse mais aussi sa raison. Son fils unique mourut et ds lors il ne
frquenta plus les palais des grands mais les tombeaux. Il fit difier un
tombeau ct de celui de son fils Edirne kapu, le frquenta tous les
matins et y pronona quotidiennement une fatiha sa propre intention,
comme sil tait mort ; de l il se rendait dans la tkiya des mavlawis
Yeni kapu o il continuait ses prires. Il mourut en 1699 et fut enterr
dans la tombe quil stait fait construire. A loccasion de sa mort les
illustres potes de Constantinople rivalisrent qui lui ferait le meilleur tarikh. Ses biographes Seyhi, Safai et Salim relvent, en phrases
emphatiques, ses vertus. Le dernier lui consacra toute une page, par
laquelle nous apprenons quil tait un homme humble, noble, dhumeur
enjoue en mme temps quun pote plein desprit et trs instruit.

III. RUDI. Pored Dervi-pae, grad Mostar moe staviti jo jednog


pjesnika na istonjaki Parnas. Rije je o Ahmedu Rudiju, poznatom
pod imenom Ahmed Sahhaf*. Roen je u Mostaru 1637. i u mladosti
je doao u Konstantinopolj. Postavili su ga u Galata Saray meu acemi
oghlane. Budui da za vrijeme Koprla Bosanci nisu bili rado vieni
na dvoru (pravili su im razne smicalice kako bi Albanci zadrali svoju premo), na je Rudi 1663. napustio svoj poloaj na dvoru kako
bi mogao na miru ivjeti. U meuvremenu je njegov daida Smailaga
imenovan za generala u Dijarbakru pa je Rudi otiao kod njega i posvetio se pravnim naukama. Godine 1672. postao je profesor ali ni taj
posao nije leao njegovoj ivahnoj prirodi pa ga je napustio. S vezirom
Ahmed-paom 1675. godine putuje u Egipat da vidi drevnu kolijevku
kulture ljudskog roda i da posjeti grobove muslimanskih velikana kojih je tamo bilo itavo mnotvo. Sljedee godine vratio se u Stambol i
1684, kada je Bonjak Sulejman-paa postao veliki vezir, dobio je jedan
kadiluk na Idi (Kazdag) na ime mirovine. ivio je u Istanbulu u najveem
miru. Ali, pod stare dane, zadesi ga nesrea koja je uzdrmala ne samo
njegov sretan ivot nego i njegov razum. Umrije mu sin jedinac i otada
vie nije posjeivao palae velikaa nego grobove. Dao je da mu se na
Edirnekapi podignu niani pokraj mezara njegovog sina gdje je dolazio
svako jutro pa tu samome sebi uio po jednu Fatihu, kao da je ve
umro; odatle je iao u mevlevijsku tekiju na Yenikapi gdje je nastavljao
s molitvom. Umro je 1699. i bio sahranjen u grob koji je sebi dao napraviti. Kad je umro, istaknuti carigradski pjesnici takmiili su se ko e
mu spjevati bolji tarih. Njegovi biografi, ejhi, Safai i Selim, reenicama
punim zanosa hvalili su njegove vrline. Ovaj posljednji mu je posvetio
cijelu stranicu iz koje saznajemo da je bio skruen ovjek, plemenit,
vedre naravi, a u isti mah je bio i veoma obrazovan i nadahnut pjesnik.

Outre un diwan complet en turc il nous a laiss des ghazals sentimentaux en persan et plusieurs traits desprit. Seyhi nous cite de lui
69 distiques. Ses vers respirent la fracheur du printemps, mais ils
sont artificiels, remplis de fantaisie orientale et imprgns de verve
potique herzgovinienne.
160

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Osim itavog divana na turskom, ostavio nam je i osjeajne gazele


na perzijskom i brojne nadahnute izreke. ejhi nam navodi 69 njegovih dvostiha. Njegovi stihovi odiu proljetnom svjeinom, ali je njihova
autentinost umanjena prevelikim utjecajem istonjake matovitosti i hercegovakog poetskog ara.
*

Pogreka u izvorniku. (Nap. ur.)

161

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

162

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Dans ses ghazals, qui sont encore plus beaux, Rushdi se montre
sous son vrai jour de pote lyrique par excellence. De ses pomes
persans Fewzi nous dit quils sont parfaits et quil y a imit Orfi. En
outre il excellait dans la composition des chronogrammes. (Cf. Ba.
114 ; Znam. 65, Hanji 35; S. O. II. 382 ; Hammer III, 586.)

U svojim gazelima koji su jo ljepi, Rudi se pokazuje u svom


pravom svjetlu lirskog pjesnika par excellence. O njegovim perzijskim
poemama, Fevzi nam kae da su savrene i da je u njima oponaao
Urfija. Povrh toga, bio je izvanredan u sastavljanju hronograma (Cf.
Ba. 114; Znam. 65, Handi 35; S.O. II. 382; Hammer III, 586).

IV. KHUSREW PASHA SOKOLOVI, n en Bosnie, fut lev la cour


et devint silahdar-aga, puis, en 1623 aga des janissaires. Ensuite il fut
gouverneur Diyar Bekr, et en 1627 il fut nomm grand-vizir et serdar
de larme orientale. Il alla aussitt assiger Erzroum o il ft prisonnier le rebelle Abaza pasha quil envoya Stamboul. Il guerroya ensuite
sur la frontire persane, dvasta quelques contres et arriva jusqu
Hamadan. L il fut contraint par les janissaires sarrter pour prendre
Baghdad qui se trouvait alors aux mains des Persans. Aprs 49 jours
de lutte acharne il dut abandonner le sige et retourner Mardin o
il se prparait pour un nouveau sige de Baghdad. Entre temps ses
adversaires, ayant leur tte lex-grand-vizir Hafiz pasha profitrent
de loccasion pour le dnigrer auprs du sultan en disant quil ne travaillait pas et quil gaspillait largent consacr lentretien de larme.
Cest pour cela quil fut destitu. Sur le chemin de Constantinople il
tomba malade Tokat. Le nouveau grand vizir Hafiz pasha, de peur
quil ne revienne Constantinople, se procura un qatal-ferman25 sign
du sultan et invita Murtadha pasha lexcuter. Celui-ci sempressa
daccomplir lordre (en 1639) en tuant Khusrew pasha qui, gravement
malade, luttait dj avec la mort. Cela causa un grand mcontentement dans larme et des dsordres Constantinople : Hafiz pasha y
laissa sa tte. Son khaznadar tait le fameux Mehmed pasha Koprl.
Dans le Bulbulistan de Fewzi nous trouvons une belle posie damour
de Khusrew pasha. (Cf. Ba. 86 ; Znam. 29 ; Kr. Uputa 200).

IV. HUSREV-PAA SOKOLOVI, roen u Bosni, odgojen na dvoru,


postao silahdar-aga, a zatim 1623. i aga janjiara. Poslije toga, bio je
namjesnik Dijarbakra i 1627. godine bio je imenovan za velikog vezira
i serdara istone vojske. Nedugo nakon toga, otiao je u opsadu Erzeruma gdje je zarobio pobunjenika Abaz-pau i otpremio ga u Stambol.
Poslije je ratovao na perzijskoj granici, opustoio nekoliko pokrajina i
stigao do Hamadana. Tamo su ga janjiari zaustavili kako bi zauzeo
Bagdad koji se tada nalazio u rukama Perzijanaca. Nakon 49 dana
ogorene borbe, morade odustati i vrati se u Mardin gdje je poeo s
pripremama za novu opsadu Bagdada. U meuvremenu, njegovi protivnici s bivim velikim vezirom Hafiz-paom na elu, iskoristie priliku
da ga oblate pred sultanom tako to su kazali da ne radi i da rasipa
novac namijenjen izdravanju vojske. Zbog toga je bio razrijeen s dunosti. Razbolje se u Tokatu na putu za Konstantinopolj. U strahu da
se ne vrati u Konstantinopolj, novi veliki vezir Hafiz-paa izdejstvova
katil-ferman25 s potpisom sultana i pozva Murteza-pau da ga smakne.
Ovaj potonji pouri da ispuni nareenje (1639) i ubi Husrev-pau koji
se, teko bolestan, ve borio sa smru. To je izazvalo golemo nezadovoljstvo u vojsci i nerede u Konstantinopolju u kojima je Hafiz-paa
platio glavom. Njegov haznadar bio je uveni Mehmed-paa Kprl. U
Fevzijevom Bulbulistanu nalazimo jednu lijepu Husrev-painu ljubavnu
pjesmu (Cf. Ba. 86; Znam. 29; Kr. uputa 200).

V. NERKESI MUHAMMAD, fils de Nerkeszd, n Sarajevo vers


1592. Il a t kadi Mostar, Banjaluka, Gabela, Bitolj, etc. Alors quil suivait cheval, en 1632, comme chroniqueur dEtat, larme du sultan Murad IV en marche sur Rewan, il fit une chute mortelle en traversant un
marais non loin de Kekbuz. Il est enterr Stamboul. Son ouvrage principal est le Khamsa 26 (Khamsai Nerkesi) compos de : 1. Nihlistn.
2. Kesiru s-sada (lixir du bonheur, traduction libre de lAlchimie du

V. NERKESI MUHAMED, sin Nerkeszadea, roen u Sarajevu oko


1592. Bio je kadija u Mostaru, Banjoj Luci, Gabeli, Bitolju itd. Dok je
1632. kao dravni hroniar, jaui na konju pratio vojsku sultana Murata IV u pohodu na Revan, pade i smrtno nastrada u prelasku preko
jedne movare nedaleko od Gebzea. Sahranjen je u Istanbulu. Njegovo najvanije djelo je Hamsa26 (Hamsai Nerkesi) [Petoknjije] iji su
glavni dijelovi: 1. Nihlistn (Razgranati perivoj), 2. Kesiru s-sada

25

Ordre de mort.

25

Nalog za smaknue.

26

Dans la bibliothque Aulique Vienne se trouve un ms. incomplet qui ne contient que
la 4e et la 5e partie de Khamsa.

26

U biblioteci Aulique u Beu nalazi se jedan nepotpun rukopis koji sadri samo 4. i 5. dio
Hamse.

163

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

bonheur de Ghazli). 3. Mechqu l ushshq (les malheurs des amoureux). 4. Qannu r-Rashd (la loi de la vraie voie). Cet ouvrage a t
crit par un savant persan pour le sultan Muhammad le Tchinguizide. Ce
sont des conseils au roi sur le gouvernement de lempire. Nerkesi a ajout assez de texte loriginal et en a ddi la traduction au sultan Murad
IV. 5. Ghazawtu Maslam (daprs louvrage de Mohiuddin Arabi
dans lequel il parle des guerres de Maslama contre lempire byzantin).

(Eliksir sree, slobodni prijevod Gazalijeve Alhemije sree), 3. Meshqu l-ushshq (Jadi zaljubljenih), 4. Qannu r-Rashd (Zakon pravog puta). Ovo je djelo bio napisao jedan perzijski uenjak za sultana
Muhameda ingizadea. To su savjeti kralju o upravljanju carstvom.
Nerkesi je dodao poprilino teksta izvorniku i prijevod posvetio sultanu Muratu IV. Ghazawtu Maslam (po djelu Muhjudina Arabija u
kojem govori o ratovima Mesleme protiv Bizantijskog carstva).

Il crivit encore la biographie du vizir Murtadha pacha, le Bosniaque Waful kmil fi ahwli wazril dil (parfaite description du
gouvernement dun vizir juste), dont on trouve un exemplaire crit
par lauteur mme Revan Kiosk Ederun-i Humayun Stamboul
et un recueil de lettres. Ses courtes posies lyriques, dit M. Baagi
sont pleines de sentiments et dimages. Sa plus belle le qasida est
crite en honneur de Mostar. Mais nous le mentionnons ici cause
de ses qasida en persan dont il ne nous est conserv que ces vers
(commencement de la rponse une ptre du pote Veisi) :

Napisao je jo i biografiju vezira Murteza-pae, Bonjaka, Wasful


kmil fi ahwli waziril dil (Savreni opis vladavine pravednog vezira), iji se jedan primjerak pisan rukom samog autora kao i zbirka
pisama nalaze u Revan Kiosku u Ederun-i Humayunu u Stambolu. M.
Baagi kae da su njegove kratke lirske pjesme pune osjeaja i slika.
Njegova najljepa kasida napisana je u slavu Sarajeva*. Ovdje ga spominjemo zbog njegovih kasida na perzijskom od kojih su nam ostali
tek ovi stihovi (poetak odgovora na jednu poslanicu pjesnika Veisija):

Mektubi jnefzyi tu med besyi men


Chun khnde gesht ber dil-i szn nihdemesh.
Es ters-i n ki hi dil-i men beszedesh.
Filhl ber du dide-i giryn nihdemesh.
Ez hauf-i nki b-i du cheshmem beshyedesh
Ez dide-i bergiriftem u ber jn nihdemesh.27
Le marinisme, dit M. Baagi, que les Turcs ont reu des Persans
est arriv en Nerkesi sa perfection, tandis que Hammer (III, 230) dit
quil mrite vraiment en sa qualit de prosateur et pistolier le nom
de Narcissus turc (cf. Baagi 59, Znam. 58, Hammer III, 5)28.
Ses ouvrages ont t imprims Stamboul plusieurs fois.
VI. LADUNNI, Mustafa, sinstruisit en voyageant partout. Il parcourut la Turquie, et lAsie Centrale en chasseur passionn et voyageur
intrpide. Pendant son sjour Thran il prit part un concours

164

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

27

Il marriva de toi une lettre qui rjouit lme :


lorsquelle fut lue je lai pose sur mon cur ardent.
De crainte quelle ne soit brle par le soupir de mon cur
je lai mise de suite sur mes deux yeux en pleurs.
De peur que les larmes de mes yeux ne la lavent pas,
je lai enleve deux et pose sur mon me.

28

Voir en outre Basmadjian II, 272-274.

Mektubi jnefzyi tu med besyi men


Chun khnde gesht ber dil-i szn nihdemesh.
Es ters-i n ki hi dil-i men beszedesh.
Filhl ber du dide-i giryn nihdemesh.
Ez hauf-i nki b-i du cheshmem beshyedesh
Ez dide-i bergiriftem u ber jn nihdemesh.27
M. Baagi kae da je marinizam koji su Turci primili od Perzijanaca Nerkesi doveo do savrenstva, dok Hammer (III, 230) kae da, u
svojstvu prozaika i epistolarnog pisca, on zaista zasluuje ime turskog
Narcisa (Cf. Baagi 59, Znam. 58, Hammer III, 5).28
Njegova su djela vie puta tampana u Stambolu.
VI. LADUNNI, Mustafa, stekao je obrazovanje posvuda putujui.
Strastveni lovac i neustraivi putnik, prokrstario je Tursku i Centralnu
Aziju. Prilikom boravka u Teheranu, uestvovao je na jednom takmi*

Pogreka u izvorniku. (Nap. ur.)

27

Dogje mi od tebe pismo, to duu razgaljuje;


kad je proitano, metnuo sam ga na gorue srce.
Bojei se da ga uzdah moga srca ne spri
odmah sam ga uzeo i metnuo na plane oi.
U strahu, da ga suze mojih oiju ne saperu,
skinuo sam ga s njih i metnuo u duu.**

** Preveo Baagi, Bonjaci i Hercegovci..., str. 69.


28

Vidjeti, osim ovoga, i Basmaian II, 272-274.

165

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

de potes persans auprs du chah lui-mme. Il obtint la louange du


chah pour le distique que voici :

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

enju perzijskih pjesnika pred samim ahom. ah ga je pohvalio za


ovaj dvostih:

Penh-i szen-i Is be gush-i men myest


Be gush-i dukhter-i Meryem penghi mengshest.
(Konac iz Isa-pejgamberove igle u mome je uhu dlaka,
Doim u uhu Merjemine keri /kaluerice/ konac je mengjua.)*

Penh-i szen-i Is be gush-i men myest


Be gush-i dukhter-i Meryem penghi mengshest.
(Le fil de laiguille de Jsus est un poil dans mon oreille,
tandis que dans loreille de la fille de Marie (la religieuse) il nest quune perle).
A son retour Stamboul il fut employ la chancellerie impriale, puis en Crime chez Giray Khan et la fin chez Skarlet oghlu
Mavrocordato, duc roumain, en qualit de divan-effendi (secrtaire).
En 1715 larme autrichienne envahit la Transylvanie, fit prisonnier
le duc avec toute sa suite et le mena en Hongrie. On le retrouve par
la suite Stamboul comme secrtaire la chancellerie impriale. Il
fut envoy en Perse comme ambassadeur, et y mourut en 1720. Il
crivit un commentaire au Methnewi de Roumi et une belle collection
de posies turques et persanes (Cf. Ba. 140, Znam. 38, S. O. IV, 88).
VII. ADNI, MAHMOUD PASHA LE CROATE. Il sappelait Abogovi et
daprs toutes les sources turques il tait dorigine croate (Tarikh-i li
IV, 134 fol.). Cest le premier des yougoslaves qui ait jou un grand rle
dans la posie orientale et dans lEmpire ottoman, et aussi un des plus
clbres parmi les 21 GRANDS VIZIRS OTTOMANS ORIGINAIRES DE NOTRE PAYS. Cest
une figure magnifique du XVe sicle. Il tait admir par tous les lettrs
et savants de lempire ottoman. Ils lont apprci comme savant, vizir,
mcne, pote, homme dtat et gnral. Ce Croate fut fait prisonnier
et islamis, puis vendu comme esclave un certain Mehmed aga
Andrinople qui en fit prsent au Sultan Murad et celui-ci son tour
son successeur Mehmed pour quil soit son compagnon dtudes. On
sait que son frre a t gouverneur de la cour bosniaque Smederevo
(Semendria). Lorsque le jeune prince se rendit comme gouverneur
Magnesia, il amena Mahmoud en qualit de gardien de sceaux (muhurdr) et lors de son avnement au trne en 1451 il le nomma beglerbeg
de Roumlie. En 1453 il fut nomm grand-vizir. Il fut dpos en 1467
la suite des intrigues de Roum-Mehmed pasha. En 1472 il redevint
grand vizir. Nous ne nous tendrons pas plus longtemps sur lui car tout
un cycle douvrages didactiques et romanesques lui ont t ddis et
lon pourrait composer un recueil volumineux avec les chants pangyriques sa gloire. En outre il a t considr comme un saint (wali).
Lopinion publique a attribu la prise de Constantinople, de la Bosnie, de
166

Po povratku u Stambol dobio je namjetenje u carskoj kancelariji,


a zatim na Krimu kod Giraj Kana i na kraju kod Skarletoglua Mavrocordata, rumunskog vojvode, u svojstvu divan-efendije (sekretara).
Godine 1715. austrijska vojska upala je u Transilvaniju, zarobila vojvodu sa cijelom njegovom svitom i odvela ga u Maarsku. Nakon toga
ponovo ga nalazimo u Stambolu kao sekretara u carskoj kancelariji.
Bio je poslan u Perziju kao ambasador i tamo je i umro 1720. Napisao
je komentar Rumijevoj Mesneviji i jednu lijepu zbirku turskih i perzijskih pjesama (Cf. Ba. 140, Znam. 38, S.O. IV, 88).
VII. ADNI, MAHMUD-PAA HRVAT. Prezivao se Abogovi i, prema
svim turskim izvorima, bio je hrvatskog porijekla (Tarih-i Ali IV, 134
fol.). Prvi je od Jugoslavena koji je odigrao vanu ulogu u istonjakoj
poeziji i u Osmanskom carstvu, a takoer je i jedan od najslavnijih
od 21 osmanskog velikog vezira porijeklom iz nae zemlje. Rije je
o izuzetnoj linosti 15. stoljea. Divili su mu se svi obrazovani ljudi i
uenjaci Osmanskog carstva. Cijenili su ga kao uenjaka, vezira, mecenu, pjesnika, dravnika i generala. Ovaj je Hrvat bio zarobljen i islamiziran, a zatim prodat kao rob izvjesnom Mehmed-agi u Edirnama
(Andrianopolju) koji ga predstavi sultanu Muratu, a onda ovaj svome
nasljedniku Mehmedu da mu bude drug u uenju. Zna se da mu je brat
bio namjesnik na bosanskom dvoru u Smederevu (Semendria). Kada
se mladi princ uputio kao namjesnik u Magneziju, poveo je Mahmuda
u svojstvu uvara peata (muhurdara), a kad je stupio na prijestolje
1451, imenovao ga je beglerbegom Rumelije. Godine 1453. imenovan
je za velikog vezira. Razrijeen je s tog poloaja 1467. usljed spletki
Rumi Mehmed-pae. 1472. ponovo postaje veliki vezir. Neemo se
vie ovdje zadravati na njemu jer mu je posveen itav niz didaktikih i romanesknih djela te bi se mogla sainiti povelika zbirka panegerijskih pjesama u njegovu slavu. Povrh toga, smatrali su ga svecem (wali). Javno mnijenje pripisalo je zauzimanje Konstantinopolja,
*

Preveo Baagi, Bonjaci i Hercegovci..., str. 346.

167

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

lHerzgovine, et de la Serbie ses seuls mrites. La destine a voulu que Mahmoud pacha entrt le premier Constantinople avec son
dtachement et achevt louvrage, sur quoi arriva le Conqurant, tel
un Deus ex machina pour rflchir au Nant de la Gloire humaine
en rcitant des vers persans sur la coupole dAfrsyb. On conoit
facilement que le sultan ntait pas content de cela et les intrigants
profitrent de loccasion pour dnigrer Mahmoud aux yeux du sultan
lorsque, loccasion de la mort de Mustafa, fils de lempereur, il vint
Constantinople pour lui prsenter ses condolances. Un habit blanc au
lieu de la tenue de deuil, une partie dchecs au lieu de la prire pour
lme du prince parurent des motifs suffisants pour quon lenfermt
Yedi Kull et 16 jours aprs (en 1474), quelques minutes avant larrive de la grce de lempereur, il y mourut, stant, dit-on, coup les
veines. La conduite de Fatih avec Mahmoud est reste une nigme
Barmkienne dans lhistoire turque. Quil soit mort, victime de la jalousie de lempereur, cest ce que nous prouve le chronogramme grav au-dessus de la porte de son mausole ( ct de sa mosque)

hibu l-hayrt Mahmdu l hal


Manbuul altf, mamdhu lkaml
diqu ssultni Mahmdi lkarim
Rha mazlman wa ta rikhun bad
Mta Mahmdan shhidan zhid.
(Fondateur duvres pies, lou pour ses vertus, source de beaut,
glorifi cause de sa perfection, ami sincre du sultan,
Mahmoud le noble sen alla victime de linjustice dans la demeure du Bien-tre.
Il est mort bni et son chronogramme est celui-ci :
mourut lou comme martyr et ascte.)
Latifi dit de lui que personne dans lEmpire ntait plus juste, plus
semblable saph et plus noble, et que, de lavis des critiques, en
talents et en quit, en esprit et en perspicacit personne peut-tre
ne la gal parmi tous les grands vizirs. Il a laiss beaucoup de fondations pieuses qui subsistent encore aujourdhui. Sauf Stamboul il
a bti une mosque Sofia et une Haskoy.
Bien que ses posies soient belles et leur style trs harmonieux,
sa prose est encore plus belle que sa posie, selon Aiq elebi et
ehi. Ses posies en turc et en persan sont trs classiques. Il a compos des imitations des qasidas de Zahiri, Faryabi et des gazals de
Hfiz. Aiq elebi nous cite de lui un distique incomparable :
168

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Bosne, Hercegovine i Srbije samo njegovim zaslugama. Sudbina je


htjela da Mahmud-paa sa svojim odredom prvi ue u Konstantinopolj i okona poduhvat, na ta je stigao Osvaja kao Deus ex machina
da razmisli o nitavilu ljudske slave recitirajui perzijske stihove na
kupoli Afrasiaba. Lahko je pojmiti da sultan nije bio time zadovoljan
te spletkaroi iskoristie priliku da oblate Mahmuda u oima sultana
kada je, povodom smrti Mustafe, carevog sina, stigao u Konstantinopolj da mu izrazi sauee. Bijela odjea umjesto alobne, partija
aha umjesto molitve za prinevu duu pojavie se kao dovoljni razlozi da ga zatvore u Yedi kullesi gdje 16 dana poslije (1474), nekoliko
minuta prije nego to je stiglo carevo pomilovanje, on umrije jer je,
tako kau, sebi prerezao vene. Fatihovo ponaanje prema Mahmudu
ostalo je barmekidska zagonetka turske prolosti. Da je stradao kao
rtva careve ljubomore, dokazuje nam hronogram ugraviran iznad
vrata njegovog turbeta (pored damije).

Shibu l-hayrt Mahmdu l hasl


Manbuul altf, mamdhu lkaml
Sdiqu ssultni Mahmdi lkarim
Rha mazlman ila dar an-naim
Mta Mahmdan shhidan zhid.
(Utemeljitelj bogougodnih djela, hvaljen zbog svojih vrlina,
izvor ljepote, uzdizan zbog svoga savrenstva, iskreni sultanov prijatelj,
plemeniti Mahmud preselio je u boravite blagostanja kao rtva nepravde.
Umro je blagoslovljen a ovo je njegov hronogram:
umro je hvaljen kao muenik i asketa.)
Latifi o njemu kae da u Carstvu nije bilo nikoga pravednijeg, slinijeg Asafu ni plemenitijeg te da, po miljanju kritiara, po nadarenosti i pravinosti, po duhu i otroumnosti moda mu nije bilo ravnog
ni meu svim velikim vezirima. Iza sebe je ostavio mnogo zadubina
podignutih u Boije ime koje jo i danas postoje. Osim u Stambolu,
sagradio je jednu damiju u Sofiji i jednu u Haskyu.
Premda je njegova poezija lijepa i veoma skladnog stila, Aik elebi i ehi tvrde da mu je proza jo ljepa. Njegove pjesme na turskom
i perzijskom vrlo su klasine. Spjevao je imitacije Zahirijevih i Farabijevih kasida i Hafizovih gazela. Aik elebi nam citira jedan njegov
neuporedivi dvostih:
169

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Rakht zhi dilem ger nihn kuni chi ajab ?


Kes chigune nihed shem der derje-i bd.

Rakht zhi dilem ger nihn kuni chi ajab?


Kes chigune nihed shem der derje-i bd.

(Je ne suis pas tonn que tu caches ton visage du soupir de mon cur.
Qui est-ce qui pose la lumire sur la fentre o est le courant dair ?)

(Ne udim se, to ti krije svoje lice od mog aha!


Ko na prozor svijeu mee, gdje je propuh i promaha?)*

Jovanovi, Cf. p. 30 Istoni biser a traduit ainsi (daprs Hammer) cette posie :

Jovanovi, Cf. str. 30, Istoni biser, takoer je preveo (prema


Hammeru) i ovu pjesmu:

Znam ja zami skriva


Tvoj obrai beo
Ta i ko bi sveu
Na vetar izneo.

Znam ja zami skriva


Tvoj obrai beo
Ta i ko bi sveu
Na vetar izneo.

Il nous a laiss un diwan complet.

Turska kritika bi trebala, upravo zbog njihove starine, ukazati vie


panje pjesnicima, naim sunarodnicima koji, daleko od toga da su
slabiji od svojih savremenika osmanskih pjesnika, nego ih vie puta i
premauju. Ali, naalost, njih u svakoj prilici ignoriraju.

Son style est simple, exempt de fantaisies et amphigourismes


comme le style des potes ultrieurs. Aucun critique turc na encore
attir lattention sur luvre de Adni et on ne trouve mentionn dans
aucune anthologie de posies anciennes ce vizir, le premier des grands
hommes dEtats ottomans qui ait protg les sciences et les arts.

Njegov stil je jednostavan, lien fantazija i ispraznosti, kakav je


stil kasnijih pjesnika. Niti jedan turski kritiar jo nije skrenuo panju
na Adnijevo djelo i ni u jednoj antologiji starih pjesama ne spominje
se ovaj vezir, prvi od velikih osmanskih dravnika koji je titio nauku
i umjetnost.

Il est curieux de constater comme la Destine joue avec la vie des


hommes et quel bon march elle fait de la vie dun grand homme
dEtat. On raconte que le mme cheval transporta comme prisonnier
en pays turc Adni, Abdulkerim et Ays. Abdulkerirn devint ensuite
grand-mufti Adrianople, le second fut plus tard professeur de Mehmed le Conqurant lorsque celui-ci devint lhritier du trne et shakh
trs pieux. On suppose que cest justement Ays qui a inculp les
premiers germes du mysticisme dans lme du Conqurant (Cf. Ba.
9-Znam. 40 ; Hanji, 124 ; Basm. 59).

udno je kako se sudbina poigrava s ljudskim ivotom i kako jeftino okona ivot jednog velikog dravnika. Pria se da su na istom
konju kao zarobljenici u tursku zemlju preneseni Adni, Abdulkerim i
Ayas. Abdulkerim je poslije postao veliki muftija u Edirnu (Adrianopolju), drugi je kasnije bio profesor Mehmedu Osvajau dok je ovaj
postao nasljednik prijestolja i veoma poboni ejh. Pretpostavlja se
da je upravo Ayas bio taj koji je posijao prve klice misticizma u dui
Osvajaa (Cf. Ba. 9; Znam. 40; Handi, 124; Basm. 59).

VIII. TWEKKULI DD, n Sarajevo, vivait dans la premire


moiti du XVIIe sicle. Il tudia les sciences mystiques chez le cheikh
Atik dd mewlewi. Aprs la mort de celui-ci il prit sa place dans la
tekiyya mewlewi Sarajevo (o pendant des annes il professa le
cours de Methnewi). Mort Sarajevo et enterr prs de la Careva
Damija (la mosque de lempereur).
170

Ostavio nam je i cijeli divan.

La critique turque devrait, prcisment en raison de leur anciennet, accorder plus de considration aux potes de nos compatriotes
qui, loin dtre infrieurs aux potes ottomans contemporains les
surpassent plus dune fois. Mais malheureusement ils restent ignors en toutes occasions.

VIII. TEVEKULI DEDE, roen u Sarajevu, ivio je u prvoj polovini 17.


stoljea. Uio je mistike nauke kod mevlevijskog ejha Atik-dede.
Nakon smrti ovog potonjeg, zauzeo je njegovo mjesto u mevlevijskoj
tekiji u Sarajevu (gdje je godinama drao predavanja o Mesneviji).
Umro je u Sarajevu, a sahranjen je pokraj Careve damije.
*

Preveo Baagi, Bonjaci i Hercegovci..., str. 16.

171

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Il a laiss beaucoup de posies ; entre autres une en persan qui


vaut bien les diwans tout entiers de certains derviches :

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ostavio je mnogo poema; izmeu ostalih i jednu na perzijskom


koja vrijedi itavih divana nekih dervia:

Hemchu gawwn-i muflis ez berayi geuher


Zahmet-i deryi mardum-khr mbayed keshid
Jeuher nahl u nhemwr behri keshem
Behri yek gul zahmet ad khr mi byed keshid.

Hemchu gawwn-i muflis ez berayi geuher


Zahmet-i deryi mardum-khr mbayed keshid
Jeuher nahl u nhemwr behri keshem
Behri yek gul zahmet ad khr mi byed keshid.

(Comme un plongeur indigent qui cherche les perles,


chaque homme doit souffrir des peines :
cause de lui je supporte tout des gens vils.
Pour une rose il faut supporter des piqres de cent pines.)
(Cf. Hanji, 43 ; Ba. 73 ; Znam. 74).

(Kao mufliz-roncu, koji biser trai,


Treba podnositi muke svakome muu,
Radi njega trpim svata od neljudi.
Treba pretrpiti sto uboda trna,
Dok uzgoji ovjek jednu ruu!)*
(Cf. Handi, 43; Ba. 73; Znam. 74)

IX. SOUDI. Nous ne pouvons pas passer sous silence un des


plus grands commentateurs de classiques persans, Soudi, disciple de
Moslihuddin Lri et dont les uvres sont connues en Orient jusquaux
frontires de lEmpire Cleste. Tous les critiques sont daccord pour
proclamer sa supriorit sur les autres commentateurs, ce qui sexplique aussi par le fait que Soudi, en sa qualit de Slave et dAryen,
par son affinit avec la race iranienne a pu avoir beaucoup plus le
sens des finesses de la langue persane que les commentateurs de
race touranienne.
e

Il est n dans la premire moiti du XVI sicle Sudii, village prs


de ajnie en Bosnie, do son surnom de Soudi. Aprs avoir termin
ses tudes Stamboul il se rendit Diyar Bekr suivre les cours de
Lari. De retour Constantinople il exera les fonctions de professeur,
mais il sest vite retir pour se ddier lexplication des classiques
persans. Il a t professeur entre autres de Derwish pasha, son compatriote. Il est mort en 1593 tant professeur Atmeydan Saray ; il
fut enterr Aksaray dans le harem de la mosque de Yousuf pacha.
Il nous a lgu des commentaires dtaills sur le Methnewi, sur
le Gulistan, le Bostan et le Diwan de Hafiz., qui ont t imprims plusieurs fois Stamboul et au Caire.
Barbier de Meynard, dans sa traduction du Bostan sexprime sur
lui en ces termes : Soudi, au contraire, le plus moderne et le plus
rudit des trois, est celui quon a le moins song consulter jusqu ce
jour. En lui pourtant se rsument les traditions de lcole turque et il a
lavantage davoir profit des recherches de ses devanciers. Il y joint le
mrite dune tude plus consciencieuse et plus complte.
172

IX. SUDI. Ne moemo ne spomenuti jednog od najveih komentatora perzijskih klasika, Sudija, uenika Muslihuddina Larija ija su djela
poznata na Istoku sve do granica Nebeskog carstva. Svi se kritiari slau da je on imao nadmo u odnosu na druge komentatore to se takoer objanjava injenicom da je Sudi, budui da je bio Slaven i arijevac,
svojom sklonou prema iranskoj rasi mogao imati mnogo izraeniji
osjeaj za nijanse perzijskog jezika nego komentatori turkmenske rase.
Roen je u prvoj polovini 16. stoljea u Sudiima, selu pored ajnia u Bosni; otud njegov nadimak Sudi. Nakon to je zavrio studije
u Stambolu, otiao je u Dijarbakr da pohaa Larijeva predavanja. Po
povratku u Konstantinopolj radio je kao profesor ali se brzo povukao
kako bi se posvetio tumaenju perzijskih klasika. Izmeu ostalog bio
je profesor Dervi-pai, svom sunarodniku. Umro je 1593. na mjestu
profesora u Atmejdan-Saraju; sahranjen je na Aksaraju, u haremu
Jusuf-paine damije.
Ostavio nam je detaljne komentare Mesnevije, ulistana, Bustana i
Hafizovog Divana, koji su nekoliko puta bili tampani u Stambolu i Kairu.
Barbier de Meynard, u svom prijevodu Bustana izjanjava se o njemu ovim rijeima: Sudi, naprotiv, najsavremeniji i najobrazovaniji od
trojice, onaj je koji i danas najrjee doe na red za itanje. Pa ipak,
u njemu se saimaju tradicija turske kole i prednost to je koristio
istraivanja svojih prethodnika. Uz to je zasluan i za savjesnije i potpunije prouavanje.
*

Preveo Baagi, Bonjaci i Hercegovci..., str. 73.

173

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Tant quon lira les classiques persans, Sadi, Hafiz et Roumi, on


lira de mme les commentaires de ce grand Bosniaque.

Sve dok se budu itali perzijski klasici, Sadi, Hafiz i Rumi, itat e
se i komentari ovog velikog Bonjaka.

(Cf. Ba. 30 ; Znam. 71, Hanji 78, Fedhleke 1,7, dans lesquels il
a prouv que ses devanciers avaient faussement expliqu et comment plusieurs passages cause de leur ignorance des finesses du
langage et leur incomprhension de la posie.)

(Cf. Ba. 30; Znam. 71; Handi, 78; Fedhleke I, 7, u kojima je


dokazao da su njegovi prethodnici pogreno objanjavali i komentirali
neke odlomke zbog nepoznavanja jezikih finesa i njihovog nerazumijevanja poezije.)

X. MUNIRI EFFENDI, n en Bosnie. Son nom tait Nourullah mais


il est connu du monde savant sous le pseudonyme de Muniri. Aprs la
fin de ses tudes il stablit Belgrade, o il exera les fonctions de
professeur, wiz et de mufti jusqu sa mort en 1617. Il nous a laiss
un commentaire sur le Gulistan . Dans la Bibliothque de lInstitut
balkanique se trouve son ouvrage Sablul hud (sur la religion et
les rites religieux). Cf. Znam. 51, Hanji 138, H. Khal. II,21.

174

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

X. MUNIRI-EFENDIJA. Roen je u Bosni. Zvao se Nurullah, ali je u


naunom svijetu poznat pod pseudonimom Muniri. Nakon zavrenih
studija, nastanio se u Beogradu, gdje je radio kao profesor, vaiz i muftija sve do smrti 1617. Ostavio nam je jedan komentar ulistana. U
Biblioteci Balkanskog instituta nalazi se njegovo djelo Subul al-huda
(Putevi upute) (Cf. Znam. 51; Handi, 138; H. Khal. II, 21).

XI. MIRZA SAFVET. Dr Safvet beg Redepai-Baagi, licenci


s lettres la Facult de Vienne. Professeur de langue arabe de 1900
1906 au Lyce de Sarajevo. En 1910, Docteur phil. linguis. islamiticis. Dput et prsident du Parlement Bosniaque. Conservateur
du Muse Sarajevo. Etant encore au Lyce il crivait des posies
dans le Vijenac, Nada, Prosvjeta, Pobratim, sous le pseudonyme de
Mirza Safvet. Il en imprima la premire collection Zagreb en 1896,
sous le nom de Trofanda ; la seconde Sarajevo en 1906 Misli
i uvstva . Puis il crivit un drame en 4 actes : Abdullah pasha et
Boj pod Ozijom (Bataille sous Ozia). Il traduisit de larabe le Nizamu lAlem de notre compatriote Kafi et des roubayyat de Omar
Khayyam et le chant religieux Mevlud en trs beaux vers croates.
Ses uvres historico-littraires sont : Kratka uputa u prolost Bosne
i Hercegovine (court aperu du pass de la Bosnie-Herzgovine) de
1463 1800 ; en 1900, Sarajevo : Bonjaci i Hercegovci u Islamskoj Knjievnosti (Les Bosniaques et les Herzgoviniens dans les
lettres islamiques), 1912, et Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci
u turskoj carevini (Les Croates illustres de Bosnie et dHerzgovine
dans lempire turc), 1931, Zagreb. Il a t un des principaux fondateurs de Gajret (le zle) et de Novi Behar (fleurs nouvelles)
revues paraissant toutes les deux Sarajevo.

XI. MIRZA SAFVET. Dr. Safvet-beg Redepai Baagi, diplomirao knjievnost na Fakultetu u Beu. Od 1900. do 1906. profesor
arapskog jezika u sarajevskoj Gimnaziji. Godine 1910. postaje doktor phil. linguis. islamiticis. Zastupnik i predsjedavajui bosanskog
Parlamenta. Kustos Muzeja u Sarajevu. Dok je jo radio u Gimnaziji,
pisao je poeziju i objavljivao u Vijencu, Nadi, Prosvjeti i Pobratimu
pod pseudonimom Mirza Safvet. Prvu zbirku pod imenom Trofanda odtampao je u Zagrebu 1896; drugu, Misli i uvstva, u Sarajevu
1906. Potom je napisao dramu u etiri ina Abdulah-paa i Boj pod
Ozijom. Preveo je s arapskog Nizamu lAlem naeg sunarodnika Kafija, rubaije Omera Hajama i religijsku poemu Mevlud veoma lijepim
hrvatskim stihovima. Njegova historijsko-knjievna djela su: Kratka
uputa u prolost Bosne i Hercegovine od 1463. do 1800, objavljeno 1900. u Sarajevu; Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti,
1912. i Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini,
1931, Zagreb. Jedan je od glavnih utemeljitelja asopisa Gajret i Novi
behar koji su izlazili u Sarajevu.

Nous citerons un quatrain quil composa loccasion de la mort


de son pre Edhem beg :

Citirat emo jedan katren koji je spjevao povodom smrti svoga oca
Edhem-bega:
175

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Nmusi mujassam bd der dide-i dushman u dst


Fansi mujalla bud der halqai ahl-i pst.
Hemrhi watanperwer, hemrhi hunerver,
Ibqi niku nmi sermyci omri st.

Nmusi mujassam bd der dide-i dushman u dst


Fansi mujalla bud der halqai ahl-i pst.
Hemrhi watanperwer, hemrhi hunerver,
Ibqi niku nmi sermyci omri st.

(Il tait lorgueil (bonne rputation) incarn aux yeux des amis et des ennemis,
une lanterne luisante dans le cercle des derviches pieux.
Soutien des patriotes et propagateur de linstruction,
le principe de sa vie tait de laisser une bonne renomme.)

(Bio je inkarnirani ponos u oima prijatelja i neprijatelja,


svijetla zublja u kolu pobonih dervia,
saputnik boraca za domovinu, istomiljenik nosioca prosvjete;
sermija njegova ivota bila je ostaviti lijepo ime.)*

Nous aurions pu en citer beaucoup dautres encore, mais nous


voulions seulement montrer que la littrature et la langue persanes
ont toujours t familires aux lettrs de Croatie Turque, dHerzgovine et de Bosnie. Le lecteur ne stonnera donc point que Fewzi ait
choisi pour crire son Bulbulistan cette belle langue persane, et quil
lait manie avec tant de bonheur...
Mais il ne faudrait pas en conclure que notre auteur doive prendre
place parmi les crivains de la Perse. Non point ; par lesprit et par
le cur, Fewzi est rest Bosniaque et cest ce que nous essaierons
de montrer par la suite.

Mogli bismo jo mnoge citirati, ali smo samo htjeli pokazati da su


perzijska knjievnost i perzijski jezik oduvijek bili bliski uenim ljudima Turske Hrvatske, Hercegovine i Bosne. Dakle, italac se ni najmanje nee zauditi to je Fevzi izabrao da napie svoj Bulbulistan na
lijepom perzijskom jeziku kojim je tako uspjeno vladao...

Ali ne bi iz toga trebalo zakljuiti da bi naeg autora valjalo svrstati meu perzijske pisce. Ni govora o tome; duhom i srcem, Fevzi
je ostao Bonjak i to je ono to emo u nastavku pokuati i pokazati.

176

Preveo Baagi, Bonjaci i Hercegovci..., str. 377.

177

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

CHAPITRE III

TREE POGLAVLJE

LES SOURCES DE LA FORME ET DE LA PENSE

IZVORI FORME I MISLI

Nous avons signal dans notre Introduction, que lauteur doit ses
illustres devanciers : Sadi, Jmi, Kemalpashazad, Gurni, une large
part de son inspiration potique et doctrinale et quil leur doit sans
doute aussi beaucoup de la matrise avec laquelle il manie la langue
persane. Lobjet de ce troisime chapitre est donc de retrouver tout
au long de la lecture des Six Paradis du Bulbulistan les sources auxquelles notre auteur a puis une partie des richesses de son expression et de sa pense. Une partie, disons-nous, car il serait draisonnable de vouloir toute force, la faon de certains rudits modernes, montrer point par point, coups dhistoire, les origines des
sentiments, des ides et du style de Fewzi : qui veut trop prouver, ne
prouve rien ; une pareille mthode conduirait par exemple ne voir
en La Fontaine quun plagiaire des fabulistes hindous, grecs et latins.
Non, Fewzi doit peut-tre plus encore son milieu racial, religieux
et littraire, celui de ses compatriotes bosniaques, qu ces illustres
Persans dont la mentalit diffre trangement de la sienne, comme
nous avons vu dans lanalyse de la doctrine morale du Bulbulistan.
Cest dans son peuple mme, et non chez les lettrs dune autre race
dOrient, que Fewzi a trouv les sources principales de son inspiration potique, morale, religieuse et mystique, ainsi que nous lavons
vu dans le chapitre consacr la Philosophie du Bulbulistan.

U naem Uvodu naglasili smo da autor duguje svojim istaknutim preteama, Sadiju, Damiju, Kemal-paazadeu i Guraniju, veliki dio svog
poetskog i doktrinalnog nadahnua te da im, vjerovatno, mnogo duguje i u smislu vjetine kojom vlada perzijskim jezikom. Dakle, predmet ovog treeg poglavlja je, itajui est bai Bulbulistana, pronai
izvore iz kojih je na autor crpio jedan dio bogatstva svog izraza i
svoje misli. Kaemo jedan dio, jer bi bilo nerazumno eljeti pokazati
po svaku cijenu sve, taku po taku, poput nekih modernih erudita,
oslanjajui se na historiju, porijeklo osjeaja, ideja i Fevzijevog stila:
ko eli previe dokazati, nita ne dokae; takva jedna metoda dovela
bi, naprimjer, do toga da se u La Fontaineu ne vidi nita drugo do plagijatora hinduskih, grkih i latinskih basnopisaca. Ne, Fevzi moda jo
i vie duguje rasnoj, vjerskoj i knjievnoj sredini iz koje potie, sredini
svojih bosanskih sunarodnika, nego tim istaknutim Perzijancima iji
se mentalitet mnogo razlikuje od njegovog, kao to smo to vidjeli u
analizi moralnog uenja Bulbulistana. Fevzi je pronaao glavne izvore
svog poetskog, moralnog, vjerskog i mistikog nadahnua u samom
svom narodu, a ne kod knjievnika jedne druge istonjake rase, kao
to smo to vidjeli u poglavlju posveenom filozofiji Bulbulistana.

Cela, nous lavions dj dit dans notre Introduction ; nous le rptons ici, avant que le lecteur ne passe la lecture de luvre ellemme, pour quil sache bien que la mentalit qui sy trouve dpeinte
et propose en exemple est celle de la Bosnie islamise, celle des
yougoslaves musulmans ; et non pas celle des mcrants et des infidles, non plus que celle des Persans de Sadi. Lorsque nous avons
expos la fin du chapitre I la psychologie du peuple bosniaque, le
lecteur se souviendra de tous les traits de caractre et de murs
178

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ovo smo ve naveli u naem Uvodu; ponavljamo to i ovdje, prije nego to italac pree na itanje samog djela, da dobro zna da
tamo naslikani mentalitet ponuen kao primjer jeste mentalitet islamizirane Bosne, mentalitet jugoslavenskih muslimana, a ne mentalitet bezbonika i nevjernika niti onaj Sadijevih Perzijanaca. Kada
smo na kraju Prvog poglavlja izloili psihologiju Bonjaka, italac
e se sjetiti svih crta karaktera i udorea koje e moi otkriti u
179

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

quil aura pu relever dans le Bulbulistan, dont notre traduction forme


le chapitre IV. Il verra comme cest bien lesprit et le cur bosniaques
qui sexpriment dans cette uvre riche du sentiment et de la pense
yougoslave ; et avec nous sans doute alors conclura-t-il : Fewzi est
le prototype du Slave musulman.

Bulbulistanu koji smo preveli i dali u etvrtom poglavlju. Vidjet e


kako se dobri bosanski duh i srce izraavaju u ovom djelu bogatom
jugoslavenskim osjeajima i mislima; i vjerovatno e s nama zakljuiti: Fevzi je prototip slavenskog muslimana.

Ce nest point, nous le rappelons, ce que nous nous proposons de


montrer dans ce chapitre que nous voulons strictement limiter un
commentaire littraire et historique des sources de linspiration et du
style. Contrairement ce que nous ferons dans le chapitre V o les
ncessits de lanalyse philosophique nous conduiront abandonner
lordre dans lequel le pome a t compos, nous allons donc, ici, en
suivant page par page la traduction qui fait lobjet du chapitre IV, montrer ce que Fewzi doit de toute vidence ses prdcesseurs et rappeler les trs anciens ouvrages et les lgendes religieuses ou populaires
quon pourrait considrer comme les sources lointaines de sa pense.

Podsjeamo da to nije ni najmanje ono to nam je namjera pokazati


u ovom poglavlju koje elimo strogo ograniiti na knjievni i historijski
komentar izvor nadahnua i stila. Suprotno onome to emo uraditi u
Petom poglavlju gdje e nas potreba za filozofskom analizom odvesti
do toga da napustimo formu u kojoj je poema spjevana, ovdje emo,
dakle, pratei stranu po stranu prijevoda koji ini predmet etvrtog
poglavlja, pokazati ono to Fevzi oigledno duguje svojim prethodnicima i podsjetiti na veoma stara vjerska ili narodna djela i legende
koje bi se mogle smatrati dalekim izvorima njegove misli.

Ds la premire page de son Bulbulistan, lauteur nous le prsente dj comme une suite naturelle et un complment ncessaire
au Gulistan de Sadi, au Bharistan de Jmi, au Nigristan de Kemalpashazad et au Sunbulistan de Shakh Chudjauddin Gurni.
De mme que Sadi ddia son uvre Sad ben Zengi, et Jami
Husein, fils de Baikara, fils de Omar Chah, fils de Tamerlan, les
auteurs du Nigaristan et du Sunbulistan Soliman le Magnifique,
de mme notre auteur ddie son Bulbulistan Hkimoglu ghzi Ali
Pasha, qui tant cette poque vizir en Bosnie, avait repouss triomphalement les attaques du prince Hildburghausen et dautres gnraux autrichiens. La ddicace ce vizir est ainsi conue :

Mon Bulbulistan est achev,


mais il na reu de personne une marque prcieuse pour sen orner,
jusqu ce quil arriva la gloire dAsaph
qui dtermina son prix la pierre prcieuse.
Ce pacha quon compara ainsi Asaph, ministre du roi Salomon,
tait arriv en Bosnie en 1735. Il fut un des hommes les plus nergiques et les plus aviss qui aient jamais gouvern ce pays. Cest
parce quil russit repousser les attaques des armes impriales
que la posie nationale yougoslave garde encore son souvenir surtout cause de la victoire de Banjaluka sur le prince gnral Hildburghausen (1737). On pourrait se reporter au livre que lui a consacr
un compatriote de Fewzi : Omar eff. de Bosanski Novi. Cet ouvrage,
180

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Od prve stranice svog Bulbulistana, autor nam ga ve predstavlja kao prirodni slijed i nunu dopunu Sadijevog ulistana, Damijevog Beharistana, Nigaristana Kemal-paazadea i Sunbulistana ejha
udaudina Guranija.
Kao to je Sadi posvetio svoje djelo Sadu ibn Zengiju, a Dami Huseinu, sinu Baikare, sinu Omar-aha, sinu Tamerlana, autori
Nigaristana i Sunbulistana Sulejmanu Velianstvenom, tako i na
autor posvjeuje svoj Bulbulistan Hekimoglu Gazi Ali-pai, koji je,
sa svog tadanjeg poloaja vezira Bosne, slavodobitno odbio napade princa Hildburghausena i drugih austrijskih generala. Posveta
veziru ovako je sroena:

Zavren, evo je, moj Perivoj slavuja


Al ni od kog on ne dobi dragulja;
Pohvala Asifa jo vie se ukrasi
Opisom dragulja mu dragocjenih.
Ovaj paa koga e tako uporediti s Asafom, ministrom kralja Solomona, stigao je u Bosnu 1735. godine. Bio je jedan od najenerginijih i
najdomiljatijih ljudi koji su ikada vladali ovom zemljom. Zbog toga to
je uspio otjerati carsku vojsku, a naroito zbog pobjede pod Banjom
Lukom nad princom generalom Hildburghausenom (1737), narodna
jugoslavenska poezija i dalje uva uspomenu na njega. Mogli bismo
se pozvati na knjigu koju mu je posvetio jedan Fevzijev sunarodnik:
Omer-efendija iz Bosanskog Novog. Ovo djelo, napisano na turskom
181

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

crit en turc, et intitul : Gazavat Hekim Oglu Ali Paa (cf. Baagi
152, Hanji 112), parle des vnements bosniaques de 1736-1739 ;
Ibrahim Mutafarriga, Hongrois musulman, a largi cette histoire et la
dite en 1741 Stamboul sous le titre de Tarikh-i Bosna. En 1876 elle
fut rdite sous le mme nom. Cet ouvrage a t traduit en anglais
et en allemand (ce dernier par Johann Nepomuk Dubsk a t dit
Vienne en 1789, sous le titre Die Kriege in Bosnien in den Feldzgen 1737, 1738, 1739. Cf. Glasnik 1933, n 9, p. 26. Mustafa-eff.
de Prusac dans son ouvrage crit en arabe Tebshru l-ghuzzt
(Bonne nouvelle aux hros) loue aussi Ali Pacha et relve son hrosme et son quit. (Cf. Baagi 151, et Glasnik 1933, n3, p. 25).

jeziku i naslovljeno Gazavat Hekimolu Ali-paa (Cf. Baagi 152, Handi 112), govori o bosanskim dogaajima iz 1736-1739; Ibrahim Muteferriga, muslimanski Maar, proirio je ovu priu i izdao je 1741. u
Stambolu pod naslovom Tarikh-i Bosna. Godine 1876. djelo je ponovo
objavljeno pod istim imenom. Ovo je djelo prevedeno na engleski i na
njemaki (ovaj posljednji prijevod uradio je Johann Nepomuk Dubsky i
objavljen je u Beu 1789. pod naslovom Die Kriege in Bosnien in den
Feldzgen 1737, 1738, 1739 Cf. Glasnik 1933, br. 9, st. 26). Mustafa-efendija Pruak u svom djelu napisanom na arapskom Tebshiru
l-ghuzzat (Dobra vijest za junake) hvali i Ali-pau i iznosi njegovo junatvo i pravinost. (Cf. Baagi 151 i Glasnik 1933, br. 3, str. 25)

Si nous insistons ainsi sur la personnalit de Ali pacha, cest pour


donner le sens de lintrt et de ladmiration que lui tmoignait Fewzi :
Il voyait en lui le hros national, le librateur du territoire bosniaque
et le paladin mystique victorieux des infidles. Autant que Fewzi on
peut dire dAIi pacha quil tait le prototype du Bosniaque, ainsi que
nous le dfinirons plus loin dans notre petite tude psychologique.

To to ovoliko insistiramo na linosti Ali-pae, to inimo da bismo


dali smisao zanimanju i divljenju koje je Fevzi osjeao prema njemu:
u njemu je vidio narodnog junaka, oslobodioca bosanske teritorije i
mistikog pustolova koji odnosi pobjede nad nevjernicima. O Ali-pai
moemo rei kao i Fevzi da je bio prototip Bonjaka, onakvog kakvog
ga definiramo dalje u tekstu u naoj maloj psiholokoj studiji.

De mme que Jmi, lauteur demande ceux qui seront rassembls


dans ce jardin de plaisance avec le regard et la considration, quils se
rappellent dune invocation Dieu le jardinier qui a diminu sa vie prcieuse en soignant chaque plante et qui a donn le sang de son cur en
cultivant chaque arbre. Cest une imitation vidente du dbut du Bharistan. Pour le montrer, voici la traduction dun passage de ce dbut :
Quils se rappellent dans une invocation Dieu, et quils rjouissent par
une louange le jardinier qui a bu le sang de son cur en disposant ses
jardins et qui a puis sa douce vie le faire prosprer (p. 44).

Kao i Dami, autor trai od onih koji se, s potovanjem i panjom,


budu sakupili u toj bati za uivanje da se jednom dovom upuenom
Bogu prisjete batovana koji je skratio svoj dragocjeni ivot brinui se
za svaku biljku i koji je dao krv svog srca dok je uzgojio svako stablo.
Rije je o oiglednoj imitaciji poetka Beharistana. Kako bismo to pokazali, dajemo prijevod odlomka tog poetka: ...kad god s odobravanjem pogled upute, neka baovanu, koji je na njegu svake biljke ivot
vrijedni utroio, i u njegovanju svakog drveta krv iz srca lio, plodovima
iz bae Seban-Mesani radost podare i dovom ga se prisjete. (Str. 44)

LE PREMIER PARADIS.

BAA PRVA

Le second miracle (Junaid et le chrtien) est directement inspir


du Nafahtu lUns de Jmi (p. 290).

Drugi keramet (Dunejd i kranin) direktno je inspiriran Damijevim


djelom Nafahtu lUns.

Voici la traduction du passage que Fewzi a imit :


Un jeune homme chrtien, habill en chrtien, se trouvait debout au fond de la salle. Il dit : O Cheikh, quel est le sens de la parole
du Prophte (. a. w. s.) : craignez la sagacit du croyant parce quil
regarde par la lumire de Dieu ? Junaid dit : Pendant une heure je
tins la tte baisse et lorsque je la levai je dis : Accepte lIslam, car le
temps est venu que tu acceptes lIslam. Jfei dit : les gens crurent
182

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Evo prijevoda odlomka koji je Fevzi imitirao:


Jedan mladi kranin, iji izgled nije odavao da je kranin, stajao je u dnu dvorane. On ree: O, eie, koji je smisao Poslanikovih
(s.a.w.s.) rijei: uvajte se pronicljivosti vjernika jer on uistinu gleda
Allahovim svjetlom? Dunejd ree: Sat vremena drao sam pognutu
glavu i kad sam je podignuo kaem: Primi islam jer je kucnuo as
da primi islam. Jafei kae: Ljudi pomislie da je Dunejd napravio
183

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

que Junaid avait fait un miracle. Moi je pense quil en a fait deux. Le
premier en reconnaissant que le jeune homme tait un mcrant et le
second en devinant que le jeune homme accepterait de suite lIslam.

udo. A ja mislim da je napravio dva. Prvo zato to je prepoznao da


je mladi krivovjernik, a drugo jer je pogodio da e mladi u tom asu
prihvatiti islam.

Alors que Jmi se borne raconter schement cette histoire,


Fewzi en a fait un rcit plein de lyrisme et de foi, entrecoup de cinq
commentaires en vers ; limitateur a de fort loin dpass son modle.

Dok se Dami ograniio da suho ispria tu priu, Fevzi je od nje


napravio pripovijest punu lirike i vjere, s umetnutih pet komentara u
stihovima; imitator je uveliko prevaziao svoj uzor.

Dans le troisime miracle Fewzi nous conte la lgende dAbou


Imran Witi qui vint, par la voie des airs, porter secours un couple
de naufrags. Or, le saint qui slve dans les airs, cest le sujet de
force lgendes bouddhiques.
Voyez par exemple Journal Asiatique , 1901, janv., p. 11, Feer :
Karma Jtaka . Et quand le Pratykabuddha sleva dans lair pour
excuter les prodiges habituels... ou 1901, mai, p. 420, dans lhistoire
sur le brahme Grhtaputra : Mais ce pauvre enviait lopulence du riche
et un Pratykabuddha stant prsent, il lui donna une aumne. Le
saint personnage sleva dans lair. A la vue de ce prodige, etc...
De mme, p. 432 : Le roi fit arracher les yeux au saint personnage qui, par piti pour lauteur de ce crime, sleva dans lair.
Le quatrime miracle est galement emprunt au Nafahtu lUns
de Jmi (p. 164), mais lexpression et la forme diffrent sensiblement, et lavantage est notre pote. Quon en juge en comparant le
rcit de Fewzi celui de Jmi dont voici la traduction :
Un chrtien ayant entendu que parmi les musulmans il y avait
des gens dous de perspicacit vint dans le couvent du Shakh
Aboul-Abbs Qab. Le shakh lui dit : Ltranger, pourquoi vient-il
la maison des amis ? Le chrtien sen alla en disant : Je le connais
maintenant. De l il se dirigea vers le couvent du shakh Aboul-Abbs Nehwendi. Lorsquil y arriva le cheikh ne dit un mot. Il pratiqua
quatre mois les ablutions et les prires avec eux, et aprs cela il mit
ses souliers pour sen aller. Le cheikh lui dit : Ce nest pas gnreux
dtre venu comme tranger, et de sen aller comme tel, aprs avoir
reu lhospitalit ! Le chrtien se fit musulman et stablit l. Aprs
le shakh il occupa sa place.

184

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

U treem kerametu Fevzi nam pria legendu o Ebu Imranu Vasitiju koji je, doletjevi iz zraka, pritekao u pomo jednom paru brodolomaca. A sveti ovjek koji se uzdie u zrak jedna je od mnogih
tema budistikih legendi.
Pogledajte, naprimjer, Azijske novine, januar 1901, str. 11, Feer:
Karma Jtaka. I kad se Pratjkabuda podie u zrak da bi pravio uobiajena uda... ili maj 1901, str. 420, u prii o brahmi Grhtaptri:
Ali taj je siromah zavidio bogatau na obilju te kad se pojavio
Pratjkabuda, udijeli mu milostinju. Sveti ovjek poleti u zrak. Vidjevi to udo itd.
Isto tako, str. 432: Kralj naredi da se iskopaju oi svetom ovjeku
koji, iz saaljenja prema poiniocu tog zlodjela, poletje u zrak.
I etvrti keramet takoer je posuen iz Damijevog djela Nafahtu
lUns (str. 164), s tim da su izraavanje i forma osjetno drugaiji, a
prednost ide u korist naeg autora. Da presudimo o tome uporeujui
Fevzijevu pripovijest sa Damijevom iji prijevod dajemo u nastavku:
Jedan kranin koji je uo da meu muslimanima ima ljudi nadarenih pronicljivou, doe u tekiju ejha Ebul-Abasa Kaaba. ejh mu
ree: Zato stranac dolazi u kuu prijatelja? Kranin ode rekavi:
Sad ga poznajem. Odatle ode do tekije ejha Eb Absa Nahvendja.
Kada je tamo stigao, ejh ne ree ni rije. etiri mjeseca je uzimao
s njima abdest i klanjao, poslije ega je obuo cipele i krenuo da ode.
ejh mu ree: Nije lijepo doi kao stranac i otii isti takav nakon to si
bio fino primljen! Kranin postade musliman i tu se nastani. Nakon
ejha, zauzeo je njegovo mjesto.

Dans le septime miracle (Ibrahim Khaw) les vers :

U sedmom kerametu (Ibrahim Havvas) stihovi:

Ne te chagrine pas pour ta nourriture quotidienne :


tout ce qui est crit tarrivera.
Tes besoins ne les dis personne autre que Dieu ;
qui pourrait tre plus gnreux que Lui ?

Ne brini za svoju nafaku


Stii e to ti je zapisano na elu
Nita ne trai ni od koga osim od Boga
Ima li iko dareljiviji od Njega?
185

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

et les suivants :

i sljedei:

Les oiseaux des airs sont le miroir de la subsistance de lhomme.


Vois donc qui leur donne leur pain quotidien,

Nebeske su ptice ogledalo ovjekove nafake


Gledaj kako daje im trpezu opskrbe,

nous rappellent les mots du Discours de la Montagne (Mathieu VI, 26 :


Regardez les oiseaux du ciel, ils ne sment ni ne moissonnent, et ils
namassent rien dans les greniers, et votre Pre Cleste les nourrit.
Ne valez-vous pas beaucoup plus queux ? Qui de vous par ses inquitudes peut ajouter une coude sa taille ? ).

podsjeaju nas na rijei Propovijedi na gori (Matej VI, 26: Pogledajte


ptice na nebu, niti siju niti anju niti sabiru u itnice, pa ipak ih hrani
va nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? A tko od vas zabrinutou moe svome stasu dodati jedan lakat?).

Dans le huitime miracle (Dhoun-Noun Miri donnant au derviche de Balkh quatre pices dargent quil dpensait jusqu la
fin de sa vie, sans en voir la fin) personne ne pourra mconnatre
lanalogie avec lhistoire de la veuve pauvre de Sarepta de Sydon
laquelle le prophte Elie (I Rois XVIII 16) donna du pain et de lhuile
quelle consomma pendant la famine29. Le mme motif est repris
par Gthe dans sa ballade : Der getreue Eckart ou la cruche de
bire que les enfants apportrent leurs parents grce au miracle
du pieux moine dura jusquau lendemain. Doch siehe, man kostet :
Ein herrliches Bier, man trinkt in die Runde schon dreimal und vier,
und noch nimmt der Krug nicht ein Ende (Smmtl. Werke Jubilumsausg. Stuttgart u. Berlin).

U osmom kerametu (Zun-Nuna Misri daje derviu iz Belha etiri


srebrenjaka koja e on troiti do kraja svoga ivota a da ih nikad ne
potroi), niko ne moe ignorirati analogiju s priom o sirotoj udovici iz
Serepta u Sidonu u kojoj ona proroku Iliji (I Kraljevi XVIII 16) daje hljeb
i ulje koje e jesti tokom perioda gladi.29 Isti motiv preuzeo je Goethe u
svojoj baladi: Der getreue Eckart gdje je vr piva kojeg su djeca donijela svojim roditeljima zahvaljujui udu pobonog redovnika potrajao
do narednog dana. Doch siehe, man kostet: Ein herrliches Bier, man
trinkt in die Runde schon dreimal und vier, und noch nimmt der Krug
nicht ein Ende (Smmtl. Werke Jubilumsausg. Stuttgart u. Berlin).

Le quatorzime miracle (Aboul Husain Tainti et les deux pommes).


Comme va nous le montrer la citation suivante, cette histoire est
encore emprunte Jmi (Nafahtu lUns, p. 234) : Qarfi ayant mang une pomme et voulant prendre lautre aussi, saperut quelles
taient de nouveau deux. Il les mangea toutes les deux et elles apparurent de nouveau dans sa poche. Lorsquil arriva Mossul il lui vint
lesprit que les pommes taient sa richesse, et quelles avaient gt
sa confiance en Dieu. Il rencontra le pauvre et les lui donna, stant
aperu que le shakh les lui avait donnes pour nourrir le pauvre.

29

186

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

etrnaesti keramet (Ebul-Husejn Sinani i dvije jabuke). Kao to


e nam pokazati sljedei citat, i ova je pria posuena od Damija
(Nafahtu lUns, str. 234): Kad je Karafi pojeo jednu jabuku, poelje
pojesti i drugu ali primijeti da ih ponovo ima dvije. Opet ih obje pojede,
a one se ponovo pojavie u njegovom depu. Kad stie u Mosul, pade
mu na pamet da su jabuke bile njegovo bogatstvo te da su pokvarile
njegovo povjerenje u Boga. Naie na siromaha te mu ih dade jer je
shvatio da mu ih je ejh dao da nahrani tog siromaha.

A cette histoire Fewzi ajoute les vers :

Ovoj prii Fevzi dodaje stihove:

Rien nest aussi pnible pour le cur des gens que lloignement du pays natal.
Mais deux fois plus pnibles sont les deux autres malheurs, la pauvret et la maladie.
Mais Dieu, le Trs Haut, vient en aide aux gens loigns de leur pays.
Autrement, aucun voyageur ne pourrait vivre ltranger par suite de tant de souffrances.

Od tuine ljudskom srcu nema stvari gre


U bijedi i bolesti jo je dvaput tee;
Al Svevinji ljude u tuini pomae
Preivio u tuini niko ne bi inae.

Lternel envoya Elie Sarepta. Va Sarepta. Jy ai ordonn une femme veuve de te


nourrir ! La farine qui tait dans le pot ne manqua point et lhuile qui tait dans la cruche
ne diminua point selon la parole que lternel avait prononce devant Elie.

29

Potom doe njemu rije Gospodnja govorei: Ustani, idi u Sareptu Sidonsku, i sjedi
ondje; evo zapovijedio sam ondje eni udovici da te hrani. Jer ovako veli Gospod Bog
Izrailjev: brano se iz zdjele nee potroiti niti e ulja u kragu nestati [...].

187

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

188

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ces vers expriment la nostalgie dont les Slaves souffrent tant.


Fewzi en parle par exprience. Comme il avait fait ses tudes
Constantinople il a d souffrir aussi de cette nostalgie. Les Yougoslaves ralisent bien le proverbe ancien : Nemo Propheta in patria ;
mais lorsquils sont combls de gloire ils se souviennent de leur pays
et y reviennent pour y btir des demeures et se reposer dans leurs
vieux jours. Rappelons-nous seulement lempereur Diocltien qui renona au trne pour se retirer Salona, son pays natal.

Ovi stihovi izraavaju nostalgiju koja toliko mui Slavene. Fevzi


o tome govori iz iskustva. Budui da je studirao u Konstantinopolju
morao je patiti od te iste nostalgije. Jugoslaveni dobro shvataju staru
poslovicu: Nemo propheta in patria; ali kada steknu slavu, sjete se
svoje zemlje i tamo se vrate da sagrade sebi boravite i tu se odmaraju pod stare dane. Sjetimo se samo cara Dioklecijana koji je odustao od prijestolja kako bi se povukao u Solin, svoj rodni kraj.

LE SECOND PARADIS.

BAA DRUGA

Le premier conte (Le roi et le scorpion) ressemble un peu lhistoire


cite dans le Journal Asiatique, t. CCXX, page 84 et publie dans une
srie de contes juifs que M. Gaster (Un conte indien dans le proche
Orient. Moses Gaster : Beitrge zur vergleich. Sagen und Marchenkunde, Bucarest 1883, par Alex. Haggerty-Krappe) prsumait tre en partie de provenance indienne (p. 166) : Un jour le rabbin Samuel vit un
scorpion assis sur une grenouille qui nageait avec lui de lautre ct de
la rivire. Arriv l le scorpion tua un homme en le mordant...
Le mme motif, avec quelques variantes notables, se trouve dans
une histoire de provenance tartare cite dans un ouvrage de Radloff :
Proben der Volkslitt. der trk. Stmme Sd-Sibiriens 1872, IV, 304.
Ladmirable parabole de Ghazli sur le monde corrompu comme
du halva ptri de salive nous fait songer aux discours que tenait, il
y a 25 sicles Kapilavastu l Eveill de Rjagrha, et mme sa
propre lgende :
Un jour que le futur bouddha voulait sortir par la porte orientale
de la ville il rencontra sur sa route un vieillard cass et dcrpit.
Bouddha cette vue dit son cocher Tchanno de dtourner le char :
Pour moi je men vais ; cocher dtourne promptement mon char.
Moi qui suis aussi la demeure future de la vieillesse, quai-je faire
avec le plaisir et la joie ? Et il rentra dans la ville sans aller Lumbini, le jardin de plaisance. Aprs y avoir rencontr aussitt un lpreux,
il stonna de le voir si dfigur et il interrogea Tchanno qui lui dit que
cet homme avait t jeune et beau comme lui-mme et que cest
la maladie qui lavait conduit ce fcheux tat. Siddhrtha comprit
alors que le mme sort lattendait et il rentra dans sa capitale, triste
et soucieux, sans rien dire personne. Lorsque la troisime fois il
rencontra un mort quon conduisait sa dernire demeure il ston-

Prva pria (Kralj i korpion) pomalo slii prii navedenoj u Azijskim


novinama, t. CCXX, strana 84, objavljenoj u jednoj seriji jevrejskih pria za koju je M. Gaster (Jedna indijska pria na Bliskom istoku. Moses
Gaster: Beitrge zur vergleich. Sagen und Mrchenkunde, Bukuret
1883, uradio Alex. Haggerty-Krappe) smatrao da je dijelom indijskog
porijekla (str. 166): Jednog dana rabin Samuel ugleda korpiona
kako sjedi na abi koja je plivala s njim na drugu stranu rijeke. Kad je
tamo stigao, korpion ubode nekog ovjeka i tako ga usmrti...
Isti motiv s nekoliko zapaenih varijanti nalazi se u prii tatarskog
porijekla koja je navedena u Radloffovom djelu: Proben der Volkslitt.
der trk. Stmme Sd-sibiriens 1872, IV, 304.
Divljenja vrijedna Gazalijeva parabola o svijetu pokvarenom kao
halva umijeena s pljuvakom podsjea nas na govore koje je prije 25
stoljea u Kapilavastuu drao Probueni iz Rjagrha i ak na njegovu
vlastitu legendu:
Kad je jednog dana budui Buda elio izai na istona gradska
vrata, naie na iznemoglog i oronulog starca. Kad ga je ugledao,
Buda ree svom koijau anu da okrene koiju: I ja idem; koijau,
okreni koiju iz ovih stopa. ta ja, koji sam budue boravite starosti, imam sa zadovoljstvom i veseljem? I vrati se u grad a da nije
otiao u Lumbini, vrt zadovoljstva. Nakon to je malo poslije naiao
na gubavca, zaudio se to ga vidi tako izoblienog te upita ana
koji mu odgovori da je i taj ovjek bio mlad i lijep kao i on sam i da
ga je bolest dovela u takvo strano stanje. Sidarta tada shvati da i
njega eka ista sudbina te se vrati u svoj glavni grad, tuan i zabrinut, ne govorei nikome nita. Kada je trei put naiao na mrtvaca
189

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

na de le voir si dfigur et il interrogea Tchanno qui lui dit que cet


homme avait t jeune et beau comme lui-mme.
Siddhrtha scria alors : Ah ! malheur la jeunesse que la vieillesse doit dtruire : Ah ! malheur la vie o lhomme reste si peu de
jours ! Retournons en arrire, je songerai accomplir la dlivrance.
Une quatrime rencontre avec un ermite (bhikshou) vnrable le dcida abandonner le palais du roi son pre, et cest par la suite quil
devint le grand Bouddha.
La lgende de larbre qui ressuscite les morts est emprunte
lhistoire qui se trouve au commencement de Kalila et Dimna, avec
quelques diffrences :
Dixeronle que el entendimiento de los libros de su filosofia y el
saber que Dios puso en ellos son las yervas (los cuerpos) y que la
melezina que en ellos dezia son los buenos castigos y el saber e los
muertos que resuscitasen con aquellas yervas son los ommes nescios que no saben quando son melezinados en el saber, e los fazen
entender las cosas, e esplanandolas aprenden de aquellas cosas que
son tomadas de los sabios y luego en leyendo aprenden el saber y
alumbran sus entendimientos.
Cf. Lancienne version espagnole de Kalila et Dimna, texte des
Mss. de lEscurial (Clifford G. Allen, Macon, 1906, p. 1, c. I). Cette
traduction sacada del araujgo en latin, e romanada per mandado del infant Don Alfonso hijo del muy noble rey Don Fernando en la
era de mill e dozientos a noventa y nueve anos a t imprime
pour la premire fois Saragosse en 1493. Il sagit de Barzoyeh
mdecin de Khosrou Anoushirwn (531-579) qui, de retour dun
voyage aux Indes, rapporta de ce pays certaines critures. Fewzi
ne le mentionne pas dans son histoire tandis que le traducteur espagnol lappelle Berzebueuy.

190

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

koga su vozili u njegovo posljednje poivalite, on se zaudi da ga


vidi tako izoblienog te upita ana koji mu ree da je i taj ovjek bio
mlad i lijep kao i on sam.
Tada Sidarta zavika: Ah! nesretna li je mladost koju starost mora
unititi; Ah! nesretan li je ivot u kojem ovjek ostaje tako kratko!
Vratimo se natrag, razmislit u o izbavljenju. etvrti susret s jednim
potovanim isposnikom (bhikshou) navede ga da odlui napustiti kraljevsku palau svoga oca i tako je poslije on postao veliki Buda.
Legenda o drvetu koje oivljava mrtve pozajmljena je, uz nekoliko
razlika, iz prie koja se nalazi na poetku Kalile i Dimne:
Dixeronle que el entendimiento de los libros de su filosofia y el
saber que Dios puso en ellos son las yervas (los cuerpos) y que la
melezina que en ellos dezia son los buenos castigos y el saber e los
muertos que resuscitasen con aquellas yervas son los ommes nescios que no saben quando son melezinados en el saber, e los fazen
entender las cosas, e esplanandolas aprenden de aquellas cosas que
son tomadas de los sabios y luego en leyendo aprenden el saber y
alumbran sus entendimientos.
Cf. Stara panska verzija Kalile i Dimne, tekst rukopisa iz Escuriala (Clifford G. Allen, Macon, 1906, str. 1, pogl. I). Ovaj prijevod sacada del araujgo en latin, e romanada per mandado del infant Don
Alfonso hijo del muy noble rey Don Fernando en la era de mill e dozientos a noventa y nueve anos bio je odtampan prvi put 1493. u
Saragosi. Rije je o Barzujehu, ljekaru Husreva Anuirvana (531579)
koji je, po povratku s putovanja u Indiju, donio iz te zemlje neke rukopise. Fevzi ga ne spominje u svojoj prii dok ga panski prevodilac
zove Berzebueuy.

LE TROISIME PARADIS.

BAA TREA

La lgende de Junaid et du barbier mekkois se trouve dans le Tedhkirei


Awliy (trad. Pavet de Courteille, 1889, page 201). Nous navons pas
pu trouver cette histoire dans le texte publi par Nicholson Londres.

Legenda o Dunejdu i berberinu iz Meke nalazi se u djelu Tedhkirei


Awliy (prijevod Pavet de Courteille, 1889, strana 201). Mi nismo
uspjeli pronai ovu priu u tekstu koji je objavio Nicholson u Londonu.

Fewzi nous la raconte avec plus de grce que Attr ; il la prsente


sous la forme dune anecdote amusante dans laquelle se confirme
son talent de conteur.

Fevzi nam je pria s vie ljepote nego Attar; predstavlja je u formi


zabavne anegdote u kojoj se potvruje njegov pripovjedaki dar.
191

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Citons le texte de Tedhkira pour montrer au lecteur la diffrence entre les deux rcits :

Navedimo tekst iz Tedhkire kako bismo itaocu pokazali razliku


izmeu ovih dviju pripovijesti:

Texte de Tedhkira : Un jour, tant la Mecque, je vis un barbier


qui taillait les cheveux dun khodja. O, barbier, dis-je pour Dieu, pourrais-tu me tailler les cheveux ? Le barbier laissant le khodja avec ses
cheveux moiti coups, commena tailler les miens. Puis, tirant de
sa poche quelques pices de monnaie, il me les remit en me disant :
voil pour ta dpense. Je me promis intrieurement de donner ce
barbier tout ce que le Seigneur Trs Haut me donnerait. Le lendemain
matin, on mapporta de Bara mille pices dor, dont je voulus faire
cadeau ce barbier, mais il ne les accepta pas et me dit : je naccepte
pas de salaire pour ce que je fais en honneur du Seigneur Trs Haut.

Tekst iz Tedhkire: Jednog dana kad sam bio u Meki, vidio sam
berberina kako ree kosu nekom hodi. O, berberine, rekoh, tako ti
Boga, bi li mi mogao podrezati kosu? Berberin ostavi hodu napola
odrezane kose i stade rezati moju. A zatim, izvadivi iz depa nekoliko novia, dade mi ih govorei: evo ti da ima troiti. Obeah
sam sebi da u dati tom berberinu sve to meni Svevinji Gospodar
bude dao. Narednog jutra, donesoe mi iz Basre hiljadu zlatnika koje
sam elio pokloniti onom berberinu ali on ih ne prihvati i ree mi: ne
prihvatam platu za ono to sam uradio u ast Svevinjeg Gospodara.

On remarquera quel point la scheresse de ce rcit dnu de


charme contraste avec lart gracieux de celui de Fewzi.
Sur lidoltrie des Hbreux. Que les Isralites idoltres de jadis
aient vnr les arbres, cest ce que prouvent les paroles des prophtes qui dnoncrent ces superstitions. Ainsi Ose dit : Ils offrent
des sacrifices sur les sommets des montagnes, ils brlent de lencens sur les collines, sous les chnes, les peupliers, les trbinthes
dont lombrage est si agrable. Cest pourquoi vos filles vivent dans
linconduite et vos jeunes femmes deviennent adultres (IV, 13, 89).
Je ne punirai pas vos filles cause de leur inconduite, ni vos jeunes
femmes cause de leur adultre, car les hommes eux-mmes se retirent lcart avec les femmes de mauvaise vie et offrent des sacrifices avec des prostitues. Le prophte fait allusion la coutume de
la prostitution religieuse qui se pratiquait lombre des arbres sacrs.

192

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Primijetit emo u kojoj mjeri je suhoparnost ove pripovijesti liene


ljepote u suprotnosti s krasnom Fevzijevom umjetnou.
O idolatriji Hebreja. To da su negdanji Izraeliani idolopoklonici
tovali drvee potvruju rijei poslanika koji su osuivali te praznovjerice. Tako je Ozej rekao: Oni prinose rtve na vrhovima planina,
spaljuju tamjan na bregovima, ispod hrastova, topola, stabla pistacija
ija je hladovina tako ugodna. Zato vam se keri loe vladaju, a vae
mlade ene postaju preljubnice (IV, 13, 89). Neu kazniti vae keri
zbog loeg vladanja, niti vae mlade ene zbog preljube jer i sami
vai mukarci odlaze na stranu sa enama loeg ponaanja i prinose
rtve s prostitutkama. Poslanik pravi aluziju na obiaj vjerskog prostituiranja koji se provodio u sjeni svetog drvea.

Au sujet des bosquets sacrs de ses compatriotes paens Ezechiel


crit : Vous saurez alors que je suis lEternel quand leurs morts seront couchs au milieu de leurs idoles, autour de leurs autels, sur la
colline la plus leve, sur tous les sommets des montagnes, sous
tous les arbres verdoyants, sous les chnes touffus, partout o ils
offrent leurs idoles des parfums dodeur agrable ; et vous aurez
honte alors des trbinthes que vous aimez !

U vezi sa svetim umama svojih paganskih sunarodnika Ezekijel


pie: Onda ete znati da sam ja Vjeni kad njihovi mrtvaci budu leali
meu njihovim idolima, oko njihovih oltara, na najviem brijegu, na
svim planinskim vrhovima, pod svim zelenim stablima, pod hrastovima gustih kronji, svuda gdje nude svojim idolima miomirise; tada e
vas biti stid zbog drvea pistacija koje volite!

La septime histoire, le glaive de la sincrit propos du Shrban R qui avait pris un lion par loreille, est sans doute releve
du Talmud (Midrasch Tanhouma, recueil de commentaires folkloriques, Hist. de Rabbi Uri). Elle nous rappelle aussi lhistoire relate par Devlethah propos de Behrm Gr qui, pour prouver sa
bravoure Dilaram avait pris un lion par loreille en disant : Men

Sedma pria, Otrica iskrenosti u vezi sa ejbanom Raijem koji je


epao lava za uho vjerovatno je preuzeta iz Talmuda (Midra Tanhuma, zbirka folklornih komentara, Hist. Rabi Urija). Ona nas takoer
podsjea na priu koju je prenio Devletah o Behram Goru koji je, da bi
dokazao svoju hrabrost Dilarami, uhvatio lava za uho rekavi: Men
193

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

194

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

em an bebr-i demn, men em an shiri yele30 (ce qui est considr


comme le premier vers persan connu). Dans sa traduction polonaise du Gulistan, Kazimirski (p. XXVI) nous dit, en note, que dans
Morgenland, Forschungen P. Eth parle dun savant persan qui avait
vu Boukhara un diwan arabe de Behram Gr. Mais, ajoute-t-il,
on peut douter de la vracit de cet auteur : quun monarque persan
du cinquime sicle ait pu crire des vers arabes, cela nous parat
tre une des lgendes de lOrient (eby monarcha perski z Vgo
wieku naszj ery arabskie wiersze pisal to w istocie miedzy bajki
wloy trzeba).

em an bebr-i demn, men em an shiri yele30 (to se smatra prvim


poznatim perzijskim stihom). U svom prijevodu ulistana na poljski
jezik, Kazimirski (str. 26) nam kae u napomeni da u Morgenlandu,
Forschungen P. Eth govori o perzijskom uenjaku koji je vidio u Buhari
jedan arapski divan od Behrama Gora. Ali, dodaje on, moemo sumnjati u vjerodostojnost tog autora: da je jedan perzijski monarh iz petog
stoljea mogao pisati arapske stihove, to bi nam se inilo kao jedna
od legendi s Orijenta. (eby monarcha perski z Vgo wieku naszj ery
arabskie wiersze pisal to w istocie miedzy bajki wloy trzeba.)

Je me borne dire que je ne saurais partager lopinion de lillustre traducteur. Que Behram Gor, fils de Yezdegerd, qui le confia
aux soins de Nomn son grand-pre maternel et le fit lever dans
la province de Hira en Arabie, ait pu composer des posies en arabe,
cela ne me semble pas tellement incroyable quon doive le tenir
pour une des fables de lOrient. Est-ce que nous navons pas chez
notre auteur mme un exemple vident de ce quun homme qui probablement navait jamais mis le pied sur le sol iranien puisse avoir
crit des vers persans ?

Ograniit u se na to da kaem da ne mogu dijeliti miljenje istaknutog prevodioca. To da je Behram Gor, sin Yezdegerdov koji ga je
povjerio na uvanje Numnu, njegovom dedu po majci te je tako bio
odgojen u pokrajini Hira u Arabiji, mogao pisati pjesme na arapskom,
to mi se ne doima toliko nevjerovatnim da bi se trebalo smatrati jednom od bajki s Orijenta. Zar ve kod samog naeg autora nemamo
oiti primjer kako je ovjek, koji vjerovatno nikada nogom nije kroio
na iransko tlo, mogao pisati perzijske stihove?

Dans la dernire histoire de ce paradis, Fewzi nous prsente un


docteur isralite auquel Dieu avait fait dire quil naurait aucun profit
des 40 caisses de livres quil avait amasss moins daccomplir les
trois conditions suivantes : 1 Expulser de son cur lamour de ce
bas monde ; 2 Ne pas avoir de relations avec des monarques tyranniques, et 3 noffenser personne, ni dire de mensonges.

U posljednjoj prii ove bae, Fevzi nam predstavlja jednog izraelskog uenjaka kome je Bog poslao poruku da nee imati nikakve
koristi od etrdeset sanduka knjiga koje je sakupio ako ne ispuni tri
sljedea uvjeta: 1. izbaciti iz svog srca ljubav prema ovom svijetu; 2.
nemati nikakvih veza s tiranskim monarsima i 3. nikoga ne uvrijediti
niti govoriti lai.

On remarque de suite lanalogie que cette histoire prsente avec


lhistoire cinquime du deuxime chapitre du Bharistan sur le
savant qui disait avoir crit 40 livres, nen avait tir aucun autre profit que ces 4 phrases : 1 Ne te fie pas aux femmes ; 2 Ne sois pas
orgueilleux de ton argent ; 3 Ne confie personne un secret que
tu veux conserver ; 4 Napprends que ce dont tu auras besoin... et
lanalogie quelle prsente aussi avec la suivante : Ibn Muqaffa raconte : Les savants indiens demandrent pour expdier leurs crits
une caravane de 100 chameaux... A la fin, pour abrger, on enferma
la sagesse de tous ces livres dans 4 vers dont le 1er loue lquit des
monarques, le 2e parle des consquences de linjustice, le 3e de la
modration, et le 4e de la modestie des femmes.

Odmah primjeujemo analogiju koja povezuje ovu priu s petom


priom drugog poglavlja Beharistana o uenjaku koji je kazao da je
napisao etrdeset knjiga te da iz njih nije izvukao nikakvu drugu korist
do ove etiri reenice: 1. ne vjeruj enama; 2. ne budi ohol zbog novca koji ima; 3. nikom ne povjeravaj tajnu koju eli sauvati; 4. ui
samo ono to e ti zatrebati... i analogiju koju ona ima i sa sljedeom
priom: Ibn Mukafa pria: Indijski uenjaci zatraie karavan od stotinu kamila da poalju svoje rukopise... Na kraju, da skratimo, mudrost
svih tih knjiga zatvori se u etiri stiha od kojih prvi hvali pravinost
vladara, drugi govori o posljedicama nepravde, trei o umjerenosti i
etvrti o skromnosti ena.

30

30

Me voici ce tigre furieux,


me voici ce lion hroque.

Ja sam taj razbjenjeli tigar,


ja sam taj hrabri lav.

195

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Le rapport entre ces deux histoires du Bharistan et celle que


nous conte le Bulbulistan est vident et linfluence est claire.

Veza izmeu te dvije prie iz Beharistana i ove koju nam pripovijeda Bulbulistan potpuno je oigledna, a utjecaj je jasan.

A propos de cette mfiance instinctive contre la science, ennemie-ne de tout mysticisme (voir notre tude sur la philosophie du
Bulbulistan), voici maintenant le mot de Hamid Al Lafff : Lorsque
Dieu, le Trs Haut, veut perdre son esclave il le chtie par trois proprits : 1 il lui accorde la science... Involontairement nous vient lide
la phrase dHorace : Quos vult perdere Jupiter dementat . Mais les
vers suivants :

U vezi s tim nagonskim nepovjerenjem prema nauci, prirodnom


neprijatelju svakog misticizma (vidjeti nau Studiju o filozofiji Bulbulistana), evo sada i rijei Hamida el-Lafafa: Kada Svevinji Bog eli
propast svog roba, kazni ga s tri svojstva: 1. da mu nauku... Htjeli
ne htjeli, na um nam pada Horacijeva misao: Quos vult perdere
Jupiter dementat. Ali sljedei stihovi:

Celui qui ayant acquis de la science ne sefforce pas de la mettre


en application est comme le saule (sans fruit) dans une roseraie :
il sera enfin hach en morceaux et le bcher
sera sa dernire demeure et rsidence,
nous expliquent mieux le sens et nous rappellent la maxime place
la fin du Gulistan :

Du kes murdend u harat bi faide burdend,


yeki an ki dst u nekhord diger an ki dnist u nekerd
(deux hommes moururent et emportrent un regret amer :
lun avait amass des richesses immenses, sans en jouir,
lautre avait acquis beaucoup de science
et nen tait pas devenu plus sage).

Ko god da znanje primijeni ne ulae truda


Poput vrbe u cvijetnjaku biva, bez ploda;
Na kraju udarac sjekire dobiva
Boravite njegovo lomaa biva,
bolje nam objanjavaju smisao i podsjeaju nas na maksimu skraja
ulistana:

Du kes murdend u harat bi faide burdend,


yeki an ki dst u nekhord diger an ki dnist u nekerd
(Dvojica ljudi umrijee s gorkim kajanjem:
jedan je sakupio ogromno bogatstvo a da u njemu nije uivao,
drugi je stekao mnogo znanja
a da pritom nije postao mudriji.)

LE QUATRIME PARADIS.
BAA ETVRTA
Derwish pasha, dont nous avons parl p. 44-47, dcrit dans son ghazal la puissance de la beaut de la femme, la fascination de son
regard, et lempire quelle exerce sur le cur de lhomme. A ses vers
on pourrait comparer les vers suivants de limmortel Omar, le pote
des roses, de la douceur de vivre et du plus suave acquiescement devant le nant des choses : (Nicolas : les quatrains dOmar Khayyam,
n 359, Paris 190) Ez dersi ulm u zuhd begurizi bih we ender seri
zulfi dilber avz bih, Zn pish ki rz gr khnet rized tu khni kanine
der qadh rzi bih ( Pour toi ce quil y a de mieux cest de fuir ltude
des sciences et la dvotion, cest de taccrocher la chevelure dune
ravissante amie. Cest de verser dans la coupe le sang de la vigne
avant que le Temps ait vers le tien ).
196

Dervi-paa, o kome smo govorili, opisuje u svom gazelu mo enske


ljepote, njen oaravajui pogled i vlast koju ona postie nad srcem
mukarca. S njegovim stihovima mogli bismo uporediti sljedee stihove besmrtnog Omera, pjesnika rua, ivotne miline i prijatne lahkoe prihvatanja nitavila stvari: (Nicolas: katreni Omera Hajama, br.
359, Pariz, 190) Ez dersi ulm u zuhd begurizi bih we ender seri
zulfi dilber avz bih, Zn pish ki rz gr khnet rized tu khni kanine
der qadh rzi bih. (ta ima bolje za tebe nego da se kloni naukovanja i pobonosti i da se zakai za kose prekrasne prijateljice. To
e postii time to e u pehar naliti krv vinove loze prije nego to
Vrijeme prolije tvoju krv.)
197

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

La posie de Dervich pachazad : Viens, quel charme il y a dans


les rveries dune taverne contient une pense philosophique sur
le nant de la vie humaine et rappelle un peu (sauf son lment
bacchique) la posie de I-r-h attribue au bonze Kobo-Daishi (774834) dans laquelle est contenu tout lalphabet japonais hiragna, et qui
renferme son tour toute la quintessence du Bouddhisme : Les fleurs
et les couleurs doivent disparatre. Quy a-t-il de permanent dans ce
monde ? Dans labme profond du Nant disparat ce jour dhui. La vie
nest quun rve et pour cela nous ne devons pas nous plaindre31 !
A propos de ce 4e Paradis dont nous parlerons plus longuement
dans notre chapitre sur la Philosophie du Bulbulistan, notons aussi
que le premier vers du gazal de Khiyli est copi du Bharistan.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Pjesma Dervi-paazadea: Doi, kakve drai ima u sanjarijama iz mejhane, sadri filozofsku misao o nitavilu ljudskog ivota
te pomalo podsjea (izuzev njegovog bahovskog elementa) na pjesmu iz I-r-ha koja se pripisuje budistikom monahu Kobo-Daiiju
(774834), u kojoj je sadrano itavo japansko hiragna pismo i koja
obuhvata samu sr budizma: Cvijee i boje moraju nestati. ta je uope trajno na ovome svijetu? U dubokom ponoru Nitavila nestaje i ovaj
dan dananji. ivot je samo san i zbog toga se ne smijemo aliti!31
U vezi s etvrtom baom o kojoj emo due govoriti u poglavlju
o Filozofiji Bulbulistana, uoimo i to da je prvi stih Hijalijevog gazela
kopiran iz Beharistana.

BAA PETA

LE CINQUIME PARADIS.
Lhistoire de la vieille et du Prophte a t faite sur le modle du 1er
conte du 6e jardin du Bharistan.

198

Pria o starici i Poslaniku nainjena je po uzoru na prvu priu este


bae Beharistana.

La troisime histoire (lhomme qui perdit sa vache) nous rappelle


lhistoire raconte par Abou Hmid Al Andalusi al-Garnti dans son
uvre : Tuhfatul Albb, (p. 23, Journal Asiatique, 1925, juillet). Il
avait rencontr 40 journes de voyage de Bulghar (aux environs de
Kazan actuel) Saksin, un musulman qui avait trouv un bracelet dor
du poids de 40 mithqls dans le ventre dun poisson et qui essaya vainement den retrouver le propritaire. Va trouver les gens de science
(sharia) lui dit Abu-Hmid ; lun deux te dira ce que tu dois faire .
Ces gens de science, rpond notre homme, diront : Donne-nous ce
bracelet, nous saurons ce quil en faut faire ; ils ne voudront lavoir que
pour le manger (sic) . On voit clairement que lesprit de critique et de
fraude lgard des jurisconsultes (faqih) et de leur casuistique tait
rpandu dans toutes les rgions musulmanes (23 pages, folio 80 et
81 du texte arabe, juill. 1925, p. 116 : Faqultu au m yuridna aklahu).

Trea pria (ovjek koji je izgubio svoju kravu) podsjea nas na


priu koju je ispriao Ebu Hmid el-Andalusi el-Garnati u svom djelu
Tuhfatul Albb (str. 23, Azijske novine, juli 1925). Nakon etrdeset
dana putovanja od Bulghara (u okolici dananjeg Kazana), u Saksinu,
sreo je jednog muslimana koji je u stomaku ribe pronaao zlatnu narukvicu teku 40 miskala ijeg je vlasnika uzalud pokuavao pronai.
Hajde potrai ljude od nauke (sharia), ree mu Abu Hamid, neki
od njih e ti kazati ta ti je initi. Ti e mi ljudi od nauke, odgovori
na ovjek, kazati: Daj ti nama tu narukvicu, mi emo znati ta s
njom valja initi. A htjet e je imati samo da je pojedu (sic). Jasno
je da je u svim muslimanskim podrujima vladalo kritiko miljenje o
prevarantskom duhu tumaa zakona (faqih) i njihove kazuistike (23
strana, folio 80 i 81 arapskog teksta, juli 1925, str. 116: Faqultu au
m yuridna aklahu).

A la fin du 5e chapitre, lamusante histoire sur le roi et les menteurs manque compltement dans le manuscrit A.

Na kraju Petog poglavlja, zabavna pria o kralju i laljivcima potpuno nedostaje u rukopisu A.

31

31

P. Ho Jo Ki, Eine kleine Htte de Kamo no Chmei, trad. par Dr Itchikawa. Dans lAnthol.
de la litt. japonaise de Revon, p. 137, se trouve la traduction littraire de cette posie :
Quoique la beaut brille, elle tombe. Ainsi, en ce monde, o nous sommes, qui donc
pourrait tre jamais ? Traversant aujourdhui les profondes montagnes de limpermanence, je ne verrai plus de rves frivoles et je ne serai plus enivr. Gf. aussi : Enea
Cianetti, Vade-Mecum del Italiano in Giappone, Milan, p. 5.

P. Ho Jo Ki, Eine kleine Htte de Kamo no Chmei, preveo dr. Itchikawa. U Antologiji japanske knjievnosti iz Revona, str. 137, nalazi se knjievni prijevod ove pjesme: Iako ljepota
sija, ona propada. I tako, na ovom svijetu u kojem ivimo, ko bi tu mogao zauvijek ostati?
Kad danas preem preko nepreglednih bespua planina nepostojanosti, vie neu imati
ispraznih snova niti u vie biti opijen. Cf. takoer: Enea Cianetti, Vade-Mecum del Italiano
in Giappone [Prirunik za Italijana u Japanu], Milano, str. 5.

199

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

LE SIXIME PARADIS.

BAA ESTA

Les Barmkides. Cette histoire raconte avec art, ingniosit, originalit, nous voque les plus beaux rcits de la littrature grecque.
Trs beaux sont les vers : Der in lem nemda nem chi khalest
Ki jyi dh huner afi na lest. Ils rappellent les vers suivants du
Gulistan la fin du 1er chapitre parlant du gouverneur thiopien que
Haroun nomma pour gouverneur dEgypte : Si les richesses taient
toujours le fruit de la science rien ne serait plus plaindre que lignorant ; mais par la distribution que Dieu en a faite, il a voulu montrer
quelles taient uniquement son ouvrage .
Les Barmkides sont clbres par leurs infortunes, et par le mystre qui sattache cette catastrophe politique. M. Bouvat ( Les Barmcides daprs les historiens arabes et persans ; 1912, Paris) la
page 75, estime que la vraie cause de la chute des Barmcides fut le
pouvoir tendu quils avaient pris peu peu. Aprs la mort de Khazuran, sa mre, Haroun fait de Yahya ben Khalid le matre absolu de son
empire et celui-ci gouverne avec le concours de ses deux fils Fadhl et
Jafar. La famille avait amass des richesses considrables, elle crasait le monde par son faste ; elle stait cr des ennemis acharns
sa perte. Aprs la dcapitation de Jafar (le 28 ou le 29 janvier 803) une
confiscation gnrale des biens de la famille sensuivit. Nous parlerons
plus tard de la destine tragique du grand vizir Mahmoud pacha Abogovi qui offre beaucoup de ressemblance avec celle des Barmkides.
Nous ne pensons pas quil soit superflu de rappeler ce sujet les
paroles que M. Audisio crivit sur Haroun-Ar-Rashid32.
Lhistoire tait finie. Du tombeau disparu naissait une nouvelle
figure de Haroun Ar-Rachid, plus splendide et plus vivante, devant
elle souvraient pour lternit les portes enchantes de la lgende,
les jardins merveilleux des Mille et Une Nuits33 . En effet, le souvenir
de la destine tragique des Barmkides et de la mort de Jafar sest
conserv encore aujourdhui dans le folklore yougoslave. On entend
trs souvent chanter la posie : Na prestolu sultan sedi Harun Arraid, a do njega mlad vezire Dafer Barmekid de Jovan Ili.

Barmekidi. Ova pria ispriana umjetniki, s domiljatou, originalnou, vraa nas na najljepe pripovijesti grke knjievnosti. Veoma
su lijepi ovi stihovi: Der in lem nemda nem chi khalest Ki jyi dh
huner afi na lest. Podsjeaju na sljedee stihove ulistana na kraju prvog poglavlja koji govore o etiopijskom namjesniku koga je Harun
imenovao za namjesnika Egipta: Kad bi bogatstvo uvijek bilo plod
nauke, nikoga ne bi trebalo toliko aliti kao neznalicu; ali raspodjelom
tog bogatstva kakvu je Bog napravio, elio je pokazati da je to bogatstvo iskljuivo njegovo djelo.
Barmekidi su uveni zbog svoje nesree i tajne vezane za tu politiku tragediju. Gospodin Bouvat (Les Barmcides daprs les historiens arabes et persans, 1912, Pariz [Barmekidi prema arapskim i perzijskim historiarima]), na strani 75, smatra da je istinski uzrok pada
Barmekida bila golema mo koju su malo po malo stjecali. Nakon
smrti svoje majke Haizuran, Harun pravi od Jahje bin Halida apsolutnog vladara svoga carstva te ovaj vlada uz pomo dvojice svojih sinova, Fazla i Dafera. Porodica je stekla golemo bogatstvo, nadmeno
je gazila svijet; stvorila je sebi neprijatelje koji su im prieljkivali propast. Nakon to je Daferu odrubljena glava (28. ili 29. januara 803.
godine), dolo je do ope zapljene imovine porodice. Ranije* smo govorili o traginoj sudbini velikog vezira Mahmud-pae Abogovia koja
umnogome nalikuje sudbini Barmekida.
Nije naodmet prisjetiti se ta je napisao gospodin Audisio o Harunu er-Reidu32, a u vezi je s ovom temom:
Pria je bila zavrena. Iz groba preminulog raao se novi lik Haruna er-Reida, raskoniji i ivopisniji, pred njim su se zanavijek otvarala zaarana vrata legende, udesni vrtovi Hiljadu i jedne noi.33
Zaista, uspomena na traginu sudbinu Barmekida i Daferovu smrt
sauvana je do dan-danas u jugoslavenskom folkloru. Veoma esto
se uje kako ljudi pjevaju ovu pjesmu Jovana Ilia:

Na prjestolu kalif sjedi, Harun Arraid,


A do njega mlad vezire, Dafer Barmekid.

Sur son trne est assis le khalife Harun ar-Rasid


et ct de lui le jeune vizir Jafar Barmkide.

200

32
33

Pogreka u izvorniku. (Prim. prev.)

Audisio : Haroun Arrachid, Paris, 1930, p. 229.

32

Audisio: Haroun Arrachid, Paris, 1930, str. 229.

Nafahatu lUns min Hadharati l-quds (Les souffles de la familiarit des minences de
la saintet).

33

Nafahatu lUns min Hadharati l-quds (Les souffles de la familiarit des minences de
la saintet [Dahovi bliskosti uzvienih svetitelja]).

201

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Tu mentends, jeune vizir, sais- tu qui je suis ?


Tu es le calife, le soleil brillant qui claire le monde entier.
Dis-moi franchement, jeune vizir, par ton aman
qui ta donn les clefs dores de mon harem ?
Ta sur me les a donnes avec deux baisers ;
et combien il y en eut jusqu laurore, par Dieu, je ne le sais pas.
Et sais-tu, jeune vizir, fils de malheur,
que le bourreau va couper ta tte linstant ?
Couronne clatante dAsie, que ta lumire est puissante !
Mon calife et matre que tes connaissances sont bornes.
O, si tu savais, mon calife, ce que sais, moi,
la moiti de Baghdad tu donnerais, et lEgypte et le Chm (Syrie).
Et si tu savais mon calife o jtais cette nuit,
si tu avais cent vies, tu me les donnerais toutes les cent.
O Abbsa, rose de Mai, que ton parfum est charmant,
ton me mest plus douce que ma vie mme.
Ayant dit ces mots le jeune vizir disparut.
Sa tte morte parla : Adieu Abbsa34!
Lorsque Fewzi raconte : Selon ce quexige la marche de la
sphre renverse il ne se passa pas quelques mois que Haroun se
courroua contre les Barmkides, les tua, fit semer de lorge, sur
lemplacement de leur palais et y fit patre les chevaux et la trace
des Barmkides disparut de ce monde , cette phrase nous fait penser ces vers dOmar : In qasr ki Behrm der o jam girift Akh
bere kerd u shir arm girift Behrm ki gr mgirifti bekemend Ddi ki
chigune gr Behrm girift 35.
Pour complter dans une certaine mesure cette courte tude
des sources de la pense de Fewzi nous allons encore dire quelques
mots des uvres de ses devanciers.

202

A u li me, mlad vezire, zna li ko sam ja?


Ti si kalif, sunce jarko, to nam svjetom sja!
Kai pravo, mlad vezire, amana ti tvog!
Ko ti dade zlatne kljue od harema mog?
Dala mi ih tvoja seja i poljupca dva,
A do zore kolko bjee, ne znam, bogme, ja!
A znade li, mlad vezire, snaao te jad,
Da e delat glavu tvoju odrubiti sad?
Svjetla kruno od Azije, da ljepo ti sja!
Moj kalife, gospodaru, da malo ti zna?
A, da znade, moj kalife, to ja znadem sam,
Po Bagdada ti bi dao, i Misir i am!
A da znade, moj kalife, gdje ja noas bi,
Sto ivota da imade, halalio bti!
O, Abasah, ruo majska! Ljep je miris tvoj!
Slaa mi je dua tvoja nego ivot moj!
To izree mlad vezire, ode bez glasa,
Mrtva glava progovara: Zbogom... Abasah! 34
Kada Fevzi pria: Ali, odredbom sudbine koja se preokrenu, ne
proe ni nekoliko mjeseci a Harun er-Reid se rasrdi na Bermekije i
pobi ih, a na mjestu njihove kue zasija jeam. [Tu] je izvodio konje na
ispau. Nestade loze Bermekija na ovome svijetu. Ta nas reenica
podsjea na ove Omerove stihove: In qasr ki Behrm der o jam girift
Akh bere kerd u shir arm girift Behrm ki gr mgirifti bekemend
Ddi ki chigune gr Behrm girift.35
Da bismo u odreenoj mjeri upotpunili ovu kratku studiju o izvorima Fevzijeve misli, rei emo jo nekoliko rijei o djelima njegovih
prethodnika.

Et tout dabord, pour montrer que Fewzi a voulu reprendre leur


pense pour la complter, lenrichir, et lui donner pour ainsi dire une
tournure desprit et de sentiment proprement yougoslave, rappelons

Najprije, ako elimo pokazati da je Fevzi namjeravao preuzeti njihovu misao da bi je upotpunio, obogatio i dao joj, da tako kaemo, poseban peat duha i osjeaja svojstvenih jugoslavenskom mentalitetu,

34

Jovan Ili : Celokupna dela, Biblioteka Srpskih Pisaca, Belgrade, p. 204.

34

Jovan Ili: Celokupna dela, Biblioteka srpskih pisaca, Beograd, str. 204.

35

Ce palais o Behram aimait prendre la coupe dans la main est maintenant transform en une plaine dserte, o la gazelle met bas, o le lion se repose. Vois ce Behram
qui, au moyen dun lacet, prenait des nes sauvages, vois comme la tombe son tour
a pris ce mme Behram (Quatrain, 69).

35

Ovaj dvorac gdje je Behram volio drati pehar u ruci sada je pretvoren u pustopoljinu
gdje gazela donosi na svijet svoje mlade, gdje se lav odmara. Gledaj tog Behrama koji
je konopcem hvatao divlje magarce, gledaj kako je sada grob epao tog istog Behrama. (Katren, 69)

203

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

que dans le Nafahatu lUns de Jami on trouve les biographies de


plusieurs personnages qui sont mentionns dans les anecdotes du
Bulbulistan ; ainsi ibrahim Adham, p. 45, Ibrahim Khaw, p. 153 ;
Aboul Husain Qarfi, p. 255 ; Aboul-Khayr Tainti p. 233 ; Abou Amr,
p. 175, Ahmed ibn Aim, p. 69 ; Aboul-Abbs, p. 19 ; Shibli, p. 201 ;
Abou Bakr Witi, p. 196 ; Rzi, pp. 229 ou 138 ; Junaid, p. 89 ; Khusrew de Delhi, p. 710 ; Dhoun-Noun, p. 35 ; Shaqq, p. 54 ; Loqmn, p.
334 ; Qonyawi, p. 645 ; Ghazli, p. 422.

podsjetimo da u Damijevom djelu Nafahatu lUns pronalazimo biografije vie linosti koje se spominju u anegdotama Bulbulistana, pa
tako: Ibrahim Edhem, str. 45; Ibrahim Havvas, str. 153; Ebul-Husein
Karafi, str. 255; Ebul-Hajr Tainati, str. 233; Ebu Amr, str. 175; Ahmed
ibn Asim, str. 69; Ebul-Abbas, str. 19; ibli, str. 201; Ebu Bekr Vasiti,
str. 196; Razi, str. 229 ili 138; Dunejd, str. 89; Husrev iz Delhija, str.
710; Zun-Nun, str. 35; ekik, str. 54; Lukman, str. 334; Konjevi, str.
645; Gazali, str. 422.

De mme dans le Tadhkiratul Awliy de Fariduddin Attr nous


trouvons mentionns : Ibrahim Adham, 62, Hmid al-Lafff, 248, 1,
14 (ligne 1 et 14), Sufyn Thawri, 12, 5 ; 70, 24 ; 80, 13 ; 179, 13 ;
Fadhl Barmeki, 77, 10 ; 78, 12 ; Junaid, Shibli, Shaqq, p. 203, 14.

Isto tako u djelu Tadhkiratul Awliy Feridudina Attara nalazimo


spomenute: Ibrahima Edhema, 62; Hamida el-Lafafa, 248; 1, 14 (red
1 i 14), Sufjana Sevrija, 12, 5; 70, 24; 80, 13; 179, 13; Fazla Barmekida, 77, 10; 78, 12; Dunejda, iblija, ekika, str. 203, 14.

Nos lecteurs connaissent dj suffisamment par ce que nous en


avons dit le Behristan de Jmi et ce que lui doit notre Fewzi ; signalons ce propos que le Nigaristan fut compos par Kemalpachazad dans lintention de rivaliser avec le Beharistan . La majorit
de ses anecdotes ont trait des personnages historiques, souverains
sassanides, khans et sultans ghaznvides et seldjoukides. Par le volume il dpasse de beaucoup son original, mais il ne saurait lui tre
compar (cf. Blochet, catal. IV, n 2092, p. 57). Kemalpachazad y a
copi plusieurs histoires du Gulistan, comme celle du roi et de lesclave dans le bateau (p. 30), celle de Noushirwan et le sel (42). On y
trouve aussi plusieurs personnages qui sont mentionns dans le Bulbulistan, comme Thawri (94), Abou Bakr, Waiti (92) Shibli, Shabi,
Abou Huraira (100), Abou lKhayr (102), Junaid (102), Fadhl Barmeki
(107), Ibrahim Adham (112), Shaqiq (129).

Iz onoga to smo o tome govorili, nai itaoci ve dovoljno poznaju


Damijev Beharistan kao i ono ta mu duguje na Fevzi; u vezi s tim
ukaimo na injenicu da je Kemal-paazade napisao Nigaristan s namjerom da se odmjerava s Beharistanom. Veina njegovih anegdota
povezana je s historijskim linostima, sasanidskim vladarima i gaznevidskim i seldukim kanovima i sultanima. Obimom svog djela on
uveliko nadmauje original na koji se ugledao, ali se ne moe s njim
porediti (Cf. Blochet, katal. IV, br. 2092, str. 57). Kemal-paazade tu
je prepisao vie pria iz ulistana, poput one o kralju i robu na brodu
(str. 30) i prie o Nuirvan i soli (42). Tu takoer nalazimo vie likova
koji se spominju i u Bulbulistanu, kao to su Sevri (94); Ebu Bekr, Vasiti
(92); ibli, abi, Ebu Hurejra (100); Ebu Hajr (102), Dunejd (102), Fazl
Barmekid (107), Ibrahim Edhem (112), ekik (129).

Il commence par ces mots : Minethi b muntah. Khudi bi himmetair azza u jalla, etc... (cf. Blochet, catal. Mss persans, 2092,
94-IV, 1934).

204

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

On zapoinje ovim rijeima: Minethi b muntah. Khudi bi himmetair azza u jalla... itd. (Cf. Blochet, katal. Perzijski rukopisi, 2092,
94-IV, 1934.)

Parlons aussi de luvre de Shaikh Shujauddin Gurani. Le Sunbulistan est partag entre 10 bb (chapitres) : 1. De la conduite des
rois ; 2. Des murs des derwiches ; 3. Des murs des savants ; 4.
Des avantages du contentement ; 5. Des avantages du silence ; 6. De
lamour et de lamiti ; 7. De la gnrosit des riches ; 8. De lavarice
et de la cupidit ; 9. De la vieillesse ; 10. De lducation.

Recimo koju rije i o djelu ejha udaudina Guranija. Sunbulistan


je podijeljen na deset babova (poglavlja): 1. O ponaanju kraljeva; 2.
O udoreu dervia; 3. O udoreu uenjaka; 4. O prednostima umjerenosti; 5. O prednostima utnje; 6. O ljubavi i prijateljstvu; 7. O velikodunosti bogataa; 8. O krtosti i gramzivosti; 9. O starosti; 10. O
odgoju i obrazovanju.

Le Nigaristan, nous lavons dit, est plus vaste que son modle.
Il se compose de huit chapitres : 1. De la conduite des rois ; 2. Des
murs des derwiches ; 3. Des avantages du contentement ; 4. Des
avantages du silence ; 5. De lamour et de la jeunesse ; 6. De labs-

Nigaristan je, to smo ve rekli, opirniji od svog uzora. Sastoji se


od osam poglavlja: 1. O ponaanju kraljeva; 2. O udoreu dervia;
3. O prednostima skromnosti u prohtjevima; 4. O prednostima utnje; 5. O ljubavi i mladosti; 6. O suzdravanju i starosti; 7. O utjecaju
205

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

tinence et de la vieillesse ; 7. De linfluence de lducation ; 8. Des


biensances de la socit. Louvrage, achev en 1531, a t deux
fois traduit en turc par le Shaikhul Islam Yahy ben Zakari et par
Altiparmaq. Comme on peut sen rendre compte, tous les titres du
Nigaristan sont les mmes que celui du Gulistan et les titres du Sunbulistan sont trs semblables aux titres du Gulistan, preuve que tous
ces ouvrages potiques et moraux partent dune mme intention
vers un mme but : Rassembler en un corps de doctrine accessible
aux lettrs comme la masse du peuple tous les enseignements
essentiels ncessaires la vie individuelle, la vie sociale, et la
vie religieuse.
En ce qui concerne la forme extrieure, notre Bulbulistan peut
tre compar au Beharistan de Jmi. Cest ainsi, par exemple, que
dans la 2e et la 3e posies de sa Prface, Fewzi imite le son des allitrations persanes du Beharistan ; tabaq, faraq (f. 1, 9 et 10) et
shafaq, waraq (f. 2, 2 et 3). Comp. Bhar. Tabaqi, waraqi. Le caractre mme de Jmi a beaucoup plus danalogie avec le caractre de
notre auteur, comme nous pouvons le voir daprs ses crits. Esprit
indpendant, Jmi qui avait un grand respect pour son moi spirituel, ne flattait pas les puissants et rpliquait vivement aux attaques
de ses adversaires. Sunnite convaincu, il fut lobjet de ladmiration
unanime des littrateurs persans. Le sultan Bayzid II qui lapprciait
hautement tait en relations directes avec lui.

206

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

odgoja i obrazovanja i 8. O pristojnosti drutva. Djelo je zavreno


1531. godine i dva je puta prevedeno na turski. Prvi prevodilac bio je
ejhul-islam Jahja ibn Zekerija, a drugi Altiparmak. Kao to se moe
primijetiti, svi naslovi Nigaristana isti su kao naslovi ulistana, a naslovi Sunbulistana vrlo su slini naslovima ulistana, to je dokaz da
sva ta poetska i pouna djela polaze s istom namjerom prema istom
cilju u jednom korpusu sakupiti sve sutinske pouke potrebne za
ivot pojedinca, za drutveni i religijski ivot, uenje pristupano
obrazovanim ljudima, ali i narodnim masama.
Kad je rije o vanjskoj formi, na Bulbulistan moe se uporediti
sa Damijevim Beharistanom. Tako, naprimjer, u drugom i treem
kupletu svog Predgovora, Fevzi oponaa zvuk perzijskih aliteracija
Beharistana: tabaqi, faraqi (f. 1, 9 i 10) i shafaqi, waraqi (f. 2, 2 i 3).
Uporediti Behar. Tabaqi, faraqi. Sam Damijev karakter ima daleko
vie slinosti s karakterom naeg autora, kao to to moemo vidjeti u
njegovim djelima. Nezavisnog duha, Dami, koji je gajio veliko potovanje prema svom duhovnom ja, nije laskao monicima i estoko je
odgovarao na napade svojih protivnika. Uvjereni sunit, bio je predmet
jednoglasnog divljenja perzijskih knjievnika. Sultan Bajazit II ga je
izuzetno cijenio i s njim odravao neposredne odnose.

Les en-ttes de chaque paradis sont imits du Bharistan de mme


que la prface. Le Bharistan contient une anthologie des potes
persans, et Fewzi nous donne aussi une courte anthologie des potes
roumis . Le Bulbulistan contient mme plusieurs personnages
dj mentionns dans le Bharistan : Junaid, Dhoun Noun, Shibli,
Khaww, amai, Abou Bekr Waiti, Shaqiq ibn Ibrahim. Le Bharistan est compos de huit raudht : 1. De la vrit ; 2. De la sagesse ;
3. De la justice et de lquit ; 4. De la gnrosit et de la clmence ;
5. De lamour ; 6. De la plaisanterie ; 7. De la posie ; et 8. Des fables.

Zaglavlje svake bae kao i Predgovor takoer oponaaju Beharistan. Beharistan sadri antologiju perzijskih pjesnika pa nam i Fevzi
daje kratku antologiju rumskih pjesnika. Bulbulistan ak sadri i vie
linosti koje su ve spomenute u Beharistanu: Dunejd, Zun-Nun, ibli, Havvas, Asmai, Ebu Bekr Vasiti, ekik ibn Ibrahim. Beharistan se
sastoji od osam bai: 1. O istini; 2. O mudrosti; 3. O pravdi i pravinosti; 4. O velikodunosti i blagosti; 5. O ljubavi; 6. O ali; 7. O poeziji
i 8. O basnama.

Le Bulbulistan se partage aussi en six chapitres : 1. De la saintet ;


2; De la sagesse ; 3. De la sincrit ; 4. De la perfection ; 5. De lloquence ; et 6. De la gnrosit.

Bulbulistan je podijeljen na est poglavlja: 1. O svetosti; 2. O


mudrosti; 3. O iskrenosti; 4. O savrenstvu; 5. O rjeitosti i 6. O
velikodunosti.

207

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LE STYLE ET LA LANGUE DE LOUVRAGE.


INCORRECTIONS ET PARTICULARITS DU VOCABULAIRE.

STIL I JEZIK DJELA


NEPRAVILNOSTI I SPECIFINOSTI VOKABULARA

Nous avons vu que lauteur considre son Bulbulistan comme un


complment aux cinq ouvrages dj mentionns (Gulistan, Boustan,
Beharistan, Nigaristan et Sunbulistan). Nous regrettons de ne pas
avoir eu loccasion de connatre le dernier (Sunbulistan).

Vidjeli smo da autor smatra svoj Bulbulistan dopunom pet ve spominjanih djela (ulistan, Bustan, Beharistan, Nigaristan i Sunbulistan).
alimo to nismo imali priliku upoznati se i s ovim posljednjim djelom
(Sunbulistan).

Dans son ouvrage, Fewzi use du style figur et pompeux qui est
en honneur chez la plupart des crivains de lOrient et il tombe souvent dans lobscurit et lhyperbole.

U svom djelu, Fevzi koristi figurativni i visokoparni stil koji veoma


cijeni veina pisaca s Orijenta te esto zapada u nejasnou i hiperbolu.

Par exemple : enis-i shhid maqd-i jnem shud avreng-i ahhat shadimnem (la belle campagne de mon me est maintenant
la bonne sant et jen suis content), p. 40, 12 ; ammeshr murg bi
aman resid we defter-i hayteshr ez leuh-i alem neverdid (arriva la
mort de loncle et retrancha de la planche de monde le registre de
sa vie), p. 43, 1 ; an mard-i asir-i derd u firsh we an giriftr-i renj u
kharsh, p. 44, 6 ; Ey mard-i adaqat guzar u ey azz- emini asrr,
44, 14 ; ey ustad-i devkaran we ey dhi dad-i merhem drn, 44, 12 ;
ey guzide-i ahl-i uql we ey zubde-i erbb-i fadhl-i fudhl, 32, 1 ; ey
pdishh-i ddkr we ey wasati yafte-i rzgr, 32, 8 ; ey esir-i derd u
bel u ey mrd-i faqir bi new 34, 4 ; ey serefrz-i erbbi hikmet u ey
himetzi ahbi fitnet 34, 7 ; ey zubde-i lebiban u ey guzide-i tabiban,
34, 12 ; ey esir-i nefsi pulid we ey ramshude-i diw-i and, 49, 11.
Cet homme, prisonnier de la douleur et saisi par le chagrin et la
souffrance (gratignure) ; homme distributeur daumne et ami
discret ; matre des pharmaciens et doyen des distributeurs
donguents ; llu des gens raisonnables et crme des gens savants
et loquents, roi de la justice et favoris du destin ; prisonnier
du malheur et de la douleur, homme pauvre et sans ressources,
minent parmi les sages, complice des gens sagaces ; crme des
gens intelligents et llu des mdecins ; prisonnier de la concupiscence, soumis au dmon rfractaire.

208

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Naprimjer: enis-i shhid maqd-i jnem shud avreng-i ahhat


shadimnem (lijepi kraj u kojem sada ivi moja dua je dobro zdravlje
i ja sam time zadovoljan), str. 40, 12; ammeshr murg bi aman resid
we defter-i hayteshr ez leuh-i alem neverdid (stie amidina smrt
i obrisa s table svijeta zapis o njegovom ivotu), str. 43, 1; an mard-i
asir-i derd u firsh we an giriftr-i renj u kharsh, str. 44, 6; Ey mard-i
adaqat guzar u ey azz- emini asrr, 44, 14; ey ustad-i devkaran
we ey dhi dad-i merhem drn, 44, 12; ey guzide-i ahl-i uql we
ey zubde-i erbb-i fadhl-i fudhl, 32, 1; ey pdishh-i ddkr we ey
wasati yafte-i rzgr, 32, 8; ey esir-i derd u bel u ey mrd-i faqir bi
new, 34, 4; ey serefrz-i erbbi hikmet u ey himetzi ahbi fitnet,
34,7; ey zubde-i lebiban u ey guzide-i tabiban, 34, 12; ey esir-i nefsi
pulid we ey ramshude-i diw-i and, 49, 11.
Ovaj ovjek, zatoenik boli, u kandama tuge i patnje (ogrebotina); O, ovjee, djelitelju milostinje i uviavni prijatelju; O, glavni meu
apotekarima, i o, dostojanstvenie meu djeliteljima ljekovitih mehlema; O, izabranie razumnih ljudi i prvae meu uenim i rjeitim; O,
kralju pravde i miljenie sudbine; O, zatoenie nevolje i boli, siromani ovjee bez prihoda; O, odlinie meu mudracima, sauesnie
otroumnih; O, vrhovnie umnih ljudi i izabranie meu ljekarima; O,
zarobljenie poude, podanie nepokornog demona.

Ses mtaphores ne sont pas toujours pondres, elles sont quelquefois hasardeuses, risques, incomprhensibles, surtout les enttes des paradis, crites dans un style amphigourique dans lequel
se complat la faconde des crivains turcs.

Njegove metafore nisu uvijek odmjerene, pokatkad su presmjele,


riskantne, nerazumljive, a naroito zaglavlja bai, napisana zbrkanim stilom u kojem uiva pretjerana govorljivost turskih pisaca.

Dans lintroduction se trouvent de jolis vers qui contiennent


quelques images inattendues et des dtails qui nous frappent par
leur prcision ;

U Uvodu su veoma lijepi stihovi koji nude nekoliko neoekivanih


slika i detalja to nas pogaaju svojom preciznou:
209

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

De tous cts des verdures et des coquelicots ont pouss ;


et les arbres se sont couverts de feuilles en rangs rguliers.
Sur les rosiers les boutons de roses se sont panouis,
et les oiseaux chantent mille chants divers.
Les rejetons de la verdure ont atteint leur majorit :
et les branches sont couvertes de pousses.
Les boutons de narcisse sont en train de faire la fte,
tandis que les pins et les sapins les gardent.
Les menthes aquatiques montrent leur taille lgante :
jacinthes, girofles et basilics sont sortis de terre.
L se trouve lagrable sjour des gens de mrite :
dans ce jardin lignorant ne mettra pas le pied !

Na sve strane izrasli trava i lale


Poredano sklad pronae drvee
Pupoljci se na vrhu grma otvorili
Slavuji se pjevom, melodijama javili
Mlada zelen puninu dosegnu
Rano voe priteklo na svaku granu
Dok pupoljak i narcis uivaju
empres i jela uvari im postaju
Bosiljak izvi skladan stas svoj
Iznikoe zumbul, metvica i eboj
Ta istota dvor je ljudi uenih
U vrt ovaj ne zalazi noga neukih.

Dans ces vers, Fewzi chante le printemps et le renouveau de


la nature. Tout vibre dans lair, sous la caresse printanire la nature se rveille, les fleurs poussent dans les champs, les oiseaux
chantent dans les buissons et lhomme se reprend la vie sous
le charme dun soleil radieux. Ces jolis vers nous rappellent les
vers de Firdawsi dans lesquels il emploie des expressions militaires pour dcrire le renouveau de la nature. Les boucliers des
roses et les lances des pines parurent au milieu des bataillons des
parterres ; les troupes verdoyantes du printemps dressrent les
tentes rouges et jaunes des tulipes (Cits dans la Mohatchnam
de Kemalpachazad, Pavet de Courteille : Hist. de la Campagne de
Mohacz, Paris, 1859).

U tim stihovima Fevzi opjevava proljee i obnavljanje prirode. U


zraku sve treperi pod proljetnim milovanjem priroda se budi, cvijee raste na poljima, ptice pjevaju u bunju a ovjek se vraa ivotu pod arolijom sunevih zraka. Ovi lijepi stihovi podsjeaju nas na
Firdusijeve stihove u kojima on koristi vojnike izraze kako bi opisao
preporod prirode. titovi od rua i koplja od trnja pojavie se usred
pjeadijskih bataljona; zelene trupe proljea podigoe crvene i ute
atore tulipana. (Citirano u Kemal-paazadeovoj Mohanami, Pavet
de Courteille: Hist. de la Campagne de Mohacz [Pria o pohodu na
Moha] Pariz, 1859)

Les lecteurs pourront se rendre compte de loriginalit de la varit et du pittoresque de ses mtaphores et de ses comparaisons
tout au long de la lecture de son Bulbulistan. En guise dexemple,
nous en tirerons de ses vers quelques-unes qui constitueront une
sorte de rsum de la morale et des principes prcdemment exposs en prose. Ces vers intercals dans le texte dans toutes sortes de
mtres peuvent tre compars aux churs des tragdies grecques,
commentaires priodiques de ce qui les prcde ; lauteur a puis
ses images des sources diffrentes : la nature, les arbres, le papillon, lalchimie, la guerre, le jeu de mail, la maonnerie, et surtout la
religion et le oufisme.

itaoci e moi uoiti originalnost raznolikosti i ivopisnosti njegovih metafora i njegovih poreenja tokom itanja cijelog teksta Bulbulistana. Kao primjer, iz njegovih stihova izvui emo ih nekoliko koji
e predstavljati svojevrsne saetke pouka i naela prethodno iznesene u prozi. Ovi stihovi u svim vrstama metrike ubaeni u tekst mogu
se uporediti s horovima grkih tragedija, periodinim komentarima
onoga to im prethodi; autor je svoje slike crpio iz razliitih izvora:
prirode, drvea, leptira, alhemije, rata, igre klisa, zidarstva, a prvenstveno iz religije i sufizma.

Si la lune de la foi napparait pas dans le firmament de ton cur,


il ne sert de rien de faire retraite dans le parvis sacr de la Kaba

Ako mjesec vjere na nebu srca vidljiv nije


Ne vrijedi itikaf initi u haremu Kabe.
(p. 3 d).

210

(str. 3 d)
211

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

laurore, le faucon du jour sest imprgn


de puissance pour vivifier ses serviteurs

Ipak snagu dade skupinama raznim


Radi opskrbe Njegovih robova.
(str. 1 b)

(p. 1 b).

Palmino drvo pokornosti dvolinou se osui


Suha grana nikome ploda ne podari.

Le palmier de la dvotion se dessche par lhypocrisie


et la branche sche ne donne du fruit personne

(str. 30 a)

(p. 30 a).

Sagori od ljubavi za Njega poput leptira


Ako ti treba Njegovog dobroinstva.

Brle-toi comme le papillon dans le feu de son amour,


si tu dsires la grce qui vient de lui

(str. 6)

(p. 6).

I iva i pohvala slini su vatri


Ne ostane traga od njih ako ih zahvati.

Laction est comme le mercure et lloge comme le feu :


il nen reste pas trace sil y tombe

(str. 27)

(p. 27).

Misli o uivanju postaju utvrda snana


Kad bi do njegova srca stigla razdvojenosti vojska okrutna?

La pense des tendres propos changs lui tient lieu dun chteau
fort si larme des supplices de la sparation attaque son cur

(str. 22)

(p. 22).

U ovom tronom manastiru


Ne marim ni za ta, osim za Boiju jednou.
Kad palica naklonosti ljubav za Njega pogodi
Postah poput loptice, obrem se, klizim.

Dans ce couvent en ruines quest le monde,


je ne connais que le culte de Dieu unique.
Quand il me battit avec le maillet de son amour,
je devins comme la balle qui tournoie et roule...

(str. 7)

(p. 7).

Zamijea li joj se malter dvolinou...

Mais si ton argile est ptrie avec leau de lgosme...

(str. 19)

(p. 19)

Mranom, tegobnom ovjeku od tavafa kakva korist


Dok mu u kui srca ne zasja svjetiljka Sunca Elest.

Lhomme sombre et misrable que trouvera-t-il tournant autour de la Kaba


sil nallume pas dans la Kaba de son cur la chandelle du soleil ternel ?

(str. 4)

(p. 4).

Do Stanita Bliskosti iz te osamljenosti stii e


Ako kapiju mudrosti i pregnua elom svojim pomete.

Balaye la porte des gens de la volont avec le balai de ton front ;


cest ainsi que tu arriveras au stade de lintimit

(str. 12)

(p. 12).

Bogatijim ini metenje trepavicama


Praine iz predvorja Mulla Delalija.

Cela te rendra plus riche si tu balayes


avec tes cils la poussire du seuil de Mulla Jall

(str. 3)

(p. 3).

Ranu zadobih od sablje sudbine


Za koju jedini lijek je umiranje.

Du glaive de la destine jai reu une blessure pour laquelle


je ne connais dautre remde que la mort
(p. 7).
212

(str. 7)
213

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ne tourne dune manire indigne lanneau de la porte des grands esprits :


si, le cur bless, il lanait sa maldiction contre toi,
il ne resterait pas pierre sur pierre chez toi
et ta galerie se changerait en un passage public

Ne mui podlo halku ljudi pregnua


Boj se, hvalisave, tog dobrog ovjeka, odletjet e ti glava:
Ako jednom tegobno zbog tebe uzdahne
Ni kamen na kamenu od tvoga dvora ne ostane.
(p. 11).

(str. 11)

Bien entendu quelques-unes de ces penses ont leur source, et


la source de la forme sous laquelle elles sont exprimes, dans les
ouvrages des devanciers de notre auteur.

Naravno, neke od ovih misli imaju svoj izvor i izvor forme u kojoj
su izraene u djelima prethodnika naeg autora.

Fewzi crit (p. 2d) : chaque khold sur le modle du Paradis est
orn darbres divers, de feuilles de diverses couleurs, de rejetons et
de branches avec toutes sortes de fleurs... Ses fleurs ne furent pas
foules par linjustice de la destine ; ses feuilles ne craignent pas le
vent de lautomne et ses rameaux ne sont pas affligs par la neige
de lhiver.

Fevzi pie: ... Svaka baa, poput Raja, ispunjena je raznorodnim


drveem i zelenim liem, mladicama i granama, raznolikim beharom... behar mu ne biva nagrien zubom vremena, niti im lie biva
pokidano zulumom jesenjeg vjetra, niti im granje biva skvreno od
tegobe zimskoga snijega.

Comparez avec le Gulistan, p. 14 : Celui-l est plein de tulipes de


couleurs varies, et celui-ci est plein de fleurs despces diffrentes.
Chaque page sur le modle du Paradis se compose danmones aux
diverses couleurs et de plantes aux parfums varis : anmones que
le vent dvastateur dautomne ne peut fltrir, plantes odorifrantes
que les rigueurs du froid hivernal ne desscheront pas.

Uporedite sa ulistanom, str. 14: Onaj je pun tulipana raznih boja,


a ovaj je pun cvijea razliitih vrsta. Svaka strana po uzoru na Raj
sainjena je od raznobojnih umarica i biljaka raznih mirisa: umarica
koju jesenji ruilaki vjetar ne moe nagrditi, mirisne biljke koje nee
uvehnuti od otrine zimske hladnoe.

Limitation du Gulistan ressort assez nettement.


Dailleurs, non seulement dans la Prface, mais aussi dans les
Paradis, nous trouverons des rminiscences des vers de Gulistan.
Ainsi, par exemple, p. 9 : Quel service dois-je te rendre. Jusqu ma
mort, au seuil de ta porte, jaccepterai tout ce que tu ordonneras,
commande. Je suis ton serviteur... Comparez avec le Gulistan, p.
100 : Soit que tu me tues, soit que tu me pardonnes ma faute, je
place ma tte et mon visage sur ton seuil. Lordre nappartient point
lesclave, tout ce que tu ordonneras je my soumettrai.

214

Sasvim je oigledno oponaanje ulistana.


Uostalom, ne samo u Predgovoru nego i u baama, nai emo
odjeke sjeanja na stihove iz ulistana. Tako, naprimjer, str. 9: Od
tvoga predvorja neu se udaljiti; Za ivota koji odsad Bog e dati;
ta zapovijeda, prihvatam sluiti; Spreman sam, zapovijed ta e
biti. Uporedite sa ulistanom, str. 100: Bilo da me usmrti ili da mi
oprosti greku, stavljam svoju glavu i lice na tvoj prag. Nije na robu
da nareuje, sve to bude tvoje nareenje, ja u mu se povinovati.

215

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

LES PARTICULARITS GRAMMATICALES.

GRAMATIKE SPECIFINOSTI

Comme on a pu sen apercevoir dans son uvre on relve des


constructions vicieuses, des fautes de grammaire et des termes
dtourns de leur signification relle. En voil encore quelques
exemples : la 3e personne du prsent du prtrit se trouve quelquefois allonge dun ya : kerkend, gerdd, 11.1236 ; 8.4. Le pluriel
du pronom dmonstratif anha se trouve remplac par ann ,
variante quon retrouve dans le Gulistan et qui a vieilli : 60.7 ann est
ki dnend, dnend ki dnend ann ulem end . En ce qui concerne
les conjonctions, au lieu de eger , on rencontre aussi la forme
contracte ger , et au lieu de zr on trouve constamment r
dans tout le texte. Pour les numratifs cardinaux, il place les units
avant les dizaines, au lieu de faire le contraire, par exemple : b nuh
u neved pour ba neved u nuh . 17.9. Quant aux particules bes
se trouve quelquefois allonge en bes.

Kao to smo to mogli opaziti, u njegovom djelu otkrivamo neobine


konstrukcije, gramatike greke i pojmove udaljene od svog stvarnog znaenja. Evo jo nekoliko takvih primjera: tree lice prezenta
preterita po koji put se nae produeno jednim ya: kerkend, gerdd,
11.1236; 8.4. Mnoina pokazne zamjenice anha zamijenjena je ann,
zastarjelom varijantom koju nalazimo u ulistanu: 60.7 ann est ki
dnend, dnend ki dnend ann ulem end. Kad je rije o veznicima,
umjesto eger, sree se i kontrahirani oblik ger, a umjesto zr, stalno
nalazimo r i to u itavom tekstu. Kad je rije o glavnim brojevima,
on stavlja jedinice prije desetica, umjesto da radi obratno, naprimjer:
b nuh u neved za ba neved u nuh. Kad govorimo o rijeci bes, ponegdje je nalazimo produenu u bes.

Le style des vers nest pas toujours tout fait correct ; plusieurs
phrases persanes sont sans harmonie. Cf. Errata f. 41.10.
Les particularits les plus caractristiques de son lexique sont les
mots suivants, rares ou archaques :
lebbet , f. 64.1 ; 65.12; 71.3; 86.1, mot trs rare en persan,
employ au lieu de lebb intelligence ;

Stil stihova nije uvijek sasvim pravilan: vie perzijskih reenica


nije usklaeno (Cf. Errata, f. 41.10).
Najkarakteristinije odlike njegove leksike su sljedee, rijetke ili
arhaine, rijei:
lebbet, veoma rijetka rije na perzijskom, upotrijebljena umjesto
lebb inteligencija;
bakhn, veoma rijetka rije koja znai grom;

bakhn , mot trs rare signifiant foudre, f. 96.10 ;

216

tanga , mot rare signifiant monnaie en argent dont la valeur


varie suivant les pays. A Boukhara et Khiva le tanga vaut environ
20 kopeks en argent (dictionnaire persan de J.-J.-P. Desmaisons,
Rome, 1908) ;

tanga, rijetka rije koja oznaava srebreni kovani novac ija vrijednost varira od zemlje do zemlje. U Buhari i u Hivi tanga vrijedi oko 20
srebrenih kopejki. (Dictionnaire persan [Rjenik perzijskog], J.-J.-P.
Desmaisons, Rim, 1908);

thaubn , mot qui signifie serpent fabuleux, dnorme grandeur


(Ferheng-i Rashidi de Mulla Abdurrahim of Tattah, Calcutta, 1870),
Fewzi lemploie pour dire : serpent ;

thaubn, rije koji oznaava mitsku zmiju udovinih razmjera


(Ferheng-i Rashidi Mulla Abdurrahim of Tattah, Kalkuta, 1870), Fevzi
je koristi da kae zmija;

Avrend , forme trs rare, est employe au lieu de avreng trne


(cf. Ferheng-i Rashidi) ;

avrend, veoma rijedak oblik, koristi se umjesto avreng prijestolje


(Cf. Ferheng-i Rashidi);

Newks ressource, coupe de ressources est un mot de


formation fantaisiste, que nous navons pas pu trouver dans aucun
dictionnaire, de mme que tersish au lieu de ters.

Newakas blago za pehar blaga, izmiljena je rije koju nismo


uspjeli pronai ni u jednom rjeniku, isto kao ni tersish umjesto ters.

En outre, au lieu dcrire her aina, il crit : her ayne pour dire
certainement : assurment, p 98.13, 96.6, 47.5.

Osim toga, umjesto da pie her aina, on pie her ayne da kae
sigurno, zasigurno.

36

36

Le premier chiffre indique la page de la photographie et le second la ligne

Prvi broj oznaava stranicu fotografije, a drugi broj oznaava red u tekstu.

217

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

CHAPITRE IV

ETVRTO POGLAVLJE

PRFACE A LA TRADUCTION

PREDGOVOR PRIJEVODU
Rukopisi*

Les manuscrits.
Luvre de Fewzi nous est parvenue en trois exemplaires dont deux
se trouvent parmi les manuscrits de lUniversit de Bratislava ; celleci a eu la bont de les mettre notre disposition par lintermdiaire
de la Bibliothque nationale de Paris.
Au dernier moment, nous apprenons galement quil existe encore un manuscrit du Bulbulistan la Bibliothque de lAcadmie des
Sciences de Zagreb qui la achet dernirement Karabeg, et nous
regrettons vivement de navoir pu nous en servir.
Le Bulbulistan est divis en une prface, six Paradis (ou khold) et
une conclusion.
Le premier manuscrit (A n 244, de Bratislava, 212 du Dr Baagi)
se compose de 56 feuillets (18 cm sur 12) et est crit lisiblement
en caractres tlq, sur papier jaune. Il a les pages encadres dune
large ligne dore et trois minces lignes noires. Les titres des chapitres et des vers sont encadrs de deux larges lignes dores et
deux minces lignes noires. Il est trs bien conserv dans sa reliure
de cuir.
Le deuxime manuscrit (B 231, Bratislava, 178 du Dr Baagi)
se compose de 84 feuilles (19 cm sur 13) crit sur papier blanc, en
caractres neskh. Il a beaucoup de taches deau, qui ont endommag
le manuscrit en plusieurs endroits. En outre il est rempli de fautes
dorthographe.
Cest le premier manuscrit qui nous a servi de base, mais nous
les avons utiliss tous les deux. Les manuscrits A et B se compltent
lun lautre, celui-ci tant un peu plus tendu que celui-l.
218

Fevzijevo djelo dospjelo je do nas u tri primjerka od kojih se dva nalaze meu rukopisima Univerziteta u Bratislavi koji nam ih je ljubazno
stavio na raspolaganje posredstvom pariske Dravne biblioteke.
U posljednjem trenutku saznali smo da postoji jo jedan rukopis
Bulbulistana u Biblioteci Akademije nauka u Zagrebu koja ga je nedavno otkupila od Karabega te iskreno alimo to se njime nismo
mogli posluiti.
Bulbulistan je podijeljen na Predgovor, est bai (ili huldova) i
Zakljuak.
Prvi rukopis (A br. 244 iz Bratislave, 212 iz dr. Baagia) sastoji
se od 56 listova (18 cm x 12 cm) i itko je napisan pismom tlq na
utom papiru. Stranice su mu uokvirene irokom zlatnom linijom i s
tri tanke crne linije. Naslovi poglavlja i stihovi uokvireni su dvjema
irokim zlatnim linijama i dvjema tankim crnim linijama. Veoma je
dobro sauvan u svom konom povezu.
Drugi rukopis (B br. 231 iz Bratislave, 178 iz dr. Baagia) ine 84
lista (19 cm x 13 cm), napisan na bijelom papiru, pismom nesh (naskh). Kapljice vode na vie su mjesta otetile rukopis. Osim toga, pun
je pravopisnih greaka.
Ovaj nam je rukopis sluio kao osnovni, ali koristili smo oba. Rukopisi A i B upotpunjuju jedan drugog jer je ovaj posljednji malo dui
nego onaj prvi.
*

Za prevoenje Bulbulistana na bosanski jezik nisu koriteni isti rukupisi koje autor opisuje
u ovom poglavlju i koje je imao na raspolaganju tokom prevoenja Fevzijeva Bulbulistana
na francuski jezik. (Nap. ur.)

219

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

En ce qui concerne la transcription des noms persans et des passages douvrages persans, nous avons adopt celle qui est en usage
dans la majorit des ouvrages publis en Europe, cest--dire Gulistan et non Golestan, der khane-i mr et non der khan-y mur, etc. Il
nous semble notamment quil ne serait pas exact dappeler le pote
Khosroou pacha, alors que tous ses compatriotes et parents lappelaient Khusrew.
Dans la traduction du texte, les mots placs entre parenthses [ ]
sont sous-entendus dans le persan ; il nous a fallu les ajouter pour
complter le sens.
Nous navons pas pens devoir sacrifier les iranismes qui
conservent tout ouvrage traduit du persan sa couleur locale.
Les copistes du manuscrit ont commis beaucoup de fautes indchiffrables, de manire que les fautes de lauteur sont peine moins
nombreuses que celles des copistes. Plusieurs fois on se trouve dans
lincertitude, ne sachant qui attribuer la faute, au copiste ou lauteur.
Pour faire connatre au lecteur les difficults que nous avons eues dans
ltablissement du texte, nous ajoutons ici la correction de plusieurs
pages de passages incorrects. On pourra sapercevoir de la diffrence
quil y a entre la langue du Bulbulistan et lidiome persan classique, ainsi que de quelques idiotismes croates que lauteur a employs.
Pour ltablissement du texte nous nous sommes servi du premier manuscrit, mais les lacunes ont t combles par le second.

220

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

to se tie transkripcije perzijskih imena i odlomaka iz perzijskih


djela, usvojili smo transkripciju koja se obino koristi u veini djela
objavljenih u Evropi, to jest, Gulistan a ne Golestan, der khane-i mr
a ne der khan-y mur itd. Naroito nam se ini da ne bi bilo tano
zvati pjesnika Husru-paa, kad su ga svi njegovi sunarodnici i rodbina
zvali Husrev.
U prijevodu teksta, rijei u uglastim zagradama [ ] na perzijskom
se podrazumijevaju; mi smo ih dodali da bismo upotpunili smisao.
Nismo mislili da treba rtvovati iranizme koji svakom djelu prevedenom s perzijskog uvaju njegovu lokalnu boju.
Prepisivai rukopisa napravili su mnogo greaka koje se ne mogu
odgonetnuti tako da je autorovih greaka jedva malo manje od greaka prepisivaa. Vie puta zatekli smo se u nedoumici ne znajui kome
pripisati neku greku, prepisivau ili autoru.
Da bismo kazali itaocu o potekoama na koje smo naili prilikom
utvrivanja teksta, dodajemo ovdje ispravku vie stranica neispravnih
odlomaka. Moi emo uoiti razliku izmeu jezika Bulbulistana i klasinog perzijskog jezika kao i nekoliko hrvatskih osobitih izraza koje
je autor upotrijebio.
Za utvrivanje teksta posluili smo se prvim rukopisom, ali su
praznine bile popunjene drugim rukopisom.

221

BULBULISTAN

BULBULISTAN

SHAKH FEWZI DE MOSTAR

EJH FEVZI MOSTARAC

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

CONTENU DU BULBULISTAN

PRFACE ...............................................................................

SADRAJ BULBULISTANA

228

PREDGOVOR ..........................................................................

PREMIER PARADIS
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

Jalluddin Roumi et les musiciens .......................................


Junaid et le Chrtien.............................................................
Abou Imran et les naufrags ................................................
Shakh Abou lAbbs et le Juif ..............................................
Ahmed Sarakhsi et le diamant .............................................
Yousuf Shirwni et le malade ...............................................
Ibrahim Khaww et les pauvres .........................................
Dhoun-Noun Miri et le pauvre de Balkh ..............................
Salman Frisi et la coupe .....................................................
Mahmoud Iskandari et Ama...............................................
Le shakh et la pierre ............................................................
adruddin Qonawi et lorfvre ..............................................
Hariri et le roi tyrannique ......................................................
Shakh Aboul-Husain et les pommes....................................

BAA PRVA
234
234
238
238
240
240
242
244
244
246
246
248
254
258

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

DEUXIME PARADIS
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
224

Le roi et les astrologues .......................................................


Loqmn et le lpreux ............................................................
Sagesse de Loqmn..............................................................
Amour entre cousins ............................................................
Linluctabilit de la destine ...............................................
Le femme de mauvaise vie et lascte .................................
Parabole sur le halwa ...........................................................
La sagesse de Shabli ............................................................
La modestie de Shabi...........................................................
Larbre qui ressuscite les morts ...........................................
Le docteur isralite et ses livres ..........................................

229

Delaluddin Rumi i muziari .................................................


Dunejd i kranin.................................................................
Ebu Imran i brodolomnici ......................................................
ejh Ebu Abas i Jevrej ..........................................................
Ahmed Sarahsi i dijamant .....................................................
Jusuf irvani i bolesnik .........................................................
Ibrahim Havvas i siromasi.....................................................
Zun-Nun Misri i siromah iz Belha..........................................
Selman Farisi i pehar ............................................................
Mahmud Iskenderi i Asmai....................................................
ejh i kamen .........................................................................
Sadruddin Konjevi i zlatar .....................................................
Hariri i kralj tiranin ................................................................
ejh Ebu Husejn i jabuke.......................................................

235
235
239
239
241
241
243
245
245
247
247
249
255
259

BAA DRUGA
262
264
270
272
276
282
288
288
290
292
292

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Kralj i astrolozi ......................................................................


Lukman i gubavac .................................................................
Lukmanova mudrost .............................................................
Ljubav izmeu roaka ...........................................................
Neumoljivost sudbine ...........................................................
ena loeg morala i asketa...................................................
Parabola o halvi ....................................................................
iblijeva mudrost ..................................................................
abijeva skromnost ..............................................................
Stablo koje oivljava mrtve...................................................
Izraelski uenjak i njegove knjige .........................................

263
265
271
273
277
283
289
289
291
293
293
225

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

BAA TREA

TROISIME PARADIS.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Othman Nasafi et Abou Amr ................................................


Shaqq ibn Ibrahim et la sincrit .........................................
Sagesse de Hmid Al-Lafff .................................................
Junaid et le barbier mekkois ................................................
Deux hadth dIbn Abbs .......................................................
Puissance de la sincrit ......................................................
Shaibn Ri et le lion ...........................................................
Effets de la prire sincre ....................................................

296
300
302
302
306
308
310
310

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Jalaluddn Roumi ..................................................................


Bayazd b. Sulaimn Khn ....................................................
Hilli ......................................................................................
Bqi effendi ...........................................................................
Derwish pasha ......................................................................
Derwishpashazad ...............................................................
Khusrew pasha .....................................................................
Khayli effendi ......................................................................
Futouhi ..................................................................................
Rushdi ...................................................................................
Adheri....................................................................................

314
314
316
316
318
320
320
322
322
324
324

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

CINQUIME PARADIS.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Le Prophte et la vieille ........................................................


Ahmed b. Aim et le derviche ..............................................
La vache perdue ...................................................................
Le derviche affam et son ne .............................................
Khayli et Rzi ......................................................................
Les menteurs ........................................................................

226

La gnrosit des Barmkides .............................................

Delaluddin Rumi ..................................................................


Bajazit ibn Sulejman-han ......................................................
Hilali ......................................................................................
Baki-efendija .........................................................................
Dervi-paa ...........................................................................
Dervi-paazade ...................................................................
Husrev-paa..........................................................................
Hajali-efendija .......................................................................
Futuhi ....................................................................................
Rudi .....................................................................................
Azeri ......................................................................................

315
315
317
317
319
321
321
323
323
325
325

BAA PETA
328
330
330
332
334
334

1.
2.
3.
4.
5.
6.

SIXIME PARADIS.

297
301
303
303
307
309
311
311

BAA ETVRTA

QUATRIME PARADIS.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Osman Nesefi i Ebu Omer .....................................................


ekik ibn Ibrahim i iskrenost .................................................
Mudrost Hamida el-Lafafa ....................................................
Dunejd i berberin iz Meke ....................................................
Dva hadisa Ibn Abbasa ..........................................................
Mo iskrenosti.......................................................................
ejban Rai i lav .....................................................................
Uinci iskrene molitve ..........................................................

Poslanik i starica...................................................................
Ahmed ibn Assam i dervi ....................................................
Izgubljena krava ....................................................................
Izgladnjeli dervi i njegov magarac ......................................
Hajali i Razi ...........................................................................
Laljivci .................................................................................

329
331
331
333
335
335

BAA ESTA
340

Velikodunost Barmekida .....................................................

341

227

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

U ime Allaha Svemilosnog, Samilosnog!

Traduction

BULBULISTAN 1

BULBULISTAN1

(LE RENDEZ-VOUS DES ROSSIGNOLS.)

PERIVOJ SLAVUJA

VOICI LE BULBULISTAN DU SHAKH FEWZI DE MOSTAR

EVO BULBULISTANA EJHA FEVZIJA MOSTARCA

Comme le ramage du rossignol, ce cri de cur, ds le commencement


chante la louange de Dieu. Comme il contient lloge de la Vrit (Dieu) et
celui des lumires de lamour, il convient la roseraie de lamour.

Na poetku srce poput slavuja Hvalei Boga svoga zapjeva


Poto Boga raznoliko spominje2 ono Ruinjaka ljubavi time je dostojno

Mille odes (qaidas) de glorification et de louange sont dues aux


bouches des potes du Bulbulistan de la sincrit et de la fidlit :
des chaires de lUnit divine, pleine de vertu et de bienfaisance, ils
font entendre sans cesse leurs voix joyeuses aux oreilles des gens
desprit, ils les offrent aux runions de lintimit et ceux qui regardent
par la fentre des jardins du palais de llvation, matin et soir.

Hiljadu kasida3 zahvale i hvale [prolama se]4 iz usta pjesnik perivoja slavuj iskrenosti i odanosti; [pjesnik] koji s minber5 jednoe
Milosnoga Boga Dobroinitelja ureenim glasovima to na ushit navode neprestano pjevaju, i uima onih upuenih u [duhovne] potankosti prisnih sijela promatra cvjetnoga dvorca Boanstvenosti, [o toj
jednoi] i danju i nou kazuju.
Kita6

Vers : [Ils chantent] le Crateur de latelier de lart duquel toute ltendue de


la terre nest quun seul plateau. A lAurore, le Faucon du Jour (cest--dire
le soleil) sest imprgn de puissance pour vivifier ses esclaves.
Que son essence soit sanctifie et sa grandeur exalte loin de tout
abaissement et de toute corruption. A lui mes mille chants qui forment
le fonds de la joie et les prires qui causent la misricorde divine, par
la langue des rossignols mlodieux qui connaissent lloquence et les
chanteurs du jardin de la sincrit qui guident sur la Voie du palais
estival de la direction divine et des chanteurs de lEsprance en la
demeure de la Bienveillance et de lIntercession [Ils chantent].

Vers : La lune du signe zodiacal de la Prophtie (Mohammad) du visage duquel le soleil brillant nest quun reflet et de la Louange duquel les neuf
tableaux toils (les neuf cieux) ne forment quun seul feuillet.
228

Stvoritelj Koji sve to je na Zemlji Od stvaranja je Njegova tek posuda


Ipak snagu dade skupinama raznim Radi opskrbe Njegovih robova
Preisto je Njegovo bie i uzvien poloaj Njegov od svega niskog
i neistog. Hiljadu pjesama izvorita radosti, i pozdrava razloga
milosti, s jezika slavuj vinih u melodinosti rjeitosti i cvrkutanju u
bai iskrenosti; [slavuja] koji navode na glavnu stazu ka cvjetnome
dvorcu Upute, i pjesme skladaju u domu nade u blagost i zagovor7.
Kita

Mjesecu sazvijea poslanstva8 to mu je sjajno Sunce tek zraica


Razliveni nebeski svod ne postade Iz knjinice opisa njegovog ni stranica
*

Biljeke prevodioca Bulbulistana unesene su na kraju teksta, poevi od 357. strane.

229

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

[Ils chantent] sa famille et compagnons qui vont les premiers suivant les lois de sa Voie et de sa Loi.

[Blagoslov i spas neka su] njegovoj obitelji i prijateljima koji ga slijedie, po obiajima [fol. 1b]9 njegovog tarikata10 i njegovog erijata11.

Un jour dans le livre de Bharistan que composa le saint matre


des potes loquents et llu des initis Mulla Jmi Abdurrahmn
(que son mystre soit sanctifi en tout temps) je lus quelques pages
avec approbation et applaudissements. Alors il me vint lesprit que
le Bustan et le Gulistan ont t faits par Shakh Sadi, le Bharistan par
Mulla Jmi, le Nigaristan par Kmalpashazad et le Sunbulistan par
Shakh Shouja (que Dieu Trs Haut sanctifie leur mystre), et que chacun deux sema dans le champ de la prire la semence de la connaissance. Ladoration est la base de la foi et la permanence du monde.

Jednog sam dana, hvalei i divei se, proitao nekoliko listova


knjige Proljetni vrt, blagoslovljenog djela uitelja rjeitih, odabranika
spoznajuih, Mulla Abdurrahmana Damija12, Allah posvetio njegovu tajnu za sva vremena. Tada mi pade na pamet da je ejh Sadi13
napisao Vrt i Ruinjak (ulistan); Mulla Dami Proljetni vrt; Kemalpaazade14 Oslikani dvorac; a ejh uda15, Svevinji Allah posvetio
njihove tajne!16, Vrt zumbula. Svaki je od njih posijao sjeme spoznaje
na oranici dove. Vjerovanje i svijeta postojanje temelje se na est
[poela]; ovih pet prekrasnih knjiga, u svakom sluaju, trebaju Vrt
slavuja, jer svjeina proljetnoga doba, procvat rue i zumbula, i [bujanje] potoka ovise o pjesmama slavuja.

En tout cas ces cinq livres excellents ont besoin de Bulbulistan


parce que les chants des rossignols font le dlice du temps de printemps, lclat des roses, des jacinthes, et des cours deau.

Vers : Le tambour de la reine des fleurs (la rose) ne frissonne pas tant
que les mlodies du rossignol ne se font pas entendre. Le rossignol non
plus naurait pas fait tant de cris et de plaintes sil ne voyait les pines qui
gardent les roses.
Le pauvre [que je suis] a compos grce ces modles quelques
feuillets de ce style et en a termin deux parties de cette faon.

Vers : Mon Bulbulistan est compos mais il na reu de personne une marque
prcieuse pour sen orner jusqu ce quil arriva la gloire dAsaph qui dtermina son prix la pierre prcieuse. Il a le mme nom que celui pour lequel
on dit : il ny a de hros que Ali : il a reu du Lion de Dieu le nom et la
gloire. En son temps personne ne peut exercer la tyrannie ni en soufrir.

Kita

Ne zau se bubanj kraljice rua Sve dok ne bi pjesama slavuja


Slavuji ne jecaju, nit se na ta tue Sve dok ne spaze trnje oko rue
[Noen] pregnuem prethodnika, i ovaj je siromah na isti nain
napisao nekoliko listova, i priredio svezak-dva.
Kita

Zavren, evo je, moj Perivoj slavuja Al ni od kog on ne dobi dragulja


Pohvala Asifa17 jo vie se ukrasi Opisom dragulja mu dragocjenih
Nema viteza nad Alijem ime ponese18 Od lava19-predvodnika priskrbi znamenje
Da zulum uini niko snage nema Neduan u njegovu vremenu ne strada [fol. 2a]

Que le Dieu Trs Haut lexalte dans les deux univers et quil le
garde des chagrins, des malheurs et des dommages. Que Dieu le
Trs Haut prolonge sa vie et celle de ses enfants sous la protection
de son amour et de sa bont et que Dieu, dont la gloire soit exalte,
le prserve de ce qui lamnerait laflliction et au regret.

Allah ga osnaio na oba svijeta, i sauvao od tuge, stradanja i sjete; Allah poivio njega i njegove potomke, u okrilju Svoje ljubavi i brige; Allah ga zatitio od onoga to bi ga dovelo do tugovanja i aljenja.

Vers : Shuja, Sadi et Jmi avant moi ont achev chacun leur uvre et lui
ont donn un nom de leur choix. Mon Bulbulistan nest pas moindre que leurs
uvres car il a reu sa parure et son nom dun grand homme.

uda, Sadi i Dami u vremena minula U ime odabranih zavrie [svoja djela]
Perivoj slavuja od njih manje vrijedan nije Jer od div-junaka dobi svoj ures i ime

Vers : Jette un coup dil sur mon Bulbulistan. Tu y trouveras des roses
odorantes. Regarde le Bulbulistan il est la source de la vie des rossignols,
les feuilles de ses arbres consistent en traits de sagesse.
230

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

Druga kita

Pogledaj ovaj moj Perivoj slavuja Ne bi l u njemu vidio mirisnih rua


Vidi, izvorite ivota je slavuju to u mudrosti drvea nae melodiju
231

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Et lon rencontre six parties (khold) dans larrangement de ce Bulbulistan. Chaque khold sur le modle du Paradis est orn darbres divers,
de feuilles de diverses couleurs, de rejetons et de branches avec toutes
sortes de fleurs. Chacun y trouve des fleurs qui plaisent [ son cur]
et obtient le parfum quil dsire. Sur des branches, des rossignols aux
voix mlodieuses se levrent ; ses fleurs ne furent pas foules par
linjustice de la destine ; ses feuilles ne craignent pas le vent de lautomne et ses rameaux ne sont pas affligs par la neige de lhiver.

Ovaj je Perivoj slavuja rasporeen u est bai. Svaka baa, poput Raja, ispunjena je raznorodnim drveem i zelenim liem, mladicama i granama, raznolikim beharom: svaki je poprimio prijatne boje,
i ima ugodne mirise. Sa svake grane uje se pjev slavuj umilnih glasova; behar im ne biva nagrien zubom vremena, niti im lie biva
pokidano zulumom jesenjega vjetra, niti im granje biva skvreno od
tegobe zimskoga snijega.

Vers : De tous les cts, des verdures et des coquelicots ont pouss, et les
arbres se sont couverts [de feuilles] en rangs rguliers. Sur les rosiers les
boutons de roses se sont panouis, et les oiseaux chantent mille chants divers. Les rejetons de la verdure ont atteint leur majorit : et les branches
sont couvertes de pousses. Les boutons de narcisse sont en train de faire la
fte, tandis que les pins et les sapins les gardent. Les menthes aquatiques
montrent leur taille lgante : jacinthes, girofles et basilics sont sortis
de terre. L se trouve lagrable sjour des gens de mrite : dans ce jardin
lignorant ne mettra pas pied.

Kita

Voici ce que je demande ceux qui seront rassembls dans ce


jardin de plaisance, et qui se promneront dans ce parterre charmant
qui est exempt des pines de lintrt et du changement :
Quils jouissent des fruits du jardin des sept itrs 2 et quils se
rappellent dans une invocation Dieu le jardinier qui a diminu sa vie
prcieuse en soignant chaque plante et qui a donn le sang de son
cur en cultivant chaque arbre.
On dit que [moi] lesclave (Fewzi), je suis nourri par ces arbres lorsquarrive la fracasse du vent de laide accorde par le Rtributeur.

232

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Na sve strane izrasli trava i lale Poredano sklad pronae drvee


Pupoljci se na vrhu grma otvorili Slavuji se pjevom, melodijama javili
Mlada zelen puninu dosegnu Rano voe priteklo na svaku granu [fol. 2b]
Dok pupoljak i narcis uivaju empres i jela uvari im postaju
Bosiljak izvi skladan stas svoj Iznikoe zumbul, metvica i eboj
Ta istota dvor je ljudi uenih U vrt ovaj ne zalazi noga neukih
Zamolba onima to e u ovoj bai blagoslovljenoj sjediti, i onima
koji e ovaj vrt dopadljivi, od trnja zle namjere i mijene potpuno isti,
promatrati: kad god s odobravanjem pogled upute, neka baovanu,
koji je na njegu svake biljke ivot vrijedni utroio, i u njegovanju svakoga drveta krv iz srca lio, plodovima iz bae Sebul-Mesani20 radost
podare, i dovom ga se prisjete. Neka kau:

Rob [Boiji] Fevzija ovo drvee odnjegova Uvijek ga pratila obilna pomo Njegova

233

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

LE PREMIER PARADIS

BAA PRVA

Epanouissement des boutons cachs de la gnrosit et haleines


de leurs parfums suprmes avec le parfum des rossignols connaisseurs de musique nationale, pour faire venir le jardinier spcial qui
nourrit les plants.

Cvjetanje zatvorenih pupoljaka plemenitosti, i irenje njihova uzvienog miomirisa do osjetil crvkutanju vinih slavuj ummeta, da
bi baovanu priskrbili kalem iz kojeg izrasta mladica, otvorie prvu
kapiju bae velajeta21.

Il a ouvert la premire partie du jardin de la saintet.


MIRACLE de Jalluddin Roumi. Mohammad Al Bakri, notre matre assistait un jour au concert spirituel. Au fond de la salle de runion, des
musiciens taient chargs de jouer larrive [des gens]. Lun deux
se dit : Nous restons chaque jour jusqu la nuit dans cet tat ; nous
ne pouvons pas faire vivre femme et enfant, et par ce travail nous
sommes les prisonniers de la misre et de la faim.

KERAMET22 DELALUDDINA RUMIJA MUHAMMEDA EL-BEKRIJA23. Jednoga dana Mevlana24, sveta bila njegova tajna!, bijae u semau25. U
proelju skupa, svirai udarahu u defove. Jedan od njih pomisli: Od
jutra do mraka mi je ovako; nisam u stanju eni i djeci priskrbiti sredstva za ivot; bavei se ovim [fol. 3a], zapadoh u siromatvo i glad.
Kita

Vers : Tu sais comment sont femme et enfants. Ils ne veulent que boire et
manger. Si tu les rassasies tu es tranquille, sinon ils nadmettent pas lexcuse : Jai ceci et je nai pas cela .
A cet instant le Matre allongea le main vers lOrient, apporta de
lor et le versa dans le tambourin des musiciens. Ils virent mille pices
dor franc quon avait peine sorti de la Monnaie et aprs cela il dit :

Vers : 0 amoureux, amoureux, je changerai la terre en joyaux. 0 musiciens,


musiciens, je remplirai dor vos tambours.
Vers : Ne supporte pas lindigence et la pauvret dans le monde, apprend
lalchimie de la perfection. Cela te rendra plus riche si tu balayes avec tes
cils la poussire du seuil de Mulla Jall.
MIRACLE de Junaid. Un jour un homme se prsenta devant Junaid
al-Baghddi (que son mystre soit sanctifi) et le salua.
Junaid dit : Et sur vous soit la paix, si vous tes musulman. Les
disciples le regardrent. Il tait habill de vtements verts et portait le
costume des musulmans. Ils se dirent entre eux : Cet homme, nous
lavons vu depuis quelques annes dans la retraite spirituelle. Que signifie ce mot : Si vous tes musulman ? Junaid dit : Je nai pas dit
quil navait pas fait la retraite spirituelle chaque Ramadhan.
234

Zna kakvi su ene i djeca Sem jela i pia nita im ne treba


Nahrani ih i spaen si, inae Ima li il nema, njih se ne tie
Istoga trena, Mevlana, sveta bila njegova tajna!, prui ruke prema
istoku, a onda ih povue natrag i [ono to je u njima bilo] istrese u def
svira. Pogledae: hiljadu zlatnika [bijae], tek iznesenih iz kovnice.
Potom ree:
Stih
26

Aici , o aici, zemlju u dragulj u pretvoriti Svirai, svirai, va def u zlatom ispuniti
Kita

Ne trpi neimatinu i neznanje na svijetu Naui o eliksiru to vodi savrenstvu


Bogatijim ini metenje trepavicama Praine iz predvorja Mulla Delalija27
KERAMET. Jednoga dana Dunejdu Bagdadiju28, sveta bila njegova
tajna!, doe neki ovjek i ree: Selam alejkum. Dunejd, sveta bila
njegova tajna!, ree: Alejkumu selam, ako si musliman. Muridi ga
pogledae: zelenu odoru odjenuo bio je, odjeu koju muslimani nose.
Zapodjenue priu jedni s drugima: Ima ve nekoliko godina kako
ovog ovjeka svakog ramazana viam u itikafu29; ta bi onda trebalo
znaiti: ako si musliman?! Dunejd, sveta bila njegova tajna!, ree:
Nisam rekao da nije bio u itikafu svakog ramazana.
235

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Vers : Si la lune de la foi napparat pas dans le firmament du cur il


ne sert rien de faire retraite dans le parvis sacr de la Kaba. Ceux qui
connaissent Dieu sont dans le chemin de la religion. Peu importe la couverture qui cache lidoltre.

Kita

Ako mjesec vjere na nebu srca vidljiv nije Ne vrijedi itikaf initi u haremu Kabe [fol. 3b]
Ko god spozna svoga Boga, na putu je vjere Ne smeta ni da ko Zugar30 takav odjene se

Cet homme dit : 0 shakh illustre, le Prophte a dit : Craignez


la sagacit du Croyant, parce quil regarde par la lumire de Dieu.
Junaid (que son mystre soit sanctifi) dit : Oui, Il a dit : Si tu ne
crois pas, regarde vers Lui.

Onaj ovjek ree: Veliki ejhu, Pejgamber je rekao: uvajte se


proniciljivosti vjernika, on uistinu gleda Allahovim svjetlom. Dunejd,
sveta bila njegova tajna!, ree: Da, rekao je. Ako ti ne vjeruje, u njega pogledaj.
Stih

Vers : Si tu ne crois pas la question de la lumire divine regarde le soleil et


tche de deviner son principe, ignorant.

Ako ne vjeruje hadisu31 Boije svjetlosti32


Pogledaj u samo Sunce, da se naui pronicljivosti

Cet homme baissa la tte puis la releva et dit : Je crois : je tmoigne quil ny a de dieu que le Dieu et que Mohammad est son prophte. Puis il dit : Maintenant jai appris que vous tes dans la Vrit
et que la Vrit est avec vous.

Onaj ovjek obori glavu. Potom je podie i ree: Pravo si kazao.


Svjedoim da nema nikakvog drugog boga osim Allaha, i svjedoim
da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Potom ree: Sad
sam se uvjerio da si pobornik Istine, i da je Istina uz tebe.

Vers : Tu es celui dont le souffle a pour effet de changer instantanment la


pierre noire en pierre prcieuse. Dun seul coup, depuis votre ordre, Regarde vers Lui lordre du Prophte est devenu comme une boucle doreille
pour moi. (Insparable de moi).

Kita

Depuis ma naissance jusqu ce moment jtais chrtien et je ne


faisais que pcher ; et par peur je suis devenu musulman.
Il y a plusieurs annes qu chaque Mois de Jene je faisais retraite
spirituelle dans les mosques mais en cachette jadorais les idoles.

Vers : Il y a trente-trois ans que je suis n de ma mre. Secrtement jadorais


les idoles. Maintenant je vois quelles sont impuissantes, je men suis spar
et je me suis repenti de mon acte.

236

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ti onaj si iji dah kamen crni Iz prve pretvori u biser dragocjeni


Odjednom, tvojom naredbom Pogledaj ga! Naunica mi postade pejgamberova poruka
Od roenja pa sve do danas, bijah kranin. Jednom poinih grijeh; iz straha od njega postah musliman. Ve je nekoliko godina kako
sam svakog mjeseca posta iao u itikaf po damijama; ali, u potaji
svojoj klanjao sam se [pred] ikonama.
Stihovi

Kako majka me rodi, trideset i tri su godine U potaji svojoj oboavah ikone
Da nemone su one sada, shvatih Pokajah se i od njih se uklonih

Junaid (que son mystre soit sanctifi) adressa ses paroles


ses disciples : Voyez quel avantage il a tir de la retraite spirituelle.
Beaucoup de personnes qui sont vtues de la tunique des gens de
lIslam portent la croix sous laisselle et beaucoup dhommes qui ont
cousu extrieurement la figure de la ceinture (de moine) et la croix,
ont suspendu dans le rduit de leur cur, la lampe des grces du
Dieu de la gloire.

Dunejd, sveta bila njegova tajna!, obrati se svojim muridima33:


Pogledajte onima koji nose odoru muslimana itikaf kakve ima koristi kad u rukama nose krst [fol. 4a] nevjernitva. Koliko li je ljudi
koji su na vanjsku odoru svoju zvono i krst zaili, a u kui srca svoga
svjetiljku dareljivosti Velianstvenog su izvjesili.

Vers : Les images traces dans le cur se drobent la lumire de la vue


des gens. Il faudra pour les bien percevoir une longue vue superpose (complique). Ne crois pas la coloquinte 3 identique aux autres pastques. Celui
qui en a got connat bien [son amertume pareille au] poison du serpent.

Poto je slika srca daleko od ljudskog vida svjetlosti


Durbin mora, dio po dio, tu sliku pribliiti.
Gorku tikvicu ne smatraj jednaku drugima
Ko god okusi zmijskog otrova, dobro ga zna

Kita

237

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

MIRACLE dAbou Imrn Witi. Un homme raconte : Jtais en mer,


le bateau stait bris. Moi et ma femme nous demeurmes sur un
morceau de planche. Ma femme tait enceinte. Sur ce morceau de
planche elle accoucha dune fille. Elle me dit : Jai soif, leau marine
est sale, apporte-moi de leau. Je lui rpondis : femme, tu vois bien
que nous sommes rests sur un morceau de bois. Do veux-tu que
japporte de leau douce ?

Vers : Lintelligence des femmes est courte aux yeux des gens senss, quil
sagisse de leurs propres affaires ou de questions religieuses : sil ne reste
entre elle et la mort que la longueur dune seule planche alors mme elle
demande son mari une robe de satin.
Aprs je vis Abou Imran Witi (q. s. m. s. s.). Il apparut dans les
airs et me donna une jarre de rubis rouge attache avec une chane
dor et me dit : Prends, et buvez de leau. Je la pris et bus de leau :
elle tait plus frache que la neige et plus douce que le miel. Je lui
dis : O Abou Imrn, sur quoi es-tu arriv cet endroit, il me dit : Jai
renonc mes passions et cest pour cela quIL ma mis dans les airs.

238

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

KERAMET EBU IMRANA VASITIJA34, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA! Neki


ovjek pripovijeda: Bijah na moru. Brod se slupao. ena i ja spasismo se na jednom komadu daske. ena mi je bila nosea; na onom
komadu daske rodi djevojicu. edna sam, ree. Morska voda je
slana. Nai mi slatke vode. Rekoh: eno, zar ne vidi da ostadosmo
na komadu daske?! Odakle da donesem slatke vode?!
Kita

ensku pamet kratkom dre ljudi mudri Mislila o sebi, il o svojoj vjeri.
Nae li se izme smrti i daice jedne Opet e od mua trait haljine svilene.
Potom sam ugledao Ebu Imrana Vasitija, sveta bila njegova tajna!
Pojavio se u zraku. Dade mi up od crvenog rubina, zlatnim lancem
zavezan, i ree: Uzmi, napijte se vode! up uzesmo i vode se napismo; bijae hladnija od snijega i slaa od meda [fol. 4b]. Rekoh mu:
Ebu Imrane, kako si stigao do ovog [duhovnog] stupnja? Ree: Odrekao sam se svojih prohtjeva radi Njega, i [On] me je posjeo na zrak.
Stihovi

Vers : Si tu veux tenvoler sans aile ni plume il te faudra purer ton cur
des passions. Renonce tout ce qui est autre que Lui. Telle est la voix de la
vrit quil faut suivre.

eli li letjeti bez perja i krila Mora se srcem odrei prohtjeva.


Odbaci sve ono to On nije Tako se ide putem istine.

MIRACLE : Un homme vint trouver Shakh AboulAbbs, q. s. m. s. s. :


il tait habill de vtements verts et g de 80 90 ans. Il salua
avec politesse et humilit. Le shakh attendit pour lui rendre le salut. Toutes les personnes prsentes restrent tonnes et dirent : Ce
vieillard bni [de Dieu] est tranger. Il est venu pour accomplir un plerinage et il a salu avec politesse et suivant la coutume. Pourquoi
donc hsites-tu lui rendre le salut ? Certains se dirent : Le shakh
doit avoir lesprit affaibli cause de sa vieillesse.

KERAMET EJHA EBUL-ABBASA35, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA! Doe


neki ovjek; zelenu odoru odjenuo, od svoga vijeka osamdeset-devedeset godina poivio; utivo i skromno nazva selam. ejh, sveta bila
njegova tajna!, oklijevae da mu uzvrati selam. Svi prisutni u udu ostadoe: Ovaj blagoslovljeni starac je tuin; doao mu je u zijaret36, po
pravilima i utivo nazvao selam, pa zato ovaj37 oklijeva da mu uzvrati
selam?! Neki u sebi pomislie: ejh od starosti vie nije pri pameti.

Vers : La raison (sagesse) est un palais prospre pendant la jeunesse. Sachele, il sera en ruine pendant la vieillesse.

Stih

Pamet je raskoan dvorac u mladosti Uistinu smatraj ga sruenim u starosti

Le shakh leva la tte et dit : O Juif, do viens-tu ? O est reste


ton quit (justice) ? Pourquoi nas tu pas ajout foi cette ahmdiyya ? Les disciples et les autres restrent doublement tonns,
et se dirent : Ce vieillard est musulman, hier nous lavons vu la
mosque. Un dentre eux dit : Il y a quatre ans je lai vu la Mecque
o il faisait les tournes rituelles.

ejh, sveta bila njegova tajna!, podie glavu i ree: Jehudijo,


odakle doe? Gdje ti se djenu pravinost? Zato srcem ne prihvati
Ahmedovu38 vjeru? Muridi i ostali u dvaput veem udu ostadoe;
jedni drugima govorahu: Ovaj je starac musliman. Jue sam [ga]
vidio u damiji. Meu njima jedan ree: Prije etiri godine vidio sam
ga u Meki. inio je tavaf39.
239

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Vers : On ne peut pas cacher lil dun saint les agissements des infidles.
Cela ne sert rien de porter la robe de lIslam tandis que dans le cur on a
la croix. Lhomme sombre et misrable que trouvera-t-il en tournant autour
de la Kaba, sil nallume pas dans la Kaba de son cur la chandelle du Soleil
ternel (la lumire de Dieu, la splendeur divine).
Une deuxime fois le shakh dit : Parle, naie pas honte, le temps
de la honte est pass. Maintenant il est temps de professer lunit
de Dieu. Le vieillard se mit pleurer, gmir, frotter ses yeux et sa
figure avec la poussire du repentir et se mit parler en ces termes :
Il ny a de dieu que le Dieu et Mohammad est le prophte de Dieu.

Vers : Que pourrais-je te dire toi, moi qui ai pass 90 ans de ma vie dans
limpit et la dsobissance ? Mais personne ne connat comment jtais
en vrit. On me croyait un [vrai] musulman. Dans mon for intrieur je ne
croyais rien. Mais je portais extrieurement la robe des croyants. Cest
seulement aujourdhui que le messager du salut parvient moi et que je me
repens vraiment de mes mauvaises actions. Je ne mloignerai pas de votre
porte pendant la vie que Dieu maccordera dsormais. Tout ce que tu me
commandes je laccomplirai. Je me suis ceint pour obir tous vos ordres.

MIRACLE : On demanda shakh Ahmad Sarakhsi q. s. m. s s. : Quels miracles de saints as-tu vu ? Il rpondit : Au commencement de mon noviciat je men allais aux champs pour une ablution. Je cherchais quelques
pierres et je ne les trouvai pas. A la fin une pierre tomba du ciel dans
ma main. Je la regardai. Ctait un diamant plus gros quun uf de
pigeon. Je men servis pour me purifier avec et le jetais aux champs.

Vers : Des parures de cette vieille femme quest le monde les gens de cur
(les saints, asctes) ne se servent que pour se purifier [aprs avoir fait leurs
besoins naturels]. Tous les biens dici-bas quon amasse grandpeine, se
trouvent placs aux latrines pour les besoins du derviche.

MIRACLE : Le shakh Yousuf Shirwni dit : Dans ce monde prissable


je me dtournai de toutes les passions, mais je ne pus me retenir
daimer manger des grenades. Un jour jtais all au sommet dune
montagne ; je vis un homme sur le front duquel brillaient des rayons
lumineux, mais il tait afflig dun mal tel quil navait pas la force de
240

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita [fol. 5a]

Oima Boijeg prijatelja40 obiaji Mihrigana skriveni nisu


Odora islamska koristi nema, kada krst je u srcu
Mranom, tegobnom ovjeku od tavafa kakva korist
Dok mu u kui srca ne zasja svjetiljka Sunca Elest41
ejh, sveta bila njegova tajna!, po drugi put ree: Kai, ne stidi
se! Prolo je vrijeme stida, sada je vrijeme tevhida42. Onaj starac,
plaui i jecajui, oi i lice prainom kajanja maui, poe da govori,
i da izgovara Nema nikakvog drugog boga osim Allaha, Muhammed
je Allahov poslanik.
Kita

ta da kaem pred tobom kad devedeset godina ivota mi proe u krivovjerju i neposluhu
Meutim, niko ne otkri kakav sam Svi miljahu da sam musliman
U srcu ne vjerovah, ve vanjtinom Odijevah se da izgledam vjernikom
Danas mi doe vjesnik Upute Zbog tog runog djela u srcu pokajah se
Od tvoga predvorja neu se udaljiti Za ivota koji odsad Bog e dati
ta zapovijeda, prihvatam sluiti Spreman sam, zapovijed ta [god] e biti
KERAMET. ejha Ahmeda Sarahsija43, sveta bila njegova tajna!, pitahu: ta si vidio od keramet Boijih prijatelja? Ree: Na poetku
svoga duhovnog uenja bijah otiao u poljanu da se oistim. Dugo
sam traio kamen; ne naoh ga. Na kraju mi kamen iz zraka pade u
ruke. Pogledah ga: bio je to dijamant, vei od golubijeg [fol. 5b] jajeta.
Oistih se njime i bacih ga u poljanu.
Kita

Ukrasi vremena, te starice, srca ljudima44


Vrijedni su samo toga da se oiste njima
Ono za ije skupljanje valja podnijeti tuge mnogo
Derviima, za njihovu nudu, u halu je stavljeno
KERAMET. ejh Jusuf irvani45, sveta bila njegova tajna!, kae: Na
ovom prolaznom svijetu odrekao sam se svih strasti, no nisam se
uspio osloboditi toga da volim jesti nar. Jednog dana bio sam se uspeo na vrh jedne planine. Vidjeh nekog ovjeka: na elu mu je blistala
svjetlost, ali morila ga je nekakva bolest od koje nije mogao stati
241

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

se tenir sur ses pieds. Jallai prs de lui et lui dis : Vieillard je crois
que par la grce de Dieu ma prire est exauce. Si tu veux je ferai une
prire pour toi afin que tu te redresses. Il rpondit : Si ta prire est
agre de Dieu, fais une prire pour toi-mme afin quil taffranchisse
du dsir de manger des grenades.

na noge. Priao sam mu i rekao: Starino, milou Boijom vjerujem


da moje dove bivaju usliene. Ako hoe, uputit u dovu za tebe da
ozdravi. Ree: Ako Bog tvoje dove prima, uputi dovu za sebe, da te
oslobodi strasti za jedenjem nara.

Vers: Ne te vante pas de ton renoncement aux passions. Pour arriver ce but
il te faudra supporter beaucoup de chagrins. Larbre des passions il nest pas
facile de larracher du cur avec sa racine, ses fruits et ses feuilles.

Ne razmei se odricanjem od strasti Da bi je se odreklo, valja silno tugovati


Drvetu elja iz srca lahko nije Iupati korijen, plod i lie

MIRACLE dIbrahim Khaw q. s. s. s. s. Un vieillard dit : Jtais Baghdad. Jtais assis en compagnie des pauvres gens dans la mosque.
Plusieurs jours passrent sans trouver rien boire ni manger. De
faim nous perdmes patience et force.

KERAMET IBRAHIMA HAVVASA46, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA! Jedan


starac pripovijeda: Bijah u Bagdadu. Sa skupinom siromaha sjedio
sam u damiji. [fol. 6a] Proe nekoliko dana. Ne dopade nas nita za
jelo i pie. Glad nas iznuri i ostasmo bez snage.

Vers : La tolrance de la pauvret est bien lourde au cur, deux fois plus
pnible est la vieillesse impuissante.
Vers : Ne te chagrine pas pour ta nourriture quotidienne : tout ce qui est crit
ton front tarrivera. Tes besoins, ne le dis personne autre que Dieu. Qui
pourrait tre plus gnreux que lui ?
Vers : Celui qui supporte [avec rsignation] les souffrances de la pauvret
recevra plus tt [quil ne le croit] sa nourriture du Trsor cach (de Dieu).
Ce qui est crit lui arrivera : ne crois pas que ce soit un vain discours. Ta
subsistance te viendra de Dieu pendant ta jeunesse et pendant ta vieillesse.
Les oiseaux des airs sont le miroir de la subsistance de lhomme, vois donc
qui leur donne leur pain quotidien.
A la fin nous allmes chez Ibrahim Khaw pour demander quelque
chose. Lorsque Ibrahim Khawa nous regarda il nous dit : Dieu connat
il ou non cette chose pour laquelle vous tes venus. Nous dmes :
Oui. Il la connat. Il nous dit : Taisez-vous, ne parlez pas aux cratures
et ne cherchez pas.
Nous sortmes de chez le shakh et nous vmes quelquun qui, une
bourse la main, nous dit : O demeurez-vous ? Jai circul beaucoup pour vous trouver ; et il nous donna chacun cinquante pices
dor. Ds quil eut fini cette distribution il disparut.

Vers : Les trsoriers (gardiens) du trsor inpuisable ce sont des amis de


[Dieu], (Saints). Celui qui se rsigne devant eux deviendra plus riche. Et celui
qui lance des critiques (des ironies) contre les gens du droit chemin ne tardera pas tre chass par Dieu et empch darriver la voie droite.
242

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

Stih

Podnoenje siromatva teko pada srcu A dvaput je tee nemonome starcu


Na kraju odosmo kod Ibrahima Havvasa, sveta bila njegova tajna!, da tagod zatraimo. Kad nas Ibrahim Havvas, sveta bila njegova
tajna!, ugleda, ree: Ono to ste doli da traite, zna li Bog za to?
Da, zna, rekosmo. Ree: utite! Stvorenjima [Njegovim] ne kazujte,
i ni od kog osim od Njega ne traite!
Stihovi

Ne brini za svoju nafaku Stii e to ti je zapisano na elu


Nita ne trai ni od koga osim Boga Ima li iko dareljiviji od Njega
Kita

Onom ko izdri tegobu siromatva Bre stigne nafaka iz skrivenog oka


to ti je zapisano, ne sumnjaj, stii e U mladosti i starosti snaga ti od Boga je
Nebeske su ptice ogledalo ovjekove nafake Gledaj kako daje im trpezu opskrbe
Od ejha, sveta bila njegova tajna!, odosmo; nekog ovjeka vidjesmo, koji nam, drei u ruci kesu, ree: Gdje ste se djenuli? Koliko
sam lutao traei vas! Svakome od nas dade pedeset zlatnika. U
trenu kad zavri s dijeljenjem, nestade ga.
Kita

uvari Riznice nepotroive skloni su Boijim prijateljima


Brzo bogati postat e oni to prisni su s njima
Onaj ko tagod podrugljivo kae o ljudima Upute47 [fol. 6b]
Brzo odbaen od Boga bit e i lien Upute
243

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

MIRACLE de Dhoun-Noun Miri. Un derviche senfuit de Balkh parce quil


avait faim ; il arriva en Egypte. Il alla visiter Dhoun Noun. Dhoun-Noun
lui dit : Do viens-tu ? De Balkh. Pourquoi faire ? Dans nos contres il
y a plusieurs annes que la vie est chre et dans mon village jai enfant
et femme. Je suis venu pour leur procurer de quoi vivre. Dhoun-Noun dit :
O derviche, nas-tu dans ton pays ni ami ni connaissance qui subvienne
tes besoins ? Il lui rpondit : Jai comme dfaut la pauvret et
cause de cela tous les deux ne me servent rien.

KERAMET ZUN-NUNA MISRIJA48, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA! Neki


dervi zbog gladi pobjee iz Belha49 i doe u Egipat, te ode Zun-Nunu,
sveta bila njegova tajna!, na zijaret. Zun-Nun ree: Odakle dolazi?
Iz Belha, ree. Radi ega?, [Zun-Nun] upita. Ree: Ve nekoliko
godina u mom se kraju teko ivi. U svome selu imam enu i djecu;
doao sam da [osiguram] njihovu opskrbu. Zun-Nun ree: Derviu,
tamo nisi stekao nikakvo znanje ili vjetinu koji bi ti pomogli? Ree:
Siromatvo je moja mahana. Zbog njega nita nimalo ne koristi.
Stihovi

Vers : Au moment de la gne en ce monde personne ne fut mon ami intime,


avec affection et justice, car chez les gens vils de milliers de connaissances
ne valent rien si je ne possde pas de lor.

U vrijeme siromatva niko na svijetu Ne posta moj drug iz peine50 pravdom i blagou
Nita ne vrijedi kod nedostojnog ovjeka Hiljadu znanja ako nemam zlatnika

Dhoun-Noun lui donna quatre pices dargent et lui dit : O derviche achte avec ces pices de quoi nourrir ton enfant et ta femme
et retourne dans ta province. Il prit ces quatre pices et retourna
Balkh. Jusqu la fin de sa vie il les dpensait et cela neut pas de fin.

Zun-Nun, sveta bila njegova tajna!, dade mu etiri zlatnika i ree:


Derviu, s ova etiri zlatnika osiguraj opskrbu eni i djeci, i vrati se
u svoj kraj! Uzeo je ona etiri zlatnika i vratio se u Belh. Troio [ih] je
do kraja svog ivota. Nije ih nestalo.

Vers : Dans la socit des gens clairvoyants tu trouveras ce quil te faut. Ne


te chagrine pas de ta pauvret car tu deviendras riche. Si tu sers sincrement la porte des derviches (oufis, asctes) sans aucun doute tu seras roi
des rois sur le trne de lempire de Darius.

Kita
Kad podmiri potrebu na gozbi vidovitih51
Ne tuguj zbog siromatva, od tada bogat si
Ako spreman sluiti si u predvorju dervi [fol. 7a]
Postao si, bez sumnje, vladar Prijestolja Kraljevstva Imetka

Vers : Lhomme perspicace est comme le soleil resplendissant dans la


mansion du succs. Il connat cent mille secrets dalchimie pour produire
leurs atomes.

MIRACLE de Salmn Frisi. Quelques compagnons [du Prophte]


vinrent un jour lui faire visite et sassirent sa table. Salman mit au
milieu deux une coupe deau boire. La coupe se mit invoquer Dieu
de sorte que toutes les personses prsentes entendirent et restrent
tonnes :

Vers : Toute personne que tu vois pleine damour pour ses louanges est tous
moments en extase en face de Lui. Brle-toi comme le papillon dans [le feu
de] son amour, si tu dsires la grce qui vient de Lui.
Vers : Puisque par un souffle un changement est apparu dans mes affaires, il
se peut que par un demi-regard mon bowl (terrine) en terre cuite devienne
une perle. Un atome insignifiant obtient par son invocation lornement et la
beaut. La lumire de la mention de Dieu nourrit les contemplatifs.
244

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Stih

[ovjek] dalekovid postade ko u sazvijeu zadovoljstva blistavo Sunce


Stotine hiljada alhemija zna da dobije jedno njegovo zrnce
KERAMET. Jednog dana nekoliko Poslanikovih ashaba52 otilo je kod
Selmana Farsija53, sveta bila njegova tajna!, da ga posjete; sjedoe na
njegovom sijelu. Selman stavi [pred njih] asu za pijenje vode. asa
poe spominjati Allaha, tako da svi prisutni [to] ue, i u udu ostadoe.
Stihovi

Sve to vidi s ljubavlju Ga spominje Sve to postoji Njime54 opinjeno je


Sagori od ljubavi za Njega poput leptira55 Ako ti treba Njegovog dobroinstva
Stihovi

Dah iz usta [duhovnih] vodia sve moe promijeniti


Od jednog njihova pogleda glinena asa dragulj e postati
Siuna praka spominjui Njega se ukraava
Odsjaj spominjanja Boga prijatelje Njegove vaspitava
245

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

MIRACLE de shakh Mahmoud Iskandari. Am i raconte ceci : shakh


Mahmoud tomba malade. Jtais all lui rendre visite. Je vis sur son
corps une couverture faite de branchages la tige vers le bas. Je me
dis : O mon cur. Tu vois de quoi se contentent les hommes de Dieu.

KERAMET EJHA MAHMUDA ISKENDERIJA56, SVETA BILA NJEGOVA


TAJNA! Asmai pripovijeda: ejh se razbolio. Otiao sam da ga obiem. Na njemu vidjeh pokriva ispleten od osuenog granja. Rekoh u
sebi: Srce, jesi li vidjelo ime su zadovoljni Allahovi blinji?!

Vers : Que de justes dans les coins retirs de ce monde se sont contents dune vieille natte. Comment ils ont reconnu les [funestes] consquences des biens et des enfants. Ils [y ont renonc et] se sont contents
dun cur pur.

Stihovi

Mnogo li je ljudi istine u prikrajku svijeta [fol. 7b] Kojima je dovoljna dronjava ponjava
Kad spoznae tajne imetka i djece Sr svoju im pokaza neiskvareno srce

A ce moment le shakh me regarda et dit : O Ami, retire de ton


cur cette pense basse. Dieu Trs Haut et Glorieux est plein de
grces. Si tu laimais bien les ornements (le luxe) ne te causeraient
aucun dommage comme Salomon le Prophte, la paix soit sur lui !

U tom me trenu ejh, sveta bila njegova tajna!, pogleda; ree:


Asmai, istjeraj iz srca tu nedostojnu misao! Bog, velik je i uzvien!,
mnoge milosti daruje. Ako si prijatelj s Njime, kakvu bi ti tetu mogla
nanijeti rasko, kao to nije ni Sulejman-pejgamberu, mir njemu57.

Vers : Mme lorsque dans leurs curs brle lamour pour Lui. Il ny a pas
dinconvnient pour les gens de la Vrit se servir du luxe, mais comme le
Seigneur des deux mondes (le Prophte) a dit : La pauvret est ma gloire,
il faut se conduire comme Lui avec les misreux.

Stihovi

MIRACLE : Un des shakhs avait apport une pierre du bord dune rivire sa maison ; cette pierre tait rgulire, ronde et bien proportionne. Chaque fois quil mentionnait Dieu il roulait cette pierre
entre ses doigts. De cette manire passrent plusieurs annes. Le
shakh avait une fille qui tait arrive lge de se marier. Sa mre
dit au shakh : Voil que notre fille est en ge de se marier. Ne lui
faut-il pas un trousseau. Quen dis-tu ? Il rpondit : O femme, tu sais
trs bien que depuis quarante annes je nai fait que rpter : Il ny
a de dieu que le Dieu et il y a plusieurs annes que je nai vu face
de dirhem ou de dinar. Enfin, do veux-tu que je tire le trousseau ?

Vers : Le mariage, la jeune fille et laffaire du trousseau, ne me demande pas


ces choses, homme de faible foi. Dans ce couvent en ruines (dans le monde
dici-bas) je ne connais que le culte de Dieu unique. Quand il me battit avec
le maillet 4 de son amour je devins comme la balle qui tournoie et roule. Si tu
exiges de moi or et argent ils sont mes yeux aussi mprisables que la terre
sans valeur. Et si tu minterroges sur mon attachement ce monde vil, je me
considre en ralit comme au fond dune prison en compagnie de lEsprit
pur. On ma apport (offert) un trne dans ce monde. La patience est ma
couronne et la pauvret, mon festin.
246

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ljudi istine ne boje se raskoi No, u ljubavi za Njega ba to ih mui


Kad velika na oba svijeta58 Siromatvo je moj ponos59, ree
Drugim poniznim obaveza posta njegov put da slijede
KERAMET. Jedan ejh, sveta bila njegova tajna!, donese svojoj kui
kamen s obale potoka. Taj kamen bijae skladan, okrugao i lijep. Kad
god bi spominjao Allaha, okretao bi taj kamen meu prstima.
Tako proe nekoliko godina. ejh je imao ker koja bijae sazrela
za udaju. Njena mati ree ejhu: Eto, naoj je keri vrijeme za udaju;
potrebno joj je ruho. ta ti veli o tome? Ree: eno, ti najbolje zna
da etrdeset godina nisam radio nita osim to sam govorio: Nema
nikakvog drugog boga osim Allaha [fol. 8a] i da ve nekoliko godina
nisam vidio ni dirhem ni dinar; pa, otkud bih [onda] nabavio ruho?!
Stihovi

Mladenku, ker i spremanje ruha Od mene ne trai, idi, glavo luda


U ovome tronom manastiru Ne marim ni za ta, osim za Boiju jednou
Kad palica naklonosti ljubavlju prema Njemu [me] pogod
Postah poput loptice, obrem se, klizim
Trai li od mene dinara i dirhema Bezvrijedni su za me kao crna zemlja
Pita li za ljubav prema svijetu ninjem Dua ista bila bi mi zbog nje sunjem
Na svijetu ovom dadoe mi prijestolje Trpljenje mu kruna, siromatvo obilje
247

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Sa femme dit : O le plus grand parmi les compagnons de la misre


et de la pauvret, personne nacceptera notre fille sans rien. Enfin il
dit : Femme, je ne possde que ce caillou de rivire ; depuis quarante
ans il est mon compagnon. Chaque fois que jinvoquais Dieu il roulait
entre mes doigts. Le voici, prends-le, si on ten donne quelque chose
vends-le. La femme prit cette pierre et la regarda. Elle tait devenue
brillante force davoir t frotte et retourne. Elle lapporta au
bazar et la prsenta un bijoutier en disant : 0 matre, si tu en as
besoin, achte-la et dis-moi exactement ce quelle vaut. Le joaillier
la regarda et lui dit : Cest un bijou tel que je nen ai pas vu de pareil
jusqu prsent. Combien le vends-tu ? Elle lui dit : Jai une fille, du
prix de ce caillou je veux lui acheter son trousseau. Il lui dit : Bon
march ou cher, tout ce que tu voudras, je lai chez moi. Achte tout
ce quil te plaira. Elle acheta le trousseau complet et il lui donna encore mille pices dor.

ena mu ree: Uglednie, nau ker niko nee uzeti praznih


ruku. Naposlijetku ree: eno, nemam nita osim ovog rijenog
kamena. etrdeset godina bio je moj blinji; kad god bih spominjao
Allaha, okretao se meu mojim prstima. Sada [ga] uzmi; ako e ita
[za njega] dati, prodaj [ga].

Vers : Le saint (savant) change la pierre noire en joyaux. Telles sont les
grces de la socit des gens qui savent. Cela nest pas tonnant de la part
des saints, cela leur est reconnu. Sils le dsiraient, toute la surface de la
terre se changerait, pour eux, en pierres prcieuses.

Kamen crni u dragulj dragocjeni pretvara Dareljivost sa sijela pronicljivih, tako to biva
Nije udo od evlija, tako pokazalo se Ako dragulje poele, da svuda po zemlji ih bude

MIRACLE de adruddin Qonawi. Le roi de lInde envoya de nombreux


cadeaux lempereur de Byzance et parmi eux se trouvait une pierre
prcieuse dont on navait pas la pareille. Lempereur dit : Si je mets
cette pierre prcieuse dans mon trsor, qui saura quune pareille
pierre mest chue ? Les courtisans lui dirent : Nous ferons faire de
cette pierre prcieuse un vase par un orfvre et nous la suspendrons
au plafond de la salle du conseil afin que tous la voient.

Vers : Il est convenable que dans la galerie du Nord soient pendues des
perles semblables aux Pleades. Qui est meilleur que vous dans lUnivers ?
On te nomme lOmbre du Tout-Puissant.
On amena un orfvre et on lui donna des instructions. Lorfvre
mit la pierre dans un mouchoir, dont il prit trois coins, sans prendre
le quatrime. La pierre tomba devant lempereur qui ordonna au trsorier de garder la pierre dans la trsorerie. Lorfvre sen alla chez
lui et posa le mouchoir par terre. Il regarda. Il ny avait pas de pierre ;
il slana dehors, chercha beaucoup mais ne trouva rien.

Vers : Il mest arriv une peine qui, la fin, me causera la sparation [davec
mes amis]. Avec ce malheur, personne naura piti de mon tat lamentable ;
je nai dautre refuge que la bont divine.
248

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

ena uze onaj kamen; pogleda ga: od trenja i okretanja bio je poprimio sjaj. Odnijela ga je na bazar i stavila pred draguljara. Ree:
Gospodine, ako ti ovaj [kamen] treba, kupi ga; i pravo reci koliko
vrijedi. Draguljar ga pogleda; ree: Ovo je dragulj kakav do sada nisam vidio. Poto ga prodaje? Ree: Imam ker; hou joj za njegovu
vrijednost kupiti [fol. 8b] ruho. Ree: Imam sve to trai, i jeftino i
skupo. Sve to ti se dopadne, kupi.
Kupila je sve [to je potrebno za] ruho. I jo joj je dao hiljadu zlatnika.
Stihovi

KERAMET SADRUDDINA KONJEVIJA60, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA!


Kralj Indije posla bizantijskom caru brojne poklone. Meu njima bijae i dragulj, kakvom [car ranije] ne vidje slinog. Car ree: Ako
ovaj dragulj stavim u riznicu, ko e znati da sam ga dobio? [Carevi]
blinji rekoe: Za ovaj emo dragulj napraviti posudu od istoga zlata
i objesiti ga na plafon tvoga divana, tako da ga svi vide.
Stihovi

U vaemu dvoru dostojno je Da objeen bude rubin ko Plejade


Ko je od vas bolji na svijetu Sjenom Velianstvenog da ga zovu
Dovedoe jednog zlatara i dadoe mu uputstva. Zlatar stavi dragulj
u jednu maramicu; uze je za tri oka; jedan oak ne dohvati. Dragulj pade pred cara. [Car] naredi rizniaru da dragulj pohrani u riznicu.
Zlatar doe svojoj kui. Spusti maramicu na zemlju, pogleda: u njoj
nije bilo dragulja. [fol. 9a] Odmah je izletio napolje i dugo vremena ga
traio; ne nae [ga].
Stihovi

Snae me bol zbog koje na kraju Oito nevinom odrubit e mi glavu


Niko ne vjeruje u jadno mi stanje Boija milost jedino mi utoite
249

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Il alla chez ses amis et dit : Il mest arriv un accident tel quon ne
peut sen sauver quen senfuyant au pays du Nant.

Svojim poznanicima ree: Zadesio me takav sluaj od kojeg nema


spasa, osim bijega u tuinu.

Vers : Du glaive de la destine jai reu une blessure pour laquelle je ne


connais dautre remde que la Mort. Personne na mis de remde ma blessure, cest pourquoi je me suis plac dans les mains de lAnge de la Mort.

Stihovi

Ranu zadobih od sablje sudbine Za koju jedini lijek je umiranje


Mehlem mi na ranu niko nee priviti Osim skrivenog Meleka mi smrti

Lun deux lui dit : O malchanceux, tourment par la crainte. Tout


ce que tu dis est vrai, car il est difficile de se dlivrer du pige des
rois. Une telle pierre nexiste pas dans ces contres et il nest pas
possible den trouver une. Si mme elle se trouvait il serait difficile
den donner le prix.

Jedan meu njima ree: Sudbinom ojaeni, paenie uplaeni,


svaka ti je rije na mjestu, jer spasiti se od spletke vladar silno je
teko. Avaj, takvog dragulja u ovim krajevima nema i ne moe se
nai, a kad bi se i moglo, morao bi se skupo platiti.

Vers : Tu pourras te sauver de la violence et des embches des rois si la


grce divine vient ton aide. Tu connatras lodeur du Nant lorsque le bourreau tirera le sabre coupant pour te tuer.

Ako se od vladarskih spletki moe spasiti To mogue je samo po Boijoj milosti


Nitavilo ta je vie nee znati Kad delat maem za glavu ga skrati

Un autre dit : Impuissant contre linjustice du sort! Je veux te dire


un remde ; sil y a de remde cela ce sera celui-l ; sinon il ny en
aura pas dautre. Maintenant se trouve dans notre pays le guide sur la
Voie de lempire de la Bonne Direction, la lumire de la saintet et le
flambeau du royaume, adruddin Qonawi ; va chez lui et expose-lui ta
situation. Peut-tre tapprendra-t-il quelque chose.

Vers : Si le mal de ton cur trouve son remde, ce sera dans la cassette des
mystres de la saintet 5. Lhabile mdecin des curs cest le saint ; sil y a
remde [il viendra] de lui.
Cet homme triste, cet tranger afflig se leva et alla chez adruddin Qonawi. Il lui exposa sa situation difficile. adruddin Qonawi lui dit :
O homme afflig, ne sois pas triste, et apporte-moi une poigne de
terre. Cet homme apporta de la terre du dehors, la mit devant lui. adruddin Qonawi en fit de la boue avec sa salive et en fit une boulette. Il
dit : Etait-elle de cette dimension ? Il rpondit : Oui. Elle tait comme
a. Il serra les doigts, attendit un peu, puis il ouvrit les doigts et donna
la boulette lorfvre. Il regarda. Ctait cette pierre que lempereur lui
avait confi. Il retrouva la joie, baisa sa main pure et dit :

Vers : Quel service dois-je te rendre ? Jusqu ma mort au seuil de ta porte,


jaccepterai tout ce que tu ordonneras, commande. Je suis ton serviteur :
250

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Stihovi

Drugi jedan meu njima ree: Ti nemoni [spram] nasilja sudbine, kazat u ti lijek. Ako ima izljeenja, njime je mogue; a ako
nije, nita drugo [pomoi ne moe]. Sada u naem kraju boravi vodi
stazom u zemlji hidajeta,61 svijea u haremu svjetiljke velajeta, niko
drugi do Sadruddin [fol. 9b] Konjevi. Idi i ispriaj mu u kakvom si stanju. Moda te neemu podui.
Kita

Ako ti je bol srca izljeiva To mogue je utisnuem tajni velajeta


Boiji prijatelj iskusni ljekar je src Ako ima, kod njega ti ima lijeka
Onaj ovjek alosni, onaj garib62 tuni, ustade i Sadruddinu Konjeviju,
sveta bila njegova tajna!, ode, te mu ispria o rastrojenom stanju svome.
Sadruddin, sveta bila njegova tajna!, ree: ovjee ojaeni, duhom ne
kloni! Donesi mi aku zemlje! Onaj ovjek izvana donese aku zemlje;
stavi je pred njega. Sadruddin, sveta bila njegova tajna!, pljuvakom naini glinu, uoblii je u kuglicu i ree: Bio je ovoliki? Da, toliki je bio, ree.
[Sadruddin] skupi prste; kratko ostade tako, a onda otvori aku i [ono to
je u njoj bilo] dade zlataru. [Zlatar] pogleda: bijae to onaj dragulj to mu
ga je car dao. Obuze ga radost, poljubi njegovu preistu ruku i ree:
Kita

ime da sluim u predvorju tvome do smrti


ta god kae, prihvatam; zapovjedi, sluga sam ti
251

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

De personne ne vint une pareille bont sans refus. Par quel effort, par quel
service pourrais-je macquitter de ma dette ? Si je pouvais vivre des milliers
dannes je ferais tous mes efforts, bien que je sois indigent, pour me procurer ce joyau. Je ntais tout dabord quun atome mais prsent grce ton
regard favorable je suis un soleil rayonnant.
Joyeux et souriant il alla lassemble de ses amis. Ils lui dirent :
O dshrit de la table du monde, incurable de la fivre ardente, de la
douleur et de la souffrance, que ta appris Sadruddin et quelle chose
ta-t-il montre ? Il dit : Il ma donn ma part, de la table de la saintet ;
il ma libr de la fivre ardente des chagrins et de la fatigue et dlivr de la colre du roi injuste. Et il mit devant eux cette pierre en disant : Voici ce que je cherchais. Tous restrent tonns et lui dirent :
O toi ! Lobjet des regards des sages! Toi qui fus combl des trsors
de la magnanimit! Est-ce cette pierre qui fut perdue, ou une autre ?
Il dit : Cest cette pierre que Sadruddin Qonawi fabriqua dune boue
sans valeur. Tous crurent de bonne foi que adruddin Qonawi tait
arriv un tel degr quil transformait dun demi-regard la boue sans
valeur en une pierre trs prcieuse.

Vers : Tout ce que dsire lhomme de Dieu dans ce monde, que ce soit chose
difficile ou chose facile il lobtiendra. Comme son essence (sa personne) est
devenue le thtre de la manifestation de la cration, pense cela, si tu
as la foi. Il voit tout dans lui-mme, comme dans un miroir, car le reflet de
lUnivers y est visible [dans son essence mme].
Lorfvre fit de cette pierre un vase et le prsenta lempereur.
Sitt quil vit la pierre, il resta tonn, se demandant o il avait trouv
cette pierre. Les courtisans eux aussi sassemblrent et regardrent.
Ctait cette pierre qui tait arrive du royaume de lInde. Lempereur
en courroux apostropha violemment lorfvre en ces termes : O voleur
des ornements du trsor des rois et chef des brigands ; de quel trsor as-tu vol cette pierre et do las-tu apporte ? Si tu dis la vrit
peut-tre obtiendras-tu ta dlivrance ; sinon, rien. Il rpondit : O roi,
conqurant dempires, lu parmi les gens pieux, cest cette pierre que
tu mavais donne pour que jen fasse un vase. Lempereur ordonna au
trsorier dapporter cette pierre qui tait tombe devant lempereur, et
lui dit : O usurpateur voici cette pierre que tu avais perdue. Lorfvre dit
alors : O roi gnreux, si je dis la vrit, vous ne laccepterez pas. Il dit :
Si, si ; si tu dis la vrit pourquoi ne laccepterais-je pas ? Il lui dit : O
roi de gnrosit, prince de la connaissance! Cette pierre, adruddin
252

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Takva milost bez zazora ne dolazi ni od koga


Kakvim trudom, kojom slubom mogu vratiti duga
Ako poivim u trudu i pregnuu hiljadu godina
Otkud bi ovakav dragulj doao za opskrbu siromaha
Sprva bijah neznatna praka, ali sada
Blistavo sam sunce od tvog milosnog pogleda
Radostan i nasmijan vrati se na sijelo svojih prijatelja. Rekoe:
Ti za trpezom svijeta uskraeni, od groznice boli [fol. 10a] neizlijeeni emu te je Sadruddin, sveta bila njegova tajna!, poduio, i ta
ti je pokazao? Ree: Poastio me je s trpeze velajeta, oslobodio
od groznice tuge i klonua, spasio od srdbe nepravednog cara.
Poloio je onaj dragulj i rekao: Evo onog to sam traio. Svi zapanjeni ostadoe i rekoe: Ti to te pronicljivi pogledae, koga iz
riznica kerameta obilno darovae ovo li je onaj dragulj koji izgubio
si, ili je neki drugi? Ree: Ovo je dragulj koji Sadruddin, sveta bila
njegova tajna!, naini od nitavne gline. Svi srcem potpunoma povjerovae da je Sadruddin, sveta bila njegova tajna!, stigao do [duhovnog] stupnja na kojem nitavnu glinu jednim pogledom pretvara
u skupocjeni dragulj.
Kita

ta ovjek istine63 poeli, a da je neostvarivo Na ovome svijetu, i teko i lahko


Kad iz vatre Budi! I to e biti64 ukae se Razmisli, ako u sebi ima snage
Svakog trena razmiljaj, i poput ogledala Ukazat e se blijesak Njegova odraza
Zlatar za onaj dragulj naini posudu od istoga zlata, i odnese [ga]
pred cara. im ugleda dragulj, car se u udu nae gdje ga je pronaao.
Okupie se i [caru] bliski, i pogledae: bio je to onaj dragulj to je doao od kralja Indije. Car se ljutito obrati zlataru i ree: Carskih riznica
kradljive, uresa na carskoj hazni ivaoe [fol. 10b], drumskih razbojnika predvodnie iz koje si hazne ovaj dragulj ukrao i donio? Ako
pravo kae, moda se i spasi; ako ne, nee. Ree: Kralju to zemlje osvaja, dostojanstvenie meu bogobojaznima ovo je dragulj
koji si mi dao da [za njega] nainim posudu. Car zapovjedi rizniaru
da donese onaj dragulj koji bijae pao pred cara. Ree: Otimau, ovo
je dragulj koji si ti izgubio. Zlatar ree: Kralju plemenitou ureeni,
ako istinu kaem, nee prihvatiti. Ree: Ne, ne; ako istinu kae,
zato ne bih prihvatio? Ree: Care u keramet upueni, uglednie
onih to spoznaji su vini ovaj je dragulj Sadruddin, sveta bila njego253

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Qonawi, par la grce de Dieu, la fabrique dune boue sans valeur.


Lempereur ne put pas dire quil mentait car tous dclarrent : Il a
dit la vrit, il ny a pas beaucoup de miracles pareils celui-ci. Le
roi donna lorfvre un vtement dhonneur et deux mille pices dor.

Vers : Quelle facult [miraculeuse] possde le souffle des hommes de Dieu.


Ils peuvent changer un morceau de terre en un diamant brillant. Ils nont pas
comme puissance la ruse (les embches) et la haine des Kyanides pour
surveiller tout ce que font les hommes de Dieu

MIRACLE de Hariri q. s. m. s. s. Un roi se mit btir une mosque


et dpensa beaucoup dargent. Un jour on avertit le roi quelle tait
acheve. Le roi dit aux gens prsents dans lassemble : Cette mosque auguste est trs belle et sil plat Dieu elle sera pour moi le
viatique pour lautre monde. Tous dirent : Certes ! Quy a-t-il de plus
beau dans ce monde et dans lautre ? Mais le shakh Harri, qui tait
parmi eux, resta silencieux. Le roi remarqua que le shakh navait rien
dit dans cette discussion. Il sadressa particulirement lui en disant :
O shakh distingu parmi les compagnons de la pauvret ! Quelle est
ton opinion sur cela ? Tu ne dis rien ? Le shakh dit : O roi de la
surface de la terre ! De Dieu Trs-Haut nous est arrive la preuve
irrfragable : il nassocie personne au culte de son Dieu.

Vers : Si tu fais son fondement avec sincrit tu nauras rien de meilleur


[comme viatique] pour le Jour du Jugement, mais si son argile est ptrie
avec leau de lgosme, tu nen auras aucun profit, si ce nest la peine [dentendre] des reproches [du peuple] (car cest une vanit.)
Le shakh quitta lassemble. Le roi se courroua beaucoup et ordonna son vizir de mettre mort le shakh. Le vizir lui dit : O roi
juste, le shakh Hariri est sans doute un des Saints de Dieu. Comment
le tuerais-je ? Ce nest pas lopinion des gens raisonnables.

254

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

va tajna!, Boijom milou od nitavne gline nainio. Car nije mogao


lagati; ree: Pravo si rekao. Nema mnogo ovakvih kerameta. Zlatara
odjenu u poasnu odoru i dade mu dvije hiljade zlatnika.
Kita

Divno li je svojstvo daha ljudi Allahovih65 Njime glina postane almas blistavi
Ne zna za spletke i zlobu vladar, ko ti Niko od onih koje ovjek Istine titi
KERAMET HARIRIJA66, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA! Neki kralj otpoe
gradnju damije. Mnogo bijae potroio. Jednoga dana kralju donijee
vijest o zavretku gradnje. Prisutnima na gozbi kralj ree: Ta asna
damija ispade [fol. 11a] veoma dobro; ako Bog da, bit e mi zalog na
ahiretu. Svi rekoe: Da, ta bi od toga moglo biti bolje na dunjaluku
i ahiretu?
Meu njima se bijae zadesio i ejh Hariri, sveta bila njegova tajna;
ostao je nijem. Kralj vidje da ejh na njegove rijei nita ne kaza; posebno se njemu obrati i ree: estiti ejhu [duhovnih] siromaha, kako na
to treba gledati? ta ti kae? ejh, sveta bila njegova tajna!, ne progovori. Kralj [mu] se ponovo obrati. ejh, sveta bila njegova tajna!, ree:
Kralju na zemlji, od Svevinjeg Boga vrst dokaz doao nam je: [...] i
neka nikoga, klanjajui se Gospodaru svome, Njemu ne pridruuje!67
Kita

Udari li temelj zdanja iskreno Od toga boljeg nema za Kijameta


Zamijea li joj se malter dvolinou Kakvu korist ini do muke melameta68
ejh, sveta bila njegova tajna!, ode s njegove gozbe. Kralj se silno
razljuti; naredi svome veziru da ubije ejha. Vezir ree: Kralju pravedni!
Bez ikakve sumnje, ejh Hariri, sveta bila njegova tajna!, jedan je od
Boijih prijatelja; kako da ga ubijem?! Takvo to ne prilii razboritim69.
Kita

Vers : Ne regarde pas de travers le Matre du royaume de lintimit (avec


Dieu) si tu es dou de raison, o roi insens ! Ecoute ! Lanantissement de
ta puissance et de ta fortune, il la entre ses deux lvres. chaque moment
quil le dsire, il le ferait sans retard, sache-le.

Vladara Kraljevstva Bliskosti70 poprijeko ne gledaj


Ako pameti ima; nerazumni kralju, posluaj
Propast, mo i sreu tvoju on ima u ustima
ta god poeli bez smetnje uinit e, posluaj [fol. 11b]

Le roi dit : O administrateur des critures, tu penses ainsi. Moi


je pense que cet homme na nulle trace de miracle et de saintet.

Kralj ree: Razboriti i pronicljivi [vezire], ti tako misli; ja, opet,


mislim da u tom ovjeku nema ni traga od kerameta i velajeta. Vezir
255

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Le vizir dit : Crme des ttes couronnes ! Elu des gnreux ! Il est
facile de lprouver. Nous ferons un essai et si je ne russis pas tu
me tueras sa place.

ree: Najbolji meu okrunjenima, odabrani meu vojskovoama to


je lahko provjeriti. Provjerimo jednom; ako ne bude kako ja mislim, na
meni je da ga ubijem.

Vers : Si tu veux ne pas avoir de dsagrments rflchis tes affaires


[avant dagir]. Quiconque agit imptueusement le regrettera. Tu ne seras
dlivr des soucis que si tu agis avec prvoyance ! Celui qui apporte une
preuve ne craint pas de rflchir.

Kita

Le roi dit : O penseur distingu, avec quoi ferons-nous lexprience ?


Il lui dit : Nous couvrirons un homme dun linceul, nous le mettrons
dans un cercueil et nous le porterons loratoire. Sauf moi et toi,
personne ne saura sil est vivant ou mort. Nous dirons au shakh de
prier pour lui : Sil sait que cet homme est vivant il ny aura plus de
doute quil est saint ; sil ne le sait pas, je lui couperai la tte loratoire. Ils firent ainsi avec un homme et le mirent loratoire. Ils dirent
au shakh :
Ce malheureux tranger a demand avant de mourir que tu
fasses la prire pour lui. Le shakh dit : Cest bien, mais faut-il que
je formule lintention pour le vivant ou pour le mort ? Le vizir dit :
Quel est ce propos que tu tiens ? Il est mort ; comment la formule
dintention serait-elle pour un vivant ? Le shakh rpondit : Vous le
savez mieux que personne . Il passa devant lui et fit le takbir 6.
Les assistants limitrent et achevrent la prire. Le vizir dit alors :
O shakh ignorant, javais trop bonne opinion de toi. Le shakh reprit :
Comment penses-tu cela ? Il lui dit : Cet homme qui est sous le
suaire dans le cercueil, il nest pas mort mais vivant. Le shakh dit :
Non, non ! Vous vous trompez ; au moment que jai commenc le
premier takbir Dieu le Trs-Haut la pris. Les gens sassemblrent
et dfirent le suaire. Ils regardrent et rellement il tait mort. Tous
restrent tonns.

256

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ako nee da se sramoti, o onom to ini promisli


Ko god svoj posao zbrza, taj e se kajati
Nema spasa osim djela nakon to se promisli
Ne plai se razmiljanja ko god dokaz pribavi
Kralj ree: Dostojanstvenie meu dubokoumnima, ime emo
[to] provjeriti? Ree: Umotat emo nekoga u kefin71, staviti ga u
tabut72 i odnijeti na musallu73; osim tebe i mene, niko nee znati iv
li je ili mrtav. ejhu emo rei: Klanjaj mu denazu. Bude li znao da
je iv, nee ostati [nikakve] sumnje; ne bude li znao, pred musallom
u mu odrubiti glavu.
Ba tako pripremie jednog ovjeka i poloie ga na musalli. ejhu,
sveta bila njegova tajna!, kazae: Ovaj bijedni garib ostavio je oporuku da mu ti klanja denazu. ejh, sveta bila njegova tajna!, ree:
Dobro, ali da nanijetim na ivog ili mrtvog [ovjeka]? Vezir ree:
ta ti to govori? Ovaj [ovjek] je mrtav; kako bi se moglo nanijetiti
[fol. 12a] na ivog?! Vi bolje znate, ree ejh, proe naprijed i donese tekbir74. Prisutni se za njim povedoe i namaz mu75 otklanjae.
Vezir ree: Neznalico od ejha, smatrao sam te veim; ini se da
nisi. ejh, sveta bila njegova tajna!, ree: Kakvim si me smatrao?
Ree: ovjek koji je u tabutu umotan u kefin nije umro, iv je. ejh,
sveta bila njegova tajna!, ree: Ne, pogrijeio si. Onog trena kad sam
donio prvi tekbir, Svevinji Bog uzeo mu je duu. Ljudi se okupie i
razmotae kefin; pogledae: uistinu bijae umro. Svi ostae u udu.
Kita

Vers : Ne tourne pas dune manire indigne lanneau 7 de la porte des


grands esprits. Mfie-toi, hypocrite, ne les dfie pas, il y a l le danger de
perdre la tte. Si une fois le cur bless, il lanait sa maldiction contre
toi il ne resterait pas pierre sur pierre chez toi et ta galerie se changerait
en un passage public !

Ne mui podlo halku76 ljudi pregnua77


Boj se, hvalisave, tog dobrog ovjeka, odletjet e ti glava
Ako jednom tegobno zbog tebe uzdahne
Ni kamen na kamenu od tvoga dvora ne ostane

Le vizir tomba ses pieds et dit : O toi qui es assis la place


dhonneur du palais de la saintet, trne de ldifice de la libralit.
Nous avons fait. Vous ne le faites pas, nous vous prions de nous
accorder le pardon et la faveur. Le shakh q. s. m. s. s. dit : Eh,

Vezir mu pade pred noge; ree: Ti to sjedi u proelju dvora velajeta, ti to stoluje u dvorcu kerameta mi zgrijeismo, ti nemoj!
Molimo te za oprost i velikodunost. ejh, sveta bila njegova tajna!,
ree: ovjee koji oprost trai, idi reci svome kralju: Postoji Boiji
257

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

lhomme, sois excus et va-ten, et dis ton roi quil y a un tribunal


de Dieu dont la Mort est le prvt . Et il envoya au roi ce tarjband 8
dont voici la premire partie.
Le Pome de Hariri

Vers [en turc] : O roi, quest-ce dans ce monde prissable qui te rjouit ?
Je voudrais savoir quel but tu es arriv pour tre ainsi insoucieux ? Supposons que tu as t le Khusrew de lpoque, le roi du monde, Alexandre
[le Grand] ou Fils de Ciel (empereur de Chine) ou le Khakan ou Rustem ou
Dhahhk ou Fridoun ou Behmen ou Jem. Tu sais mieux que quiconque que
tu fais partie du Tout est prissable . quoi bon tout cela, si lorsque
finalement arrive le moment de la mort tu resteras muet. Lorgueil appartient Dieu, et toi tu es de la race dAdam. O ngligent, sache que ton
corps est fait dune goutte de sperme.
Lorsque ces vers parvinrent au roi il se repentit beaucoup. Le
shakh disparut de ce pays. Personne ne sut ce quil tait devenu, o
il tait all. Peu de temps aprs le roi mourut.

Vers : Crois-tu que ce monde nest que ce que tu vois ? Que de gens qui
viennent [dans ce monde] mais qui vivent cachs par suite de la tyrannie
du ciel ! Que de rois, de mendiants et de savants vinrent [ici-bas] mais
finalement, nayant trouv aucune marque de sympathie du Ciel, sen allrent au cimetire !
MIRACLE de Shaikh Abou lKhayr Tainti : Shakh Abou lHusain Qarfi
raconte ceci : Jtais all visiter Abou lHusain Tainti. Lorsque vint le
moment des adieux il sortit avec moi jusqu la porte de la mosque
et me dit : Je sais que tu nas rien mang, mais prends ces deux
pommes. Je les pris et je macheminai vers mon pays. Je marchais
trois jours. Je navais pas faim encore. Le quatrime jour je me dis en
moi-mme : le shakh ma donn deux pommes ; je vais les manger
maintenant. Je les tirai de ma poche pour les manger. Alors je vis un
derviche malade, qui stait couvert dun tapis et criait : Je voudrais
des pommes. Je lui donnai ces deux pommes !

Vers : Rien nest ainsi pnible pour le cur de gens que lloignement du
pays natal. Mais deux fois plus pnible sont ces deux autres malheurs : la
pauvret et la maladie. Mais Dieu le Trs Haut vient laide des gens loigns
de leur pays. Autrement, aucun voyageur ne pourrait vivre ltranger par
suite de tant de souffrances.
258

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

sud, a tim sudom upravlja smrt. I posla kralju ovaj terdi-bend78, a


ovo je njegova prva strofa:
Terdi koji ejh [fol. 12b] Hariri spjeva, sveta bila njegova tajna!
Prva strofa

O vladaru, emu si se tako obradovao na ovom prolaznom svijetu


Kad bih samo znao ta si to ostvario, pa si tako bezbrian
Kao da si Husrev79 svoga vremena, vladar svijeta
Il Iskender80 il Fagfur81 ili Hakan82 ili Rustem83
Il si Dahhak84 i Feridun85 il si Behmen86 ili sam Dem87
Zna da sve propada, ti si u to najbolje upuen
Kako e samo zautjeti kada te na kraju stigne sudbina
Velianstvenost pristaje Bogu, a ti si ljudskoga roda
O nemarni, shvati da je tvoje tijelo samo kaplja
Kad su ovi stihovi stigli kralju, on se silno pokaja. ejh, sveta bila
njegova tajna!, nestade iz toga kraja. Niko ne saznade ta je s njim
bilo i kuda je otiao. Ni kralj nije dugo poivio; u nitavilu je skonao.
Kita

Ne misli da je na svijetu sve onako kako vidi


Mnogi su doli i mueni sudbinom kradom otili
Mnogo kraljeva, prosjaka i uenih ljudi doe, pa na kraju
Ne vide vjene blagosti od Neba, i na groblju skonaju [fol. 13a]
KERAMET EBUL-HAJRA TAJNATIJA88, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA!
ejh Ebul-Husejn Karafi89, sveta bila njegova tajna!, pripovijeda: Bijah otiao da zijaretim Ebul-Hajra Tajnatija. Kad doe vrijeme rastanku, izae sa mnom do damijske kapije; ree: Znam da nita nisi jeo,
uzmi ove dvije jabuke. Uzeo sam [ih] i zaputio se u svoj kraj.
Iao sam tri dana; ne osjetih glad. etvrtog dana rekoh sebi: ejh
mi je, sveta bila njegova tajna!, dao dvije jabuke; sad u ih pojesti, i
izvadih [ih] iz depa da ih pojedem. Ugledah dervia: obolio, u odjei
od vunene kostrijeti, vie: Hou jabuku! Dadoh mu one dvije jabuke.
Kita
Od tuine ljudskom srcu nema stvari gre U bijedi i bolesti jo je dvaput tee
Al Svevinji ljude u tuini pomae Preivio u tuini niko ne bi inae
259

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Je mloignai de quarante ou cinquante pas de lui et me dis en


moi-mme : le shakh mavait donn ces pommes pour le malade.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Udaljio sam se od njega etrdeset pet koraka. Rekoh sebi: ejh mi


je, sveta bila njegova tajna!, dao one jabuke za bolesnika.
Stih

Vers : Tout ce qui sort de lhomme de Dieu, cest la libralit car le trne de
ses secrets ne contient pas de mauvaises penses.

Sve to od ovjeka Istine doe, od njegova je kerameta


Jer misao prijestolje njegovih tajni ne obuhvata

Je revins sur mes pas pour demander ce derviche qui il tait et


de quelle province. Jarrivai sa place mais ne le trouvai pas.

Vratio sam se da onog dervia upitam ko je, i iz kojeg je kraja. Izbih


na mjesto [gdje je on bio]; nisam ga naao.
Kita

Vers : Le remde contre la misre des humbles nest autre chose que [le
souffle] des mdecins dous de perspicacit. Balaye la porte des gens de la
Volont 9 avec le balai de ton front 10, cest ainsi que tu arriveras au stade de
lintimit [avec Dieu] en partant de ce pays tranger (dici-bas).

260

Lijek za duhovne siromahe kod pronicljivih je ljekara [fol. 13b]


Meu drugim sljedbama ga nema, to mudrost je stara
Do Stanita Bliskosti iz te osamljenosti stii e
Ako kapiju mudrosti i pregnua elom svojim pomete

261

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LE DEUXIME PARADIS

BAA DRUGA

Tress de belles feuilles dont llgance et la parure composent le fond


dun exemple pour celles des personnes sagaces qui regardent. Le jardinier du rosier de la ferveur a ouvert la porte du jardin de la sagesse.

Od lijepog je lia poprimila rasko i ures; svaki je izvorite pouke za


one koji posmatraju pametne. Baovan u ruinjaku usrdnosti otvori
kapiju bae mudrosti.

TRAIT DE SAGESSE : Un roi convoqua tout ce quil y avait de savants


et de possesseurs de connaissance dans son empire et leur dit :
Savez-vous pourquoi je vous ai convoqus ? Ils lui rpondirent :
Nous ne savons pas ! II leur dit : Je vous ai convoqus pour que vous
disiez combien dannes je vivrai encore dans ce monde aprs cette anne. Ils rpondirent : O toi, llu parmi les sages! O crme des gens
de mrite! Si nous savions une telle chose, nous nous renseignerions
dabord sur notre propre mort, et si notre vie sera longue ou courte.

MUDROST. Neki kralj okupi uenjake i gnostike u svome kraljevstvu,


koliko ih je bilo, pa im ree: Znate li radi ega sam vas okupio? Ne
znamo, rekoe. Ree: Okupio sam [vas] radi toga da mi obavijest
date: od sada pa nadalje, koliko u godina na ovome svijetu poivjeti?
Rekoe: Odabrani meu mudrima, odabrani meu uenima kad bismo mi neto takvo umjeli, prvo bismo o svojoj smrti vijest priskrbili,
hoe li nam ivot dugaak ili kratak biti.

Vers : Nul autre que Dieu ne sait le terme de lexistence des vivants, soit
que lme des malades souffle dans la gorge par lordre de Dieu, soit que le
cadavre ressuscite aprs la mort. Abandonne cette proccupation et dis du
fond de ton cur : Dieu, cest Lui !
Il leur dit : Si vous ne me renseignez pas, peu de vous chapperont la puissance de mon oppression . Or, il y avait parmi eux
quelques personnes qui taient des matres en astrologie. Ils dirent :
O roi juste et rput dans le monde, si tu y consens nous te renseignerons sur toutes choses . Il leur rpondit : Dites-le moi, tout
ce que vous me direz, je laccepterai. Ils convinrent dun dlai de
quelques jours et lui dirent selon les exigences de la science : O
roi qui penses ta fin, naie pas peur. Dieu Trs Haut sait la vrit.
Daprs les exigences de ton toile tu as vingt annes vivre. Il dit :
Lanne dans laquelle tombera la fin de ma vie de quelle maladie
mourrai-je ? Dites-le moi aussi . Ils lui rpondirent : Dans la dernire anne lorsque sera le temps de ta mort un scorpion te mordra
et tu mourras des suites de sa blessure. Elle naura aucun remde.
Il demanda : Quel jour arrivera cela et quelle heure ? Ils lui
rpondirent. : Dans le premier mois de la dernire anne et le samedi midi. Et sur ces mots ils finirent. Le roi compta jour par jour
jusqu ce que la dernire anne arriva.

Vers : Le bruit du tambour de la mort est venu ; pourquoi es-tu loin de te


prparer ? Ne sais-tu pas que tu ne peux pas te drober ce voyage ? Mme
262

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

Niko osim Boga ne zna kraj ivota ivoga


Pa ni bolni to mu dua doe do grla
Niti se ivot nakon smrti vrati, po Boijoj naredbi
Proi se tih besposlica, srcem Allah Hu kai
[Kralj] ree: Ako mi obavijest ne date, malo koji od vas spasit e
se od moje kazne. Meu njima bijae nekoliko ljudi koji su bili astrolozi; [fol. 14a] oni rekoe: Kralju pravedni, u [svom] vremenu napredni: ako se slae, prema [naem] znanju kazat emo pojedinosti
o tebi. Kaite, ree. ta god kaete, prihvatam.
Odredie da se sretnu za nekoliko dana. [Tada] prema [svome znanju] rekoe: Kralju to o [svome] kraju brine, ne plai se. Istinu zna
Svevinji Bog. Prema poloaju zvijezda, ima [jo] dvadeset godina ivota. Ree: Godine u kojoj e doi kraj mog ivota, od kakve u bolesti
umrijeti? I to mi kaite. Rekoe: Posljednje godine, kad ti bude vrijeme
umiranja, ubost e te korpija. Umrijet e od te rane; niim se nee
moi zalijeiti. Ree: Na koji dan, i u koliko sati? Rekoe: Prvog mjeseca posljednje godine, u subotu u podne. Time okonae razgovor s
njime. Kralj je brojao dan za danom, dok nije nastupila posljednja godina.
Kita

Zauo se bubanj smrti, zato jo spreman nisi


Od toga puta, zar ne zna, spasa nema ti
263

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

si Loqmn revenait la vie il ne pourrait rien y faire ; car pour celui qui est
venu empoisonn par la mort il nest aucun remde.

Ako se i Lukman90 vrati, nita ti nee pomoi


Onaj ko je edelom91 otrovan lijeka nee pronai

Et ce temps quon avait prdit arriva aussi. Le roi se fit amener un


cheval, le sella, lenfourcha. Devant son palais il y avait un ruisseau, il
sy dirigea, afin de passer cette heure au milieu de leau. Et cela pour
chapper la mort, car au milieu de leau il ny a pas de scorpions.
Petits et grands sassemblrent afin de voir ce qui allait arriver. Le
cheval cheminant sous le roi, souffla : de son nez sortit un scorpion
qui mordit le roi. Et quelques minutes aprs celui-ci rendit lme.

Doe i dan koji je bio navijeten. Kralj dovede konja; osedla ga i


uzjaha. Blizu [fol. 14b] njegova dvora bijae potok; pade mu na um
da istog trena proe kroz vodu kako bi se spasio smrti, poto u vodi
nema korpija. I staro i mlado bijae se okupilo da vide ta e se desiti. Konj se pod njim okrenu u krug; frknu. Iz nosa mu iskoi korpija i
ubode kralja. Ne proe ni nekoliko trenutaka, a on se rastavi od due.
Kita

Vers : Qui a pu se sauver par ses efforts des mains de la mort pour que tu
en fasses autant ? Si tu vis [une telle personne] il nest rien de meilleur
[pour] toi que de procder de mme. Sinon, fais donc des provisions pour ton
voyage [en lautre monde] afin que sur la scne de la Rsurrection ton me
ne subisse ni peine ni dsagrment cause de ton indigence.

SAGESSE : Un homme tait atteint de la lpre. Tous ses cheveux


tombrent, sa peau pourrissait ; il perdit laspect dun homme. A la
fin les gens lentourrent en lui disant : O prisonnier de la douleur
et du malheur, homme pauvre et sans ressources, sors de cette ville,
car, de peur de toi, les enfants et les femmes ne peuvent pas sortir.
Lorsquil entendit ces mots il alla trouver Loqmn en criant et en gmissant et lui dit : O gloire des gens sages, toi qui te distingues parmi les gens sagaces! Une difficult est survenue pour moi, donnemoi un remde et prescris-moi un mdicament. Loqmn lui dit :
O homme accabl dun mal atroce, homme faible et pauvre! Je ne
connais pas dautre mdicament pour toi que la mort, parce que tu es
atteint dun mal qui nadmet pas de remde sauf la mort . Il lui dit : O
crme des purs, llu parmi les mdecins! Pourquoi parles-tu ainsi ?
Dieu Trs liant na-t-il rien cr qui soit remde ma maladie ?
Il lui rpondit : Homme plaintif et gmissant, souffrant et triste! Oui,
Dieu Trs Haut a cr le remde toutes les maladies mais elles ne
sont ni ma porte ni la tienne.

Vers : Chaque mal que Dieu a cr il a cr aussi son remde ; mais il la


cach aux yeux des gens perspicaces pour que les hommes ne le demandent
qu sa gnrosit. Car il nest pas permis de demander le remde des souffrances du cur un autre [que Dieu].
264

Ko se nastojanjem spas od edela, da takav bude i ti


Ako pogleda, od ove nema bolje misli
Stoga, prikupi snagu za put, da na popritu Kijameta
Duu svoju ne mui patnjom srama
MUDROST. Neki ovjek obolje od gube. Sva mu kosa opade, koa mu
istruhnu i izgubi ljudski lik. Na kraju se ljudi okupie, te mu rekoe:
Bolesti zarobljenie, siromani jadnie idi iz ovog grada jer se djeca i ene, iz straha od tebe, ne usuuju izai napolje.
Kad u te rijei, nariui i jecajui, ode kod Lukmana i ree: Meu
mudrim dostojanstvenie, meu pametnim odabranie takva me
tekoa zadesila. Nekog lijeka daj mi, izljeenje podari mi. Lukman
ree [fol. 15a]: Pogoeni bolom tekoe, slabi siromani ovjee
drugog ti lijeka osim smrti ne znam, jer obolio si od bolesti to se
moe zalijeiti samo lijekom smrti. Ree: Najbolji meu mudrima,
odabrani meu ljekarima zato tako zbori? Svevinji Bog na ovome svijetu nije stvorio nita to bi bilo lijek mojoj bolesti?! Ree:
Ti uzdasima i jecajima shrvani, ti ovjee naputeni i alobni da,
Svevinji je Bog za svaku bolest stvorio lijeka; no, on nije u tvojim i
mojim rukama.
Kita

Za svaku boljku to Bog je stvori, i lijek stvoren je


Ali od oiju ljudi pronicljivih on sakriven je
Da robovi Mu ne bi, osim Njega, nekog drugog ili moliti
Jer dozvoljeno nije od nekoga drugog lijeka traiti
265

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Cet homme afflig, ce malade chagrin se rendit au bazar en proie


au dsespoir. Les gens lorsquils le virent sassemblrent autour de
lui en lui disant : Homme dsespr, afflig et triste! Nous avons entendu dire que mme Loqmn na pas trouv de remde pour toi. Il rpondit : Non, il ne la pas trouv. Ils dirent : Par Dieu, sors de cette ville
car il y a plusieurs jours que nos enfants nont rien mang cause de
tes cris et par dgot. Nous nourrirons tes enfants et ta femme. Si tu
recouvres la sant, reviens ; sinon que Dieu te donne le salut.
Forcment cet homme la poitrine dchire, homme triste et
afflig, criant, gmissant, se lamentant et se plaignant et versant
des larmes de regret prit cong de son enfant et de sa femme et se
dirigea vers le dsert en disant :

Vers : Hlas ! de lunion mes enfants et ma femme la main du Temps ma


spar par tyrannie. A qui demanderai-je justice de mon toile (de ma destine) ? Chez qui pleurerai-je de la tyrannie de la Roue Tournante (du ciel) ?
Je suis sujet une douleur pnible pour laquelle il ny a aucune sorte de remde. Pour composer un tel remde mme les sciences (moyens) de Platon
et de Loqmn sont impuissantes. Il ne me reste aucun espoir de compter sur
aucun remde bon ou mauvais, sauf celui de laide du Tout-Puissant.

Onaj ovjek ojaeni, onaj bolni napaeni, u beznau ode na bazar.


Kad ga ljudi vidjee, okupie se oko njega i rekoe: ovjee bespomoni, paenie skrhani uli smo da ti ni Lukman lijeka ne nae.
Da, ree, ne nae. Rekoe: Tako ti Boga, idi iz ovoga mjesta, jer
ve je nekoliko dana da naa djeca od zapomaganja i gaenja nita u
usta nisu stavila. Mi emo se brinuti o tvojoj eni i djeci. Ako ozdravi,
vrati se; a ako ne, Bog neka ti podari zdravlje.
Nemajui kud, onaj ovjek patnik [fol. 15b], onaj snudeni alosnik, zapomaui, vritei i jecajui, suze tuge iz oiju lijui, sa enom i djecom se oprosti pa se u pustinju zaputi, i ree:
Kita

Avaj, od blizine djece i ene Grubo me odvoji ruka sudbine


Kome na zlu sreu da poalim se Kome da plaem zbog zuluma sudbine
Snae me kletva to patnju donosi Jedini lijek joj je da se ukloni
Da lijek joj sprave nemoni su I Lukman i Platon, unato svu znanju
Nade u lijek nema, od loeg i dobroga Osim lijeka pomoi Velikoga Boga
Stih

Vers : Personne ne dsespre de sa propre vie, mais les souffrances de mon


cur me font dsesprer de la mienne.

Niko nije beznadan spram ivota svoga Ali srce moje nema nade u njega

Cet homme dpourvu des remdes de ce monde, soupirant


aprs la gurison, tourna tantt dans les montagnes, tantt dans les
champs. Tous les gens qui le virent le fuyaient et personne navait de
repos. Il se passa plusieurs jours quil navait rien mang ni bu et la
faim et la soif sajoutrent comme deuxime souffrance.

Onaj neizljeivi lijekom s ovoga svijeta, onaj eznutljivi za mehlemom Susreta, lutao je; nekad u brdima, a nekad po poljanama.
Ko god bi ga vidio [od njega] bi pobjegao. Niko mira nije imao. Proe
nekoliko dana, a da nita nije pojeo ni popio. e i glad mu postae
jo jedna bolest.

Distique : Dun ct la douleur, de lautre la sparation ; dun autre encore le


feu denvie (passion), tous ces flaux de tous les cts se sont joints autour
de moi, et moi, je suis rest au milieu.
A la fin cet homme prisonnier de deux chagrins et pauvre, sans
chance ni ressource, arriva devant un berger. Lorsque le berger vit
que sa peau et sa chair pourrissaient et quil navait pas laspect humain il lui dit : Homme malade, par Dieu ne viens pas au milieu du
troupeau, parce que les brebis ont peur de toi. Si tu veux boire ou
manger quelque chose je te le mettrai dans cet endroit. Lorsque je
men irai viens et mange jusqu ce que tu sois satisfait. Le berger
lui souhaitant bonne chance, prit avec confiance en Dieu une brebis
266

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Stih

S jedne strane bolest, s druge razdvojenost, tuga od elje, s tree


Pomijeae se, ostah nemoan, na sve strane nedae
Na koncu, onaj boli i patnje zarobljenik, bez igdje iega siromani
jadnik, doe kod jednog obana. Kad oban vidje da su mu koa i
meso istruhli [fol. 16a], te da je izgubio lik ljudski, ree mu: ovjee
oboljeli, tako ti Boga ne dolazi meu stado, jer e ovce pobjei od
tebe. Ako eli neto pojesti i popiti, ovdje u ostaviti; kad odem, doi
i uzmi. I ovaj se sloi.
oban namijeni na njegovu sreu i, oslanjajui se [na Boga], uhvati
jednu ovcu ije je sve runo bilo uto; druge boje nije bilo. Pomuzao
267

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

dont tous les poils taient dors et non dautre couleur. Lorsquil eut
achev de la traire il mit le lait sur une pierre et dit : Homme qui
cherche remde une grande maladie, homme faible et douloureux,
voici de ma traite. Viens et bois. Et il sen alla vers le troupeau. Cet
homme faible voulut alors sapprocher du lait. Il ny tait pas encore
arriv que du milieu des pierres un serpent se dressa, but ce lait et
resta devant la tasse. Cet homme malheureux vit que la chose se
passa ainsi et se dit en soi-mme : Homme malheureux, cest un
grand signe pour toi : dans ce monde le feuillet du destin sest pli.

ju je, stavio [mlijeko] na jedan kamen i rekao: Ti to trai spasa od


goleme boli, ovjee slabi i bolni, evo pomuzoh ti mlijeka; doi i
popij ga. I ode za stadom.

Vers : Que tu fasses efforts ou non elle le viendra, tel est te dcret divin, la
ration de vivres qui ta t destine au Jour Premier (o la destine de toutes
choses a t dcide). Et comme aucun autre aliment qui na t rparti [par
Dieu] ne peut tomber sous la main de personne quoi te serviraient cent
mille efforts et moyens ?

Kita

Autres Vers : Comme le Dcret [divin] de ta ration [de vivres] est le verset
(du Qorn) 11 Cest nous qui avons rparti [entre eux leur pain quotidien]. Elle (ta ration) ne sera ni augmente ni diminue, elle te reviendra :
telle est la parole du Seigneur. Si tu ne crois pas cela du Seigneur qui
rpartit les vivres cest que tu es exclu de tous les chemins [de salut]
ngateur de preuves !
Ce serpent dangereux, ce reptile puissant, ne sloigna pas de
la tasse avant dy avoir vomi, et il sen alla parmi les pierres. Cet
homme dsespr arriva se tranant auprs de la tasse. Il remarqua
que le lait avait pris une autre couleur dans le ventre du serpent et
tait devenu plus bleu. Il se dit soi-mme : Cela est aussi un signe
qui me dit : Bois le lait empoisonn afin que tu meures. Il est beaucoup mieux pour toi de mourir que vivre ainsi. Il prit la tasse, but tout
ce lait empoisonn et svanouit.

Distique : Comme il y a pas de remde pour la douleur du cur il vaut mieux


mourir que se dchirer lme.
Aprs quelques heures dvanouissement, il reprit connaissance
et dit : Par quelle cause suis-je rest vivant puisque javais bu un verre
de poison ? Peut-tre na-t-il pas fait deffet. Il se mit sur ses pieds et
se pressa la main. La peau se souleva et il vit au-dessous delle une
peau nouvelle. Il pressa lautre main et celle-l aussi devint pareille.
Il alla auprs de la rivire et lava son corps. De sa peau la lpre avait
disparu et il recouvra la sant. On et dit quil venait de natre.
268

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Onaj nemoni ovjek krenu prema mlijeku. Jo nije bio stigao


do njega, a izmeu kamenja iskoi zmija, popi ono mlijeko i stade
navrh ase. Onaj nesretni ovjek vidje da se tako desi; ree sebi:
Nesretnie, to ti je veliki znak da je na ovome svijetu tabak tvoje
sudbine presavijen.

Upinjo se il ne, Boija presuda doi e ti, tako je


Ba onog dana to Dana prvog odreen ti je
Poto nikom ne dolazi snaga to nije sudbinom odreena
ta tu mogu uiniti hiljade nastojanja i razmiljanja
Kita

Poto je ajet [...] Mi rasporeujemo [...]92 tvoju sudbinu odredio [fol. 16b]
Nee ti doi ni vie ni manje, Gospodar tako je rekao
Ako u Onog Koji opskrbu daje ne vjeruje
Ti to Dokaz porie, od ljudi odbaen bit e
Ona zmija strahotna, ona guja ljuta, ne ode nikud s vrha ase; potom povrati u asu i odgmiza meu stijene. Onaj oajni ovjek, padajui
i ustajui, doe do ase; vidje da je mlijeko u njenu stomaku drugaiju
boju poprimilo, i modro postalo. Ree sebi: I ovo je znak: popij otrovano mlijeko i umri. Od ovakvog ivota smrt je za me mnogo bolja.
Uze onu asu; popi sve ono otrovano mlijeko, i izgubi svijest.
Stih

Kada srcu bolnom lijeka nema Od ove rane na dui smrt je bolja
Neko vrijeme bio je bez svijesti, a onda doe sebi i ree: Zbog
ega sam to ostao iv, kad sam iskapio otrovanu asu?! Moda
[otrov] nije djelovao?
Ustade i stisnu ruku. Koa mu se nakostrijei; pogleda: ispod nje
je nova koa izrasla. Stisnu drugu ruku; i s njom se desi isto. Otiao je
na rijeku i oprao se. Gubave se [fol. 17a] koe oslobodio, i ozdravio. Ti
bi reko da je sad od majke roen.
269

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Vers : Pour toute maladie dont Dieu veut la gurison lhaleine [mortelle] de la
gueule dun serpent tient lieu dun habile mdecin. En un clin dil II dlivre
le patient dune maladie difficile. Telles sont les grces et laide [divine] pour
celui quil dsigne.

Kita

Svaka bolest ije izljeenje Bog eli Ljekar joj vini otrov je iz zmijske eljusti
U jednom trenu od muke teke oslobaa Tako je svakom ko trai pomo od Gospodara

Cet homme guri, ce pauvre qui avait connu la sagesse sachemina de nouveau vers la ville et entra dans la maison de Loqmn. Il lui
dit : O minent connaisseur de mdicaments ! chef des matres de la
sagesse! ne mas-tu pas dit quil ny avait pour moi dautre remde
que la mort ? Tu mas fait dsesprer de ma gurison. Il lui rpondit :
O serviteur de Dieu, submerg dans la mer de la faveur ! Oui, ce
que tu dis je lavais dit, mais je tavais indiqu le remde daprs les
exigences de la sagesse. Aprs cela sois juste. Dabord il fallait une
brebis aux poils dors, sans dautres poils et qui ait ce jour-l sept
ans. Comment pouvais-je la trouver ? Admets que je leusse trouve
et que jeusse pris de son lait. Mais o aurais-je trouv un serpent
qui devait avoir ce jour-l cent ans ? Je nai pas un troupeau de serpents de tel ge et je sais que celui-l avait cet ge. Supposons que
je leusse trouv aussi, de quelle manire aurais-je appris quil boirait
ce lait puis le vomirait dans une heure afin que tu le boives et que tu
y trouves la sant ? O homme qui connais Dieu, dis la vrit : Il ny a
que Dieu qui puisse faire une chose pareille. Il lui dit : O llu des gens
assists de Dieu, crme des justes. Oui, toutes les choses que tu dis
se passrent ainsi. Jai su aussi que, hors la puissance de Dieu le
Trs-Haut cela narrive par la main de personne et je suis venu plein
de joie que tu voies que Dieu Trs-Haut ma guri.

Onaj ovjek izlijeeni, onaj siromah u mudrost upueni, zaputi se u


svoje mjesto; doe na vrata Lukmanove kue; ree: Odlinie meu
onima koji lijekove poznaju, dostojanstvenie meu onima to o mudrosti znaju ne ree li: Tebi osim smrti nema lijeka.? Uinio si da izgubim nadu u izljeenje! [Lukman] ree: Od Boga poaeni, u more
dobroinstva uronjeni da, sve to si kazao, rekao sam; no, o tvome
lijeku objasnit u ti kako prilii mudrosti, pa poslije toga prosudi.

Mathnawi : Dieu soit lou, par la grce divine je me suis procur [enfin] le
remde que je cherchais. Lacte gnreux et de grande envergure du Misricordieux me sauva de lobsession de mes maux pnibles. La belle compagne
de mon me est maintenant la bonne sant et jen suis content. Quel souci
aurais-je dsormais de linjustice des ignorants, moi qui ai pour abri laide
du Tout-Puissant ?

Allahovom milou, Njemu hvala Pronaoh lijek to dugo traih ga


Iz tjeskobe patnje tegobne Dareljivost Onog Koji prata izbavi me
Blizak sam ljepotici to due mi je elja Kralj sam radosni na prijestolju zdravlja
to bih odsad tuan bio zbog zuluma neznalice Kad mi pomo Boija postade utoite

SAGESSE : Loqmn dit son fils : On ne peut pas connatre quatre


personnes sauf par quatre choses. Premirement : On ne peut pas
connatre les gens patients sauf au temps du malheur et de la peine.

Vers : Chacun dit : Je suis patient, mais cest quand le malheur arrive [effectivement] quon verra [la vracit de sa prtention]. Cest au moment du
malheur quon pourra juger si tu es dou de la patience, sinon, en labsence
du malheur tout le monde est patient.
270

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Prije svega, morala je to biti ovca utoga runa, koja nikakvo drugo
runo nije imala, te da joj na taj dan bude sedam godina; otkud bih ja
mogao pronai takvu?! Pretpostavi i da sam je naao i pomuzao; gdje
bih naao zmijurinu kojoj bi toga dana bilo sto godina?! Nemam ja klupko zmija, pa da znam koliko je godina ovoj, a koliko onoj. Eto da sam
i nju naao; kako bih je obuio da popije ono [fol. 17b] mlijeko i nakon
nekog vremena ga povrati, da bi ga ti popio i ozdravio?! ovjee to za
istinu zna, pravo kai: ko bi osim Boga mogao neto takvo uiniti?
Ree: Odabrani meu onima to potrebe podmiruju, najbolji meu
onima to pravino prosuuju da, sve je ba onako kako si rekao. I ja
sam znao da osim Boga niko drugi nije u stanju [to uiniti]. Od veselja
sam doao da vidi kako me je Svevinji Bog izlijeio.
Mesnevija

MUDROST. Lukman ree svome sinu: etiri [vrste] ljudi mogu se


prepoznati samo po etiri stvari.
Prvo, strpljivog ovjeka moe se prepoznati samo u vrijeme nedae i tekoe.
Kita

Svaki ovjek Strpljiv sam, kae Al se kad patnja ga snae, pokae


Trpljenje samo u muci je vrijedno Ako nema boli, tad je svejedno
271

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Deuximement : Un homme doux de caractre, on ne peut le


connatre quau temps du courroux et de la colre.

Drugo, suzdrljivog ovjeka moe se prepoznati samo u vrijeme


ljutnje.

Vers : Ne te vante pas inutilement dtre patient et chaque fois que tu es en


colre calme-toi. Si quelquun approuve ton affaire alors tu peux te louer
toi-mme.

Kita

Troisimement : On ne peut connatre un homme courageux quau


temps de la guerre et de la bataille.

Vers : Il nest pas de bravoure lorsquon est au repos, le jour de bataille est
lpreuve de la bravoure.
Si tu demandes tout le monde te dira quil est hros, mais il nest
pas homme dans le champ de la bataille.
Quatrimement : On ne peut connatre un homme sincre quau
temps de ncessit et de besoin.

Vers : Celui qui se fait passer pour ton ami sincre tu peux le prouver en lui
demandant certaines choses dont tu as besoin. Sil satisfait ta demande et
acquiesce ton dsir tu peux tre certain quil est ton ami fidle sans aucun
soupon ni doute.
TRAIT DE SAGESSE : Un homme jeune sprit de sa cousine. La jeune
fille lui rpondit de mme ; tous deux taient tendres et aimables lun
envers lautre. A la fin il la demanda en mariage son oncle, mais celui-ci ne fut pas content car le jeune homme tait pauvre et lui riche.
Les choses tant telles, le jeune homme devint faible et maigre
force de pleurer et de gmir et ne put plus se lever.

Distique : Je suis affol du dsir de ta chevelure, quel sera mon remde ?


Par ma douloureuse passion pour ton visage je suis prisonnier du lit (tapis)
de roseaux.
A la fin sa mre exposa laffaire un docte philosophe pour quil
le gurisse. Elle lui dit : O mdecin savant et sage sans pareil, sur
mon fils est tombe la douleur de la maladie et lamertume de la
difficult. Vois un peu quel remde tu vas lui prescrire. Le philosophe
lui prit le pouls et dit : O femme faible, cet enfant a attrap un mal
qui nadmet dautre mdicament que la patience et lendurance car
lamour nest pas une chose dont le remde est la douleur et dont la
douleur est durable.
272

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Svojom se suzdrljivou isprazno ne hvali Oprobaj je u sebi kad si u ljutnji


Ako svoje hvalisanje potvrdi i djelom [fol. 18a] Nakon toga moe razmetat se sobom
Tree, hrabrog ovjeka moe se prepoznati samo u vrijeme rata
i borbe.
Kita

Nije hrabrost u tijelu krupnome Ve ivota odrei se na dan bitke


Zapita li, svako kae: Junak sam ja Al na polju bojnom nijednog junaka
etvrto, iskrenog ovjeka moe se prepoznati samo u vrijeme
potrebe.
Kita

Kod god ti se svojom iskrenou hvalie Provjerit ga molbom za pomo moe se


Ako takav tvoju elju ispuni On je, bez sumnje, ovjek odani
MUDROST. Neki mladi zaljubi se u svoju amidinu, a i ona u njega.
Jedno drugim bijahu zaneseni, [jedno s drugim] prijazni i ljubazni. Na
kraju je od amide traio dozvolu da se oeni njome. Nije pristao, jer
je mladi bio siromaan, a ona bogata. Poto ispade tako, mladi je
od plaa i jecanja oslabio i smrao, da nije mogao stajati na nogama.
Stih

Zanese me kosa tvoja, lijek ta mi je


Od patnje za tvojim licem, zatoenik sam svoje jemenske93 postelje
Na kraju ga majka odvede na lijeenje kod mudraca-filozofa; ree
[fol. 18b]: Lijenie ueni, bez premca pametni sin mi je zapao u
bolesti patnju i tegobe pometnju. Vidi kakav bi lijek naloio. Filozof
mu opipa bilo i ree: Jadnie, ovaj je momak obolio od bolesti koja se
moe izlijeiti samo strpljenjem, jer ljubav je neto emu je lijek bol,
a njena bol je lijek.
273

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Distique : Le mal et son remde, tous deux se trouvent dans lamour, et la


bien-aime est le plus habile mdecin pour cette maladie. Le mal damour
nadmet pas longuent dun autre mdecin.
Ils reurent du philosophe cette nouvelle dsesprante. Un jour,
daprs lordre immuable arriva la mort (qui ne pardonne pas) de
loncle et replia de la planche du monde le registre de sa vie. Les
gens ingnieux ont dit : Personne ntait cr qui et trouv si vite
lornement et lensevelissement. On apporta la bonne nouvelle ce
jeune homme pauvre : Soyez vivants, ton oncle est sorti de ce
monde . Cet homme prisonnier de la douleur lorsquil entendit cette
bonne nouvelle se leva et dit :

Posie : Louange Dieu le Bienfaisant qui ma sauv de la mchancet des


ennemis. Comment puis-je le remercier pour mavoir confi cette beaut
ravissante ? Le rival en contemplant les traits de la beaut de lAmie plia le
livre de la ressource. La meilleure affaire pour moi, aprs cela, cest que je
remercie Dieu de tout mon cur jusquau Jour de la Rsurrection.
A la fin il pousa cette jeune fille. La premire nuit il dit la jeune
fille : O lue des beauts et crme des enchanteresses ! Regarde
quelle grce Dieu le Trs Haut nous a faite. Il ta donn moi et moi
toi. Maintenant la meilleure chose pour nous sera avant tout que nous
remercions Dieu Trs Haut, le Glorieux qui nous a dlivr des soupirs et qui nous a fait prsent dune digne runion. Lve-toi afin que
nous ladorions. Tous les deux se levrent et prirent jusquau jour
et remercirent Dieu de cette manire. La deuxime nuit ils en firent
autant, et la troisime aussi. Un certain temps se passa de cette manire. Un jour le savant philosophe rencontra cet homme qui tait devenu vieux et avait des moustaches blanches. Depuis quil tait venu
trouver le savant philosophe pour se soigner jusquau moment que le
philosophe le revoyait soixante-dix ans avaient pass. Il lui demanda :
Nest-tu pas ce jeune homme qui tait venu chez moi pour que je le
soigne ? Il lui rpondit : Oui, cest moi. Alors il lui dit : O toi qui pitinait
la tyrannie de la douleur! A la fin comment sest passe ton affaire, et
cette jeune fille dont tu tais devenu amoureux quest-elle devenue ?
Il lui rpondit : O matre des mdecins, doyen des distributeurs de
remdes ! Cette jeune fille dont tu tinformes, il y a soixante dix ans
quelle est marie avec moi, mais elle est encore vierge. Il lui dit : O
ami sincre, et discret. Pourquoi ne las-tu pas approche ? puisque
cela test permis. Il lui rpondit : O ressource des gens qui souffrent,
toi qui es daccord avec les prceptes des gens raisonnables, oui je
274

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Stih

I bolest i lijek su ljubav, a vini im ljekar draga


Ljubavna bol ne prima mehlem od nekog drugoga
I od filozofa dobie beznadenu vijest.
Jednog dana, po Boijoj naredbi, amidu mu je smrt zadesila, i
njegov ivot s ploe ovoga svijeta izbrisala. ereti rekoe: Nije je se
rodio niko kome se bre pripremila oprema za denazu, i ko je bre
umotan u kefin, od ovoga ovjeka.
Onom mladiu onemoalom donesoe radosnu vijest: iv ti bio,
amida ti je otiao s ovoga svijeta. Onaj zarobljenik poodmakle bolesti, onaj patnjom i ranama obuzeti, kad u tu radosnu vijest, poskoi
na noge i ree:

Hvala neka je Bogu Milosnome to od spletki zlobnih izbavi me


Kako da zahvalim na Njegovoj nagradi to u meni ovoliku ljubav usadi
Kad suparnik ugleda lice mi drage U trenu on prelista knjigu tuge [fol. 19a]
Najbolje je to odsad iskreno mogu Iz due do Kijameta zahvaljivat Bogu
Na kraju se oeni onom djevojkom. Prve noi ree djevojci: Odabrana meu ljepoticama, najbolja meu ljubama, vidi kakvu nam je
milost uinio, da je tebe meni, a mene tebi poklonio. Najbolje to sada
moemo initi jeste to da Bogu, velik je i uzvien!, na svemu zahvalimo, to nas je iz tuge razdvojenosti izbavio i dostojnost braka nam
podario. Ustani da Mu se pomolimo. Oboje ustadoe i do [sutranjeg]
dana klanjae, i na razne se naine zahvaljivae. Druge noi uinie
jednako; tree isto tako. Na takav nain proe vrijeme neko.
Jednog dana, filozof-znalac iznenada srete onog ovjeka: ostario
bijae, obijeljele brade. Od dana kad je radi lijeenja bio doao kod
filozofa-znalca do vremena kad ga je filozof opet vidio sedamdeset godina bijae prolo. Upita ga: Nisi li ti onaj mladi koji je radi
lijeenja bio doao kod mene? [ovjek] ree: Taj sam. Ree: Pogoeni ljubavnom ranom, ta na kraju b s tobom? A ona djevojka u
koju si bio zaljubljen, ta b s njom? Ree: Uitelju meu ljekarima,
pravednie meu vidarima [fol. 19b] djevojka za koju pita ve je
sedamdeset godina moja ena; no, i sada je nevina. Ree: Ti ovjee iskreni, pouzdani uvaru tajni zato joj nisi priao?! Ona je tebi
dozvoljena! Ree: Ti to donosi spas oboljelima, ti to dijeli naela s umnima da, znam da mi je dozvoljena; meutim sedamdeset
275

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

le sais bien que cela mest permis mais il y a soixante-dix ans que
je remercie Dieu avec elle et nous jenons chaque jour pour lui tre
agrable et je nai pas un moment de libre pour lapprocher. Le philosophe lorsquil eut entendu ces paroles resta tonn et dit :

Vers : Quel serviteur reconnaissant et sincre, conscient de la gnrosit


du Trs-Haut ! Il na dautre passion que celle de nommer Dieu, ne voit
dautre beaut que lagrment divin. Il ne cherche rien dautre que lessence de Dieu, ne dit dautre parole que la louange de Dieu. Il ne marche
que dans la voie qui le rapproche du guide divin et son cur ne contient
quune seule pense [Dieu].

276

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

godina svake noi Svevinjem Bogu zajedno zahvaljujemo, i svakog


dana radi Njegova zadovoljstva postimo; i kad bih onda bio u prilici da
joj priem?! Kad filozof to u, ostade u udu i ree:
Stihovi

Mnogo li je zahvalnih, robova iskrenih


Mnogo znalaca Velikodunosti i Velianstvenosti
Koji osim spominjanja Boga druge ljubavi nemaju
Osim Njegova zadovoljstva ne vide drugu ljepotu
Ne trae bia osim Svevinjeg Boga Zahvalu ne kazuju, osim za Njega
Kreu se samo putem Uputitelja U srcu im druge zanesenosti nema

TRAIT DE SAGESSE: Un religieux dont un parent avait eu une fille alla


le fliciter et sassit ct du berceau. Le sommeil le vainquit et
la fin il sendormit. Durant son sommeil quelquun lui dit : O religieux, adorateur de Dieu, cette petite enfant fera la dbauche avec
99 hommes et alors elle deviendra ta femme et sera une grande
beaut ; tu deviendras aussi trs amoureux delle et cette petite
mourra de la morsure dun scorpion . Le religieux sveilla et se dit
en lui-mme : Comment puis-je accepter cette femme qui aura
fait la dbauche avec quatre-vingt-dix-neuf personnes et deviendra
alors ma femme ? Si elle tait par sa beaut Zalikha mme je ne laccepterais pas. La meilleure chose que je puisse faire est dgorger
cette jeune fille dans son berceau afin que ces choses-l narrivent
pas. Et la fin il dcida de la tuer. Sa mre sortit pour quelque
affaire et il saisit loccasion, et lui passa rapidement son rasoir sur
la gorge. Il crut quelle tait gorge, sortit, et, craignant les parents
de lenfant, il senfuit de cette province. La mre revint et regarda le
berceau. Le sang en dgouttait. Elle sapprocha, vit que la fille tait
gorge, sortit en criant et avertit les voisins. Ils sassemblrent et
virent la gorge coupe, mais les vaisseaux ntaient pas tranchs. On
amena le chirurgien. Il la cousut et y mit un onguent. A la fin lenfant
ne mourut pas de cette blessure et il lui resta un signe comme un
cheveu sous la gorge.

MUDROST. ena jednog roaka nekog isposnika rodi djevojicu. On


ode da estita i sjede pored beike. Obuze ga san; na kraju zaspa. U
snu mu neko ree: Isposnie to u Boga vjeruje, ova e djevojica s
devedeset devet ljudi grijeh poiniti, a onda e tvojom enom postati
[fol. 20a]. I veoma lijepa e biti. Ti e je mnogo voljeti, a ona e od
uboda korpije umrijeti.

Vers: ignorant ! misrable ! que pourrais-tu faire contre lordre divin ? Ce


nest ni par des efforts ni par force que le dcret se modifiera. Assurment
tarrivera ce qui est crit. Tu ny peux rien changer, mme si tu possdais
lesprit de Platon.

Neznalice, nitkove, kako to sprovodi Boiju naredbu


Trudom i silom nee promijeniti odredbu [fol. 20b]
Kako god bilo, stii e te odredba zapisana
Nee je izbrisati ni da ima um Platona

Isposnik se probudi i sebi ree: Kako da prihvatim enu koja e s


devedeset devet ljudi zgrijeiti, a onda mojom enom postati?! Ako
bude lijepa kao Zulejha94, neu je prihvatiti. Najbolje mi je da ovu djevojicu [jo dok je] u beici ubijem, da se te stvari ne bi desile.
Na kraju krenu da [je] ubije. Mati joj nekim poslom bijae izala
napolje. On [u tome] vidje priliku; brzo joj prereza vrat. Mislio je da
je skonala; izae i od straha od djevojicine majke i oca pobjee iz
tog kraja.
Majka joj se vrati; pogleda beiku: kapala je krv. Vidje da je djevojica umorena. Vritei ode napolje. Obavijestila je komije. Okupie
se; pogledae: vrat [joj bijae] prerezan, ali vene nisu. Dovedoe vidara. On je zai i stavi [joj] mehlem.
Na kraju, djevojica ne umrije od one rane. Pod grlom joj, poput
vlati kose, ostade oiljak.
Kita

277

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

278

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Lorsquelle eut quatorze ans elle se mit se prostituer et on la chassa de cette ville ; elle stablit au bord de la mer ; quiconque lui donnait
cent pices dor elle se donnait une fois jusqu ce que le nombre de
quatre-vingt-dix-neuf personnes fut atteint. Le religieux avait t aussi
ltranger jusqu ce temps-l. Un jour il se souvint de son pays, et rsolut dy retourner. Il sembarqua sur un bateau et par la prdestination
divine, il arriva dans le port o cette femme prostitue stait tablie. Le
religieux sortit du bateau et vit cette femme. Elle tait lobjet de choix
parmi les plus belles, la crme des beauts. Sur lui sabattirent la tyrannie du dsir et le trouble de la honte ; il se mit tourner autour de
sa maison. Une veuve tait la compagne de cette femme prostitue.
Il demanda cette veuve : A qui cette belle femme est-elle marie ?
La veuve lui rpondit : O religieux la nature pure! elle nest pas pour
toi parce que cest une prostitue. Quiconque lui donne cent pices
dor, lapproche et sunit elle. O veuve exprimente, toi qui sais des
choses mystrieuses. Dis-donc ! pourrais-je donner cinquante pices
dor parce que je suis de la bande des pauvres ? La compassion est de
mise avec moi. O religieux sensuel, ascte aux mauvaises penses, tu
dois exercer la misricorde en donnant laumne et non en faisant la
dbauche. Il dit : O femme prostitue, nest-il pas possible que je donne
cinquante dinars, et que vous me fassiez aumne des cinquante autres ?
Car je nai pas davantage. Est-ce que cela ne te convient pas ? O religieux ignorant ! va et sois en paix. Du moment que tu nas pas dargent,
ne fais pas une chose pareille. O veuve, pourquoi es-tu si avare ; vaten et dis lui ceci : Si elle se contente de cinquante pices dor, cela
va bien ; sinon je men retourne. Finalement elle ne put se dlivrer des
paroles doucereuses de lascte et porta ce message la femme :
O princesse de beaut ! lunique parmi les belles, dehors il y a un
religieux qui est devenu amoureux de toi. Il implore disant quil possde cinquante pices dor et quon lui passe grce des cinquante
autres. Il veut une entrevue avec toi. La prostitue rpondit : O veuve !
Je me suis repentie de mes actions passes et je fais pnitence de
mtre prostitue. Dornavant je ne me livrerai plus, sauf en tat de
mariage. Sil veut se marier avec moi, la pcheresse, comme Dieu le
commande, il mapprochera ; autrement, non !

Kad je napunila etrnaest godina, odala se bludu, pa je otjerae iz


onog grada. Nastanila se na obali mora. Ko god joj je sto zlatnika dao,
s njom je blud poinio; sve dok to ne uini s devedeset devet ljudi.

Vers : Pardonne-moi [ mon Dieu], mille fois je te demande pardon. O mon


Dieu, je me repens de mes fautes et de ma dsobissance. Je mets ma face
ton seuil en mexcusant, cest toi qui aides ceux qui font pnitence, mon
Dieu, Seigneur, Eternel ! Tu es le plus misricordieux, Tu es le Clment,
le Misricordieux !

Kita

Do toga vremena, i onaj je isposnik bio u tuini. Jednog dana sjeti se svoga kraja; poeli da doe. Ukrca se na jedan brod; Boijom
odredbom stie do luke u kojoj se ona bludnica bijae udomila. Isposnik se iskrca s broda i vidje enu: odabranu meu ljepoticama,
najbolju meu krasoticama. Zadesi ga kob zanesenosti i pometnja
osramoenosti; poe oko njene kue kruiti.
Jedna udovica bijae drga one ene. [Isposnik] udovicu upita: Za
koga je udata ova ljepotica? Ree: Isposnie neporoni, ona nije za
tebe, jer je bludnica. Ko god joj sto zlatnika dadne, jednom se s njome
susretne i legne.
Ree: Udovice u pohoti iskusna, skrivenim poslovima vina a
ako nema [novaca]? [fol. 21a] Dat u pedeset zlatnika, jer sam siromah. Meni se smilovati je obaveza.
Ree: Ti pohotni isposnie, misl grenih bogoslunie tebi se
treba smilovati u zekata davanju, a ne u bludnienju. Ree: eno,
moe i u ovome. Dat u pedeset zlatnika; ostalih pedeset u zekat
ubrojite, jer vie od toga nemam zlata. A tvoje je ionako prolo, [nema nita s tim]. Ree: Isposnie glupi, iv bio, idi. Kad nema zlata, to ne radi. Ree: Udovice, zato cicijai? Idi i jednom [joj] kai.
Ako pristane na pedeset zlatnika, dobro i jest; ako ne, ja idem.
Na kraju se [udovica] nije uspjela izbaviti od isposnikova zapomaganja; obavijesti enu. Ree: Predvodnice ljepotica, jedinstvena
od svih krasotica napolju je neki isposnik koji se zaljubio u tebe.
Zapomae: Imam pedeset zlatnika; drugih pedeset mi oprostite; da
[je] samo jednom imam.
Ree: Udovice, ja sam se zbog ranijih djela pokajala, i od bluda
tevbu95 uinila. Uiniti to za mene odsad nije mogue, osim u braku.
Ako se mnome grenom, po Boijoj naredbi, oeni, imat e me; a ako
ne, nee.

Oprosti mi, estagfirullah96 po hiljadu puta Boe, kajem se zbog grijeha i neposluha
Oprost mole okreem se predvorju Tvome Ti tako lahko pomae pokajnike [fol. 21b]
Boe, Ti Koji si Kralj Neprolazni Milostivi, Koji pokajanje prima, Samilosni
279

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

La veuve rapporta ce message au religieux en lui disant : O prisonnier de la concupiscence, soumis au dmon rfractaire! Depuis
lors, cette femme pieuse sest repentie, et a pris place parmi les
pnitentes. On ne peut pas la possder par le pch mais par le mariage. Si tu lpouses tu obtiendras la faveur de tunir elle ; sinon tu
ne lapprocheras plus. Lorsque le religieux entendit ces paroles bienfaisantes et cette nouvelle dheureux augure, son cur dbordant de
joie il jeta cent fois son chapeau vers le ciel et dit :

Udovica obavijesti isposnika; ree: Prljavom duom zarobljeni,


nepokornim dinom ukroeni od sada je ova estita ena uinila
tevbu od loih djela, i jedna je od pokajnica. Ne moe se s njome lei
na nedoputen nain, ve samo ako je se uzme za enu. Uzme li
je za enu, sjedinjenje s njom ostvarit e; a ako ne, nema drugog
naina da je dobije. Kad isposnik u te rijei o sretnom zavretku,
i tu radosnu poruku, od silne radosti u dui i srcu stotinu puta baci u
zrak svoju kapu i ree:

Distique : De quelque faon que je munisse jen suis reconnaissant dme et


de cur. Je my rsigne ! bon ou mauvais, advienne que pourra!

Stih

A la fin il se maria et lapprocha. Quelque temps passa. Un jour il


vit sous le cou de sa femme la trace de la blessure qui tait reste
comme un cheveu. Il lui demanda : O femme vertueuse! Cette trace
de blessure que tu as sous la gorge, do te vient-elle ? Elle lui rpondit : Dans mon enfance jtais au berceau, un religieux parent de
ma mre tait venu. Ma mre tait sortie pour quelque affaire. Personne ne sait ce qui arriva au religieux : il mgorgea innocente, puis
schappa. Lorsque ma mre entra elle vit que jtais gorge dans
le berceau. Elle appela les voisins. Ils sassemblrent et amenrent
un chirurgien. Sans doute la veine de mon cou ntait pas coupe ;
le chirurgien cousut cette blessure et, grce Dieu, jai vcu jusqu
maintenant. Le religieux sut alors quelle tait cette fille quil avait
gorge dans le berceau et reconnut que personne ne peut chapper
la prdestination divine malgr tous ses efforts.

Vers : Avec des efforts, de lnergie et une activit constante, personne ne


pourrait chapper la prdestination divine. Ne demande rien, sois rsign,
sage ! car il nest pas de remde ce poison.
Le religieux lui dit : O femme pieuse ! Je suis ce religieux qui ai voulu tgorger au berceau et qui me suis chapp. Elle lui dit : Etre sans
piti ! jtais peine ne, quelle inimiti tavais-je montre pour que tu
agisses ainsi envers moi ? Il rpondit : O femme pieuse. On mavait dit
en rve : Cette fille se prostituera quatre-vingt-dix-neuf personnes,
puis deviendra ta femme et tu laimeras beaucoup ; de plus elle mourra de la morsure dun scorpion. Il me fut pnible quelle se prostitut
quatre-vingt-dix-neuf personnes et devint alors ma femme ; dans
cette extrmit jai voulu te tuer. De jour en jour le religieux devint
plus amoureux et de peur du scorpion il fit faire sa femme une jarre
280

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Do ega god da dospijem, zahvaljujem duom i srcem


Bilo dobro il loe prihvatam, ta e biti neka bude
Na kraju se oenio njome i uzeo je. Proe neko vrijeme. Jednog
dana pogleda joj ispod vrata: vidje onaj oiljak od rane, ostao poput
vlasi kose. Upita je: estita eno, od ega ti je taj oiljak od rane
ispod vrata? Ree: U djetinjstvu mome bijah u beici. Doe neki
isposnik, jedan od majinih roaka. Majka nekim poslom bijae izala
napolje. Niko ne zna ta je bilo isposniku; nedunoj mi je prerezao
vrat, i nakon toga pobjegao. Majka [fol. 22a] je ula; vidjela me je u
beici, prerezana vrata. Povikala je: Komije! Svi se skupie. Dovedoe vidara. Bit e da mi vratne ile nisu bile prerezane. Vidar je uio
onu ranu. Bogu hvala, do sada sam iva.
Isposnik je znao da je to ona djevojica kojoj je u beici prerezao
vrat. Shvatio je da Boijoj odredbi niko ne moe izmai, koliko god da
se trudi i nastoji.
Kita

Naporom i trudom, zalaganjem krajnjim Niko ne moe izmai Odredbi


Ne pitaj nita, prihvati, pametni ovjee Jer s onim otrovom97 nema rasprave
Isposnik ree: estita eno, ja sam onaj isposnik koji te pokuao
ubiti u beici i pobjegao. Ree: Okrutnie, tek sam se bila rodila;
kakvo sam ti zlo nanijela da sa mnom tako uini? Ree: estita
eno, u snu mi je reeno: Ta djevojica poinit e blud s devedeset
devet ljudi; onda e tvojom enom postati, a ti e je mnogo voljeti.
Umrijet e od uboda korpije. Tegobno su mi pale [rijei:] [...] poinit
e blud sa devedeset devet ljudi; onda e tvojom enom postati. Od
te tegobe namjerio sam da te ubijem.
281

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

en pierre taille afin que le scorpion neut pas loccasion de la mordre


et tous les jours et toutes les nuits il gardait sa femme contre les
scorpions pensant quil la sauverait du mal du scorpion.
Un jour le destin voulut quun scorpion tombt par le guichet
de la fentre. Tous deux virent le scorpion et se levrent. Puis le
scorpion slana et mordit la femme la gorge. Quelques instants
aprs elle mourut.

Vers : As-tu jamais vu quun athlte ait victorieusement lutt contre la Mort ?
Ne vois-tu pas quelle crase et met en miettes, un par un tous les hros ?
Fais donc des provisions de vivres [pour ton futur voyage vers lautre monde]
si tu veux accomplir la meilleure action car ce chemin est plein de peines et
altre les voyageurs.

ANECDOTE MORALE. A Bara parut une femme de mauvaise vie. Plusieurs fois on la rprimanda et on la chassa de la ville, mais elle ne
renona pas la dbauche. A la fin on la condamna ceci : chaque
mois le prfet de police recevrait delle cent pices dor. Un jour un
religieux passa devant sa maison. Il y regarda et vit la femme perdue
au milieu des bijoux ; tout autour aux murs taient suspendus des
rideaux de Suse et de fraches jeunes filles devant elle, les mains
sur les hanches, taient ranges dans la salle, ornes de bijoux et de
perles. Sur un lit baldaquin drap dor tait assise cette femme de
mauvaise vie. Quand le religieux eut jet son regard sur ces parures
et ces ornements et sur cette belle femme le trouble de lattachement fondit sur la rgion de son cur, si bien quil perdit connaissance. Les solides principes de lascte scroulrent. Lorsque les
jeunes filles virent par la fentre que quelquun tait tomb sur le
seuil, elles coururent toutes dehors et le remirent sur pieds en lui
disant : O religieux la pure nature! Quas-tu ? Lorsque le religieux
ouvrit les yeux, son trouble redoubla.
Il dit : Elite des sductrices ! crme des beauts ! je veux vous
demander quelque chose. Cette femme qui est assise sur le trne qui
est-elle ? Elles lui dirent : O chaste dvot! religieux au regard heureux!
quoi bon cette question puisque tu es ascte et que tu marches dans
le Chemin de notre Seigneur ? Ne sais-tu pas que, pour les asctes, la
contemplation des richesses les loigne de leur vritable but ?
282

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Iz dana u dan isposnikova ljubav je rasla. Iz straha od korpije eni


je sagradio tvravu od klesanog kamena, kako korpija ne bi imala
priliku da je ubode. Danju i nou uvao je enu od korpije, ne bi li [fol.
22b] izbjegla korpijino zlo. I to je znak gluposti; jer, ko se zatitom
spasio od smrti, pa da se ona spasi?!
Jednoga dana, korpija se uvue kroz otvor na prozoriu. Oboje
korpiju vidjee i na noge skoie. I korpija poskoi, i ubode enu u
vrat. Za nekoliko trenutaka je umrla.
Kita

Vidje li iko hrvaa da zgrabi smrt akama


Ne vidje li da sa zemljom ravna jednog po jednog prvaka
Ako tei onome najboljem, pripremi popudbinu
Jer na tom putu silni zamor i e putnike ekaju
MUDROST. U Basri se nae neka ena bludnica. Nekoliko je puta
kaznie, pa je iz grada protjerae. Ne proe se bluda. Na kraju b
odreeno da gradski upravitelj svakog mjeseca od nje uzima stotinu
zlatnika.
Jednoga dana pokraj vrata njene kue proe neki isposnik, i pogleda unutra: jedna ena, obasuta grkim draguljima i biserima; po zidovima kue, svuda naokolo, objeene utarske98 zavjese; tek izrasle
djevojke, pred njom, s rukuma o pasu vezanim u redu stoje; na sredini
harema postavljeno prijestolje, ukraeno fikusima i draguljima; a na
[fol. 23a] prijestolju, u zlatom izvezenoj odjei, sjedi ona ena bludnica.
Kad isposnikov pogled pade na sve te ukrase i tu lijepu enu, pometnja naklonosti i udar zanesenosti navalie na zemlju njegove zaljubljenosti, i u takvoj nemoi izgubi svijest. Temelj vrstog isposnitva se urui.
Kad djevojke iznutra vidjee da se neko ispred predvorja sruio, izjurie napolje, podigoe [ga] na noge i rekoe: Ti isposnie sa istom
nutrinom, bogoslunie to udi za Dennetom ta ti bi? Kad isposnik
otvori oi, rana smetenosti se udvostrui, jer su sprva [djevojke] bile
udaljene. Ree: Odabrane meu zavodnicama, najbolje meu krasoticama pitat u vas neto: ona ena to sjedi na prijestolju ko je ona?
Rekoe: Neporoni isposnie, Susreta dostojni bogoslunie kakva
ti je korist da to pita? Ti si duhovni putnik na Boijem putu i slijedi
[naeg] predvodnika99 stazu; zar ne zna da posmatranje tijela nekog
drugog duhovne putnike odvraa od bliskosti s Istinskim Traenim100?
283

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Vers : Celui-l qui regarde selon le dsir de son cur il sloigne de la station
de la proximit de Dieu. Ne donne pas laccs de ton cur lamour du vagabondage. Lorsque le trne de lamour slve cest une erreur de le laisser
pitiner [par les amours phmres].
Il leur dit : O superbes jeunes filles! habiles coquettes, dans ma
tte est tomb le dsir de ses boucles et mon cur malheureux sous
le feu de son amour sest dirig vers la folie. Par consquent, je suis
une victime de lamour. Quest labstinence ? Quest lasctisme ?
Ma pit est sortie de mon esprit. Advienne que pourra ! Elles lui
dirent : O religieux, fou damour! dvot plein daffliction! A la fin, o
te mnera ce tumulte ? Il rpondit : Je ne sais pas ce que je cherche
mais jimagine que le dsir de mon cur est de masseoir une fois
avec cette femme, de contempler sa beaut ravissante et de cueillir
quelques roses du parterre de son visage. Elles lui dirent : O toi que
la rvolution du sort avare foule aux pieds! dshrit du banquet de
la destine! ce que tu dis tre le dsir de ton me et de ton cur est
ralisable au moyen despces sonnantes mais non par la pauvret
et la misre. Il leur dit : Vous qui portez haut la tte parmi les charmeuses! lite des femmes aimables! Oui, je suis dans la misre.
Mais que tout ce que je possde soit vous!

Vers : Que tous mes biens soient sacrifis [pour toi]. A quoi me serviraient-ils,
sinon pour les distribuer sur ton chemin. Celui qui ne donne pas sa vie pour
son amie sera du nombre des misrables.
A la fin il vendit tout ce quil possdait et en apporta la valeur la
maison de la femme en disant : Voici le prix de ma folie. La femme
ordonna ses servantes de faire entrer le religieux. Elles lui dirent : O
malheureux qui poursuis ton dsir! Toi qui ne cesses de courir! voici :
ta bien-aime ta donn la permission, viens, afin de la rencontrer.
Lorsque le religieux entendit la nouvelle de lunion qui le comblait de
joie et la parole qui ralisait son dsir, si violente tait sa passion,
que ses pieds tremblrent de joie et que sa force labandonna. A la
fin on le mena auprs du lit de la femme. Elle lui dit : O dvot au beau
visage! ascte qui recherche lunion avec moi, sois mon ami sincre
et je te mettrai au nombre de mes intimes. On prit le religieux et on le
fit asseoir sur le lit et il sassit tout contre la femme et ils commencrent un doux entretien.
284

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

Od posmatranja Tebe iz Tvoje blizine elja za gledanjem drugog udaljava zaljubljene


Ne daj da za ijednim mjestom se javi ljubav u zemlji srca tvojega [fol. 23b]
Tek kad je ono ljubavlju za Bogom ispunjeno, grijeh je proi kraj njega
Ree: Vi djevojke asne, pronicljivice zanosne obuzela me elja za njenim solufom, a moje jadno srce od boli zbog ljubavi za nju
popustilo je pred ludilom. Od sada jedan sam od onih ljubavlju pogoenih. Kakav isposnik?! Kakvo isposnitvo i pokornost?! Ja sam van
sebe; ta e biti, neka bude!
Rekoe: Isposnie opijeni, bogoslunie onespokojeni ta eli
s tom smetenou? Ree: Ni sam ne znam ta hou da traim, ali
mislim da je elja srca to da jedanput s onom enom na prijestolju
sjednem i zanosnu ljepotu njenu gledam, iz ruinjaka njena lica nekoliko rua da uberem. Rekoe: Ti od sudbine neimatine odbaeni,
s trpeze dareljivosti nepodmireni elju due i srca si rekao; ostvariti se moe rasipanjem zlata i srebra, a ne siromatvom i neimatinom. Ree: eljene dostojanstvenice, meu ljepoticama odlinice
da, neimatina mnome vlada; ali sve to mogu, dat u vama!
Kita

Za tebe neka bude utroeno sve moje blago Osim da darujem na tvome putu, ta mogu drugo
Ko na putu voljene svoj ivot ne rtvuje Nee biti jedan onih to od nedaa ne bjee
Na kraju sve to je imao [fol. 24a] prodade, zaradu pred enina
vrata donese i ree: Evo, donio sam vrijednost sveg svog imetka.
ena ree svojim slukinjama da uvedu isposnika. Rekoe: Ti slabiu
koji sreu trai, suparnie to silno se trudi evo, tvoja ti je voljena
dala pristanak. Doi da se s njome sastane.
Kad isposnik u vijest o susretu radosnome, rijei to pruaju lik
eljenome, od silne radosti, zbog elje za susretom i vijesti o vienju
[s dragom], noge mu, od veselja tresui se, izgubie mo da koraaju. Na kraju ga odnesoe do enina prijestolja. Ree: Ti, lijepa lica
bogoslunie, za susretom to udi, isposnie doi, zapodjeni sa
mnom razgovor prisni. Uinit u te jednim od svojih odabranih.
Uhvatie isposnika i posjedoe ga na prijestolje. Sjede uz enina
koljena, i poee da uivaju jedno u drugome.
285

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Vers : Celui qui se trouve dans lintimit de son amie jusquau Jour de la
Rsurrection ne sera pas pitin par la douleur de la sparation. La pense
des tendres propos changs lui tient lieu dun chteau-fort si larme des
supplices de la sparation attaque son cur.
A ce moment arriva le Chef de la Direction [spirituelle] qui na
pas de demeure et le messager du trne du Roi qui est en dehors
du Temps avec, au chton [de sa bague] cette inscription qui aide
en avertissant : Il guide celui quil veut vers le chemin droit , et
au-dessus taient inscrits les caractres annonant la runion :
Ayez peur du jour o vous retournerez Dieu . Avec cette inscription qui met un comble au bonheur, le courrier rapide de la Direction
spirituelle, le porteur de nouvelle apporta sa sollicitude la rgion du
cur de lascte ngligent. Alors le tremblement tomba sur tout son
corps. Il se leva et dit : O femme ngligente, permets-moi daller
ma cabane. On lui dit : O dvot craintif ! O religieux peureux ! questce qui te trouble ? qui crains-tu ? et de quoi as-tu peur, que tout ton
tre tremble et que tu veuilles te retirer dune telle runion ? Il dit :
O femme ngligente du chtiment douloureux et ignorante des tortures infernales, jai peur de Dieu Trs-Haut, car il est le Juge du Jour
Dernier. Pour Dieu! laisse-moi aller et ouvre-moi la porte. Tout ce que
je tai donn je ten fais cadeau. Elle lui dit : O pieux ascte, pur dvot !
Nas-tu jamais fait pareille chose ? Il rpondit : Non. La femme sut
alors que lEternel tait venu le guider. On lui rendit tout ce quil avait
apport et mme davantage et on lui fit beaucoup dhonneurs.
Tombant, se relevant, gmissant, poussant des cris, dvor dardeur, pleurant, se repentant de tout son cur et se faisant des reproches, il entra dans le rduit de la pnitence et dans la chambre de
laffliction et tomba et un torrent de larmes comme le Nil et lEuphrate
coula sans arrt. Cette femme elle aussi, aprs son dpart, rflchit
ses diffrentes situations ; elle sadressa des paroles de repentir et
de blme : O toi qui ne te soucias pas du chtiment de la Rsurrection,
sais-tu que le jour approche, celui quon appelle le jour de la Rsurrection et que la justice du Crateur sans pareil sera rendue finalement.
Dans quel tat iras-tu ? Ce religieux qui a voulu forniquer une seule
fois dans sa vie et encore ne la pas fait tu as vu comme il avait peur
du chtiment de Dieu le Trs-Haut et comme il tremblait. Toi qui as
pass toute ta vie dans cet tat, que feras-tu la fin ? Par la grce
due la crainte prouve par ce dvot la nature chaste, la femme
reut aussi le message de la Bonne Voie. Elle aussi fit pnitence de
toute son me et de tout son cur, vendit tous ses biens et en fit des
286

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

Ko god je u prilici s voljenom nasamo biti


Do Kijameta ga nee snai patnja razdvojenosti
Misli o uivanju postaju utvrda snana
Kad bi do njegova srca stigla razdvojenosti vojska okrutna?
U tom trenu vojskovoa Upute izvan mjesta svakoga, pismonoa
Kralja Vanvremenskoga, pismo [Boije] pomoi zapeati prstenom
[ajeta] [...] koga hoe On na [fol. 24b] Pravi put upuuje!101, i na
vrhu pisma zapisa kome namijenjeno je: Jer bojte se Dana kad ete
Allahu vratiti se...102 S tim pismom to sretan kraj navjeuje, lahkonogi pismonoa Upute, donosilac Naklonosti poruke, stie u zemlju
srca nehajnoga isposnika. Istoga trena tijelo mu obuzee svakojake
drhtavice; ustade i ree: eno nehajna, dopusti mi da idem u svoju
kolibu. Ree: Uplaeni bogoslunie, prestraeni isposnie kakav
te nemir snae? Koga si se prepao i zbog ega te je takav strah obuzeo, da cijelim biem drhti i s ovog se susreta sjedinjenja povlai?
Ree: eno spram patnje bolne103 nehajna, o kazni na dnu Dehima104 neupuena Svevinjeg Boga se bojim, jer On je Onaj Kome
e se poloiti rauni na Danu vjere105. Tako ti Boga, pusti me i otvori
vrata. Sve to sam ti dao halal ti bilo! Ree: Bogobojazni isposnie,
neporoni bogoslunie nikada nisi uradio neto takvo? Ne, ree.
I ena je znala da je od Vjenog stigla uputa. Sve to bijae donio,
njemu je vratila, i od toga ga jo mnogo vie nagradila. Padajui i
podiui se, jecajui i jauui, izgarajui i plaui, iz srca se kajui i
samog sebe korei, [isposnik] doe do svoje kolibe kajanja, hudere
korenja; pade niice licem [na tle]; bujica njegovih suza [fol. 25a]
potee i [jo] dugo tee, poput Nila i Eufrata.
Nakon njegova odlaska, i ena poe razmiljati o svojim razliitim
stanjima; kajui se i korei, samoj sebi se obrati i ree: Ti si spram
kijametske patnje nehajna, u grijehu i nepokoru ustrajna; zna li da
e dan koji zovu Kijamet koliko za jedan dan nastupiti, i da e tada
sud Jedinoga Stvoritelja biti; u kakvom e stanju ti [tamo] otii?!
Onaj isposnik to je za cijelog svog ivota jednom namjerio poiniti
blud, i nije ga poinio vidje li kako se Svevinjega Boga uplaio, i
kako je zadrhtao?! Ti, kojoj je ivot u tome106 proao ta e na kraju
s tobom biti?
Po blagodati straha onoga isposnika iste nutrine, i eni stie pismonoa Upute. Duom i srcem se pokaja; sav svoj imetak prodade i
siromasima u sadaku dade. Za isposnikom krenu i stie pred njegovu
287

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

aumnes. Elle suivit la trace de lascte et parvint sa cabane. On


avertit le religieux quune femme pieuse le demandait. Lorsque le religieux sortit il regarda. Ctait cette femme chez laquelle il avait t.
Le pch pass lui revint lesprit. Par crainte du Justicier du
Dernier Jour il poussa un cri terrible et restitua Dieu le Trs-Haut
sa vie prcieuse. La femme fut trs afflige de sa mort et dit :
Jtais venue afin dtre sa femme lgitime et voil ma chance. Il a
quitt ce monde prissable. Navait-il pas quelque parent qui puisse
se marier avec moi selon la Loi ? On lui dit : Il a un frre mais il
est trs pauvre et ne possde rien. Il me suffit quil ne meure pas.
Finalement, elle devint lpouse du frre de lascte et lui donna sept
enfants tous gaux en chastet et en conscience.

Vers : Il ny a rien de mieux pour les pcheurs que le repentir. Dis : Je suis
revenu Dieu, toi qui les noy dans lOcan des pchs ! Tu diras : Hlas !
malheur moi ! sur la scne de la Rsurrection si tu ngliges [ici-bas] par
ton ignorance, daccomplir cet acte qui tapporterait le salut.

ANECDOTE MORALE : On demanda limm Ghazli (que Dieu lui soit


misricordieux) : O toi qui purifie les curs de ceux qui tinterrogent !
toi qui devine les nigmes de lextase et de la parole, pour quelle
cause les gens se partagent en deux classes ? Une classe dans ce bas
monde est celle des savants mystiques et la deuxime catgorie est
la catgorie des lettrs non mystiques. Il dit : Si vous voyez que le fabricant de halwa 12 lorsquil cuit son halwa, y crache, mangerez-vous
de ce halwa mlang de salive ? Non. Si lon apporte ce halwa des
gens qui ne sont pas avertis de ce mlange le mangeront-ils, ou non ?
Oui. Ils le prendront avec les dix doigts et le mangeront parce que
le halwa est sucr. Ghazali reprit. Ainsi est le monde. Quiconque a
connaissance que le monde est ml dimpurets ne le dsire pas
et celui qui ne connat pas que sa nature fondamentale est ptrie de
cadavres le consomme comme du halwa ml de salive.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

kolibu. Isposniku javie: Trai te jedna estita ena. Kad isposnik izae, pogleda: [bila] je to ona ena u ijoj je kui bio. Ranija nepokora vrati
se u isposnikovu svijest. Iz straha od Onoga Kome e se poloiti rauni
na Danu vjere, kriknu i svoju estitu duu predade Svevinjem Bogu.
ena se silno rastui zbog njegove smrti. Ree: Dola sam da na
doputen nain [fol. 25b] budem njegovom enom. Eto ti moje sree i
on ode s prolaznoga svijeta. Ima li meu njegovim roacima iko ko bi me
na doputen nain uzeo za enu? Rekoe: Ima jedan njegov brat, ali
on je siromah; nita nema. Ree: Imam ja, dovoljno da ne umremo.
Na kraju postade enom isposnikova brata i s njime na svijet donese
sedmericu sinova; svaki je u pobonosti i bogobojaznosti bio za primjer.
Kita

Za grenike nema drugog spasa osim pokajanja


Kai: Kajem se Allahu, ti davljenie u moru neposluha
Na popritu Kijameta Kakva sramota!, govorit e
Nehajan spram toga bude li, u neznanju nastradat e

MUDROST. Pitali su imama Gazalija107: Ti to zbori srcima onih dostojnih da pitaju, raskrivau tajni o stanju i kazivanju zbog ega
postoje dvije vrste ljudi: jedna vrsta su [oni koji] tee ninjem svijetu i
ele [ga], a druga vrsta [su oni koji su spram njega] ovrsnuli i ne ele
[ga]? Ree: Ako vidite da neki halvadija, dok kuha halvu, pljune u
nju, da li biste jeli tu napljuvanu halvu? Ne bismo, rekoe. Ree:
Ako tu halvu odnesu onima koji ne znaju za pljuvaku, hoe li je jesti? Da, rekoe, halapljivo e je razgrabiti i pojesti, jer [fol. 26a] je
halva slatka. Ree: I dunjaluk108 je isti takav. Ko god je svjestan toga
da je dunjaluk pomijean s neisti ne eli ga, a onaj ko nije spoznao
da je sutina njegove prirode zamijeena leinom derat e ga kao
napljuvanu halvu.

Vers : Le Simorgh indpendant rechercherait-il la charogne ? Il sait que la


chair pourrie ne convient quau vil vautour.

Stih
109

Kad bi Simorg kojem nita ne treba poelio neisti


On zna da je obiaj leinara crkotinu jesti
SAGESSE : On demanda Chabli (que Dieu lui fasse misricorde) :
Combien y a-t-il de catgories dhommes ? Il rpondit : Quatre. On lui
demanda : Lesquelles ? Il rpondit :
288

MUDROST. Pitahu iblija110: Koliko ima vrsta ljudi? Ree: etiri.


Rekoe: Koja je koja? Ree: Prva [vrsta] jesu oni koji znaju; [i] zna289

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Voici la premire catgorie : ce sont ceux qui savent et qui savent


quils savent ; ce sont les savants, soyez soumis eux et ne vous en
loignez pas, parce que le Matre des deux Univers a dit : Les savants
sont les hommes de confiance des prophtes auprs des cratures
du Trs-Haut.

ju da znaju; oni su uenjaci. Njihovi sljedbenici budite i od njih se ne


udaljavajte, jer je velika na oba svijeta rekao: Uenjaci su povjerenici poslanik kod robova Svevinjeg Boga.

Distique : Les savants pour les esclaves du Crateur sont des guides par des
vertus innombrables.

Uenjaci robovima Boijim Vodii postae k vrlinama nebrojenim

Voici la deuxime catgorie : ce sont ceux qui savent et ne savent


pas quils savent ; ce sont les endormis : veillez-les.

Distique : Que de savants se comptent eux-mmes parmi les ignorants et


croient ne possder aucune science !
Voici la troisime catgorie : ceux qui ne savent pas et savent
quils ne savent pas ; ce sont ceux qui cherchent ; instruisez-les et
inspirez-leur du zle pour la science.

Distique : Les ignorants sont comme des aveugles et les savants comme leur
guide. Ils les suivent sans soccuper du mauvais ou du bon passage.
Et voici la quatrime catgorie : ceux qui ne savent pas et ne
savent pas quils ne savent pas ; ce sont des ignorants de la Loi divine, loignez-vous deux.

Vers : Que dignorants qui se croient en matire de science et de connaissance des savants sans pareils, mais qui dans la socit des rudits nosent
pas lever leur regard au-dessus de leurs pieds ! ( cause de la honte quils
prouvent).
HISTOIRE : On demande Shabi une parabole. Il dit quil ne savait
rien. On lui dit : O crme des savants ! lu des gens intelligents !
Nas-tu pas honte de dire que tu ne sais rien ? Tu es jurisconsulte et
Msopotamien. Il rpondit : Pourquoi les anges neurent-ils pas honte
de dire : Gloire Toi! Nous navons de science que ce que Tu nous
en as appris. Si je ne sais pas quel dommage en rsulte pour moi ?

Vers : Les sciences des anciens et des modernes sont moins quune [seule]
goutte en comparaison de cet immense Ocan qui na pas de fin (les
Sciences Divines). Tous ceux que tu comptes parmi les savants de tous les
cts cherchent leur destin dans la science divine.
290

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Stih

Druga vrsta jesu oni koji znaju; [a] ne znaju da znaju; oni su usnuli. Probudite [ih]!
Stih

Mnogo li je znalaca koji sebe Neznalicama dre, o sebi nemaju znanje


Trea vrsta jesu oni koji ne znaju; [i] znaju da ne znaju; oni su
tragaoci. Poduite [ih] i na volju za znanjem potaknite.
Stih

Neznalice su na svijetu poput slijepca sa tapom Za loe i dobro ne znaju, samo idu tragom
etvrta vrsta jesu oni koji ne znaju; [a] ne znaju da ne znaju; oni
su uobrazilji sklone neznalice. Drite se podalje od njih.
Kita

Mnogo li je neznalica koji sebe smatraju [fol. 26b] Jednakim znalcima po spoznaji i znanju
Ali kad se nau na skupu uenih Pogled ne diu s nogu svojih
MUDROST. abiju111 postavie jedno pitanje. Ree: Ne znam. Rekoe: Najbolji meu uenjacima, odabrani meu znalcima o [duhovnim] taninama nije te stid da kae: Ne znam?! Ta, ti si najueniji
Iraanin! Ree: Zato meleke nije bilo stid da kau: Slavljen neka si,
mi nikakva znanja nemamo osim onog emu si nas Ti poduio!? Ako
ja ne znam, je li mi to kakav nedostatak?!
Kita

Znanje prvih i posljednjih kap je jedna mala Iz onog Mora irokog to mu nema kraja
Koga god uenjakom dri, veim ili manjim Svi ispriku trae pred znanjem Boijim
291

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

HISTOIRE MORALE : Un roi trouva mentionn dans quelques livres


de lInde 13 quil y avait aux Indes des montagnes o les fruits des
arbres ressuscitaient les morts. Il rassembla vizirs, docteurs et savants et les questionna. Personne ne put rpondre et tous restrent
tonns. A la fin ils trouvrent un homme sage et expriment. Ils
lenvoyrent aux Indes pour essayer ces fruits ; on lui donna le dlai
dun an pour sacquitter de cette affaire. Cet homme alla aux Indes
et se promena une anne dans les montagnes. Il prouva chaque
feuille et chaque fleur et ne trouva pas ces fruits qui ressuscitaient
les morts. Il revint et reconnut que ces paroles taient une allgorie.
Il alla trouver un des savants de lInde et lui demanda le sens de cette
allgorie. Il lui rpondit : Cest une allgorie invente par les sages
de lInde. Ces montagnes signifient le dsir des savants et les fruits
signifient leur dsir de savoir ; les morts signifient ce que dsirent les
curs des ignorants qui par la science deviennent vivants. Lhomme
retourna chez le roi et lui apprit le sens de lallgorie. Tous les docteurs approuvrent et lourent cette explication et dirent :

Vers : Si tu cherches (la vritable) eau de la vie 14 cherchela dans la science et dans les connaissances. Celui qui
en boit une seule goutte obtient la vie ternelle ; il sera
dlivr des tnbres de lignorance et arrivera chez les
bons guides ; il sera compagnon de Khidhr et recevra une
vie nouvelle.
HISTOIRE : Chez les fils dIsral il y avait un docteur qui avait amass
quatre-vingt caisses de livres. Dieu Trs Haut inspira ceci au prophte
de son temps : Dis ce docteur, que sil en amasse encore quelquesunes il ny trouvera nul profit moins daccomplir trois actions. Premirement : Expulser de son cur lamour de ce bas monde parce
que ce bas monde nest pas la maison des croyants. Sur ce point les
paroles du Matre des deux univers sont une preuve indubitable. Le
Prophte (que la bndiction de Dieu et son salut soient avec lui) a
dit : Ce monde est la prison du Croyant et le Paradis sa demeure ; ce
monde est le paradis de linfidle, le tombeau est sa prison, lEnfer
est sa demeure.

Vers : ce monde vil personne ne pourrait sattacher. Telle


est la coutume naturelle des sages. Comme ce bas monde
est pour le croyant le puits des douleurs et des tristesses,
comment trouver des joies dans cette cellule de honte ?
292

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

MUDROST. Kisra u jednoj indijskog knjizi pronae zapis [o tome] da u


Indiji postoje planine s drveem ije voke oivljavaju mrtve. Okupio
je sve ministre, mudrace i uenjake, i pitao ih [o tome]; niko nije umio
odgovoriti. Svi ostadoe u udu.
Na kraju pronaoe ovjeka koji je bio pametan i vjet. Poslae ga
u Indiju da isproba one voke, [pa] da [se vidi] ta e se desiti. Za to
odredie vrijeme od jedne godine.
Onaj ovjek je otiao u Indiju i godinu dana lutao po planinama [fol.
27a]. Probao je svaki list i plod; ne pronae takvu voku koja oivljava
mrtve. Vratio se i shvatio da je ta pria slikovita usporedba.
Otiao je kod jednog indijskog uenjaka i pitao ga: Na ta se odnosi ta slikovita usporedba? Odgovorio je: To je primjer koji su naveli
indijski mudraci: pod onim planinama misli se na uenjake; pod vokama na njihovo znanje; a pod mrtvima se misli na srca neukih, koja
oivljavaju znanjem uenih.
ovjek se vratio Kisri i obavijestio ga o toj slikovitoj usporedbi. Svi
Kisrini mudraci pohvalie njegovo kazivanje i rekoe:
Kita
112

Trai li Vodu ivota , u znanju i spoznaji trai je


Ko god jednu kap popije vjeni ivot pronae
Spasi se tmine neznanja, stigne do ljudi upute
Ravan Hidru113 postane, duu iznova pronae
MUDROST. Meu Israilcima bijae neki mudrac koji je bio skupio
osamdeset sanduka knjiga. Svevinji Bog objavi pejgamberu tog vremena: Onom mudracu kai da ako skupi jo mnoge [knjige], nee
imati koristi ako ne uini tri stvari.
Prva je uklanjanje ljubavi prema dunjaluku iz srca, jer dunjaluk
ninji nije stanite pravovjernih. Rijei velikaa na oba svijeta [fol.
27b] tome su, bez sumnji, potvrda. [Poslanik], mir njemu!, rekao je:
Dunjaluk je pravovjerniku zatvor; kabur114 mu je utvrda; a Dennet
mu je utoite. A nevjerniku je dunjaluk Dennet; kabur mu je zatvor;
a Dehennem mu je utoite.
Kita

Kad bi ovom dunjaluku ninjem Srce poklonili obdareni umom


Vjerniku kakvu sve bol i tugu nanese Kad bi bilo radosti u tom zatvoru sramote
293

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Deuximement : Ne pas avoir des relations avec des monarques


tyranniques parce quils ne sont pas compagnons des savants et des
contemplatifs. Sur ce point aussi est une preuve la parole du Matre
du Trne qui est une distance gale deux arcs ou plus prs. Le
Prophte (que la bndiction de Dieu et son salut soient avec Lui) a
dit : Les savants sont les hommes de confiance des prophtes pour
les serviteurs de Dieu Trs-Haut, condition quils ne prennent part
au pouvoir et quils ne soient pas tents par ce bas monde car sils
pntrent en ce monde ils trahiront les prophtes. Ne les frquentez
donc pas et mfiez-vous deux.

Distique : Le compagnon qui marche dans la voie de Dieu ne sera pas la


merci de la puissance tyrannique.
Troisimement : Ne pas offenser quelquun et dire un mensonge
parce que la cruaut et le mensonge ne sont pas la profession des
croyants mais laffaire des gens de lenfer. Pour cela aussi lordre
glorieux de sa Grandeur Aboul-Qsim est un argument indiscutable.
En effet le Prophte a dit : Votre devoir est la vrit parce que cest
une des Portes du Paradis ; gardez-vous du mensonge car cest une
des portes de lEnfer.

Vers : Il ne convient pas de mentir avec celui qui marche dans la voie de Dieu,
car un mensonge pourrait le dtourner de son chemin. Lhomme menteur ne
reoit dans les deux univers aucun rayon du soleil brillant de la scurit.
SAGESSE : De celui qui hante les rois lorgueil augmente ; de celui qui
hante les pauvres la reconnaissance et la modration augmentent.

Vers : Par lintimit avec les rois lhumilit se perd ; il nen rsulte quorgueil
et noirceur de cur. Mais par lintimit continuelle avec les humbles la gratitude et la modration se dveloppent dans le cur.

294

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Druga je drubovanje s kraljevima zulumarima, jer oni nisu prijatelji uenjacima i duhovnim putnicima. Rijei kralja na prijestolju
Njegova dva luka115 tome su najblii dokaz. [Poslanik], mir njemu!,
rekao je: Uenjaci su povjerenici poslanik kod robova Svevinjeg
Boga, koji se ne drue s vladarem, niti se odaju dunjaluku, jer ako se
odaju dunjaluku, izdali su poslanike; [u tom sluaju] klonite se od njih
i izbjegavajte ih.
Stih

Prijatelj putnika na Boijem putu Ne moe biti kralj sklon zulumu


Trea je laganje, [tako da se] nekome bol [nanese], jer muenje
i laganje nisu obiaj pravovjernih, nego posao itelj Pakla. I ovome
su asne rijei hazreti116 Ebul-Kasima117 nedvojben dokaz. [Poslanik],
mir njemu!, rekao je: Nalae vam se iskrenost, jer ona je uistinu jedna od kapija Denneta. A uvajte se lai, jer je ona uistinu jedna od
kapija Vatre.
Kita

Putniku ka Bogu la ne prilii Jer ga s puta njegova moe odvui


Ne uhvati ovjek laac na oba svijeta Niti jednu zraku istog sunca smiraja [fol. 28a]
MUDROST. Ko god s vladarima sjeda, oholost mu se poveava; ko god
s derviima sjeda, poveavaju mu se zadovoljstvo i zahvala.
Kita

U blizini kralja gubi se skromnost Ne dobija se nita, tek zloba i oholost


Ali u blizini dervi svakog trena Zahvala i zadovoljstvo srca se raa

295

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LE TROISIME PARADIS

BAA TREA

Plein des mlodies des rossignols de la sincrit et de lamiti pour


gagner lagrment des parfums de la rose et pour servir dexemple
ceux qui contemplent, parmi les gens intelligents. Le jardinier des
gens sagaces ouvre la porte de la sincrit du jardin de la vraie Voie.

Puna [je] pjesama slavuja istote i iskrenosti. Kako bi priskrbio zadovoljstvo mirisnih rua, i radi pouke umnim promatraima, vrtlar, [taj]
pronicljivi pisar, otvori vrata iskrenosti bae Upute.

TRAIT DE SINCRIT : Abou Amr dit ceci : Othmn Nasafi fit un jour
un sermon au peuple du haut de sa chaire et dit au milieu du sermon :
O assistants, jai besoin de vous demander que vous maccordiez quelque chose. Ils rpondirent : Quest-ce ? Il dit :
Jai besoin de mille dinars. Me les accorderez-vous ? Personne
ne rpondit. Il reprit : O hommes, parmi vous ny a-t-il pas un
ami de Dieu qui pour lamour de Dieu maccordera ce dont jai besoin. Ils ne dirent rien. Il dit pour la troisime fois : Si une personne seule ne peut pas me le donner que deux personnes ou trois
ou dix me le donnent. Ils ne rpondirent rien. Il descendit de sa
chaire et sen alla la maison. Et Abou Amr a ajout ceci : Moi,
je pris mille dirhem et je me rendis devant sa maison. Je frappai
la porte. Une petite servante sortit et me dit : Qui es tu ? et questce que tu veux ? Je lui rpondis : Dis au shakh que quelquun le
cherche dehors . Le shakh sortit. Je lui donnai ces mille dirhems
et lui dis : Par Dieu, ne dis personne quAbou Amr ta donn de
largent. Peut tre que la louange des gens est mle dhypocrisie. Je ne demande pas la louange des hommes mais je dsire
plutt voir la figure du Misricordieux daprs lordre divin qui dit :
Quiconque espre rencontrer son Seigneur, que celui-l fasse le
bien et quil nassocie [aucune divinit] au service de son Seigneur ,
et cause de la menace de ce hadith vnr que Dieu Trs-Haut a
prononc concernant les hypocrites, Abou Hurara, que Dieu TrsHaut soit content de lui, raconte : Le Prophte (que les bndictions
et le salut de Dieu soient sur Lui) dit : Le Seigneur Glorieux a dit : Je
suis le Dieu qui na pas besoin dassoci ct de moi. Chaque fois
que quelquun fait une action pour dautres associs, moi, qui suis
Dieu, je mloigne de cette uvre. Le sens de ce hadith est que Dieu
ne veut pas dune uvre dont le but poursuivi nest pas le but avou.
Il naccepte pas lhypocrisie des intentions, et dans une autre tradition, il y a ceci : Dieu Trs-Haut nacceptera aucune action sauf
celle qui est faite sincrement pour la satisfaction de Dieu Trs-Haut
296

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

ISKRENOST. Ebu Omer118 pripovijeda: Jednoga dana Osman Nasafi119


je s minbera120 narodu drao vaz121. Tokom vaza je rekao: Ljudi, traim od vas da mi podmirite jednu potrebu. Kakvu potrebu?, rekoe.
Ree: Ustrebalo mi je hiljadu dirhema. Dajte mi ih. Niko ne prihvati.
Drugi put ree: Ljudi, meu vama nema nijednog Boijeg prijatelja,
koji bi radi Boga podmirio moju potrebu?! Ne rekoe nita. Po trei
put ree: Ako ne moe dati jedan ovjek, neka daju dvojica, trojica ili
deseterica. Ne odgovorie. Sie s minbera i ode svojoj kui.
Ebu Omer kae: Uzeo sam hiljadu dirhema i otiao njegovoj kui.
Pokucao sam na vrata. Izae robinja i ree: Ko si ti? ta [fol. 28b]
hoe? Rekoh: Kai ejhu da ga neko trai napolju. I ejh izae. Dadoh mu hiljadu dirhema i rekoh: Tako ti Boga, nikome nemoj rei: dao
mi je Omer. Moda se, zbog pohvale ljudi, [u meni] javi dvolinost. Ja
ne teim za pohvalom ljudi, ve za time da vidim ljepotu Milostivog i
pribliim se zapovijedi Onog Kome e se poloiti rauni na Danu vjere,
Koji kae: Ko eli susret sa svojim Gospodarom neka ini dobra djela
i neka ne oboava nikoga osim svoga Gospodara.122
O prijetnji koju je ovim preistim rijeima123 Svevinji Bog izrekao
dvolinjacima, Ebu Hurejre,124 Allah njime zadovoljan bio!, kae da je
na Pejgamber, Allah mu se smilovao i spasio ga!, rekao: Gospodar
Velianstvenosti kae: Ja sam Bog Kojem nije potrebno da Mu se
pridrui bilo ko drugi. Ko god uini neko djelo radi nekog drugog, ja,
Koji Bog sam, s tim djelom nemam nita. Znaenje tog hadisa je
sljedee: Svako djelo u kojem se javlja dvolinost jeste pridruivanje
[nekoga drugog Bogu]. Svevinjem Bogu nije potrebno djelo [poinjeno] radi nekog drugog.
U drugom je hadisu navedeno da Svevinji Bog prihvata djelo
samo ako je iskreno; ako je radi zadovoljstva Svevinjeg Boga uinjeno. A ako u njemu nema iskrenosti, Svevinji Bog to djelo ne prihvati.
297

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

et lorsque dans sa conduite il ny a pas de sincrit, Dieu Trs-Haut


naccepte pas cette action. Dans lautre monde il ny aura pour elle
aucune rcompense et le sjour de celui qui la fait sera dans lenfer.

Vers : Donne ton aumne de telle faon que personne ne sen aperoive, sauf
Dieu. Celui qui fait des actes [de bont] pour tre applaudi Dieu le chassera
de la socit des vertueux.
Le lendemain il y avait sermon. Jy tais all aussi. Othmn
Nasafi commena par un conseil et au milieu du sermon il dit : O
croyants de Dieu ! Jai un droit indiscutable sur vous, mais Dieu
Trs-Haut ma envoy par la main dun de ses amis ces mille
dirhems. Puis il soccupa de nouveau prcher. Une heure aprs il
dit : O croyants, si je dis par la main de quel ami Dieu Trs-Haut ma
fait parvenir cet argent quel dommage en rsultera-t-il ? Il mest
parvenu par la main dAbou Amr, que Dieu soit satisfait de lui. Et
Abou Amr raconte ceci : Jeus beaucoup de difficults parce que
javais donn cet argent pour contenter Dieu et je voulus que personne ne le sache afin que lhypocrisie ny soit pas mle. Ctait
particulirement pour tre agrable Dieu. Lorsque Othmn Nasafi le divulgua, je me levai, je mis mon manteau sur ma tte et je me
mis pleurer cause dun mensonge. Je mapprochai de la chaire
et je pris le pan de la robe de Othmn Nasafi en lui disant : Cet
argent que je tai donn hier je lavais vol mon pre. Maintenant il
est averti que jai commis le vol : il ma fait beaucoup dennuis. Par
Dieu, donne-moi cet argent et que je sois dlivr de ses ruses et de
ses stratagmes. Il dit : O voleur, cest pour cela que tu mavais dit
de ne le dire personne! Je rpondis : Oui, jai eu peur que mon
pre ne soit renseign et cest pour cela que je tavais dit (par vantardise) de ne le dire personne, mais tu las dit quand mme. Mon
pre la appris aussi et maintenant il me tourmente en me disant
de reprendre largent qui je lai donn. Patiente un peu que
jaille la maison. Par la force de Dieu Trs-Haut je ne lcherai
pas le pan de ta robe avant que tu ne me le rendes ! A la fin Othmn dit son serviteur : Va la maison et apporte largent de ce
voleur ! Et il me dit en manire de reproche : Assieds-toi, tratre.
Il va venir maintenant. Dieu sait que je nai pas dpens un sou de
cela. Le serviteur apporta largent et me la donna ; et il me dit :
Prends. Que le mpris soit sur toi dans toutes les choses. Je le
pris de lui et men retournai. Les assistants furent trs contraris et
fort chagrins de cette impudence. Ils se rassemblrent autour de moi
298

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Na Ahiretu od njega nee biti nikakve koristi, a mjesto onog ko ga je


poinio jeste u Paklu.
Kita

Milost svoju tako iskai nekome Da niko sem Boga ne zna o tome [fol. 29a]
Ko god neto radi pohvale uini Bog ga uklonio sa veselja dobrih
Drugog dana bio je vaz. I ja sam otiao. Osman Nasafi poeo je da
daje pouke, i usred vaza ree: Prisutni, moje pravo vaa je obaveza.
Od vas sam neto traio; niste ispunili. Meutim, Svevinji Bog mi je
rukom jednog od Svojih prijatelja poslao onih hiljadu dirhema. Onda
nastavi da vazi. Nakon nekog vremena ree: Prisutni, ima li tete ako
kaem preko kojeg mi je prijatelja Svevinji Bog poslao one dirheme?
Stigli su mi preko Ebu Omera. Bog njime zadovoljan bio!
Ebu Omer kae: Silno mi je teko palo, jer sam one dirheme dao
radi Boijeg zadovoljstva, i htio sam da niko ne zna kako se iz toga
ne bi dvolinost izrodila; da bude iskljuivo radi Boijeg zadovoljstva.
Kad je Osman Nasafi razotkrio [itavu stvar], ja ustadoh, ogrta na
glavu navukoh i poeh prijetvorno plakati. Priao sam minberu, uhvatio se za skut Osmana Nasafija i rekao: One dirheme to sam ti ih
juer dao, od oca sam ukrao! Sad zna da sam krau poinio. Mnogo
me je muio. Tako ti Boga, daj mi one dirheme da mu ih vratim, i od
njegove se zlobe i spletki izbavim!
Ree: Kradljive, zato si rekao da nikome [fol. 29b] ne kaem! Rekoh:
Da, bojao sam se da e otac saznati, zato sam te preklinjao da nikome
ne kae. On je ve saznao; sad e me prisiliti da vratim dirheme, kome
god da sam ih dao. Ree: Saekaj da odem do kue. Rekoh: Tako mi
Svevinjeg Boga, tvoju skut neu ispustiti iz ruku dok mi [ih] ne da. Na
kraju ree slugi: Idi i iz kue mi donesi dirheme ovog kradljivca. Meni
prijekorno ree: Sjedi, varalice. Bog zna: od onih dirhema nisam potroio
nijedan novi. Sluga donese dirheme, prui ih meni i ree: Uzmi! Sramota te svuda pratila! Uzeo sam [dirheme] od njega i vratio se.
Prisutnima je veoma teko pao takav bezobrazluk. Razljutili su se
i okupili se oko mene: nebrojeno puta [me] prijekorom popljuvae,
proklee me i rekoe: Nitkove pogani, krtice zlobni, proklet bio i ti i
tvoji dirhemi i dinari! Mrcino, kad si sprva u potaji dao, sada si trebao
u potaji traiti! Nimalo te nije bilo stid Svevinjeg Boga to si namjerio
pred ljudima poniziti ovakvog uenjaka i savrenog [ovjeka]?! Rekoh: Ljudi, ja nisam vlasnik onih dirhema, ukrao sam [ih] od oca!
299

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

et maccablrent de reproches et me maudirent en disant : O malfaiteur sordide et avare hypocrite, sois maudit toi, et tout ton argent.
Puisque au commencement tu las donn en cachette tu pourrais
le chercher maintenant en cachette aussi. O saligaud, est-ce que tu
nas aucune honte devant Dieu Trs-Haut d faire en public une insulte un homme si savant et si accompli ? Je dis : O hommes, je
ne suis pas le propritaire de cet argent. Je lai vol mon pre.
Ils me dirent : Va-ten, maudit, ton pre est plus maudit que toi, et
toi tu es plus maudit que lui ! Soyez maudits tous les deux ! A la fin
il se dispersrent et chacun alla sa maison. Moi je pris encore six
mille dirhems et je me rendis la maison de Othmn Nasafi et je
frappai la porte de son palais. Il sortit et me dit : O voleur, quas-tu
laiss chez moi pour que tu sois revenu me le demander ? Je lui dis :
Je nai rien laiss chez toi. Voici, je tai apport six mille dirhems.
Prends-les la condition que tu ne dises rien personne. Jai apport
cela aussi pour tre agrable Dieu. Par Dieu ! si tu as lintention de
dire quelquun que Abou Amr ta donn quelque chose je vais te
le reprendre. Othmn rpondit : Voleur ! tu dois lavoir encore vol
tes parents et cest pour cela que tu insistes afin que je ne le dise
personne. Tu nas pas besoin de le faire. Si tu dis quelquun
que cest ton argent, par Dieu ! personne ne te le reprendra et si tu
as lintention de dire que je lai vol mes parents on te le reprendra
srement. Mets-le l. Je ne prendrai rien de ta main. Je le mis
alors devant lui et men retournai. Aprs cela il neut garde de le raconter personne.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Rekoe: Idi, nesretnie! I otac ti je zbog tebe nesretnik, a ti si vei


nesretnik od njega! Prokleti bili obojica! [fol. 30a]
Na kraju se razioe, i svaki ode svojoj kui. Ja uzeh est hiljada
dirhema i odoh kui Osmana Nasafija; pokucah na njegova vrata. Izae i ree: Kradljive, ta ti je kod mene ostalo, pa si doao da trai?
Rekoh: Nita mi kod tebe nije ostalo. Evo, donio sam ti est hiljada
dirhema; uzmi ih, pod uvjetom da nikome ne kae. Donio sam ovo
samo radi Boijeg zadovoljstva. Tako mi Njegove iste biti, ako namjeri nekome rei da ti je Ebu Omer neto dao, opet u [ih] uzeti.
Ree: Kradljive, moda si ih opet ukrao od oca i majke; zbog toga
ustrajava da nikome ne kaem! Rekoh: Ne treba ti to. Ako nikome
ne kae da su moji, tako mi Boijeg dostojanstva niko ti [ih] nee
uzeti. A ako namjeri kazati [nekome], [pa] ukrao sam ih od oca i
majke; zasigurno e [ti] biti oduzeti.
Ree: Stavi tamo, da nita ne uzmem iz tvojih ruku! Stavio sam
[ih] kod njega i otiao. Nakon toga nikome nije poelio kazati.
Kita

Onima to trae Boijeg zadovoljstva Ne treba pohvala ljudi iz njihova kraja


I iva i pohvala slini su vatri Ne ostane traga od njih ako ih zahvati

Vers : Un homme clair ne doit jamais adresser dloges aux gens modrs. Laction est le mercure et lloge le feu. Il ne reste pas trace [du
mercure] sil y tombe.
SINCRIT : Un homme se prsenta Shaqiq ibn Ibrahim et lui dit :
O toi, le plus grand des gens sages, le chef des armes de la puret.
Les gens croient que je suis vertueux et mappellent : lhomme sincre. Comment saurais-je, si je suis du nombre des gens sincres
ou non ? Shaqiq rpondit : Va-ten et expose tes secrets aux gens
sincres. Sils approuvent sache que tu es du nombre des sincres.
Ensuite offre les plaisirs du monde ton cur, sil le repousse, sache
que tu es du nombre des sincres ; sil les accepte sache que tu es
du nombre des hypocrites puis offre la mort ton corps, sil la veut
sache que tu es du nombre des sincres et sil ne la veut pas sache
que tu es du nombre des hypocrites et non des gens sincres.
300

ISKRENOST. Neki ovjek doe kod [fol. 30b] akika bin Ibrahima125
i ree: Velikau izmeu umnih, vojskovoo vojske istih ljudi me
smatraju estitim, i zovu ovjekom iskrenim; kako za samog sebe da
znam jesam li jedan od iskrenih ili nisam?
akik ree: Idi i svoje tajne iznesi iskrenima; ako im se dopadnu,
znaj da si jedan od iskrenih. Potom, svome srcu ponudi dunjaluke
slasti; ako ih odbije, znaj da si jedan od iskrenih, a ako ih prihvati, znaj
da si jedan od dvolinih. Potom, svoje tijelo suoi sa smru; ako [je]
bude htjelo, znaj da si jedan od iskrenih; a ako [je] ne bude htjelo, znaj
da si jedan od dunjaluku privrenih, a ne jedan od iskrenih.
301

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Vers : Lhomme pur ne dsire pas les plaisirs dici-bas dont lodeur honteuse
arrive jusquau palais des gens continents. Si tu as de lor pur (cest--dire la
puret des actes, labsence dhypocrisie) tu peux exposer [sans crainte] les
secrets des affaires des hanif aux pierres de touche de lessayeur.
SINCRIT. Hmid Al Lafff dit ceci : lorsque Dieu Trs-Haut veut
perdre son esclave il le chtie par trois proprits : Premirement il
lui accorde la science et le prive de laction.

Vers : Celui qui ayant acquis de la science, ne sefforce pas de la mettre en


application est comme le saule [sans fruit] dans une roseraie. Il sera enfin
hach en morceaux. Et le bcher sera son [dernier] domicile et rsidence.
Deuximement il lui accorde la socit des cratures et le prive
de la connaissance de Dieu.

Vers : Celui qui ne respecte pas les bons ne sera pas [lui-mme] respect
dans aucun des deux mondes. Si pendant quelques jours [seulement] il se
pavane comme une perdrix il tombera la fin dans le pige de la tristesse.
Troisimement il donne lobissance et la dvotion et prive de
sincrit.

Vers : Si tu nas pas la puret [daction] envers Dieu tu nen verras dautre
rsultat que le chtiment. Dans toutes les situations de la vie vite les
choses mauvaises, hanif. Les uvres sont comme lor mais lhypocrisie
est comme leau-forte.
Abou Hurara (que Dieu soit satisfait de lui) rapporte ceci : le Prophte (que la paix soit sur Lui) a dit : Il y a beaucoup de jeneurs qui
nont pas dautre rsultat du jene que la faim et la soif, et beaucoup
de gens qui prient la nuit sans autre rsultat que linsomnie, cest-dire que Dieu Trs-Haut napprouve pas celui qui nest pas sincre.
SINCRIT. On demanda Jounad ibn Mohammad : Quel est lhomme
le plus sincre que tu as vu ? Il rpondit : Dans les premires annes
que je passai la Mecque, une grande misre maccabla de manire
que je ne possdai mme pas un sou. A cause de la longueur de mes
cheveux javais un grand mal de tte. Par force jerrais autour des
bazars. Je vis un coiffeur qui rasait les gens sur la place publique.
302

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

Iskren ovjek ne eli dunjaluke slasti


Jer iz njih se miris sramote do usta neporonih iri
Ako ima zlato iskrenosti, svoje djelo predoi
Mjeriteljima to prosuuju o tajnama djela pravednih
ISKRENOST. Hamid el-Keffaf126 kae: Kad Svevinji Bog eli unititi
nekog roba, kazni ga s tri svojstva.
Prvo, znanje podari mu, a primjenu njegovu uskrati mu.
Kita

Ko god da znanje primijeni ne ulae truda Poput vrbe u cvijetnjaku biva, bez ploda
Na kraju udarac sjekire dobiva [fol. 31a] Boravite njegovo lomaa biva
Drugo je to da mu podari druenje s dobrim [ljudima], a lii ga
spoznaje o njihovim pravima.
Kita

Ko god ljude dobre ne potuje Na oba svijeta potovanje ne zadobije


Premda koji dan ko jarebica epuri se Na kraju upadne u zamku tuge
Tree je to da mu podari pokornost i bogoslunost, a da mu uskrati
iskrenost.
Kita

Ako prema Bogu iskren nisi u svom djelu Zbog njega doivjet e samo kaznu
uvaj se da nita ne pobrka, pravovjerni Dobra su djela nalik zlatu, a dvolinost azotu
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, mir njemu!, rekao: Mnogo li je
postaa koji od svoga posta nemaju nita osim ei i gladi; i mnogo li
je nonih klanjaa koje ne zapadne nita drugo osim nespavanja. To
jest, svaki onaj koji ne postupa iskreno, jer u hadisima stoji da Svevinji Bog ne prihvata neiskreno djelo.
ISKRENOST. Upitae Dunejda bin Muhammeda127: Koga si doivio kao
najiskrenijeg ovjeka? Ree: Ranije sam nekoliko godina proveo u
Meki. Silno me bijae zadesila neimatina, tako da nisam imao nijednog novia. Od duine kose spopala me glavobolja. Ne znajui ta bih,
kruio sam s kraja na kraj bazara. Vidjeh jednog brijaa: u duaniu
303

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Je le regardai dun regard pntrant et je sus quil tait des gens qui
connaissent Dieu. Jallai chez lui et lui dis : Les cheveux de ma tte
sont devenus trop longs, coupe-les moi pour lamour de Dieu, parce
que je suis pauvre et je nai pas le sou. Or, il y avait un riche quil
rasait. Il lui dit : O riche, patiente un peu, parce que je te sers pour
ce bas monde alors que le service de cet homme a lieu pour Dieu
Trs-Haut. Il me fit asseoir la place du riche et me rasa. Alors il plia
une lettre dans laquelle il y avait un peu dargent et me la donna, en
disant : Prends cela et dpense-Ie. Je reus cela de lui, et men allai
en me disant : La premire chose que Dieu Trs-Haut me donnera je
la lui donnerai.

je iao ljude [fol. 31b]. Pogledah ga mudro i pronicljivo: znao sam da


spada meu dobroinitelje. Priao sam mu i rekao: Porasla mi je
kosa; skrati [je] radi Svevinjeg Boga, siromah sam, ni pare nemam.
iao je nekog bogataa. Njega otpravi; ree: Bogatau, strpi se
malo, jer tebe se usluuje radi dunjaluka, a ovog se usluuje radi Svevinjeg Boga. Posjede me na bogataevo mjesto i oia [me]. Potom
mi dade umotan papir, u njemu bijae nekoliko zlatnika, i ree: Uzmi
ovo i troi. Uzeo sam ga od njega i otiao; sebi sam rekao: Prvo to
mi Svevinji Bog da, njemu u dati.
Kita

Vers : Celui qui aime Dieu, que Sa Majest soit exalte, nachte pas lornement de ce monde avec lamour de ce monde. Celui qui cherche contenter
Dieu sacrifie mille richards pour une mche [du pauvre].

Ne prihvati ukrase svijeta ovoga Zaljubljeni na putu Boga Velianstvenoga


Odrei e se hiljadu bogataa Ko trai Boije zadovoljstvo, za jednog sirotana

Lorsque jentrai dans la mosque je vis un ami de mes compagnons qui me cherchait. Lorsquil me vit il me dit : O Junad o taistu ? je tai cherch depuis laurore jusqu ce moment. Je lui dis : A
la bonne heure ! Il me dit : Cette bourse est arrive pour toi de Basra.
Prends-la. Je la pris et je sortis largent de la bourse. Je comptais.
Cent pices dor frappes au coin. Je devins joyeux et me dis : Grce
Dieu. Le Dieu Trs-Haut exaua le dsir, moi pauvre, et ne ma pas
confondu sous le don du barbier.

Kad sam stigao pred damijska vrata, vidjeh jednog prijatelja


kako me trai. Kad me je vidio, ree: Gdje si, Dunejde? Traim te
od zore pa sve do sada. Rekoh: Da bude hairli. Ree: Iz Basre ti
je dola ova kesa, uzmi! Ja uzeh, iz kese izvadih i prebrojah: stotinu zlatnika. Obradovah se i rekoh: Hvala Allahu! Svevinji Bog mi je
ostvario elju, i nije dopustio da se sramim pred dareljivou [fol.
32a] jednog brijaa.

Vers : Que mon me et mon cur louent Dieu qui en aplanissant [les difficults] ma fait atteindre mon but. Je ne resterai plus, grce son aide, sous le
fardeau de lobligation envers autrui, prouv et loign.
Je me levai et jallai vers la boutique du barbier. Je lui dis : La
paix soit avec toi, homme misricordieux ! Il me rpondit : Et la
paix avec toi, que veux-tu ? Je lui dis : Voil ! et lui donnais la
bourse. Il me dit : Quest-ce cela ? Javais promis Dieu de te
donner la premire chose qui me tomberait sous la main. Voici la
premire que jai reue. Prends-la ! Nauras-tu pas honte devant
le Juge du Jour du Jugement (cest--dire est-ce que tu nas pas
honte du Roi de la Rsurrection ?) Ne mas-tu pas dit : Rase-moi
les cheveux pour [lamour] de Dieu ? Oui . Et maintenant
pourquoi dis-tu que jen prenne le salaire ? As-tu vu quelquun travailler pour lamour de Dieu et puis prendre un salaire ? (Il jeta cette
bourse et dit : (Dieu sait que) Tu nes pas au nombre des gens sincres. Si tu tais de leur nombre tu ne maurais fait un pareil affront.
304

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

Hvala neka je duom i srcem onom Bogu Koji me, olakavajui, dovede do eljenog
Neu ostati pod teretom zahvalnosti nikome Pomoi Njegovom, ni nesretan ni postien
Skoio sam i otiao u brijaevu radnju. Rekoh: Selam alejkum,
plemeniti. Ree: Alejkum selam. Neto treba? Da, rekoh, i onu mu
kesu dadoh. ta je ovo?, ree. Rekoh: Zavjetovao sam se Bogu da
u prvo to mi dopadne aka tebi dati. I, evo ovo je bilo prvo, uzmi!
Ree: Nije te stid Onog Kome e se poloiti rauni na Danu vjere?!
To jest, zar te nije stid Gospodara Kijameta? Zar mi nisi rekao da
te oiam radi Boga?! Rekoh: Jesam. Ree: S kakvim obrazom sad
kae da uzem nagradu za to?!
Baci onu kesu i ree: Bog zna da ti ne spada meu iskrene. Da
si jedan od njih, ne bi me ovako osramotio. Ako sam ono uinio radi
Boga, [i sad] za to uzmem nagradu, kako u otii na Kijamet?!
305

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Si jaccepte salaire du travail fait pour amour de Dieu, quelle figure


ferai-je au jour de la Rsurrection ? Je demeurai surpris et me dis :
O hypocrite, tu as vu ce que cest que lhomme sincre, et comment
est celui qui cherche contenter Dieu Trs-Haut.

Vers : Si tu dsires tre un homme sincre tu dois abandonner toute autre


passion sauf celle de la vrit et du contentement de Dieu. Toute personne
dont le cur cherche vraiment Dieu, ne dsire que lAmour (divin) qui
rpand la gloire.
IBN ABBS (que Dieu soit satisfait de lui) raconte ceci : Le Prophte
(que la paix soit avec Lui) dit : Dieu Trs-Haut cra le Paradis et y mit
des choses que lil na jamais vues et quaucune oreille na jamais
entendues et quaucun esprit na imagines. Aprs il proclama que le
hraut du Paradis avait dit : Les croyants sont sauvs puis il dit :
Je ne me mle pas aux hypocrites et aux avares.

Vers : Lhypocrite qui affecte les actes mritoires [quil ne possde pas,
pour plaire aux autres] tu le verras sous peu au Palais de Justice [en train
de rpondre aux accusations portes contre lui]. La puissance et la fortune seront la part de celui qui, grce ses [propres] efforts, entre dans la
socit des gens bienfaisants. Le succs est avec les fidles, hypocrites !
La joie est difficile [ acqurir] pour les gens vils. Si tu as ador [Dieu]
pour [paratre aux] autres que de honte devras-tu prouver devant Dieu !
Viens, Fewzi, fais pnitence de cette action (lhypocrisie) et demande au
Bienveillant laide de sa grce.

306

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Zaudih se tome i rekoh srcu svome: Pohlepnie, vidje li ta je


iskren ovjek, i kakav je onaj koji trai zadovoljstvo Svevinjeg Boga?
Kita

Ako eli biti ovjek iskreni [fol. 32b]


Proi se elje za svim osim Boga, Boije zadovoljstvo trai
Nita osim ljubavi to poast donosi ne eli
Svako ono bie koje srcem Boga trai
IBN ABBAS128, Allah njime zadovoljan bio!, prenosi da je Poslanik,
mir njemu!, rekao: Svevinji je Bog Raj stvorio, i u njemu je razliite
stvari stvorio; nikada [ih nijedno] oko nije vidjelo, niti [ih] je ijedno uho
ulo, niti je kroz ijednu svijest [saznanje o njima] prolo. Potom je zapovjedio: Govori! Onda Raj tri puta ree: Spasili su se pravovjernici!129
A onda ree: Zabranjen sam svim dvolinjacima, i svim krtima!
Kita

Dvolinjaku silno teko e biti Na Sudu pravde se spasiti


Dostojanstvo i srea ekaju svakog onoga Ko trudom posta jedan od duhovnih vitezova
Dvolinjae, spas pripada pravovjernim Radost tegobna je ljudima pokvarenim
Ako si oboavao nekog drugoga Valja ti se mnogo stidjeti Boga
Fevzija, tevbu od toga uini Od Velikodunog pomo i naklonost trai

Le prince des croyants Ali lElu (que Dieu Trs-Haut soit satisfait
de lui) a dit : Lhypocrite a trois marques. Premirement lorsquil est
seul il est paresseux dans laccomplissement des devoirs du culte et
lorsquil est devant les gens il sen acquitte avec joie en socit et si
les gens le louent il devient plus fervent et lorsquils le blment il se
dcourage (devient moins fervent). Dune personne qui possde ces
trois qualits loignez-vous parce quelle est ennemie de Dieu.

Zapovjednik pravovjernih130, Ali Murteza131, Allah njime zadovoljan


bio!, rekao je: Tri su obiljeja dvolinjaka: prvo, kad je sam, bogosluje obavlja bezvoljno, a kad je meu ljudima, bogosluje obavlja
poletno; kad ga ljudi hvale, u djelima pretjeruje; a kad ga kude, djelo
umanjuje. Ko god ima te tri [fol. 33a] osobine, udaljite se od njega, on
je neprijatelj Boga.

Vers : Prends garde ! loigne-toi de la socit de lhypocrite car elle est


dangereuse pour lhomme droit. Il ne trouvera pas la lumire abondante de
lagrment (cest--dire dtre reu, agr par Dieu), celui qui a affaibli sa
dvotion par son hypocrisie. Le palmier de la dvotion dessche par lhypocrisie et la branche sche ne donne des fruits personne.

Kita

Pazi da bude daleko od sijela dvolinjaka Jer to je opasno za ispravnog ovjeka


Svjetlost dara prihvatanja nee obasjati Onog ko svoju pokornost dvolinou oblati
Palmino drvo pokornosti dvolinou se osui Suha grana nikome ploda ne podari
307

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

SINCRIT. Chez les fils dIsral il y avait une tribu qui, sduite par
Satan, adorait un grand arbre. Ils considraient comme un Dieu ce
bois sec et se prosternaient devant lui chaque jour et chaque nuit.
Un musulman passa auprs deux. Il vit quils adoraient larbre et le
considraient comme une divinit. Pouss par le zle pour la vraie
religion, il sindigna et se fcha. Il se leva pour la cause de Dieu TrsHaut, prit une hache dans lintention de couper cet arbre. Le diable,
sous laspect dun homme vint devant lui et lui dit : O serviteur de
Dieu, o vas-tu ? Il lui rpondit : Je vais adorer Dieu et faire uvre
pie en coupant cet arbre. Je crains que les grands ne se runissent
et ne te tourmentent. Renonce ce projet. Je vais tindiquer quelque
chose dont tu tireras meilleure paye et rcompense. Quest-ce ?
Je vais apporter chaque matin de largent et le mettrai sous ce
tapis. Toi, tu prendras cet argent, tu en feras aumne aux pauvres
car il en rsultera pour toi meilleure paye et rcompense. Lhomme
fut content, renona son zle et calma son courroux. Un jour ou
deux le Diable vint et apporta largent convenu. Ensuite il ne vint
plus et napporta plus rien. Lhomme se courroua et, en colre, se
leva, mit sur son paule une hache et se dirigea vers larbre dans
lintention de le couper. Le Diable vint de nouveau devant lui et lui
dit : O homme, o vas-tu avec cette hache ? Il lui rpondit : Je
vais couper cet arbre. Il lui dit : Tu te trompes, cette occasion
tu las manque avant-hier, retourne en paix, sinon je te donnerai
un soufflet tel que tu deviendras identique la poussire . Il lui
dit : Pourquoi tu ne lavais pas fait avant-hier, puisque tu as une
telle puissance ? Alors tu tais en courroux, pouss par ton zle
pour la religion et pour lamour de Dieu Trs-Haut et ton intention
tait pure. Alors Dieu tassistait ; tout ce que tu voulais tu pouvais
le faire. Tandis que maintenant tu tes mis en colre cause de
largent en demandant : Pourquoi napportes-tu rien ? Puisque ta
sincrit sen est alle tu ne peux plus briser cet arbre . Lhomme
apprit que tout ce quon ne fait pas avec sincrit ne porte pas de
profit et ne russit pas.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

ISKRENOST. Jedan je narod meu Israilcima, ejtanovom obmanom,


oboavao neko veliko stablo; to su suho drvo bogom smatrali, i svako
jutro i svaku no pred njim licem niice na tle padali.
Jednoga muslimana put je naveo do njih. Koga god je vidio, [taj
se] klanjao drvetu i smatrao ga boanstvom. Iz revnosti prema Boijoj vjeri, ovjek se razljuti i razbjesni. Ustade, radi Boga, uze sjekiru
i htjede da posijee ono stablo. Iblis se pred njim pojavi u ovjeijem obliku i ree: Kuda ide, Boiji robe? Ree: Idem da oboavam
Boga, i da pozivam na dobro tako to u posjei ono stablo. Iblis
ree: Kakva ti je korist od [toga] da posijee ono stablo? Strah me
da e se nevjernici skupiti i na muke te staviti. Proi se toga! Poduit
u te neemu od ega e zaraditi veu nagradu. ta?, ree [ovjek]. [Iblis] ree: Svakog jutra donijet u zlato i staviti ga pod [fol.
33b] serdadu; ti to zlato uzmi i daji siromasima u sadaku, jer bolja se
nagrada od toga ne moe dobiti. ovjek pristade i vrati se. Prooe
ga gorljivost i bijes.
Dan-dva Iblis doe i donese obeano zlato; poslije toga ne doe i
ne donese. ovjek se opet razljuti i razbjesni. Ustade, stavi sjekiru na
rame, ode prema stablu, s namjerom da ga posijee. Iblis mu ponovo
doe. Ree: ovjee, kuda ide s tom sjekirom? Ree: Da posijeem ono stablo. Ree: Krivo si [to] zamislio. Onaj put, prekjuer,
prolo je s mirom, vrati se, inae u te odalamiti [tako] da e se
sravniti sa zemljom! Ree: Zato prekjuer nisi [to] uinio kad ima
takvu mo? Ree: Tada je [tvoj] bijes bio iz revnosti prema vjeri i
radi Svevinjeg Boga, a tvoja namjera iskrena. U tom trenu Bog je bio
tvoj pomaga; ta god da si poelio, mogao si uiniti. Meutim, sada
si se razbjesnio radi dunjaluka [pitajui se] zato nisam donio [zlato].
Kako je te iskrenosti nestalo, ni ti ne moe posjei ono stablo.
ovjek je shvatio da nita to nije iskreno nema koristi, niti se
moe ostvariti.
Stihovi

Vers : Toute action qui est accomplie pour Dieu, les effets de la grce divine
laccompagnent. Si tu fais quelque chose pour tre lou tu ne fais quacheter
dlibrment la marchandise perte. Personne ne pourra aider qui que ce
soit au jour quon appelle Jour de Balance 15. Fais quelque chose uniquement
pour Dieu, sinon quoi te servent les bravos des gens vils. O Dieu, Fewzi
te demande en rcompense la gnrosit, le pardon et labsolution.
308

Do svega to se ini radi Boga Stigne dar pomoi Milosnoga [fol. 34a]
ini li neko dobro radi pohvale Rukama svojim kupuje robu tete
Niko nee moi pomoi nikome Na onaj to se Danom vage132 zove
Sve to radi ini radi Boga, inae ta e ti od onih nitkova pohvale
Boe, Gospodaru, od Tebe Fevzija Trai dareljivosti i oprosta
309

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

SINCRIT. Sufyan Thawri et Shaban R partirent tous les deux


la Mecque pour visiter Ibrahim Adham. Au milieu du dsert un lion
se leva et eut lintention de venir sur eux. Sufyan dit : O Shabn,
que penses-tu ? Un ennemi sest lev et se dirige vers nous et nous
navons pas darmes. Comment nous sauverons-nous ? Il lui dit :
O iman des gens de la Bonne Voie, hros qui aplanis le Chemin, naie
pas peur, car jai des armes . O sont-elles ? Le glaive de
la sincrit. Celui qui naccomplit pas ses dvotions pour tre lou du
peuple ne craint aucune crature parce que Dieu Trs-Haut devient
son aide, il est lesclave de Dieu, alors que nous aussi, nous sommes
ses esclaves. Puisque nous ladorons, il nous aidera.

Vers : Le rugissement dun lion paratrait comme le braiment dun ne


galeux loreille de celui qui jouit du royaume de la proximit de Dieu.
Si tu dsires cette proximit chasse de ton cur tout ce qui nest pas la
vrit car la marchandise spciale des favoris ne se trouve que dans le
march de la sincrit.
Shabn Ri slana vers le lion et le prit par loreille le secouant
dans tous les sens. Sufyn resta tonn et lui dit : O Shabn quelle
est cette impudence que tu commets ? Tu irrites encore plus le lion
de sorte quil ne nous laissera jamais la paix. Il rpondit : O Sufyn,
ce nest pas une impudence, mais cest une honte que lhomme
adore autre chose que Dieu Trs-Haut. En ce monde et dans lautre
sa crainte gagne la honte. Il attacha une corde au cou du lion puis
ils chargrent sur le lion les vtements et autres provisions et Shabn aussi sassit sur lui. Le lion ne put pas dsobir et il chevaucha
jusqu la Mecque. Lorsquils approchrent des rues de la Mecque, ils
dchargrent le lion et le dlivrrent. Il retourna au dsert.

Posie : Le lion devient un serviteur pour lhomme pur, car cet homme na
jamais dpass les limites imposes par Dieu. Tout acte accompli avec sincrit arrivera jusquau royaume de la proximit de Dieu et voyage de la
rgion de la bassesse vers celle de la vertu.
SINCRIT. Une fois, dans une ville, plusieurs mois se passrent
sans quune seule goutte de pluie ne tombt. Toutes les herbes schrent et la terre se fendit de soif et de manque deau. Les semences brlrent toutes par lardeur du soleil. A la fin les gens sortirent pour faire la prire lIstisq et prirent. Un nuage apparut, tel
que le monde entier sobscurcit. Jeunes et vieux, petits et grands,
tous se rjouissant retournrent la ville. Tout dun coup le vent
310

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

ISKRENOST. Sufijan Sevri133 i ejban Rai134 zaputie se u Meku da


zijarete Ibrahima Edhema135. U pustinji se pojavi lav i krenu prema njima. Sufijan ree: ejbane, vidi li da se pojavio dumanin i namjerio
da nas ubije? Mi nemamo oruja, kako da se izbavimo? Ree: Predvodnie ljudi na Putu pravome, Vitee onih to na Pravi put navode
ne boj se, ja imam oruje. Ree: Kakvo je [ono]? Ree: Sablja
iskrenosti. Ko god ne vri bogosluje da bi ga ljudi hvalili, nijednog se
[Boijeg] stvorenja ne plai jer mu je pomaga Bog Svevinji. I on136 je
rob Boga, iji smo mi robovi. Poto je nae bogosluje radi Njega, On
nam je i izbavitelj od njega137.
Kita

Urlik lava ini se poput zujanja ose


ovjeku to za carstvo bliskosti s Bogom odabran je
Ako bliskosti tei, iz srca odstrani sve to Bog nije [fol. 34b]
Posebna i probrana roba na bazaru iskrenost je
ejban Rai skoi prema lavu i uhvati ga za ui; natrlja ih goredolje. Sufijan u udu ostade i ree: ejbane, kakvu to ludoriju ini?!
Jo vie e razljutiti lava, da nas nee ostaviti na miru! Ree: Sufijane, ovo nije ludorija. Ludorija je kad ovjek oboava nekog drugog
osim Boga. Na oba svijeta strahovat e od sramote.
Za vrat lava zaveza konopac, i sve putne potreptine koje imadoe sa sobom: prostirke, hrke138 i drugu poputbinu sve natovarie
na lava, a ejban [ga] i uzjaha. Lav se nikako nije mogao oduprijeti.
Jahao [ga] je do Meke. Kad su se pribliili mekanskim sokacima, zbacie teret s lavovih lea i pustie ga. Otiao je u pustinju.
Stihovi

Lav slugom iskrenog ovjeka postane Jer on nije prekrio Boije zakone
Ko god se iskreno kree, u zemlju Bliskosti stigne Iz oblasti prezrene putuje do vrline
ISKRENOST. Svojevremeno u jednom gradu proe nekoliko mjeseci a
da ne pade ni kap kie [fol. 35a]. Sve biljke se osuie, a zemlja od
ei i bezvodice popuca. Svi usjevi od suneve vreline izgorjee.
Na kraju izaoe [iz grada] da se mole za kiu i uputie dovu. Pojavi se jedan oblak, tako da se itav svijet zamrai. Mlado i staro, veliko
i malo, svi se radosno vratie u grad. U trenu se pojavi vjetar; rastjera
311

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

312

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

sleva et dispersa le nuage. Pas une goutte ne tomba sur la terre et


le nuage disparut totalement. Les gens devinrent tristes. Un vieillard,
parmi les grands de cette ville, passa prs de lhpital. Il vit un jeune
homme qui avait un bandage au pied et tait assis la tte renverse.
Le Shakh raconte : Lorsque je mapprochai de lui et lui donnai le
salut, le jeune homme leva la tte et dit : Et le salut sur toi, Shakh.
O tais-tu ? Peut-tre tais-tu la prire de lIstisq ? Je lui dis :
Oui. Nous sommes alls pour prier. Il m dit : O hypocrites, vous
faites des prires sans sincrit, Dieu Trs-Haut a envoy aussi un
nuage sans pluie.

oblake. Na zemlju ne pade ni kap. Kinog oblaka sasvim nestade, i


ljudi se rastuie.
Nekog pira139, jednog od velikaa toga grada, put nanese do bolnice; vidje nekog mladia kako sjedi s okovima na nogama i pognute
glave. ejh ree: Kad sam mu priao, nazvao sam selam. Mladi podie glavu i ree: Alejkum selam, ejh. Gdje si bio? Moda na molitvi
za kiu? Rekoh: Da, otiao sam da uputim dovu. Ree: Dvolinjaci,
dovu ste uputili bez iskrenosti; a Svevinji Bog posla oblak bez kie.

Vers : Comment est-il possible que les hypocrites atteignent leur but ? Pour
leurs vux les portes de lexaucement [de la part de Dieu] sont fermes. Le
Bienaim du Banquet (cest--dire Dieu) exauce les prires de celui qui est
dlivr du paganisme cach [qui sommeille] dans son cur. 16

Kad e se elja ostvariti ovjeku dvolinom


Vrata udovoljenja su zatvorena pred njegovom dovom
Prisutan na gozbi udovoljenja, s Njim prisan bit e
Ko od viebotva skrivenog u srcu izbavi se [fol. 35b]

Je lui dis : O jeune homme, quarriverait-il, si tu faisais des prires


afin que le monde soit tranquille, car ils sont dsesprs. Le jeune
homme fit ablution, releva la tte et tourna les yeux vers le ciel en
disant : Lve-toi, matre, avant quil ne commence pleuvoir. Le
shakh dit : Je me levai donc. Je ntais pas encore sorti de lhpital
que la pluie se mit tomber, et elle tomba de telle manire que le
ruissellement des toits forma des ruisseaux.

Rekoh: Mladiu, ta bi smetalo da ti uputi dovu, pa da ljudi nau


smiraj? Teka ih je nevolja snala. Mladi ustade, uze abdest, podie
glavu, pogleda ka nebu i ree: Dii se, velikau, da ne bi pokisnuo!

Vers : La porte de lexaucement est ouverte aux prires des gens sincres.
Dieu Trs-Haut naffligera pas leur cur en rejetant leurs vux. Tout ce quils
demandent Dieu sera ralis sans dlai. La flche de la sincrit des gens
qui prient est trs pntrante.

Vrata udovoljenja otvorie se dovom iskrenih


Odbijanjem Svevinji Bog nee slomiti ih
ta god od Boga trae, bez odlaganja se desi
Onima to dovu upuuju oprata prema iskrenosti

Kita

ejh pripovijeda: Ja se podigoh; jo nisam bio ni izaao na bolnika vrata, kad poe padati kia. Toliko je snano padala da su niz oluk
potekli potoci.
Kita

313

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LE QUATRIME PARADIS.

BAA ETVRTA

Plein des traits desprit des rossignols qui psent leurs paroles pour
lloge des grandes qualits des roses de beaut, [plein] de perles,
ranges dans le fil du discours et joyaux tincelants de la passion
qui enchane les hommes ; il est destin aux spectateurs (qui savent
essayer les perles) dous de plumes qui brillent comme des pierres
prcieuses dans le parterre cultiv plein de plants et de jeunes arbrisseaux. Il ouvre la petite porte du parc de la perfection.

Puna [je] srcu ugodnih besjeda slavuj [koji koriste] rijei odmjerene, u
pohvalu uzvienih svojstava ljepote ruine. Biserima nanizanim u nisku
kazivanja, draguljima bljetavim na lukom trgu [duhovnog] stanja,
za prokuane promatrae bisera, upravitelj pera za bruenje dragulja
otvori kapiju bae blagorodne i pune mladica, vrata cvijetnjaka savrenstva dvorca.

DTAIL. Jalluddin Mawlna (que son secret soit sanctifi). Toutes


ses posies sont lgantes et pures et tous ses vers contiennent les
secrets des trsors divins ; ils dbordent de beaut imprissable.
Voici quelques-uns de ses vers :

314

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

BILJEKE O MEVLANI DELALUDDINU140, SVETA BILA NJEGOVA TAJNA! Sve njegove pjesme su istanane, uzviene i proiene, a znaenja njegovih stihova sva su tajne Velianstvenog [fol. 36a] i obilata
nagrada ljepote Neprolaznog. On spjevao je:
Pjesma

Posie : O amoureux, amoureux, je suis un vieil amoureux. O amis sincres, amis sincres, je suis un vieil
ami sincre. Au moment o la lumire des amoureux
dpassa le Monde Suprieur 17 il ny avait l nul autre
que moi, je suis un vieil amoureux. L o des gens ont
dit : Oui, oui , l je suis un tmoin sr, je suis un vieil
amoureux. Le monde nexistait pas et moi jexistais ;
Adam nexistait pas et moi jexistais, ce moment nexistait
pas et moi jexistais, je suis un vieil amoureux. Jtais avec
No dans lArche, avec Joseph au fond du puits, jtais avec
Jsus fils de Marie, je suis un vieil amoureux. Il est temps
que je pousse un cri, que je menvole vers le Trne de Dieu,
dis aux [anges] porteurs du Trne que je suis un vieil amoureux. O amoureux, amoureux qui tait ce Shems de Tabriz ?
O Shems, lumire de llu, je suis un vieil amoureux.

Zaljubljeni, zaljubljeni, ja iskonski zaljubljeni sam


Iskreni, o iskreni, ja iskonski iskreni sam
U trenu kad se svjetlost zaljubljenih vinjim svijetom proe
Tamo ne b niko osim mene, ja iskonski zaljubljeni sam
Tamo gdje ljudi rekoe: Kalu bela, Kalu bela
Tamo sam krunski svjedok, ja iskonski zaljubljeni sam
Svijeta ne bi, ja sam bio; Adema ne bi, ja sam bio
Ovog trena ne bi, ja sam bio; ja iskonski zaljubljeni sam
S Nuhom141 sam na brodu bio, s Jusufom142 na dnu bunara
S Merjeminim143 Isaom144 sam bio, ja iskonski zaljubljeni sam
Vrijeme je da zapjevam, ka Aru145 da poletim
Nosiocima Ara146 kai: Ja iskonski zaljubljeni sam
Zaljubljeni, zaljubljeni, ems Tabrizi147 ko to b
emse, Mustafina148 svjetlosti, ja iskonski zaljubljeni sam

DTAIL. Sultan Bayazid ibn Soulaman Khan (que Dieu les ait en sa
misricorde tous deux) est vraiment un monarque plein desprit et
un roi sachant la valeur de la connaissance. Toutes ses posies sont
solides et pleines de sens et chacun de ses vers fait la dlice des
potes. Il a compos ce gazal lorsquil tait prince hritier.

BILJEKE O SULTANU BAJEZIDU149, SINU SULEJMAN-HANA150,


ALLAH SE OBOJICI SMILOVAO! Uistinu je kralj kazivanju vini, kralj
spoznaji dolinih. Sve njegove pjesme snane su [fol. 36b] i pune
znaenja, a svaki stih mu je pun radovanja. Ovaj je gazel spjevao
kad je princ bio:
315

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Posie : Si je pouvais avoir la couronne de la royaut,


jirais conqurir avec le glaive de lhrosme [toute] la
surface de la terre. Je couperais la tte du (schah) Tahmasp dUn coup de sabre. Je soumettrais mon commandement les villes de Samarcande et de Bukhara.
Si la chance me favorise, par la force de conqute je
ferais obir les hommes et les jinns et mme le anqa 18
au mont Qf. Sois partisan des quatre 19 compagnons, de la
famille et des disciples de Mohammad. Viens, Rafidhite 20,
aie piti de ton me, jai lespoir [darriver] la royaut si
Dieu me vient en aide. Par lpe de la souverainet universelle je conquerrai toute la surface de la terre.

Uspijem li dosegnuti vladara svijeta krunu


Sabljom pobjednika itav svijet osvojit u
Tahmasovu151 glavu udarcem maa skinut u
Samarkandom152 i Buharom153 zavladat u
Ako me srea poslui snagom da ovladam svijetom
Upravljat u ljudima, dinima i na Kafu154 Ankom155
Postani poklonik etverice drugova156 i Muhammedovih ashaba157
Hajde, rafidijo158, duu svoju oslobodi od toga159
Nadam se kraljevstvu tome, ako mi Bog pomogne
Sabljom osvajaa svijeta osvojit u lice zemlje

DTAIL. Hilli (que la misricorde de Dieu soit sur lui) est un des
potes de Roum. Il est accompli et savant et toutes ses posies sont
dlicates et pleines dallusions. Il est si clbre qu lpoque du sultan Mohammad b. Ibrahim Khn, il devint un des grands personnages
du Diwn. Voici une de ses posies :

BILJEKE O HILALIJU160, ALLAH MU SE SMILOVAO! Jedan je od pjesnika Ruma161. Iznimno usavren i uen. Sve su njegove pjesme istanane i vieznane. Toliko je uven da je u vrijeme sultana Mehmedhana162 bin Ibrahim-hana163 bio jedan od uglednika divana164. Ovo je
jedna od njegovih pjesama:

Gazal : Le reflet de ses lvres rouges comme le vin tomba


dans [la coupe de] vin. O surprise ! Comment le feu est-il
tomb dans leau ? A travers les anneaux de tes boucles
apparat la lune de ton visage : Oui, au milieu de lombre la
lumire du soleil sest rpandue. Comme un mdecin (pour
les amoureux) interroge quelquefois ce cur navr qui est
devenu malade et ruin. Le rossignol se plaint chaque
moment sur une autre branche : Il a vu sans doute la splendeur de la rose et il est tomb dans le trouble. Quand il a vu
Hilali sur la terre du seuil [de sa maison] il a dit : Regarde
ce pauvre il est devenu grand !

DTAILS. Bqi effendi (que la misricorde soit sur lui). Dans lart de la
posie il est le plus intelligent des gens desprit parmi tous les potes
et aucun de ses vers nest vide dambiguts et de jeux de mots et
son diwan est renomm Yazd, Sarakhsh, Shirz et Qandahr :
on estime ses vers et on lappelle Ustdh de mme que nous disons
Hafiz. Voici quelques-uns de ses vers :
316

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Pjesma

Gazel

Odraz onih rumenih usana u vinu se ukaza [fol. 37a]


Smetenost obuze me to se ko vatra u vodi rasplamsala
Kroz predivne solufe lica tvoga vidi se
Usred sjene svjetlost sunca zasjala je
Kao ljekar zaljubljenih ponekad ovog nesretnika
Zapitaj kako je, bolesnog i paenika
Slavuj zapomae svakog trena s druge grane
Ruu vidio je, i nemir ga obuze
Kad Hilalija vidje u praini predvorja drage, ree
Vidi ovog siromaha [na] kakvom se uzvienom predvorju zatee

BILJEKE O BAKI-EFENDIJI165, ALLAH MU SE SMILOVAO! U [koritenju] poetskih ukrasa od svih je pjesnika pronicljiviji i vjetiji. Nijedan
mu stih nije lien vieznanosti i igre rijei. Njegova je zbirka poezije
uvena u Jazdu166, Sarahsu167, irazu i Kandaharu168; stihovi mu se
[tamo] cijene i itaju, kao to mi itamo Hafiza169. Ovo je jedna od
njegovih pjesama:
317

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Gazal : O Bqi ! nattache pas ton cur la chevelure des belles aux
cheveux boucls comme la chane [car en fin de compte] elles te
rendront fou et divulgueront [tous tes secrets]. Les belles aux joues
de roses partent vers les prs pour se rcrer. Elles enivrent et affolent le rossignol troubl. Avec cette disette de vin je me demande
do les tulipes ont fait sortir ces coupes aux tons de rose ! A cause
des tracasseries de linspecteur des bonnes murs, aujourdhui les
gais viveurs semblables aux tulipes se retirent dans les montagnes
et les champs pour y faire circuler la coupe de vin. Si les oiseaux du
jardin se montrent attachs la rose et au buis cest quils dsirent
cette joue de rose et cette taille ravissante.

DTAIL. Derwish Pasha (que Dieu lait en sa misricorde) se distingue parmi les gens desprit et de valeur. Toutes ses posies sont
pleines de finesses et les gouttes de sa plume distillent lambigut.
Il est lauteur de deux diwans : lun en persan et lautre en turc.
Tous deux sont agrables et pleins de sens, lgants et spirituels.
Il a t deux fois wali en Bosnie et durant quelques annes muhfz
(gouverneur) Egra. Il est si clbre quon le compte parmi les
saints amis de Dieu. En souvenir du mathnawi de mawlna [Roumi]
il commena composer une imitation dont il fit deux parties. Une
nuit il vit en songe Mawlna (Roumi) qui lui dit : O Derwish, mon
livre nadmet pas dimitation. Renonce donc cette prtention !
Alors Derwish ne fit plus rien. Jai vu les deux parties quil crivit ;
elles sont pleines de penses et de finesses. Moi, je pense quil ny
avait pas parmi les vizirs un homme si accompli et si instruit. Voici
quelques-uns de ses vers :

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Gazel

Ljepotice rumena lica po travi da eu namjeravaju


Ustreptaloga slavuja opijaju i oaravaju
Na ovakvoj sui pia lalama udimo se [fol. 37b]
Gdje li taj rumeni pehar one pronalaze
Zbog nasilja muhtesiba danas veseljaci kao lale
U planini i dolini oko pehara vina krug prave
Ptice iz bae ne gledaju imire i rue
Za onim licem i stasom voljene ude
Baki, ne vei srce za ike ljepotica kose valovite
Jer e do ludila dovesti i osramotiti te
BILJEKE O DERVI-PAI170, ALLAH MU SE SMILOVAO! Jedan je od
odabranih meu umnima, i najbolji meu odvanima. Sve su njegove
pjesme istanane, a tragovi njegova pera171 vieznanost donose.
Ima dvije zbrike [poezije]: jednu na perzijskom i jednu na turskom.
Obje su prefinjene i znaenja pune, proiene i pjesniki istanane.
Dva puta je bio valija172 u Bosni, a nekoliko godina bio je muhafiz173
u Egri174. Zna se da je bio jedan od odabranih Allahovih evlija175. U sjeanje na hazreti Mevlanu bio je poeo pisati naziru176 na Mesneviju;
spjevao je svezak ili dva. Jedne noi u snu vidio je Mevlanu; [on] mu je
rekao: Derviu, na moju se knjigu nikada nee moi napisati nazira;
proi se te puste elje! Tada je prestao, a ona dva sveska [fol. 38a]
koja je napisao, ja sam vidio. Bila su silno znaenjima bogata i profinjena. Mislim da meu vezirima nije bilo niti jednog tako usavrenog
i uenog. Ovo je jedna od njegovih pjesama:
Gazel

Gazal : Si cette belle a la taille droite comme le cyprs honore notre


maison [en y mettant ses pieds] je sacrifierai en honneur de sa
visite toutes les dlices dici-bas et de lau del. La soif damour
ne sapaiserait pas dans le cur de laltr si mme il buvait dun
seul coup les ondes des Sept Ocans. Dun simple regard, ton il
qui est un vritable Turc 21 (cest -dire un pillard) ravit les curs
par centaines de mille ; nul na jamais vu dans le monde un pareil
pillage. Est-ce tonnant si je convoite la beaut des belles ? Quel
est lhomme quun beau visage ne vivifie pas ? Jette un regard sur
le cur de Derwish ; aie piti de lui, reine des belles, coute les
conseils et ne laisse pas perdre les leons des sages.
318

Ako ona ljepotica empresova stasa dolaskom poasti moju kuu


U ast njezina dolaska i ovaj i onaj svijet rtvovat u
e ljubavi nee ugasiti se u srcu ednoga
Ako naduak popije i vodu sedam mora
Jednim migom oko ti lijepo sto hiljada srdaca porobi
Na svijetu nikad ne vidje niko takve grabei
Ako mi je mila ljepota zavodljivic, nije udo
Kakav je ovjek to za lijepo lice ivot ne bi dao
Pogledaj Dervievo srce i smiluj se, kraljice ljepotica
Posluaj pouku i ne pogazi savjet znalca
319

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

DETAIL. Derwish-Pacha-Zad (que Dieu les ait tous deux en sa misricorde). En posie et en prose il est beaucoup plus spirituel et dlicat
que son pre. Toutes ses posies, en turc et en persan, sont pleines
de doubles sens, fortes et belles. Sans doute en lui le proverbe : Tel
pre tel fils sest manifest. Voici quelques-uns de ses vers :

BILJEKE O DERVI-PAAZADEU177, ALLAH MU SE SMILOVAO! U pisanju poezije i proze od svoga je oca bio pronicljiviji i istananiji. Sve su
njegove pjesme na turskom i perzijskom vieznane, snane i lijepe.
Bez sumnje, tajne [poslovice] Dijete je tajna svoga oca u njemu su
se ukazale [fol. 38b]. Ovo su neki od njegovih stihova.

Posie : Viens ! quel charme il y a dans les rveries dune


taverne ! Quel climat agrable et quelle terre sans tristesse ! Ne dpose pas ta coupe car pour cet difice chancelant quest le monde, quels fondements solides que ceux
de la taverne ! Ne pense pas que les chagrins quitteront
jamais le cur de celui qui, pareil la tulipe, a une empreinte (plaie) noire et ternelle en lui. 22 Pour les libations
matinales, quil est agrable le printemps de la vie ! Mais
semblable la saison des roses sa dure est si courte !

Pjesma

DTAIL. Khusrew Pasha (que la misricorde de Dieu soit avec lui),


est accompli, sage, fertile en ides et grand savant. Il connat bien le
oufisme (la mystique) et ses vers sont de tous les genres. En tout
cas il est le plus loquent des matres de Roum.
Jai vu dans certains diwans quon attribue ce ghazal Khusrew
le Persan. Mais moi je lai vu dans le diwan de Khusrew pacha et je
pense quil est de lui. Dieu le Trs-Haut sait ce quil en est.

Posie : Mon cur se perdit (sgara) dans lamour ; quil


soit encore plus gar. Mon corps fut abattu par le pch ;
quil soit encore plus abattu ! O fourberie de ta chevelure
boucle qui ravit ceux qui laiment ! Que tes yeux soient en
versant le sang des trangers plus fourbes encore ! Mon
cur, par le chagrin fut mis en cent morceaux, et de telle
faon quil est ingurissable, mais si ma bien-aime en est
contente, Seigneur ! quil soit plus dchiquet encore.
Khusrew sest habitu au libertinage avec les yeux [toujours] humides (Je conjure Dieu) par les larmes des purs
quil reste toujours libertin.
320

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Doi jer prolazak harabatom178 svijet je za sebe


Kakav li lijep zrak ima, i zemlju bez tuge
Ne sputaj au jer spram klimavog temelja svijeta
Mejhana vrstu podlogu i temelj ima
Zar bez doba tugovanja iz srca moe izai
Ona to rumeni biljeg na duu zaljubljenog ostavi
Da se priredi jutarnja pijanka, proljee ivota dob je prava
Ima li za to bolje prilike nego kad rua rascvjetava

BILJEKE O HUSREV-PAI179, ALLAH MU SE SMILOVAO! Usavren i


dostojanstven; tvorbi znaenj vian, pametan i umjean. Po svome
biu vrstan poeta, znalac tesavvufa: u svim je njegovim stihovima
igra rijei zastupljena. U svakom pogledu, uitelj rjeitih u Maloj Aziji.
U nekim zbirkama [poezije] vidio sam da je ovaj gazel pripisan Husrevu Perzijancu180. Vidio sam [ga i] u Husrev-painu divanu, i mislim
da pripada njemu. ta je tano, Svevinji Bog zna.

Pjesma

Srce mi je u zaljubljenost prognano, jo prognanije bilo


Tijelo mi od ponienosti jadno, jo jadnije bilo
Kolike prijetvornosti u snanom nasrtaju tvog valovitog solufa
Lijui krv neznanih oko tvoje jo pretvornije bilo
Srce mi od tuge na sto komada iskida se, i to tako da nikad ne povrati se
Ako je draga zbog toga radosna, Gospodaru, jo iskidanije bilo
Poto je Husrev s dva vlana oka na krivnju navikao [fol. 39a]
Okrilje njegovo od suza istih ljudi uvijek vlano bilo
321

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

DTAIL. Khiyli effendi (que la misricorde de Dieu soit sur lui) est
un des saints lus de Dieu. Son extrieur et son intrieur prosprent
par la grce des sciences divines. Il tait habile dans chaque art et
il est devenu si clbre quil a pass du monde prissable dans le
monde de la perfection absolue. On a trouv dans sa poche le chronogramme de son dcs. Le voici :

Vers en turc : Khiyali rcita un chronogramme pour son


migration. Sa parole lui est reste sur le cur et son
image dans les yeux.
En persan ses posies sont encore meilleures quen turc. En
voici une :

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

BILJEKE O HAJALI-EFENDIJI181, ALLAH MU SE SMILOVAO! Jedan je


od odabranih Boijih prijatelja; i vanjtina i nutrina su mu obilnim darom znanj o Bogu sazdane, i poduen je svakoj vjetini.
Poznato je: u trenu kada je s prolaznog svijeta otiao na svijet
dareljivosti i savrenstva, u depu su mu nali tarih182 njegove smrti;
napisao je:
Stih

Hajali je o svome preseljenju izrekao tarih


Krv mu je ostala na jeziku, a ivot u oima
Pjesme na perzijskom su mu bolje od [onih] na turskom. Ovo je
jedna od njegovih pjesama:
Gazel

Gazal : Le cur de tes amoureux sert de cible la flche


du chagrin que tu causes ; une foule soccupe de toi (te
cherche) mais tu te retires lcart. Tantt je fais retraite
au couvent, tantt jhabite la mosque ; cest--dire je te
cherche de maison en maison. Ce que je cherche la
Kaba et la pagode cest Toi. (Dieu). Le vrai but cest Toi,
la Kaba et la pagode ne sont que prtextes. Le plerin
chemine vers la Kaba et moi je cherche Te voir. Lui
cherche la maison ; mais moi le matre de maison (Dieu).
Ce qui charme le cur cest le conte damour, autrement
je laisse la foule tout le reste qui nest que vanits et
fables. Chacun exprime en son langage lamour quil a
pour Toi, lamoureux par ses chants tristes, et le musicien par ses mlodies. Pour ses fautes Khiyli espre en
Ta gnrosit. Cest que pour la faute, il nest pas meilleure excuse quesprer en Ta gnrosit.

DTAIL. Futoukhi (que la misricorde de Dieu soit sur lui) est un des
shakhs minents. Il est trs vers dans le oufisme et si clbre
quil est devenu lpoque du sultan Mohammad un des oufis de
Stamboul. Voici de ses vers :
322

Srce zaljubljenih je strijeli tuge zbog Tebe meta


Ljudi Tobom zaokupljeni, a Tebe nigdje nema
Nekad sam zatvoren u samostanu, nekad stanovnik damije
To jest: za Tobom tragam, od kue do kue
Moj cilj na Kabi i u hramu idola Ti si bio
Cilj Ti si, Kaba i hram su izgovor
Hadija je na putu za Kabu, a Susretu teim ja
On trai kuu, a ja Kunog Domaina183
Srce je oarano priom o ljubavi, mada
Osim Tvoje ljepote sve je vradbina i bajka
O ljubavi prema Tebi svako zbori na jeziku svom
Zaljubljeni pjesmom tugaljivom, a svira teranom184
Hajalijeva krivnja je nada u Tvoju plemenitost
To jest, za grijeh ne postoji bolji od toga izgovor

BILJEKE O FUTUHIJU185, ALLAH MU SE SMILOVAO! Jedan je od plemenitih ejhova, i mnogo zna o tesavvufu. Poznato je da je u vrijeme
sultana Mehmeda186 bio je jedan od postnein187 [fol. 39b] Istanbula.
Ovo su njegovi stihovi:
323

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Gazal : Les affaires des belles sont en dsarroi, cause de


sa taille et de sa dmarche [gracieuses]. Son visage semblable une feuille de rose a effac lclat des roseraies.
O grce ! ses yeux fascinateurs et langoureux ont viol
dun seul coup les rgles de la vertu et de labstinence. Un
cur dont lessence (la substance) est le chagrin damour
envers toi comment pourrait-il tre influenc par les mdisances des envieux ? Si je suis joyeux cest que le torrent
form par mes larmes a branl les fondements de cette
maison dennuis [qui sappelle] lexistence. Toute livresse
de Futoukhi vient du vin de lamour, cest pourquoi il a bris
la coupe de ses [basses] passions sur la tte des envieux.
DTAIL. Rushdi (que la misricorde de Dieu soit sur lui) est accompli,
savant et sage pote en tout genre, matre unique, grand et incomparable et dans lart potique plus habile en persan. Toutes ses posies
sont des imitations de Orfi et en turc des imitations de Bqi. Voici
quelques-uns de ses vers :

Gazal : Pour moi, il nest pas de compagnon plus agrable


que la coupe de vin ! Pour moi il nest pas de meilleure
amie que la fille de la vigne ! Mets [ bien-aime], sur les
plaies de tes blesss longuent de ta caresse. O ciel ! pour
la blessure de mon cur, il ne faut nul autre onguent !
Le duvet commence pousser [sur ses lvres], bnie soit
la folie. O mon cur, un nouveau souci et une nouvelle
tristesse tapparurent. Je ne dtourne pas de ton visage
mes yeux pleins de sang car je vois que pour arroser la
rose de tes joues ne convient nulle autre rose [que mes
larmes]. O Rouchdi, si tu regardes [lUnivers] travers le
verre [dform] du ciel tu vois des centaines de moules
(diffrents les uns des autres). Mais apporte la coupe de
vin et regardes-y, tu y verras un autre monde (un seul
monde, unique). 23
DTAIL. Adhari (que la misricorde de Dieu soit sur lui) est un versificateur plein desprit. Il a laiss deux diwns turcs, un sans points
diacritiques et lautre avec les points. Je nai rien entendu dautre
son sujet. Il tait contemporain de Rouchdi et ils se sont imits lun
lautre. Mon opinion est quaucun deux nest infrieur lautre. Voici
quelques-uns de ses vers :
324

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Gazel

Bazar ljepotica zbog onog stasa i hoda zanijemi


Latica rue njenog lica ljepotu ruinjaka zasjeni
Avaj, taj njen zanosni pogled pijani
Odjednom bogobojaznost i suzdrljivost razori
Srce to temelj mu je od tuge zbog ljubavi za tebe
Kad bi zbog objeda nedostojnih slomilo se
Radostan sam jer od bujice mojih suza
Skrie se vrata i zidovi tune kue bitka
Futuhi pijan je od pehara ljubavi
Od vra elje slomljenog o glave nedostojnih
BILJEKE O RUDIJU188, ALLAH MU SE SMILOVAO! Iznimno usavren i
uen, uman i pjesnitvu vian; u svakoj je vjetini uitelj jedinstveni i
velikan besprimjerni; i u svim pjesnikim umijeima najvispreniji. Na
perzijskom su mu sve pjesme nazire na [poeziju] Urfija189, a na turskom na [poeziju] Bakija. Ovo je jedna od njegovih pjesama:
Gazel

Od ae vina ja nemam boljega druga


Od keri vinove loze nemam nikog prisnijega [fol. 40a]
Drugovanje lijek nije za sudbine ranu
Drugi mehlem, o nebo jutarnje, treba mome srcu
Malje [lica] joj izbie, neka ti je mubarek zaluenost
Tebi, srce, opet se javi nova tuga i ojaenost
S tvoga lica krvave svoje neu podii oi
Vidim, cvijetu rumenog ti lica druga rosa ne prilii
Rudi, u nebeskoj ai stotinu svjetova moe se vidjet
Al digni au vina, pogledaj, vidjet e neki drugi svijet
BILJEKE O AZERIJU190, ALLAH MU SE SMILOVAO! Pisao je stihove
veoma istanano. Ima dvije zbirke [poezije] na turskom: jednu [s rijeima od slova] bez taaka, a drugu [s rijeima od slova] s takama. O
tome [nita] drugo nisam uo.
ivio je u Rudijevo vrijeme. Napisali su mnogo stihova kao nazire
na [stihove] onog drugog. Razum nalae da jedan od drugog nisu manje [vrijedni]. Ovo je jedna od njegovih pjesama:
325

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Gazal : Bien que le vin de la patience, mon cur, soit amer, et


trs dsagrable, lamertume du jour de la sparation est plus
amre encore. Jai prouv la sparation davec des amies : cest
une image de lEnfer. Que Dieu men prserve ! quest-ce que je dis,
je me trompe, cest lEnfer qui en est une image ! Jusqu quand,
meffrayeras-tu par la gravit du jour du Jugement dernier ? Le jour
du Jugement dernier 24, notre avis, cest le jour dadieu aux amies.
Pendant le bonheur 25 de lunion [avec ton amie] ne te crois pas
en scurit contre linvasion de la sparation. Le Temps, quand il
accorde du miel, il y mle du poison ! Le jour du Jugement dernier,
en compagnie des amies, Adheri, est prfrable au Paradis. Quand
lami est spar de son amie, cest alors le Jugement dernier.

326

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Gazel

O srce, gorko li je pie strpljenja, i duu uzima


No, gorina dana rastanka od toga je vea
Rastanak od prijatelja znamenje je Pakla
Ne daj Boe, krivo rekoh, Pakao je znamenje rastanka [fol. 40b]
Dokle e me plaiti strahotom Kijametskog dana
Kijamet za mene je dan rastanka od jarana
U dostatnosti susreta ne smatraj se sigurnim od rastanka
Jer ako sudbina i d jedan gutljaj, u njemu ima i otrova
Azerijev kijamet s dragom od Denneta vea ast je
Kad je drug od drge daleko, onda kijamet je

327

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LE CINQUIME PARADIS.

BAA PETA

Plein de traits desprits crits sur un tableau dagrment [venus] de


la langue des oiseaux [qui chantent] dans les parterres de lloquence et la marchandise de chacun est une plume et qui sont pour les
curs lessence de la gat et de llgance [de style] pour la propagation des finesses des gens purs. Le jardinier particulier de lloquence a ouvert la porte du jardin de llgance.

Puna [je] ar [od] dosjetki na ploi neporonosti, s jezika ptica [iz]


vrta krasnorjeivosti, od kojih je svaka izvorite pronicljivosti, a dubini
srdaca donose radost umjenosti. Kako bi se pronijela kazivanja pobornika proienosti, baovan pera [u] vrtu rjeitosti otvori kapiju
bae prefinjenosti.

BON MOT. Un jour vint devant le Matre des deux Univers, Mohammad llu (que la bndiction et le salut de Dieu soient sur Lui), une
vieille femme. La peau de son visage stait crispe et toutes ses
dents taient tombes et la beaut de cette crature stait enfuie.
Seul le Dieu Trs-Haut sait combien dannes elle avait vcues. Sa
taille stait courbe cause du fardeau de la vie et ses cheveux
staient enchevtrs comme les fibres blanches du palmier et si
quelquun lui demandait des nouvelles du monde sans fin elle pouvait mme lui donner des nouvelles de la tribu de Mareb 26. Elle dit :
O lu des Prophtes et Fin des Purs, est-ce que jirai au Paradis,
le jour de la Rsurrection ? Il lui rpondit : O sur de la fille du
monde et veuve ignorante et impure. Nul tre dcrpit nira au Paradis. Lorsque la vieille eut entendu cette rponse du Prophte (que la
bndiction et le salut de Dieu soient sur Lui), elle se mit pleurer
en disant : O Prophte de Dieu. Il est descendu pour moi un verset
disant que je nirai pas au Paradis. O irai-je, moi qui tai vu dans ce
monde et qui ai t en ta compagnie ? Est-ce que tu ne veux pas me
compter dans les champs de la Rsurrection au nombre des gens du
Paradis par le mrite de ton intercession ?

328

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

DOSJETKA. Jednoga dana, kod velikana na oba svijeta, Muhammeda,


mir njemu!, doe neka starica kojoj koa lica bijae smeurana, zubi
joj poispadali, a ljepota i ljudski lik od nje pobjegli. [Samo] Svevinji
Bog zna koliko je godina svoga ivota bila poivjela. Stas joj, od tereta
ivota, bijae se pognuo, a kosa se splela poput bijelih palminih vlakana; ako bi je neko zapitao neto o beskrajnom svijetu, govorila bi
samo o Mardi191 plemenu.
[Starica] ree: Odabrani meu poslanicima, konani meu preistima [fol. 41a] hou li ja na Ustanuu otii u Raj? Ree: Sestro
keri dunjaluka, turobna udovice neuka nijedna oronula starica kao
[to si] ti u Raj nee otii.
Kad starica od Poslanika, mir njemu!, u takvu vijest, poe plakati
i ree: Allahov Poslanie, je li o meni objavljen ajet da neu otii u
Raj? Ili gdje [bi se moglo] desiti da mene, koja sam te vidjela i s
tobom besjedila, na popritu Ustanua, po blagodati zauzimanja, ne
uini jednom od itelja Raja?!
Pjesma

Vers : Si tu ne fais pas [ Mohammad] grce et intercession pour moi, je


nai qu dire : malheur ! Sauf toi personne ne maidera. Que ma vie et
ma tte soient sacrifies pour toi, lu ! Comme tu es devenu la grce
de Dieu envers le monde, ton peuple demande un don de ta gnrosit.
Puisque Fewzi est devenu malade cause de ses pchs, docteur ! cest
par toi que son cur gurira. Je suis tmoin que tu es dans lunivers le
reprsentant de Dieu et le roi du monde.

Ne uini li milost i ne zauzme se za me Ostaje mi samo Teko meni! da kaem


Osim tebe niko pomoi mi nee Duu i glavu, Mustafa, dat u za tebe
Kad ti si postao Boija milost svijetu Tvoj narod192 od plemenitosti ti trai nagradu
Svjedoim ti da si na svijetu Svjedok istine i kralj svemu
Kada je oboljelo od grijeha, lijenie Srcu Fevzijinu od tebe lijek doi e

Alors le refuge des infortuns et le roi des bienveillants sourit et


dit : O dshrite de la fortune ! toi qui demandes la demeure de
lternit nas-tu pas entendu dire que Dieu Trs-Haut transforme les

Zatitnik ojaenih i kralj obzirnih tada s osmijehom ree: Nesretnice [opeena] sudbine [arom], ti to vapi za Darul-kararom193 zar
nisi ula da e Svevinji Bog starice pretvoriti u trinaestogodinje dje329

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

vieilles femmes en fillettes de treize ans et les vieillards en jeunes


hommes de trente-trois ans et tous les habitants du Paradis, il les
transforme de la mme manire et les introduit dans la demeure de
la Paix. Lorsque la vieille entendit cette bonne nouvelle du Prophte
(que la bndiction et le salut de Dieu soient sur Lui), elle redevint
joyeuse et se mit baiser le pan de sa robe.

Kad starica od Pejgambera, mir njemu!, u te blagovijesti, [fol.


41b] razveseli se i poe mu ljubiti skut.

Vers : Quelle grandeur de grce divine qui rend tout fait jeunes les vieillards qui ont mrit sa faveur ! Qui a la force de sacquitter par un simple
remerciement du fardeau de la reconnaissance due tant de bont divine ?

Kakve li Boije milosti, starce ini mladima Blagodati Svoje ini ih dostojnima
U koga je tolika snaga da zahvalnou zbaci Teret zahvale na Njegovoj silnoj milosti

BON MOT. Un derviche visita un jour Ahmed ibn Acim pour obtenir
de quoi se nourrir ce jour-l. Ahmed ibn Acim lui dit : Si tu mnumres les prophtes un par un, je te respecterai beaucoup et je taccepterai parmi mes intimes. Le derviche se mit les numrer et dit :
Le premier prophte est Adam (le salut soit sur lui), il est notre
grand-pre ; le deuxime est No (que le salut soit sur lui), il est
notre deuxime anctre ; le troisime, Abraham (le salut soit sur
lui) est le grand-pre de notre Prophte (le salut et la bndiction
de Dieu soient sur Lui). Le quatrime, Mose (sur lui soit le salut) est
linterlocuteur de Dieu, le cinquime Pharaon qui a enlev le Nil...
Ahmed b. Acim lui dit : O derviche, quelle est cette btise ? Tu dis
de lennemi de Dieu quil tait prophte . Il lui rpondit : O roi, il
ne se contenta pas de la prophtie, mais il prtendit tre Dieu .
Cette anecdote plut au roi et il saperut que ctait un homme plein
desprit et farceur ; il lui accorda sa faveur daprs ce qui avait t
convenu et ladmit parmi ses intimes.

DOSJETKA. Neki dervi ode da zijareti Ahmeda bin Asamma,195 kako


bi pribavio jednodnevnu opskrbu. Ahmed ibn Asamm ree: Derviu,
ako mi nabroji pejgambere, jednog po jednog, bogato u te nagraditi
i jednim od svojih blinjih uiniti. Dervi poe nabrajati i ree: Prvi
pejgamber je Adem196, mir njemu!, koji je na estiti otac; drugi je hazreti Nuh, mir njemu!, koji je [na] drugi otac; trei je hazreti Ibrahim,
mir njemu!, koji je predak naeg Poslanika, Allah mu se smilovao i
spasio ga; etvrti je hazreti Musa197, mir njemu!, koji je Boiji sabesjednik; peti je faraon, koji je uvis podigao Nil.

Vers : Certainement lhomme loquent ne restera pas loblig des gens vils.
Il arrivera un jour o il sortira de son indigence : tels sont les caractres de
la science et de la connaissance.

Kita

BON MOT. Un homme avait une vache qui se perdit. Il loua un crieur
et le fit crier. Il ne la retrouva pas. A la fin il dsespra et se mit
pleurer. Un de ses amis vint pour le consoler et lui dit : O ami sincre dautrefois. Jusqu quand pleureras-tu ? Est-ce que tu nas pas
perdu ta vache dans cette ville ? Il lui rpondit : Oui. Elle a t
perdue dans cette ville . Il lui dit alors : Ne pleure pas parce que
celui qui a vol et a entendu la proclamation du crieur na pas rendu.
Il est hors de doute que tu la retrouveras au jour de la Rsurrection.
330

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

vojice, a starce u tridesettrogodinje mukarce? Sve e stanovnike


Raja na takav nain preobratiti, i onda ih u Darus-selam194 smjestiti.

Kita

Ahmed bin Asamm ree: Derviu, kakvu to ludoriju ini?! Boijeg


neprijatelja pejgamberom dri!? Ree: Kralju, [on] se nije zadovoljio time da bude pejgamber; tvrdio je da je bog!
Kralju se dopala ta dosjetka. Znao je da je taj ovjek [fol. 42a] proniciljiv i duhovit. Kako je ranije rekao, obilato ga je nagradio i jednim
od svojih blinjih uinio.

Kako god bilo, ovjek lijepih rijei Pod teretom zahvale krtima ne jei
Desi se da opskrbu pribavi iz neimatine Takvi su obiaji znanja i spoznaje

DOSJETKA. Neki je ovjek imao kravu; izgubila se. [ovjek] unajmi


telala198 i on [to] razglasi. Ne nae je. Na kraju izgubi nadu, i poe
da plae.
Jedan njegov prijatelj ode da ga obie i ree: Davnanji prijatelju
odani, dokad e plakati? Zar se krava nije izgubila u ovom gradu?
Ree: Da, u ovom se gradu izgubila. Ne plai, ree, ko god ju je
ukrao, uo je povike telala i nije [je] vratio; vratit e je, nema sumnje,
331

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Lautre lui rpondit : O frre, je ne pleure pas pour cela. Jai peur
quelle soit tombe aux mains dun savant [casuiste] qui laccorde
avec les principes de la Loi (charia) et la mange, de manire que je
ne puisse pas la reprendre au Jour de la Rsurrection.

na Kijametu. Ree: Brate, ne plaem ja zbog toga. Strah me toga da


je dopala u ruke nekom uenjaku; on e [itavu stvar] smjestiti u [okvir]
naela erijata i pojesti [je]. I ja je na Kijametu neu moi vratiti.

Vers : Si un savant [casuiste] trouve une chose perdue par sa casuistique,


il la mange (il se lapproprie) sans peur ni crainte ; il na pas le dsir de la
rendre son propritaire mme si elle tait vidente (connue) comme le
buf de Mose.

Kita

Ako neki mudrac izgubljeno nae S objanjenjem i bez straha to iskoristit e


To da vrati vlasniku, on volje nema Makar bilo jasno da je krava Musaova

PLAISANTERIE. Un derviche mont sur un ne ft reu dans la


maison de quelquun au moment o la nappe tait dj enleve. Le
derviche avait pass plusieurs jours sans avoir rencontr la charmante figure de la galette de pain ; et dans le dsert de la faim il
patientait secouant sa chane et le grondement de son ventre [vide]
faisait trembler la maison comme le bruit du tonnerre. Dans cet tat
il attendit quelques heures la table du festin et vit la fin que lhte
ne donnerait rien sans quon le lui demande. Alors il se mit parler,
disant : O amphitryon hospitalier, toi qui nourris gnreusement les
affams ; jai entendu les grands dire que le billement a raison des
hommes pour deux causes. Lune est la faim, et lautre le manque
de sommeil. Or, je nai pas encore sommeil et je ne sais pas pourquoi
le billement ma pris. Il lui rpondit : Je le sais pourquoi. Les
natures des gens sont diffrentes entre elles.

DOSJETKA. Neki dervi koji je jahao na magarcu stie u goste u kuu


nekog ovjeka, i to u vrijeme kad je objed bio zavren [fol. 42b]. Prolo je bilo ve nekoliko dana da dervi nije ni vidio trucu hljeba. U pustinji gladi bio je jedan [od onih] u krivudavom lancu strpljivih. Kranje
njegovog stomaka potresalo je kuu kao zvuk [udara] groma.

Vers : Comment les gens rassasis et dsaltrs sauraient-ils quel est ltat
de lhomme affam dans le coin de la tristesse ?

ta znaju siti i napojeni U osami tuge kako je gladnim

Le derviche vit que son hte disant de telles finasseries ne voulait


rien lui donner. A la fin il dit franchement : Hte gnreux, tre
fortun aux belles qualits ! Quand nous aurons mang o dormirons-nous ? Il lui rpondit : Derviche, nous avons dj mang du
pain, louange Dieu ! ma maison est vaste, couche-toi o tu voudras
et repose-toi en tout endroit qui te plaira.

332

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

U takvom je stanju neko vrijeme iekivao gostinsku trpezu; na


kraju je uvidio da je, ako ne zatrai, nee ni biti. Tada je poeo da govori. Ree: Domaine gostoprimljivi, darovaoe trpeze gladnim pronicljivim od jednoga uglednika sam uo da ljude od dvije stvari obuzima
zijevanje: od gladi i nesanice. Meni se jo ne spava; ne znam zato
mi se zijeva. Ree: Otkud ja znam zato? Ljudske su udi razliite.
Stih

Dervi uvidje da ovaj domain nee nita dati ako bude tako govorio. Na kraju otvoreno ree: Domaine velikoduni, sretnie vrli
kad jedem, gdje u spavati? Ree: Derviu, mi smo veerali. Bogu
hvala, moja je kua prostrana; gdje god poeli, spavaj; gdje god ti se
dopadne, odmaraj.
Stih

Vers : Lhomme affam ne trouve pas de repos si Dieu ne lui donne pas la
patience et le contentement.

Smiraja pronau gladni ljudi Samo ako Bog daruje strpljenja i skromnosti [fol. 43a]

Finalement, le derviche perdit lespoir de manger et de boire. Il se


leva et alla lcurie. Il enleva le bt du dos de son ne et se mit le
frapper. Lne par suite du tourment quil subissait se mit braire si
fort que tous les enfants du quartier se mirent pleurer dans leurs

Dervi na kraju izgubi nadu da e [neto] pojesti i popiti. Ustade i


ode u talu. S magarca skide samar i poe [ga] udarati. Od tog muenja magarac prodornim glasom zareva, tako da sva djeca u mahali iz
straha od njegova revanja zaplakae u beikama.
333

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

berceaux par peur de sa clameur. Les gens lentourrent de tous les


cts et lui dirent : O derviche connaisseur de la vrit. Quelle faute
a-t-il commise pour le battre ainsi ? Il rpondit : Dans le bissac
il y avait mon pain, il me la mang. Cest pour cela que je le bats.
Lamphitryon dit : O derviche, par Dieu, ne le frappe pas, je tapporterai tout de suite du pain. Il dit : Je sais que vous mapporterez
aussi du fromage, mais ce malappris le mangera aussi. Le matre
dit ses serviteurs : Apportez la nappe afin que nous nous dbarrassions de ce bruit de malheur. Les serviteurs apportrent vite la
nappe ; le derviche cessa de frapper lne et le renvoya.

Ljudi se sa svih strana oko njega okupie i rekoe: Derviu to za


istinu zna, ta je zgrijeio pa je zasluio da ga tako udara? Ree:
U bisagama sam imao kruh; pojeo ga je. Zato ga udaram. Domain
ree: Derviu, tako ti Boga ne udaraj [ga]! Sad u ti donijeti kruha.
Ree: Znam da bi mi donio i sira, ali ovaj sporo ui, opet e pojesti.
Domain naredi svome slugi: Idite i donesite trpezu, da se spasimo
od ovog stranog revanja. Sluge brzo donesoe trpezu. Dervi prestade udarati, i magarca otpravi.

Vers : En effet un homme sage ne doit pas rester ngligent dans les grandes
affaires. Tout ce quon raconte dans lunivers devient ressource (nourriture)
pour les gens affams.

U sluaju svakom ovjek e mudri Od neukog krtog izvui koristi


ta god na svijetu kazali o tome Gladnoga ljudi uvijek nahrane

PLAISANTERIE : Khiyli (que la misricorde de Dieu soit sur lui) sen


alla chez Rzi. Il tait assis depuis quelques heures. Ce fut le temps
de manger : il attendit longtemps mais lautre nexhiba rien. Il regarda par la fentre du palais et vit quon menait un mort au cimetire.
Khiyli se leva et dit : O cher ami, de quelle maladie es-tu mort ? Il
attendit un peu et dit alors : Va, vieil ami, parce que nous aussi nous
sommes sujets cette douleur. Nous ne tarderons pas te rejoindre.
Rzi dit : O frre, Dieu Trs-Haut sait que tu es devenu fou, parce
que comment un homme raisonnable peut parler une me morte.
Il lui rpondit : Je ne suis pas devenu fou, mais par la gnrosit
des grands Dieu Trs-Haut ma octroy le don de langage muet. 27 Ce
mort-l tait mon ami. Cest pour cela que je lui demandais la cause
de sa mort. Rzi reprit : O frre, puisque tu sais deviner, de quelle
maladie est-il mort ? Il lui rpondit : Etant un jour invit dans
la maison de quelquun il attendit plusieurs heures quon mette la
nappe pour manger. Et comme la fin elle ne vint pas ce fut la cause
de sa mort. Moi je dis que moi aussi jai t afflig de cette maladie. Il
ne se passera pas beaucoup de temps avant que ma mort narrive.
Rzi sut alors le pourquoi de cette plaisanterie et cette minute il fit
servir manger.

Vers : Les gens sordides prfrent un morceau de pain leur vie. Le corps de
lhte leur semble une statue damertume.
PLAISANTERIE : Un roi tait si triste quil ne pouvait trouver de repos nulle part. Il dit son vizir : Prparez-moi quelque chose qui
334

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kita

DOSJETKA. Hijali199, Allah mu se smilovao!, ode Razijevoj200 kui. Sjedio je neko vrijeme. Doe vrijeme za jelo. Dugo je iekivao, meutim
nita ne [fol. 43b] iznosee. Kroz prozor kue provirio je napolje: vidio
je da nekog umrlog nose na groblje. Hijali ustade i ree: Prijatelju po
boli, od kakve li te bolesti smrt zadesi? Malo zastade, a onda ree:
Idi, prijatelju stari. I ja bolujem od te bolesti; nee dugo proi, a i ja
u za tobom pristii.
Razi ree: Brate, Bog Svevinji zna da te je snalo ludilo; inae,
kako bi razuman ovjek mrtvacu bez due tako neto govorio? Ree:
Nije mene snalo ludilo, nego mi je Svevinji Bog, pregnuem201 [duhovnih] velikana, podario jezik [duhovnog] stanja. Ovaj je umrli bio
jedan od mojih prijatelja; zato sam ga pitao za uzrok njegove smrti.
Ree: Brate, poto zna jezik [duhovnog] stanja, od kakve je bolesti
umro? Ree: Kao i ja, bio je gost u neijoj kui; dugo je iekivao
trpezu s hranom; nije dola. To je bio uzrok njegove smrti. Rekoh da
sam i ja obolio od iste bolesti; nee dugo proi, a i moja e smrt stii.
Razi je shvatio o emu je rije. Istoga trena iznese bogatu trpezu.
Stih

krti komad kruha dre vrijednim svog ivota


Kiselo lice zbog njeg pokazat e oima gosta [fol. 44a]
DOSJETKA. Jednog kralja obuze velika tuga, tako da se nigdje nije
mogao smiriti. Ree svom veziru: Napravite mi neto da mi se srce
time malo razonodi.
335

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

calme mon cur. Le vizir fit faire une pomme dor comme un uf
dautruche, lapporta devant le roi et lui dit : O prince qui rpands la
gnrosit, roi de belle figure ! Voici, je tai prpar une chose qui
calme le cur et que personne na possd. Le roi dit : O, toi qui
es loin du cercle des sages, toi qui te rjouis de contempler largent
et lor ! Cent mille louanges soient rendues Dieu de ce que par sa
bont illimite je suis devenu roi dune pareille contre. Quel divertissement peuvent me donner lor et largent. Il ny a quun mendiant
comme toi pour y jeter les yeux et y faire attention.

Vers : Comment les gens indpendants regarderaient-ils lor et largent ?


Ils sont les piges de la tromperie de ce monde et lornement des femmes.
Le vizir dit : O roi fortun et prince savant. Je nai pas fait cela
pour le regarder, mais pour le spectacle des menteurs. Fais dire aux
hommes que tu la donneras qui dira un mensonge non ou et non
vu. Vois, quel sera le spectacle des menteurs et ton amusement. Le
roi fit donc proclamer quil donnerait quiconque lui dirait un mensonge non ou et non vu une pomme dor. Lorsque cette nouvelle se
propagea par les marchs les menteurs se ressemblrent en masse
au palais royal. Ayant prpar chacun un nouveau mensonge, le roi
pour ne pas leur donner lor disait chaque personne qui mentait :
Tu as dit la vrit. Ce nest pas un mensonge. A la fin un homme
attacha un tonneau sur son dos et sen alla au palais du roi. Les portiers lui dirent : Eh, lhomme ! o veux-tu aller avec ce tonneau ?
Il rpondit : Je suis un des menteurs, je veux me prsenter au roi.
Ils lui dirent : O homme, nes-tu pas quelquun qui a dit hier un mensonge en prsence du roi et qui le roi a dit que ctait la vrit ?
Il rpliqua : Oui, cest moi, mais ce jour-l il ny avait pas beaucoup
de mensonges chez moi. Maintenant, jai apport le tonneau. Chaque
mensonge qui vous plaira prenez-le, et chaque mensonge qui ne plaira
pas rendez-le moi. A la fin on lamena devant le roi. Il lui dit : O
prince juste, monarque bienfaisant. Mon pre tait un riche commerant et a rendu beaucoup de service votre pre et lorsque votre pre
avait besoin dargent il a emprunt de mon pre sept charges dans ce
tonneau. Maintenant, moi aussi je suis devenu besogneux. Donnez-moi
mon d afin que votre pre ne reste pas dbiteur dans son tombeau.
Lorsque le roi entendit cela il fut hors de lui, et son cur fut bless et,
tout perplexe, il dit : Quel est ce mensonge que tu dis ? Mon pre na
rien emprunt personne. Il lui rpondit : Sire ! Si tu dis que je dis
336

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Vezir od istoga zlata napravi jabuku poput nojeva jajeta; donese


je pred kralja i ree: Kralju plemenitosti irioe, vladaru vanjtine
lijepe evo, napravio sam jednu razonodu tvoga srca, kakvu nijedan
vladar nije imao. Kralj ree: Ti to od kruga si umnih udaljen, ti to
gledanjem srebra i zlata biva razveseljen stotinu hiljada puta Bogu
hvala to sam, po Njegovoj velikodunoj milosti, postao kraljem u
ovakvoj zemlji! Kako e mi srebro i zlato razonoditi srce?! Osim tebe
gladnih oiju, niko je ne bio pogledao, niti [joj] vrijednosti pridao.
Stih

Srebro i zlato kad bi pogledali ljudi bez potreba


Jer oni su varljiva zamka vremena i ukras ena
Vezir ree: Sretni kralju, spoznajui vladaru nisam je napravio
da bi je gledao, ve da bi laljivce posmatrao. Kai ljudima: Ko god
izrekne nevienu i neuvenu la, dat u mu [je], pa vidi kako je posmatrati laljivce, i razonoda srca ta je.
Kralj oglasi [fol. 44b]: Ko god izrekne nevienu i neuvenu la, darovat u mu ovo zlato. Kad se ta vijest prou po bazarima, laljivci se, jedan za drugim, okupie na kraljevu dvoru; svaki je smislio neku la novu.
Kako ne bi dao zlato, kralj je sve njihove lai proglasio istinom. Isto tako,
svakome ko je izrekao la, kralj je rekao: Kazao si istinu, to nije la.
Na kraju neki ovjek zaveza za lea jedan vr i ode na kraljev dvor.
Straari rekoe: ovjee, kuda ide s tim vrem? Ree: Jedan sam
od laljivaca; idem kod kralja. Rekoe: ovjee, nisi li ti onaj koji
je juer u kraljevom prisustvu izrekao la, a kralj je tvoje [rijei] nazvao istinitim? Ree: Da, taj sam, ali toga dana uza se nisam imao
mnogo lai; sada sam ih donio u vru. Koja god vam se la dopadne,
uzmite [je]; a koja god vam se ne dopadne, vratite [je].
Na kraju ga odvedoe pred [kralja]. Ree: Istinoljubivi kralju, pravini vladaru otac mi je bio jedan od imunih trgovaca. Tvom je ocu
mnoge usluge uinio. Kad je tvome ocu trebalo blaga, od moga je oca
sedam puta ovim vrem uzeo u zajam. Sada sam ja jedan od onih u
potrebi [fol. 45a]. Daj mi ono to mi pripada, da tvoj otac u grobu ne
ostane pod dugom.
Kad kralj to u, dua mu do grla doe, a srce mu bi ranjeno. U takvoj
smetenosti ree: Kakvu ti to la govori?! Moj otac ni od koga nije uzimao zajam! Ree: Kralju, ako moje rijei potvruje, napuni vreve; a
ako porie, odmah mi daj tu zlatnu jabuku jer sam siromaan.
337

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

la vrit, remplis le tonneau, et si tu me dmens donne-moi vite cette


pomme dor parce que je suis indigent. Le roi vit que son dsir tait
autre. Il lui donna la pomme en lui disant : O homme, par Dieu ne dis
pas une autre fois un tel mensonge qui gratigne le cur.

Vers : Ne dis personne, homme intelligent un mensonge dont le cur est


bless. Dis aux amis une douce plaisanterie par laquelle saccrot, la joie de
lme et du cur. Si tu ne sais pas la faon de dire des anecdotes ne les dis
pas. Sinon tu donneras mal la tte.

338

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kralj je shvatio da [on] eli ono drugo. Poloi mu jabuku u ruku i


ree: ovjee, [tako ti] Boga, nikada vie ne kai takvu la, jer ranjava srce.
Kita

ovjee umjeni, ne kai nikome La to srce biva ranjeno njome


Prijateljima kazuj profinjene dosjetke Kojima u dui i srcu radost raa se
A ako nisi vian ispriati dosjetku Ne govori, to moe donijeti glavobolju

339

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

LE SIXIME PARADIS

BAA ESTA

Plein dodeurs des roses du rosier de la dignit et des parfums des


bouches des jacinthes du jardin de la gnrosit et des parfums des
fleurs des parterres de la libralit et des bruits de la rupture des
pines de la bassesse et du sarclage des brins de la vilenie pour
liminer les mauvaises herbes de lavarice. La plume du jardinier du
rosier de la fracheur ouvrit la porte du parc de la gnrosit.

Puna [je] mirisa cvjetova u bokoru rua gospodstvenosti, miomirisa


ust zumbul u bai velikodunosti, blagomirisa behara u vrtu estitosti, te zvuka upanja trnja neljudskosti i plijevljenja korova unienosti.

GNROSIT. A Fadhl le Barmkide naquit un fils. Tous les grands


esprits allrent le fliciter mais parmi eux il y avait un homme qui
avait acquis de lhabilet dans tous les arts et prouv toutes les
sciences, mais il avait souffert de la pauvret de la part du Temps
infidle, et par la rotation de la roue [du ciel] il avait support la tyrannie de lindigence. Lui aussi se rendit la runion des Barmkides
et sassit au bas-bout de la salle.

VELIKODUNOST. Fazlu Barmekiju202 na svijet doe sin. Svi pronicljivi


[fol. 45b] i rjeiti ljudi vini kazivanju tariha203 odoe da mu estitaju. Meutim, meu njima je bio jedan ovjek, vian svim umijeima
i oproban u svim znanjima; no, od nevjerne sudbine trpio je zulum
siromatva, a od kruenja neba podnosio je muku neimatine. I on,
jednoga dana, ode na sijelo Barmekija i sjede u zadnji red.

Vers : Dans ce monde je ne sais comment il se fait que la


place des gens de talent est le dernier rang. Ainsi simaginent les gens vils que cest combler les gens de cur
et desprit. Ils ne savent pas que le cur des gens desprit
est le lieu de lpiphanie de Dieu, que sa gloire soit exalte.
On amena alors lenfant habill en toffe de Suse et on le mit aux
mains de chacun. Chacun fit une prire et mit un chronogramme
ct de lui, un par un jusqu ce que les gens de la runion eurent
termin ; alors on fit rentrer lenfant et lon mit ses chronogrammes
devant Fadhl le Barmkide. Celui-ci lut alors chacun deux et applaudit, mais il donna la prfrence au chronogramme de cet homme
(victime de la tyrannie de la Destine) et il le loua beaucoup. Alors
il ordonna quon donnt chacun des assistants quatre mille pices
dor. Lorsquils sortirent de la porte il leur fit jeter encore dix mille
pices par les fentres de la galerie.

Vers : Si un noble voit un homme pratiquer la vertu il verse


sur sa tte lor avec mille respects et applaudissements.
Comment approuver la gnrosit dun homme libral de
la porte duquel un homme indigent retourne dsespr et
ne trouve ni fortune ni honneurs.
340

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kako bi se poistila trijeska niskosti i podlosti, pero baovana u


ruinjaku ozelenjelosti otvori vrata cvjetnoga dvorca velikodunosti.

Kita

Ne znam ta se to zbiva na svijetu Da je vrlom mjesto u posljednjem redu


Ljudi niska duha ovako misle: Darovati ljude srca loe je
Ne znaju da je srce pronicljivoga Ogledalo Velianstvenoga Boga
Onda su sina, odjevenog u utarsku odoru204, iznijeli i svakome
ga u ruke dali. Svaki je uputio dovu i na njega spustio tarih, jedan za
drugim, dok svi ljudi na sijelu to ne uinie.
Tada sina unutra unesoe, i sve tarihe pred Fazla Barmekija poloie. On je svaki proitao i pohvalio, ali, tarih onog ugnjetenog ovjeka
je drugima pretpostavio i nairoko ga nahvalio. Zatim naredi da svakom ko je bio prisutan, svakom pojedinano, daju etiri hiljade zlatnika, a da u trenutku kad budu izlazili na njegova vrata, kroz prozore
na balkonu po njima pospu jo deset hiljada zlatnika. Tako i uinie.
Kita [fol. 46a]

Ako estit ovjek vidi umijee od nekoga


Po glavi mu zlato sipa, hiljadu puta pohvali ga
Dareljivost plemenitog kad bi dopustila siromanima
Da s njegovih vrata oajni odu, za takvog sree nema
341

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Bermeki ree jednom slugi: Vrati mi opet onog ovjeka koji je


sjedio u zadnjem redu. Sluga ode za njim i vrati ga. Ponovo mu dade
dvanaest hiljada zlatnika, i odjenu ga u sveanu odoru.

Le Barmkide dit un esclave : Cet homme qui tait assis au


bas-bout de la salle, ramne-le moi. Lesclave courut aprs lui et
le ramena. Il lui donna de nouveau douze mille pices dor et le fit
habiller dun vtement dhonneur. Mais selon ce quexige la marche
de la Sphre Renverse il ne se passa pas quelques mois que Haroun
Ar-Rashid se courroua contre les Barmkides, les tua, fit semer de
lorge sur lemplacement de leur palais et y fit patre les chevaux ; et
la trace ds Barmkides disparut de ce monde. Personne ne sut par
suite de quelle faute ils subirent pareille injustice.

Ali, odredbom sudbine koja se preokrenu, ne proe ni nekoliko


mjeseci a Harun el-Reid205 rasrdi se na Bermekije i pobi ih, a na
mjestu njihove kue zasija jeam206. [Tu] je izvodio konje na ispau.

Vers : Comment un homme sage peut-il se fier la faveur des rois ? La


faveur et la colre du roi sont jumelles et attaches lune lautre.

Stih

Mais cet homme devint opulent grce la gnrosit abondante


de Fadhl le Barmkide : il acheta plusieurs bains et moulins, acquit
plusieurs ateliers et se procura beaucoup de chevaux et de troupeaux, beaucoup de serviteurs et de domestiques. Il devint un des plus
grands seigneurs de Baghdad. Ainsi se passa un certain temps. Un
jour il donna avis un tenancier de bain dinterdire au public le bain
(le rendre particulier), pour quil ny vint personne sauf le barbier et
le surveillant. Le tenancier fit ainsi. Il y avait un jeune homme plus
habile que les autres dans le mtier de barbier et de meilleure famille que les autres. On avertit le seigneur de linterdiction du bain
au public. Il arriva enfin et le jeune homme commena son service
et le patron en fut satisfait. Entre temps il chanta quelques vers du
chronogramme de Fadhl le Barmkide. Le jeune homme lorsquil entendit ces vers resta sans force, svanouit et tomba par terre, ce que
voyant, le seigneur se prcipita dehors et senfuit ; il fit ce reproche
au tenancier du bain : Tu savais que le jeune homme est pileptique, pourquoi las-tu dsign mon service ? Il rpondit : Dieu
Trs- Haut sait quil y a cinq ans que ce jeune homme exerce le mtier de barbier dans ce bain. Je ne lai jamais vu dans cet tat et je
nai entendu de personne que son tat tait tel. Le jeune homme
revint lui. Le seigneur le mena dans sa maison et lui dit : Jeune
homme, quest-ce qui ta mis en cet tat ? Auparavant as-tu jamais
t ainsi ? Non. Pour quelle raison es-tu tomb maintenant
dans cet tat ? Seigneur, sais-tu ce que tu as chant au bain ? .
Je le sais . As-tu vu cette maison que les Barmkides habitrent ?
Oui, je lai vue ! que Dieu Trs-Haut rjouisse lme des Barmkides
dans le Paradis et la Gloire. Toute cette fortune que tu vois vient deux.
Tu as vu aussi lenfant pour lequel tu as fait le chronogramme ?
Oui, ctait le fils de Fadhl le Barmkide. Le jeune homme sortit de
342

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Nestade loze Bermekija na ovome svijetu. Niko nije znao zbog kakvog li ih grijeha pogodi takav zulum.

U milost vladar kad bi se pouzdao ovjek umni


Pomijeani su milost i bijes, jedno s drugim vezani
Meutim, onaj se ovjek, obilnom dareljivou Fazla Barmekija,
obogati; kupio je brojna kupatila i mlinove, i stekao brojne radionice.
Okupio je brojnu svitu i veliku poslugu. Postao je jedan od uglednika u
Bagdadu. Neko je vrijeme proveo u takvome stanju.
Jednoga dana [fol. 46b] zapovjedi upravniku kupatila da ga isprazni; da ne bude nikog osim dallaka207 i vratara. Upravnik kupatila tako i
uini. Bio je jedan mladi, od svih vjetiji u poslu dallaka. U slubi je bio
primjerniji od svih. Obavijestili su ga da je kupatilo ispranjeno. Uao
je; mladi poe s vrenjem slube. Gospodaru se njegov rad dopade;
istovremeno kaza nekoliko stihova iz tariha za sina Fazla Barmekija.
Kad u te stihove, mladi klonu; izgubi svijest i pade na zemlju.
Kad gospodar to vidje, u jednom skoku pobjee napolje. Obrui se
na upravnika kupatila: [Sigurno] si znao si da je ovaj mladi padaviar! Zato si njega odredio da me slui?! Ree: Svevinji Bog zna, pet
je godina kako taj mladi u kupatilu radi posao dallaka; nikad ga nisam
vidio u takvom stanju, niti sam i od koga uo da ima takvu nevolju.
Mladi se povrati iz onoga stanja. Gospodar [ga] odvede svojoj kui
i ree: Mladiu, zbog ega te onakvo stanje spopade? Je li ti se [to]
ikada ranije desilo? Ree: Nije. Ree: Zbog ega te je sada takvo
stanje obuzelo? Ree: Gospodaru, zna li ta si kazao u kupatilu?
Ree: Znam. Ree: Jesi li vidio kuu [fol. 47a] u kojoj su Bermekije
obitavali? Ree: Da, vidio sam. Neka Svevinji Bog duu Bermekija
obraduje Dennetom i ljepotom; sav ovaj moj imetak koji vidi od njih
je. Ree: Jesi li vidio i djeaka za koga si napisao tarih? Ree: Da,
bio je [to] sin Fazla Barmekija. Mladi opet izgubi svijest i pade.
343

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

nouveau du cercle de la raison (svanouit) et tomba par terre. On lui


jeta de leau la figure, il revint lui et dit : Seigneur ! sache donc que
moi je suis cet enfant de bonheur qui suis rest dun tel pre.

Vers : quoi dois-je me plaindre de linjustice de mon toile ?


Comme moi ltoile fut aussi soumise la destine.
Alors le matre se leva, se mit lui baiser les yeux et le front et
lui dit : Tu es la cause de ma richesse. Sur lheure, que la moiti de
ce que je possde tappartienne ! Lautre moiti me suffira jusqu la
mort. Le jeune homme dit : O matre, je ne suis pas dune race
telle que je reprenne ce que mon pre a donn. Si je le pouvais, je
donnerais encore. Maintenant, patiente un peu parce quil mest rest quelque chose dans le bain. Il se peut que quelquun le prenne, je
vais lapporter et alors je vais dlibrer avec toi. Le matre lui donna
la permission. Il sen alla et disparut. Personne ne sut jamais de quel
ct il tait parti et ce quil tait devenu.

Vers : Si un fils, le meilleur descendant, demeure aprs son pre,


il ne lui cause pas de dommage, mais il lui rapporte le bien de la
prire. A Dieu ne plaise quun enfant dgnr existe avant ou aprs !
Toujours il fait du tort lme de ses parents.

CONCLUSION DU LIVRE. Je demande ceci aux gens desprit du rosier de la science et aux gens subtils du parterre du palais du talent
chaque fois que leur regard pur tombera sur ces jardins de couvrir
limperfection du service du jardinier, sous le pardon, daprs lancienne coutume des grands.

Vers : Ma louange soit au Bienfaiteur car ce livre a t achev grce


son aide gnreuse. Quiconque me pardonne mon insuffisance
que la grce Dieu lui pardonne la sienne.
Dans ce temps que sacheva ce mmorial de foi, la date de la
Fuite du Matre des deux mondes.

Vers : tait avec les amis dans mon jardin nouveau lanne 1152.
344

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Lice mu poprskae vodom. Opet doe sebi i ree: Gospodaru,


znaj da sam ja onaj nesretni djeak, koji je ostao iza takvog oca.
Stih

Kome da se alim nad nesreom svojom Kad je, kao i ja, odreena sudbinom
Tada gospodar ustade; stade mu ljubiti oi i elo i ree: Ti si uzrok
moje sree! Ovoga trena pola od svega to imam neka bude tvoje; a
druga polovina moja je. Do smrti [mi] je dovoljno. Mladi ree: Gospodaru, ja nisam od takve loze da uzmem ono to je moj otac dao. Kad
bih bio u prilici, i ja bih jednako darovao. [Nego,] saekaj malo, neto mi
je u kupatilu ostalo; moda e neko uzeti. To u donijeti, i onda u se s
tobom porazgovoriti. Gospodar [mu to] i [fol. 47b] dopusti.
Ode i nestade. Niko nije saznao na koju je stranu otiao i ta je [s
njime] bilo.
Kita

Ostane li dobro iza oca dijete Hajr-dovu mu ini, od njeg nema tete
Ne daj, Boe, kad se dijete na zla oca baci Takvo uvijek duu mori i ocu i majci

ZAVRETAK KNJIGE. Molim otroumne iz vrta spoznaje, i pronicljive


iz cvjetnoga dvorca vrline kad god njihov preisti pogled padne na
ovu bau, neka oprostom prekriju manjkavosti u slubi baovana,
po davnom obiaju velikan.
Kita

Zahvala neka je Dobroinitelju, to ova moja knjiga Zavri se uz obilatu pomo Dareljivoga
Ko god mi oprosti na manjkavostima Oprostio mu Bog, Koji pokajanje prima
Ovaj spomen iza mene b zavren na datum preseljenja velikana
oba svijeta208.
Stih

Prijateljima toga Dvora209, moj novi perivoj namijenjen je


Hiljadu sto pedeset i druge210 godine to bijae [fol. 48a]
345

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Mesnevija

Mathnawi : Ce jardin de rossignols arrive sa fin lorsque le parterre des


curs semplit de mlodies. Que de travaux accomplit son jardinier ; que
dnergie dpensa son gardien. Si mon illustre matre jette un regard sur moi
cela me vaudrait comme une couronne royale. Je suis devenu avec sa faveur
particulire un oufi ; son service je suis devenu un de ceux qui cherchent
et qui courent (derviche). Il est homonyme de lillustre Lion de Dieu, il est
homonyme de Ali llu. Il me convient que jusquau Jour de la Rsurrection
je Tasse son loge car je suis la poussire de ses pieds son seuil. Une voix
invisible me dit tout haut : O Fewzi le silence est meilleur sur ce secret.
Toutes les oreilles ne sont pas dignes d[entendre] ce secret. Loue-le dans
ton cur et frquente les gens de cur, car par sa gnrosit ce Bulbulistan
devint le favori de la socit intime des gens desprit.

346

Zavrava se ovaj Vrt slavuja Kad ruinjak src posta pun melodija
Veliku slubu njegov baovan uini Mnogo truda njegov uvar uloi
Dok veliki ejh ne baci pogled na me Carska kruna stie mi s njime
Njegovim pregnuem postnein postah Slue njemu tragalac [za Istinom] postah
Nadimak njegov Boiji lav je Jer istog imena ko Ali Murteza je
Prilii da hvalim ga sve do Okupljanja211 Na predvorju ugaena ja sam mu zemlja
Glasnik iz Onostranog vijest donese za mene utnja je bolja, Fevzija, od ove tajne
Svako uho nee znati da ti tajnu uva Iz srca ga hvali, sluaj ljude srca212
Jer pregnuem njegovim Vrt slavuja nasta Blizak drutvu biranom pronicljivih posta
[fol. 48b].

347

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Texte corrig du Bulbulistan . (Introduction.)


Ispravljeni tekst Bulbulistana (Uvod)

348

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Texte corrig du Bulbulistan . (Introduction suite.)


Ispravljeni tekst Bulbulistana (Uvod nastavak)

349

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Texte corrig du Bulbulistan . (Histoire du Docteur isralite) A la fin du Troisime Paradis


Ispravljeni tekst Bulbulistana. (Pria o izraelskom uenjaku; na kraju Treeg raja)

350

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Texte corrig du Bulbulistan . (Dbut du Troisime Paradis)


Ispravljeni tekst Bulbulistana (Poetak Treeg raja)

351

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

CHAPITRE V
(PETO POGLAVLJE)
PARTIE EXPLICATIVE ET DOCUMENTAIRE
(OBJANJENJA I DOKUMENTACIJA)

Notes sur la traduction


1
2

3
4
5

9
10
11
12

13

C.--d. le Bulbulistan, 8.
Les sept itrs sont les sept premiers versets du Qorn, formant la premire sourate dite Fatiha celle qui ouvre le Livre. On les appelle itrs
car on croit que Gabriel les a inspirs Mahomet la premire fois La
Mecque et la deuxime Mdine.
En persan courant on appelle la coloquinte : La pastque dAbou Jahl .
Bton recourb avec lequel on lance la balle dans le jeu de polo.
Par opposition la bote des pharmaciens o sont dposs diffrents
mdicaments, La bote des mystres de la saintet est certainement le
cur dun saint, dun guide spirituel.
Le takbir consiste prononcer les mots Allahu akbar au dbut de la prire
en se touchant les lobes des oreilles avec les pouces des deux mains ouvertes.
Tourner lanneau de la porte de quelquun = frapper sa porte, se rapprocher
de lui, le frquenter.
Tarjband (qaidat-i-tarjiiyyat), pome compos sur un mme mtre mais
form dune suite de strophes de 5 vers au moins et de 10 au plus. Chaque
strophe a sa rime particulire et est spare de la suivante par un vers dont
les deux hmistiches riment ensemble mais ne riment ni avec la strophe
prcdente, ni avec la suivante (Desmaisons).
Les gens de volont : Tes oufis, les asctes, les grands esprits.
Balayer avec son front : se prosterner, vnrer avec excs.
Qorn XLIII, 32
Pte douce faite avec du sucre ou du miel ; en gnral douceurs, confitures ;
halvager : confiseur.
LInde a t toujours renomme pour ses mdecins. Lajpat Ra dans son livre
LInde malheureuse (Paris, 1920), sexprime ainsi : Le peuple de lInde doit
de la reconnaissance au collge King qui a signal son droit de revendiquer

353

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

14

15

16

17

18

19
20
21

22

23

24

25
26

354

la connaissance des principes de la mdecine prventive et curative une


poque, o lEurope tait encore plonge dans la sauvagerie et lignorance.
On ne sait gnralement pas que la science mdicale est originaire de lInde ;
cest pourtant la vrit. Cette science fut exporte de ce pays en Arabie, et de
l, en Europe. Vers la fin du XVIIIe sicle les mdecins europens la connurent
par les ouvrages des mdecins arabes, tandis que, de nombreux sicles auparavant les mdecins arabes avaient acquis leur savoir par les uvres des
grands mdecins hindous Dhanvantri, Charaka et Susruta , [p. 230]
Leau dune source situe dans le pays des Tnbres. Selon la lgende, elle
donne la vie ternelle celui qui en boit, comme cest arriv Khidhr, auquel
le pote fait allusion dans le vers 74.
Le jour de la Rsurrection, lorsque les actes, bons ou mauvais, de chacun
seront pess dans la Grande Balance.
Paganisme : allusion un hadith qui dit : lhypocrisie est une sorte de paganisme cach (dans le cur).
Le monde des esprits ; oppos au monde infrieur (lami s. fl.), le monde
physique (lami alawi), corporel. Cf. note 28.
Grand oiseau fabuleux qui, selon la lgende, vit dans son splendide isolement
sur les hautes montagnes dElburz, nen descend jamais et napproche pas
les hommes.
Abou Bakr, Omar, Othmn et Ali.
Terme pjoratif appliqu par les Sunnites aux Chiites.
Le mot Turc semploie toujours dans le langage potique persan comme
synonyme de pillard, G. de Vincentiis dans sa traduction du Gulistan Il roseto di Sadi (Napoli, 1873, p. 20) sexprime ainsi propos de ce mot :
Le vicinanze di Sciraz erano allora infestate da una orda di turchi. La parola
turco significa ladro ; ma essi che volevano esser chiamati romani o
bizantini, la fecero piu tardi derivare dall arabo taraka abandono, accennando alla loro conversione dall idolatria allIslam. Non per tanto gli antichi
autori persiani spesso personificano nel turco il ladro, corne oggid dicon
forse llmn (tedescata) per atto di brigandaggio . Hafiz dice : Vieni, che
il turco del Cielo (il ladro Mercurio) fece preda delle mense del digiuno ; E la
nuova festa nelle rose fece cenno alla vece dei bicchieri.
Au milieu du coquelicot il y a un petit pavot noir. Les potes persans comparent la tristesse de cur, surtout celle quinspire souvent lamour, celle
tache noire dans le cur (c.--d. au milieu) de la fleur du coquelicot et qui
ne le quitte jamais.
C.--d. si tu regardes travers le verre du ciel ce monde bas et corrompu tu
verras cent mondes divers ; mais si tu le regardes travers la coupe du vin
tu y verras un autre monde diffrent des mondes physiques.
Dans le mot arabe de Rsurrection (qiyma) il y a lide du jour final , de
la fin du monde qui sy trouve implique.
Littralement : lopulence, la richesse.
On y voyait, dit Masdi propos du pays de Mareb de beaux difices, des
arbres magnifiques, des canaux en grand nombre, des rivires qui le parcouraient en tout sens. La prosprit de cette partie de Yemen tenait, parat-il,

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

27

aux fameuses digues de Mareb, construites suivant les auteurs arabes, par
une reine nomme Balkis, et quils supposent avoir t la mme que celle
que visita Salomon (cest--dire la reine de Saba) [Le Bon : Civil. Arabe,
1884, Paris, p. 67], cf. aussi Journ. Asiat., 1872, p. 96 (Halvy Joseph :
Mareb, ancienne capitale du royaume saben actuellement dtruite de fond
en comble, lexception de la partie situe sur la colline qui forme la ville
moderne de Mareb entoure dun mur de pierres assez solides.
Langage muet (lisan-i hl) oppos au langage parl (lisni ql) langage de
regards ou de circonstances grce auquel un spectateur averti peut comprendre quon veut viter de lui dire, haute voix.

355

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


1

Namir Karahalilovi, Kritiko izdanje djela Perivoj slavuja (Bolbolestan) autora Fevzija Mostarca, Filozofski fakultet, Sarajevo, 2014, str. 129-219.

U tesavvufskom terminolokom registru naziv za posebnu vrstu duhovnog


obreda, koja se sastoji od ponavljanja (tekrr) Boijeg imena/Boijih imena, oitovanja (eqrr) o Njegovoj jednoi, te u konanici osvjedoenja srcem
(ohd) u postojanje Boijeg bia, odnosno prisutnosti iskre Njegovog bia
u svim stvorenjima i stvarima. Vidjeti: Farhang-e estelht wa tabrt-e
erfn, Talf: doktor Sayyed afar Sad, p-e eom, Entert-e
Tahr, Tehrn, 1381. (2002), pp. 402-403. (dalje: Sadadi); Fehim Nametak,
Pojmovnik divanske i tesavvufske knjievnosti, Orijentalni institut u Sarajevu,
Sarajevo, 2007, str. 262-262. (dalje: Nametak I).

U knjievnosti orijentalno-islamskog kulturnog kruga naziv za monoriminu


pjesniku vrstu koja potjee iz arapske predislamske poezije. Kasida je dua
pjesma koja sadri od trideset do devedeset distiha. Lirski preludij kaside,
poznat kao nasb, vremenom je prerastao u samostalnu poetsku vrstu/formu
gazel. U klasinoj perzijskoj knjievnosti kaside su, u anrovskom smislu,
najee odreene kao panegirici (madh) i elegije (marsiye). Vidjeti: Beir
Daka, Historija perzijske knjievnosti, Naunoistraivaki institut Ibn Sina,
Sarajevo, 1997, str. 67-68. (dalje: Daka); Esad Durakovi, Muallaqe: sedam
zlatnih arabljanskih oda, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004, str. 14-20. (dalje: Durakovi I).

Lekseme za koje ne postoji ekvivalent u izvorniku na perzijskom jeziku, a


procijenjeno je da su neophodne radi lakeg razumijevanja teksta, u svim
sluajevima navedene su u uglastim zagradama. Unutar uglastih zagrada takoer su navedeni i brojevi listova/slovne oznake stranica rukopisnog izvora
(OZHA/OZ6) koji je posluio kao temeljni tekst prilikom pripreme kritikog
izdanja izvornog teksta Perivoja slavuj na perzijskom jeziku, po kojem je
sainjen ovdje predoeni prijevod na bosanski jezik.

U islamskoj tradiciji naziv za mjesto u damiji, ili nekom drugom otvorenom ili
zatvorenom prostoru s kojeg se vjerski dostojanstvenici obraaju prisutnima.

Naziv za monoriminu poetsku formu pod kojom se podrazumijeva skupina distiha, tematski i smisaono meusobno povezanih, koji uz rimu imaju
i istovjetan metar. Ovom formom klasini pjesnici orijentalno-islamskog
kulturnog kruga najee su izraavali neku moralnu poruku, mada su se
u njoj pisali i panegirici (madh), tubalice (marsiye), rugalice (haw), kao
i pjesme drugih anrova. Za razliku od gazela i kaside, dva polustiha prvog
distiha kupleta meusobno se ne rimuju. Uobiajen broj distiha kupleta kree se od dva do petnaest, mada su zabiljeeni i kupleti od pedeset distiha.
Vidjeti: Farhangnme-ye adab-ye frs 2, Be sarparast-ye Hasan Ane,

357

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


ministrom i ovjekom od iznimnog povjerenja poslanika Sulejmana, u toj mjeri
da je mogao kod Sulejmana ii u svako vrijeme, a Sulejmanove ene od njega
nisu skrivale lice. Prema predajama, u jednom treptaju oka donio je Sulejmanu tron Belkise, kraljice od Sabe. Navodi se da je Asif znao Najvee Boije ime
(Ism Aam). Vidjeti: Tarome-ye tafsr-e Tabar, Farhammade dar saltanat-e Mansr ebn Nh Smn, Be tashh wa ehtemm-e Habb Yamy,
Entert-e dnegh-e Tehrn, 1339. (1960), vol. V, pp. 1241 i 1252 (dalje:
Taberi); Ibrahim ibn Mensur Niaburi, Qesas al-anbiy, Be ehtemm-e Habb
Yamy, Bongh-e tarome wa nar-e ketb, Tehrn, 1340. (1961), p. 300
(dalje: Niaburi).

Szmn-e p wa entert, p-e yekom, Tehrn, 1376. (1997.), p. 1130


(dalje: Ane). Navedena rije, kao i sve ostale koje su u rukopisu OZHA/OZ6
ispisane crvenom tintom, u tekstu prijevoda na bosanski jezik su boldirane.
7

Tj. poslaniku Muhammedu.

Radi lakeg praenja i usporedbe sa izvornikom, stranice listova osnovnog


rukopisa sa kojeg je prijevod sainjen (OZHA OZ-6) oznaene su, unutar uglastih zagrada, i u tekstu prijevoda na bosanski jezik.

10

Imenica arapskog porijekla u primarnom znaenju put. U islamskoj gnostikoj tradiciji koristi se kao naziv za stazu ovjekovog unutarnjeg usavravanja
koja vodi ka duhovnoj istini. Vidjeti: Henry Corbin, Islam u Iranu, Knjiga 3,
Prijevod s francuskog jezika: Reid Hafizovi, Bemust, Sarajevo, 2000, str. X
(dalje: Corbin).

11

Imenica arapskog porijekla u primarnom je znaenju zakon. U islamskoj


tradiciji koristi se kao naziv za islamski vjerski zakon.

12

Iranski pjesnik, prozaist, islamski uenjak i gnostiki prvak iz 15. stoljea.


Posljednji veliki knjievnik iz klasinog perioda perzijske knjievnosti. Vidjeti:
Daka, str. 421-442.

13

Iranski pjesnik i prozaist iz 13. stoljea. Najvei stilist i majstor pera i meu
autorima iz klasinog perioda perzijske knjievnosti. Uz dva remek-djela koja
se spominju u tekstu Perivoja slavuja, autor je najznaajnijeg divana (zbirke)
ljubavne lirike u klasinoj perzijskoj knjievnosti. Vidjeti: Daka, str. 361-378.

14

15

358

Prema islamskom vjerovanju, poslanik Muhammed e se na Sudnjem danu


kod Boga zauzimati za milost prema muslimanima i njihov spas. Vidjeti: Kaf
al-asrr wa eddat al-abrr, Marf be Tafsr-e Xe Abdollh Ansr, eld-e
dahom, Be say wa ehtemm-e Al Asar Hekmat, Moassese-ye entert-e
Amr Kabr, Tehrn, 1376. (1997), p. 524 (dalje Ansr). Premda se u islamskom vjerovanju zagovor ne smatra iskljuivom privilegijom poslanika Muhammeda, kuplet koji slijedi potvruje da se ovdje misli upravo na njega i
njegov zagovor za muslimane.

Turski pjesnik, historiar i islamski uenjak iz druge polovine 15. i prve polovine 16. stoljea. Napisao velik broj djela na osmanskom turskom, arapskom
i perzijskom jeziku. Obavljao dunosti kaziaskera (vrhovnog sudije) i ejhulislama (vrhovnog vjerskog autoriteta). Fehim Nametak, Historija turske knjievnosti, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2013, str. 246-247, 265269, 288. (dalje: Nametak II).
Pjesnik i sufijski prvak iz 16. stoljea. O njegovom ivotu nema mnogo pouzdanih podataka. Zna se da je neko vrijeme ivio u Istanbulu. Peevija navodi
da je nakon jednog uspjeno protumaenog sna uivao naklonost osmanskog
sultana Murada, sina Selima. No, kasnije je smaknut pod optubom da se
bavio nekim nezakonitim poslovima. Vidjeti: Ibrahim Alajbegovi Peevija,
Historija, II, Prijevod, uvod i biljeke: Prof. dr. Fehim Nametak, El-Kalem i
Orijentalni institut u Sarajevu, 2000, str. 32-33. (dalje: Peevija).

16

Optativna reenica kojom se zaziva Boija milost na umrle sufijske prvake.

17

U judeo-kranskoj tradiciji, jedan od sinova poslanika Imaela. Navodi se da


mu je majka bila potomak poslanika Jakova. U islamskoj tradiciji smatra se

18

Autor ukazuje na Hekimoglu Ali-pau, osmanskog namjesnika u Bosni, kome


je posvetio svoj Perivoj slavuja.

19

Aluzija na nadimak Boiji lav (Asad Allh), koji je nosio Ali ibn Ebi Talib, amidi i zet poslanika Muhammeda, etvrti sunijski halifa i prvi iijski imam.

20

Arapska sintagma u znaenju sedam ajeta. U islamskoj religijskoj tradiciji jedan od naziva za poetnu suru Fatiha, koja sadri sedam ajeta. Vidjeti:
Kuran, 15: 87.

21

Imenica arapskog porijekla u znaenjima prijateljstvo, pomo, srodstvo... U islamskoj gnostikoj tradiciji pojam kojim se oznaava duhovno
vodstvo i inicijacija. Vidjeti: Seyyed Hossein Nasr, ivi sufizam. S engleskog
preveli: Edin Kukavica i dr. Enes Kari, Naunoistraivaki institut Ibn Sina,
Sarajevo, 2004, str. 154. (dalje: Nasr I).

22

Imenica arapskog porijekla u znaenjima uzvienost, plemenitost i dareljivost. U islamskoj gnostikoj tradiciji termin za nadnaravnu mo/sposobnost/snagu koje Bog daruje odabranim duhovnim prvacima. Vidjeti: Sad,
pp. 653-657; Nametak I, str. 149.

23

Glasoviti iranski gnostik i pjesnik iz 13. stoljea. Autor je uvene Mesnevije,


gnostiko-didaktikog spjeva od 26 hiljada distiha. Njegovom fascinantnom
poetskom zbirkom, poznatom pod nazivima emsovi gazeli (azaliyyt-e
ams) i emsov divan (Dwn-e ams), gnostiki gazel (azal-e refne) dostigao je vrhunac u klasinoj perzijskoj poeziji. Vidjeti: Daka, 315-329; Munir
Drki, Diskurs viejezinosti u Mesneviji Delaluddina Rumija, Doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Sarajevu, 2013, str. 8-20. (dalje: Drki I).

24

Sintagma u znaenju na voa/predvodnik. U gnostikom terminolokom


registru poasna titula sufijskih prvaka. esto se navodi uz ime Delaluddina
Rumija.

25

Imenica arapskog porijekla u primarnom znaenju sluanje. U sufijskom


terminolokom registru naziv za obred pripadnika mevlevijskog reda, proet
muzikom i plesom. Vidjeti: Nametak I, str. 219-220.

26

U gnostikoj poeziji est naziv za one koji se kreu stazom duhovnog usavravanja i ljubavi prema Bogu.

27

Tj. Delaluddina Rumija.

28

Arapski sufija iranskog porijekla iz 9. stoljea. Prvi sufijski prvak koji je tesavvufski nauk uinio prihvatljivim pobornicima erijata. Odbacio je diskurs
prepun pretjerivanja i preuveliavanja, karakteristian za pojedine sufije nje-

359

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


govog vremena, te zadrao osnove sufijskog uenja i pretoio ih u koherentan
teorijski sistem. Zbog objektivnosti i umjerenosti bio je cijenjen ak i od tradicionalista-konzervativaca, kakav je npr. bio Ibn Tejmijja. Vidjeti: Attr Nbr,
Tazkerat al-ouliy, Bar ass-e nosxe-ye mosahhah-e Reneld Eln Nkelsen,
p-e awwal, Entert-e Elm, 1384. (2005), pp. 377- 414. (dalje: Attar).

42

U islamskoj religijskoj tradiciji ova leksema poprimila je znaenje pojma


Boija jednoa, odnosno vjerovanje u Boiju jednou. Vidjeti: Seyyed
Hossein Nasr, Muhammed ovjek Boiji, S engleskog preveo: dr. Reid
Hafizovi, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2007, str. 130.
(dalje: Nasr II).

29

U islamskom obredoslovlju to je termin kojim se oznaava neprestani boravak vjernika u damiji tokom posljednjih deset dana mjeseca ramazana.

43

30

Ime jednog od velikih zoroastrijanskih sveenika.

31

U islamskoj religijskoj tradiciji termin kojim se oznaavaju predanja o kazivanjima, postupcima i obiajima poslanika Muhammeda.

Iranski gnostik iz 11. stoljea. Blizak prijatelj Alija el-Hudvirija, autora glasovitog djela Raskrivanje skrivenog (Kaf al-mahb). Zbog brojnih vrlina koje
su ga krasile smatran je duhovnim vitezom (awnmard). Vidjeti: Dami, pp.
322-323.

44

U izvorniku: [ashb-e qolb]. Genitivna veza u literalnim znaenjima vlasnici


srca i prijatelji srca. U gnostikoj terminologiji metafora je za ljude koji su
doivjeli duhovno proienje.

45

Identitet ove linosti nije jasan. Pozivajui se na Az-Ziriklija, ehaji smatra da


je rije o islamskom uenjaku Jusufu irvaniju, koji je ivio u drugoj polovini
17. i prvoj polovini 18. stoljea (Vidjeti: ehaji, str. 73.). Meutim, uzimajui
u obzir da je spomenuti bio uenjak u oblasti islamskog prava, te da je ivio
znatno kasnije od svih linosti spomenutih u ovom djelu, iji je identitet utvren, oko navedenog ehajievog stava postoje razlone rezerve.

46

Sufijski prvak iz 9. stoljea. Porijeklom Iranac, roen je u Bagdadu, gdje


mu je otac doselio iz grada mola (na sjeveru dananjeg Irana). Nadimak
Haw, od arapske imenice x u znaenju palmin list, dobio je zato to je
pleo predmete od palminog lia i tako zaraivao za ivot. Vidjeti: Attar, pp.
547-556; Dami, pp. 138-140.

47

U izvorniku: [ashb-e hod]. Genitivna veza u literalnim znaenjima vlasnici


upute i prijatelji upute. Aluzija na ljude koji su od Boga upueni na Pravi put.

48

Sufijski prvak iz Egipta s kraja 8. i prve polovine 9. stoljea. Bio je pristalica


melametijskog dervikog reda. Navodi se kako ga je abasijski halifa Al-Mutevekkil, nakon niza spletki i ogovaranja od njegovih neprijatelja, etrdeset dana
drao u pritvoru; no, nakon razgovora i rasprava koje su vodili, halifa se pokajao i ukazao mu velike poasti. Vidjeti: Attar, pp. 122-143; Dami, pp. 28-31.

32

Boija svjetlost metafora je za poslanika Muhammeda.

33

U sufijskom terminolokom registru naziv je za duhovnog uenika, sljedbenika odreenog duhovnog vodia. Vidjeti: Nametak I, str. 185.

34

U dostupnim izvorima nije identificiran sufijski prvak pod ovim imenom. Abdurrahman Dami u svom djelu Dahovi bliskosti (Nafaht al-ons) spominje
sufiju po imenu Ab Emrn Kabr, no nema dokaza da je to linost koja se
spominje u obraenom djelu. Mogue da je ovdje rije o Ebu Bekru Vasetiju,
iranskom sufijskom prvaku iz 10. stoljea. Vidjeti: Attar, pp. 680-699; Nuruddin Abdurrahman Dami, Nafaht al-ons men hazart al-qods, Moqaddeme, tashh wa talqt: doktor Mahmd bed, p-e ahrom, Entert-e
Ettelt, Tehrn, 1382. (2003), p. 160 (dalje: Dami).

35

Ime ovog sufijskog prvaka nije navedeno u cijelosti, stoga nije jasno o kojoj se
linosti radi, poto su imena veeg broja sufijskih prvaka sadravala kunyu
(naziv po ocu/majci) Ab al-Abbs. Demal ehaji pretpostavlja da je rije
o Ebul-Abbasu Nahavandiju, iranskom sufijskom ejhu iz druge polovine 10.
stoljea. Vidjeti: Fevzi Mostarac, Bulbulistan; Prijevod s perzijskog: Demal
ehaji. Stilizacija: Demaludin Lati, Kulturni Centar Ambasade IR Iran, Sarajevo, 2011, str. 71. (dalje: ehaji).

36

U islamskoj, a posebno sufijskoj tradiciji naziv je za posjetu sufijskim ili uope


vjerskim prvacima, te obilazak njihovih grobova.

49

Grad u dananjem Afganistanu. Rodno mjesto Delaluddina Rumija.

37

Tj. ejh Ebul-Abbas.

50

38

Ahmed je jedno od imena poslanika Muhammeda.

39

U islamskom obredoslovlju naziv za obredno kruenje oko Kabe u Meki, prilikom obavljanja hada ili umre.

Aluzija na petericu monoteista iz vremena Rimske imperije, koji su se od progona sklonili u jednu peinu, u njoj zaspali i u snu proveli vie od trista godina.
Vidjeti: Kuran, 18: 9-26.

51

U izvorniku: [l al-absr]. Arapska genitivna konstrukcija u literalnim znaenjima vlasnici vida i vlasnici uma. Ova konstrukcija navedena je u 2. ajetu
sure Izgon, Al-ar. Vidjeti: Kuran, 59: 2.

52

U izvorniku: [ashb]. Oblik nepravilne arapske mnoine imenice arapskog porijekla u znaenju prijatelj. U islamskoj religijskoj tradiciji naziv za skupinu
najbliih drugova poslanika Muhammeda.

53

Jedan od ashaba (najbliih Poslanikovih drugova), Iranac, kojega je poslanik


Muhammed oslobodio ropstva. Jedan je od drugova s klupe (Ahb al-uffa), tj.
skupine Poslanikovih pobornika koji su bili protagonisti ranog sufizma. Vidjeti:
Tarome-ye resle-ye qoeiriyye, B tashht wa estedrkt-e Badozzamn
Forznfar, p-e ahrom, erkat-e entert-e elm wa farhang, Tehrn,

40

41

360

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik

U izvorniku: [wal]. U islamskoj gnostikoj tradiciji njeno je semantiko polje


proireno do znaenja Boiji prijatelj, odnosno Boiji miljenik. Vidjeti: Nasr
I, str. 154.
Ukazivanje na kuranski opis susreta ljudskih dua s Bogom, prije stvaranja materijalnog svijeta. Prilikom tog susreta, Bog je zapitao due: Nisam
li Ja va Gospodar (a lastu birabbikum), a due su odgovorile: Da, svjedoimo tome (ql bal ahidn). Islamski gnostici ovaj dogaaj smatraju prvim oitovanjem ovjekove ljubavi prema Bogu. Vidjeti: Kuran. 7: 172; Taq
Prnmdryn, Gomode-ye lab-e dary, p-e noxost, Entert-e Soxan,
Tehrn, 1382. (2003), pp. 44-55 (dalje: Prnmdryn).

361

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik

54

362

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik

1374. (1995), pp. 582 i 642 (dalje. Qoeir); Ali ibn Osman Hudviri, Kaf almahb, Moqaddeme, tashh wa talqt: Doktor Mahmd bed, p-e
awwal, Sor, Tehrn, 1383. (2004), pp. 120, 507, 508. (dalje: Hudviri).

69

U izvorniku: [l al-albb]. Genitivna veza arapskog porijekla u literalnom


znaenju vlasnici pameti/razboritosti. Javlja se u kuranskom tekstu. Vidjeti: Kuran, 2: 179.

U izvorniku: [H] Arapska lina zamjenica treeg lica jednine mukog roda. U
gnostikom terminolokom registru jedno od imena Boije biti (zt). Vidjeti:
Sadadi, p. 800.

70

Aluzija na ejha Haririja.

71

Platno bijele boje u koje se, prema islamskom obredoslovlju, prije ukopa
umotava umrli.

72

Daano korito zatvoreno s pet strana i otvoreno s gornje strane, u koje se,
prema islamskom obredoslovlju, polae umrli i potom ukopava.

73

Imenica mjesta (esm-e makn) u znaenju mjesto obavljanja molitve. Na


musalli se obino obavljaju grupne molitve u kojima uestvuje vei broj klanjaa, poput bajram-namaza i sl.

74

U znaenju donijeti tekbir, tj. izgovoriti Allahu ekber (Allah je Najvei).

75

Tj. umrlom.

76

U izvorniku: [halqe]. Imenica arapskog porijekla u razliitim znaenjima: kolut, kotur, prsten, narukvica, te krug i kruok. Na temelju posljednjeg navedenog znaenja, u sufijskom terminolokom registru predstavlja
naziv za krug pripadnika istog duhovnog bratstva, odnosno krug sufija koji
istovremeno na jednom mjestu obavljaju odreeni obred.

77

Aluzija na gnostike.

78

Pjesnika vrsta u divanskoj poeziji koja se sastoji od vie strofa u obliku


gazela, te distiha koji se izmeu njih ponavlja kao refren. Vidjeti: Nametak I,
str. 244.

79

Sasanijski vladar Xosrou I. Poznat kao Xosrou Anrwn i Pravedni Anuirvan (Anrwn-e Ddgar/del). Najpoznatiji iranski kralj iz dinastije Sasanija. Vladao je od 531. do 579. Arabizirani oblik njegovog imena, kisr, openiti
je naziv za iranske kraljeve u arapskom jeziku.

80

Tj. Aleksandar Veliki.

81

Ime kralja iz Akanijske/Paranske dinastije, koji je vladao Iranom nakon


Aleksandra Velikog. Takoer, openit naziv za kineskog cara. Kontekst polustiha dozvoljava dvojak prijevod ove lekseme.

82

Openit naziv za turske i kineske vladare.

83

Najvei iranski epski junak. Vidjeti: Doktor Zabihullah Safa, Hamsesory dar
rn, p-e sewom, Entert-e Ferds, 1383. (2004), pp. 544-549 (dalje: Safa).

84

Prema drevnom indo-iranskom vjerovanju, zastraujue bie koje je Ahriman


(boanstvo zla/tame, protivnik Ahuramazde) stvorio kako bi unitilo materijalni svijet. Vladao je svijetom hiljadu godina. Vidjeti: Saf, pp. 441-450.
Momal al-tawrx wa al-qesas, Be tashh-e Malekooar Bahr, Kalle-ye
xwar, Tehrn, 1318. (1939), pp. 25 i 40 (dalje: Momal).

85

Poslije amda/ama, najvei vladar u iranskoj epskoj tradiciji. Jedan je od


vladara iz loze prvih kraljeva (Pddiyn), vladara iz legendarno-mitolokog
perioda iranske historije. Vidjeti: Saf, pp. 450-456.

86

Prvi vladar iz pisanog perioda iranske historije. Sin Esfandyra i unuk


Gotspa. Vidjeti: Safa, pp. 519-523.

55

U gnostikoj knjievnosti metafora za zaljubljenog gnostika, koji svome Voljenom tei kao to leptir tei svijei i krui oko nje. Vidjeti: Nametak I, str. 202.

56

O ovoj linosti nema podataka u dostupnim izvorima. Time nije mogao biti
utvren ni identitet linosti koja u nastavku prie govori o njemu.

57

Aluzija na stav da su Sulejmanu pejgamberu bili podareni takvo kraljevstvo i


rasko kakvi nikome ni prije ni poslije njega nisu bili dati. Taj stav izraen je
u ovom ajetu: Vapio je: Oprosti mi, moj Gospodaru, i daruj mi vlast da niko
poslije mene nee imati takvu! Ti si Onaj Koji obilno dariva, uistinu! Vidjeti:
Kuran, 38: 35.

58

Tj. poslanik Muhammed.

59

Hadis.

60

Gnostik, islamski pravnik, znalac o hadisima i tefsiru (egzegezi Kurana) iz


14. stoljea. Nosio je nadimak veliki ejh (ayh kabr). Jedan od uenika glasovitog Muhiddina Arabija. Vidjeti: Dami, pp. 554-556.

61

U izvorniku: [hedyat]. Imenica arapskog porijekla u znaenju uputa. U


islamskoj religijskoj tradiciji pojam kojim se oznaava Boija uputa ljudima
na Pravi put.

62

U izvorniku: [arb[. Pridjev arapskog porijekla u znaenjima rijedak, udan, udaljen od domovine/zaviaja, jadan, bijedan. Ovdje upotrijebljen u
imenskom znaenju jadnik, bijednik. U takvom znaenju frekventan je i u
bosanskom jeziku.

63

Alegorija na gnostika.

64

Dio 82. ajeta sure Ja-Sin, Y-Sn. Vidjeti: Kuran, 36: 82.

65

U izvorniku: [ahl-Allh]. Genitivna konstrukcija arapskog porijekla u literalnom znaenju Allahova eljad.

66

U islamskoj tradiciji mnogo je linosti koje imaju prezime Hariri i teko je


pouzdano utvrditi o kome je u ovom sluaju rije. Kako se radi o sufijskom
prvaku, mogue je da je posrijedi Ibn usayn b. Manr arr, sufijski ejh
iz Damaska i voa skupine haririja, koji je ivio u 13. stoljeu. Takoer je
mogue da su oblici imena ove linosti, zapisani u rukopisnim izvorima obraenog djela, ustvari iskrivljene varijante oblika [arr], te da je rije o Ebu
Muammedu Daririju (umro 311/923.), sufijskom prvaku i savremeniku
Dunejda Bagdadija.

67

Dio 110. ajeta sure Peina, Al-Kahf. Vidjeti: Kuran, 18: 110.

68

U gnostikom terminolokom registru njome se oznaava prijekor kojem su


se pripadnici dervikog reda melametija svjesno izlagali, inei u javnosti razliite nepriline stvari, kako bi prijekorom kojem su bili izloeni u svojoj nutrini potrli svaki mogui vid oholosti i egoizma. Vidjeti: Sadadi, pp. 742-744.

363

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


87

364

Najznaajniji vladar iz legendarno-mitolokog period iranske historije. Poznat


po peharu u kojem je mogao vidjeti dogaaje to su se zbivali na udaljenim
mjestima. Taj pehar, poznat kao Demov pehar (m-e am) ili Demidov
pehar (m-e amd) u gnostikoj je poeziji postao metafora za proieno
gnostikovo srce, ispunjeno spoznajom. U tom kontekstu Demidov pehar
spominje se kao pehar koji pokazuje svijet (m-e ahnnam). Vidjeti: Safa,
pp. 417-441; Sadadi, pp. 280-281; Daka, str. 409.

88

Islamski gnostik iz 10. stoljea. Rodom iz Egipta, porijeklom iz dananjeg


Maroka. Attar, pp. 488-489; Dami, pp. 214-218; Ali ibn Osman Hudviri, Kaf
al-mahb, Moqaddeme, tashh wa talqt: Doktor Mahmud Abdi, p-e
awwal, Sor, Tehrn, 1383. (2004), pp. 444 i 860. (dalje: Hudviri).

89

Islamski gnostik iz 10. stoljea. Roen i ivio u Egiptu. Uenik Ebul-Hajra


Tajnatija. Vidjeti: Dami, pp. 233-234.

90

U islamskoj religijskoj tradiciji, mudrac koji je bio Abesinac, a po nekima Nubijac, i ivio u vrijeme poslanika Davuda. Jedna sura nosi njegovo ime. Prenosi
se da je Lukman bio prvi koji je presudio odsijecanje ruke kao kaznu za krau.
U Bibliji nema navoda o Lukmanu. Vidjeti: Kuran, 31: 12-13; Ibn Munabbih,
pp. 76-77; Momal, p. 206.

91

Imenica arapskog porijekla u primarnom znaenju vrijeme i sekundarnom


znaenju smrt. U islamskoj tradiciji, pojam kojim se oznaava predodreeno vrijeme ovjekove smrti.

92

Dio 32. ajeta sure Nakit, Az-Zuruf. Vidjeti: Kuran, 43: 32.

93

Vrsta tkanine koja se proizvodi u Jemenu.

94

ena ministra egipatskog faraona. Meu enama svoga vremena bila je poznata po zanosnoj ljepoti. Kad je poslanik Jusuf kao dijete doveden u Egipat
kao rob, naloila je njegovu kupovinu i podizala ga u svome domu. U Jusufovo
mladalako doba nije odoljela njegovoj ljepoti i zavoljela ga je. U gnostikoj
knjievnosti Zulejha je simbol duhovnog putnika koji je svim svojim biem
posveen Voljenom. Vidjeti: Sadadi, p. 444.

95

Imenica arapskog porijekla u znaenju (po)kajanje. U islamskoj religijskoj


tradiciji pojam kojim se oznaava kajanje zbog injenja grijeha.

96

Reenica na arapskom jeziku u znaenju: Molim Allaha za oprost.

97

Tj. odredbom.

98

Pridjev u znaenju utarski, tj. onaj ko/ono to potjee iz utara, grada


u provinciji Xzestn na jugu Irana.

99

Tj. poslanika Muhammeda.

100

Aluzija na Boga, Koji je stvarni i konani cilj pregnua duhovnog putnika.

101

Dio 142. ajeta sure Krava, Al-Baqara. Vidjeti: Kuran, 2: 142.

102

Dio 281. ajeta sure Krava, Al-Baqara. Vidjeti: Kuran, 2: 281.

103

Vie puta javlja se u kuranskom tekstu, na ta se ovdje oito ukazuje. Vidjeti:


Kuran, 24: 19, 61: 10.

104

Drugi kat Dehennema/Pakla. Vidjeti: Namir Karahalilovi, Kritiko izdanje


djela Svjetiljka srcima (Ser al-qolb) autora Qattna aznawja, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2012, str. 192. (dalje: Karahalilovi).

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


105

Pod njom se podrazumijeva Bog.

106

Tj. u bludu.

107

Ebu Hamid Muhammed ibn Muhammed Gazali Tusi (450/1058505/1111). Teolog, filozof i sufijski prvak. Jedan od najbriljantnijih umova u historiji islamskog svijeta. Roen u Tsu, u blizini grada Mahada na sjeveroistoku dananjeg
Irana. Iz Tusa je otiao u Niabur, potom u Bagdad, Siriju, na Arabijski poluotok
i u Egipat. Osniva uvene Medrese Nizamije. Autor vie desetaka knjiga i traktata, od kojih je najpoznatije njegovo kapitalno djelo Oivljavanje vjerskih znanosti (Ihy ulum al-dn) na arapskom, te njegova skraena verzija Alhemija
sree (Kmiy-ye sadat) na perzijskom jeziku. Preuzeto iz: Az-Zirikli.

108

Imenica arapskog porijekla u znaenju ovaj svijet. Oblik dunjaluk frekventan je u bosanskom jeziku.

109

Ptica iz iranske legendarno-mitoloke tradicije. Prema predanjima, imala je


gnijezdo na planini Alborz, gdje je odgojila Zala, oca najveeg iranskog epskog
junaka Rustema. Samom je Rustemu pomogla u vie navrata, kad se nalazio
u okolnostima opasnim po ivot. Vidjeti: Momal, p. 210; Saf, pp. 543-544.

110

uveni arapski sufijski prvak iz druge polovine 3. i prve polovine 4. stoljea.


Rodom je iz Egipta, ivio u Bagdadu. Neko vrijeme radio je u administrativnom aparatu Abasijskog hilafeta, a onda se posvetio putu duhovnog usavravanja. Bio je jedan od uenika Dunejda Bagdadija. Zbog razliitih, neobinih
i iznimno strogih duhovnih vjebi mnogi su ga smatrali ludim. Vidjeti: Attar,
pp. 561-584; Dami, pp. 183-187.

111

Islamski uenjak iz 7. stoljea. Roen u Kufi (Irak). Bio je uitelj glasovitog


Ebu Hanife. Vidjeti: Attar, pp. 217-218.

112

U gnostikom terminolokom registru alegorija za izvorite ljubavi prema


Bogu; svako ko se napije s tog izvorita nikada nee nestati. Vidjeti: Nametak,
str. 17; Sadadi, pp. 2-3.

113

Linost oko ijeg identiteta u islamskoj religijskoj tradiciji postoje razliita


miljenja. Neki ga smatraju vjerovjesnikom iz roda Israilaca. Drugi dre da
je Hidr bio poboan i bogobojazan, ali da nije bio vjerovjesnik. Prema nekim
predanjima, Hidrov otac bio je kralj dobroinitelj, ali nije bio poboan. Hidr je
uzvjerovao u Boga i odrekao se zasnivanja porodice. Pronaao je vodu ivota
i zbog toga e poivjeti do Kijametskog dana. Komentatori Kurana gotovo
su jednoglasni u miljenju da se u epizodi opisanoj u kuranskoj suri Peina
Al-Kahf poslanik Musa sreo upravo s Hidrom. Gnostici ga smatraju Boijim
miljenikom (waliyy) i batinikom ezoterijskog znanja, nauka o skrivenim uzrocima. Vidjeti: Niaburi, pp. 238-239; Enes Kari, Hazreti Hidr, Dijalog,
Broj 3-4, Sarajevo, 1995, str. 131-141. (dalje: Kari); Wheeler M. Thackston,
Jr, Islamische Mythologie, Neues Handbuch der Literaturwissenschaft,
Band 5, AULA-Verlag, Wiesbaden, 1990, pp. 194-195. (dalje: Thackston).

114

Imenica u primarnom znaenju grob. U tom je znaenju frekventna i u bosanskom jeziku.

115

Aluzija na poslanika Muhammeda.

116

Imenica arapskog porijekla u znaenjima gospod(in) i visoanstvo. Na


perzijskom govornom podruju, nadimak je poslanika Muhammeda.

365

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


117

118

Na podruju orijentalno-islamskog kulturnog kruga velik je broj znamenitih


linosti u ijem je imenu sadrana kunya Ebu Omer. Stoga je teko ustvrditi o
kojoj se linosti ovdje radi, tim prije to je sljedea linost koja se spominje,
a s kojom je ovdje navedeni Ebu Omer povezan, u potpunosti nepoznata.
Vidjeti: ehaji, str. 121.

119

O ovoj linosti nema podataka u dostupnim izvorima.

120

Imenica arapskog porijekla u primarnom znaenju postolje. Ovdje je upotrijebljena u neuobiajenom znaenju minber, propovjedaonica.

121

Imenica arapskog porijekla u znaenju propovijed. U bosanskom jeziku leksema vaz je frekventna.

122

Dio 110. ajeta sure Peina, Al-Kahf. Vidjeti: Kuran, 18: 110.

123

Atributivna sintagma arapskog porijekla u literalnom znaenju svete/preiste rijei. Ne treba je pomijeati s kudsi-hadisom, tj. izrijekom koji se prenosi od poslanika Muhammeda, a sam ga Poslanik pripisuje Bogu, poto je oito
da se ovdje pod spomenutom sintagmom misli na kuranski tekst.

124

125

126

366

Kunya (ime po ocu/majci/sinu/kerki) poslanika Muhammeda, u znaenju


Kasimov otac. Poslanik ga je dobio jer je imao sina po imenu Kasim, koji je
umro kao dijete.

Abdurrahman es-Sahr ed-Dusi/Abd al-Ramn al-ahr al-Ds (21. p.H


59/601678). Jedan od Poslanikovih ashaba, koji je od svih ostalih znao
napamet i prenio vei broj hadisa. Roen je u predislamskom periodu i bio
slabano siroe. Godine 7/628. primio je islam. Reeno je da se od njega,
pozivanjem na vie od 800 Poslanikovih ashaba i savremenika, prenosi 5374
hadisa. U vrijeme vladavine halife Omera upravljao je provincijom Bahrein.
Veinu ivota proveo je u Medini, gdje je i umro (Preuzeto iz: Az-Zirikli).
Iranski sufijski prvak iz 8. stoljea, poznat kao akik Balhi. Bio je sabesjednik
i uenik uvenog Ibrahima Edhema, a sam je bio uitelj atama Asamma.
Vidjeti: Hodviri, pp. 170-171; Attar, pp. 209-215; Dami, pp. 46-47.
O ovoj linosti nema podataka u dostupnim izvorima. Mogue je da rije o
Hamidu Lafafu, koga, uzgred i bez navoenja konkretnih podataka o njemu,
spominje Attar. Vidjeti: Attar, p. 269.

127

Tj. Dunejda Bagdadija, iji se otac zvao Muammed.

128

Ebu el-Abbas Abdullah ibn Abbas Abdul-Muttalib el-Kureji el-Haimi/


Ab al-Abbs Abdullh ibn Abbs Abd al-Mualib al-Qura al-Him (3.
p.H68/619687.). Uenjak umeta (abr al-umma). Bio je jedan od iznimno cijenjenih Poslanikovih ashaba. Premda je na dan Poslanikove smrti bio
trinaestogodinji djeak, od njega se prenosi velik broj tanih Poslanikovih
iskaza. U bitkama El-Demal i Es-Siffin bio je u taboru Alije ibn Ebi Taliba.
Potkraj ivota je oslijepio i nastanio se u gradu ifu, gdje je i umro. Od njega
se prenosi 660 hadisa (Preuzeto iz: Az-Zirikli).

129

Kuran, 23: 1.

130

U izvorniku: [amr al-momenn]. Arapska genitivna konstrukcija u znaenju


zapovjednik pravovjernih. Titula koju su nosile halife.

131

Arapski particip pasivni tzv. VIII glagolske vrste u znaenjima dopadljiv i


odabran. Nadimak Alija ibn Ebi Taliba, Poslanikovog amidia i zeta.

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


132

Genitivna konstrukcija arapskog porijekla u literalnom znaenju dan vage,


aluzija na Sudnji dan.

133

Arapski islamski uenjak iz 8. stoljea. Roen je i ivio u Kufi. Autoritet u oblasti islamskog prava (fiqh) i Hadisa. Utemeljiva pravne kole tawriyya, koja je
vremenom izgubila legitimitet. Vidjeti: Attar, pp. 200-208; Dami, p. 27.

134

Arapski isposnik i gnostik iz 8. stoljea. Delaluddin Rumi u Mesneviji pjeva o


njegovim kerametima (natprirodnim svojstvima). Vidjeti: Hodviri, p. 711.

135

Iranski gnostik iz 8. stoljea. Bio je upravitelj grada Balha u Horasanu. Napustio je sve privilegije toga poloaja i stupio na put duhovnog siromatva
(faqr). Devet godina proveo je u peini, a potom je putovao irom Arapskog
poluotoka. Vidjeti: Hudviri, pp. 158-160; Es-Sulami, pp. 35-44.

136

Tj. lav.

137

Tj. lava.

138

U sufijskom terminolokom registru naziv za karakteristinu odjeu koju


nose pripadnici dervikih redova. Vidjeti: Sadadi, pp. 345-351.

139

U sufijskom terminolokom registru upotrebljava se u znaenju ejh, duhovni prvak.

140

Tj. o Delaluddinu Rumiju.

141

U islamskoj religijskoj tradiciji, jedan od peterice poslanika Odluke (l alazm), meu koje jo spadaju Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed. Otac Sama,
Hama i Jafeta. Islamski gnostici smatraju ga duhovnim putnikom koji je dosegao stupanj stamenosti (istiqma), tj. uspravnosti i ustrajnosti u izvrenju
Boijih naloga. Vidjeti: Ahmed ibn Ishak el-Jakubi, Trh al-Yaqb, Mabaa
al-ar, al-Naaf, 1358. (1939.), vol. I, pp. 7-10 (dalje: El-Jakubi).

142

Poslanik iz naroda Kann. Sin poslanika Jakuba. Vidjeti: Kuran, 12: 1-100;
Tabar, vol. III, p. 765; Momal, p. 195.

143

Prema islamskoj religijskoj tradiciji, ki Imrana i majka poslanika Isaa, koja je


zatrudnjela bezgrenim zaeem. Vidjeti: 19: 16-29, Balami, vol. II, p. 736 i
876, Niaburi, p. 364. i dalje.

144

Prema islamskoj religijskoj tradiciji, pretposljednji Boiji poslanik, peti od


est poslanika Odluke, primalac tree velike Boije objave, Indila. Sin Merjeme, keri Imrana, jedine ene ije se ime spominje u Kuranu. S obzirom
na jedinstvenu prirodu Isaova zaea, te, sljedstveno tome, njegovu suzdranost spram razliitih pojavnih oblika materijalnog svijeta, islamski gnostici
Isaa smatraju duhovnim putnikom koji je dosegao stupanj asketizma (zuhd).
Vidjeti: Kuran, 2: 253, 3: 50, 4: 157, 163-164, 5: 84-86; Niaburi, pp. 364 i
dalje; Muhammed ibn Muhammed Balami, Trx-e Balam, Tarome wa takmele-ye trx-e Tabar, Be tashh-e Mohammad Taq Bahr Malekooar,
Zawwr, Tehrn (s.a.), vol. II, p. 745 (dalje: Balami).

145

U izvorniku: [Ar]. Imenica arapskog porijekla u primarnom znaenju prijestolje, tron. U Kuranu je upotrijebljena za oznaku Boijeg prijestolja. Vidjeti:
Kuran, 20: 5; Muammad Ana, Mawsa asr al-Arab, al-aba al-l,
Dr al-Frb, Bayrt, 1994, vol. I, pp. 154-155 (dalje: Ana); Ibn Kesir, Tefsir,
Skraeno izdanje, Grupa prevodilaca, Visoki saudijski komitet za pomo BiH,
Sarajevo, 1423/2002; str. 466 i 817. (dalje: Ibn Kesir).

367

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


146

147

Gnostik iz 13. stoljea. Prisni prijatelj i duhovni uitelj Delaluddina Rumija,


na kojega je ostvario velik utjecaj i imao velikog znaaja u njegovom duhovnom prevratu. Vidjeti: Abdulhusein Zarrinkub, Pelle pelle t molqt-e Xod,
p-e bstom, Entert-e Elm, Tehrn, 1381. (2002), pp. 103-134 (dalje:
Zarrinkub I).

148

Tj. Muhammedova. Mustafa je jedno od imena poslanika Muhammeda.

149

150

Sin sultana Sulejmana Velianstvenog. Nakon pobune protiv oca utoite je


potraio kod safavijskog kralja Tahmsba, koji ga je izruio ocu. Zadavljen je
zajedno sa svojih pet sinova. Vidjeti: ehaji, str. 139.
Sulejman Velianstveni, poznat i kao Zakonodavac. Jedan od najznaajnijih
vladara Osmanskog carstva. Vladao je tokom prve polovine 16. stoljea. Vidjeti: Historija osmanske drave i civilizacije, Priredio Ekmeleddin hsanolu,
Orijentalni institut u Sarajevu Ircica, Sarajevo, 2004, str. 25, 36, 38... (dalje:
Ihsanoglu).

151

Ime iranskog vladara iz Safavijske dinastije u 16. stoljeu.

152

Grad u dananjem Uzbekistanu.

153

Grad u dananjem Uzbekistanu.

167

U prolosti grad i sredite nauke i kulture. Danas podruje na sjeveroistoku


Irana.

168

Grad u Afganistanu.

169

Glasoviti iranski liriar iz 14. stoljea. Vidjeti: Daka, str. 397-416.

170

Dervi-paa Bajezidagi. uveni mostarski pjesnik, uenjak i sufijski prvak


iz druge polovine 16. i prve polovine 17. stoljea. Vidjeti: Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Matini odbor Bonjake
zajednice kulture Preporod, Sarajevo, 2007, str. 132-155. (dalje: Baagi);
Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 116-129. (dalje: abanovi); ivot, djelo i vrijeme
Dervi-pae Bajezidagia, BZK Preporod, Mostar, 2005.

171

Metafora za Dervi-paine tekstove.

172

Tj. namjesnik. Vidjeti: ehaji, str. 141.

173

Tj. guverner. Vidjeti: ehaji, str. 141.

174

Grad u Maarskoj koji je osvojio osmanski sultan Mehmed III. Vidjeti: ehaji,
str. 141.

175

U islamskoj religijskoj tradiciji u Bosni i Hercegovini imenica evlija (tj. oblik


mnoine) upotrebljava se u znaenju jednine, tj. u znaenju Boiji prijatelj/
miljenik.

176

O naziri kao specifinoj poetskoj vrsti u okviru orijentalno-islamskog kulturnog kruga, koja podrazumijeva pisanje po uzoru na pjesmu drugog autora,
vidjeti: Esad Durakovi, Mostarska nazira kao svijest o prezrelosti poetske
tradicije, u: Prolegomena za historiju knjievnosti orijentalno-islamskoga
kruga, Connectum, Sarajevo, 2005, str. 147-155. (dalje: Durakovi II).

177

Sin Dervi-pae Bajezidagia. O njemu nema pouzdanih podataka. abanovi, pozivajui se na Feviziju Mostarca, navodi da je pisao pjesme pod poetskim pseudonimom Sabuhi, no to se iz ovdje navedene pjesme ne moe
zakljuiti. Vidjeti: abanovi, str. 126; ehaji, str. 142.

178

U gnostikom terminolokom registru harabat je naziv za mjesto okupljanja


gnostika, na kojem ostvaruju susret s Voljenim. Vidjeti: Sadadi, pp. 343-445.

179

Osmanski vojskovoa iz 17. stoljea, porijeklom iz Bosne. Uestvovao je u


brojnim osvajakim pohodima i bitkama. Ubijen je kao rtva spletke. Vidjeti:
Peevija, II, str. 409-420; Baagi, str. 496-497.

180

Amir Husrev Dehlavi. Indijac iranskog porijekla iz druge polovine 13. i prve
polovine 14. stoljea. Najznaajniji pjesnik s Indijskog potkontinenta koji je pisao na perzijskom jeziku. Njegovo stvaralatvo jedan je od temelja za kasniji
nastanak tzv. indijskog knjievnog stila (sabk-e hend).

154

Prema islamskoj tradiciji, planina od zelenog topaza koja okruuje Zemlju.

155

Prema legendarno-mitolokom predanju, velika ptica koja ivi na planini Kaf.


Vidjeti: Nametak I, str. 35.

156

Aluzija na prvu etvericu halifa: Ebu Bekra, Omera, Osmana i Aliju.

157

U islamskoj tradiciji, naziv za Poslanikove najblie drugove.

158

Pogrdan naziv za iijske muslimane.

159

Tj. od privrenosti iijskoj interpretaciji islama.

160

Turski pjesnik iz 16. stoljea. Vidjeti: ehaji, str. 139; Nametak II, str. 264.

161

Podruje Male Azije.

162

Sultan Mehmed IV Avdi. Vladao Osmanskim carstvom u drugoj polovini 17.


stoljea Vidjeti: hsanolu, str. 61-62, 171, 173, 175.

163

Sultan Ibrahim. Vladao Osmanskim carstvom u prvoj polovini 17. stoljea.


Vidjeti: hsanolu, str. 62, 171, 225.

181

U hijerarhiji Osmanskog carstva, naziv za Carsko vijee tj. dravnu vladu


odnosno za vrhovni sud.

Turski pjesnik iz 16. stoljea. Rodom iz Makedonije. Vidjeti: Nametak II, str.
250-251.

182

Imenica arapskog porijekla u znaenjima vrijeme, datum, historija. Ovdje je naziv za karakteristinu pjesniku vrstu prigodnog karaktera. Najee
ima opseg jednog distiha, pri emu zbir brojnih vrijednosti slova arapskog
alfabeta u drugom polustihu predstavlja godinu nekog dogaaja. Vidjeti: Nametak I, str. 239-240.

164

368

Prema islamskoj tradiciji, meleki zadueni za noenje Boijeg prijestolja.


Vidjeti: Ebu Osman Amr ibn Bahr el-Dahiz, Kitb al-aywn, Taqq Abd
al-Salm Hrn, (s.l.) 1988, vol. VI, p. 222 (dalje: al-iz); Hosein ebn Al
Abolfoth Rz, Rouh al-ann wa rh al-enn, Tashh wa haw be qalam-e q-ye H Mrz Abolhasan arn, Be tashh-e Al Akbar affr,
VII vol, Ketbfor-ye eslmiyye, Tehrn, 1352. (1973), vol. IV, pp. 431434. (dalje: Razi).

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik

165

Turski pjesnik iz 16. stoljea. Jo za ivota stekao titulu Sultan-pjesnika. Vidjeti: Nametak II, str. 258-262.

166

Grad u Iranu.

369

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik


183

Tj. Boga.

184

Imenica perzijskog porijekla u znaenju pjesma u muzikom smislu, tj.


pjesma koja se vokalno interpretira. Takvo je znaenje imala jo u jezicima
staroiranske i srednjoiranske jezike epohe. U novoiranskoj jezikoj epohi, uz
navedeno znaenje, postala je sinonim za termin rubaija, kao naziv za jednu
od izvorno iranskih poetskih formi. Vidjeti: Daka, str. 70.

185

Futuhi Husein elebi. Turski pjesnik iz 16. stoljea. Savremenik sultana Sulejmana Velianstvenog, ije je vojne pohode opjevao. Vidjeti: ehaji, str.
145; Nametak II, str. 231 i 269.

186

187

Onaj koji sjedi na posteiji. U sufijskom terminolokom registru, naziv/titula


za osobu koja je ovlaena da upravlja tekijom i prilikom obavljanja dervikih
obreda sjedi u njenom proelju.

188

Mostarski pjesnik iz 17. stoljea. Sauvan je njegov divan na turskom jeziku,


u okviru kojeg su sadrana i tri izvanredna gazela na perzijskom jeziku. Vidjeti: Baagi, str. 277-283; abanovi, str. 385-389.

189

Urfi irazi. Perzijski pjesnik iz 16. stoljea. Jedan od rodonaelnika indijskog


knjievnog stila.

190

Turski pjesnik iz 16. stoljea. Vidjeti: ehaji, str. 146.

191

U dostupnim izvorima nisu pronaeni podaci o plemenu pod tim imenom; no,
iz konteksta je jasno da je rije o konstataciji, nalik poslovici, o skuenosti i
ogranienosti stariinog svijeta.

192

Imenica arapskog porijekla u primarnom znaenju skupina, mnotvo. U


islamskoj religijskoj tradiciji koristi se kao naziv za cjelokupnu muslimansku
zajednicu, sve pripadnike islamske vjere, bez obzira na njihovu nacionalnost
ili dravljanstvo.

197

Prema islamskoj tradiciji, etvrti od est velikih Boijih poslanika Odluke (l


al-azm). Prvi Boiji poslanik koji je primio Tevrat, veliku Objavu u obliku Knjige. Islamski gnostici Musaa smatraju duhovnim putnikom kojega je ljubav
prema Bogu, to je proela itavo njegovo bie kad je uo Boiji glas, dovela
do stupnja prisne bliskosti (uns). Vidjeti: Kuran, 2: 53, 5: 32-33, 7: 107-108 i
133, 20 :37-40, 28 :7-13; Taberi, vol. II, pp. 19, 383; vol. IV, p. 946; vol. V, pp.
177, 1276; vol. VII, p. 1863; Momal, p. 198.

198

Intenzivni oblik arapskog participa aktivnog u primarnom znaenju telal,


izvikiva. U tom se znaenju upotrebljava u bosanskom, ali ne i u perzijskom jeziku.

199

Nije jasno o kojoj je linosti rije. ehaji (str. 153) navodi da je posrijedi Bedruddin Asterabadi Hilali, iranski pjesnik iz druge polovine 9. i prve polovine
10. stoljea. Po svemu sudei rije je o osmanskom pjesniku Hajliju iz 16.
stoljea. Vidjeti: Nametak, II, 243, 245-246, 250, 258, 275.

200

Iranski sufijski prvak iz 10. stoljea. Bogata koji je sav svoj imetak podario
derviima. Vidjeti: Dami, pp. 124-125.

201

Imenica arapskog porijekla u primarnim znaenjima volja, elja, molba


i odluka. U gnostikom terminolokom registru izraz je kojim se oznaava
vrhunsko, do krajnjih granica uinjeno, duhovno pregnue. Vidjeti: Sadadi,
p. 800.

202

Pripadnik iranske loze Bermekija (Barmakiyn) porijeklom iz Belha, iji su


lanovi slubovali u dravnom aparatu Abasija. Vezir halife Haruna er-Reida. Vidjeti: Doktor Abdulhusejn Zarrinkub, Trx-e mardom-e rn, eld-e
dowom, p-e sewom, Moassese-ye entert-e Amr Kabr, Tehrn, 1371.
(1992), pp. 78-81. (dalje: Zarrinkub II).

203

Tj. oni koji su vini pisanju tariha.

204

Pridjev u znaenju utarski, porijekom iz utara. Kako je bio est sluaj


u klasinom perzijskom jeziku, ovdje je upotrijebljen u imenskom deskriptivnom znaenju odjea od skupocjene utarske svile.
uveni abasijski halifa iz druge polovine 8. stoljea.

193

Jedan od stepena Denneta/Raja. Vidjeti: Karahalilovi, str. 191.

194

Jedna od razina Denneta/Raja. Vidjeti: Karahalilovi, str. 191.

205

O linosti pod ovim imenom nema podataka u dostupnim izvorima. ehaji


(str. 150) navodi da je posrijedi ejh Ahmed ibn Esammi iz Belha i upuuje
na Damija, no Dami ne spominje linost pod tim imenom. Mogue je da je
rije o Hatimu ibn Anvanu Asammu, iranskom gnostiku i islamskom uenjaku
iz 10. stoljea, takoer porijeklom iz Belha. Vidjeti: As-Sulami, pp. 86-90;
Attar, pp. 265-272; Dami, pp. 63-64.

206

O unitenju loze Barmakida vidjeti: Zarrinkub II, pp. 79-80.

207

Arapski intenzivni oblik participa aktivnog u znaenju onaj koji masira (u


javnom kupatilu).

208

Iz kratkog poetskog fragmenta u formi mesnevije koji slijedi u nastavku teksta, oito je rije o Fevzijevom ejhu/duhovnom vodiu po imenu Ali, o kojem
u dostupnim izvorima nema podataka.

209

U ovom sluaju, pod njom se podrazumijeva mjesto okupljanja sufija i gnostika.

210

1152. god. po H. odgovara 1739. godini nove ere. Rije je o godini preseljenja
Fevzijevog ejha Alija.

195

196

370

Sultan Mehmed III. Vladao Osmanskim carstvom krajem 16. i poetkom 17.
stoljea. Vidjeti: Ihsanoglu, str. 52, 58, 171, 174.

Biljeke uz prijevod Bulbulistana na bosanski jezik

Prema islamskoj tradiciji, prvi ovjek kojega je Bog stvorio, ujedno i prvi vjerovjesnik, budui da je primio prvu Objavu. Prema predanju, stvoren je od zemlje.
Islamski gnostici Ademov izgon iz Denneta i sputanje na Zemlju smatraju
najoitijim primjerom duhovnog kretanja silaznom putanjom (qous-e nozl).
U perzijskoj gnostikoj knjievnosti i djelima gnostiko-didaktikog karaktera,
Adem se smatra duhovnim putnikom, u poetku smetenim zbog okolnosti u
kojima se nakon kazne naao, koji je vremenom dosegnuo duhovni stupanj
pokajanja (tawba) i postao iskreni zaljubljenik u Boga. Vidjeti: Kuran, 2: 30-34,
7: 11 i 22, 32: 7-9, 35: 11; Momal, p. 181; Tabar, vol. I, p. 44, vol. III, p. 561.

211

Aluzija na Sudnji dan. Ime jedne od kuranskih sura. Vidjeti: Kuran, 59.

212

Alegorija za sufije i gnostike.

371

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

372

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

INDEX DES NOMS PROPRES

INDEKS VLASTITIH IMENA

Cits dans le BULBULISTAN

Navedenih u Bulbulistanu

Abou Amr, ibn al-Al ibn Ammr, ibn al-Uryn, al-Mzin, n la


Mecque en 689, mort Koufa en 770, un des fondateurs de la philologie arabe et collectionneur de lancienne posie. Amal fut son
lve pendant 10 ans. Cf. Huart : Litt. p., Massignon : Lex. 147, 266
Brockel. 117.
Abou Imran Waciti, inconnu. Il faudrait peut-tre lire Abou Bakr Witi,
nomm Mohammad ibn Musa al-Farghni qui subit linfluence de
Junaid. Mort Merw en 932. Connaissait profondment le oufisme.
Cf. Naf. 196 ; Massignon : Hallj, II, 811 sqq.
Abou Huraira (lhomme la petite chatte), Abdurrahman-Ibn akhr
Ad-Dawsi, clbre traditionnaire (rapporteur de paroles sorties de la
bouche du Prophte). Il en a rapport 5374. Par le nombre et limportance des hadith qui manent de lui, il peut tre considr comme
un des pres de lcole traditionniste. Il aurait reu ce sobriquet du
Prophte, qui le surprit plus dune fois jouer avec un jeune chat
blotti dans son giron. Cf. JA. Mars-Avr. 1907, page 202.
Aboul Abbas, Ahmed ibn Mohammad ibn Al-Fadhl Al-Nehwendi, cheikh
du 6e rang, disciple de Jafar Khuldi. Cf. Nafaht 164.
Aboul Husain Al-Qarf, Ali ibn Othmn ibn Nuair, mort 110 ans, en
380, renomm par sa sagacit, son don de miracles, et son intuition
(Naf. 385). Originaire de Qarfa, village dEgypte. Il vivait Damyt
(Damiette) et il fut lve de Aboul Khayr Taynti et de Assayigh
Addinawari.
Abul Khair Taint al-Aqta, shaikh de quatrime rang. Son nom tait Hammad. Il a t esclave, originaire de Taynt, village 10 parasanges du
Caire. Ce grand docteur oufi tait renomm par son don de miracles
et sa noblesse de caractre. Il vivait familirement avec les lions et
autres btes froces. Mort en 349 (960). Le Nafahat lui consacre six
longues pages. Cf. Pavet 219 Nafahat 233. Nicholson 248, 16.
Ama, Abou Sad Abdulmalik ben Quraib, clbre grammairien de
lcole de Bara, 740-828. Cf. EI., I, 497, Huart, p. 142 ; Bhar 102,

Ebu Amr, ibn el-Ala ibn Ammar, ibn el-Urjan, el-Mezini. Roen je u Meki
689. godine, a umro je u Kufi 770. Jedan je od utemeljitelja arapske
filologije i sakupljaa stare poezije. Asmai je deset godina bio njegov
uenik (Massignon: Lex. 147, 266, Brockel. 117).
Ebu Imran el-Vasiti, nepoznat. Mogue je da je to Ebu Bekr el-Vasiti, zvani Muhammed ibn Musa el-Fargani koji je bio pod Dunejdovim utjecajem. Umro je u Mervu 932. godine. Posjedovao je duboka znanja o
sufizmu (Cf. Naf. 196; Massignon: Halad, II, 811).
Ebu Hurejre (ovjek s maiem), Abdurahman ibn Sahr ed-Devsi, uveni je ashab i prenosilac Poslanikovih hadisa. Prenio je 5.374 hadisa.
Brojem i znaajem hadisa koje prenosi moe se smatrati jednim od
oeva kole prenoenja Poslanikovih hadisa. Nadimak je navodno dobio od Poslanika koji ga je vie puta zatekao kako se igra s maiem
sklupanim u njegovom krilu (Cf. J. A. Mars-Avr. 1907, 202).
Ebu Abas, Ahmed ibn Muhammed ibn el-Fadl en-Nehavendi. Bio je ejh
estog stepena. Uenik je Dafera Huldija (Cf. Naf. 164).
Ebu Husejn el-Karafi, Ali ibn Osman ibn Nusajr. Umro je 380. godine u
110. godini ivota. Bio je na glasu zbog svoje pronicljivosti, dara za
udotvorstva i intuicije (Naf. 385). Rodom je iz Karafa, sela u Egiptu.
ivio je u Damijatu (Damiette) i bio je uenik Ebu Hajra Tainatija i
Asajigija Adinavarija.
Ebu Hajr Tainati, ejh etvrtog stepena. Ime mu je bilo Hammad. Bio je
rob, rodom iz Tainatija, sela u blizini Kaira. Ovaj veliki sufijski uenjak
bio je na glasu zbog svog dara za udotvorstva i plemenite naravi.
ivio je s lavovima i drugim divljim zvijerima kao sa lanovima porodice. Umro je 349. godine (960). Nafahat mu posveuje est dugih
stranica (Cf. Pavet 219, Naf. 233, Nicholson 248, 16).
Asmai, Ebu Seid Abdulmalik ibn Kurejb (740-828), uveni je gramatiar
iz kole u Basri (Cf. EI., I, 497, Huart 142; Behar 102, 132). Bio je pro373

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

132. Il tait le professeur que Rachid avait donn ses fils et il eut
pour lui une si grande considration, quun jour il ordonna un de
ces princes de verser leau et de laver les pieds de Asma (p. 135
Oelsner : Effets de la rel. de Mahomet, 1810).

fesor koga je Harun er-Reid dodijelio svojim sinovima i prema njemu


je osjeao tako veliko potovanje da je jednog dana naredio jednom
od svojih prineva da poliju vodom i operu noge Asmaiju (Oelsner:
Effets de la rel. de Mahomet, 1810, 135).

Adheri Ibrahim Celebi, pote fameux, n a Adrianople, lve dAbousSuoud eff. Il est mort Hama lan 993 (1585) tant qdhi. Il a laiss
un diwan qui na pas t imprim. Son uvre Naqshi Khayl dont
on pense quil sagit dune imitation de Makhzanu lAsrr (le trsor
des secrets, de chaikh Nizmi) est un pome didactico-moral de 12
000 distiques et qui a t imprim. Cf. Brusaly s. v. Hammer : OD.,
III, 45.54.

Azeri Ibrahim elebi, slavni pjesnik, roen u Edirni (Adrianopolj), uenik Ebu Sud-efendije. Umro je u Hami 998. (1585) na poloaju kadije. Ostavio je iza sebe jedan divan koji nije tampan. Njegovo djelo
Naqshi Khayal, za koje se smatra da predstavlja imitaciju Makhzanu
lAsrar (Blago tajni, ejha Nizamija), jeste didaktiko-moralna poema
od 12.000 dvostiha i ona je objavljena (Cf. Brusaly s. v. Hammer: OD.,
III, 45.54).

Ahmed Sarakhsi (A. ibn at-Tayyib) n Sarakhs (Khorasan) plus connu


sous son surnom : tilmdh al-Kindi (lve dal-Kindi). On na plus ses
uvres. Il faisait partie de la suite du caliphe Al-Mootadid, dont il
avait t professeur et en punition de ce quil avait laiss chapper
un secret qui lui avait t confi il fut jet en prison et mis mort
(899 Huart 281).

Ahmed Sarahsi, roen u Sarahsu (Horasan) poznatiji po nadimku Tilmdh


al-Kindi (Kindijev uenik). Njegova djela nisu sauvana. Bio je dio svite halife El-Mutedida iji je bio profesor. Jedne prilike odao je povjerenu mu dravnu tajnu zbog ega je baen u tamnicu i pogubljen
(Huart 281).

Ahmed ibn Aim (ou Hashim), Abou Ali al-Antaki (Antiochien), shaikh de
premier rang, un matre en toute espce de sciences. Adonn aux
mortifications, il oprait de nombreux miracles. Mort vers 835. Il est
lauteur dun des traits connus de Uloum al-Moammalt (rgles
de discipline intrieure pour nos actions) qui fut fort attaqu. Cf. Nafah. 69. Recueil de textes ind. 12.
Ali llu, le lion de Dieu , le quatrime caliphe.

Ahmed Ibn Asim (ili Haim), Ebu Ali el-Antaki (Antiohijanin), ejh prvog
stepena, vladao je raznim vrstama nauka. Predan asketskom samoodricanju, uinio je mnoga uda. Umro je oko 835. Autor je jedne od
poznatih rasprava iz Uloum al-Moammalat (Pravila unutranje discipline u meuljudskim odnosima) koja je bila estoko kritizirana (Cf.
Nafah. 69. Recueil de textes ind. [Zbirka neobjavljenih tekstova] 12).
Ali Odabrani, Lav Boiji, etvrti halifa.

Ali pasha, Ghazi Ali pacha Hkimoglou, Intr. voir p. 180-182.

Ali-Paa, Gazi Ali-paa Hekimoglu, osmanski namjesnik u Bosni kojem je


Fevzi posvetio svoj Perivoj slavuja. Vidjeti Uvod, str. 181-183.

Asaph, ministre du roi Salomon, auteur de plusieurs cantiques (50-7383) dans le Psaultier de David.

Asaf, ministar kralja Solomona, autor je veeg broja pjesama (50-73-83)


u Davidovoj knjizi psalama.

Balkh, nom dune ville clbre une dizaine de farsakhs (heure de


marche) au Sud de lOxus dans le Khorasan, dite en arabe Qubbattu
lIslm (le dme de lIslamisme) et en persan shehri Ibrahim (la
ville dIbrahim (ou Zoroastre), surnomme bmi (la splendide).

Belh, ime slavnoga grada u Horasanu, na arapskom poznatom kao


Kubbettu-l-islam (Kupola islama), a na perzijskom ehri Ibrahim
(Ibrahimov grad /ili Zoroastrov), nazivan je i Bami (Velianstveni).

Bara, ville connue au Moyen Age en Europe sous le nom de Balsora (on
crit souvent aujourdhui Bassora). Ville commerciale sur le Shat al
Arab, 420 kilomtres au sud-est de Baghdad.
Baghdd. Capitale du royaume dIraq, 200 000 hab. en 1929, fonde par
Al-Manor, dnomm Madinatu-Salm , jadis rsidence somptueuse des Abbassides et mtropole du monde musulman, situe sur
les deux rives du Tigre. Son nom est iranien : don de Dieu. Au Moyen
Age il existait encore une srie de variantes de ce nom, la forme Boghdan tait la plus usite. La ville aurait pris le nom dun temple de
Sabns, consacr une idole appele Bogh, qui se trouvait autrefois
374

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Basra, grad poznat u srednjem vijeku u Evropi pod imenom Balsora (danas se esto pie Bassora). Trgovaki grad na at el-Arabu, 420 kilometara jugoistono od Bagdada.
Bagdad, glavni grad Kraljevstva Irak (1935). Imao je 200.000 stanovnika
1929. godine. Njegov osniva je uveni halifa El-Mensur. Bagdad je bio
poznat i pod imenom Madinatu-Salm (Grad mira). Neko prekrasno
prebivalite Abasija i metropola muslimanskog svijeta, smjetena na
obalama Tigrisa. Ime mu je iranskog porijekla: Bogom dan. U srednjem vijeku postojao je jo uvijek niz varijanti tog imena gdje je oblik
Boghdan bio najei. Navodno je dobio ime po jednom sabejskom
hramu, posveenom idolu pod nazivom Bogh, koji se nekada nalazio
375

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

lendroit o Mamoun btit la ville. Le prtre fonctionnaire de cette


secte appelait ses coreligionnaires boghddiens do le nom de la
ville. Cf. J. A., 1841, sept., p. 243.
Baqi, le plus grand des potes lyriques ottomans, sappelait proprement
Mahmud Abdulbqi, n Constantinople 933 (1526/7) dun muaddhin
de la Mohammadiyya, mort en 1600. Remarquable par la puret de
son style, Baqi est lauteur le plus enthousiaste, mais non le plus
excessif de lcole iranisante qui a rgn sur la posie turque au XIXe
sicle. Cf. E. I., I, 616 ; Basm. 69. Ses diwans ont t imprims.
Bayazid ibn Sulaiman Khan. Ce fils du sultan Soliman le Magnifique et
de Khurrem sultane, pouss par des intrigues de son prcepteur Lal
Mustafa pacha Sokolovi (voir la biographie de ce dernier) se rvolta
contre son pre qui avait dsign son autre fils Salim comme son
successeur. Il essaya dempoisonner son frre et lattaqua ensuite
ouvertement. Vaincu Iconium (1558) il alla chercher un refuge auprs du roi de Perse, Shah Tahmasp qui le livra son pre contre le
payement de 400 000 pices dor. Il fut trangl avec ses 5 enfants.
Behmen, roi de Perse, fils dIsfendiar.
Bukhara, grande ville du Turkestan, sur le cours infrieur de Zarafshan. Il
nest pas invraisemblable que le nom soit identique bukhar , forme
turco-mongole pour le sanscrit vihra monastre boudhistique.
aboukhi (celui qui boit le coup le matin), sornom potique dAhmed
Derwishpashazad (p. 158-160).
adruddin Qonawi Moh. ibn Ishak Aboul-Mali, un lve dIbn Arabi de Murcie. N Konia, lancienne Iconium, en Asie Mineure, m.
en 1273, a crit un commentaire sur la Ftiha (ou premier chapitre
du Coran) sous le titre dIjz al-bayn (explication miraculeuse) ;
sur les 40 hadith et sur les 100 noms de Dieu. Son Nuouc est un
trait du mysticisme oufii. Cf. Huart 276, Hammer : Osm. Dicht. I,
53, Nafah. 645.
Darius, (Dr ou Drb). Les auteurs musulmans connaissent deux Dara.
Dara, lancien, fils de Behmen, fils dIsfendiar, et Dara le jeune, fils de
Dara lancien. Le premier rgna douze ans. Son fils Dara est celui qui
fut vaincu et mis mort par Alexandre.
Derwish pacha, voir Intr. p. 154-158.
Derwish-pashadaz, voir lntr. p. 158-160.
Dhohhk, nom dun roi, venu dArabie et qui usurpa le trne de Perse,
ennemi du roi de Perse Jamshd et vaincu par Fridoun, neveux de
Jamshid. Ce roi se rendit clbre par ses cruauts.
Dhoun-Noun Miri, Aboul Faydh qui a laiss en Egypte un grand renom
de saintet, passait pour oprer des miracles. N Ikhmim, mort
376

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

na mjestu gdje je kasnije sagraen grad. Svetenik na slubi u toj sekti


zvao je pripadnike te iste religije bogdadovci te otuda i ime grada (Cf.
J. A., 1841, sept., 243).
Baki, najvei osmanski lirski pjesnik. Pravo ime mu je bilo Mahmud Abdulbaki. Roen je u Istanbulu 933. godine (1526/7). Sin je nekog mujezina iz Muhammedije. Umro je 1600. Prepoznatljiv po istoi stila,
Baki je najrazdraganiji, ali ne i najneumjereniji autor knjievne kole
na perzijskom jeziku koja je vladala turskom poezijom u 19. stoljeu
(Cf. E. I., I, 616; Basm. 69). Njegovi divani su objavljeni.
Bajazit sin Sulejman-hana. Ovaj sin Sulejmana Velianstvenog i sultanije
Hurem, podstaknut spletkama svog uitelja Lala Mustafa-pae Sokolovia, pobunio se protiv oca jer je bio odredio drugog sina Selima za
svog nasljednika. Pokuao je otrovati brata, a zatim ga je i otvoreno
napao. Pobijeen je u Konji (1558). Nakon poraza potraio je utoite kod perzijskog aha Tahmasba koji ga je izruio njegovom ocu za
400.000 zlatnika. Zadavljen je zajedno sa svoje petero djece.
Behmen, kralj Perzije, sin Esfendiarov.
Buhara, veliki grad u Uzbekistanu, na donjem toku Zarafana. Postoji
vjerovatnoa da je ime istovjetno rijei bukhar, tursko-mongolskom
obliku za sanskrtski vihara, budistiki samostan.
Sabuhi, pjesniki nadimak Ahmeda Dervi-paazadea. Vidjeti str. 159-161.
Sadrudin Konjevi, Muhammed ibn Ishak Ebu Meali, uenik Ibn Arebija iz
Mursije. Roen je u Konji, nekadanjem Iconiumu, u Maloj Aziji. Umro
je 1273. Napisao je komentar Fatihe (prvog poglavlja u Kuranu) naslovljen Ijaz al-Bayan (udesno objanjenje); o 40 hadisa i o 100 Boijih imena. Njegov Nusous je rasprava o sufijskom misticizmu (Cf.
Huart 276, Hammer: Osm. Dicht. I, 53, Nafah. 645).
Darius (Dara ili Darab). Muslimanski autori poznaju dvojicu Dara. Dara,
stariji, sin Behmenov, sin Esfendiarov, i Dara mlai, sin Dare starijeg.
Prvi je vladao dvanaest godina. Daru mlaeg pobijedio je i usmrtio
Aleksandar.
Dervi-paa, vidjeti str. 155-159.
Dervi-paazade, vidjeti str. 159-161.
Dahhak, ime kralja koji je stigao iz Arabije i nasilno preuzeo perzijsko
prijestolje. Neprijatelj je Damida, kralja Perzije. Pobijedio ga je Feridun, Damidov neak. Dahhak je bio uven po svojoj okrutnosti.
Zun-Nun Misri, Ebu Fejd. U Egiptu je zbog svoje svetosti uivao veliki
ugled. Slovio je kao udotvorac. Roen je u Ahmimu, a umro je u
377

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Jizeh en 859 (245 H). Ses ides religieuses paraissent troitement


lies des conceptions fantastiques sur le rle de lalchimie. Daprs
le Nefhtu lUns il fut le premier shaikh qui professa ouvertement
la doctrine oufie. II est un des plus clbres asctes lorigine du
oufisme. Cf. Huart 269, J. A., mai-juin 1907 p. 406, Mass : Lex 184 ;
B. de Meynard : Surnoms et sobriquets arabes. Il exera une profonde
influence. Cf. Bh. 50 ; Mmor. 102.
Egra, (en hongrois Eger, Erlau en allemand et Agria en latin), dans la valle
dEger, chef-lieu du du comitat de Heves, 20 000 habitants. Fonde
par le roi Saint Etienne en 1010 cette ville souffrit pendant les guerres
contre les Tartares et les Turcs, et soutint en 1596 contre ces derniers
un sige mmorable la suite duquel elle succomba. Ses habitants se
dfendirent avec une nergie dsespre.

378

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Gizi 859. (245. h). Prema djelu Nefhtu lUns bio je prvi ejh koji je
otvoreno zagovarao sufijsko uenje. Jedan je od najpoznatijih asketa
zaetnika sufizma, ime je iza sebe ostavio dubok trag. Cf. Huart
269, J. A., maj-juni 1907. 406, Mass: Lex 184; B. de Meynard: Surnoms et sobriquets arabes [Arapski nadimci i dodaci imenima]. Cf.
Bh. 50; Mmor. 102.
Egra (na maarskom Eger, na njemakom Erlau i Agria na latinskom), u
dolini Egera, upravni centar okruga Ileves, 20.000 stanovnika (1935).
Osnovao ga je 1010. godine kralj Sveti Itvan. Grad je mnogo stradao
u ratovima protiv Tatara i Turaka. Dugo je odolijevao pod opsadom Turaka 1596. godine, meutim, opsadi se nije uspio oduprijeti iako su se
njegovi stanovnici oajniki i hrabro borili.

Fadhl Barmeki, fils de de Yahya ibn Khlid. Il fut ainsi que son frre Jafar
vizir de Haroun Arrashid.

Fazl Barmekid, sin Jahjaa ibn Halida. I on je, kao i njegov brat Dafer, bio
vezir Haruna er-Reida.

Fagfour, (baghaputhra), fils de Dieu, nom commun des empereurs de


Chine. Il traduit le chinois tien-ts fils du ciel. Ce nom sapplique
aux souverains chinois des dynasties nationales. Ds le IXe sicle ils
sont dsigns dans les textes arabes sous la forme arabise de baghbour. Le lecteur reconnatra facilement dans la deuxime partie de
ce mot le mot latin puer et dans la premire le mot bog (dieu
en slave) Cf. Prairies dor, I, 306.

Fagfur (Baghaputhra), boiji sin, zajedniki naziv kineskih careva. To ime


je prijevod kineskog tien-ts (sin neba). Primjenjuje se na kineske
vladare domaih dinastija. Od 9. stoljea u arapskim tekstovima oni
se oznaavaju arabiziranim oblikom baghbour. italac e lahko prepoznati u drugom dijelu te rijei latinsku rije puer, a u prvom dijelu,
rije bog (na slavenskom) (Cf. Prairies dor [Zlatne livade], I, 306).

Fridoun (Phraortes des Grecs), le librateur de la race iranienne, le vainqueur de lassyrien Dhohhk, sur lequel il reconquit la Mdie, la Perside,
et la Suziane. Il est devenu pour les potes de la Perse musulmane le
modle du grand souverain. Sixime roi de la dynastie des Pichddiens, rois mythiques de la Perse. Cf. Firdousi (Mohl), p. I, 85-163.

Feridun (Phraortes Grka), oslobodilac iranskog naroda, pobjednik nad


asirskim Dahhakom, u ije je vrijeme ponovo osvojio Mediju, Persidu
i Suzijanu. Za pjesnike muslimanske Perzije postao je uzor velikog
vladara. esti kralj dinastije Pidadijana, mitskih kraljeva Perzije (Cf.
Firdusi (Mohl), p. I, 85-163).

Futouhi, Husein elebi, pote de lpoque du sultan Soliman le Magnifique dont il chanta la campagne de Hongrie dans louvrage Anisu
l-ghuzt. Ni cette uvre, ni le Tuhfatu l-jlis ni le pome Naz u
niyz nont t imprims.

Futuhi, Husein elebi, pjesnik iz doba sultana Sulejmana Velianstvenog


iji je pohod na Maarsku opjevao u djelu Anisu l-ghuzt. Ni ovo djelo,
ni Tuhfatu l-jlis niti poema Naz u niyz nisu objavljeni.

Ghazl, Abou Hamid Mohammad al-Ghazli, clbre philosophe musulman hujjatu lIslm (largument dcisif de lIslam). Il doit son
surnom la ville de Ghazla prs de Tous en Perse o il naquit en
1058. Il fonda Nisapour un collge et un couvent pour les oufis. Il
est un des crivains arabes les plus savants et les plus profonds. Son
uvre Maqidul falsifa (but des philosophes) traduisit en latin
Gondisalvi, Venise, 1506. Mort en 1111. Il commena par tre un des
piliers de lorthodoxie et composa des traits pleins drudition. Puis
un jour, pris de mysticisme, et tel Lon Tolsto reniant ses grands
chefs-duvre, il brla ce quil avait ador, dsavoua les crits qui
lavaient illustr et prconisa la religion intrieure. Toutefois il nal-

Gazali, Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, slavni muslimanski filozof


Hudetul-islam (Dokaz islama). Svoj nadimak duguje gradu Gazaliju
blizu Tusa u Perziji gdje se rodio 1058. U Nejsaburu je osnovao srednju kolu i tekiju za sufije. Jedan je od najuenijih i najumnijih arapskih pisaca. Njegovo djelo Maqsidul falsifa (Cilj filozofa) na latinski
je preveo Gondisalvi 1506. godine u Veneciji. Umro je 1111. U poetku
je bio jedan od stubova pravovjerja i u to vrijeme je napisao brojne
rasprave pune erudicije. A onda se jednog dana obuzet misticizmom,
poput Lava Tolstoja, odrekao svih svojih remek-djela, zanijekao je
tekstove koji su ga proslavili i posvetio sufizmu. Meutim, nije otiao
do samog kraja. Stigao je na prag panteizma, ali u njega nije zagazio.
379

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

la pas jusquau bout, et arriva au seuil du panthisme sans y pntrer. Ses nouveaux crits eurent auprs des thologiens le plus
grand succs, et lglise musulmane adopta les rgles religieuses
mises par Ghazli. Le grand philosophe du oufisme reut le nom
de Mohiyyuddin (revivificateur de la religion) Cf. Myst. islamique dans
Salaman et Absal de Bricteux. Cf. Huart, 263.
Hmid al-Lafff, contemporain et ami de Htim Assamm (Abou Abdurrahmn de Balkh mort en 237 (851/2), mentionn dans Tadhkiratu
lAwliy (Nicholson, 248); Pavet ne le mentionne pas (174) du tout.
(Naql est ki Hatim ruzi Hamid Lafffra guft : Pavet traduisit les mots
Hamid Lafffra par quelquun : Un jour il demanda quelquun
comment il se trouvait. Comparez plus haut 1. I.)
Hariri, Abou Mohammad al-Qasim ibn Ali ibn Mohammad ibn al-Harr,
grammairien et crivain lgant ; n Mashn prs de Bara. Son
ouvrage le plus clbre est Maqmt (les sances), le plus brillant
monument littraire en prose rime arabe. N en 1054, m. 1122.
Cf. Huart 136. Voir. E. I. p. 284, II, Memor. 226, qui furent traduites
par S. de Sacy.
Hariri. Ahmed b. Mohd ibn Husein (suivant dautres Abdullah Yahya)
mourut en 312, ou en 314 (924/5 ou 926/7). Cf. Pavet 226.
Haroun Arrashd, le plus clbre khalife abbside, n en 766, fils de Mohammad al-Mahdi. Lorsquil monta sur le trne en 786 il nomma vizir
le Barmkide Yahya b. Khalid qui avec ses deux fils pendant dix-sept
ans tait le souverain effectif de ce puissant empire. La catastrophe
(803) nen fut que plus inattendue. Haroun eut soutenir de rudes
combats contre les Byzantins. Ce khalife tmoignait dun vif intrt
pour la science et lart ; sa cour brillante tait le rendez-vous des
savants de toute sorte. Il faut le compter malgr ses fautes parmi
les meilleurs Abbssides. Nanmoins cest avec lui que commence la
dcadence de lempire abbaside. Dans la lgende et la tradition, il a
t clbr de tous temps comme une vritable personnification de
la puissance et de la magnificence orientale et sa renomme a t rpandue au loin par les Mille et une Nuits , en Orient et en Occident.
Hilali, nom littraire de Badruddin, n Astarabd. Il fut lev Hrat et
protg par Ali Shr. Son pome le plus connu est shh u gad (le
chah et le derviche), traduit par Eth en vers allemands. Il fut tu en
1532/3. Cf. E. I, II, 326 et Courteille : Mm., I, 411.

380

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Njegovi novi tekstovi izuzetno su cijenjeni kod teologa, a muslimanska


zajednica usvojila je neka pravna rjeenja koja je Gazali donio. Veliki
filozof sufizma dobio je ime Muhjuddin (Obnovitelj religije) (Cf. Myst.
islamique u Salaman et Absal Bricteux. Cf. Huart, 263).
Hamid el-Lafaf, savremenik i prijatelj Hatima Assamma (Ebu Abdurahman iz Belha, umro 287. (851/2). Spomenut je u Tadhkiratu lAwliy
(Nicholson, 248); Pavet ga nikako ne spominje (174) (Naql est ki Hatim ruzi Hamid Lafffra guft: Pavet je preveo rijei Hamid Lafffra kao
neki ovjek. Jednog je dana upitao nekog ovjeka kako je.).
Hariri, Ebu Muhammed Kasim ibn Ali ibn Muhammed el-Hariri, gramatiar
i otmjeni pisac. Roen je u Mashanu blizu Basre. Njegovo najpoznatije djelo Maqmt (Duhovne postaje) najsjajniji je knjievni spomenik
arapske rimovane proze. Roen je 1054, a umro 1122. (Cf. Huart 136.
Vidjeti E. I. 284, II, Memor. 226, koje je preveo S. de Sacy).
Hariri, Ahmed ibn Husein (po nekima Abdulah Jahja). Umro je 312. ili 314.
(924/5. ili 926/7) (Cf. Pavet 226).
Harun er-Reid, sin Muhamada el-Mehdija, najslavniji je abasijski halifa.
Roen je 766. Kad je stupio na prijestolje 786. godine postavio je za
vezira Bermekida Jahjaa b. Halida koji je sa svoja dva sina tokom
sedamnaest godina bio stvarni vladar tog monog carstva. Tragedija koja je 803. godine zadesila Bermekide bila je stoga vie nego
neoekivana. Harun er-Reid pokazivao je ivo zanimanje za nauku i
umjetnost, a njegov sjajni dvor bio je mjesto okupljanja raznovrsnih
uenjaka. Uprkos nekim grekama, treba ga ubrojiti meu najbolje
Abasije. Pa ipak, s njim poinje opadanje moi abasijskog carstva.
U legendi i usmenim predanjima, u svim epohama su ga slavili kao
istinsko olienje istonjake moi i velianstvenosti, a njegov je ugled
bio rairen nadaleko i na Istok i na Zapad putem Hiljadu i jedne noi.
Hilali, knjievno ime Bedrudina, roenog u Astarabadu. Bio je odgojen u
Heratu pod zatitom Alija ira. Njegova najpoznatija poema je Shh u
gad (ah i dervi), koju je Eth prepjevao na njemaki jezik. Ubijen je
1532/3. (Cf. E. I, II., 326 i Courteille: Mm., I, 411).

Ibn Abbs, Abdallah Ibn Abbs, oncle du Prophte auquel on fait remonter lorigine de tant de hadiths dont il fut le premier tmoin auriculaire. Brockelmann 123.

Ibn Abas, Abdullah Ibn Abas je Poslanikov amidi. Prenosi veliki broj
hadisa koje je uo direktno od Poslanika (Brockelmann 123).

Ibn Keml, voir Kemalpashazad.

Ibn Kemal, vidjeti Kemal-paazade.


381

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

382

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Ibrahim ibn Adham ibn Sulaiman ibn Manour al Balkhi, sultan de Balkh
qui rgnait dans le VIIIe sicle, se convertit lasctisme. Il tait en
relations avec Sufyan Thawri. Mort Damas en 778/79. Cf. Mantik,
p. 143; Pavet, Memorial, 78 et la traduction de sa biographie daprs
Tadhkiratul Awliy dans Dr Jakob Hallauer : Die Vita des Ibrahim ben
Edhem, Leipzig, 1925.

Ibrahim ibn Edhem, ibn Sulejman ibn Mensur el Belhi, sultan iz Belha.
Vladao je u 8. stoljeu, a potom se okrenuo asketizmu. Odravao je
kontakt sa Sufjanom Sevrijem. Umro je u Damasku 778/79. (Cf. Mantik, 143; Pavet, Mem. 78, i prijevod njegove biografije prema Tadhkiratul Awliya u djelu dr. Jakoba Hallauera: Die Vita des Ibrahim ben
Edhem, Leipzig, 1925).

Ibrahim Khaww. Abou Ihaq, chef de lcole mystique de Khorasan,


n Baghdad, mort en 191 H. Il tait disciple de Yahya ibn Modh et
un des plus grands potes mystiques musulmans. Cf. Massignon,
241. Beh. 59.

Ibrahim Havvas, Ebu Ishak, proelnik mistike kole iz Horasana. Roen


je u Bagdadu, a umro 191. h. g. Bio je uenik Jahjaa ibn Muaza. Havvas je jedan od najveih muslimanskih mistikih pjesnika (Cf. Massignon, 241. Beh. 59).

Jmi, clbre pote persan (originaire de Desht, district dIspahan), ainsi


nomm du village de Jm, prs de Hrat, o il tait n en 1414. Mort
en 1492. Le principal de ses ouvrages est le Bharistan ou le Sjour
du Printemps, quil composa linstar de Sadi dans un beau langage
tout fleuri dimages. Son ouvrage Nafahtu lUns (Haleines de lIntimit), dit par Nassau Lees, Calcutta, 1859, contient la biographie
de 604 saints oufis. Cf. Jami : Bharistan, introd. p. 8-16.

Dami, slavni perzijski pjesnik (rodom iz Deta, okrug Isfahana). Nadimak je dobio po selu Dam, blizu Herata, gdje je roen 1414. Umro je
1492. Njegovo glavno djelo je Beharistan ili Proljetni vrt kojeg je na lijepom jeziku, rascvjetanom od pjesnikih slika, spjevao po ugledu na
Sadija. Njegovo djelo Nafahatu lUns (Dahovi bliskosti), koje je izdao
Nassau Lees, Kalkuta, 1859, sadri biografiju 604 sufijske evlije (Cf.
Dami: Beharistan, Uvod, str. 8-16).

Jalluddin Roumi, clbre pote persan, 1207-1292. Son principal ouvrage est un pome moral et allgorique, intitul le Mathnawi ,
compos de 40 000 strophes. Sa famille prtendait descendre dAbou
Bakr. Son pre dut sexiler de Balkh parce quil avait encouru la colre du monarque Mohammad Qutbuddin Kharezm Shh. Il se fixa
Qoniya vers 1226 et trouva un protecteur en la personne du prince
Alauddin Kay Qubd. Le fait qui parait avoir t capital pour sa vie
intellectuelle et morale est sa rencontre avec le oufi Shemsuddin Tebrizi. Celui-ci au cours de ses prgrinations vint Qoniya ;
il y vit Jall qui tait alors g de 35 ans et sur qui il exera une influence norme. Roumi reconnut ce quil devait ce matre en lui ddiant une grande partie de ses uvres. A la suite de cette rencontre
il abandonna ltude de la science pour se vouer compltement la
mystique. Il fonda lordre des mawlawis ou derviches tourneurs danseurs. Il est mort Qoniya en 1273. Son principal ouvrage Mathnawi
est destin illustrer et commenter la doctrine du oufisme. Il est
regard comme le plus grand pote mystique de lOrient.

Delaludin Rumi (12071292), slavni perzijski pjesnik. Njegovo glavno


djelo je pouna i alegorijska poema Mesnevija, koja sadri 40.000 stihova [prim. prev. ispravljena greka u odnosu na izvornik]. Njegova je
porodica tvrdila da potie od Ebu Bekra. Rumijev otac se morao iseliti
iz Belha jer je izazvao gnjev monarha Muhamada Kutbudin Harezm
aha. Smjestio se u Konji oko 1226. godine pronaavi zatitnika u
linosti Alaudina Kaj Kubada. Sudbonosni dogaaj u Rumijevom ivotu bio je susret sa sufijom emsudinom Tabrizijem koji je tokom
jednog od svojih hodoaa stigao u Konju. Tamo je pronaao tada
35-ogodinjeg Dalala i na njega izvrio ogroman utjecaj. Rumi je priznao ta duguje tom uitelju time to mu je posvetio veliki dio svojih
djela. Nakon tog susreta, napustio je prouavanje nauke i u potpunosti se posvetio mistici. Osnovao je mevlevijski red ili dervie plesae
koji se tokom plesa vrte ukrug. Umro je u Konji 1273. Njegovo glavno
djelo Mesnevija namijenjeno je tumaenju i komentiranju sufijskog
uenja. Delaludin Rumi je najvei mistiki pjesnik Orijenta.

Jemshid, ou Jem, le Yima brillant de lAvesta, le roi de lUnivers de lpope persane.

Demid ili Dem, briljantni Yima iz Aveste, kralj univerzuma perzijske


epopeje.

Junaid surnomm Aboul-Qsim al-Qawrr un des plus grands mystiques musulmans ; n en Perse, mort Baghdad en 911. Avec lui
le oufisme devient dcidment panthiste. Il runit autour de lui un
certain nombre dlves. Cf. sa vie par Jami, Nafah. 89. Not. et extr.
XII, 426, Behar. 49, Huart ; Litt. 269 ; Memor. 201.

Dunajd, zvani Ebu Kasim el-Kavariri, jedan je od najveih muslimanskih


mistika. Roen je u Perziji, a umro je u Bagdadu 911. S njim je sufizam nesumnjivo postao panteistiki. Okupio je oko sebe izvjestan broj
uenika (Cf. njegov ivot po Damiju, Nafah. 89. Not. i odlomci XII,
426, Behar. 49, Huart; Litt. 269; Memor. 201).

Kianides.

Keinades.
383

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

384

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Kemalpashazad, Shemsuddin Ahmed b. Sulaimn b. Kemal pasha, historien, juriste et styliste ottoman, a laiss la rputation dun savant
dune science universelle. Son ouvrage Mohname a t traduit
en 1859 par P. de Courteille (La bataille de Mohcz). Cf. Basm. 87
sqq, et Hammer : OD., II, 205, Intr. p.

Kemal-paazade, emsudin Ahmed b. Sulejman b. Kemal-paa, osmanski historiar, pravnik i stilist. Uivao je veliki ugled uenjaka enciklopedijskog znanja. Njegovo djelo Mohaname (Deseta knjiga iz edicije
Osmanl Tarihi) preveo je pod naslovom Bitka na Mohau P. de Courteille 1859. (Cf. Basm. 87, i Hammer: OD., II, 205).

Khaqn, transcription arabe du titre royal turc kaghan, regard comme


titre turc national katexochn .

Hakan, arapska transkripcija turske kraljevske titule kaghan, smatrane


turskom dravnom titulom katexochn.

Khayali exactement Mehmed Bey, connu aussi sous le nom de Bekar


Memi, pote turc renomm de lpoque de Soliman le Magnifique, n
Vardar Yeniceci (Roumlie). Le grand vizir Ibrahim pacha lintroduisit dans le cercle des potes du sultan qui lui accorda sa faveur. Il
conserva toute sa vie lhumilit et la franchise dun derviche. Il tait
un des meilleurs potes de son temps ; aucun de ses contemporains
ne la dpass pour ce qui est des envoles du style. Ses pomes
sont fortement teints de mysticisme ; il ne cultivait que le genre
lyrique. Mort Adrianople en 964 (1556).

Hajali, tanije Mehmed-beg, takoer poznat pod imenom Bekar Memi,


ugledni je turski pjesnik iz vremena Sulejmana Velianstvenog. Roen je u Janici (Rumelija). Veliki vezir Ibrahim-paa uveo ga je u krug
sultanovih pjesnika, a sultan mu je ukazao svoju naklonost. Cijelog
ivota uspio je sauvati skruenost i iskrenost dervia. Bio je jedan
od najboljih pjesnika svoga doba. Niko od njegovih savremenika nije
ga prevaziao u uzletima stila. Hajalijeve su pjesme snano obojene
misticizmom. Njegovao je samo liriku. Umro je u Edirnama (Adrianopolju) 964. (1556).

Khidhr est le nom traditionnel de ce personnage anonyme qui, dans le


Qorn apparat comme un saint de Dieu, suprieur aux prophtes,
puisquil est le guide charg de diriger Mose (XVIII, 59-81), le dpositaire de 1 ilm ladunni . Un des axiomes du oufisme cest
que Khidhr est immortel, puisquil est le directeur spirituel par excellence. Il renouvelle sa jeunesse tous les 120 ans. Il parcourt incessamment la terre do son surnom chez les chrtiens du Moyen Age
de Tervagant (Mass. Lex. 111).

Hidr je tradicionalno ime ove anonimne linosti koja se u Kuranu pojavljuje kao Boiji ugodnik, na veem stupnju od poslanika, jer je predstavljen kao vodi zaduen da daje Musau (Mojsije) upute (XVIII, 5981). Hidr je uvar ilm ladunnija. Jedan od aksioma sufizma je da je
Hidr besmrtan jer je duhovni vodi par excellence. Svakih 120 godina
on obnavlja svoju mladost. Neprestano putuje Zemljom te mu otuda
nadimak Tervagant [Lutalica po Zemlji] kod srednjovjekovnih krana
(Mass. Lex. 111).

Khusrew, nom gnrique de rois persans de la dynastie des Sassanides.

Husrev, generiko ime perzijskih kraljeva dinastije Sasanida.

Khusrew le Persan, grand pote indo-persan, n Delhi en 1253, m.


1325. Son nom tait Ainuddin ; il descendait des princes turcs de
Balkh. Cf. Behar 190; Browne, II, 108 sqq.

Husrev Perzijanac, veliki indijsko-perzijski pjesnik. Roen je u Delhiju


1253, a umro je 1325. Ime mu je bilo Ajnudin. Porijeklom potjee od
turskih prineva iz Belha (Cf. Behar 190; Browne, II, 108).

Loqmn, figure lgendaire du paganisme arabe, qui eut aussi sa place


dans le Qorn et dans les lgendes et la posie des poques ultrieures. Selon la lgende il aurait vcu sept ges de vautour (560
ans). Il aurait t vizir du roi David et aurait vcu jusqu lpoque de
Younus (proph. Jonas). Ou en fait aussi un juge des Juifs. Dautres
en font un prophte et cousin dHiob (Ayyoub). On lui attribuait des
fables, analogues celle dEsope, avec lequel il parat avoir une
grande affinit. Cf. Qor. XXXl-12. E.I., s. v., Vincentiis 37.

Lukman, legendarna linost predislamskog perioda. Pojavljuje se u


Kuranu kao i u prozi i poeziji kasnijih razdoblja. Prema legendi, vjeruje se da je ivio sedam ivotnih doba leinara (560 godina). Takoer se vjeruje da je bio Davidov vezir te da je ivio do Junuzovog
doba (poslanik Jonas). Vai i za sudiju Jevreja. Drugi ga proglaavaju
poslanikom i Jobovim (Ejubovim) roakom. Pripisuju mu se basne,
sline Ezopovim, prema kome je, izgleda, gajio veliku naklonost (Cf.
Qor. XXXI-12. E. I., s. v., Vincentiis 37).

Mahmoud Iskenderi.

Mahmud Iskenderi

Mohammad ibn Ibrahim Khan, cest Mohammed IV, le 19e sultan de lEmpire Ottoman, n 1641. Il monta au trne aprs la dposition bientt
suivie de lexcution de son pre Ibrahim Khn.

Muhammed ibn Ibrahim Han, jeste Mohammed IV, 19. sultan Osmanskog
carstva. Roen je 1641. Na prijestolje je stupio nakon svrgavanja svog
oca Ibrahima Hana, koji je netom poslije i smaknut.

Mostar, capitale de lHerzgovine, voir Intr. p. 84-90.

Mostar, glavni grad Hercegovine, vidjeti Uvod, str. 85-91.


385

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Orfi, de Shiraz (mort en 1591) ( Lahore) auteur de spirituelles qaidas


et dun mathnawi sous le titre de Ferhd u Shrin et de Majmaul-Abkr, pome mystique en vers mathnawi, crit limitation
du Makhzanul-asrr de Nizami [Cf. Blochet, Catal. Mss. pers., t.
III 1928, n 1839]. Il vivait la cour du Grand-Mongol Akbar (15561605). Cf. Horn, p. 463, Enc. Brit. XVIII (659 p.)

Urfi, iz iraza. Umro je 1591. u Lahoreu. Autor je duhovnih kasida i jedne


mesnevije pod naslovom Ferhd u Shrin i Majmaul-Abkr, mistike
poeme napisane po uzoru na Nizamijevo djelo Makhzanul-asrr [Cf.
Blochet, Catal. Mss. pers. [Perzijski rukopisi], t. III 1928, br. 1839].
ivio je na dvoru Velikog Mongola Ekbara (15561605) (Cf. Horn, 463,
Enc. Brit. XVIII 659).

Othmn Nasaf,

Osman Nesefi

Pharaon (firawn, farn) titre de tout roi dEgypte. Surnom de Walid ihn
Muab le pharaon contemporain de Mose.

Faraon (firawn, farn), titula svih kraljeva Egipta. Faraon savremenik


Musaov (Mojsije) poznat je pod imenom Velid ibn Musab.

Qandahr, ville de lAfghanistan, capitale de la province de Qandahr,


30 kilomtres S.-O. de Kboul.

Kandahar, grad u Afganistanu, glavni grad provincije Kandahar, 30 kilometara jugozapadno od Kabula.

Rzi Jafar ibn Ahmed ibn Mohammad Abou lQasim Razi. Il vivait Nishpour, mort en 378-989. Il avait t riche mais ayant tout distribu
aux pauvres, il est mort en vrai derviche. Cf. Nafahat 138.

Razi, Dafer ibn Ahmed ibn Muhammed ebu Kasim er-Razi. ivio je u
Nejsaburu, a umro je 378/989. Bio je veoma bogat. Meutim, nakon
to je svu svoju imovinu razdijelio sirotinji umro je kao pravi dervi
(Cf. Nafah. 138).

Razi, Yahya ibn Modh, mort 268-871 Nishapour. Il est le premier


avoir profess publiquement un cours de mystique dans les mosques et le premier aussi avouer en vers au style direct son amour
pour Dieu. Cf. Mass. 238. Massignon, Rec. 26. Memor. 189.
Roum, Rome, Byzance, Turquie dEurope ; roumi turc dEurope.

386

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Razi, Jahja ibn Muaz, umro 268-871. u Nejsaburu. Prvi je javno, u damijama, drao predavanja o mistici. Takoer je prvi priznao svoju ljubav
prema Bogu u stihovima neposrednim stilom (Cf. Mass. 238. Massignon, Rec. 26. Memor. 189).

Rustem, hros lgendaire de la Perse, fils de Zl (Zlzer), chef des armes du roi Key Kous, vivait au VIe sicle avant lre chrtienne
dans le Scdjcstan, dont il tait prince. Il descendait de Jemshid. Il
avait dlivr le roi Kei Kous (Goushtasp), prisonnier des Arabes, et
repouss une invasion de Touraniens quand il tomba en disgrce pour
avoir refus dembrasser la doctrine de Zoroastre. Vainqueur dIsfendiar, fils du roi, dans un combat singulier qui dura deux jours, il prit
son tour au cours dune expdition contre lInde, par la .trahison de
Sheghd, un de ses frres.

Rum, Rim, Bizantija, Evropska Turska; Rumi evropski Turin.

Rushdi, voir Intr. p. 160-162, un des potes les plus parfaits.

Rudi, vidjeti Uvod. str. 161-163, jedan od najsavrenijih pjesnika.

Sadi, Mulihuddin Sadi Shirz, auteur du Gulistan (Jardin de roses)


et Boustan (verger) n et mort Shiraz (1280). Cf. Mass : Essai
sur le pote Saadi. ; Bhar. p. 188.

Sadi, Muslihudin Sadi irazi, autor je ulistana (Ruinjak) i Bustana


(Vonjak). ivio je i umro u irazu (1280) (Cf. Mass: Essai sur le
pote Saadi [Esej o pjesniku Sadiju]; Behar. 188).

Salmn Frisi, compagnon du Prophte et une des figures les plus populaires de la lgende islamique. Mort en 36 de lHgire. La lgende
lui attribue une longvit extraordinaire, 200, 300 et mme 553 ans
Cf. E., I. IV, 120.

Selman Farisi, Poslanikov prijatelj i jedna od najpopularnijih linosti


islamske povijesti. Umro je 36. godine po Hidri. Legenda mu pripisuje izvanrednu dugovjenost. ivio je 200 ili 300, a po nekima ak i 553
godine (Cf. E. I., IV, 120).

Salomon, Sulaman b. Dawud est une personnalit de premier plan dans


les lgendes musulmanes. Il y eut, au dire des historiens arabes
quatre, grands conducteurs de peuples ; deux infidles : Nemrod
et Nabuchodonosor et deux croyants : Alexandre le Grand et Salomon. Le dernier est de tous le plus glorieux. On insistait tout sp-

Solomon, Sulejman b. Davud istaknuta je linost u muslimanskim kazivanjima. Po rijeima arapskih historiara postojala su etiri velika vladara: dva nevjernika, Nimrod i Nabukodonosor i dva vjernika: Aleksandar
Veliki (Zul-Karnejn) i Solomon. Posljednji je najslavniji. Naroito su se
isticale njegove nadnaravne moi. Njegovo je znanje bilo dublje od do-

Rustem, legendarni junak Perzije, sin Zala (Zalzera), vojskovoa kralja


Keja Kausa. ivio je u 6. stoljeu prije kranske ere u Sistanu, iji
je bio princ. Potomak je Demida. Izbavio je kralja Keja Kausa iz
zatoenitva Arapa i odbio invaziju Turkmena. Pao je u nemilost zato
to je odbio prigrliti Zoroastrovo uenje. Pobjednik nad Esfendiarom,
kraljevim sinom u jednoj neobinoj borbi koja je potrajala dva dana.
Smrtno je nastradao tokom pohoda na Indiju usljed izdajstva eghada, jednog od svoje brae.

387

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

cialement sur ses merveilleux pouvoirs magiques et divinatoires. Sa


science tait plus profonde que la valle du Jourdain . Dans le
Qorn lui-mme Salomon est frquemment mentionn et partage
avec Alexandre lhonneur dtre dsign comme un vritable aptre
dAllah, un messager divin.
Samarqand (village de Sammar), ville dans lAsie centrale, Khanat de
Bukhara.
Sarakhs, ville de Khorassan, entre Niabour et Merw.
Shabi, Abou Amir ibn Sharhl ibn Amr ash-Shahi, traditionniste. Le caliphe Abdulmalik lui confia une mission auprs de lempereur grec.
Prtendait avoir entendu des traditions de 500 compagnons du Prophte. Cf. E.I., 252,
Shaqq ibn Ibrahim, Abou Ali, de Balkh, mort en guerre sainte, la prise
de Qawlab (810), disciple du grand mystique Ibn Adham. Cf. Bhar
Attar Mmorial 146 ; Massignon Lexique 228. Nafah. 54.

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

line Jordana. Solomon se esto spominje u Kuranu. S Aleksandrom


dijeli ast istinskog Allahovog pobornika, Boijeg glasnika.
Samarkand (Samarovo selo), grad u srednjoj Aziji, pokrajina Buhara.
Sarahs, grad u Horasanu, izmeu Nejsabura i Merva.
abi, Ebu Amir ibn arahil ibn Amr e-abi, prenosilac Pejgamberovih
rijei (iz druge generacije). Halifa Abdulmelik povjerio mu je diplomatsku zadau kod bizantijskog cara. Tvrdio je da je sluao hadise od
500 Poslanikovih prijatelja (Cf. E. I., 252).
ekik ibn Ibrahim, Ebu Ali, iz Belha, poginuo je u svetom ratu prilikom zauzimanja Kavlaba (810). Uenik je velikog mistika Ibrahima Edhema (Cf.
Behar Attar Mmorial 146; Mass. Lex. 228. Nafah. 54).
ejban Rai

Shaybn R.

ems iz Tabriza, vidjeti Delaludin Rumi.

Shems de Tabriz, voir Jelaluddin Roumi.

ibli, Ebu Bekr, sunijski mistik. Roen je u Bagdadu 861, a umro je 945. godine u dobi od 87 godina. Okrenuo se asketizmu kad mu je bilo vie od
40 godina pod utjecajem jednog Dunejdovog prijatelja. Bio je istinski
bagdadski pjesnik (Cf. Pavet 233; Khayr Nasaj. Halaj 41).

Shibli, Abou Bakr Dulaf ibn Jahdr, mystique sunnite, n Baghdad en


861, mort lge 87 ans en 945. Il se convertit lasctisme 40 ans
passs sous linfluence dun ami de Junaid. Il tait avant tout un vrai
pote bagdadien. Cf. Pavet 233; Khayr Nasj. Halaj 41.

iraz (Chiraz na francuskom), glavni grad provincije Fars (Iran).

Shiraz (Chiraz en franais), capitale de la province de Frs (Perside).

388

Shujuddin Gurni Shaikh, auteur du Sunbulistan , voir Intr. p. 204.

udaudin Gurani ejh, autor Sunbulistana, vidjeti Uvod str. 205.

Le Simorgh, aussi nomm anqa, en ougour on trouve simroukha qui


conduit au Rokh des Persans et des Arabes. Oiseau fantastique qui,
dans les lgendes de la Perse, a le volume de 30 oiseaux (s-morg) et
vit solitaire au sommet du mont Kf. Pour les adeptes du oufsme,
le simorg est devenu lemblme de la divinit ; il est, pour la mme
raison le principal hros du pome mystique intitul Le Langage des
oiseaux (publi et traduit par Garcin de Tassy, cf. surtout p. 40 et
234, de la traduction). Dans le Shahnam loiseau fabuleux habite
le mont Eburz ; cest l quil nourrit et protge Zal pre de Rustem,
le champion lgendaire de lpoque persane. Cf. T. Braga, Historia
das Novellas portuguezas de cavalleria, Porto, 1873, 21 p. A epopea persa do Schah Nameh prende se as tradios epicas de Europa
pelas suas intimas analogias com os Eddas e Nibelungen ; ao ver
analogia exterior que ha entre o hypogripho do poema de Ariosto e
o Simurgh, ou cavallo alado da epopea persa, escrivia D. Pascual de
Gayangos. Estas y otras maravillas suponen, recogio en Oriente la
atropellada turba des ociosos peregrinos. De mme que Simorgh
en Occident prit la forme de lhypogriphe, chez les Slaves anciens il

Simurg, poznat i kao anqa. Na ujgurskom jeziku nalazimo simroukha


koji vodi do imenice Rokh kod Perzijanaca i Arapa. Izmiljena ptica
koja je u legendama Perzije velika kao 30 ptica (si-morg). ivi usamljena na vrhu planine Kaf. Za sljedbenike sufizma, Simurg je postao
obiljeje boanstva. Iz istog razloga Simurg je glavni junak Attarove
mistike poeme Le langage des oiseaux [Govor ptica] (preveo i objavio Garcin de Tassy, Cf. naroito str. 40. i 234. prijevoda). U ahnami
je fantastina ptica koja ivi na planini Eburz gdje hrani i titi Zala,
Rustemovog oca, legendarnog prvaka perzijske epohe. (Cf. T. Braga,
Historia das Novellas portuguezas de cavalleria, Porto, 1873, p. 21:
A epopea persa do Schah Nameh prende se as tradios epicas de
Europa pelas suas intimas analogias com os Eddas e Nibelungen; ao
ver analogia exterior que ha entre o hypogripho do poema de Ariosto
e o Simurgh, ou cavallo alado da epopea persa, escrivia D. Pascual
de Gayangos. Estas y otras maravillas suponen, recogio en Oriente
la atropellada turba des ociosos peregrinos.) Isto kao to je Simurg
na Zapadu poprimio oblik hipogrifa (mitsko bie s glavom orla i tijelom konja), kod starih Slavena postao je boanstvo. Naime, u svojoj
389

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

devint une divivit. En effet dans sa Chronique Nestor (trad. Lger


1884 Paris) dit [chap. 38 la page 64]. Et Vladimir commena
rgner seul dans Kiev, puis il tablit en dehors du palais du Donjon
sur une minence plusieurs idoles : Peroun en bois avec une tte
dargent et une barbe dor et aussi Khors, Dajbog, Strybog, Simargl
et Moko. On leur offrit des sacrifices ; le peuple offrit ses fils et
ses filles comme victimes aux dmons. Et puis page 368 : Ce nom
est difficile identifier. Brelovsky linterprte par Svarog. Mais tous
les Mss protestent contre cette identification. Press a propos une
autre interprtation ingnieuse, mais peu dfendable. Voir la discussion de M. Jagich : Archiv fr slaw. Philologie. Myth. Skizzen. v. 1881:
Dann ist es etwa glaublich, dass dem rtselhaften Namen Semargl
ein reales einst in Kijew verehrtes Gtzenbild zu Grunde liegt. Doch
wohl kaum. Darum kommt dem berlieferten Texte entschieden
naeher die Vermuthung Gedeonovs, welche in den Nachtragen zu
seinem Werke. Varjagi i Rusj (s. 47) entschienen wird, dass in dem
acc. Simargl der griech-agypt. enthalten sei. Nous ne
partageons pas lopinion des slavisants susmentionns. A notre avis
Simargl nest autre chose que le Simorgh iranien.
Sufyn Thawri, Abou Abdullah Sufyn ibn Sad Ath-Thawri, un des docteurs les plus vnrs de lislamisme, tait surtout vers dans la
science des traditions. Il naquit Koufa en 713-4 et mourut Bara
777-8. Daprs le Tadhkirat un jour il pntra dans une mosque sans
se proccuper de la manire dont il posait le pied. Aussitt il entendit
une voix qui le traitait de thawr taureau, do son sobriquet. Cf.
Mass. 148 ; Mmor. 143.
Suse, (Shuster) ville de Khouzistan, ancienne Susiane renomme pour
ses toffes.
Tahmasp Ier, Aboul-Muzafler Bahadour Khan, roi de Perse de la dynastie
des Sfvis, 1514-1576. Il succda en 1524 au chah Ismail.
Tebriz est la capitale de la province persane dAdherbeidjan, qui a une
nombreuse population turque.

390

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

Hronici Nestor (prev. Lger 1884. Pariz) kae (pogl. 38 na strani 64):
I Vladimir stade sam vladati u Kievu, zatim postavi na jednoj uzvisini pokraj svog dvora nekoliko idola: Peruna od drveta s glavom od
srebra i bradom od zlata i isto tako Horsa, Dajboga, Striboga, Simargla i Mokoa. Slaveni su im prinosili rtve. Narod je prinosio svoje
sinove i keri kao rtve demonima. Potom, na 368. stranici stoji: To
je ime teko identificirati. Brelovsky ga tumai kao Svarog. Meutim,
svi rukopisi govore protiv toga. Press je predloio drugo domiljato,
ali teko odbranjivo tumaenje. Vidjeti raspravu gospodina Jagia:
Archiv fr slaw Philologie. Myth. Skizzen. v. 1881: Dann ist es etwa
glaublich, dass dem rtselhaften Namen Semargl ein reales einst in
Kijew verehrtes Gtzenbild zu Grunde liegt. Doch wohl kaum. Darum
kommt dem berlieferten Texte entschieden naeher die Vermuthung
Gedeonovs, welche in den Nachtragen zu seinem Werke. Varjagi i
Rusj (s. 47) entschienen wird, dass in dem acc. Simargl der griechagypt. enthalten sei. Mi ne dijelimo miljenje gore spomenutih slavista. Po naem miljenju, Simargl nije nita drugo do
iranski Simorg.
Sufjan Sevri, Ebu Abdullah Sufjan ibn Seid es-Sevri, jedan od najcjenjenijih islamskih uenjaka, bio je naroito upuen u nauku prenoe-

nja Pejgamberovih rijei. Rodio se u Kufi 713-4, a umro je u Basri


777-8. Prema Tadhkiratu, jednog dana uao je u damiju ne pazei
kako sputa nogu. Uto je zauo glas koji mu je rekao da je sevr bik, otuda njegov nadimak (Cf. Mass. 148; Mmor. 143).
Suse (utar), grad u Huzistanu, nekadanjoj Suzijani, poznatoj po
tkaninama.
Tahmasb I, Ebu Muzafer Bahadur Kan, kralj Perzije iz dinastije Safavida, 15141576. Godine 1524. preuzeo je vlast od aha Ismaila.
Tabriz je glavni grad perzijske pokrajine Azerbejdan u kojoj ivi brojna turska populacija.

Yezd, ville de lIran, province de Fars, 270 kilomtres S. E. dIspahan.

Jezd, grad u Iranu, pokrajina Fars, 270 kilometara jugoistono od


Isfahana.

Yousuf Shrwn.

Jusuf irvani

Zalikh, femme de Putiphar.

Zulejha, Putifarova supruga.

391

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

ERRATA

CORRIGE

Pages.
1

nighende.

nigrende ili nigh knende.

10

qishte.

ghishte.

14

rnemnn.

rhnumyn

shinmen end.

shifat end.

gulistn.

gulistnr.

dd u shiynr hezr neker.

zr u shiyn hezr nekerd.

der heme dem byi awni


atyi Deyyn.

der heme dem byi awni atyi


Deyyn miyed.

giriftaranm.

giriftr im.

10

bver neyveri.

bver nedri.

kerd.

kerdem.

12

beyb.

beyr.

rayi.

ze ryi

10

bende.

beste.

10

her n ki ghayri nest der fer kun.

her n ki ghayri nest ez dil fer kun.

10

der feru.

ez dil feru.

10

erkn.

ikrm.

10

be erkan we edeb selm dad.

be ikrm we edeb selm dad.

10

kuned.

kuni.

11

mihrgh.

mushrikn.

11

nist ez cheshm-i wali


penhan-i resm-i mihrgh.

nist ez cheshm-i wali penhan


resum-i mushrikn.

13

10

sakhti dt.

duta sakhtter.

15

der n marifeti y shinyi hich bedest


neyverdi ki tur kifyet szed. Mer
fqr u fqa meyb kerd beryesh
her du sud negirift.

La rponse nest pas trop claire.

24

13

shyed rah yafte bashi.

shyed rah-i khilaet yafte bash.

25

hemn guft : rst guft.

heme guftend : rst guft.

chelipai gebr.

393

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

ERRATA
Pages.

CORRIGE

ERRATA
Pages.

CORRIGE

27

13

men der pish muall


seresh beburrem.

men der pish muall sereshr


beburrem.

54

54

28

Ized tal veyr sitd.

Ized tl veyr si td.

54

28

13

bj.

mepch.

29

14

pendri ki nn est.

tu pendri ki nn est.

30

shaykh Aboul Husein Irq q. s. gyed


beziyreti Aboul Husein Teynn
refte bdem.

shaykh Aboul Husein Qarf q. s. guyed


beziyreti Aboul Khayr Tainti
refte bdem.
ze gurbet ze dili mardum
nebshed sakhtter chz.

ashuftegi.

ashuftegi chi est.

10

nemdanem chi khhem jy

nemidanem chi khhem just o bejyem

10

zahid chunin.

chunin.

54

11

khheshi dil nest ki yek bar b n zeni


takht neshisten we temshay jemali
dilferibesh kerden.

khheshi dil nest ki yek br b n zeni


tukht neshinem we temshay jemali
dilferibesh kunem.

54

11

we ez julsheni rakhshresh
guli chend chden.

we ez julsheni rakhshresh
guli chend chinem.

54

14

tuvn be nitharism u zer


werne be tendurusti.

tuvn be nithri sm u zer


we ne be tendurusti.

30

11

ze gurbet ber dili mardum


nebashed zdter chiz.

33

12

esb der zresh ki dan gerdid.

47

b kshish u rzi.

b kshish u zr.

heryne khhed resedet.

heryne khhed residet.

bekhulq bi shumr (ms. II)

befadhl bi shumr.

34

nebashed jni khdr renj i teshwr.

nebashed jni khdr renj u teshwr.

47

35

15

geryem ze jauri sherkhi gerdn.

kir geryern ze jauri sherkhi gerdn.

60

11

41

10

shujat nist ba tendurusti.

shujat nist ender tendurusti.

62

der pes rbr (ms. I)

dar pes u bl.

41

11

wel der ahni peyker ne mardest.

wel der ahni peyker ne mardest.

62

ki nist peyn.

kir nist peyn.

behaqqi shirez taal.

behaqqi Ized taal.

41

10

meger terki ser ruzi neberdest.

mahak der terki ser rzi neberd est.

69

40

12

neverdid defteri ayni newayi.

neverdid defteri ayni newy.

69

nedihem (nehilem) ta bemen nedihi.

41

kibtr ger kuned.

kes ger mkuned.

nihadem b bemen nedihi (ms. I)


nehilem ta bemen nedihi. (ms. II).

41

14

her nki kuned b kewkeb resmi adqat


(dans le ms. 1).

her nki kuned ba t gepi resmi adqat.

69

bejlesh guft (ms. I)

bekhdimesh guft.

69

Khud dnden (ms. I)

Khud dned.

shum zende bshed.

shum zende bashd.

69

ez n direm tenge niz arf nekerde em.

ez n pl dinri ber arf neresnide em.

khdim we guft begir (ms. I).

bemen dad u guft begr.

43

51

ki b an zehr dr chn nebshed.

ki b n zehr dr chn nebshed.

69

51

men henz zade bdem tur


chi dushmani kerdem.

men henz neu zade bdem tur


chi dushmani kerde bdem.

69

faur der heme kr ber t bd.

khri der heme kr ber tu bd.

69

ez vey sitidem.

ez vey sitdem ili sitdem.

51

13

we ruz be ruz.

we ez ruz be ruz.

69

shvr med.

deshvr med.

51

14

ez terseshi gezhdum.

ez tersi gezhdum.

69

we bi shumr tufuyi tana ddend.

51

b nuh neded kesr.

b neved u nuh kes.

we bi shumar tufuyi kerdend u bishumar


mer tan u lan kerdend di nari tu.

54

beserem ser sevdi sevdyi


zulfesh uftd.

beserem sewdyi sewdi


zulfesh ruyi nihd.

69

10

der mard dinaritu.

dirhem u dnar tu.

69

10

ey mardr chun nukhust der penhan


der ay [(ms. I) dadi (ms. II)]

ey murdar chun nukhust der penhan dad.

54

sewdarezegnem bdend.

sewdasedezegnem (sans budemd).

54

tat menze hsh birnem her chi bd


a bd guftend ey zahidi shuftehl zahid.

tati men ze hsh birnest her chi


bdabd guftend : ey zahidi shuftehl
o shifte (sans zahid).

69

11

sherm nedasht (croatisme !)

sherm nekerdi.

69

12

danishmend u kmilir (ms. I)


danishmend u kmilir (ms. II).

be in danishmendi kmil.

bi ryni dukhtern.

nest pas persan : ey dukhteri brmend ?

69

12

ahengi ridhlet kerdi.

bi hurmeti kerdi.

54
394

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

395

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

ERRATA
Pages.

396

69
69
69

13
13
14

69
70
70
70
70

15
2
5
6
9

70

10

70
70

11
12

70
70

12
14

72
75
76
78
81
82

13
15
10
6
4
15

92
92
93

2
2
4

93
93
94
94

4
15
3
8

ey ns.
ber vey menkhs.
pideret ez tu menkhs ve tu ez an
menkhuster.
lanet ber her duyet bd.
bederi seryesh zedem (croatisme !)
men in hemin beridhai Khud verde em.
eger b kes ahengi guften mkuni.
ez berayi an takid mikuni ki baltes
neguyem.
eger ba kes beguy an mal nist
(seulement dans le ms. I)
durdide em (ms. I)
bz sitdenesh muqarrar est.
guftra bejnibe.
pes ez an hichltes ahengi guften nekerd
(ms. I).
ki juz neib neybed.
beya ey Fewzi bekun teube.
ber nebakhshed.
her chi khsti betevanisti kerden
nj kesjuz men nebd.
Haqq tal shanra.
an ziyn bshed.
belghat.
ki men be bihisht nerevem ya n kuj
reved ki men der duny tur didem.
ya n kuj rewed
sazde sle.
aleyhi sselm B.
Aim.

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

CORRIGE

ERRATA
Pages.

ey mardum.
bereu ey menkhs.
pideret menkhs we tu ez an menkhster.

94

102
103

9
4

103
103
103
103

5
5
6
11

103
104
104
105
106

12
2
7
11
2

laneti Khud ber her du bd.


deri seryeshr zedem.
men inra mahdhi ridhi Khodaverde em.
eger bekes negy.
ez berayi an takid mikuni ki bkes meg.
eger b kes negyi n mli menest.
duzdide em.
baz sitdenesh mumkin est o tahqiqesh
mumkin est.
guft : der n j benih.
pes ez an b hichhes ahengi guften nekerd
ou diger kes harfi nezed.
ki juz neibi bkhb neybed.
beya Fewzi bekun teube.
ber nedihed.
her chi khsti betevanisti kerd.
nj kes juz men nebud.
(neshikend ba redd-i hajet)
Haqq taala dil-i shanra.
n zemn bshed.
bghi belghat.
ki men bebihisht nerevem ya men kuj
revem ki men der duny tur didem.
aya k ja revem.
shnzde sle.
a. . w s A.
Aim.

CORRIGE

Latfa : Dervishi beziyret Ahmed


ben Aim reft beryi andkhteni
nafaqa i yek ruze.
jeu kisht.
ki hammmuttakhliye mikuned.

ez dellk u nazir kes nebshed.


germbeger (pas usit).
der anyi dellki ez heme ustd.
jevn chun in beyth beshend tbesh
nemnd ez hsh bekhrid
we be zemin uftad.
chun in bedd bejesti brn gurkht.
jevn ez n hleli.
ki Barmekiyan der an neshenidi.
dharr.
bepshdend.

dans le manuscrit B, A commence :


Yek rze, etc.
jeu kesht ili ksht.
ki hammmuttakhliye kuned.
(aprs ki on emploie toujours laor.
et non le prsent)
ghayr ez dellk we nzir diger kesi nabshed.
hammm ili germbechi.
der heme delllki ustadter.
jevn chun in beyth beshend tbesh
nemnd, ez hsh bereft (o hushesh
perid) u bezemin uftad.
chun in bedd bechusti brn gurkht.
jevn ez n hlet.
ki Barmekiyan der an nishestendi.
dharari.
bepshend.

Le Doyen de la Facult des Lettres


de lUniversit de Paris,
H. DELACROIX.
Dekan Fakulteta knjievnosti
Univerziteta u Parizu
H. DELACROIX
Vu et PERMIS DIMPRIMER :
Le Recteur de lAcadmie de Paris,
S. CHARLTY.
Pregledao i za tampanje odobrio
rektor Akademije u Parizu
S. CHARLTY

397

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

BIBLIOGRAPHIE
ABDURRASHID MULLA OF TATTAH. Ferhengi Rashidi, Calcutta, 1870.
ABOU HAMID AL-ANDALUSI AL-GARNATI. Tuhfatul-albab, Journal Asiat.
1925.
ANET CLAUDE. Feuilles Persanes, Paris, 1924.
ARTAUD. Storia dei sommi romani pontefici, Turin, 1854.
ATTAR FARIDUDDIN (trad. R. A. Nicholson). Tezkiretul Awliy, London,
1905, oto (trad. Pavet de Courteille) : Le Mmorial des Saints (Memoirs of the Saints) traduit sur le Ms. ougour de la Bibl. Nat. Paris,
1889/1890.
AUBIN. Perse, Paris, 1908.
AUDISIO. Haroun Ar-Rachid, Paris, 1930.
AUERBACH. Races et nationalits de lAutriche-Hongrie, Paris, 1917.
BAGEHOT. Physics and Politics or thoughts on the application of the
principles of natural selection and inheritance to political society,
Londres, 1874.
BAJRAKTAREVI DR FEHIM. Rustem i Suhrab, Belgrade.
BARTH. Constantinople, Paris, 1903.
BAAGI Dr SAFVET BEG. Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo, 1912.
BAAGI. Popis orijentalnih rukopisa moje Biblioteke, Sarajevo, 1917.
BAAGI. Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci u turskoj carevini,
Zagreb, 1931.
BAAGI. Kratka uputa u povijest Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
BASMADJIAN. Essai sur lhistoire de la littrature ottomane, Paris, 1910.
BASS. Textes littraires lusage des candidats au brevet darabe de
la facult des lettres dAlger, II, d. Alger, 1927.
BLOCHET. Catalogue des Mss Persans. Tome III i IV, Paris, 1934.
BLOCHET. tudes sur lsothrisme soufi, Paris, 1902.
BOUILLET. Dict. Univ. DHist., et de Gographie, Paris, 1893.
BOUVET. Les Barmkides daprs les historiens arabes et persans.
399

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

BRAGA Dr THEOPHILO. Historia das novellas portuguezas da caballeria,


Porto, 1873.

JAMI ABDURRAHMAN. Nafahtul-Uns min Hadharti l-Quds, Calcutta,


1859.

BRICTEUX. Immobilit de lIslam, Bruxelles, 1910.

JIREEK KONSTANTIN. Geschichte der Serben, Wine, 1911-1918.

BROCKELMANN. Geschichte der arabischen Litteratur, Berlin.

JOVANOVI ZMAJ JOVAN. Istoni Biser, skupljene pesme raznih istonih pesnika, Belgrade. Sarajevo, 1920.

BRUSALY MEHMED TAHIR. Osmanli muellifleri, Constantinople, I, 1333,


II, 1338.

KAMO NO CHOMEI. Eine Kleine Htte (Ho Yo Ki, trad. Daiji Ichikawa), Leipzig.

CASTRIES (Comte de). LIslam, Paris.

KEMALPASHAZAD. La Bataille de Mohcz, Paris, 1859.

CLIFFORD G. Allen Lancienne version espagnole de Kalila et Dimna,


Macn, 1906.

LAJPUT RAY. LInde Malheureuse, Paris, 1930.

CVIJI Dr JOVAN. Pninsule Balkanique, Paris, 1918.

LE BON GUSTAVE. Civilisation Arabe, Paris, 1884.

CYPRIEN ROBERT. Les Slaves en Turquie, Paris, 1844.


DANNUNZIO GABRIELE. Terra Vergine, Roma, 1882.

MARJANOVI Dr LUKA. Hrvatske Narodne Pjesme, [junake pjesme


muhamedovske (like)], Zagreb, 1898.

DANTE. Divina Commedia, con argomenti di Carlo Dolci, Venezia, 1810.

MASS. Essai sur le pote Saadi, Paris, 1920.

DENIS. La Grande Serbie, Paris, 1915.

MASS. Islam, Paris, 1931.

DONKER CURTIUS. Grammaire Japonaise, Paris, 1861 (Nassau Lees).


ENCYCLOPAEDIA BRITANNICA. Edited by M. Golam Isa Abdulhamid.

MASSIGNON Louis. Essai sur les origines du lexique techn. de la mystique musulmane, Paris, 1922.

ENCYCLOPEDIE DE LISLAM. Louvain.

NESTOR (trad. Lger). La Chronique, dite de Nestor, Paris, 1884.

EVLIYA ELEBI. Seyahatnam, Constantinople, 1315 (1897). 6 vol.

NIZAMUL-MULK. Trait du Gouvernement (Siasset-Nameh), trad.


Schefer, Paris, 1891.

FARRRE CLAUDE (dans Les Annales).


FAZIL BEY. Znan-Nam, Paris.
FEER. Karma Jtaka, Journal Asiat. Mai. 1901 (Un conte indien).
FRAZER (Sir James George). Le Folklore dans lancien testament (tr.
Audra), 1924.
GHERARDO DE VINCENTIIS. La Persia nella storia antica, Roma, 1903.
GLASNIK Muslimanske Vjerske Zajednice, Belgrade.
GOETHE. Smmtliche Werke, Jubilumsausgabe, Stuttgart.

LEBESGUE. Chansons Fminines Serbes, Paris, 1920.

NUOVA ENCICLOPEDIA ITALIANA. Girol. Boccardo, 1879.


OMAR HAYYAM. Quatrains (trad. Nicolas), Paris, 1899.
QORAN (trad. Montet), Genve.
RAMBAUD. La Russie Epique, Paris, 1876.
SADI SHIRAZI. Gulistan (trad. Defrmry) ou le Parterre des Roses, p.
1858.
SADI SHIRAZI. Gulistan, Jardin des Roses (collection Scripta Manent).

HABERLANDT. Hauptlitteraturen des Orients, Leipzig.

SADI (PLATTS). Gulistan of Shaikh Muslihuddin Sadi of Shirz, Paris,


1930, Londres, 1874.

HAMMER. Geschichte der osmanischen Dichtkunst, Wien, 1836-1837.

SADI (KAZIMIRSKI). Ogrd Roiany Sadego z Szyrazu, Paris, 1876.

HANDLAND DAVIS. The Persian Mystics : Jalaluddin Rmi. London, 1907.

SADI. BOUSTAN (trad. Barbier de Meynard). Paris, 1880.

HANDI (Mohammad Al-Hanji). Al-Jauharu lasn fi tarajumi ulami


wa shuari Bosn, Le Caire, 1931 (1349).

SCHACK. Poesia y arte de los Arabes de Espana y Sicilia, Madrid, 1872.

HUART CLEMENT. Littrature Arabe, Paris, 1923.


ILI JOVAN. Celokupna Dela, Biblioteka Srpskih Pisaca, Belgrade.

400

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

SPANDONIN CANTACASIN THEODORE. Petit Traict de lorigine des


Turcqz, publi et annot p. Ch. Schefer 1897.

JAMI ABDURRAHMAN. Beharistan (trad. Mass), Paris, 1925.

SUREYYA MEHMED. Sicilli Osmani yahot Tezkerei Mehafiri Osmaniyye


Constantinople, 1314 (1896), 4 vol. 1308.

JAMI ABDURRAHMAN. Der Frhlingsgarten (trad. Schlechta Wssehrd),


Wien, 1846.

G. ZAIDAN. Al-Abbassah ou la sur du caliphe, trad. de larabe M. Y.


Bildar, Paris, 1912.
401

Thse pour le doctorat dUniversit: Bulbulistan Shakh Fewzi de Mostar

Doktorska disertacija: Bulbulistan ejh Fevzi Mostarac

TABLE DES MATIRES

SADRAJ

DE LA THSE POUR LE DOCTORAT

DOKTORSKE DISERTACIJE

INTRODUCTION GNRALE ...........................................................

74

CHAPITRE I

75

PRVO POGLAVLJE

Introduction .............................................................................

78

Uvod ........................................................................................

79

Lpoque..................................................................................

78

Razdoblje ................................................................................

79

Le lieu .....................................................................................

84

Mjesto .....................................................................................

85

La filiation littraire de lauteur ..............................................

92

Knjievno srodstvo autora ......................................................

93

La psychologie du Bulbulistan ................................................

104

Psihologija Bulbulistana ..........................................................

105

La philosophie de Fewzi : le spiritualisme oufi .....................

114

Fevzijeva filozofija: sufijska duhovnost...................................

115

CHAPITRE II
LES LETTRES PERSANES EN YOUGOSLAVIE ...........................

DRUGO POGLAVLJE
152

CHAPITRE III
LES SOURCES DE LA FORME ET DE LA PENSE .....................

PERZIJSKA KNJIEVNOST U JUGOSLAVIJI ..............................

153

TREE POGLAVLJE
178

CHAPITRE IV

IZVORI FORME I MISLI ..............................................................

179

ETVRTO POGLAVLJE

PRFACE A LA TRADUCTION ...................................................

218

PREDGOVOR PRIJEVODU .........................................................

219

TRADUCTION DU BULBULISTAN...............................................

222

PRIJEVOD BULBULISTANA .......................................................

223

Photographies .........................................................................

348

Fotografije (faksimili) ..............................................................

348

CHAPITRE V

402

OPI UVOD ....................................................................................

PETO POGLAVLJE

PARTIE EXPLICATIVE ET DOCUMENTAIRE ................................

353

OBJANJENJA I DOKUMENTACIJA ..........................................

353

Notes sur la traduction ...........................................................

353

Biljeke o prijevodu .................................................................

353

Index des noms propres contenus dans le Bulbulistan ..........

372

Indeks vlastitih imena navedenih u Bulbulistanu....................

373

Errata ......................................................................................

393

Errata ......................................................................................

393

Bibliographie ...........................................................................

399

Bibliografija .............................................................................

399
403

ejh Fevzi Mostarac, Bulbulistan (Perivoj slavuja)


Prepisao Mustafa b. Salih Naimi-zade, Mostarac, 1750. g.

404

Orijentalna zbirka Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti


(OZHA), R 6 fol. 9b 10a

405

ejh Fevzi Mostarac, Bulbulistan (Perivoj slavuja)


Prepisao Mustafa b. Salih Naimi-zade, Mostarac, 1750. g.

406

Orijentalna zbirka Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti


OZHA, R 6, fol. 10b 11a

407

You might also like